URN_NBN_SI_DOC-RKXFMB7D

Knjižnica 41 (1997)2/3 1. Znanje za adaptaciju 2. Znanje za moč 3. Znanje za razvoj, znanje za budučnost, za inovativno društvo koje implicira stalno usavršavanje, u kojem je čovjek doveden u situaciju u kojoj može djelovati tek ako stalno uči i ako se stalno stručno usavršava koristeči blagodati suvremene tehnike. Glavne tendencije razvoja obrazovanja u svijetu odredene su kroz filozofiju stalnog učenja i misao da obrazovanje ne prestaje dobivanjem diplome, te težnjom za demokratizacijom obrazovanja i prohodnošču u smislu socio- profesionalne pokretljivosti. U tom kontekstu obrazovanju svih stupnjeva i svih profila prilazi se i sa zahtjevom za permanentno obrazovanje s jedne strane zbog zahtjeva znanstveno-tehnološke revolucije i stalnih promjena i prilagodbe društvenim i ekonomskim potrebama, kroz samoučenje, institu- cionalno permanentno obrazovanje i svim oblicima alternativnih modela obrazovanja poslije srednjeg (U Hrvatskoj je to bilo obrazovanje uz rad, povezivanje obrazovanja i rada) i raznim oblicima izraslim pod pokrovitelj- stvom UNESCO-a, OECD-a i Viječa Europe i danas nezaobilazni oblici učenja u Internet okruženju. Deklaracije i Preporuke donijete na medunarodnim i Europskim skupovima o obrazovanju obvezne su za sve zemlje pogotovo u smislu težnje i uklapanja u europske integracije. Večina tih preporuka i zahtijeva može se sažeti u nekoliko točaka: - obrazovanje u perspektivi doživotnog obrazovanja - fleksibilnost, kontinuitet i medusobno nadopunjavanje medu instituci- jama koje čine elemente formalnog sustava opčeg i stručnog obrazovanja s institucijama vanškolskog obrazovanja, permanentno obrazovanje - osigurati onima koji nisu završili obrazovanje ili ga nisu započeli pa žele školovanje kasnije kada to mogu ili kada se to od njih traži. - odgovoriti na nove potrebe društva - mogučnost da iz jedne struke ili oblika obrazovanja predu u drugi - teži se s jedne strane uravnoteženim programima ali se zahtijeva i mogučnost da se kroz izborne predmete osigura sudjelovanje svakog u svom obrazovanju i razvoju osobnih sposobnosti. Analizom prakse u mnogim europskim zemljama uočavamo da je obrazo- vanje odraslih integralno povezano s prethodnim obrazovanjem. U Hrvat- skoj je to još uvijek kao nešto posebno ili pak osobno i bez udjela društva ili radne organizacije. U mnogim zemljama postoje programi koje djelatnik može pohadati besplatno a ima i onih programa koji su obvezni za bolji rad za koje je radna organizacija zainteresirana i osigurava sredstva (podizanje produktivnosti ili upoznavanje nove tehnologije).