URN_NBN_SI_DOC-RKXFMB7D

Knjižnica 41 (1997)2/3 Sva četiri profila informacijskih stručnjaka imaju mogučnost nastavka svog stručnog obrazovanja na poslijediplomskom študiju koji je danas takoder na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Drugi pravac obrazovanja pojedinih infor- macijskih profila ide i kroz mogučnost polaganja stručnih ispita koji su još uvijek izjednačeni sa dopunskim študijem (knjižničari). Obrazovanje poslije redovne školske spreme koje je u mnogim zemljama integralno povezano s prethodnim obrazovanjem u Hrvatskoj se ostvaruje prije svega kroz aktivnosti Hrvatskog bibliotekarskog društva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Knjižnica grada Zagreba i njihove Matične službe te Proljetnu školu školskih knjižničara (koja se bavi stručnim usavršavanjem školskih knjižničara). Modernizacija obrazovanja knjižničara kao temeljnih informacijskih stručnjaka (uz sve ostale) vrši se stalno (prema dozvoljenim promjenama ) uključivanjem u trendove treče znanstveno-tehnološke revolucije, otvaran- jem sustava prema svjetskim iskustvima i trendovima. Medutim to ne ovisi samo o školi, programu i obrazovnom sustavu, več o okruženju i cilju obrazovanja koje odreduje i društvo. Kvote koje su propisane na osnovu kojih se odobrava broj budučih studenata, informacijskih stručnjaka, na pragu informacijskog doba, vodi nas razmatranju pitanja koja u sklopu budučeg razvoja obrazovanja uopče razmatra sve sastavnice odgoja i ob- razovanja u pravcu permanentnog obrazovanja i učenja za cijeli život, kako pojedinca tako i društva u cjelini. Stalno učenje, stalno stručno usavršavanje potreba je svakoga pojedinca, svake struke i institucije u kojoj je zaposlen. 4. Permanentno obrazovanje u Internet okruženju - u č e n je na daljinu Kada se suočite s ogromnom količinom informacija i znanja dostupnog na mreži shvatite da je Internet postao svjetsko sveučilište. Sveučilište bez grartica s malim preprekama tehničke i materijalne prirode, dakle stroja i mogučnosti da se priključite na mrežu. U literaturi je danas obradeno i niz projekta koji su usmjereni na učenje na daljinu (distance education), gdje se obraduju sva pitanja od potrebne tehničke opreme do psihosocijalnih aspekata o kojima treba voditi računa do primjera učenja na daljinu vezanih za knjižničarska znanja. Sam termin učenje na daljinu (distance education) postoji več dugi niz godina. I nije to nista novo. Nova je tehnologija koja nam omogučuje brže veze, brže komuniciranje, brži prijenos i dostupnost informacijama i znanju. Te nove mogučnosti ogledaju se i u tome da možete pratiti predavanja, a da