logo
išči
išči tudi po celotnem besedilu
Epošta:
Geslo:
Prijava
Vaša knjižna polica je prazna.
   
 
O kulturnom doticaju i potrebama češkoslovačkoga naroda i Jugoslavije
Avtor(ji): Drtina, František (avtor)
Vir: Knjige
Izvor: Narodna in univerzitetna knjižnica (Digitalizirano v okviru projekta Europeana Travel)

0 / 0
43026
P R 0 F. D R. F R. D R T I N A :
0  KULTURNOM DOTICAJU
1  POTREBAMA �E�KOSLOVA�KOGA
NARODA I JUGOSLAVIJE.
PRAG 1920. Izdanije Jugoslavenske komisije.
Ovaj rad je predavanje, koje je g. profesor Dr. Drtina odr�ao jugoslovenskim studentima u Pragu kao. prvo iz ciklusa predavanja pri-redjivanih sa strane Jugoslavenske komisije. Predavanje je bilo od�tampano u mjese�niku �Jugoslavija" u Pragu god I-1919 br. 3 i 4.
2
MLADI PRIJATELJI!
Dozvolite, da Vas na po�etku predavanja �Ju�goslavenske sekcije Ce�koslova�koga ureda za strance u ime svoje, kao i u ime g. ministra �kola i narodne prosvjete, srda�no pozdravim i, da Vam ka�em nekoliko rije�i o kulturnoji visoko�kolskim te�njama Jugoslavije ; dopustite, studenti i stu-dentkinje jugoslavenske, da Vas radosno pozdra�vim. Budu�i da ste u tolikom broju do�li na �e�ke visoke �kole, a to za nas mnogo zna�i, to sam nakanio pokazati nekoja nastojanja, koja �e dovesti k pobolj�anju Va�ih studija i Va�ih doticaja sa �e�kim dru�tvom i, koja �e Vam omo�gu�iti �itavi niz olak�anja i potpora u Va�em akademi�kom �ivotu, sa strane �e�koslova�ke republike.
Veselje je na�e nad Va�im dolaskom veliko. Osje�amo, kakovim ste nas povjerenjem po-� �astili i ho�emo da se odu�imo ljubavlju za lju�bav, vjerno��u za vjernost i, da Va� �ivot me�u nama bude ugodan, ne biste li se u �itavom svom �ivotu sje�ali svoga studija u Pragu i mogli u svojoj domovini izvijestiti, da �e�koslova�ki na rod iskreno ljubi bra�u i sestre jugoslavenske Mi i Vi, pobratimski narodi, po�injemo �ivjeti novim �ivotom u svojim oslobo�enim domovi�nama. Mirovna �e se konferencija pari�ka doskora svr�iti. Pripravlja se novi me�unarodni i me�u�dr�avni red u svijetu, koji �e biti izgra�en na
3
velikim idealima narodnim i sveljudskiin. Obi�stini li se Savez naroda, odstraniti �e se sigurno napokon rat i osigurati trajni mir me�u naro�dima. Radi se o ustrojenju novoga ljudskoga dru�tva, gdje �e biti izbrisane razlike razreda i kasta u duhu pravde i ljubavi, gdje �e prestati diferencijacije krvne i konfesijonalne, gdje �e svaki �ovjek biti ili. nagra�en, ili ka�njen prema zaslugama i prema svom radu. Osobito nas, po-bratimske narode, ve� zbli�ene po rodu i krvi, spojiti' �e novo doba u mo�nu preporo�enu cje�linu. Pa, ako se uistinu i ne ostvari odmah koridor geografi�ki me�u na�im dr�avama, danas ve� postoji koridor du�evni, koji nas zdru�uje u bratsku cjelinu. Novi red u svijetu, kojega svi sa radosnom nadom o�ekujemo, obistiniti �e se u ljudskom dru�tvu i biti �e sazdan na prirod�nom pravu svih ljudi, koji udi�u �isti uzduh i slo�bodno �ive, na pravu svakoga pojedinca, koji �e u�ivati posljedice svoga po�tenoga rada i ne�e pasti pod bremenom materijalne i du�evne tjes�kobe. Taj �e red uspijevati i ja�ati po pravu djeteta i utemeljen na svim aksiomnim glavnim uvjetima ljudske sre�e.
S odu�evljenjem se svi mi zahvalno danas sje�amo velikoga djela, koje je u�inio za jugo�slavensku stvar ljubljeni na� predsjednik Masa-ryk, ve� pred svjetskim ratom, Pokazao je ve� tada �itavom svijetu, kako su proces veleizdaj�nika u Zagrebu, Friedjungov be�ki i beogradski
4
Vasi�ev sa�injavali zajedni�ku i organi�ku cje�linu pe�tanskoga i be�koga protuslavenskoga intriganstva, tako da su odlu�uju�i krugovi be�ki i �itava politi�ka evropska javnost imali biti prevareni i u svojoj obmami silom odr�ani. Ma-sarykova je vje�na zasluga, da je to intrigan-stvo dokazao i doveo do toga, da u politici zavlada stvarnost i pravednost. Slovenci, Srbi i Hrvati priznavaju to veliko djelo s iskrenom zahvalno��u, pa kada je bila 22. listopada 1918 progla�ena samostalnost Jugoslavije, proslavili su svi jednodu�no Masarvka klicanjem.
Nekadanja je austrijska vlada grije�no su�stavno i namjerice zapostavljala kulturne i �kol�ske potrebe Jugoslavije. Plemeniti su domoljubi uzalud tra�ili, da nastane pobolj�anje. U Primorju je 12.000 hrvatske djece bilo bez pu�ke �kole. Jo� danas ima u Crnoj Gori 90�95% analfa�beta, u Bosni i Hercegovini 88%> u Dalmaciji 62-6�/0, u Istri 53-7�/0, a u Hrvatskoj i Slavo�niji 46'2%. Biti �e velikom zada�om slobodne Jugoslavije ukloniti ove �alosne razmjere. Me�u�tim pobolj�anja ve� nastaju. �ini nam se, da je ve� do danas broj �kola pove�an za 1200 novih. Austrija, a osobito Ugarska zabacivali su plemena jugoslavenska sustavno i grije�no. To je u nebo vapiju�i fakat. Ljubljana ima za visoku �kolu histori�koga prava. Tri je puta ve� ondje postojalo sveu�ili�te, ali je svaki put bilo opet dokinuto. U Ljubljani je zapravo bio
5
ve� god. 1546 jezuitski kolegij sa vi�im studi�jima (studia superiora), t. j. sa fakultetima teo�lo�kim i pravni�kim. Pravni�ki je fakultet bio ukinut godi 1784, a teolo�ki preseljen u Innsbruck, pa je tako filozofija potpuno nestala.
Drugi put je car Josiv II. god. 1788 otvorio u Ljubljani filozofijski fakultet, koji je za doba francuske vlade (1810�1813) bio ra�iren na potpunu univerzu sa nastavnim jezicima fran�cuskim, talijanskim i slovenskim. Iza pada Na-poleona ostao je u Ljubljani samo filozofski licej i kirur�ka �kola.
0 sveu�ili�tu u Ljubljani radilo se i na slav�nom saboru kromjefi�kom. Na upit poslanika Ulepi�a izjavio je grof Stadion u ime vlade, da je ona voljna provesti ravnopravnost sviju na�roda na polju �kolstva i, da je osvjedo�ena o potrebi i uspje�nosti toga, da osnuje visoku �kolu za jugoslavenske zemlje u Ljubljani. Tada su u Ljubljani zaista i bile utemeljene dvije stolice pravni�ke, a ujedno su zapo�eta i neka predavanja medicinska. Ali ve� slijede�e godine za reakcije, koja je nastala, bile su obje stolice prenesene na sveu�ili�te u �tajerski Graz, gdje se predavalo "slovenski do god. 1856.
Idemo li dalje, otkriti �emo, da je jo� pred 50 godina u prora�unskom odboru pokrajin�skoga sabora bilo predlo�eno po ve�ini toga sabora,- da se utemelji slovenski fakultet na sveu�ili�tu u Ljubljani, fada se sasvim izuzetno
6
pokazala osobita izjava pravednosti sa strane njema�ke. Barun Abfaltern je izjavio, a bilo je to god. 1872, da i. on priznaje potrebu ute�meljenja slovena�koga pravni�kog fakulteta u Ljubljani, jer je ve� prije kao dr�avni od�vjetnik iz prakse i prilika spoznao, da je sasvim nemogu�e, da se potrebni slovenski pravnici izobra�avaju bez slovenskoga pravni�koga fa�kulteta.
Odno�aji su se svakako pogor�ali za poznate ustavotvorne vlade. Ve� je god. 1869 ministar Hassner grubo zabacio utemeljenje slovena�ke pravni�ke akademije. Za Potockoga bila su barem dozvoljena paralelna predavanja na sveu�ili�tu u �tajerskom Grazu. Ali financijalni odbor ih je tada opet ukinuo. �to vi�e i po�voljni votum pokrajinskoga sabora od god. 1872 svr�io je po austrijskom na�inu potpuno bez�uspje�no.
Istom god 1898 sa�li su Slovenci sa obla�nih visina razmatranja i rezolucija na realno tlo i proglasili su, da nesmiju �ekati sveu�ili�te od vlade, nego da treba da zatra�e pomo� sviju. Nastale su agitacije i manifestacije, u ko�jima su sudjelovali najodli�niji poslanici, da se pomogne slovena�kim pravima na sveu�ili�tima. Odazvale su se � ubrzo korporacije gradskih i kotarskih zastupstva i razaslane su bile sa�birnice, upravo kao �to je bilo kod �e�kih nastojanja za drugu univerzu u Brnu. Slovenski
su akademi�ari revno skrbili za to, da peticije i pro�nje nebi vi�e sa�le sa dnevnoga reda. Napokon je 10. sije�nja 1909 bio slet slove-na�koga studetstva, pa je ono manifestiralo za ljubljansko sveu�ili�te. Ja sam se kao po�slanik na carevinskom vije�u nekoliko puta zauzeo za njihove molbe a s poslanikom Hra-skym priredili smo uz u�e��e jugoslovenskih poslanika manifestaciju u Pardubicam a osobito sam 15. o�ujka 1910 istaknuo u svojem govoru u saboru slijede�e: � �Narod slovena�ki, �ijom su znanstvenom i literarnom svojinom Trubar Vega, Kopitar, Dolinec, Miklo�i�, Murko i drugi, narod, koji je �ovje�anstvu dao pjesnike vrsti Pre�erna, ima pravo, koje se neda omalova�iti, a dr�ava ima svetu du�nost, da mu ne uskra��uje potrebne visoke �kole."
Danas se gorljivo radi i ure�uje za sada slovena�ko odijeljenje na univerzi u Zagrebu, a ima nade, da �e ve� u budu�oj �kolskoj godini biti otvoreno sveu�ili�te, a mogu�e i tehnika, ili barem tehni�ki fakultet na uni�verzi u bijeloj Ljubljani.
Tako �e biti ispunjene rije�i pjesnika Stritara:
� �Za drugimi Slovenec ne ostani, grad vedam dvigni v beli se Ljubljani-"
Hrvati imaju do sada jedinu univerzu u Z a-grebu, koja je bila dodu�e otvorena istom god. 1874, ali je starijega porijekla, jer je
8
imala pred�asnicu ve� u ondje�njem jezuitskom kolegiju latinskom, kojega je god 1669 povisio car Leopold I. na akademiju (s u�enjem filo�zofije), a Marija Terezija promijenila u �regia scientiarum academia" sa dva fakulteta po dva godi�ta (filozofski i pravni�ki). Za reforme Exner-Bonitzove bio je u Zagrebu filozofski fakultet spojen sa gimnazijom, a novi nije bio ustrojen. Pravni�ki je pak fakultet bio ra�iren na tri, kasnije �etiri godi�ta. Istom je godine 1874 opet k njemu pripojen fakultet filozofski i novi teolo�ki, svaki sa tri godi�ta. K tome je god 1882 nado�ao farmaceutski kurs, a god. 1898 �umarsko u�ili�te (reorganizovana �kola iz Kri�evaca od god. 1860). Tek ljetos u zimi bila je univerza u Zagrebu potpuno nadopu�njena tako�er lije�ni�kim fakultetom. Osnovana je i samostalna tehnika, za koju je pred ratom patriotski �upnik �erjavi� poklonio ku�u u Za* grebu, koja je ve� onda vrijedila preko 200.000 kruna. U Zagrebu je bilo god 1913 1011 slu��a�a, ali je za rata (god 1915) njihov broj spao na 522.
Srbi su imali jedinu univerzu u Beogradu Nastala je iz pre�a�njega liceja u Kragujevcu, koji je osnovan god. 1838, i prenesen god. 1841 u Beograd. Prema posljednjem ure�enju iz godine 1905 imalo je to sveu�ili�te pravni�ki, filozofski i tehni�ki fakultet, a kraj toga i li�je�ni�ki i bogoslovni, koji ali navodno nijesu
9
dobro funkcionirali. Srpski akademi�ari su ve� prije rata mnogo studirali u inozemstvu, pot�pomagani od svoje vlade. Osobito ih je bilo po Francuskoj, Njema�koj i Belgiji. Doma�e sveu�ili�te im na svaki na�in nije dostajalo. Za balkanskoga, a onda i za svjetskoga rata bilo je zapravo srpsko �kolstvo sasvim uni��teno. Informacije, koje mi je poslalo ministar�stvo prosvete u Beogradu zvu�e nevjerojatno i stra�no. Dozvolite, da ih citiram doslovce:
� �Srpsko �kolstvo god. 1911 uop�e nije egzistovalo. Nije se podu�avalo u to doba ni na univerzi, ni na srednjim, ni na pu�kim �kolama. Mnoge su zgrade bile uni�tene ili o�te�ene, te se moraju ponajprije izgraditi ili popraviti. Za austro-njema�ke okupacije bila je zgrada sveu�ili�ta potpuno demolirana, zbirke knjige odvezene, poku�stvo spaljeno ili uni��teno. Ostale su gole zidine. (Mora se spome�nuti, da je ta univerza imala jo� u zimskom semestru 1913/14 1250 slu�a�a.) Studenti su ve�inom izgubili 4 do 5 godina. Mjesto da imaju danas studij svr�en, stupili su istom ove godine u svibnju na univerzu. Za ove je studente sada ustanovljeno da imadu dobiti mogu�nost, da svr�e studij za 5�6 semestara. Danas se pod�u�ava sa ogromnim pote�ko�ama, jer je ure�aj sa svim u�evnim pomagalima uni�ten."
U Beogradu nije, kako je ve� re�eno bilo posebne tehnike nego samo tehni�ki fakultet
10
na universitetu. Srednje �kole bile su do sada u Srbiji gimnazije i realke. Jedina klasi�na gimnazija, osnovana prije rata, bila je.zatvo�rena radi pomanjkanja u�enika. Za univerzu je egzistirao �numerus clausus" profesora, koji �e ali biti obeskrijepljen. Prije balkanskoga rata bilo je 500 srednjo�kolskih u�itelja. U ratu ih je poginulo oko 150, tako da �e sada biti velika nesta�ica profesorskih sila. Za rata nije prido�ao ni jedan novi profesor. To su razlozi za�to su pitanja o reformi i reorganizaciji �kol�stva u Srbiji u pripravnom i te�kom stanju Trebati �e najprije opet uspostaviti ono, �to je bilo prije rata. Ministarstvo *prosvete -mi saop�uje, da �e glavni principi budu�e �kolske reforme biti osnovani na misli, da �kola odgaja za prakti�an �ivot i ne smije da se previ�e bavi sa teorijom. Reforme treba da odgovaraju duhu novoga vremena. U Srbiji je veliko po�manjkanje stru�nih �kola. Te sada imaju biti ure�ene po �e�kom uzoru. Prema poslijednjoj vijesti, �to je primih, jugoslavenska vlada je odlu�ila osnovati univerzu u Skoplju, gdje �e za prvo vrijeme biti otvoreni samo pravni�ki i filozofski fakultet.
Kako vidite, �kolske su prilike u'Jugoslaviji do sada veoma neutje�ne, ali po svemu se ipak opa�a na svim stranama �ilo gibanje i marni pokreti, koji mnogo obe�avaju, a smje�raju na to, da sve bude popravljeno, obnov-
11
ljeno, nadopunjeno i usavr�eno. 0 tom rade u posebnom odboru kod ministarstva jjro�vete. u Beogradu, koji sastoji od delegata svi h ze�malja Jugoslavije. Njega potpoma�e savjetom profesorsko dru�tvo u Zagrebu. Naprije se radi o tom, da se sve �kolske uprave i sva uredjenja za nastavu na teritoriju Jugoslavije sjedine i unificiraju, pa da se provede osobito srednjo�kolska reforma u smislu pojednostav�njenja i zaobljenja gra�e i propisa. Nastoji se oko izgradnje jedinstvenoga nelatinskoga dvo�godi�njega temelja, tako da bi razlika me�u gimnazijama, realnim gimnazijama i realkama po�injala istom u tre�em razredu. Do sada ob�vezatni njema�ki jezik ima na srednjim �ko�lama biti zamijenjen francuskim, koji �e postati glavnim tu�im �ivim jezikom na srednjim �ko�lama. Ceski, poljski i engleski biti �e uvedeni kao neobligatni predmeti. Pu�ka nastava je do sada mnogo i grozno trpjela bijedom u�iteljstva, pa je skrajnje vrijeme, da se i u tom pogledu na�e zadovoljavaju�e svrsi shodno pobolj�anje. Va�no je pitanje i mora se jedinstveno i od�lu�no rije�iti ono, koje se ti�e organizacije stru�noga �kolstva, pa se tu pomi�lja na to, da Sarajevo dobije visoku rudarsku i �umar�sku �kolu, a Beograd Visoku �kolu za kulturu tla. Trgova�ke najvi�e �kole imaju biti ure��ene u Zagrebu i Beogradu. Pripravni rad za sve to iziskivati �e naravski mnogo vremena.
12
Naravno je, da, kraj takovih prilika, mnogi jugoslavenski akademski omladinci dolaze u Prag i nastavljaju ovdje svoje nauke. Na na�im visokim �kolama ima ve� preko tisu�u Jugoslavena,, a od toga je 1/3 medicinara a Vs tehni�ara. Ostali su na filozofskom i prav�ni�kom fakultetu i na trgova�koj akademiji. Republika se brine, da ih nastani. U tu svrhu pripravlja se Klementinum, sagraditi �e se ba�rake za stanovanje na Letni, a valjda �e se za to preudesiti i kemi�ki zavod njema�ke teh�nike. U Pragu se di�e i Masarikov Jkolej. Po�mi�lja se na poduzimanje daljnih koraka u tom pogledu, �im se isprazne nekoje zgrade u Pragu.
Dja�tvo ima svoja udru�enja i dru�tva raz�vija �ivahni dru�tveni �ivot, ima svoju aka�demsku menzu u Stepanskoj ulici i tra�i pri�jateljske doticaje sa �e�koslova�kim dru�tvom.
To su sve po�etni pokusi. Moramo da o tome nastojimo u mnogo ve�em opsegu. Ministarstvo �kola i narodne prosvjete radi na projektu �Jugoslavenskoga doma", koji bi bio sre�di�tem Jugoslavena, koji studiraju u Pragu. Brigom �e�koslova�ke republike osnovala bi se zgrada, koja- bi se izgradija potporom, sa�vjetom i financijalnom pomo�i i jugoslavenske dr�ave, a bila bi sredi�tem svih �kolskih i kul�turnih nastojanja i svjedo�ila bi kulturnu uza�jamnost obiju dr�ava. Financijalno osiguranje oga doma po obim dr�avama omogu�ilo bi,
\3
da se uzajamnost �e�koslova�ko-jugoslaven�ka pove�a i ucijepi.
Brigom ministarstva podigao bi se zaista u dogledno doba u Pragu �Akademski dom" jugoslavenskoga �a�tva, koji bi s po�etka bio u tijesnoj svezi s akademski domom �e�koslova�-skim, a nekoja ure�enja imao bi �ak i zajedni�ka.
Kod samoga studija pru�ene su ve� jugosla�venskom studentstvu mnoge nau�ne olak��ice. Nastojati �emo, da im pru�imo jo� i vi�e njih, prema mogu�nosti, koja nam je dana. Osobito, �emo se brinuti i nastojati oko toga, da jugoslavenski studenti, koji su ratom bili o�te�eni i u svom studiju zadr�ani, sudjeluju kod nekih svrsi shodnih olak�ica, a uprili�iti �emo i razne te�ajeve, da im se studij skrati i olak�a.
Uredbu akademskoga doma za �e�koslova�ko-jugoslavensko �a�tvo ne smije se dalje odga�ati Za sadanjih prilika se jo� na gradnju ne mo�e misliti, ali dosadanje zgrade u Spalenoj ulici svakako ni izdaleka ne dostaju. U nedjelju se na�e studenstvo sprema, da manifestira za svoje zahtjeve. Dr�im, da je nu�no u najsko�rije vrijeme predati Strakovu akademiju u �a�ke svrhe, za koje je �e�koslova�ka republika, to moramo priznati, do sada vrlo malo u�inila. Te se zgrade odmah iza prevrata odreklo u tome kompetentno, ministarstvo �kola i na�rodne prosvjete iz svetih obzira na statut Stra-
14
kove zaklade i izrazito �a�ko odre�enje ove zgrade. Danas je sigurno, da �e se cijela in�stitucija Strakove akademije predati svojoj, po plemenitom osnovatelju odre�enoj, svrsi da �e se vratiti �asti svoje zakladne listine i biti demokratizovana. Biti �e valjda zgodno, da se vratimo izvornom sistem podijeljivanja stipendija, a da ukinemo internat. Tim �e se zgrada isprazniti, pa mo�e u kratko vrijeme postati pravim, vrlo zgodno ure�enim akadem�skim domom �e�koslova�kog-jugoslavenskoga studentstva. Svojim �e �itavim unutarnjim ure�-jenjem, ure�ajem kuhinje i lijepim perivojem od�govarati toj svrsi, a poimence akademskoj menzi. Biti �e mogu�e u njoj otvoriti knji�nicu i aka�demsku �itaonicu, te na�i zgodne prostorije za lije�ni�ku pomo� (�Svepomoc"). Blizina -budu��ih na�ih visoko�kolskih zgrada pogodovati �e. veoma toj stvari. Dr�im, da je nu�no, da se zgrada ve� prije po�etka nove �kolske godine preda toj svrsi, �im uspije da se prona�e dobro i zgodno mjesto, da se preseli ministarstvo prehrane i dio ministarstva narodne obrane. Na�emu �a�tvu, cijeloj akademskoj zajednici, ukazuje se ta stvar kao �unum necessarium". Nadalje �e biti nu�no, da se brigom rektora visokih �kola stvori komisija i kancelaria za stanove, koja bi za vremena pripravila uvijek popis stanova za jugoslavensko �a�tvo u na�im �e kim obiteljima, da im se pru�i zgodna pri-
15
lika da se upoznaju s �e�kim obiteljskim �ivo�tom i do�u u doticaj s onima, koji �ele da im postanu pravim prijateljima. Nisam za speci�jalne internate. U najboljem slu�aju bih pristao na osnivanje moderno ure�enih pensio.nata obiteljskoga oblika, po uzoru engleskih �boar-dinghousea". Toj stvari treba posvetiti osobitu pa�nju. Jugoslavenski bi zavod osim toga iz svojih sredstava podijeljivao i stipendije siro�ma�nim akademi�arima. Uz ove institucije na�predovati �e dakako i �Ured za strance" u svom' zaslu�nom djelovanju pro�irenjem djelo�kruga, a s pomo�u uzorne svoje �Jugoslavenske sekcije". Uz predavanja, koja ve� danas obdr-�avamo, a ti�u se va�nih informacija za �ehe o Jugoslaviji, kani doskora, a osobito u slije�de�em semestru taj ured u�initi priprave, da se provede �itav niz ekskurzija u znamenite pra�ke zavode, pod Vodstvom i "tuma�enjem stru�njaka. Tako u Zemaljski muzej i u ostale pra�ke muzeje, u Modernu galeriu, Galeriju slika u Rudolf imunu, a brigom �Staropra�skeho klubu" i na povjesna mjesta i u zgrade na�ega staro-slavnoga Praga.
Olak�ati �e se i pojeftiniti posjet jugoslaven�skoga �a�tva u na�im prvim kazali�tima. 0 tome se ve� sada brine na� odsje�ni �ef g. Kvapil, a gospodin koncipista kod ministarstva �kola i narodne prosvjete Pe�irka obe�ao je �obrinuti se za program dalnjih ekskurzija u
16
umjetni�ke zbirke u mjesecu lipnju. Gospodin ministarski tajnik Dr. Branberger preuzeo je na se, da poduzme sve nu�no u korist jugo�slavenskih akademi�ara kod uprava glazbenih poduze�a.
U pra�kom �Sokolu" ve� vje�ba oko 300 jugoslavenskih �aka. Nastojati �emu, da i u tom budu �to bolji doticaji me�u jugoslavenskim i �e�koslova�kim vje�ba�ima. Za studente p o 1 j o-djelskestrukena tehnici postarati �e se udru��enje �e�koslova�kih agrarnih akademi�ara o pro�gramu korisnih im predavanja i ekskurzija.
Velika je zada�a briga za ra�irivanje i dublje upoznavanje jezika, �e�koga za Jugosla�vene, a jugoslavenskoga za Cehoslovake.Ve� sam rekao, da �e �e�ki biti uveden na jugoslavenske �kole kao neobligatan predmet. Ne�to sli�no mo�ramo i kod nas urediti za jugoslavenski jezik. Na nekim se �e�koslova�kim �kolama ve� uvodi srp-skohrvatski jezik. Spominjem samo sjajni uspeh kurzeva profesora Kadleca na trgova�koj aka�demiji i na vi�oj obrtnoj �koli. Raditi �emo o tom, da srpskohrvatski postane obvezatnim predmetom u vi�im razredima na srednjim i stru�nim �kolama, barem" sa obukom od dva sata na tjedan. Bez velikih zapreka bilo bi mo�gu�e pravom metodom u manjim krugovima, uz pomo� jugoslavenskih asistenata, diferenci�jalnim ri je�nikom, mnogim �itanjem i neprestanim razgovaranjem posti�i to, da �e�koslova�ka inte-
17
2
ligenci ja ovlada srpskohrvatskim jezikom tako, da �e razumjeti pisane i tiskane rije�i, a s druge stra�ne, da Jugoslaveni potpuno razumiju pisano i tiskano �e�ko, tako da bi Jugoslaven potpuno razumio �e�koslova�kog studenta, a ovaj opet Ju�goslavena u materinskim jezicima. Ve� sada pri�pravlja �Klub modernih filologa" zgodne osnove i uprili�uje brojno posje�ivane kurzeve.
Kod revizije �kolskih knjiga, koja se sada sprema za nau�ne i pomo�ne knjige, a osobito kod pisanja novih knjiga biti �e velika pa�nja posve�ena tome, da se objelodane �lanci, koji se bave kulturnim, gospodarskim i trgova�kim prilikama Jugoslavena, da se prika�e cijeli ju�goslavenski �ivot u svojoj �arolikosti i osebi-nama na�oj mlade�i, koja u�i, te se tako u njoj probudi razumijevanje i ljubav za Jugo�slaviju. Mnogi jugoslavenski �aci ostaju i preko praznika kod nas. Svakako im treba uprili��iti prazni�ke ljetne kurzeve na sveu�i�li�tu, po uzoru ameri�kih ,,Chautauqui", da im pru�e dalju priliku za upoanavanje �e�koslova�-koga �ivota i literature.
Daljnjom �e zada�om biti i zamjena viso�ko�kolskih profesora, tako da �e �e�koslo-va�ki profesori predavati u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, a osobito vrsni u�enjaci jugoslavenski, da �e opet k nama do�i predavati u svom je�ziku. Pripominjem, kolikim se uspjehom mogla pohvaliti ta izmjena profesora izme�u Amerike
18
Njema�ke. To �e biti to vi�e mogu�e me� narodima po jeziku tako srodnima kao �to su �e�ki i jugoslavenski.
Nadalje je nu�no usavr�iti doticaje knji��ara �e�koslova�kih i jugoslavenskih. Na�i �aso�pisi moraju posvetiti tako�er veliku pa�nju jugo�slavenskoj knji�evnosti, a tako isto i dnevnici i sve knji�evne i znanstvene revije. Prije rata imali su �Pedagogicke Rozhledv" stalan, su�stavno uredjivani pregled jugoslavenske znano�sti i knji�evnosti te poglavito �kolstva i peda�gogije. To �e sada biti obnovljeno i usavr�eno. Poslije praznika biti �e tako�er mogu�e urediti turisti�ka kona�i�ta. Tu nam zaista pru�a ruku pomo�nicu na� �Savez za strance" i �Klub �e�koslova�kih turista". Trebalo bi, da i u �kolskoj godini ove institucije uprili�uju izlete jugoslaven�skoga �a�tva na povjesna mjesta i u gradove �eskoslova�ke republike. I tu �e sklonost i mar ministarstva �eljeznica i pripomo� gradskih zastupstava po�i u susret tim plemenitim na�stojanjima i mnogo dobra u�initi.
Slati �emo u Jugoslaviju na�e filmove i dia-pozitive, da se bolje ra�iri poznavanje na�ih prilika, a bnda �emo svakako isto �eljeti i pri�mati od Jugoslavije. Na pra�kom sveu�ili�tu ve� sada pro�iruju stolice i seminare za jugoslavenske jezike i knji�evnost. 0 novijoj �e literaturi slavenski u�enjaci pre�davati u svome jeziku. U Pragu �emoizgra-
19
2*
diti uistinu kao'neko sredi�te slaven�ske filologije. U tom �e se smjeru refor�mirati �itavo stru�no �kolstvo, te �e se u njemu obazirati osobito na potrebe i prilike Jugoslavije. Poljodjelskim �emo �kolama (�ko�lama za kulturu tla) preporu�iti da uprili�e kurzeve u praznicima, a osobito zimske kurzeve, gdje bi jugoslavenski te�aci.putovali i studirali, kao �to su u svoje vrijeme �e�ki agrikulturci potra�ili izobrazbu na^ izvrsnim danskim poljodjelskim �kolama. _
Veliko �e zna�enje u istinu imati kazali�ta, umjetni�keizlo�bei izmjeni�na gostovanja vrsnih umjetnika obiju naroda. Biti �e nu�no daprvi mu�evi jednoga naroda u brat�skom narodu dr�e predavanja o osno�vnim gospodarskim socijalnim i moralnim prili�kama slavenstva. Na samom �e se Balkanu morati sagraditi znanstveni zavod za prou�avanje Balkana u drugom smjeru, nego je to bilo za stare Austrije. Mogao bi biti nadovezan na onu instituciju, koja ve� u Sarajevu postoji.
A sada dozvolite, dragi jugoslavenski drugov i drugarice u akademskom �ivotu, da prozborim nekoliko rije�i i Va�im srcima. Akademski ste gra�ami i gra�anke. Dolazite k bratskom na�rodu, koji Vas prima ra�irenih ruku i �eli da Vam u Va�em studiju i �ivotu pru�i sve naj�bolje. Ho�e da Vas jednako oboru�a za Va�
20
vlastiti znanstveni stvarala�ki rad, kao i za prakti�no djelovanje. Akademski je studij uzvi��eno doba za mladoga �ovjeka. U njem se osje�a veselje nad; radom i nau�nim nastojan�jem. To krasno doba u �ivotu �ini prelaz me�u dobom, gdje se mlade� odgaja za znanost vla�stitim u�enjem, i dobom, gde mu� i �ena, nau�no izobra�eni u podpunoj snazi i ja�ini znanstve-nego �ivota, po�inju sami ispitivati i ra�irivati podru�je spoznaje, te pridona�aju svojim radom znanstvenom i kulturnom napretku. To je ta znano st,v koja, sa svim svojim uzvi�enim zada�ama, �ima da stvori atmosferu koja �e akademske1 u�itelje i studente spojiti u jedan jedinstveni zbor: corpus academicum. Znanstveni rad i �ivot ima da postane dijelom Va�e naravi, sa znanstvenoga gledi�ta treba da gledate na sav �ivot i njegove bezbrojne probleme. Treba da na sve gledate samostalno, a ipak ne osamljeno. Treba da sve promatrate sa znanstvenoga stanovi�ta. S obzirom na op�e�nitost i jedinstvenost spoznaje morate da se priu�ite,. u svakom na�inu mi�ljenja i studija, biti svjesnima temeljnoga zakona znanost i upravo si tim usvajati sposobnost, da mo�ete istra�ivati, pronalaziti, tuma�iti i postepeno sve u sebi izgra�ivati. Mi, akademski u�itelji, sa�injavamo s Vama akademsku cjelinu uni versitatem magistrorum et schola. rium -ili universitatem docentium et
21
dis centi um (dru�tvo onih, koji odgajaju, i onih, koji u�e).' Moramo biti me�usobni su�radnici ili, kako se histori�ki ka�e suborci (commilitones), zajedni�ki spojeni u uzvi��enoj zada�i, da svjesnim uzajamnim radom ra�irujemo carstvo pravde i svjetla, a ogra�u�jemo carstvo neznanja, zabluda i tame.
Tome na�inu studija imati �e biti prilago�en akademski �ivot visoko�kolskoga studenta i stu-dentkinje. Oboje imadu ve� srednje �kole na�dahnuti modernim �ivotnim idealom, koji se zove ljubav kovom �ivotu, i osvjedo�eni, da �ivot ljudski mo�e biti dostojno ispunjen samo ljubavlju prema bli�njemu i pro�finjen humanitetom. Student i studentkinja moraju s odu�evljenjem biti savr�eni pobornici toga novoga sun�anoga krasnoga nazora �ivot�noga, koji vjeruje u napredak i razvoj. Ve� je Condorcet krasno napisao, da je potrebno, da �ena bude naobra�ena, jer oba spola imadu jednako pravo na naobrazbu. Sad je visoko��kolski studij otvoren i djevojkama pa se tako zajedni�kom kulturnom snagom moramo u me��usobnom radu �itavoga mladoga ljudskoga pokoljenja potpomagati. I odno�aj slu�a�a mu�kih I �enskih mora biti zagrijan i proniknut idejom oplemenjenoga �ovje�anstva i vi�ega morala.
Veselite se dakle za �ivota mladosti, zdravlju, krasoti, rasko�i, a kraj svega toga dr�ite se antiknoga ideala umjerenosti (Tonpporjuvr)) te u toj
22
razmjernoj mjeri spojite lijepo sa dobrim u ple�menitu potpunost, u harmoni�ku cjelinu �ovjeka nove ere, koji je najprije �ovjek, a onda tek mu�karac ili �ena.
Maeterlinck je vrlo dobro kazao : �- �Ne za�boravimo nikada, imamo li bilo koje zvanje na zemlji, bilo koji cilj svojih te�nja i nada, pro�ivljavamo li bilo kakove posljedice svojih radosti i boli, rada i bojeva, rasko�i i nevolja, ne zaboravimo nikada bezobirno poticati �ivot. To je jedino sigurno,'to je jedina �vrsta to�ka lia�e moralke. Ne znamo, za�to nam je �ivot dan, ali nani se �ini jasnim, da nipo�to nije zato, da ga slabimo, potla�ujemo, uni�tavamo i zatiremo, nego naprotiv, da ga ja�amo, go�jimo, uzdi�emo i ukra�ujemo." � A to pozna�vanje �ivotnih uvjeta, to nastojanje za boljom, uredbom �ivotnih prilika, ima svom silom pro-nicati mlade�, osobito onu malih naroda, gdje svaki pojedinac predstavlja dio dra�gocjene narodne sile. �e�koslova�ki stu�dent ne mo�e tragati za idealom kakove nad-�ovje�nosti, nego mora potpomagati slabima u ljudskom dru�tvu i u slu�bi filantropije ljubavi k bli�njemu i humanosti mora tra�iti �ivotno blago, pravu sre�u. Ispravna izmjena rada i odmora, otvr�ivanje tijela sportom, igr i tjelovje�ba, �ivot bez alkohola, koji je zator-nikom ljudske snage, vi�a i �i��a �udorednost, plemenito, lijepo i idealno naziranje o odno�aju
23
obiju spolova, koje vidi u �eni du�u, a ne Tlousseauovsko bi�e, koje egzistuje samo zato da se mu�karcu svidi, cijenjenje te �ene i �u�vanje tijela od svake ne�isto�e, biti bezprikorno �ist sve do �asa, kad mladi mu� mo�e stupiti u brak iz svete ljubavi, te obiteljskim �ivotom postati jedno� dionikom besmrtnosti, vje�nosti, �ivot svoj u�initi radosnim, plemenitim i krasnim � j.o neka budu ideali slavenske omladine! A sada Vas molim, mlade�i slavenska, ljubite �ivot i mladost, ljubite istinu, budite sposobni za nju se boriti protiv la�i i neistini, prisvojile si ljubav k radu i odva�nost, koja se ne boji posla ni �rtava! Dajte, polo�imo slo�no ruku na posao, ispunimo uzvi�enu zada�u akadem�skog^ studija, stvorimo. sjedinjenje u�iteljstva i �a�tva, te se spojimo svi u slo�nom radu, koji �e biti posve�en zajedni�kom dobru i boljoj budu�nosti Slavenstva!
24
 
Izvedba, lastnina in pravice: NUK 2005-2012    |    pogoji uporabe    |    napišite svoje mnenje    |    na vrh