Muzikolo�ki zbornik
Musico!ogical Annual XIX, Ljubi Jana 1983
UDK 78.071.1 Leban: 929(497.13)"19" (03-041>
Dubravka Frankovi� 0 KOMPOZITORSKOM LIKU AVGUSTA ARMÏNA Zagreb LEBANA (1847-1879) NA TEMELJU GRADJE ZA
BIOGRAFSKI I MUZIKOGRAFSKÏ LEKSIKON
FRANJE KUHA�A
Kuha� nije stigao obraditi prikupljenu gradju za svoj Biografski i muzikografski leksikon, napisati potrebna obja�njenja i interpretacije. Sa�uvani listi�i s biografskim podacima ispisani Kuha�evim rukopisom, novinski izresci, razne bilje�ke, pisma i fotografije nalaze se u istim kartonskim kutijama kako ih je Kuha� ostavio: razvrstani prema nacionalnoj pripadnosti muzi�ara, po grupama muzi�kih zanimanja, unutar toga po prezimenima slo�enim alfabetskim redom.
Gradja o Avgustu Arminu Lebanu nalazi se u "Slovenskim glazbenicima", u sve�nji�u opasanom papirnatom pasicom na kojem je Kuha� napisao: "XIX - Leban slovenski glasbenik", a s unutarnje strane dopisao: "Leban Anton (!) hat einige slovenische Schullieder und Ch�re im 'U�iteljski tovari�1 und 'Vrtec* ver�ffentlicht. P.v. Radies p. 44-45". Sve�nji� sadr�i: dva novinska izreska, pet pisama, koncept Kuha�eva pisma Janku Lebanu i jednu dopisnicu. Svi su materijali obilje�eni signaturom Arhiva Jugoslavenske akademije, bez obzira na kronolo�ki slijed ili sadr�ajnu povezanost.^ U prvi se �as �ini da je Kuha� prikupljao podatke o Janku Lebanu: zbog potpisa na tri pisma koje je on uputio Kuha�u i naslova na dva pisma upu�ena njemu. Dovedeni u sadr�ajnu povezanost ovi dokumenti, medjutim, otkrivaju zanimljivu' �injenicu: ve�ina je u vezi s bratom Janka Lebana i sadr�e podatke o Avgustu Arminu Lebanu.
Katkad je te�ko rekonstruirati kako je Kuha� saznao imena svih onih muzi�ara koje je namjeravao obraditi i uvrstati u svoj leksikon. Za mnoge od njih gradja je oskudna ili ne odaje put Kuha�evih informacija. Vidljiv je i prepoznatljiv uvijek njegov osnovni poticaj: zabilje�iti sve �to se - prema njegovu mi�ljenju - odnosi na muzi�ke kulture ju�nih Slavena.
U slu�aju Avgusta Armina Lebana gradja pokazuje da je Janko Leban bio prvi koji se obratio Kuha�u te ga na taj na�in upozorio ne samo na brata ve� i na sebe. Ostat �e vjerojatno nerazja�njeno da li se Kuha�eva napomena "K �ivotopisu Lebana slov. glasbotvorca" (dopisana na zadnju stranu pisma Janka Lebana od 19.8.1879.), odnosi samo na
1 Arhiv JAZUS F. Kuhao: Gradja za Biografski i muzikografski leksikon, XVII-2, Slovenski glasbenici, br. 109, 110, 112, 113, 115, 116, 118, 119, 120.
31
Avgusta Lebana. Iz korespondencije koju je Janko Leban godine 1879. zapo�eo s Kuha�em da pomogne afirmaciji kompozitorskog opusa rano preminula brata, razabiru se podaci i o njemu; ona vrst podataka koja je Kuha�u mogla poslu�iti za kra�i tekst o Janku Lebanu u leksikonu slovenskih glazbenika.
Ljeti 1879. godine, tri mjeseca nakon bratove smrti, Janko Leban intenzivno radi na sredjivanju bratove muzi�ke ostav�tine: �eli da njegove najbolje kompozicije budu �tampane, jer je Avgust Armin za �ivota malo objavljivao.2 U nepotpisanom nekrologu u rubrici "Listek", (izrezak iz novina na koji je Kuha� napisao "So�a, v Gorici 14. junija 1879, br. 24"), oplakan je "narodnjak" i "genjalni slovenski skladatelj", za kojeg je "glasbeni strokovnjak g. Tova�evski" u Be�u rekao da je "redek talent", a njegove kompozicije "polne ognja"; neki talijanski kompozitor ih je "pohval i 1".3 Uprkos tim {i drugim) pozitivnim ocjenama, Janko Leban �eli biti sasvim siguran u pravu vrijednost bratove muzi�ke ostav�tine. Osje�a da sam nije dorastao za stru�nu i objektivnu ocjenu, nepovjerljiv je prema sudu nekih slovenskih muzi�kih stru�njaka te se stoga obra�a Kuha�u s molbom da pregleda i ocijeni ve�inu sa�uvanih kompozicija preminula brata.4 To inicijalno pismo ove prepiske nije u gradji za Kuha�ev biografski . leksikon (a ne nalazi se ni u Kuha�evoj ostav�tini u Arhivu Hrvatske), i tako nije poznata formulacija s kojom je Leban predstavio Kuha�u svog brata, njegov kompozitorski opus i obrazlo�io za�to se obra�a ba� njemu za recenziju. Mogu�e je, medjutim, zamisliti da je Janko Leban - u�itelj i sam kompozitor"- jednostavno imao povjerenja u Kuha�evu ozbiljnost i stru�nost.
Na ovo prvo (nesa�uvano) Lebanovo pismo Kuha� je 18.8.1879. odgovori o :
"Velecienjeni Gospodine! Drage volje �u pregledati i ocieniti sve glasbotvore Va�ega preminuv�ega brata. Dobro bi bilo, da napi�ete (ma i na kratko) �ivotopis njegov, jer bi takav opis mogao upotriebiti stranom za ocienu, stranom za moj muzikalni plutarh (slovnik)." Zatim je dodao: "Sta je to, da svi mladi glasbotvorci tako brzo umru u toj Gorici? Okolica je liepa i plodna a �ini mi se i zdrava, ili je valjda prevelik napor tomu kriv?"5
Ve� slijede�i dan odgovorio je Janko Leban Kuha�u na "prijazno pismo" koje ga "osr�uje" da Kuha�u po�alje glasbotvore brata Avgusta; moli Kuha�a "da strogo sodi (...) osobito pa o 'Kitici cvetja' (...) kajti moj brat je to delo imel za najbolj�e , in vendar nekateri tako ne sodijo, temve� imajo druge glasbotvore njegove za bolj�e"; Kuha� neka uz svaku kompoziciju napi�e "dobra", ako je "pripravna za tisek" ; Leban napominje da
2 Usp. D. Cvetko: Zgodovina glasbene umetnosti na Slovenskem III, Ljubljana I960, str. 288; Ibidem, str. 272, A.A. Leban objavio je godine 1878. pjesmu u "�opek micnih napevov za �olo in dom" (uredio F. Stegnar), a iste godine suradjivao je i u "Cerkvenom glasbeniku", ibidem, str. 242-243.
3 Arhiv JAZU, Slovenski glazbenici, br. 118. Pismo J. Lebana F. Kuha�u, 19.8.1879, Arhiv JAZU, Si. Gl. br. 109.
4 Ibidem, br. 109, u pismu Kuha�u J. Leban napominje da je njegov brat bio veoma produktivan skladatelj, ali se sve njegove kompozicije nisu sa�uvale, jer je neke podijelio prijateljima "in so se - pozgubile!"
5 Arhiv Hrvatske, Kuha�eva muzicko-literarna ostav�tina, XVII, 52/IV, br. 227.
6 Oba su novinska izreska sa�uvana u Arhivu JAZU, u gradji za Slov.
32
je njegova najve�a �elja da vidi �tampane bratove kompozicije, no sam nema novaca te pita Kuha�a: "kaj naj storim z glasbotvori �vgustovimi?" Moli zatim da �uva bratove kompozicije i �alje mu dva izreska iz novina u kojima su objavljeni nekrolozi koji sadr�e i elemente za biografiju njegova brata, uz napomenu da ih vrati.6 U istom pismu odgovara i na Kuha�evo pitanje o uzrocima Avgustove prerane smrti rije�ima koje izra�avaju po�tovanje prema bratovu pozivu i radu, izvjesno ogor�enje prema sredini u kojoj je �ivio, no prije svega bratsku ljubav.7 Uz ovo pismo Kuha�u prilo�io je Janko Leban �etiri narodne pjesme u Avgustovoj obradi. S izborom �etiriju "narodnih11 pjesama (koje se "pojo v Gabrijah pri Tolminu na Primorskem"), Leban kao da je �elio olak�ati prvi susret Kuha�a s �vgustovim stvarala�tvom.
Na ovo je Lebanovo pismo Kuha� odgovorio ve� 11. rujna. Iako se ispri�ava �to kasni s odgovorom, u�inio je to u stvari brzo: nerijetko u toj 1879. godini ne odgovara na sva pisma svojih adresata ili se ispri�ava zbog kratko�e pisma. Bio je zauzet mu�nim poslom korektura, �tampanja i distribucije svoje Zbirke. Taj zaista brz odgovor Lebanu op�irno je Kuha�evo mi�ljenje o kompozicijama Avgusta Armina Lebana:
"Vele�ienjeni Gospodine!
Bio sam skoro tri nedelje od ku�e odsutan, a to je uzrok �to Vam istom sada pi�em. Vi ste gospodine, �eljeli, da Vam sud svoj izre�em o glasbotvorih Va�ega preminuv�ega brata, koje ste dobrotu imali, meni na ogled slati, te koje Vam time povratim.
Va� je brat talentiran samouk bio, vi�e liri�noga i religioznoga �uvstva nego li juna�koga uzleta. Tova�ovski dobro je rekao, da bi on iz njega mogao �ta na�initi, jer je prili�no mnogo osebnosti imao i produktivan bio. �teta da Va� brat nije imao u�itelja ili prijatelja od struke, koji bi mu savjetovao bio, kako da ovo i ono vr�i i utana�i. Nije bo dosta znati kvintam i oktavam izbje�i, pravila modulacije, ritma i.t.d. znati, to jest sve ono, �to se u tako zvanom generalbasu u�i, nego kompozitor mora jo� o koje�em upu�en biti. Da je tko Va�ega brata upozorio, da nije dobro 1) svagdje i svuda upotrijebiti varav klon (Trugschluss) i odvi�e modulirati, jer time misao naravnost svoju izgubi 2) da se nesmije jedan te isti ritmi�ni motiv vi�e puta upotriebiti kao glavni motiv (prispodobite pjesme: 'Beseda sladka domovina1, 'Da smo Kanalci1, 'Oj tiho srce moje1, 'Na boj1 i.t.d.) jer tada ljudi misle, da je i melodija uvjek jedna te ista ... etc: to bi on mogao i uz ono glasbeno znanje, koju si je stekao, vrstnoga proizvesti; jer priznati se mora, da je za glasbu sretno disponiran bio, i da si je pravac izabrao, koji se najvi�e pribli�uje navodnoj (pu�koj) na�oj glasbi. Glasbeni proizvodi na�ega roda, mogu se naime prispodobiti sa sitnoslikarijom (Miniatur-Malerei), ili sa kratkim sentencioznim govorom orientalaca. Prvi ne treba mnogo platna i mastila ni odvi�e masti Ini h tonova (Farbent�ne), drugi ne tro�i mnogo rie�i, i ne sastavlja velike periode, pa ipak toliko a kadkada jo� i vi�e ka�e, nego talijanski slikar, koji svoje platno na hvate mjeri, ili njema�ki govornik, koji pol sata govori, dok jednu zdravu misao izrekne.
glazbenike, br. 118 i br. 119. U "Listku" "Sode" objavljen je op�iran (nepotpisan) nekrolog A.A. Lebanu, afirmativan u svakom pogledu. U "Vrtcu" potpisnik "Gradimir" obra�a se posebno slovenskoj omladini i djeci, da probudi sje�anje na kompozitora koji im je darovao "lepe napeve", koji je ljubio slovenski narod i slovensku omladinu. 7 B*at je umro od bolesti od koje je bolovao vise godina: "pridobil si
jo^ je zalibog s preveliko gorecnostji za narodno petje. Pel je preve� uze kot otrok, po tem je pa bil neutrudljiv boritelj na polji na�ega
33
Ne ka�em, da je Va� brat ta glasbena na�ela na�ega naroda slu�ajno pogodio, nego tvrdim, da je znaju�i h�eo si lediti i sa�uvati tu na�u tradiciju.
Iz razloga toga savjetovao bih Vam, da ne izdajete �tampom sve kompozicije Augustove, nego samo one, koje tomu pravcu odgovore, jer ovi su najvi�e originalni i jezgroviti. �ko to u�inite, to j. ako izbor najboljih glasbotvora obielodanite, to �ete mnogo vi�e njegovoj slavi doprinieti, nego ako sve �tampate. Ja sam Vam na sve one glasbotvore, koje mislim, da bi dobro bilo obielodani ti, plavom olovkom napisao slovo K.
Latinska ma�a vrlo je liepa, a tako i Kyrie i Gloria nedovr�ene ma�e. Pjesmica Zvon�ek krasan je cviet, isto tako njeke komade u Pi��alki i u Kiticah. Najvi�e se mene dojim!ju njegove male crkvene pjesmice, to su pravi biseri. Zato bi �elio, da ove kao i nedovr�enu ma�u obielodanite u kojem �asopisu; veliku ma�u pako, i pjesme iz Pi��alke i Kitice da �aljete Glazbenoj matici. Dobro �e biti, da prije nego �to ih Matici �aljete, tkogod pregleda, a ja bih tada djela Va�ega brata Matici toplo preporu�io.
Nadam se, da mi ne�ete zamjeriti iskrenost moju, nu ja sam vikao o�ito govoriti i nepristrano suditi, te mrzim ono talijansko lizanje a potajno rovarenje. Sve �to ste mi poslali, vra�am Vam time, samo sam si pridr�ao za moj, slovnik one dvie novine, misle�i, da Vi jo� koji eksemplar od njih imadete. Ako tomu nije tako, to �u biografiju Va�ega brata prepisati, te re�ene novine Vam povratiti (.. .)."8
Kuha� je pro�itao poslane novinske izreske u kojima su -uz biografske podatke - objavljena i mi�ljenja nekih stranih muzi�ara o Avgustu Lebanu. Va�no je;" medjuti m, da nakon analize njegovih kompozicija i sam zapa�a njegovu nadarenost, a posebno isti�e "da si je pravac izabrao, koji se najvi�e pribli�uje narodnoj (pu�koj) na�oj glasbi" te "da je znaju�i h�eo sli edi ti i sa�uvati tu na�u tradiciju".Smatra to i najvrednijim te stoga i savjetuje Janka Lebana da bratove kompozicije izda u izboru najboljih i to onih "koje tome pravcu odgovore". Treba takodjer zapaziti Kuha�ev prijedlog da te kompozicije pregleda jo� netko, te spremnost da ih preporu�i Glazbenoj matici. Napisao je to prije nego je znao za neslaganje Avgusta Lebana i Glazbene matice, nastalo i zbog toga jer su tada�nji Mati�ini odbornici ocijenili Lebanove kompozicije za "posnetek italijanskih ari j".9
Jasno je da Janko Leban sa zahvalno��u odgovara na ovo Kuha�evo pismo, 19.9. iste godine. Zahvaljuje na "strokovnja�kej i pravi�ni sodbi"; �ali �to ne mo�e poslu�ati savjet da kompozicije koje je Kuha� "odobrio" ponudi Glazbenoj matici; obja�njava to time �to je Glazbena matica "jako partaji�na in
petja; pa tudi utrudljivo u�iteljev an j e in okolnost, da se je premalo gibat (eine zu geringe K�rperbewegung) provzrocila je njgovo zgodnjo smrt". Arhiv JAZU, Si. gl. br. 1099 19.8.1879.
8 Arhiv JAZU. Pismo je citirano prema konceptu koji se nalazi u gradji za Si. gl. br. 116, a datum je prepisan iz Kuhaceva prijepisa istog koncepta u Arhivu Hrvatske, XVII, 52/VI br. 231. U tom prijepisu nema znatnijih odstupanja od teksta koncepta. Na pr. u konceptu Kuha� pi�e: "Latinska ma�a je vrlo liepa9 a tako i Kyrie i Gloria nedovr�ene ma�e." U prijepisu: "(...) nu jo� ljep�a je Kyrie i Gloria nedovr�ene ma�e".
9 Nerazumijevanje izmedju A.A. Lebana i �lanova Glazbene matice (o tome op�irno pi�e J. Leban u svom9 jo� ne citiranom, pismu Kuha�u od 19.9.1879. Arhiv JAZU, Si. gl. br. 111), nastalo je vjerojatno i zbog toga �to je A. Leban suradjivao u novoosnovanom "Cerkvenom glasbeniku" (1878) ljubljanskog Cecilijanskog dru�tva, koje je odmah nakon osnutka
34
Mati�arji so odlo�ni protivniki Avgustu"; nakon bratove smrti poslao je Glazbenoj matici "Kitico cvetja" s molbom da bude �tampana, ali je odbijena; iako su talijanski umjetnik, kapelnik Mugnone i njema�ki kompozitor Windspach ocijenili ove bratove kompozicije kao originalne "in da ne veje s njih italijanski duh", artisti�ki odbor (Stegnar, Angelik Hribar, Valenta i Hlavka) prosudio je: "Kompozicije v 'Kitici* ne ugajajo pravilom harmonije in nijso originalne, nego le posnetek italijanskih arij"; svoje su mi�ljenje objavili i u "Slovenskom narodu" te su time "morali�no uni�ili" Lebanova brata "kot skladatelja"; Leban �e sam poku�ati izdati ove bratove kompozicije, jer ni�ta ne �eli slati u LjubljanuJ0
Nema podatka da je Kuha� odgovorio na ovo Lebanovo pismo. Leban, medjutim, i dalje obavje�tava Kuha�a o problemima �tampanja bratovih kompozicija, te mu u pismu od 6.11.1879. pi�e da nema izgleda da itko objavi "Kitice cvetja". Neki "knjigotr�ac" iz Gorice tra�io ih je, dodu�e, na uvid, rekao da su "lijepe i melodi�ne" ali "neme�kega zna�aja" i to na na�in Mendelssohna. U istom pismu jo� jednom zahvaljuje Kuha�u i to vije��u ga je gori�ka "So�a" obavijestila svoje �itaoce o Kuha�evoj pozitivnoj ocjeni pjesama Avgusta Armina Lebana, a "primorski Slovenci" zahvaljuju �to je vratio �ast "mojemu blagomu bratu", koju je Hlavka "oskvrnuo". Pismo sadr�i i jednu molbu: Janko Leban �alje uz pismo i mi�ljenje spomenutog "knj igotr�ca" iz Gorice u nadi da �e Kuha� posredovati svojom preporukom.11
Time je iscrpljen onaj dio gradje za Kuha�ev biografski i muzikografski leksikon u kojem se nalaze podaci o kompozitorskom liku Avgusta Armina Lebana. U nju smo uklju�ili i Kuha�evo pismo od 18.8.1879, jer je njen integralni dio. Ipak, Kuha�evo pismo od 11.9.1979. glavni je oslonac ovoj rekonstrukciji.
izvjesno je da Kuha� izri�e svoj sud uvidom u."Latinsku misu", zatim Kyrie i Gloria iz nedovr�ene mise; pregledom malih crkvenih pjesmica te pjesmica iz zbirke "Pi��alke" i zbirke "Kitica cvetja". Bio je to izbor iz kompozitorskog opusa, iz neobjavljenih vokalnih skladbi - onih koje je Janko Leban odlu�io (ili mogao) poslati Kuha�u. Osim spomenute mise radilo
(1877) do�lo u sukob s Glazbenom maticom, jer se "med seboj nista lo�ila le idejno, ampak tudi zato, ker je prvo segalo v obmo�je druge. Glasbeni matici je bila namre� ena izmed nalog tudi gojitev cerkvenega petja in izdajanje cerkvenih skladb. Z ustanovitvijo Cecilijinega dru�tva pa je kazalo, da se bo to podro�je preneslo slej ko prej vanj". D. Cvetko, op. cit., str. 236-237. 10 Arhiv JAZU, SI. gl., pismoJ. Lebana F. Kuha�u, 19.9.1979, br. 110. O svom postupku u vezi s tim J. Leban pi�e Kuha�u: "Jaz nijsem mol�al in sem zagovarjal v "Narodu" svojega brata9 ker sem bil prepri�an, da je ona kritika bila nepravi�na, nesramna, osobna. Med "Matico" in mojim bratom bila je namre� vedna napetost, ker jej je moj brat tudi javno marsikako grenko povedal, ker dalje enkrat ponujenu mu diplome ni j hotel sprejeti in ker ni j hotel dovoliti, da nekatere kompozicije njegove tiskom izda. Ba� zaradi tega sem jaz hotel vedeti Va�e menenje k "Kitici"; zdaj �ele vem, da se nijsem motil. Kompozicije, ki ste jih zaznamovali bodem skusil sam izdati, v Ljubljano ne po�ljem nicesa. �alibog pri nas Slovencih vlada le zavist in needinost. Kranjci so cez Primorce, �tajerec cez Kranjce; istina pa je, da so ljubljanski glasbeniki preve� domi�ljavi; "was ihr nicht m�nzt, glaubt ihr, gelte nicht". Ta Goethejev izrek da se obrnuti posebno na Mati�arje". Te�ko
35
o malim formama; duh tih kompozi ci j a je lirski, �esto religiozan, blizak narodnom, U ocjeni je spomenuta produktivnost (�to zna�i lako�a stvaranja) Avgusta Lebana, a zatim dispozicija (sto je sklonost, pripremljenost, nadahnu�e, u krajnjem tuma�enju). Avgust Armin Leban i po ovim karakteristikama pripada krugu slovenske rane muzi�ke romantike u kojoj se religiozno osje�anje nerijetko nalazi, a u njegovu je slu�aju vjerojatno i spona s pu�kom crkvenom pjesmom ("male crkvene pjesmice, to su pravi biseri", pisao je Kuha�).
Kuha�ev sud o kompozitorskom liku Avgusta Armina Lebana, izre�en 1879. godine, u mnogo�emu je to�an, iako treba primijetiti da u Kuha�evu pismu, osim nekoliko primjedbi o na�inu Lebanove kompozicijske tehnike, nedostaju analize njegovih kompozicija koje je imao na uvid. Zamjetljivo je da Kuha� na nekoliko mjesta spominje Lebanovu povezanost uz "narodno", ne pori�e mu "originalnost", ali argumente za svoje mi�ljenje ne iznosi. Poja�ani akcent koji stavlja upravo na ove oznake njegova kompozitorskog opusa potpuno je razumljiv u kontekstu Kuha�evih �elja i povremene sklonosti da vidi ne toliko ono �to jest, ve� kako bi trebalo biti.12
Obrada spomenutih izvora zahtijeva na kraju (ne i mimo teme) re�i, da su Janko Leban i Franjo Kuha� i ovom korespondencijom potvrdili svoje stru�ne in ljudske kvalitete. Iako Janko Leban nije imao kompozitorski talent svog brata, ipak je i sam komponirao.13 Ni u jednom pismu Kuha�u, medjutim, to ne spominje. Sve su njegove misli i akcije u slu�bi afirmacije starijeg, rano umrlog brata. Franjo Kuha� poznatim marom podupiranja mladih kompozitora prihva�a recenziranje kompozitorskog opusa Avgusta Armina Lebana u vrijeme kada je bio potpuno zaokupljen problemima izdavanja svoje Zbirke. Samu Zbirku spominje jednom: ne u molbi da Leban postane pretplatnik i 1 i povjereni k, ve� da mu pokloni Zbirku u znak zahvalnosti za pomo� u prikupljanju podataka o tekstovima i napjevima nekih slovenskih narodnih napjeva.14 Sklonost muzi�koj umjetnosti, pa
je na temelju ovih podataka (a nije ni predmet ovog rada), objasniti pravi razlog neslaganja Glazbene matice i A.A. Lebana,
11 Arhiv JAZU, SI, gl, br, 113, U istoj se gradji nalazi i pismo upu�eno J. Lebanu, a predo�eno Kuha�u (Si, gl, br, 120),
12 Usp, D, Cvetko, op, cit., str, 288: "Tudi Avgust Armin Leban (1846-1879) se je posvetil samo vokalu, V generalbas ga je uvedel nekdanji regens chori gori�ke katedrale J, Schreiber, dalje pa se je izobra�eval sam. Sprva je bil pod italijanskimi vplivi. Teh pa se je kmalu otresel in se nato za�el razgledovati po nem�ki romantiki, ki je zapustila v njem vidnej�e sledove (,..), Njegove skladbe so polne pristnih, �ustveno �iroko zajetih do�ivetij (,,,)," Prema istom izvoru: "Podobno kot drugi tedanji skladatelji se je tudi Leban vneto zanimal za ljudsko pesem, rezultat je bil "Venec ipaskih (vipavskih, op. pis,) narodnih pesni j", ki ga je uredil njegov brat Janko in izdal leta 1883", Treba spomenuti, prema tom izvoru, da je A.A, Leban neke svoje zborove komponirao i na stihove Pre�erna i Gregor�i�a,
13 Usp, D, Cvetko, op, cit., str, 281: "Janko Leban (1855-1932) (,,.), izrazno manj mo�an kot njegov brat Avgust Armin. Njegove skladbe so bile zelo spevne, a bolj redke na posvetnem podro�ju."
14 U svakom od ovdje citiranih Kuhacevih pisarna J, Lebanu rije� je i o Lebanovoj pomo�i Kuha�u u prikupljanju slovenskih narodnih napjeva i obi�aja. Tako 11,9,1879, Kuha� zahvaljuje Lebanu na napjevima koje je "ukajdio" i moli daljnju suradnju. U gradji za biografski leksikon, SI. gl, br. 115 nalazi se pismo upu�eno J. Lebanu (Gorica, 26.11.1879)
36
i
y
"1
i
vii* kP^^Ì\\
^
^-ì ■"�>^jv;^3^;^- ft f ^
H
i i
>}i ■! v.,a Krvi *« 4 ' ! y
,\
^
*1 � 1
Ni
I <V
�^<
m
'H^
F. Kuha� - J. Lebanu, 11.9.1879. (Druga i tre�a strana koncepta pisma; Arhiv JAZU, F. Kuha�: Gradja za Biografski i muzikografski leksikon, XV�I-2, SI. gl. 116)
37
\J ^ lisi '■ * h * * i kU ^n1 W
u*
crnini -R^fu^
s ■t'fs» \ r \\
^Vi t
p.
i
^
^ -*1
J.'Leban- F. Kuha�u9 19.9.1879. (Druga i tre�a strana pisma; Arhiv JAZU, F. Kuha�: Gradja za Biografski i muzikografski leksikon, XVII-29 SI. gl. 110)
38
i vi�e od toga, zatim poznavanje narodnog melosa - vidljivo i iz ovdje obradjene gradje - mogli su poslu�iti Kuha�u da za svoj Biografski i muzikografski leksikon napi�e kra�i tekst i o Janku Lebanu. U tom smislu bilo bi mogu�e uvrstiti u naslov ovog rada i njegovo ime.
SUMMARY
After the death of the composer Avgust Armin Lehan in 1879 a selection of his compositions was passed over by his brother Janko to F. Kuhac with the request that he might make an evaluation of them. On the basis of his examination of Leb an l's Latin Mass, Kyrie and Gloria from an unfinished mass, church songs and the collections "Little Flutes" and "A Wreath of Flowers" Kuhac readily admitted that Leban was a talented and original composer, closely in touch with the folkloristic tradition. Although he did not support his judgement, with arguments, in view of his orientation the appraisal is understandable. However, it should not be overlooked that the Croatian ethnomusicologist often tended to find what he wished to find and not simply what in fact existed.
u kojem Lebanov prijatelj (potpis ne�itak) obavje�tava Lebana da Kocijan�i� nije objavio drugi svezak narodnih napjeva (rukopis se nalazi kod njegova prijatelja Gruntara), a bez toga nije mogu�e udovoljiti Kuhacevoj �elji. Takodjer obavje�tava Lebana, da Hajdrihovu ostav�tinu uredjuje Kosovel, te bi Kuhac mogao sam s njim stupiti u kontakt. Pismo zavr�ava s mi�lju: "Prav bi bilo, ko bi tudi bratski hrvatski narod poznal du�evne proizvode slovenskih bratov". Leban je, dakle, veoma ozbiljno i s pro�irenom inicijativom izvr�avao Kuhaceve molbe, a "nagrade no�em nobene; vse �rtvujem le za narod, kateri naj �ivi in naj se raz sveti", napisao je Janko Leban Kuha�u, u pismu 19.8.1879. Za njegovu pomo� Kuhac se zahvalio rije�ima: "Veliku nagradu ne mogu Vam dati nu poslati cu Vam cielu moju zbirku bezplatno". (Arhiv Hrvatske, Kuhaceva muz. lit. ostav�tina, XVII, 52/VI, br. 227).
39