REGIONALNI RAZVCM U SR SLOVENIJI**
Igor Vri�er

IZVLE�EK UDK 911:711(497.12)

Na osnovi devetih kazalcev je za dvanajst regij v okviru SR Slo-
venije prikazan regionalni razvoj v obdobju 1952 1982.

ABSTRACT UDC 911: 711 (497. 12)

REGIONAL DEVELOPMENT IN THE SOCIALIST RE PUBLIC OF
SLOVENIA

The study tries to reveal fluctuations in the level of regional
development for 12 regions in Slovenia during the years 1952 to 1982,
using nine indicators.

I.

Med�u u£lm regionalnogeograiskim temania je. po mom mi�ljenju, od
posebnog zna�aja regionalni razvoj, to jest analiza dosada�njeg dru-
�tvenog razvoja, postignuti stupanj socijalno-ekonomskog razvoja i
dosadaSnji problemi prirodnog, dru�tvenog i ekonomskog zna�aja i nji-
hova uloga u budu�em razvoju regije. Regionalni razvoj u suStini obu-
hvata kompleks dru�tveno-ekonomskih faktora te, u ne ba� maloj mje-
ri, zavisi od prirodnih izvora i op�ih dru�tvenih prilika u regiji. Iz
neobja�njivih- razloga jugoslovenski geografi prepu�taju tu tematiku eko-
nomskim parametrima (npr. o narodnem dohotku, vrijednosti osnovnih
sredstava, investicijskim ulaganjima, zaposlenosti itd. ) u regiji. Pri
tome zanemaruju druge za regionalni razvoj relevantne faktore kao �to
su prirodni izvori, socijalnogeografski odnosi, o�uvanje okoline i naro-
�ite teritorijalna podjela rada u regiji. Smatram da je takvo pasivno
shva�anje geografa �tetno jer prepu�ta tu izrazito geografsku tematiku
drugoj struci i time siroma�i regionalnu geografiju.

Dr., redni prof.. Oddelek za geografijo. Filozofska fakulteta, 61000
Ljubljana, A�ker�eva 12.

Regionalni razvoj v SR Sloveniji, Ekonomska revija, 4, 1985, p.
272-288. Tu je predstavljen skra�eni prikaz �tudije.

- 113 -

I. VriSer_\_Regionalni razvoj ...

- 114. -

Pojam regionalnog razvoja je novijeg izvora. Po�lijeratni dru�tveno-
ekonomski razvoj je gotovo u svim zemljama ukazao na �injenicu da
regionalne razlike koje nastupaju u privrednom i socijalnom �ivotu po-
krajina dr�ava i kontinenata imaju dublji dru�tveni zna�aj. Postalo je
o�igledno da treba uzimati u obzir uz sektorsku i prostornu (teritorijal-
nu) podjelu rada (Vri�er, 1978). Ona proizlazi iz op�ih socijalno-eko-
nomskih odnosa i prilika i ima odred�ene eklatantne ekonomskogeograf-
ske i regionalnogeografske uvjete i specifi�nosti. Zanimljivo je da su
se nove ideje, bez obzira na njihovu aktualnost, vrlo te�ko prihva�ale
u privrednim ideologijama kako kapitalisti�kog tako i socijalisti�kog
svijeta (Ambro�i�-Po�kar, 1975). Zbog toga su jo� danas rijetke zem-
lje u kojima je politika regionalnog razvoja prihva�ena u cjelini te
kompleksno uklju�ena u ekonomsko, odnosno dru�tveno planiranje. Obi�-
no se rje�avaju samo pojedini zaostreni problemi koji izazivaju socijal-
ne, politi�ke ili etni�ke probleme i suprotnosti. Druga karakteristika
dosada�nje politike regionalnog razvoja je njena prvenstvena usmjere-
nost na rje�avanje problema manje razvijenih podru�ja. Daleko manje pa�-
nje. se posve�ivalo depresijskim podru�jima ili razli�itim aglomeraci-
jama iako su u tim oblastima postojali odred �eni te�ki ili potencijalni
problemi (npr. zastarjelost industrijskih postrojenja, degradacija okoli-
ne, neodgovaraju�a infrastruktura itd. ). Samo povremena pa�nja ukazi-
vala se je razli�itim specifi�nim regionalnim problemima, npr. agrar-
na prenaseljenost, zapo�ljavanje, odumiranje rudnika, prekvalificiran-
je radnika, dopuna infrastruktume mre�e itd. (Report 1983).

U Jugoslaviji smo uglavnom slijedili taj razvoj s izuzetkom pomo�i
manje razvijenim predjelima. Toj pomo�i se od samog osnivanja so-
cijalisti�ke Jugoslavije pridavala posebna pa�nja koja je bila uklju�ena
u sve planske akte. Interesantno je da se je taj razvojni problem mno-
go godina rje�avao samo na razini federalnih jedinica. Tek potkraj �est-
desetih godina pojavilo se saznanje da postoje nerazvijena podru�ja i

* Regional deve]pp'ment, amm^nagemant du territoire, Raumforschung
und Raumplanung.

1. Vri�er_Regionalni razvoj . ..

- 115 -

(La�ni .... 1969) unutar razvijenih jedinica te da i ona trebaju poseb-
nu brigu. U tom smislu su gotovo sve federalne jedinice usvojile poseb-
ne republi�ke zakone o usklad�ivanju, odnosno o pospje�ivanju regional-
nog razvtjg nedovoljno razvijenih op�ina, kasnije i mjesnih zajednica i
pograni�nih predjela (�akota, 1977). Na taj na�in se je u jugoslaven-
skoj politici regionalnog razvoja formirala dvojaka praksa: pomo� nedo-
voljno razvijenim na federalnoj razini i pomo� manje razvijenim unutar
federalnih jedinica. Pospje�ivanje regionalnog razvoja izvodilo se je
posebnim fondovima, subvencioniranimkamatama i udru�ivanjem rada i
sredstava. Karakteristi�no je da se do danas nije prakticirala pomo�
drugim ekonomski ili dru�tveno pogod�enim podru�jima, npr. depresij-
skim ili podru�jima ugro�enom prirodnom okolinom. Ovakvo su�ena po-
litika regionalnog razvoja ostala je aktualna sve do danas jer i posled-
nji dru�tveni dokumenti ostaju na starim shva�anjima i dopu�taju jedi-
no diskusiju o opredeljivanju nedovoljno razvijenih podru�ja i o mjerili-
ma za njihovo svrstavanje (Komisija ...,1983). O �irem uklju�ivanju
regionalne razvojne politike u op�u planska politiku nije bilo nikakvih
poticaja. �ak i ve�ina nau�nih publikacija o toj tematici su�ava disku-
siju na. problem razvijenosti i na raspravu o ekonomskim indikatorima
razvijenosti, a izostavlja socijalne i prirodne faktore (Stajic, Sicherl,
Bol�i�, 1971).

Iz svega. toga proizlazi:

- da su regionalni razvojni problemi za mnoge politi�are i privredni-
ke premalo aktualni, iako je poznato da se oni godinama kumulira -
ju i da je tada njihovo rje�avanje mnogo te�e i skuplje (sliCno kao

i s degradacijom okoline),

- da jo� uvijek nemamo odgovaraju�e metodologije koja bi na objekti-
van na�in omogu�avala mjerenje regionalne razvijenosti i uspored�i-
vanje s drugim regijama,

- da postoje pote�ko�e s podacima i indikatorima koji meraju biti re-
prezentativni i u dugim serijama da bismo dobili pravilnu sliku o

I. Vri�er___ Regionalni razvoj . ■.

- 116 -

razvoju i naogu�nost uspored�enja. Posebno pitanje je kako te razli�ite
indikatore ujediniti u jedan zajedni�ki nazivnik i time olak�ati uspore-
d�ivanje.

n.

Na osnovi navedenog �elim u ovom prilogu pokazati na primjeru SR
Slovenije slijede�e:

1. kakav je bio regionalni razvoj u poslijeratnim godinama u pojedi-
nim regijama i

2. da li su se regionalne razlike smanjivale ili pove�avale, naroCito
poslije usvajanja republi�kih zakona u usklad�enom regionalnem raz-
voju od 1971. godina dalje.

Metoda mjerenja. Slo�eni problem mjerenja regionalnog razvoja pomo- '
�u razli�itih indikatora i pojava poku�ao sam rije�iti jednostavnim i
svima razumljivem metodom: sve upotrebljene indikatore (devet po bro-
ju) mjerio sam u indeksima od republi�kog prosjeka. Republi�ki prosjek
je uvijek iznosio 100, ako je pojava imala ni�u vrijednost indeks iznosio
je od O do 100, a ako je bio iznad prosjeka imao je vrijednost iznad
100. Budi�i da su indeksi relativni i neimenovani brojevi mo�emo ih
ra�unsko obrad�ivati. Na toj osnovi smo indekse svih devet pokazatelja
za pojedinu regionalnu jedinicu sakupili i izra�unali njihovu aritmeti�-
ku sredinu, odnosno, prosje�ni indeks regije. Iz njega je bilo vidljivo
za koliko indeksnih to�aka (postotaka) je bila regionalna jedinica iznad
ili ispod republi�kog prosjeka i kako se je u godinama prou�avanja mi-
jenjao njezin polo�aj u usporedbi s drugim regijama. Kao sve statisti�-
ke metode i ova je imala neke slabosti. Njezina najve�a mana je bila
u tome da je pokazivala samo relativni stupanj razvijenosti, a ne i
apsolutni. Na kona�ni rezultat mnogo su utjecale neke abnormalne ili
iznimne vrijednosti pojedinih pokazatelja. S druge strane njegova glav-
na prednost bila je u tome da su se rezultati mogli uspored�ivati me-
d�usobno za vi�e vremenskih presjeka. Time smo dobili vremenske se-
rije o mijenjanju polo�aja regionalne jedinice tokom vi�e godina,

I. Vri�er_Regionalni razvoj . ..

- 117 -

Indikatori. Upotrijebili smo devet indikatora koje je usvojio i republi�ki
zakon o ubrzavanju usklad�enog regionalnog razvoja u SR Sloveniji (Urad-
ni list SRS 30/80) koji sii Jaili relevantni za opredeljenje razvijenosti
op�ina, odnosno mjesnih zajednica i drugih geografskih podru�ja. Ti
pokazatelji predstavljaju tri zna�ajna aspekta dru�tveno-ekonomskih pri-
lika: ekonomsko, socijalno i opskrbno stanje.Republi�ko zakonodavstvo
ih upotrebljava ve� vi�e godina i prema tome mo�emo ih smairati pro-
vjerenima. Bili su upotrebljeni sljede�i pokazatelji:

1. Udio zaposlenih u radnom kontingentu stanovni�tva,

2. vrijednost aktivnih osnovnih sredstava dru�tvenog sektora po radno
sposobnem stanovniku,

3. razvoj stanovni�tva u odred�enim razdobljima (izmed�u popisa sta-
novni�tva),

4. narodni dohodak po stanovniku,

5. udio negrarnog privrednog sektora u dru�tvenem proizvodu cjelokup-
ne privrede,

6. promet u trgovini na male pe stanovniku,

7. udio studenata vi�ih i visokih �kola u cjelokupnem stanovni�tvu,

8. udio pred�kolske djece u odgojne-obrazovnim ustanovama od cjele-
kupnog breja pred�kolske djece,

9. brej lije�nika na 10.000 stanovnika.

Na �alost, neki od navedenih indikatora su djelemi�no kvarili ra�une;
najvi�e problema bilo je s pokazateljem "vrijednost aktivnih sredstava"
i "zaposleni u radnom kontingentu stanovni�tva". Za neke su nedosta-
jali podaci za prve peslijeratne godine (udio pred�kolske djece, udio
studenata).

Regionalne jedinice. Za analizu na regionalnej ravni upotrijebili smo
12 regija koje se upotrebljavaju u republi�kom zavodu za dru�tveno
planiranje i koje se uglavnom sla�u s regionalizacijom S.Ile�i�a (1981).
Te regije su danas i med�uop�inske zajednice. Regionalne jedinice su
bUe slijede�e:

I. Vri�er_ Regionalni razvoj

- 118 -

Pomurska regija Posavska regija Gorenjska regija

Podravska regija Dolenjska regija Gori�ka regija

Koru�ka regija Zasavska regija Notranjska regija

Savinjska regija Osrednje-slovenska Obalna regija

regija

Budu�i da su dana�nje op�ine bile osnovane 1958. godine morali

smo za raniji i>eriod upotrijebiti nekada�nje srezove (kotare). Oni su
pojedina�ni ili udru�eni bez ve�ih odstupanja odgovarali izabranim regi-
jama, odnosno dana�njim med�uop�inskim zajednicama. Iako se nisu
potpuno podudarali smatrali smo da tim pojednostavljenjem nismo na-
pravili neku ve�u gre�ku.

Vremenski presjeci. Statisti�ka grad�a uvjetovala je izbor vremenskih
presjeka. U prvim poslijeratnim godinama jugoslavenska statistika do-
nosila je dosta oskudne podatke. Njezin redovni rad je po�eo tek posli-
je 1952. godine. Nakon 1960. godine dostupni su prvi podaci o dana�-
njim op�inama. Zbog toga smo bili prisiljeni da analizu regionalnog raz-
voja na razini regija ograni�imo na 1952., 1961., 1966., 1971., 1976.,
i 1982. godinu �to se uglavnom podudara i s popisima stanovni�tva.
Detajlniju analizu na razini op�ina izveli smo za 1961., 1971. i 1982.
godinu (rezultate te analize ne navodimo u ovom referatu).

m.

Osnovna konstatacija iz sprovedene analize regionalnog razvoja u SR
Sloveniji prema opisanem postupku je da su se u periodu 1952 - 1982,
razlike postupno smanjivale. Med�utim, te promjene nisu bile niti br-
ze niti jednakomjerne. Bile su u tijesnoj vezi s op�im dru�tveno-eko-
nomskim prilikama i privrednom politikom. Konstatacija se najbolje vidi
Iz indeksa za pojedine regije.

I. VriSer_Regionalni razvoj ___

Smanjivanje razlika nije bilo pravolinijski ve� bilje�imo pojedine otklo-
ne. Stanje 1952. g. s velikim razlikama izra�ava naslijed�ene regio-
nalne razlike nastale pod utjicajem kapitalisti�kog sistema predratnih
�

Nedostaju dva indikatora: aktivna osnovna sredstva na radno sposob-
nog stanovnika i udio studenata.

Razlike izmed�u najmanje i najvi�e razvijenih regija iznosile su 1952.
godine 85,4 indeksne to�ke. Godine 1982. su se smanjile na 44,4 indek-
sne to�ke. Pojfedinih godina su bile:

1952. 85,4 indeksne to�ke. 1971. 76,2 indeksne to�ke

1961. 78,4 indeksne to�ke 1976. 57, 9 indeksnih to�aka

1966. 80, 5 indeksnih to�aka 1982. 44,4 indeksne to�ke

- 119 -

Stupanj postignute dru�tveno-ekonomsfce razvijenosti slovenskih regija
mjeren u indeksnim to�kama od prosjeka SR Slovenije (= 100) na osnovi
devet pokazatelja: - �

I. VrlSer_Regionalni razvoj

- 120 -

razdoblja. O�igledna je duboka* izra�ena polarizacija na razvijene (Za-
savje, Gorenjska i Sredi�nja Slovenija) i nerazvijene (Pomurje, Do-
lenjska, Posavje, Gori�ka, Notranjska) koji zaostaju za prosjekom za
30-40 po�to. Tri regije imaju republi�ki prosjek: Podravje, Koru�ka
i Savinjska.

Na smanjenje razlika 1961. g. su, prema svemu sude�i, utjecala ula-
ganja u industriju i infrastruktiiru u manje razvijenim regijama (u Do-
lenskoj, Gori�koj, Notranjskoj, a naro�ito Obalnoj regiji). Do izra�aja
je vjerovatno do�la i djelomi�na dcentralizacija podsticanja uvod�enjem
komtmalnog sistema i pove�anjem privredne samostalnosti novih op�ina.

U 1966. g. bilje�imo ponovno pove�anje regionalnih razlika. Privredna
liberalizacija u tom periodu je zasigurno i�la u korist razvijenih regi-
ja i to naro�ito Sredi�nje Slovenije. U tom periodu se pokazuju prvi
znaci relativnog smanjenja idoge nekih starijih industrijskih regija (Za-
savje, Koru�ka, Podravje). Pove�anje regionalnih razlika pobudilo je
u Sloveniji mnogobrojne primjedbe jer se prilike ni u 1971. g. nisU
bitno promijenile.Odred�ena pozitivna pomjeranja su u to vrijeme zabi-
Ije�ena samo u korist Obalne, Notranjske i Gori�ke regije. Kod ostalih
manje razvijenih regija zapa�amo stagnaciju, a u starim industrijskim
podru�jima nazadovanje.

Tek posle 1971. g. do�lo je, izvod�enjem nove regionalne razvojne po-
litike na osnovi posebnih zakona o usklad�enom regionalnem razvoju, do
preokreta. Godine 1976. se amplituda razlika smanjila na 57,9 indeks-
nih to�aka. U to vrijeme su izrazit razvoj postigle Dolenjska, Gori�ka
i Savinjska regija. U poslednjem petogodi�njem periodu do 1982. godi-
ne se je kona�no popravio i polo�aj Pomurske i Posavske regije. Rela-
tivno se snizio i visoki polo�aj Sredi�nje slovenske (ljubljanske) regije
i Obalne regije, koje su u prethodnom razdoblju do�ivljavale izrazitu
konjukturu na ra�un velikih ulaganja i koncentracije kapitala. Nije se
bitno promijenio ni polo�aj Podravske i Koro�ke regije koje su se zbog

I. Vri�er_Regionalni razvoj___

Literatura ;

Amhro�i� - PoCkar, M. ,1975: Nekateri aspekti alccije za re�evanje pro-
blema neenakomernega razvoja posameznih obmo�ij v Jugoslaviji in
nekaterih dr�avah v Evropi. Ekonomska revija 26, �t. 2 , Ljub-
ljana, s. 227-235.

Ile�i�, S. ,1981: Redakcijska zasnova in struktura predvidene regional-
nogeografske monografije Slovenije, Geografski vestnik Lili, Ljub-
ljana, s.103-114.

Komisija zveznih dru�benih svetov za vpra�anja gospodarske stabilizacije,

1983, Regionalni vidik razvoja Jugoslavije.
Kubovi�, B. ,1974: Regionalna ekonomika. Zagreb.
La�ni i siti Slovenci, 1969, Maribor.

Report of an Inquiry into Regional Problems in the United Kingdom, �

1983, Regional Studies Association, Norwich.
Rosic, I. M. , 1979: Regionalna ekonomika Jugoslavije. Kragujevac.
Stajic, S. , P. Sicherl, S. Bol�i�, 1971: Kriteriji i metodi za merenje

stepena razvijenosti nerazvijenih podru�ja Jugoslavije, lEN, Beograd.
�akota, I., 1977: Privredno nedovoljno razvijena podru�ja u republikama

i autonomnim pokrajinama 1976-1980. Jugoslovenski pregled XXI,

�t. 6, Beograd, s. 223-228.
Vri�er, I. , 1976: Regionalno planiranje, Ljubljana, p. 50-57.

- 121 -

stagnacije na�le ispod republi�kog prosjeka. Jak pad bilje�imo kod
Zasavske regije koja je sve do 1965. g. bila industrijsko srce Slove-
nije, a se je sada pretvorila u depresivno podru�je. Jo� uvijek je ostao
problemati�an polo�aj Pomurske regije koja zaostaje za prosjekom za
17 indeksnih to�aka. Sredi�nja slovenska i C5balna regija su zadr�ale
svoj visoki polo�aj. Ipak treba napomenuti da je visoki polo�aj Obalne
regije izraz njenih posebnih komparativnih prednosti (posebno polo�aja
na Jadranskoj obali) i koje su jo� uvijek premalo iskori�tene.

Opisano smanjivanje regionalnih razlika zapa�amo na regionalnoj kao i
na op�inskoj razini samo da su tu one ostale i dalje vrlo velike i za-
brinjavaju�e. Politika usklad�enog regionalnog razvoja pokazala je na
op�inskoj razini manje uspjeha i mnogo ve�u zavifenost od konkretne
mikroregionalne situacije.

I. Vri�er_Regionalni razvoj --

- 122 -

REGIONAL DEVELOIMENTIN THE SOCIALIST REPUBLIC OF SLOVENIA

During the post war pieriod it has been gradually estabilished that even
"regional differences" have a deep social singnificance. There are but
a few countries in the world which implement an integral regional de-
velopment policy. In Yugoslavia, for instance, the assistance to the less dev)(.
loi>ed regions has been the principal objective of this policy.

The study tries to reveal fluctuations in the level of regional development
for 12 regions in Slovenia during the years 1952 to 1982, using nine
indicators to show the development of productive forces, the effects of
the functioning of productive forces, and the growth of social standard.
The study also points at the results of the policy of a more balanced
regional development which was introduced in the seventies and has been
used ever since.

The level of development reached was measured in index points against
the existing republican mean. Finally the mean of aH the nine indicators
was calculated.

Thus obtained findings indicate that the regional differences have been
gradually eliminated thanks to industrialization, decentralization of ma-
nagement, and a more balanced regional development which has been
imposed since the year 1972. Nevertheless, regional differences bet-
ween the most and the least developed regions continue to be conside-
rable. The differences among various communities are even greater.

- 123 -

99