logo
search
full-text search
Europeana search
Email:
Pass.:
Login
 
This item is only available within the Librarys premises, due to copyright protection.

0 / 0
i MiHte 11180453 ff t M f i « Ml? llmfMif glmmlmmt mmim ntm m MbU*Ukm tu&iZk* akademij« m Zm&rmlm • «trhiv u I AS « Ui* torij »fci cxMv m Zagreta t||p » I^Mkivui« ^>Hitl> fintt 1 i»|iin>ti> I&S » Esaelitei anoMtj u Zagreta i 1 m rnmmm —iiinidiii (i i a •?.) Hi m mmtmmlnrn mrmš%lXšwm UUidtUn m Bmtmmlm* aven&Uiša* bibliotek* m&m&mv* vtmvf ttmm t m mrlm BlLJlSŽKiS U Z TSKST 1 Barac Al, Veličina malenIh, Zagreb 1947, 241-272# 2 Uspore II Sin, Y prizor, stihove 673-7o2 3 Bngleska o staje po strani, bududi da je ved u drugo j polovlni XVIII stoljeda ušla u razdoblje industrijske revolucije. Zato su se u njo j protivurjednosti tada zaoštrile do te mjere9 da je i umjetnikova reakcija nastala ved u to vri je me # Medjutim, to tzv. p redro matično raz do bi je ni je utjecalo skoro u nikakvo j mjeri na kasni jI evropski romantizam» 4 Einstein A., Die Bamantik in der Musik, wien 195o, 52-67» 5 Tako na primjer rog postajo najznaSajniji instrument epohe i služi za izražavanje odnosa dovjeka i prirode /strijelao-vilenja)i Oberon, San ljetne nodi/* Klarinet daje akcente nove poezije i jednako izražajno iznosi burleaknost komik* 111 stravu u "šalmaj* registru« Bngleski rog aeaadmašen je u iznošenju malankolidnih raspoloženja« Ho ve mogudnosti oči tuje i violoncello: uss vlollnu postaje idealni instrument za intimno muzi« ol ran je 9 6 "le roman ti silne musical serait regarde comme une p a rti -ti on dont le roman ti sfme llttiraire aurait 6 o Ti t ou fourni le livret«* - Uspor« Chantavd>ne J# - Gaude-froy Demombynes JLe roman ti s jm« dana la musiqu« europeenne, Pariš 1955» Introduction,!« 7 Horvat j L j ude vi t Gaj, Beograd l96ofll8* 8 Uspor* Klaid Vj • , Zagreb 1910-1913» Zagreb 1913,9| Srkulj S., Zagreb u prošlosti i sadašnjesti lo93-1928, Zagreb, 1928,17« 9 Posebno su značajni slijededi atihovi: "Narodne druge svetlost^ obstira, / a mene črna senca podpira; / Drugim vre sunce sveti po nodi, / Mi tinicu v danu pipat je modi; / Narod se drugi sebi raduje, / A z menum sinko moj se sramuje. / Vre i svoj jezik zabit Horvati, / Hote, ter drugi narod postati!" - Cit. prema: Ježid S., Hrvatska književnost od početka do danas, Zagreb 1944,193. 10 Uspor. Cindrid P., Hrvatski i srpski teatar, Zagreb 196o, 45-46. 11 Uspor. Breyer B., Das deutsche Theater im Zagreb 178o-184o /dokt. dis/, Zagreb 1937; O^rizovid M., Hrvatska opera 187o-192o, Zagreb 192o; Despot M., Cpemi repertoar zagrebačkog kazališta prije 12o go-dina, "Muzičke novine" I, 1952 br. 15; Vinkovid H., Repertoar zagrebačkog kazališta prije sto godina^ Kazal i š-ni almanah /Zagreb/ 1937* 12 Uspor. Goglia A., Orkestralna muzika u Zagrebu, se-parat, Zagreb 1935, 6-7. 13 Goglia A., op.cit.,7» 14 Goglia A., Komorna muzika u Zagrebu, separat, Zagreb 193o,7. 15 Tako je 1819.god., a na zadušnicama za kanonika Josipa Domina, izveden Mozartov Requiem. - Uspor. Bar- J., Izvedba Kozartova Requiema kod zadušnica J. Domina, "Sv. Cecilija" XXXII 1938,87» 16 Podatkom 19. stoljeda ove zamijenjuju Česi. - Uspor. Vidakovid A., Crkvena glazba u zagrebačkoj stolnoj crkvi u XIX vijeku, separat, Zagreb 1945, 7. 17 C tome danas nepravedno zapostavijanom glazbeniku, inače počasnom članu ljubijanskog Filharmonijskog društva i glazbenog društva u Željeznom /Bisenstadtu/ valja dodati još i ovos On je u Zagrebu, u prvoj po- lovini 19. stoljeda, igrao jednaku ulo^u kakvu je od 187o.god. igrao Ivan Zaje, Razvio je veliku djelat-nost na skladateljskom, pedagoškom, dirigentskom i or£anizatorskom področju. Kao skladatelj ostavio je /sačuvana/ 34 djela orkestralna i crkvene glazba, jednu operu /Aleksis/ te nekoliko djela scenske po-pratne glazbe. Kao pedagog bio je učitelj mnogima kasnijim značajnim hrvatskim glazbenicima, na primjer Padovcu, Pintaridu, Hajku, Juratovidu, Pokornom, Li-ainskom, Švareu i dr. Dobar dio svog djelovanja pos-vetio je Kusikvereinu i njegovoj školi kao organizator i kao pedagog. - Uspor. Goglia A., Juraj Karlo V/isner pl. Morgenstern, separat, Zagreb 1942. 18 Program prve priredba: Mozart, Ouvertura opere Don Juanj Beethoven, Ulomak iz septeta Es-dur op. 2o za violinu, violu, violoncello, kontrabas, klarinet, fagot i rog $* xxx, Vokalni kvartet /otpjevali su ga Konrad KlobuČarid, Karlo Štefany, Wisner i Pach/; Nayseder, Koncertna poloneza za violinu /izveo jjosipT] Laveczari/$ Rossini, Ouvertura opere Talijanka u Al-žiruj Spohr, Varijacije za klarinet /izveo Horneg/} Haydn, Andante iz Simfonije s udarom timpana^ Wis-ner, Himna u slavu glazbe. - Uspor. Goglia A., Hrvatski glazbeni zavod 1827-1927, separat, Zagreb 1927, % 19 Uspor. Goglia A., op.cit.j Andreis J., 125 godina Hr-vatskog glazbenog zavoda 1827-1952, Zagreb, 1952. 20 Izmedju ostalih nalazili su se Ignjat grof Gjulay sa ženom, grof Auersberg, general pl. Radivojevid, grof Serma^e, grof Gršid, Bartol Felbin^er, Franjo Kavid i dr. 21 Po uzoru na Zagreb i drugi gradovi u Hrvatskoj osnivaju svoja glazbena društva i škole: Varaždin 1827», Petrinja 1841., Senj 1842.god. 22 Horvat J., op. eit., 59, 82. 23 Ib., 99-Ioo. Prema tome otpada Kuhačeva tvrdnja da je Gaj išao u posjet Livadidu. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., Ilirski glazbenici, Zagreb 1893, 19-26. 24 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit. 19-26. 25 Uspor. Horvat J., op.cit., 99-loo: Cindrid P.,op.cit., 55. , 26 Uspor. Kuhač Fr.Ks.»op.cit., 21. 27 Horvat J., op.cit., loo. 28 Ježid S., op.cit., 189-228. 29 Prvo izvedeno djelo bila je njemačka drama iz hrvatske prošlosti Niklas Graf v. Zriny Theodora K5rnera. -Uspor. Cindrid P., op.cit., 54. 30 Pišudi o toj poeziji, Vaso Bogdanov je ispravno uočio da se "golema važnost ilirskih stihova može ocijeniti tek onda, ako se ima u vidu, da je pri slabo raširenoj pismenosti u to doba pjevanje ovih pjesama predstavljalo jedan od glavnih načina ilirske agitacije, koji ni-je mogla da zabrani cenzura." - Uspor. Bogdanov V., Historija političkih stranaka u Hrvatskoj, Zagreb 1958,186. 31 Ježid S., op.cit., 213. 32 "Narodne novine" od 21. siječnja 1843,br.6. 33 Horvat J., op.sit.,llo. 34 Dok ja još 1893.god. Kuhač u svojoj knjiži Ilirski glazbenici na str. 52, a u bibliografiji Livadidavih djela naveo, kako se "popijevka k to j drami nalazi u arhivu zem.nar.kazališta", dotle je u najnovije vrijeme iz-nesena tvrdnja, da je "na žalost muzika za 'Jurana i Sofiju' izgubljena." / Andreis J., Cvetko D., Djurid--Klajn St., Historijski razvoj muzičke kulture u Jugoslaviji, Zagreb, 1962,111/. Oba navoda moraju biti korigirana ujtoliko, što su u kazališnom arhivu, pod br. 669, sačuvani partitura i orkestralni materijali samo slijededih brcjeva i ouverture u S-duru, interme-zza u F-duru i dueta "Vodie Bošnyakahtt u G-duru, dok za Bosansko kolo poštoje samo dionice oboe, dar. 1. i 2. /in A/ i fag. 1. i 2., sve pod prezimenom Weiszo Posebno se u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda, pod br, 7137, nalaze orkestralne dionice spomenutog dueta /u G-duru/. Taj isti duet, ali za glasovir dvoručno s pod-metnutim tekstom, objavio je Slavoljub Lžičar pod br. 93 i s naslovom Napitnica u svojoj zbirci Album hrvatskih napjevah /1892.,62/. - "Danica ilirska" reagirala je na glazbeni dio te predstave ovakos **Muzika koju su k toj ir ri naši verli domorodac g. wisner iz Samo-bora i g. Weiss, sučlan našeg orkestra sastavili, do-pala se bududi je cilju sasma suglasna.w - Uspor. br. 24 od 13. VI 184o., članak Prolog k teatralnom predstavljanju ilirskom. - Weiss je za instrumentiranje Li-vadidevog dijela i za skladanje vlastite glazbe dobio honorar od lo forinti srebra. /Uspor. Acta teatralia 184o., Državni arhiv u Zagrebu/. 35 Na primjer Lijepa naša i Ljubimo te naša diko Josipa Runjanina. 36 Ovu i još j»dnu Livadidevu skladbu /Der Scherz/ revi-dirao je i objavio pod nazivom Dva scherza Svetislav Stančid /Zagreb 1932/. U ovoj radnji citiran je izvor-nik. - Uspor. rukopis Livadidev u Nacionalnoj sveuči-lišnoj biblioteci, KuhaČeva ostavština bez signature. 37 Uspor. izvornik u arhivi HGZ br. 615o. 38 Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski i njegovo doba, II Izd., Zagreb 19o4., 7-8« 39 Ib.,142e 40 Kassowitz-Cvijid A., Vatroslav Lisinski u kolu Ilira, Zagreb 1919, 137. 41 Uspor. Novak.V., Vatroslav Lisinski, Beograd 1925, 17-18; isti, Djelovanje Vatroslava Lisinskoga, "Jugoslavenska njiva" III 1919, br. 44, 697-7ol. 42 Tako "Ilirske narodne novine" od 2. IV 1836, br. 27, najavijuju, da če se 3. travnja održati koncert peš-tanskih um jetnika Sntona SbenhScha i Wilhelma Kilt-raya. Prvi "de nas razveseliti s prekarsnimi varia-ciami na flauti, koje je iz dostojnega preštimavanja narodnosti naše verhu domade pesme Nek se hrusti ša-ka mala u narodnom duhu umetno složil." 43 Goglia A., Orkestralna muzik*? u Zagrebu, separat, Zagreb 1835, I o. 44 Uspor. "Danicu ilirsku" od 18. I 184o, br. 3 /Teatralne vesti/} Gradu za poviest književnosti hrvatske br. 3, JAZU 19ol, gdje je uz netačno navedenu godinu /184o. umjesto 1839/ objavljen i tekst pjesme© 45 "Danica ilirska" od 21. IV 1838. br. 16 donosi o tom koncertu slijedede: "Ovaj pervi po visoko-plemenitih gospojah u duhu ilirske narodnosti uredjeni koncert biaše od sve nazočne gospode toliko radi dvostruke ved u naslovu napomenute sverhe, koliko radi ovdš još nikada nečuvene slasti narodnog jezika u višoj muzi-ci, s neizmernim uznešenjem primij en, i probudio je kod mnogih sasvim nove pomisli o vrednostdjčistoga ilirskoga narečja, i nove domorodne želje." 46 Izmedju ostalog, bariton Pjelčicki izveo je dvije Padovčeve solo-popijevke, skladane na Vukotinevidev tekst /Mojejutro,Poziv,/ a autor vlastite varijacije na melodiju Nek se hrusti šaka mala /za gitaru/. - r Uspor. Kuhač Fr. Ks., Ilirski glazbenici ...,lol# 47 Tu je 1839.god. osnovano Narodno ilirsko skladno-glasja društvo, bududi \ijenac* koje je razvilo veo-ma značajnu djelatnost i izvan sjemeništa. 48 Po svoj prilici od 184o. god., a prema običaju tada nacionalno orijentirane omladine, koja je kroatizi-rala svoja imena i prezimena strane /njemačke/ pro- venijencije. Pranedakinja Lisinskoga i autorica njegove romansirane biografije Antonija Kassowitz-Cvijid drži, da je ideju dao i zamjenu pronašao Albert Qg-njan 5triga. Do 9. siječnja 185o. Lisinski se tim imenom služio jedino u umjetničke svrhe, a od toga dana dobio je i službenu dozvolu. 49 /Julius/ 8. Baptisatus est Ignatius filius leg. An-dreae Fux et Annae natae Kovachich. PT Dno Josepho Obermajer et Anna Ccnjuge ejus per Ignatium Czvetko-vich Coop. Loci. - Uspor. Matičnu knjigu krštenih žu-pe sv, Marka 1813-1836, lo2 DAZ. 50 Uspor. Krstnu knjigu župnije v Dolenjskih Toplicah, zvezek II stran 48 štev. 9, Župnijski ured v Dolenjskih Toplicah. - Za ovaj podatak pisac ove radnje zahvaljuje prof. Janku Jarcu, direktoru Dolenjskog muzeja u Novom Mestu, koji mu je pribavio i krsni list Andrije Fuxa. 51 Lanio, negctiator, smigmator, prema zapisu u Katastru kuda iz 182o-1821 god. - Uspor* Dobronid L., Stare numeracije kuda u Zagrebu, Zagreb 1959. 52 Uspor. Metičnu knjigu krštenih župe sv. Marije 18o3--1857, 9, DAZ. 53 Kako najraniji podaci iz Matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih župe sv. Marije datiraju od 18o3. god., nemogude je utvrditi kada je ovaj brak sklopijen. 54 /September/ 2o-. Ergo Gratiosam in ternis denuntia-tionibus dispensati one, et secus servatis de iure servandis copulatus est And reas Fux viduus cum de— lecta sibi sponsa Anna vidua Pechenik: Praesentibus Testibus Andreae Kaviolichi?} et Joanne Fux per me M. Fergich, Par. Cathadralem. - Uspor. Matičnu knjigu ' vjenčanih župe sv. Marije 18o3-185o, 2o, DAZ. - Zbog razloga, navedenog u biljašci 53, nije mogude utvrditi ni tačnu godinu rodjenja Ane Kovačid. Očito je da je rodjana na teritoriju ove župe, pošto je drugi brak sklopila u ovoj župnoj crkvi: prema običaju onoga vremena brak se sklapao u župnoj crkvi mladenke. 55 Danas je nemogude odrediti ime oca Ane Kovačid. U ono vrijeme u Zagrebu postoje dva KovaČida, koji bi s obzirom na godine života i na mjesto stanovanja /teritorij župe sv. Marije/ mogli biti uzeti u obzir: Petar, zapovjednik straže, s br. 252 /danas Petrinjska 51/ i Ivan, mlinar, s br. 71 /danas Ra— dideva 31/. - Uspor. Dobrojnid L., op.cit. 56 Uspor. MatiSnu knjigu umrlih župe sv. Marije 18o3--1857,28, DAZ. 57 Rodjen 18o3.god. - Uspor. Matičnu knjigu krštenih župe sv. Earije 18o3-1857,l, DAZ. - Sudbina ovog djeteta nepoznata je. Ne zna se što je bilo s njim nakon vjenčanja Ane s Andrijom Fux, jer ga nitko više ne spominje. &ožda je identičan s izvjesnim Josipom Pečenikom, koji je umro u gradskoj bolnici 1838.god. /Uspor. Matičnu knjigu umrlih župe sv. Iv'arka 1837-1852,34-35, DAZ. / 58 Uspor. Prothocolum Fassionum I808-I8II, 351-353, DAZ. Dok u ugovoru kuda br. 206 ima oznaku wa", dotle u.citiranom djelu Dobronida Lelje stoji samo br. 206. 59 Uspor. Prothoeolum civium iiberae regiae civitatis Zagrabiensis ab anno KDCCJJ /1733/ inclusivi[do 1864^ 54-, DAZ. Za ovo pravo Andrija Fux platio je 5o fo-rinti. 60 Uspor. Caehalia XXXII, listinu bez paginacije, a s datumom 17. studeno^a 1815., DAZ. 61 Uspor. Prothocolum Fassionum I808-I8II, 423-425, DAZ. 62 Numeracija ovih dviju kuda obitelji Fux mijenjana je nekoliko puta: god. 1797. /jedna kuda/ br. 137, god. 18o9. /tri kude/ br. 2o5-2o6-2o7, god. 182o- 63 64 65 66 -1821 br. 2o5-2o6-2c7, god. 1824-1825 br. 2o5 1/2 -- 2o6-2o7, god. 1833-1834 /dvfrja kude/ 342-343, god. 1841-1843 /tri kuda/ 369-37o-371, £0d. 1843 /dvije kude/ 571-57o, god. 1857. 574-573. - Uspor. Dobronid L., op.cit., llo-lll, 31o-311. Što se tiče upitnika uz godine smrti nekih članova obitelji Fux, valja uzeti u obzir da više ne postoje Matične knjige umrlih župe sv. Marka 1815-1837. kož-da su Rcsalija i Ana umrle u tom razdoblju. Ka3sowitz-Cvijida., cp.cit.,lo. Uspor. izvornik osmrtnice u Kazališnom muzeju u Zagrebu j isti je objavljen i u Kassowitz-Cvijid A., op.cit., slika XIX,266. Prema tome, genealoško stablo Vatroslava Lisinskoga izgladalo bi ovako: ič, .—j ,%1849/Josip Petrilid Marija Marija Schilling Andrlja Pechenik /18o4~iza 1863/ Fran j o Ksaverije_ /18o5-?/ Josip /18o3-?/ Andrija Fux /1763-1837/1 Ana Kovačid /o.1781-1853/ jvjenčani 2o.9*18o6o Rosalia Juliana Marija Ana I^iacije A8o7-7/ 1813-1814/ vjer.1814-1849/ A816-7/ /1819-1854/ vjenč. /8 . lo 1843/ Franjo Weigelhofer Antonija Franjo /1844-okoj9oo/ A845-1851/ Antonija Kassowitz-Cvijid Ljudmila A847-1049/ 67 Kassowitz-Cvijid A., op.cit., - Kudape ved odavno srušena, a njen izgled sačuvan je, veoma umanjan, na Majstorskozn listu iz 1826.god. /Uspor. Klaid Vj.f Vatroslav Lisinski i prve dvije hrvatske opere, Zagreb 1919,3; Szabo Gj., Stari Zagreb, Zagreb 1941. - Po-četkom XX stoljeda sagradjena je na njanom mjestu dvokatnica, koja danas nosi broj 37, a nalazi se tcg-no nasuprot spomeniku o, Andrije Kačida-Liošida. Na njoj je HPD Wo" 1919 god.f a u povodu loo-godišnjiee rodjenja Lisinskoga, postavilo sponen-ploču, rad ki-para Hoberta-Jeana Ivanovida, s ovim tekstom: /lik/ Cvdje je stajala kuda /u kojoj se rodio / Vatroslav Lisinski / 8. VII. 1819. - 31. V. 1854. / Cvu spomen-ploču / postavilo jlu je o loo - / godišnjici rodjenja / Hrv. pjev. društvo / "Kolo" u Zagrebu - 1919. / 68 Uspor., Ka s s owi tz-Cvi j id A., op.cit., 12: Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski ...t 14; Klaid Vj., op.cit., 2. 69 U Historijskom arhivu u Zagrebu, u kojem se čuvaju katalozi škola s područja Zagreba i okolice, nisu sačuvani katalozi« osnovnih škola Zagreba za razdob-1je do 1831.god. 70 Uspor. Fleischmann A., Razvitak Zagreba od najstari jih vremena do danas /dokt.dis./, Zagreb bez naz-nake, godine, 18. 71 Tako, npr., obnavljanje kapele sv. Jurja i proširenje grobija 1825.god. prema načrtu njernika Josipa Horvata i izradbi Bartola Felbin^era^ požar u Svilar-akoj /danas Preradovidevoj/ ulici 1826.god.; otkride nepoznatog zdenca na Kaptolu 1827.god. - Uspor. Le-szowski £. /uredio/, Stari i novi Zagreb, Za0reb 1925. 72 U pomanjkanju dobre d j *vo jačke škole u Zagrebu mnoge su imučne zagrebačke obitelji tada slale svoju žansku djecu na izobrazbu u poznati zavod Hosalije Pickert u £raz. Tako je postupila i obitelj Fuchs /Fux/,pos-lavši tamo kderku Mariju, "kad jo j je bilo dvanaest godina". - Uspor. Kassov/itz-Cvijid A., op.cit., 14. - Ovaj podatak potkrepljuje pretpostavku, da su Rosa-lija i Ana ved bile mrtve, pa su roditelji posvetili punu pažnju odgajanju preostale dvoje djece, J arije i Ignacija /Vatroslava/. 73 Danas zgrada na Katarinskom trgu br. 5, u kojoj je smjestena VI gimnazija* 74 Uvid u kataloge gimnazije pruža slijededu sliku o učenju i vladanju Vatroslava Ljsinskoga: Catalogus ae 1— Gramatices Scholaa Studiosorum pro Ano Schola- stico 1831/2 - 11- /- No 72 / Cognomen, nomen, aetas, religio / Fuchs Ignatius annorum lo RC / Sem 1- / Privative per Farcum Zdillarovich Theologum 2- Anni pro Sem. 1- institutus et examinatus retulit ex / Moribus: - / Doctrina Religionis: Emin. / Linguae Latinae Studio: Pr. / Arithmeticai Pr. / Linguae Hungaricae Studio[fakultativno]: - / Sem. 28/ Moribus: ae 1— cum Comm. / Doctrina Religionis: Emi. lo / Linguae Latinae Studio: Emin. / Arithmetica: Emin. / Linguae Hungaricae Studio[fak"3 - U Klasifikacionom listu /Cla3sificatio/ piše: Privative instituti et puhlice examinati exstiterunt£: 1. Fuchs Ignatius Priiu Srnin. /Lisinski je obuku u II semestru pohadjao redovito. Vjerojatno zabunom navedena mu je dob od lo godina, bududi da je tada ved imao 12. Gva de se greška provlačiti i dalje, ali umanjena za jednu go-dinu. / - Catalogus Grammatistarum Anni II- pro Anno Scholastico 1832/3 deductus - /4-/ - No 14 / Cogno-men, nomen. aetas, religio / Fuchs Ignatius annorum 12 RC /Sem. 1- / Moribus: Pr. / Doctrina Religionis: Etoi. 8 / Linguae Latinae Studio: Pr. / Geographia: Pr. / Arithmetica: Pr. / Linguae Hungaricae Studio [fakTJ : - / Sem. 2- / Moribus: Pr. / Doctrina Religionis: Emi. 13 / Linguae Latinae Studio: Umi. / Cla-ssis anni prioris: Em. / Instructor aut Correpeti-tor: tercus Zdellaro^ich[fj • - U Klasifikac ionom listu /Classificatio/ piše: Eminantes: 8. Fuchs Ignatius /Cl. Em. / No 13. - Catalogus Grammatis- tarum Anni III^ pro Anno Scholastico 1833/4 deductus - /4-/ - No 15 / Cognomen, nomen, aetas, religio / Fuchs Ignatius annorum 13 RC / Sem« 1- / Doctrina Religionis: Em, 8 / Linguae Latinae Studio: Pr. / Geographia et Historia: Pr. / Arithmetica: Pr. / Linguae Eungaricae Studio [fakT) : - / S em. 2- / Mo- ribus:1- / Doctrina Religionis: Em. 8 / Linguae Lat i nae Studio: Emi. / Geographia et Historia: Emi. / Arithmetica: Emi. / Linguae Hungaricae Studio [fak] : /Classis anni prioris: Emi. / Instructor aut Corre- patitor:-/ Nema Klasifikacionog lista./ - Catalo- ta gus Studiosorum 4— Grammatica pro Anno Scholastico 1834/5 - /2-/- No 9 / Cognomen, nomen, aetas, religio / Fuchs Ignatius annorum 14 RC / Sem. 1- / Mo-ribus: I cum Comm. / Doctrina Religionis: Em. 1--- / Linguae Latinae Studio: Em. / Geographia et Historia: Em. / Arithmetica: Em. / Linguae Hungaricae Studio: Pr. / Sem. 2- / MOribus: Pr. / Doetrina Religionis: E / Linguae Latinae Studio: Em. / Geographia et Historia: 1 / Arithmetica: 1 / Linguae Hungaricae Studio: Pr. / Cla33is a[nn±Qprioris Em. 5 - Iz Klasifikaci-onog lista /Classificatio/: Eminentes: lo. Fuchs Igna tius - Catalogus Studiosorum 1- Humanitatis Schola pro Anno 1835/6 -/2-/ - No 8 / Cognomen, nomen, aetas religio / Fuchs I. -natius annorum 15 RC / Senu 1-/ Mo-ribus: 1 / Doctrina Religionis: Em. / Proecepta Ar-cheol. Author.: Pr. / Historia et Geographia: Pr. / Historia Natural. : Em. /ArithmeticaJ 1 / Linguae Hungaricae Studio: 1 / Sem. 2-/ Loribus: 1 / Doctrina Religionis: Pr. / Proecepta Archeol. Author.: Pr. / Historia et Geographia: 1 / ftistoria Natural. : Pr. / Arithmetica: 1 / Linguae Hungaricae Studio: nema podataka / Classis anni prioris: Em. 1 / Inclinat ad statum civilem / Nema Klasifikacionog lista / -Materia Exami[nijs Studiosorum 2- Humanitatis pro S-™ Secundo Anno Scholastico 1836/7 - /1-/- No 11 / Cognomen, nomen, aetas, religio / Fuchs Igna-tius annorum 16 RC / fcoribus : 1 / Doctrina Religionis: Em. / Proecepta Archeol. Author.: 1 / His-toria et Geographia: 1 / Historia Natural. : 1 / Arithmetica: 1 / Linguae Hungaricae Studio: nema podataka - Iz Klasifikacionog lista /Classificatio/ Ex Doctrina Religionis / Classis primae / 8. Fuchs Ignatius / Ex reliquis Benigne prescriptoris Stu-diis / Classis primae / 9. Fuchs I^atius - /Nema podataka za prvi semestar / - Uspor. Cathalogi et classificationes auditorum in Academia et Archi-gymn , IM "Danica...« od 3. VIII l844.,br.31. 135 die me lo dlo se Arle so uda deren ausgezel chenter Yor-trag hatten in una abenaals dan Wunsch balabt, dooh endlioh einmal da« gansa nationale Tonaerk zur Auffuhrung komaen zu aehen. - Dar enthaalaatiache Beifall, der von Salta des Publlkuaa das Vortraga dieaer elngelegten Arie geaj^ndet wurde, ehrt aoaol den Hem Dilattantanf wia das Publlkum selbstj denn Achtung erwecket and verdient ein Volk, dam aoleh' eine warmef begal sta rta Thellnahme fur sel na Ratio-nalklange und vate rlandi sebe Kuna t an dan Tag legt.« -Uspor. «tuna" od Si. VII l844t br.6l. - Prijevod donesen prema« BatuSld Si«, op.elt.,9-lo. 136 »Sonntag b. 8 d. Abends wird im sala der hlesigen burgeiai-chen Schlesstatte ein Concert, von elnlgen onserar aehtbar-sten Dilettanten veranstaltet and ausgefuhrt, statt flnden. Saamtliche Gaaangsplecan aerden in de r National sp rache vorge-tragen, and mehrare brlllante Nummam aua der berelta voli en- deten Hational Oper dea Herm Llslnekv - aus welcher ein-zelne Azlen von dem hI 8 al gen Publikum mit so g ros sem Bel« falle aufgenommen wurden - ausgefShrt werden*" - Uspor« "A g rame r politiache Zeitung* od 4. XX l844.,br.71. 137 "Danica..od 14. IX I844.,br.37# 138 Danas^prva verzija prvog Sina Izgubljena« 139 n. II, 7. in 1 11. X 1845* 140 Uapor. •Danica...« od 2.III 1845,br.9. 141 Hakon koncerta od 7. III 1845. 142 Uspor. Vraz St., Sabrana dela Vf Zagreb 1877,368-369. 143 "Danica..." od 14. III 1846,br.ll. 144 "Haiodne novine« od 21. III I846,br.23« 145 "ffSr die nachsten Samatas; stattflndende erata Voabollung der Original Oper 'ljubav 1 zloba^n V .L. eind Sintiittakarten fura Parterre bel Hrn. Kozlln, Haufmann in den langen Gaaae, von heute an zu haben. * Samtllche loj^en aind fur die erate Vorstellung berilta vergeben. - Preiae der Plataet 3intxitt in T^fgen und Parterre 4o kr.t Sperrait« 1 fl., Spercfcltz auf der Gallezi« 4o kr.toffene Gallerie lo kr.C.M.- Daa Text- • » buch der Oper wird in den hleaingen Buehhandlungen und Im leeeoablnet schon Freitag um lo kr.C.M« zu haben seln." * Uspor. "Agramer politlache Zeitung« od 24.III.l846.,br.24. 146 "...In dan aehr zahlreichen Ohoren werden elch die meisten bedautenderen Geaangakrafte der hlealgen patrioti schen Damen und Herreamelt verelnigen« bttumtliche mtwirkende sind Dilettimten. Daa Orcheater werden die ersten mu si k al i schen Kotabilitaten Agrarna und Karlstads zle ren. Die proben nerden sel t einigen Wochen unter der trefflichen leitung dea ve rdlenstvollen Kapellmei ste ra Hxn. Angelt mit wahxhaft enthuslastischem iilfer betrieben, und der tfberraachende ^rfolg dereelben so vle dar Kunstverth elnaelner gehorter Partien der Oper burgen fur eln gl&nzendes Debtit." - Uspor. "Luna" od 17. III 1846, br. 22. 147 Uspor. "Danica..." od 4. IV 1846, br. 14 i od 11. IV 1846, br. 15* / Prikaz je napisao Stanko Vraz, a u cijelosti ga je - sumnjajudi u Vrazovo autor-stvo r preštampao KuhaČ, Vatroslav Lisinski..., 49-66. / - Uspor. dalje "Luna" od 31. III 1846,br« 26, i kasnije od 4. IV 1846, br. 27 i od 14. IV 1846, br. 3o. - Rodoljubno ra3položenje izraženo je i dvijema pjesrnama: sonetom Vraza /uspor. Kuhač, op.cit., 66-67/ i ovom manje poznatom anonimnog autora: Uspomenica /domorodkinjam i domorodcem/ na / parvoj operi / od mladih Domorodcah./ Leti, pesmo! po slavjanskom nebu, / Javi radost varnih Slavi grudi', / Što sretnoinu danas u Zagrebu / Parve s' opere slavski zvuk probudi. / Kamo dopreš nek pro-nikne sveče. / Nek iz njega v£nci se saviju / I okrune one, koji sr^de / I rajske slasti u sarca nam liju. / Sidoniol koje dedah slavnih / Neumarla slavom 3ja spomena, / Da de u parsih tinjat nam mladjanih / Vek tva slava, budi uvŠrena! - / I vaša bratjo! Ljubav u ljubavi / Vek de našoj živit, -dok milina / Slavske pŠsni nase grudi travi, / Dok narodnost cva3t de i domovina!I! - Uspor. izvornik u Kazalisnom muzeju u Zagrebu bez signature. 148 "Priatelji i priateljice narodne umetnosti obrado-vaše nas takim načinom, da nismo moguci opisati, i dovoljno izjaviti koliku slast pocutismo. Dana 28. ožujka bila je perva narodna opera predstavijena." Autor, VukOtinovid,nastavlja s razmatranjem o libretu i dodaje, da ga je napisao netko s D., ali da ne zna tko je to (? JJ . Libreto nije prazan, ali je pjesnik male mislio na gledaoce: on mu djeluje više milinom strasti izvodjača nego vanjskim efek-tima. Dalje nastavlja: "Tim težje oiaše muziku pisati; - G. Lisinski pisao je muziku: j a nišam tako verstan u toj Struci^jJ , da bi znao svaku najmanju mu.zikalnu stvar presuditi, ali to mogu kazati da je muzikalno ovo delo, koje de /izuzevši možebiti neko jih malenkostih/ neumerlo biti. Tolika je množina misalah u tej operi, tolika sila krasnih prelazah, da čovek na pervi put ništa niti nežna, kad kudi dojde^ ali drugi, tretji put se tek odtvaraju tajne krasote, i glava je kadra preražurniti, i serce upi-ti nježne glase, i sladke napeve, koje je Ljsinskl stvorio. Nije to Fra Plavalo, kojega čovek na pervo čujenje na polak na pamet znade, to je umetno jedno d&lo, koje čovek težko razume, ali kad je razume, težko ali nikad ne zaboravi. / P. Lisinski prosla-vio se je s tom operem, ali je. i proslavio narod ilirski, da bolje još nadinio je diku svemu Slav-janstvu. Njega su zvali na polje i bacili su mu ve-nac, kojim kitjen biaše mnogo zaslužni skladaoc per-ve narodne opere". Nakon priznanja i pohvala izvodjačima nastavlja: "Sto je operu ovu jako uzvišilo, to biaše mnogobroj-ni i jaki 3bori /chori/, kakovih još nikada nevidjas-mo ni nečusmo. Čovek si može lahko predstaviti kada blizu 8o-9o ljudih peva, kako se to čuje." Pisac odaje priznanje i statistima, zboru, kostimo^rafiji pa dodaje da je kazalište bilo dupkom puno osim dvi-ju loža, "ali one spadaju na takovu gospodu, ko.ia razllčitu političku mi3ao imadu od nas <>.. Baš ni.je mnogo škodilo." - Uspor. "Zora dalmatinska" III, od 4. V 1846, br. 18, 141-142. - Za ovaj dosad nepoznati članak, koji je zbog toga donesen skoro u cjelosti, a pisac ovih redaka saznao je iz pismene ostavštine dra A. Goglie. Nju nai je ustupio pokojnikov nedak dr. M« Žepid, na čemu neka mu je hvala. 149 Citirano prema: Kassowitz-Cvijid A., Osemdeseta go-dišnjica smrti Vatroslava Lisinskoga, "Komedija" I, 28. I 1934, br. 4. 150 "Die erste croatische Oper: 'Ljubav i zloba', Text von Hm. Dr. Demeter, Musik von einem Croaten, dem talentvollen Anfager in der Composition, Herrn Vatroslav [i] Lisinsky, instrumentirt von Herrn Stisner [0 von Horgenstern, Professor der Agramer Lšusikve-reines, ist in Agram von Dilettanten sieben liSal bei stat s Ubervollem Hause tJegeben worden. Der Um-stand, dass das Agramer Publikum in einem Zeitraum von kaum vler Wochen ein und dieselbe Oper und stets so haufig besuchte, ist wol der sicherste BGrge ftir deren gediegene Composition und Aufffihrung. Am Ge-burtstage Sr. Majestat an welchem Tage diese Oper ebenfalls von Dilettanten ausgefuhrt wurde, fttllte die Nationalpartei das Haus in allen RSumen." -Uspor. "Wiener algemeine Theaterzeitung" od 8. V 1846, br. llo. - I ovaj podatak preuzet je iz pismene ostavštine dra A. Goglie. •151 Odnosi se na objedu Gajevu, da ga je Vraz u Pragu napadao i klevetao. 152 Pismo je datirano u Zagrebu 4- VIII 1846. - Uspor. Gradju za povijest književnosti IČrvatske br. 13, JAZU 1938,147. 153 "... Lituji, že V&m ohladam na vyd£nf Vaši operu zda nakladem češkem nemohu dati odpovedi takov£, jakovou ste sobe žadal. U nas &&esenatSv jest velmi m£lo, a jejich jmenl jakošto vlastencu zn£m/ plemid/, Franjo /isner-LOrgen-stern, sin učitelja Lisinskoga /Branko, sluga Vukosa-va/. 155 Bosad se nije znalo za ime režisera prve hrvatske opere. Ono je pronadjeno pregledavanjem "Agramer po-litiche Zeitunga* iz 1846.god. U 26. broju od 31. III anonsira se izvedba Ljubavi i zlobe od 2. IV u korist režisera Eduarda Hornsteina, te se izražava nada da de se publika svojom posjetom odužiti čovjeku, koji je tako sjajno postavio na scenu to djelo« 156 Cindjrid P., op.cit., 65. 157 Ime dirigenta još je uvijek nepoznato. 158 28., 29., 31. III, 2., 4., 19, i 24-IV. - Uspor. citirane novine, Vrazovo pismo Palackom te "Kaza^išne vijesti" IV, lipanj 1954, br. 17,8-9, za koje je podatke sakupio dr S. Batušid. 159 "Die geehrten mitv/irkanden Kunstdilettanten und Di-lettantinnen werden uns die Oper »Ljubav i zloba' am Freitag nochmals, fur diese ^poche aber auch zum letztenmale vorfuhren, und zwar ausschlidsslich zu XXVII # Gunsten der Armen, was schon fruher in der Absicht der erw§hnten Dilettanten-Gesell3chaft lag, und auch gewis3 bereits realisiert worden w§re, wenn diese hochherzige Gesellschaft nicht der Wunseh ja das PflichtgefGhl beseelt h&tte, durch die uneigennttt-zige Verwendung ihrer Kr&fte bei der AuffHhrung des ersten vaterlanischen Tonwerkes, vor allem einem empcrstrebenden heimischen Talente, welches uns mit dieser herrlichen SchSpfung beschenkte und dem Va-terlande noch schSnere Frtichte verspricht, einige, wenn auch nicht ganz zureichende Mittel zur weiteren Fortbildung zu verschaffen. Das diese edle Wunsch bei aller uneigennUssigen Aufopfarung der fcitwirken-den und den andererseits sehr bescheidenen AnsprCL-chen erst nach mehrmali^er AuffGhrung dar Oper einigermassen zur That werden konnte, wird Jedem einleuchten der die sehr bedeutenden Auslagen, vel-che die lange dauernde und schwierige Verbereitung der Oper sowie die jeweiligen hohen Tagskosten ve-rursachten und die vor allem gedeckt werden muss-ten, eines flflchtigen Blickes wurdigt, und auch den Umstand in Erw&gung zieht, dass die Gesellschaft, wenn sie das Theater fGr die Op ara Abende unter den ihr gestellten Bedingungen gepachtet, nur flber das Entrče verfflgen konnte, w£hrend sSmmtliche Logen, auch an solchen Abenden, dem Theater Eigenthumer und dem Director varblieben, - wobei man sich Obar den z£u dem gedachten edlen Zwecke verwendeten Er-trag der Opernjvorstellungen auch bei GberfGlltem Hause und verdoppelten Eintrittspreisen keinen hohen, Begriff machen kann, besonders wenn man bedenkt, dass bei den ersten Vorstellungen mit der Logenver-miethung von dem damit beauftragten untergeordneten Personale ein wahrer Wucher getrieben wurde. - Nach-dem nun die geehrte Dilettanten-Gesellschaft ihrer Pfilcht, ein eminentes vaterlSndisches Talent zu unterstStzen und auf die Laufbahn seiner weiteren Fortbildung zu bringen, durch die sechsmalige Auf-^ftlhrung der Oper ohne die geringste EntschSdigung, "nachgekommen zu sein glaubt, beielt sich dieselbe £ /feowohl die auf der Buhne, wie auch die im Orchester wirkenden /"... " Um nun den ^rtrag der freitStigen Opern-Auffuhrung fGr die hilflosen Armen ..o" c... " Dar reine Ertra^" ..."wird das erste Stjftungska-pital des Armenlnstituts bilden"... 160 Uspor. Bogdanov. V., op.cit., 196. 161 Ib., 198 162 Faknut je i omrznuti cenzor Madžar Josip Matsik koji je; nevješt hrvatskom jeziku, plijenio od 1845«, god. svaku iole sumnjivu rijed, štampanu u Hrvatskoj. Naslijedio ga je nekadašnji profesor Lisinskoga na Kraljevskoj akademiji znanosti, rodoljub Pavao Muhid. 165 9. XII 1843*, 29. VII 1845. 164 Uspor, Bogdanov V., op.cit., 25o-251. 165 Uspor. Milan /Simeonovid/ N., Zadetak i razvitak Hr-vatskog kazališta, Zagreb 19o5, 35-42. 166 Cindrid P., op.cit., 64. 167 Uspor. Goglia A., Hrvatski glazbeni zavod 1827-1927, Zagreb 1927, 12-13. 168 Goglia A., Komorna muzika u Zagrebu, Zagreb 193o,9® 169 Tako se na koncertu od 26. XII 1845. medju skladbama nalazila i Prelja Vatroslava Lisinskoga. - Uspor. Zapisnik sjednica Skladnoglasja, 66-67, rukopis bez signature u Arhivu bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu; Uspor. dalje Širola B., Pregled povijesti hrvatske muzike, Zagreb 1922,157, e:dje je navedena godina 1846. 170 Na programu su bile četiri Lisztove parafraze i Bee-thovenova Sonata op. 13. - Uspor. "Narodne novine" od 25. VII 1846, br. 59; Goglia A., Hrvatski glazbe ni zavod 13 / Prikaz Lisztova koncerta iza-šao je u "Danici..." od 8. VIII 1846, br. 32 / -Uspor. i Kuhač Fr. Ks., Vatroslav Lisinski 73-74, gdje je netačno naveden mjesec kolovoz umjes-to srpanj./ 171 Uspor. ved citirano svjedočanstvo Trnskoga. 172 Uspor. Prothocolum fassionum 1846-1847, 128-129, DAZ. 173 Uspor. Kassowitz-Cvijid A., Vatroslav Lisinski..., 123-137. - Spisateljica, zbog nepoznavanja spomenu-tog dokumenta, navodi drugi razlog razjedinjavanja obitelji, koji se ne može primiti sa sigurnošdu bu-dudi da je pismo Lisinskoga bez datuma i godine. Sam dogadjaj koji ona opisuje nije, medjutim, nevjeroja-tan. 174 Hedviga Baan /1832 - 1894/ bila je veoma obrazovana djevojka. U glazbenoj školi ^sikvereina učila je solo-pjevanje /1848 - 1849, 1849 - 185o/, a pomalo se bavila i skladanjem. Skladala je melodije za oko 3o jednostavnih solo-popjevaka, kojima je isto tak-vu pratnju napisao njen sin Ivan Nepomuk Strgar. Vjekoslav Klaid je u časopisu "Gusle" objavio dvije njene melodije /1892, br. 3, br lo/, a u svojoj Hrvat s ko j pjesmarici /Zagreb, 1893,173-176/ tri njene melodije. U odnosu prema Lisinskomu, osobito i^pos-Ijenjem razdoblju njegova života, pokazala je rijet-ko požrtvovanje i pomagala mu da lakSe? podnese mnoge teškode. Po njegovo j smrti udala se A7* IX. 1857/ za poštanskog činovnika Franju Strgara te s njim imala četvero djece. Umrla je u Donjoj Stubici od raka u crijevima. Šteta što je uoči vjencanja spa-lila sve što ju je podsječalo na Lisinskoga. - Uspor. Matičnu knjigu rodjenih župe sv. Marka 1813 -- 1836,456, DAZ; Matičnu knjigu vjenčanih iste župe 1838 - 1858,212; DAZ; Matlcu umrvših župe Donja Stubica 1878 - 1898,247, gdje je za mjesto rodje-nja naveden Varaždin. - Pisac ove radnje izriče svoju zahvalnost ing. Strgar Otu, unuku Hedvige Strgar-Baan, Diklič Mariji, praunuci pokojnice kao i sv i m ostalim članovima obitelji Strgar za ustu-panje podataka, porodičnih fotografija i nekih Hedviginih skladbi. Ujedno zahvaljuje Hegol Josipu, nastavniku u Donjoj Stubici, za podatke o godini smrti Hedvige. 175 Krizmanič se bavio i književnim stvaranjem: prvi je na hrvatski jezik pokušao prevoditi Mltona /Izgubljeni raj/ i Shakespearea /Goropadnica/. Is-ticao se kao pobornik slavenskog bogoslužja u crkvi i kao protivnik celibata. 176 Lisinski če i kasnije povremeno odlaziti u Mariju Bistricu sve do smrti Krizmaniča A852/. Medjutim, u župskom arhivu, prema usmenoj izjavi sadašnjeg župnika monsinjora Vinka KomeriČkog nije sačuvano ništa što bi bolje osvijetlilo te boravke. 177 Do svog odlaska u Prag Lisinski je skladao 14 solo--popjevaka na njemačkom jeziku. Pitanje godine njihova nastanka danas je nemoguče razjasniti. Naime, samo dvije od njih imaju naveden tačan datum i godi nu nastanka: Einsame ThrSne /4.VII 1846/ i Die ■t' XXXI Botschaft /26. X 1846/. Jedna, Abschieds-Lied, upuduje samo svojom posvetom /"seinen Freunden in Bistrica zum Andenken gevidmet"/ na 1846.god. Sve te solo-popijivke dospjele su do Kuhača u prije-pisu Franje StSgera-Stazida, koji je nakon 1846. god. živio pretežno u inozemstvu. Izražajna, formalna i harmonijska jedinstvenost svih tih radova navela je Kuhača da ih po godini nastanka stavi u 1846., ali i da posumnja kako nije izvjesno "da li je L. sve ove popievke uglazbio god. 1846., ili nekoje još i prije." Svakako ih je stavio^Kuhač u razdoblje prije odlaska Lisinskoga u Prag; na to upuduje izjava Strige, a i činjenica da Stoter--Stazid više nije boravio u Zagrebu," da bi imao vremena i volje popievke prepisivati." - Uspor. Kuhač Fr. Ks., Vatroslav Lisinski..., 173. - Ife-djutim, jednu od tih solo-popjevaka, An die Frfl-hl3nrswinde, valja staviti u 1847.god. Na to upo-zorava Janko Bari ž u članku "Pismo V. Lisinskoga Jo3ipu Fiali" navodedi, da ima izvornik ove solo--popijevke, na kojoj da piše datum nastanka: Zagreb 23. III 1847. - Uspor. BarlS J., ib., "Sv. Cecilija" XVII, 1923, I, 14. 178 Uspor. Kuhač Fr. Ks., Vatroslav Lisinski 74; Goglia A., Hrvatski glazbeni zavod..., 13. 179 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 76. 180 Taj prinosni arak veoma je zanimljiv dokument za analiziranje odnosa rodoljuba prema akciji ovakvog karaktera. Gvom prilikom on doživljava svoje prvo publiciranje dobrotom praunuke Alberta Štrige, prof. Rujane Čižek-Striga, na čemu joj pisac ove radnje izriče zahvalnost. Dokument se sastoji od jednog arka pergament-papira, ved dobrano istrošenog od prelamanja, osobito na pregibima. Zbog toga je na tim mjestima tekst teško ili nikako čitljiv. Tekst glasi: U Zagrebu /Za pribaviti vede u muziku usaver-šenje g. Va/ troslavu Lisinskom na Konservatoriumu Praškom / dobrovoljno obvezahu se sli[jjededa p.n. gospoda kroz / 3- godine napisani doprinesak svake godine / doprineti. / 1. jpraznoj / 2. Vranjicani Ambrož ^neč^ pl» / Grof Janko Draškovid pla / 4. Wil-helm B Herzberg / 5. Barac Tomo / 6. Comes^neč., nov-čani podaci za br. 2-6 zbog istrošenosti papira ne-poznati] / 7. Gf Lad Bsjacsevich lo. f. / 8« Ban Je-lačid platio 1848 loo f. / 9. Antonid Rober 4/3o f. / lo. Eduard B Kušlan 6 f. / 11. D Eduard* Lauttner 6 f. / 12..Gjuro Kopitar 5 f. / 13. Pgf Pejacsevich 2o f. / 14. Juro Kostieh lo f., umro za drugu go-dinu, tj za 848/9 [prečrtan^/ 15. Franjo B Kulmer lo f./ 16. Sragdacher platio 12 f., umro za drugu godinu, tj za 1848/9 [prečrtan) / 17. Fenich — d —[isto] 2 f. / 18. Ljudavit Gaj platio lo f. / 19. Lavoslav Kavich 6 f. / 2o. Pavao Hatz lo f. / 21. Franjo Stauduar platio 8 f. / 22. Andria Jakchin 5 f. /[23]Busan Herman 5 f. /[24] Rubido Antun lo f. /[25} Dr Zache platio 5 f. /[26g Cžegovid platio lo f. /[27. neč.] Be-dekovich platio 15 f. ./[28. prazno] / 29. N.N. xertvi jedan za pute 849 5 f. / 3o Zdenčaj Eduard platio 27Ao 847 lo. f. / 31. Vaneaš Ale 6 f. / 32. Stipan Josipovid lo f. / 33- Dr Demeter 6 f. / 34. N. Mat ^lin.8 f. / 35. M. Kostid 5 f. /36. kuzler Stepan Profe 5 f. / 37. Josip Rober 5 f. / 38. Ljudevit SzinkojVjitz 5 f. / 39. Franjo Novak[neč.] / 40. Franjo Schinitz 4 f. / 41. P. Step Moyses 5 f. / 42. Petar Cchich lo f. / 43. Fran j o [ne č.] 1 f. / 44. Frigan Aloys 5 f. / 45. Fink Eduard m,p. lo f. / 46. 27. Rujna 1847 — / 47. B.B. Smaich platio / 48. Bro-nyi[tzj Josip / 49. Agram Bischof. / 5o. Mathias Pallain / 51. Senior Szor[?] platio / 52. Šerdzfneč.] platio / 53.1[nečrjr1rko---/ 54. Sig [nor3 Preschern /55. L. ICaroly za 847. platio / 56. Mat te Vukovich / 57. Anton Vakanovid / 58. Josip[neč., novčani po-daci za br. 46-58 zbog istrošenosti papira nepoznatij / 59. Jos. Clemens K#Z. platio 5 f. / 60. Ivan Kralj K.Z. 5 f. / 61. Josephus [nečJ] 5 f., za drugu godinu uir.ro tj za g. 848/9 [prečrtan] / 62. Michael [nečj], um-ro za drugu godinu tj za 848/9 [prečrtan]/ 63. A. Mra-vinac[neč.35 f. / 64. M. B. [neč.] quinque 5 f. / 65. &ich. Milich[neč.j 5 f. /66. Joannes Birling [neč«J 5 f. / 67« Josip Juratovid 5 f. / 68. Petar Sattvan platio 5 f. / 69.\neč3 Zdencsay platio 5 f. / 70. Joannes [ne čr[ 5 f. / 71. Skender Kavid 3 Ig- nacia Rošid Kz plat 5 f. /j73. neč.J Bedekovich platio 5 f. /[743 Gjuro Gavella platio 1 f. /[753 Je~ lladid 5o f. / Pavao Hatz /blagajnik/ Albert otriga Sabiratelj /i podblagajnik/ U Zagrebu 1847. / M.P. 181 Uspor. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski ..., 78. 182 28. IX i 18. XII 1846. 183 Uspor. "Agramer politieche Zeitung" od 22. IX 1846, br. 76 i od 26. IX 1846, br. 77. 184 Uspor. "Agramer..." od 15. XII 1846- br. loo. 185 Uspor« "Danica..." od 26. XII 1846, br. 52. 186 "Danica..", ib. 187 "Das Lied 'Pčsan slovačka*, in Lusik gesetzt von Vatr. Lisinski ist gegensvSrtig im Druck erschič- #nen, und im National-Leseverein, im Comptoir der Novine h. si. d., so wie auch bei Hm. Joh. Prettner in der Langen Gasse & 2o kr. C.M. zu haben. - Usporo "Agramer..." od 3. IV. 1847, br. 27. 188 "Kolo" IV, 1847,98. - Zanimljiva je i obavijest o prodaji štampanog libreta opere Ljubav 1 zloba. U njoj, izmedju ostalog, stoji: "Ovo je libreto ili text rečene opere / sastavljen od Janka Cara i dra D. Demetra«," Tu je prvi i jedini put naznačen autor-ski tandem libreta. - Uspor. "Kolo" V, 1847,86, "Knji-gopis". 189 Time je ispravljen navod Kuhača, da je ova skladba nastala u Mariji Bistrici 1851* god. / Uspor. Kuhad Fr. Ks., Vatroslav Lisinski ..., 112-113,2o9/ Mož-da je na ovu zabludu Kuhača navelo Štrigino pričanje, njemu glavni izvor za biografiju Lisinskoga. 190 On je za tu zgodu doputovao iz Beča, gdje se nala-zio na daljnjem pjevačkom usavršavanju, a uajto i bio angažiran kao solist u kazalištu "An die Wieden". -Uspoi1. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski.77» . 191 Za detaljan popis pjesama vidi Kuhač Fr.Ks., op. oit., 81. 192 Uspor. Andreis j., Cvetko D., Djurič-Klajn St., op. cit., 58o. 193 Kuhač Fr.Ks., Josip Šlezinger, Zagreb 1897,32-33« 194 9., llo i 12. rujna 1847. 195 Vidi Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski.80-8i0 196 Ib., 78-8o, "Danica..." od 2. X 1847, br. 4o i od 8. X 1847, br. 41o 197 Vidi str 29 ove radnje0 198 Zanimljivo je, da se citirano pismo ne navodi ni u Deželičevom /djelomičnom/ a niti u iscrpnom popisu Gajeve korespondencije, koji su napravili Josip Horvat i Jakša Ravlič. - Uspor. Deželič V., Pisma Dru ^udevitu Gaju i Aeki Aegovi sastavci /1828-185o/, Gradja za poviest kiiiževnosti hrvatske br. 6, JAZU 19o9; Horvat J. - Ravlid J., Pisma Ljudevitu Gaju, Gradja ... br. 26, JAZU 1956. 199 Kas s owi tz -C vi j i d A.-, Vatroslav Lisinski ...,162-163o 200 Umrla je za njegova boravka u Pragu, 28. II 1849. -Uspor. Matičnu knjigu umrlih župe sv. Marka 1837--1852,2o4, DAZ. 201 Uspor. Kassowitz-Cvijid A., op.cit., 161. 202 Nakon toga vremena opera Ljubav i zloba prikazana je tek 1871.god. 203 Uspor. "Kazališne vijesti" IV, lipanj 1954, br. 17, 8-9, za koje je podatke sakupio dr S. Batušid. 204 Ježid S., op.cit., 216. 205 Tako npr u Berlinu djeluja brada František, Jan i Josef Benda te Jiri Antonln Benda; u ^annheimu Jan Vaclav Stamitz i njegovi sinovi Karel i Antonfn, te František Xaver Richter i Anton Filtz; u Dedu Leopold Koželuh, Jan Vanhal, Jan Ladislav Duslkf u PadoVi Bohuslav Černohorsk£ /do 1728., kada se vra-da u domovinu/; u Parizu Antonin peicha. 206 U razdobiju od 1782. do 1791. u Pragu su izvedene s velikim uspjehom slijedede Mozartove opere: Qt-mica iz seraja, Fi^arcv pir, Don Juan /praizvedba/, Titus /praizvedba/ i Cos? fan tutte. - Uspor. Ne~ jedlv.Zd., DČjiny českč hudby, Praha 19o3,81-84. 207 Uspor. Šidak J., Češki narodni pokret 1848/49, Historijski pregled 3-4, Zagreb 1961, VII, 189. 208 Rjavila ovog društva propišivala su održavanje dva-ju koncerata godišnje. Na prvom, 18o3,god., izvedeno je Stvaranje Josepha Haydna, a godinu dana kasnije A8o4/ Kessias Georga Friedricha HfincH.a. - Uspor. Nejedly Zd., op.cit.,lo3. 209 Njegov osnutak i or^ouiizacionu strukturu pripremio je "Spolek k zvelobenl um£ni hudebniho v Čech^ch", utemeljen upravo s tom nakanom. - Uspor. Nejedly Zd., op.cit., lo3o 210 Bez obzira na glazbene poglede Webera i Viteška valja istači, da su oni veorna brzo podigli ustanove, kojima su bili na čelu, na razinu ondaš-njih najznačajnijih glazbeno-pedagoških institucija u Evropi. 211 Uspor. Muzičku enciklopediju I, Zagreb, 1958,319. 212 Tako orkestar konzervatorija postaje veoma brzo jezgro koncertnog života Praga kroz decenije. -Uspor. ib., 319. 213 Za uzdržavanje Crguljaške škole brinuo se "Spolek pro plstovžni hudby cirkevni v Čech&ch", osnovan t- ■ >■-..■ • 1827,god.- Uspor. Nejedl^ Zd*, op.cit., 118. 214 Godine 189o. dolazi do spajanja ovih dviju ustanova u jednu. - Uspor. MS I, Zagreb 1958,319. 215 Haročito je zaslužna za razvoj glazbenih prilika u naajim zemljama? ne mali broj hrvatskih, srp-skih i slovenskih skladatelja učio je u toj školi 216 Svi su, osim Prokscha, rodjeni nakon 18oo. godine 217 Cecili£nska jednota osnovana je 184o.god. - Uspor. Nejedl£ Zd., op.cit., 136. 218 Uspor. ib., 136. 219 "Das BShmerland ist ein wahres geistiges Spital fur mich gewordenw - rekao ja. - Uspor. Nejedl^ Zd., op.cit., llo. 220 Za prilično iscrpan popis izvedenih djela uspor. Nejedl^ Zd., op.cit., 113-116. 221 Uspor. Nej idl^ Zd.,op.cit., 137. 222 Uspor. Šidak J., op.cit., 19o. 223 Ib., 189. 224 Tih godina izlaze brojni zbornici čeških, morav- skih i slovačkih narodnih pjesama. Posebno je vri-jedan sakupljački rad pjesnika Erbena, koji je u razdoblju od 1842-1852 sakupio i izdao tri sveska narodnih pjesama, a 1862 god. novi svezak sa 800 napjeva pod naslovom "Nap£vy prostonarodnlch pisni česk^ch". - Uspor. Nejedly. Zd*, op.,cit., 126. 225 Uspor. Čidak J., op.cit., 19o. 226 Uspor. Vraz St., Sabrana dela V, Zagreb 1877,399. 227 Uspor. Kassowitz-Cvijid A., Vatroslav Lisinski..., 163. 228 Propisi konzervatorija dozvoljavali su prijem slu-šalaca do njihove dvadesete godine života, a Lisinski je u listopadu 1847.god. več bio ušao u 29. god. - Uspor. Kassowitz-Cvijič A., op.cit., i63. 229 Dob upisa u ovu školu nije bila ograničena. - Študij je trajao u to vrijeme dvije godine. - Uspor. Nejedl^Zd., op.cit., 119. 230 Prema Kuhaču, Lisinski je plačao Kittlu lo forinti mjesečno. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski ..., 86. 231 "Praško razdoblje* je opdenitoa: najslabije poznato razdobije u životu a i u radu Lisinskoga. Nešto malo njegovih sačuvanih pisarna, isto tako mali broj sačuvanih pisarna upravljenih njemu te naknadno us-meno kazivanje Skendera Fabkovida, onda študenta filozofije u Pragu, Kuhaču, upučuju jedino na stvaranje brojnih pretpostavki. Ni danas nije moguče dokumentarno popuniti ovu prazninu. U ovoj su rad-nji korišteni podaci do kojih se moglo doči u zagrebačkim novinama na hrvatskom i njemačkom jeziku iz onoga vremena, u naučnim ustanovama i u dostupnoj literaturi u Jugoslaviji. 232 Uspor. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski...,87; Ka-ssowitz-Cvijid A., Vatroslav Lisinski...,i65. 233 Bo kraja godine Lisinski je skladao samo jedno djelo, Gudbu za Kolo hrvatsko za glasovir. — Uspor, Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski...,177. 234 Uspor. Kassowitz-Cvijič a., Vatroslav Lisinski ..., 165* 235 Iz dana te bolesti datira i postanak teksta njegove kasnije Nadgrobne pjesme, danas izgubijenog Opijela. Objavljen je mnogo kasnije u "Luni" / 3.VI 1854.br.22/ s primjedbom: Prag, 7.XI 1847. - Priopčio ga je i Kuhač Fr.Ks., op.cit. 128, a bez naznake mjesta i datuma nastanka donosi ga i Kassowitz-CvijičA., op.cit., 165-166. 236 Uspor. Kassowitz-Cvijič a., op.cit., i65. 237 Jednu za operu Ljubav i zloba, a drugu za violinu i glasovir. Ova druga nastala je u Zagrebu u si-je£nju 1847.god., a posvečena je prijatelju Edu-ardu Finku. 3 muzičke strane djeluje neobično spontano i svježe, dok s formalne strane daje nas-lutiti da je radjena u sonatnom obliku. - U3por. izvornik u DAZ, III-23. 238 Ova je nastala u srpnju iste godine. - Uspor. izvornik u DAZ,11-5. 239 Sve tri su instrumentirane iz prethodno načinjenih glasovirskih izvoda, iako se datumi na ovima po-klapaju s datumima na partiturama. Time je is-pravljen navod Kuhača da je Lisinski prve dvije ouverture instrumentirao u Zagrebu 185o.god. -Uspor. Kuhač Fr.Ks., op. cit. 178-179. 240 Od toga jedan na vlastiti njemački tekst /DieNacht./ 241 Lisinski ju je posvetio domorocima u Pančevu, Novem Sadu i Mitrcvici. - Uspor. izvornik u DAZ,II-2. 242 Prvi ga je objavio i komentirao Vilko Spicer u članku Jedno pismo Vatroslava Lisinskoga iz g. 1848. -U3por. "Savremenik" IX, 1914,br. 16.,3o8-311. - Objavila ga je zatim Kassowitz-Cvijič A., Vatroslav Lisinski..., 168-171. 243 "Pisao sam više pjesama, vokalnih kvarteta, ple-sova, marševa i tri ouverture, od kojih sam drugu odredio zagrebačkom glazbenom udruženju, a tredu du upravo danas dati svom učitelju na pregled« w /"Ich schrieb mehrere Lieder, Vocalquar-teten, TSnze, M&rsche und drei Cuverturen, deren zweite ich den Agramer 3&isikverein bestimmte, und die dritte gerade heute meinem Maitre zur Uebersicht unterbreiten werde."/ - Uspor. Kasso-witz-Cvijid A., op.cit., 17o. 244 Da li se ovdje radi o netačnom obavještavanju sestre ili je Lisinski mislio samo na skicu, teŠ-ko je redi. Sigurno je, medjutim, da je djelo završeno tek u srpnju 1848. god. 245 Danas je nemogude otkriti što je pod tim izrazom mislio; možda se on odnosio na rasap obitelji. 246 Čini se, da je Lisinski bio samo formalno upi-san u Crguljašku školu i da je neredovito po-hadjao predavanja, ujprilog ovoj tvrdnji govori činjenica što ovu školu nije uopde završio, nego je prije konačnog povratka u Zagreb dobio od Pitscha privatnu potvrdu da je slušao njegova predavanja iz kontrapunkta samo jedan semestar. S druge strane, ovome protu3lovfc skripta iz harmonije, što ih je Lisinski sastavio prema predavanjima Pitscha /Theorie der Tonsetzteunst, nach den VortrSgen des Direktors K.Pič./ Znači da je slušao i predavanja iz harmonije. Zašto mu je Pitsch u potvrdi naveo samo kontrapunkt, danas je nemogude odgonetnuti. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski ..., 85,lo5; Kasso-witz-Cvijid A., Vatroslav Lisinski ...,214» 24? "Was 2ure Sorge um mich betrifft, dass ich mich in politische Sachen men^e, die ist unn8- tig, da mftsst ich jede andere Beschaftigung auf den Nagel hangen. Oesterreich hat trube Tage zu erwarten, es ist in allen Landern seine festig-keit wankend. Was du mir schriebst, dass sich bei Buch die Partheien vereinten, erfreute mich, doch nicht so sehr; jene Hyder mit den tausend KOpfen, die unsere Nationalitat so lange peitschte und plagte, traue ich nicht, seit auf eurer Hut, aufri-chtige Croatenherzen, haltet das neue BClridniss, aber sp§het mit Aiv,usaugen in die dunkeln Wunkel-zftge jenes Unthiares, dass ich nie mit guten Auge betrachte. Ungarn will republikanisch werden, was wird dann Croatien neuer Verbundeter? Ich halte nicht mit, den Republik hat noch keinen Staat be-glflcktf und Oesterreich hat ja slavenische Arme genug, um auf ihnen aufzubldhen, hitzkopfig ist jedes Prinzip eines Republikaners." - Uspor. Ka-ssowitz-Cvijid A., Vatroslav Lisinski...,169. 248 nAus den Briefen an deinen Gatten wirst du arsehen, dass es in Bfchmen re^sam ist geworden[Q, alles jubelt ob der erhaltenen Freiheit. Gott gebe, dass sie nicht missbraucht wird und fremde Macht uns noch mehr zerrStte." - Uspor. Kassowitz-Cvijid A., op.cit., 169-17oc 249 Kass owi t z -C vi j id A., op.cit., 166^67. 25© To su skladbe: Českf konstitudniffimars za glasovir/, Grande polonaise /u C-duru/, ouverture Jugoslaven-ka i l^ellona /za orkester/, solo-popi jevke Vojenska pisen i VItava. 0 njima de opširnije biti govora kasnije. 251 *S1avenski jug" od 14. IV 1849.br. 44. 252 0 prisustvovanju Lisinskoga ^lavenskom kongresu u svojstvu delegata s pravom glasa najprije je izvjes-tio list "Slavenski jug", donosedi u deset nastavaka pod naslovom "Poviesno izviestje o saboru slavenskom" detaljan opis rada istoga. Taj prikaz, u 3tvari prijevod sa češkog jezika, završen je u desetom nastavku iscrpnim popisom učesnika. Medju njima se nalazi i "Lisinski Vatroslav, Hrvat iz Zagreba, gudbenik umietni". - Uspor. "Slavenski jug" cd 14* IV 1849, br. 44. - Drugu potvrdu ovoj či-njenici donosi dr Milan Prelog u knjiži Slaven-ska renesansa, Zagreb 1924, 3lobodnije interpretira judi zapisnik jug.oslavenske sekcije od 1. lipnja, davši mu najnužniji komentar o Lisinskomu: "Slagalac Lisinski predstavljen je na sjednici ju-goslavenske sekcije od 1. juna poslije podne kao novodošavši član naroda jugoslavenskoga i jedno-glasnim odobrenjem primijen medju članove odje-Ijenja istog naroda." - Uspor. op.cit., 34o-KonaČ-no, treda potvrda nalazi se u knjiži Vaclava Ždče-ka Slovanski sjezd v Praze r.1848, Praha 1958, gdje se donosi tačan izvorni tekst zapisnika, pisan na hrvatskom jeziku: "Zapisnika od sjednice popoldnevne 1. lipnja 1848." XIV. Predstavljen je novodoSavži član naroda jugoslavenskoga Vatroslav Lisinski, da se medju članove odjeljenja istoga naroda uvede. To je jednoglasnim odobrenjem i uči-njeno. - Uspor. op.cit., 2o4./ Za upozorenje na podatak u knjiži dr Mo Preloga i V. Ždčeka izriče se zahvalnost prof ISnveru čolakovidu i dr Jaros-lavu Šidaku/)( 253 Uspor. Šidak J., op.cit., 192-194o 254 Uspor. Šidak J., Austroslavizam i Slavenski kongres u Pragu 1848, Istorijski pregled 3-4, Zagreb 196o,VI,211. 255 Slavenski kongres trajao.je od 1-16 lipnja 1848., kada je formalno završeiio 256 Možda se radi o Gudbi za Kolo horvatsko za glasovi r prvoj skladbi nastaloj u Pragu. Prvotno je bila namijenjena rodoljubima u Zagrebu, ali je zbog nekorektnog financijskog odnosa uprave Dvorane prema Lisinskomu upučena u 3eč odboru Slav-janske besede. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski...,87. - Odatle je možda stigla u Ljubi janu i bila izvedena na spomenutom koncertu kao prva tačka u drugom dijelu programa pod nazivom "Kolo von Vatroslav Lezinsk.i"[l] - Usporo Andreis J., Cvetko D., Djurič-Klajn St., op.cit., 4o3 /faksimi^programa/.—Varijanta prezimena Le-zinski /Lesinsky/ nalazijše i u Matici m^rtVačkoj /Knjiži umrlih/ - Uspor. bilj. br. 455. 257 Ta odluka predstavlja najradikalniji zaključek hrvatskog sabora u tim burnim danima. Donesena je 21. VI 1848.god. na vijest da je Jelačič uhap-šen u Innsbrucku. - Uspor. Togdanov V., op.cit., 351. 258 Još 27. I 1848.god. Kossuth je "oporekao Hrvatskoj posebno ime i narodnost, izjavivsi da pod ugarskom krunom može postojati 'samo jedan jezik i jedna narodnost'."- Horvat J., op.cit., 238. 259 Ta je pisma objavio Kuhač u citiranoj monografiji 0 Lisinskome. Ima ih tri u 1848.god. /1. IX. 21.X 1 17. XII/ te četiri u 1849.god./ 1.1, l.III, 18.V i 19. VII/. Sigurno ih je bilo i više, ali ih Kuhač nije dobio na uvid od Štrige. Do danas se nije sačuvalo nijedno, ni ona kojih se postojanje pretpostavlja kao ni ona koja je objavio Kuhač. - Usp. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski...,9o-94. 260 Štriga je uništio sva pisma Lisinskoga koja mu je ovaj pisao iz Praga. Sam Kuhač piše: "Štriga je imao dosta pisarna od Lisinskoga, ali ih je uništio« Zašto je to učinio, nije mi poznato". - Uspor. Kuhač Fr.Ks»i op.cit., 119. 261 Naime, neki od potpisnika prinosnog arka bili su umrli, a drugi nestali u ratnom metežu. 262 U pismu od 17. XII 1848.god. - Uspor. Kuhač Fr. Ks., op. cit., 91-92. 263 Uspor. pismo Štrige od 1. I 1849.god., Kuhač Fr. Ks.,op.cit.,92. 264 Antonija Kassoveitz-Cvi jid navodi, kako je Lisinski krajem 1848.god. obolio od žutice i svoju tvrdnju dokumentira liječničkom potvrdom dra Mikscha, datiranem "Prag, den 2. Dezember 1849". - Uspor© Kassowitz-Cvijič A., Vatroslav Lisinski...,187. -Tu njenu tvrdnju opovrgavaju slijedeci dokazi: liječnička potvrda dra iiksiseha /ne Mikscha!; uspor. Deželid Jj.Stj. op.cit. 7o-73/, datirana godinu dana kasnije, tj kada je Lisinski stvarno bolovao od žutice, zatim spomenuto pismo Štrige od 1.1 1849.god. iz kojeg je očito da se Lisinski krajem prosinca 1848.£Od. osjedao dobro i, konač-no, nastanak ouverture Jugoslavenka. 265 Partitura ima datum 15. XII 1848. - Uspor. izvor-nik u DAZ II-6. 266 Smrt sestre Marije, putovanje kudi, bolest krajem godine. .267 Prvi mu je vijest javio Čtriga u pismu od 1. III 1849. god. - Uspor. Kuhač Fr.Ks«, op.cit., 93o -Malo zatim Lisinski je dobio i osmrtnicu; njen tekst vidi u: Kassowitz-Cvijid A., op.cit.,19o. 268 "I,sila majko moja! / treba li da vam javim, koju strašnu dut podutih / u trenutku onim, kad u štriginom pismu Čitah / smrt prebile vaše kcerke, a najdražje moje sestre / Marie. Znam, kako ja blagoj njezinoj uspomeni / nježnih bratinskih suzah prolio sam, da zaista / i njezini pria- telji, priateljice, i c£li rod to isto / činio je: a zaista uboga docela i zaslužila je / to, jerbo znamo, da ju je Bog onim krasnim / darom nadario, kojeg mi pod imenom 'dobrote serca* poznamo, Mila majko tešio bi vas rado / i preko mogudnosti moje, da mi je dano; znam / ipak da mi pero preslabo, da duboku tu / od gorkog ude-sa nam svim zadatu ranu / na jedanput izlžčiti bi znao, Bog naš dobri / to je htio, a sta da se mi svetoj njegovoj / volji protivimo? Ne, ne, dobra mati, nesme / to biti, da mi i u najvedjoj nepriliki zdvojimo. / Vam mila mati ostavila je draga naša taria /svog dobrog tovaruša, da vam vaše stare dane / polepša, drobnu d^čicu, koja vam u nevinosti / svoj aladku uspomenu na izgub-ljenu kder pri / skerbit de, kada najme na vaše i svih nas veselje / pomalo odrastu, te dokažu, da su vredni dla / novi naše kervi. Dobri naš ctac nebeški, i meni jošte dopu / stiti de, da se sko-ro u vaš materinski narudaj vratim, / i da vam sve polag mogudnosti udinim kao sin, / koj se u svakom hipu srede, koju vam pri / skerbit modi de, za najsrePtnieg na tom sveftu / smatrat de. Nije da-leko ved i taj das, dod de / ako 3og da, a onda mati moja draga živet demo / u miru božjim. Sve moje sile upotrabit du, / ko Što mi nježna de-tinska dud nalaže, da vam / pokoj on?,j vratim, kojeg roditeljka tekar iz / kusi, kada vidi, da se u nadi nad plodom svo / jim preverila nije, za ko j ag odhranjenje i / mirni život tolikih nodih u skarbi preživila / jest. Od ove nade pun, obodren zaufanostju / za Cnog, koj svak naš korak vidi, živim, i / napredujem, da na vaše veselje i poštenje / premile naše domovine jednod kudi se / vra-tim. Zato jošt jedanput moli vas pokorni / vaš sin, da se, kao i on, polag mogudnosti, / tešite nad gubitkom predrage sestre; ta / i mi demo morat stažu onu u večnost po / primiti, život taj je pre-kratak, spojit demo /se s njom i mi, te sdruženi ostat demo onda / za vekfe, bez straha, da nas opet udes razdruži* / Tako, ako kao ksrstjenici našu zadadu na tom / svetu točno izbavimo, obilazit de nas duh / preminule s tim upokojeni, da blagu us-pomenu / njezinu u grudih noseči za nju bogu /se pomolimo.w Nakon ovog odsjeka Lisinski piše majoi o svom životu u Pragu; o radu ali i o maštanju o bududnos-ti: " Sad nešto mila mati od mene. Znam, da / vam je znano, da sam nekoje vržfme bolovao, / nu dobri bog i to breme odgernuo je od mene. / Opeta se du-tim silna, opeta radim, da cilj / aospiem života. Sve de biti« Vidim u duhu / da de mi bog pomodi, te uverit vas mogu, da / se nemate na tom sv^tu bu-dudnosti bojati, / dokle vam sin vaš živi u zdrav-lju i miru božjim. / Kislim si večkrat, da mloga od zle sr^de su / nam naložena, ali bili bi vredni se nazivat / pravimi kristjani, ako i najgorju nezgodu sa stalnostju podneti kadri nebi bili? Trapilo / nas koj-jšta, krenimo sa o oko do neba, / uzdahnimo pouzdano, pomolimo se otcu / našemu, a vidit demo, da smo u stanu i vise / jošte izkusiti : u veri i miru sv^sti polože / na je jakost, koju nista preverdi ne može. / Premda šurjak moj mlogo zaista zgubio / jest, ali opet nagradio ga bog dobrovoljno, / jerbo ima u vas majku ne samo svoju nego / i slabe svoje dečice. Tako svemogudi sva / dobro uredljiva, i dobrog nika-da neostavi. / Ljute rane samo vrSme l£či, a što mora / lo je biti, to se je izveršiti moralo polag / mudre volje ravnitelja sveta../ kila mati, dokončam ovo pismo tom / nadom, da vam ikakvo potešenje pri-bavim, / prosim vas najiskrenie, da za volju vašeg u / daljenog sina se štedite, da mu jednoč sladka / nagrada bude, vas upokojenu pozdraviti, / i dobrodoš-licu iz vaših milih ma / terinskih ustah čuti; ako mi Višnji Fog / to dovolji, sretan i presretan du za celi / taj život biti. Nu i to de dodi, pa onda / draga mati zajedno hvalit demo dobrotu / Otca našeg nebeskog. Tim se blagom vašem / materinskom sercu preporučam, i u duhu / vašu desnicu poljubed ostajem Vaš zahvalni / i podeni sin / Vatroslav.* - Citirano prema s Kassowitz-Cvijid A., op.cit., 191-193., gdje je donesen i faksimil završnog dijela pisma, od "Ljute rane"..♦ do kraja. Pis ,o je napisano na hrvat-skom jeziku, a datirano je s "Prag, 7.3.1849." Kada je Lisinski poČeo raditi na svom novom glazbeno-scenskom.djelu, danas je nemoguce odrediti sa sigurno šdu. Svakako ne prije travnja 1848.god., bu-dudi da do tog vremena, kako je pisao sestri Mariji, još nije bio dobio libreto od Štri&e. U svakom slučaju rad je dobro napredovao: za otprilike go-dinu dana Lisinski je, uz ved navedena djela, skladao tri Čina i ouverturu opere. XLVII 270 Uspor. "Slavenski jug" od 3o. VI 1849, br. 77, u kome se Čitaoci upozoravaju na zbornik i na njegovu cijenu od 18 kr. sr. Taj zbornik je, nažalost, bio nedostupan atJtoru ove radnje. 271 Uspor. "Narodne novine" od 1. VIII 1849. br.lo5. 272 Uspor. "Slavenski jug" od 15. X 1849, br. 165, članak Naše kazalište. - Time je ujedno i3prav-Ijena tvrdnja Kuhača da je sti^ao u Zagreb "koncem srpnja". - Uspor. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski...,95. 273 Uspor. Kassowitz-Cvijid A., Vatroslav Lisinski •..,194-2oo. 274 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 96. 275 Ib., 188o 276 Uspor. "Sv. Cecilija" XIII Zagreb 1919, 2-7, 37-4o. 277 Uspor. fsc. Spisi od godine 1831-1854, izvornik u arhivu HGZ bez signature. 278 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cito lol; Kassowitz-Cvi-jid A., op.cit., 2oo; "Slavenski jug" od 15. X 1849, br. 165. 279 Uspor. Horvat J., op.cit., 254-319. 280 Uspor. Kassowitz-Cvijid A., op.cit., 2oo. 281 C toj bolesti donio je "Slavenski jug" od 2o. X 1849, br. 17o, slijededu obavijest: "Iz Češke. Mladi naš umetnik Vatroslav Lisinski opet se po-nešto razboli i eto ga ved dva dana u postelji. -Došao nam je iz Hervatske crvenkast, veseo i za-dovoljan, pa eto ti ga namah u drugoj koži. - Podaj mu Višnji, šta si sam želi, zdravlje naime, pa de u njemu imati čoveka na slavu tako svoju ko što i drugih ljudih." XLVIII 282 Uspor. Kassowitz-Cvi jid A., op.cit., 187., gdje je done sen tekst pisma na njemadkom jeziku« — Zanim— ljivo je, da je Lisinski u takvom zdravstvenom stanju skladso tri solo-popijevke na njemadki tekst, medju njima veoma profinjenu An die Tanne. zatim jednu na deški tekst te neobično uspjeli mješovi-ti zbor na deški tekst uz glasovir /orkestar/ Na Krkonošich. 283 Uspor. "Slavonski jug" od 6. XII 1849, br. 2o9. -Podatak je veoma dragocjen jer pokazuje, kako je Lisinski postao u Pragu toliko poznat da o njegovu putovanju u Zagreb javljaju dak i praške novine. 284 "Sudslawisehe Zeitung" od 21. XII 1849, br. 227 javljaj "G. Lisinski nalazi se ved nekoliko dana opet u našoj sredini. Gn je po lijednidkom savjetu morao nakon duže bolesti ponovno napustiti Prag, mjesto svog konadnog obrezovanja, i nada se da de u domovini ozdraviti." /Herr Lisinski befindet . sich seit einigen Tagen wieder in unserer Mitte. Sr musste nach l&ngerer Kranklichkeit auf Anrat-hen dar Aerzte, Prag, den &rt seiner finalen Aus-bildung wieder verlassen, und hofft nun in der Heimat seine Gesundheit herzustellen."/ 285 Uspor. Kuhad Fr.Ks., op.cit., lo2; Kas30witz-Gvi-jid A., op.cit., 2ol. 286 Uspor. "Slavenski jug" od|l9. I 185o,br. 16 - Teatralno društvo što ga apostrofira *Slavenski jug" osnovano je 19. studenoga 1849. god., za vrijeme bolesti Lisinskoga u Pragu. Njegov osnutak pokre-nuli su Štriga i Demeter sa željom da bi se dava- • njem bar jedne hrvatske predstave mjesedno "nadoknadila nestašica stalne hrvatske družine." Druš~ tvo je imalo dak 8o članova, a kazališne su se predstave prikazivale od podatka 185o. god. - Uspor. Cindrid P., op.cit., 66^ "Narodne novine" od 21. XI 1849, br. 197, gdje je objavljen i popis članova upravnog odbora kao i zaduženje pojedinog nje-govog člana. 287 Tekst obavijesti jednak je u svim novinama, a glasi s "U Nedielju dne 6. siečnja t. 1. davat če družtvo gospode dobrovoljacah u ovdašnjem gradskom kazalištu / Koncert / sastoječi iz više napievah i komadah; kao: iz velike Polonalse8 sestavljene i izvedene več u češkom konservatoriumu u Pragu po g. V. Lisinskomu, iz napieva * Poustewnik* [l) na českom jeziku stavljena takodjer po g. V. Lisinskomu - iz sola na guslah /Violinsolo/ - iz sbora 'vojenskž pisen' [lj sastavljena po g. V. Lisinskomu - na českom jeziku - zatim: overture 'Jugoalavenka' sastavljene i pos-vetjene gospojam dobrovoljkinjam sadašnjeg kazališ-nog družtva po g. V. Lisinskome - iz napieva *abban-dono' [!]- 'o samotan moj vietrlču* od Bellini-a iz 1Sola na klarinetu* pod ravnateljstvom gospodina Ml— llera - iz dvopieva 'u boj dakle aJd,]cerTOTi9 1 11 i n i j. z narodne opare 'iJjubav i zloba* [fj od g. V. Lisinskoga iz sbora 'žeteljacah' 'sada treba zapievati*, u kom sboru sudielovat če u velikom broju gospojah i gospode sa orkestrom iz opere 'Ljubav i zloba'. Narodni komadi izvest če se svi pod ravnateljstvom g. V. Lisinskog. Oyaj naš mladjani i puni nade umietnik bavi se od niekog vremena ovdie medju nami, od kako se je nemoči i bolesti radi iz Praga, gdie mu oštri zrak nije prijao, vratiti morao, da se malo na našem blažijem zraku okriepi i oporavi; a ovom sgodom sklonio se ravnateljstvo rečenih narodnih ko-madah na se uzeti." - Uspor. "Narodne novine" od 4« I I85o, br. 3; nadalje "Slavenski jug" od 4. I 185o, br. 3 i od 5. I 185o, br. 4; "SGdslawische Zeitung" od 4. I 185o,br.3. 288 Iz teksta obavijesti vidi se da je Velika poloneza u C-duru bila izvedena "u českom konzervatoriumu". Me-djutim, osim ovog napisa i Kuhačeva navodjenja iI bibliografije djela Lisinskoga /uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 179/, drugih podataka za ovaj svakako zna-čajan dogadjaj u životu Lisinskoga nema. 289 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 181. 290 Uspor. "Narodne novine" od 7. I 185o,br.6. 291 To su Nenadani sastanak Ju^oslavena i Zapisnici djavola. 292 Na kraju partiture tog čina navedeno je: U Pragu l.VI 185o, Kad se zna da je Lisinski boravio u Zagrebu sko-ro do kraja svibnja, onda je izneseno mišljenje o čistopisu II Čina svakako px*ihvatljivo. 293 Ono je kao utemeljitelj konzervatorija, bilo mjerodav-no u donošenju sličnih odluka. 294 Cijeli tekst pisma donosi Kuhač Fr.Ks.,op.cit.,lo3. 295 Dokumentaciju o tome vidi u: Kassowitz-Cvijid A., op. cit.,2o2. 296 Na partituri preradbe za glasovir ^-ručno stoji: U Zagrebu 13. V 185o. 297 Na ovaj postupak Lisinskoga pisca ove radnje svojevre-meno je upozorio dr Stjepan Tomaš, liječnik u Zagrebu, na čemu mu se sada izriče zahvalnost. 298 Uspor. ''Narodne novine" od 24. V 185o,br.ll9. 299 Ib. od 29- V 185o, br. 122. 300 Uspor. "Jugoslavenske novine" od 15. VI 185o,br.57. -Evo i teksta te opširnije obznane: "Koncem serpnja t.g. izači če pervi svazak 6 izvorhih čeških napevah s češkim tekstom i prevodom horvalskim uz forte-piano od Vatroslava Lisinskoga. Cena pradplate je 4o kr. Posle serpnja povisit če se cena. Predplatu primaju u Zagrebu Uredništvo nemačkih i hervatskih Jugosla-venskih novinah, i G. Vladislav Vežič. / A po drugih mestih domovine pozivaju se G.G. rodoljubi, da sakupe što više predplatiteljah i da jih pošalju do konea ser-pnja ovamo." - Lisinski je za tu zbirku odabrao slije-deče svoje solo - popijevke, nastale u Pragu u toku 1849.god.: Vltava, Slaviček a starost. Zavist, ŽBatce, Mg vlast i 0oustevnik. 301 Uspor. "Slavenski jug" od 2o. X 1849, br. 17o. 302 Objavljujuči u zagrebačkom "Nevenu" godinu dana nakon smrti Lisinskoga prijevode pet od tih pjesama, osim pjesme M& vlast, nepotpisani je objavljivač dopisao i ovu bilješku: "Ove su pjesme prije više godinah od našega nezaboravnoga V. Lisinskoga stavljene u muziku a po njemu u Pragu - posvečene g. Ambrožu Vranicami -s češkim tekstom i ovim prevodom s notami tiskom izdane. Od koga su prevedene ne navodi se na otom muzi-kalnom djelcu, niti smo* mogli drugče doznati - možda od samoga Lisinskoga, koji je kao što nam je poznato, više čeških pjesama u Pragu preveo i u note stavio, -Skladba /komposicia/ ovih napjevah sasvim je karakte-ristička i primjerna sadržaju pje skicah i češkom duhu. / Mogu se dobiti u notah u nar. knjigarnici u dngoj ulici./" - Uspor. "Neven" IV, 1855, br. 17 i 18, članak koji je objavljen u dva nastavka pod naslovom Češki napjevi. - Pjesme Vltava, Z©vist i Majci naknadno je preveo Petar Preradovič i objavio u zbirci Nove pjesme, Zagreb 1851* 303 Da je ovaj podvig Lisinskoga završio deficitom potvr-djuje rečenica iz članka u "Neverni", napisana u za-gradama; pet godina nakon ostvarenja zamisli Lisinskoga da štampom izda svoje skladbe bilo je još ne-rasprodanih primjeraka. 304 Radilo se, kako je to vidljivo iz nešto kasnije spo-menute potvrde grofa Nostitza, o javnoj prokciji, a ne o koncertu, kako to navode i Kassowitz-Cvijid i Kuhad. - Uspor. Kassowitz-Cvijid A., op.cit., 212; Kuhač Fr.Ks., op.cit.,lo8. 305 Na naslovnoj strani izvorne partiture Večeri piše: HVorgetragen in Prag am 7» August 185o im st&nd. Theater bei der Austrittsprufung der Schulerinen Vavra, Vagner und Engst unter den Leitung des Con-servatorium - Direktors I. Fr. Kittl meinem Ifeister der Hamionie. V. Lisinski. - Uspor. izvornik u DAZ bez sign. 306 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 189. - Šteta što Kuhač nije donio cijeli tekst potvrde, danas zacijelo izgubljene. 2o7 Kuhač je postanak ove solo-popijevke stavio u 1848. god. /21. VII/. - Uspor. Kuhač Fr.Ks«, op.cit.,18o. - ^edjutim, kako na izvorniku partiture stoji napisano: "U Pragu 2o. VIII 1850", iznesena Kuhačeva tvrdnja otpada. - Uspor. izvornik u DAZ, 1-21. 3o8 "Naš mladi umni kompositeur ffl L-t sinski doveršio je sada svoje nauke u zlatnom pragu. /No budud da je u ono doba, kada je tamo otišao, da odlične svoje sposobnosti u višjojn umietnosti glasbenoj izobrazi, ved za deski konzervatorium opredieljeno doba svoga života nadvisio bio, zato se je morao kao izvanredni učanik privatno, ali ipak kod upravitelja istog zavoda G.Kittela profesora kontrapunkta [l] naucima mu-zikalnim posvetiti./ Da mu se sada dozvoli javni is-pit načiniti, obratio se je sv. ban za istog mladog na^eg umietnika na predsiednika rečenog zavoda, grofa Nostica, koi je sada kako smo iz pouzdane ruke do- čuli, svietlom banu odjtovorio, da je naš verli Lisinski kod nieke javne produkcie na pražkom konzervatoriu jednu od svojih kompoziciah pred množinom muzikal-nog svieta predstavio, i da si je tu obču pohvalu i priznanje svoga riedkog talenta stekao, te da mu je zaslužena sviedočba izdata. / Nepropuštamo dakle domorodno občinstvo na ovaj krasni uspieh izobraže-nja ovog našeg po prirodi vele nadarenog umietnika pozorno učiniti tim dodatkom, da če se g. Lisinski za koi dan u Zagreb povratiti." Uspor. "Narodne novine" od 28. VIII 185o,br. 196. 309 Uspor. "Slavenski jug" od 6. XII 1849, br. 2o9. 310 Tekst od ovora, u prijevodu na hrvatski jezik, donosi Kuhač Fr.Ks., op.cit., lo4. Izvornik na njemačkom jeziku danas je po svoj priliei izgubljen. 311 Ib., lo4. 312 Potpuni tekst tih potvrda vidi u: Kuhač Fr.Ks., op. cit., lo5/ na hrvatskom jeziku/ i u; KassowitzrCvi-jič A., op.cit., 213-214 /na njemačkom jeziku/0 313 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., lo4* 314 Šteta je, što je mnogo toga o boravku Lisinskoga u Pragu ostalo i dalje neobjašnjeno iz objektivnih razloga. Csobito bi bilo zanimljivo ispitati njegove eventualne veze sa češkim glazbenim krugovima i ras-vijetliti poznanstva aa češkim glazbenicima onoga vremena. O svemu tome ne zna se ništa. Jedino postoje dva štura i neprovjerena podatka: prvi je u čes-to spominanoj monografiji Antonije Kassowitz-Cvijič o salonu gdje Zapove i o muziciranju s violinistom K5ckertom /uspor. op.cit., 189/; drugi je kasnija navodna izjava jednog od [potencijalnih^suučenika Lisinskoga u Crguljaškoj školi, Františka Zdeneka Sku-herskoga, nekom našem glazbeniku kad ga je ovaj jednom pitao o Lisinskom: "Das war ein genialer Mensch! Schade, ewig schade ftir dieser Menschen!" J* ^3por. "Obzor" od 3o. V 19o4., br. 122, članak Stanislava Stražnickoga Vatroslav Lisinski/o Pi-sac ove radnje pretpostavlja da je Lisinski možda ipak upoznao mladoga Bedrieha Smetanu i s njim dolazio u dodir. Ovaj je, doduse, u vrijeme do-laska Lisinskoga u Prag javno koncertirao po lje-čilištima Češke /Pilsen, Eger, Marienbad i dr./, ali je u revoluciji bio veoma aktivni član praške Nacionalne garde. Osim toga, u Pragu je do odla3-ka u GSteborg imao svoju glazbenu školu, koju je otvorio 1848.god. Bio je dobar prijatelj Kittla, koji je opet prema Lisinskomu osječao posebnu naklone st. Sve ovo ukazuje na opravdanost iznesenog pretpostavljanja, koje, nažalost, do sada nije dobilo ni najmanju stvarnu potvrdu0 315 "Naš mladi umni skladatelj gosp. Lisinski, povratio se ovih danah iz Praga, te če se i^krilu svoje domovine sasvim umietnosti posvetiti." - Uspor. "Narodne novine" od 13. IX 185o, br. 21o« 316 Uspor. "jugoslavenske novine" od 12. IX 185o,br.l3o. 317 Uspor, Kassowitz-Cvijič A., op.cit., 215. 318 Uspor. "jugoslavenske novine** od 23. IX 185o, br.139. 319 Uspor. Klaič Vj., Vatroslav Lisinski i prve dvije hrvatske opere, Zagreb 1919,29. 320 Vidi str ove radnje. 321 Valja, medjutim, istači da tekstovi novinskih najava i recenzija tih priredbi ni^dje izričito ne spominju da se radi o društvenim glazbenim zabavama Musikve1 4na, nego dozvoljavaju i pretpo3tavku da bi se moglo raditi i o glazbenim zabavama u organizaciji rodoljuba oko Narodnog doma. Na ovu soluciju utječe možda najviše mjesto izvodjenja večine tih priredbi, osobito kad se zna da je klusikverein za svoje društvene koncerte koristio akademičku dvoranu na Kata-rinskom trgu gdje je imao i svoju glazbenu školu. Unatoč tome, pisac ove radnje smatra da se lpak radilo o glazbenim priredbama Musikvereina, a ne rodoljuba oko Narodnog doma, i to iz ovih razloga: tačno je, da se u novinskim izvještajima o tim priredbama upotrebljava isključivo termin "druž-tveni" i "družtvo" te da oni dozvoljavaju apliciran je i na neku drugu ustanovu, npr. Narodni dom -medjutim, to je inače termin pod kojim se u zagre-bačkim novinama na hrvatskom jeziku uvijek mislilo na Efasikverein te se ovaj njemački naziv prevodio ili kao "glasbeno družtvo", "družtvo skladnoglasja" ili naprosto kao "družtvo"; tačno je, da ubikacija nekih priredbi govori u prilog pretpostavke o zabavama Narodnog doma - ali se isto tako moglo raditi i o tome, da je uprava Musikvereina svjesno že-ljela što više proširiti djelokrug svoje društvene aktivnosti i našla za potrebno da od rodoljuba iz-najmi salu za neku svoju glazbenu manifestaciju; tačno je, da Lisinski službeno postaje dirigent društvenog orkestra tek zaključkom sjednice druš-tvenog odbora od 25. I 1852.god. /Uspor. dosad citirani članak Klaiča, objavljen u "S?. Ceciliji" i zapisnike HGZ / - medjutim, na toj se sjednlci moglo sankcionirati več poštoječe stanje, nastalo ranije, ili se ranije fiksiranje takve odluke za današnjicu izgubilo. Ovim razlozima valja dodati još i slijedeče : pretežno orkestralni karakter priredbi zahtijevao je veči broj školovanih glazbenika, čemu je bez mnogo truda mogao s uspjehom udovoljiti društveni orkester Musikvereina; eventualno angažiranje tog orkestra od uprave Narodnog doma predstavljalo bi za ovu ustano-vu suviše veliki novčani izdatak, osobito kad se uzme u obzir da se ona u tadašnjoj političkoj situaciji borila s i te kakvim financijskim proble-mirna; ti problemi mučili su ^Masikverein, pa nije isključeno da je on, uz pridobijanje novih članova morao i nastojao pronalaziti i ostale oblike ne samo svoje afirmacije u gradu nego i što uspješnijeg popunjavanja osiromašene blagajne. Što ovaj vid djelatnosti Lisinskoga nije več rani-je obradjen u publikacijama ozbiljnih glazbenih pi-saca Kuhača, Klaiča i osobito Goglie, može se pret-postaviti da se radilo ili o njihovu previdu gradje ili o neobračanju dovoljne pažnje ovim neobično značajnim podacima. 3 druge strane valja dopustiti mogučnost da je jedan dio arhiva Musikvareina, koji je arhiv bio glavno vrelo informacija spomenutim pis-cirna, nestao, što nije ni čudno kad se uzme u obzir sve ono što je taj arhiv prošao u toku nešto više od sto godina. 322 Taj naziv preuzet je uovoj radnji iz "Narodnih no-vina". U njemačkim novinama njih naziva ju ili "Jplaz-bene soir^eje" /"Stldslawische Zeitung"/ ili "društvene glazbene večeri" /"Agramer politische Zeitung"/. - Uspor. kssnije citate u ovoj radnji. 323 Uspor. Klaič Vj., op.cit., 29. 324 31* XII 185o.god. ukinut je Cktroirani ustav i od 1. siječnja 1851.god. proglašen apraolutizam. - Uspor. Ježič SI., op.cit., 23o. 325 On od 1853.god. prestaje biti politički aktivan te fungira kao ban samo nominalno. Umro je pomračena uma 1859.god. 326 Uz ovaj odgovor valja podvuči još i slijedeče: Sva spomenuta zaduženja Lisinski je obavljao besplatno, buduči da kao član privatnog udruženja nije za bilo kakav rad ni mogao očekivati neku novčanu nagradu. Jedino rješenje ležalo je u mogučnosti da u toku vremena bude preuzet u glazbenu školu udruženja kao pla-deni nastavnik. Zato je, 3[ovom početnom razdoblju svog djelovanja, uložio sve svoje znanje i sposobnosti kako bi što izrazitije pokazao svoju punu vrijednost. Nesumnjivo je, da je novčano prolazio dosta slabo, pa je j mačno ved tada bio prisiljen davati privatne satove iz glasovira kako bi stekao najnužnija sredstva za život. Tom de se djelatnošdu naročito baviti od druge polovice 1852.god. pa uglavnom do oboljenja 1853.god. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 111-112; Kassowitz-Cvijid A., op.cit., 228. 327 Uspor. "Na-rodne novine" od 21. XI 185o,br. 268. 328 Uspor. "Narodne novine" od 25. XI 185o,br.271. 329 Druga glasb, družtv. zabavah,koje su uredjivanju g. V. Lisinskoga povierene, bit de u poned.jeljak 23. o.m. u dvorani zagrebačkoj, kam o se svi p.n. članovi družtva uljudno pozivaju. Početak bit de u 7 sa-t/ih na večer." - Uspor. "Narodne novine" od 21.XII 185o,br.294. 330 Vidi slijededi citat iz novina. 331 Uspor. "Narodne novine" od 25. I. 1851., br. 2o. 332 Uspor. "Narodne novine" od 14. III 1851,br.61. 333 Po3toji i osvrt u "Narodnim novinama", ali više op- denite naravi. On glasi s "JuČer na večer imadosmo u dvorani ovdašnje akadeuiie znanostih lijepu muzikal-nu zabavu, priredjenu od gosp. Vatrosi. Lisinskoga. Tnožina odličnog občinstva biaše se na nju sabrala. Dan biaše kišovit i vaoma prozaičan, a večer tim ugodnia i čarobnia. I njeg, svietlost g. ban udostojio je družtvo skupa sa svietlom suprugom svoga učestja u zabavi. Medju komadima, koji su predstavljeni, do-padoše se osobito nieki izvorni glasbeni proizvodi našeg mladog umietnika g. Lisinskog. Naplavi biahu takodjer dobro izabrani a niekoji i veoma viešto, te na obdu dopadnost i zadovoljstvo občinstva izvedeni. ".- Uspor* "Narodne novine" od 18. III 1851, br. 64* 354 "Na trečoj glazbenoj soir^eji, održanoj 17. o.mj., koju je organiziran g. Lisinski, Čuli smo prvi put lijepu tonsku sliku Lisinskoga 'Večer* /idila za orkestar/. Ova ljupka idila eroinentni je dokaz ne samo prirodjene glazbene nadarenosti Lisinskoga, jer tu je več dugo potvrdio, nego naročito istaknu-tog stupnja usavršenja, koje je postigao naš rodoljubni skladatelj u praško j obrazovnoj školi u ha limoni ji. Najteži su predmeti tonske umjetnosti re-producirati pojave u prirodi tonovima i kao na slici realizirati smisao, i 3amo majstori koji su primili viši umjitnički red, mogu se aomodi te gradje, a da ne sustanu pod težinom svoje zadače. Gospodin Lisinski sam se ovom tonskom slikom uveo u krug tonskih umjetnika i sud doista strogo^ i kompetentnog suca, praške publike, ukazao mu je u njemu mjesto koje je zaslužio. lili biSmo željeli da g. Lisinski svoju idilu izvede češče, da i vedi dio publike nadje priliku da se sprijatelji s ovom lijepom glazbenom pjesni i da udje u njen duh. - Gd vedih orkestralnih komada bile su, osim kod otvorenja i zakljudenja akademije, izvedene dvije ouverture Lisinskoga, od ko-jih prva u lakšem francuskom stilu, a posljednja pod naslovom 9Ju^oslavanka* s veeim 3nagama i u kompli-ciranijem stilu, a koja u sve tri glavne teme nosi u sebi pravi tip južnoslavenskih nacionalnih napje-va."..." Od vokalnih komada duli smo ovaj put dešku ariju 'Vltava' koju je skladao Lisinski"..." i pristu« LIX pačnu slovačku solo-popijevku 'Sjedanje na Bistricu', dražesnu skladbu Lisinskoga."..."Slušateljstvo, medju kojima se pojavila i Nj.Eks.Ban sa suprugom, bilo je dosta brojno i sigurno de se povedati na slijededim soir^ejama, ako budu nastavljene u istom duhu. Bilo bi za žaliti, kad bi ove glazbene večeri, koje zahvaljujemo g. Lisinskomu, našle nepremostivu zapreku u nemaru publike; one su u skučenim izvorima našeg monotoncg socijalnog života rijetki trenuci umjetnič-kog oživljavanja, a nastavljenim sudjelovanjem sve de se zanimljivije oblikovati i pružiti nam takodjer užitak vedih klasičnih glazbenih djela, kojih se inače ovdje moramo sasvim odredi. Osim toga naše do-made glazbene snage, naši mladi ambiciozni talenti, trebaju naše sudjelovanje i njegu da ne zahire na škrtom domovinskom tlu - mi ih moramo održati aktivni-ma i čilima, mijIh moramo zaposliti da ih sačuvamo zemlji,koja im je za kratko ili dugo dala poticaj"/ "In der dritten von Hrn. Lisinski arrangirten mu-sikalischen Soirče, welche den 17» d. 3tattfand, be-kamen wir zum erstenmale Lisinski*s sch5nes longe-m§lde 'der Abend* /ldylie ftlrs Orchester/ zu hSren. 2s ist diese liebliche Idylle ein eminentes Zeugniss, wir wollen nicht sagen, von Lisinski's natGrlicher musikalischen Begabung, denn diese hat er l§ngst glanzend bew&hrt, sondern besonders von der hervorra-genden Stufe der Vollendung, welche unser vaterl&ndi-sche Komponist in der Prager Bildun^sschule der Har-monie erreicht hat. Ss sind die schwieri£sten Objekte der Tonkunst, Srscheinungen in der Natur durch die TSne zu reproduziren und wie in einem Gemalde den Sinnen zu vergegenw§rtigen und nur Maister, welche die hShare Weihe der Kunst empfangen haben, durfen sich dieses Stoppes bemachtigen, ohne an den Schwierig-keiten ihrer Aufgabe zu scheitern. Hgrr Lisinski hat 3ich durch sein Tongemsllde in den Kreis det* Tonmeister selbst eingefdhrt und das Urtheil eines gewiss strengen und kompetenten Richters, des Pra-ger Publikums, hat ihm seinen virdienten Platz da-rin angewiesen. Wir wunschten, Hr. Lisinski mSchte seine Idylle Sfter zur Ausfuhrung bringen,damit auch der rossere Theil des Publikums Gelegenheit finde, sich mit dieser schonen musikalischen Dichtung ver-treut zu irachen und in den Geist derselben einzuge-hen. - An grosseren Grkesterpiecen wurden nebstdem bei ErSffnung und zum Schlusse der Akademie zwei Ouverturen von Lisinski exekutirt, wovon die erste im leichteren franzSSischen Style, die letztere aber unter dem Titel "Jugoslavenka" mit grosseren kr&~ ften und im komplizierteren Style gehalten, durch alle drei Haupts§tze den V/aren Typus der sydslawi-schen Nationalweisen in sich tra t."..."Von Gesang-piecen horten wir diesmal eine Čechische [i] Arie ♦Vltava' komponiert von Lisinski."..." ein geiifl- tliches slowakisches L^ed 'Erinnerung an Bistrica' eine hflbsche Komposition von Lisinski."..." Der Zu- chSrerkreis, in welchem auch 3e. Exz. der Bon mit Gemalin erchien, war ziemlich »cthlreich, und wird sich haffentlich bei den kunftigen Soirden, wenn sie in demselben Geiste fortgesetzt werden, noch verme- hren. Es ware sehr zu bedauern, wenn diese mus;ika- lischen Abende, die wir Hrn. Lisinski zu verdanken haben, so bald an der Lauigkeit des Publikums ein unubersteigliches Hinderniss finden sollten; sie sind bei den feringen Recourcen unseres monotonen sozialen Lebens die wenigen kiinstlerischen Belebungsmomente und wurden sich bei fortgesetzter Theilnahme immer interefr-tfsanter gestalten, wo sie uns dann mitunter auch den Ge-nuss gr5s3erer klassischer Tonwerke verschaffen wurden, auf welche wir hier sonst ganz verzichten mCissen. Ueber-dies bedtirfen un3ere heimischen musigkalischen KrMte, unsere jungen aufstrebende Talente der Theilnahme und Pflege, wenn sie nicht auf dem kargen vaterlSndischen Boden verdoren sollen - wir mčlssen sie tathig und munter erhalten,wir mussen sie besch&ftigen, um sie dem Lande zu erhalten, das uber kurz oder lang Anapruche auf sie erheben wird." / - Uspor. "S3dslawische Zeitung" od 22.III 1851., br. 68. 335 Uspor. bilješku br. 243 u ovoj radnji. 336 Uspor. "Narodne novine" od 8. IV 1851.,br.81. 337 Uspor. "Narodne novine" od 9. IV 1851,br.82. 338 Uspor. "Agramer politische Zeitung" od 9. IV 1851,br.82. 339 Uspor. "3udslawische Zeitung" od 5. VI 1851,br.128. 340 "jpa^nas 6. Lipnja 1851. /(U agalteju.ičkoj dvorani / veliki / ^>rkeota"j rni koncert / V. Lisinsko/a. / Program: / I. / 1. Ouvertura za operu Porin od V. Lisinskoga. /2. Andante iz Sinfonie / C moli/ od Drag. Spohra, ravnatelja kapele c.k. ragimente Collorado. / Divertissement za krilni rog. / 4. Overtura od Drag. Spohra, ravnatelja kapele c.k. regimente Colloredo. / II. / 1. I orska tišina i sretna plovldba, overtura od Mendalsohna-Barthcldia \l\. / 2. Večer, idila od V. Lisinskoga. / 3. Koncert za klarinet, od Ljud. Spohra, / 4. 'Bellona*, bojna ovartura od V., Lisinskoga, slav, puku kneza Colloredo posvečen. / Učestvujuči orkestnr, preko £o osobah - sastoji iz g.g. dobrovoljnikah, vede strani od c.kr. ka / pele, kao i radjanskih sviraocah. / Biljege dobivaju se kod gg. Krešiča, Koncilie, Ceruadka, Živanoviča, i na večer kod kase. / Ulazna cena 3o kr.sr. - Početak u 8 satih - Uspor. izvornik u Kazališnom muzeju u Zagrebu, bez si^nature. 341 C tom skladatelju-dirigantu ne postoje nigdje bilo kakvi podeči. Mora da 3e radiio o nekom tadašnjem "kapel-majstoru", kakvih je bilo mnogo u austrijskoj vojsci. Oni su, obično, posjedovali temeljito glaz-beno znanje i, nerijetko, skladatelj3ke ambicije. 342 Razlog, zašto je u nazivu koncerta stojalo samo ime i prezime Lisinskoga leži jemačno u tome, što je on bio tada poznatiji u Zagrebu i njegovim glazbenim krugovima. Nejasno je, medjutim, ostalo slijedeče: tko je di-rigirao djelo Mendelssohna te nastupio kao solist u Koncertu i Divertisdementu kao i podaci o autoru ovog posljednjeg djela. 343 Uspor. "Narodne novine" od 7. VI 1851,br.131. 344 Šteta što autor recenzije nije napisao nista o učinku skladbi na prisutne slušatelje« To bi danes bilo veoma zaninljivo, osobito kad se radilo o praizvedbi ouverture operi Porin i IVllone. što se tiče ovog djela, dva su podatka osobito zanimljiva. Jedan je skromno uočavanje pisca najave u "Sudslawische Ze-itangu" da se radi o "impozantnoj ouverturi o bitki", a drugi da je Lisinski ovo djelo posvatio "slavnom puku kneza Colloredo", i to očlto u znak zahvalnosti glazbenicima orkestra ove regimente za sudjelovanje i zalaganje na koncertu. Medjutim, Bellona je prvotno bila posvečena Pavlu Hatzu, prijatelju Lisinskoga. C pretpostavci, zašto je Lisinski povukao ovu posvetu i djelo posvetio drugome, bit če govora naknadno. 345 0 sudbini ovog djela vidi u Kuhač Fr.Ks., op.cit.,2o7. 346 Uz to je dovršavao posljed-ji čin Pori nas četvrti čin dovršio je 31. X 185o.god., a pati 11. I 1851.^od. 347 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 112. 348 Od njih je sačuvana samo jedna na hrvatski takst, Dievojkina proljetja dok je preostalim trima na nje-mačkom jeziku sudbina zasad napoznata. LXIII 349 U bibliografiji djela Lisinskoga Kuhač u ovu godinu stavija i postanak skladbe Otče naš u Es-duru na ri-ječi Ivana Trnskoga, i to " A/ za jedno grlo uz orgu-lje. - B/ Za muški četveropjev-t u ^s-duru. Posvečena »aružtvu skladno^lasja u sjemeništu zagrebskom*." -Uspor. Kuhač Fr.Ks.,op.cit.,2o8. - Lisinski je 1851» god. zaista skladao djelo Otče naš za muški zbor, ali u As-duru. Ovaj, koji navodi Kuhač, nastao je šest godina ranije, 1846.god. Njega je Lisinski posvetio pjevačkom drušlvu u sjemeništu, jamačno u znak zahval-nosti za poneko izvodjenje njegovih djela na svojim internim priredbama. Kako je došlo do to, a da se Kuhač zabunio, teško je danas reči. Možda je znao samo za poštojanje skladbe na ovaj tekst te, naišavši u svom radu jedino na onaj u Es-duru, a ne u As-duru, proglasio prvi za skladbu, napisanu 1851.god. Zato u Kuhačevoj bibliografiji nije spomenut onaj dru^i opus na isti tekst. 0 svernu ovome pisao je 1942.god. Josip Pinturič u 3Vom članku Jedan ne poznati 11 Otče naš" Vatroslava Lisinskog te je uspio dokazati da se radi o dvije skladbe na isti tekst, nastale u razmaku od šest godina. Dokumjntirajuči svoju tvrdnju izvodima iz zapisnika sjednica Sklednoglasja, Pinturič je iznio mišljenje, da je Lisinski najprije napisao djelo za muški zbor, a onda ga kasnije praradio za glas uz pratnju instrumenta. - Uspor. spomenuti članak u "Sv.CecilijaM,Za-grebY1942, sv. 5-6, 168-170. 350 Uspor. Kassowi tz-Cvi j ič A., op.cit., 219. 351 Ib., 219. 352 Uspor. njegovo pismo sestri Mariji od 1. travnja 1848.g. 353 Bo 1857.,od. vodio se kao kučevlasnik u Ilici br. 574, a nakon toga u istom svojstvu na jelačičevom trgu br. 4. -Uspor. Dobronič L., op.cit., 78. Cženio se za vri jate bor&vka Lisinsko ;a u Pragu, 15* III 1849.god., s Ptetrišid ^arijom. - Uspor. ?YtiČnu knji u vjenčanlh župe sv* Karka 1838 -- 185o,lo2, DAZ. Uspor* "Ctd i zagrebački kolen&ar za godirru 1848, tečaj trotJ1", 258-26o; isti za t odinu 1849, tedaj detverti, lo6-lo7* Isti za godinu 185o, go-dina 5» 243-244; "Narodne novine" od 28. III 1351,br.74. Sin Jakoba Frettnera i polusestre Lisinskoga Ane, posvojene Fuchs, Vjekoslav Frettner, objavio je 1863.god., a u povodu podizanja spomenika Lisin-skome na Fokovu grobiju, solo-popijjvku Lisinskoga s njegovom slikoic i kričim životopisuvu^ V 86, n j t a dno, kako je akolovanje skladatelja pladao njaf ov polubrat. U nastavku rečsnice sli-jedl, K.idjutiOf baz sumnje tačni n.vod "tfoš i danas živudi, obdelovani gr&djan »agrebakl Josip Fuchs. ** - Uspor* Stampani prim je rak Tuge u Kazali Šncm muze ju u Zagrebu, baz signature. - Zneči, da je Josip Fuchs mo^ao umrijeti ili u toku 1863« Sod. ili kasnija. Pisec ove radnje nije uspio pronadi njegovo ime u Matičnim knjigama umrlih grada Za.reba. Cvim ja u svakom slučaju i spravljen navod Antoni je &a33*30witz-Cvi jid da Je Josip umro u avibnju 105o.^ oc., za drujog boravka Lisinskoga u Sajrabu. - Uspor. Kaa30wiU&~Cvijid A*, op.cit., 2c9. 357 Ib., 216. 358 Njihov tekst vidi u; Kuhač Fr.Ks., op.cit.,99. 359 Uspor. Klaid V., VaJroslav Lisinski kao nadzira-telj*.., 5; fsc. Spisi od godine 1831-1854. Iz- 355 356 LXV vodnik u arhivu HGZ, baz aignatura« 360 Danas se ne zna, kako je izgladuc tekst oatječaja niti koji su se to domači glasbenici bili javili. Time je ostalo n^r zjašnjeno, da li je m dju njima bio i Lisinski. 361 Cna su slijedede godine bila štampana na njemačkom jeziku pod naslovom "Statuten des Agramer Uisikve-rcines", Agraia 1852, s prirnjedbom "utersetzung dea croatisches Cri inaltaxtjs". - Uspor. Andreis J., Cvetko D., Djurid-Klajn St., op.cit., 126, gdje je donesen faksit il naslovne str pna. Izvornik na hrvatskem štampan ja, medjutim, s mnogo zn&čajnijim naslovom "Pravila Društva prijateljih muzike u Zagrebu*, Tfcgreb 1852, i obuhvada 18 stranica. Cd pisaca hrvatske povijesti glazbe, uključiv&i ovdje i dr Gogliu, nitko ga dosaa nikada nije spominje o* - Uapor. štam- pani priisjerak u Knjižnici JAZU, sga. 82753» 362 "Gospodo! / Domorodnim i zaista velikodušnim žrtvam mojih zemlJakah zadobih priliku, da u 0lazbi višji stepen izobraženja postignem, i bor&vih zato kroz 3 godine u slavnom Pragu, Ta se vratih amo, u domovina, da ovde celomu dušom posla se primim, nekoliko polag mogudnosti miloj domovini koristit bi u stanu bio. -Tako prodje či lava godina, a ja, koj samo tirne zUi-valnost prama domovini dokazati mislih, ako u njoj i za nju samo radia - ja rSkoh - borim se tugom, nevo-ljom. Bali je to za cilj, za kojeg postijnutje mlo-gi mojih zemljakuh mane u daljini materialno podupira-li su?? Dali je tirna stvar dokučena? - Dali ništa više za želeti nema? C, da sam to znao, da se kod nas samo ono teženje - koje baš du'evnim gladom nazivati mogu - zato probudi, da posle' osamljeni, zaboravljjni LXVI stinjemo, ko izgubleno stado, želio bi, da mi bog ni duti sposobnosti kakove za umetnost podeli, želio bi u prostoti život svoj terati - jar i onako, ko svaki dragi, vidim se bez cilja u domovini osamljena.* / Do sada nnpisah 9o d&l&h, medju njima, kako Vam, .ospodo, znano bude, nalaze se dv¥ opere. - Broj mojih prcizvodah dan za dan ra3te, s ja neimam nlkskve prilike, da tokove avl*tu prečučem} zamolih privatne ljudo, koji prjdlož ;ne po meni njim?* žrtvica niti na bi čutili, da mi pomo ;nu$ jedni se izpričale, da im prevratno ovo vr &i8 tolike i toliko škodo učini, d raj i na loljbe i o-je niti od evora d-11, - a tretji, kojim stanja moje priobčih, r^zcviljenim srcem svoje slspatl* pok zali su, nu suzama se detca batrivit mogu. / 2a^o slavnom odboru pradlaž jib cvu moju založitost, i prosim, da mi Vi, .espodo, keji tu kao prava jez„;ra domorodnih 1 Judih ste ji te, koji znata, št a če reci, umatnlk tez odziva bi t it da ni Vi pomognete, bez da se zavodu to-m ikakva Šteta učini. / Ha dva načina kadri ste to izvest, na jmre: ili prisvojite za družtvo matice komade roje za tisk priredjene; ili mi za tiskarske troškove malenu glavnlcu uzajmjte. - Ako prisvojita koj proizvod moj, zamolio bi Vas, da mi za život moj n¥^to opredfelite, tako od komada, kojeg tisk na 7o for. došo bi, prosio bi Ves na radu cd prilike 3o.fl. - I tim načinom Si t sv treš&k iznesio bi loo fl. - i jo^te pripravan sam, sam poslove ti3ka i korekture obvrSiv^ti. /»ko mi uzajmite, molim samo za lo fcr. koje za izdavanje neobhodno tr&bam, a Vi :oŽ te od mene za veču sigurnost I to pravo zadob* ti, da novci dolazeči najprie za namiranje matjčnog fonda pobrani budu - ostali pako višak meni osti ne. / Vidim una-pred da Vam, ko i m ni, prvi način shodili i bude. - imi A ja polag slabeg mog nmeuja kislim, da prva 3vrha matice j33t u obče samo težiti, da se ukus za izobražen, je razširi; a to si urno se tirne najprie pos-tigne, tim vedma, ako ja samo takove 31vari za tisk priredim, koje su sa literarnem pojsiom u užjem 3svezu korpeame-izvadak iz operah, ili pobrani narodni nap^vi. Za primer mogu dovesti LubljanČaneOj koji ved nekoliko proizvodah izdali 3U. U Čvrstoj nadi, da Vi, gospodo, ovaj korak dregovoljno podu-pirati dete moram samo još to primetnuti, da je on pcsl&dno u domovini mojoj - jer ved sa strahom po-rislim na položaj moj bududi, koj de me prisiliti, da t ud jim bogom se klanjam, da sate mog života ra-dlm uzdržanja tudjincu posvetiti mer* t du. / Time na dob-r usj&h nadojudi se, osiajem u dubokom Štovanju. - U Zo rm^bu S/9 1851**/ >lavnog odbera / pokorna sluga / 7, Liainski / sklad tel j«" - Citirano prema: Ka330witz-Cvijid A«, op.cit.,22o-222. Privre.:eni u.u je od ovor bio javljen krajem rujna. U njemu je Lisiaski bio obavijc ten da mu se molba u načelu prihvada, ali da joj zaaad, zbog pravile Katice, nije mojude udovoljiti. Mia de zato biti pretresena na glavno j godišnjoj skup.itini ove ustanove, z^kazanoj za travanj l£52.god. Na toj skupstini, medjutim, nije o njoj uopde bilo govora. Uspor. Kasso-witz-Cvijid A., op.cit., 222-223. - Pisac ove radnje nije u knjirama zapisnika sjednica i atice ilirske našao nikakav odgovor na molbu Lisinskoga. Kako za-pisnici nisu bili vodjeni suviše ažurno, mo5e se pratpostrviti da upravo ovaj nij j nikada bio ni napisan. 3 druge stri ne ne s i je se odbaciti ni mo-gučnost, da je zapisnik postojao, ali da jo u toku vremena zegubi jen. Svakako je značajno da j;a ne lctiii spominju ni pisci pri odnih publikacija o Katici t fsdijs Smičiklas, Katica hrvatska od g. 1342. do g. 2892., Zagreb 1892; Jakša Bavlid, Matica hrvatsko 1842 - 1962, Zagreb 1963. 364 * Budu <5 da občinstvo na ved duže vrei ena nikakove domorodne zabave neima, i budud da rečeni nas uiiet-nik zbog svoga neumcrnoga tarsenja da nas poleg mo-gudnoati u glazbi razveseli, punim pravom dobar us— pieh svog poduzetja očakuje s s toga obratjamo pozornost štovancga nagega obidnstva na om zabavu, koje pro, ram sast&vljen je iz verio zanimivih muzikal-nih komada." - Uspor. "Narodna novine" od 14. X 1351, br. 236. - Hi najava za drugu nije lišena istih ..ia-li: "Nadsmo se, da de občinstvo dodi u povedem broju na cvu z&bavu ved s tega,, što je kod nas verlo malo ovakovih zabavnih prilikah, iedju ostalimi komadi svirat de se i Lisinskova novosast*vljena 9Kadrila* iz čeških narodnih napiavah." - Uspor. "Narodne novine" od 25. X 1851,br.246. 365 *Poslie uuzeg vre.ena imali s o sinod opet liepu večarniu Eabavu. koju je vriedni i neumorni naS mladi umietnik ^csp. lisinski priredio domerodnoa obidn-stvu. / Izbor glasbenih komad&h, koji su uz pomaganjo vieštih cvdasnjih { ojitelja muzike velikem pomnjom i redkom točnostju Izvedeni, na novo Je u nami potverdi© uvlerenje, koje smo odavna v-d imali o izvanrednoj sposobnosti i pr vem roazikaixiom duhu mlado ja naloga u jetnika. / Csim drugih zaista is vj rastnih preda jtah osobito očarali su nas prekrasno izvedeni naplavi narodnih naših pi žamah, kojih milina i bls ozvučnost i n hctice nati ra slušatelje u pohvalno pleskanje, po-red česa iskrena slava gesp. hisinskomu koi nas je pravu 2111«* pogodio. / Zabava bila je u prostranoj dvornni Ksrodnogs roma tako uredjena, da se je uz svir&nje niekojih komadah i plesati mo, lo, koja prilika dakako nije se prepustila, te ja i ovom razkošju pedobro zadovoljeno. / svietli bon sa svojoa svietlom suprugom i mnogi drugi vi 5Ji dosiojanstve-nici poslatili su ovu sabavu, koja mm jo baa ugodni večer pribavila. Selimo iskreno, a nada;*i0 se, da če nam ^oap. Lisinski još koju sličnu zabavu priu-gotoviti i uvereni smo da de i nje ov trud drugom prilikom tim bolje biti nagradJ^m*M - Uspor. "narodna novine" od 16. X 1851, br. 238. 366 ,vak je za tu zgodu skladao i kadrilu Ljubice. Cvo djelo posteji u dvije verzije: za glasovir i za mali orkester, flfa priredbi je bilo izvedeno u drugoj verziji, dok je u prvoj stat pano u skladateljevoj nakladi u Baču. 367 "Sinod je bila dru večernja zabava, koju nam je neumorni naš i aa narodnu ;lasbu varlo zaslužni ^osp. Liainski priredi o. /Kao što kod perve zabave, isto tako i ovom prilikom bio je izbor glasbenih komadah takov, koi je cčskivr.niu našemu podpunc zadovcljio, tim više, što je i izvedenje svakoga pojedino a komada sa 3vime dobre ca ruicm i*pile; koja okelnost nspunjuje nas sladkem nadem, da de se i kod na;:, z nedu^o .,vime u t,jezditi ona blaga urijt&cat M«| keju kod drugih n rodah na tako v sokom jjtupnju izobraženja opazujemo. / 'Poč tnica* za feoncert »j-ka jutoslavenaka« i »Ljubice1 čeivorka iz Čeških narodnih napi ^v h složena po gosp. LisnskoL, izverstni 3U zaista komadi, u kojima u ednu različnost zvukovah, liepotu izvadenja i krasni značaj aaatavlJanJa svatko je uvidio. Nad liepi« evim napredkom slavonske muzike radjje o se tim bolje, Čim smo osviadočeni, da de ovtj ved znatni korak sve to llepšim plodom urodfti. / U liepoj i sjajno r izviat-ljvnoj dvorani n rodnoga doma zakupilo se je izalrano do duša, nu tim manj« u broju obdinstvo, koja okolnost, nadamo se, nede smesti g, lisinskoga na zapoSetoj staži, jer smo uviereni, da de prie ili po sile pojaviti se i u našem gradjanstvu želja za izveretniom zabavom. - Uspor. "Narodne novine« od 30. X 1951fbr. 25o. 368 Čuvaju se u arhivu HGZ, fso, Spisi od godine 1831-1854 bez slgnature« 369 Uapor. ib* 370 Prvi j a takvo stajalište zauzeo EohaS, uz sve ostale razloge o5ito i zato što ga je nagovarao Štriga. Naj-drastiSnije ih je u svojim novinskim Slancima interpretirala Antonija Kassonitz-Gvi jid f a s njom rani ji ili kaaniji piaoi slidnih prikaza o Lisinskomu* 371 Uspor. zapisnik sjednice od 27. XI 1851 .god. u Spisi od godine 1831-1854, izvorrik t! HGZ, bez signatuie. 372 U to vrijeme javljaju se u zagrebadkim knjižarama i prvi glazbeni udžbanici i pri rudni c i za školsku ili privatnu poduku. Tako knjižar Franjo Župan oglašava u "Jueo slavenskim novinama" prodaj u sli je dedih teoretskih i praktičnih glazbenih djela* Adam X,., Pianoforte« -Sohule des Konzerv a to riums der Musik in Pariš; Baillot P#f Die Kunst des Violinspielsj Becker J., Kleine Hasuoielehra fur Dilettanten* Busse P., Der Sl&ipeisterf Oacilia, Sammlung von Tonstuoken fur die Orgel} Cramer J.B., Praktische Pianoforte-flchu- / Gerlach G-, Neua praktische Pianoforte - Schulej Komer Gr.W», Der angehenda Organist, - Uspor. »Jugoslavenske novine« od 28« X l85o, br. 169» 373 SaŠuvani su ispitni aroi s ocjenama, pisanim rukom Lisinskoga, ali bez njegova potplsa. - Uspor, Spisi od godine 1831 - 1854, izvornik u arhivu HGZ, bez sig-nature , 374 Još u toku studenoga oglašene su dvije veSeroje glaz-bene zabave, ali se ime Lisinskoga ne spominje, Ono se javlja tek u vezi s onom od 2o, VIII 1852.god, 375 Uspor, Kassofdtz-Cvi jič A., op.cit,, 243- Taj posao, prema istoj autorici, nauSio je za boravka u Pragu# Danas je saSuvan i njegov kljuS za ugadjanja glasovi-ra$ Suva se u Muzeju grada Zagreba pod t.br. 33o* 376 Štrlga je, oženivši se, doblo sa že no m stlpendlju zagrebačkog blskupa Josipa Schrotta u iznosu od 7,000 forlnti te su oboje otišli na študij pjevanja u BeS. - Uspor, Kuhač Fr,Xs,, op,cit,f 124, 377 Lisinski mu je 5ak bio posvetio i tri solo-popijevke, Tugu, Rib ara i Pet Sašah, Izvorni rukopisnl posvetni prlmjerak Suva se u arhivu HGZ pod br, 5132« 378 Malo je stvarnih do kamena t a saeuvao o odnosu nastavnika škole 1 Klebueari<5a prema Lialnskomu, Mnogo toga oba-vijeno ja legendo®, u kojoj je Lisinski dobio aureolu nepravedno preganjane žrtve« 379 Ima ih ukupno šest, ne raduna;judl bilješku Lisinskoga o sukobu s nastavnicima škole te dva izvješ-tajat jedan odbora Musikvereina od 16. IX 1852« god., do sad nepoznat, i drugi Ravnateljstvu glazbene škole od 22• XI 1852»godcitiran mnogo puta« Izvoznici pisarna danas su ved zagubljeni, a njihovi tek sto vi sačuvani su u raznim publikacijama* Bududi da su zbog toga teže pri stupačna javnosti, a s druge su s t rana od velike važnosti za proudavanje ličnosti njihova autora, to su u ovoj radnjl donesena u cjelosti, i to onako kako su objavljena u dotičnim publikacijama* 38© Vinko Vrba/1811-1891/ bio je radunarski savjetnik, U Zagrebu je živi o od 1851 .god. do smrti* U odnosu prema Lisinskomu pokazao je rljetku privrženost, osobito u danima njegove predsmrfcne bolesti, - Uspor« Slanak Deželid V.st., Vjerfpi prijatelj V. Lisinskog - Vinko VrTa% »Sv. Cecilija« XVXI;1923t XIIt 81-83. 381 Uspor. Barle J., Pismo V. Lisinskog Josipu Hali, «SV. Cecilija« XVXIy 1923« 1» 1*. - Izvomik je posjedova) sam Barll, ali je ovaj nakon Bar-lSove smrti /l94l/ nestao. - Komentirajudi pismo, Bari ž je iznio pretpo stavku da se radi o Mazurama, nastalim u Pragu 2o. III 1849, god. i posvedenim Pavlu Hatzu. U stvari, radi se o Mazuru iz 1851 .g.t koji je Lisinski posvetio baronici JelaSiS i za to do bio od nje izvjesnu novčanu nagradu, — Uspor, KuliaS FrJCs., op,cit,, 114, gdje je naveden tekst popratnog pisma baroničina adjutanta majora . Ko 11 asa Lialnskomu, 382 Danas se ne zna kako je Hala reagirao na to pismo. 383 Citirano prema« Vodnik B,, Dva pisma V,Lisinskogf »Sv, Cecilija« xnf 1918, I, 19-20. 384 "Štovani gospodlne! DiSni narodni umjetniSe! / Ka štovanl Vaš list od 6, pr,mj,f koji sam biskupu pioštiof imam Vam od njegove strane odgovori ti 9 da Se mu neizmjerno milo biti, primi ti posvetu napje-vah za misu, potom prodlku 1 druge svetSanosti u narodnom duhu tako, da se i orkvenost tirne u obzir uzme, čimjiakle budete pripravili Vaša sastavke, molit <5u, da ih priobčite meni, pa Su ih ja pokazati preav.gosp, biskupu, koji u podupiranu umjet-nosti, osobito gdje se ista sla&e m istlnama vje-re, u kojoj je on biskup, na j ve d u nasladu žltka svog nahodi, / Oatajem s odličnim štovanjem / Vaš iskreni / dr, BrliS* - Pismo je datirano 21. ožujka 1852 ,god, - Uspor, Kasaowitz-CvijiS A,, op.cit,, 237* 385 Citirano prsmai Vodnik B., Dva pisma V,Lisinskog uxrr «Sv. Cecilija« III, 1918, I, l9-2o« - U ovoj kratko j korespondenci ji ima, medjutim, je dna nejasnodai odak le u Brlidevu odgovoru od 21» IH tačan naziv djela odredjenog za posvetu Strossmayeru, kad mu ga Lisinski iznosi tek u svom drugom pismu od 26» III« Možda se radi o tome, da se citirani Brlidev odgovor odnosi na drugo pismo Lisinskoga, a da je navedeni datum na njemu, 21« 111» netačan. U tom sluda- ,. J v i ju ostaje nejasno i ono « od 6« pr. mj.»« Možda ja Lisinski u medjuvremenu napisao još j edno plamo, j koje se izgubilo, kao što se sigurno izgubio i Brlidev odgovor na njegovo od 2o. II« 386 Četiri su na hrvatskom a jedna na njemačkom jeziku« Izmedju njih istidu se, zborovi ^/krafwJ/~giesan poti am nauka i Veselje mladosti, prvi uz pratnju gla-sovira, a preostala dva uz pratnju malog orkestra« 387 Lisinski je donekle bio stimuliran da piše za potrebe Musikvereina i njegove škole 1 na sjednici društvenog odbora od 25« X« l852«god. zaključeno je da «8. ako de g. Lisinski za porabu družtva kako ve muzikalna sastavke pisati, copiatura de se iz blagajne društvene izplatiti«, »lo« prigodom koncertah, koja de davati družtvo, ravnanje je povereno g. Lisinskomu.« - Uspor. Klaid Vj., Vatroslav Lisinski kao nadzo mik . , . p &. 388 Uz stvaranje, Lisinski je marljivo vršio svoju duž-nost ^nadziratelja glasbenih učionah« te ujedno nastavio s davanjem makar 1 malobthFjnih privatnih satova iz glasrvira« 389 Pismo je u Pragu pronašao i uz kratki komentar objavio Milo Asid pod naslovom Jedno neobjavljeno pismo Vatroslava lisinskoga /1813-1853/ [!] upučeno Va-clava Hanki 1852 godine u Pragu, Ujedno je objavio i faksirali prve stranice pisma, - Uspor, "Omladin— ska pozorni ca* Vf 195o, br, 3f 228-229, Objaviji-vanja pokazuje ne samo nepodudaranje izmedju napisanih i stvarnih godina rodjenja 1 smrti Lisinskoga nego i nedosljednost transkribiranja teksta Lisinskoga, U ovu radnju pismo je uvršteno prema fotokopiji lzvornika, dobivenoj dobrotom M, Asiča, na čemu mu se izriše hvala, - Hi je poznato da 11 je Hanka uopde odgovori o na pismo Lisinskoga, 390 Sin zagrebačkog korali ste stolnice, Z aha rije Ze-llnera, U to vrijeme živio je u Beču i uredjivao list "Blitter fur Theater und Musik«, Kasni je ja postao profaaor konzervatorlja uistom gradu, -Uspor. Kuhač Fr# Ks.f op,cit,f 116« 391 Zellner se bio obratio Lisinskom preko svog oca, 392 Izvornik pisma na njemačkom jeziku objavio je Mizico Breyer u Grad ji za poviest književnosti hrvatske br, 3, JAZU l9ol| isto u prijevodu donio je Kuhač FrJCs,, op,cit#> 116-118* 393 "Ss gab eine Zelt wo der Jude tolerlrt gewisse Geldbussen deswegen tragen musate, nun geht es so mit der amen Muse, die bel uns fast zuThorer J ixm bezahlen solite, um die Gnade zu erhalten, dem ga-hnenden Publikum ihre Reverenz maohen zu durfen." 394 "meine Wenigkeit hat die Shre - doch nur diese -das S chul e n-In sp e o to rat zu bekleiden, und ist bemu*. #sigt, um nicht vor Hunger noch eine grossere We-nigkeit zu werdenf Privat-Unterricht zu erteilen, Wia die s meinem Berufe, zu dem ich mi oh in der Composdtion ausrusten musste - ent spri cht - wie dies die Fantasie, die ohnehin in diesem lande der Apathie eine furchtbare Schlappe erdulden muss, anregen und fortnahren durfte, uberlasse Ihre /u/ weisen auf das Selbstebewusstsein fussenden Ero-rte rungen •» 395 Tadašnji poduzetnik kazališta, 396 *er maltraitirt ung mit herabgekommen /en/ Choristi-nenf die an Alter mit Methusalem ringendurften - mit Sangerlnnen, die wegen Uiberfluss des Stimm-Mangels so tuchtig auf den Bre rrem herumschreien, und neb-stbei bekranzt werden - gibt uns Basslsten zu horen — deren einer einen stemmen O rovi s t - der nachgeko— mmene aber einem solshen Tolpel im wahren Sinna des Wo rte s zu sehen gibt, dass man ihn mit Gotterlust von der Buhne peitschen konnte." 97 MUnd was maoht das ri chtende Publikuia? Ach me in Gott, das schweigt—aus vielseitiger Gesohmacklosigkeit, und vielleicht auch aus Furcht, seine Inkompetenz, wle dies beim S&rijfze rwe rf en gesohah - auch hierin nicht stolpe in zu mu s sen. Und der gute Direktor Scalari, ehemals, Spoiijgia wird gut durchtscheni Ich verarg aa i hm elnestheils nicht - denn ein Wicht ist vor meinen Augen nur der, der schlechte Waare fur guta, wenn man solche mit crasser Unwissenheit reissend sucht - nicht anbSthe.« 398 Nije poznat rezultat ovog nastojanja Lisinskoga. 399 Neposredno prije ovog pisma, Kuhač objavljuje i jed-nu "križaljku s pitanjima«, koju je navodno ispunio sam Lisinski s pcdaclma iz svog života. Bududi da ja ved Kuhač iznio opravdane dokaze o apokzlfnosti ovog dokumenta, to valja sa sigurnošču smatrati da tu kiižaljku nije ispunio Lisinski več, po Kuhaču, Fra-njo Polz« - Uspor. Kuhač Fr. Ks.f op.cit,, 115-116, 119-12o Za izvorai tekst ove križaljke na njemačkom jeziku uspor. "Prosvjeta* /Zagreb/ X, 19o2f br. 14,455, 400 »Domači naš glasbeni umetnik g. Lisinski dogotovie je nedavno spevoigra »Porm' zvanu, ta želi da bi se ta spevoigra predstavila najprie na Praškom češkom kazalištu, Tako zvani tezt ove spevoigre pisan je u ili rakom jeziku. G. Lisinski plsao je u tom poslu jur u Prag dotlčnom ravnateljstvu, pa uz to i svom priatelju, poznatom izversnom tenoristu Stegeru /ovde pod imenom Stažid po zna ton/, za da isti tenor glavnu ulogu /rolu/ u toj spevoigri preuzme," - Uspor« LXOTII «Heven« od 3, VI. 1852.f br. 23» 367-368. - Nažalost, piaac ove radnje nije mogao ispitati sadržaj tih piseu-ma budoči da nije mogao ni provjerlti da li ona još uopde poštoje, 4ol Glasovi o cpravdano sti prikazivanja Porina i u Zagrebu javljali su se sporadično i u zagrebačkoj štampi. Tako je «Agramer politische Zeitung« od lo* XII 1852, br, 283, donio slijededu vijesti "Kao što pretpostavljamo, ove bi sezone trebala 161 na scenu u doli Snoj opremi nova opera 'Porin* našeg zaslužnog domaSeg skladatelja g, lisinskoga. Tekst je od dra Demetra, Po su-du poznavalaca umjetnostlf to je veoma vri je dno glasbeno djelof pa bi uprava trebala na nj« računati,« /«Wie wir vernehmen, soli die neue Oper unseres verdienstvollen vaterlandischen Komponiteura Hrn, Lisinsky 'Porln'* Text von Dr Demeter, im Laufe die-ser Stagione mit tuchtiger Ausstattung in die Szene gehen, Wir haben bereits die ser Oper vor mehreren Monaten Jrwahnung gethan und glaubenf dass die Direkten bel Auafuhrung derselbe nacht dem Urtheile von Kunstkennen soli sie ein sehr verdienstliohes Tonwerke 3ein ihra Rech nung finden durfte,«/ Vi jest nije bila nestvarna* počivala je na zaključku sjednice kazališnog odbora od 7, XII 1852,god.t koji je glasio* «#,,fodborjnakanio je na koncu tečaja sa-dašnjega, prirediti u svoj trošak G, Brambilli ko ju znameniti ju operu, a po mogudnosti i narodnu opexu9 G. Lisinskim saatavljenu pod imenom 'Porin', koja g* poduzetniku može poveliku korist donieti-Uspor. Zapisnik spomenute sjednice u fso. Kazališ-te V, 1816-1854, Ouculid, DAZ,—Ali do izvedbe nije do slo » ZagrebaČko kazalište, zukovodjeno upravnim odborom, poslovalo je tada na principu zakupstva stra-nim poduzetnicima, koji su vodili vlastitu programr-sku politiku. Valja još dodati, da je kazalište u razdoblju Bachova apsolutizma proživljavalo taška dane, Premda je ved prije, inicirano plemenitom JelaSi-devom akcijom, prešlo u ruke banske vlade, ono ni približno nije moglo djelo vati onako, kako je moralo, Živjelo je na temelju tzv, »Bachova kazališnog reda" i njegove dopune »Haputka«« svaku je predstavu valjalo prijavijivati policiji; nju se izvodilo ako je ona dobila dozvolu od te ustanove. Zato nije ni du-do, da je dak možda 1 iskrena želja kazališnog odbora oko izvedbe Porina propala, - Uspor, Cindrid P,, op.cit,, 68-69, 4©2 Uspor. Zapisnik sjednice Ravnateljstva od 7, VI 1852, god., fso. Spisi od godine 18H - 1854, izvoznik u HGZ, bez slgnature. - Lisinski je zaista izradio veoma iscrpni izvještaj, o kome de biti govora nešto kasnije, 4o3 MU sriedu 21, serpnja poslie podne u 4 sata bit da u akademičkoj dvorani pervl godišnji izpit pitomacah novouredjenih zagrebačkih glasbenih učionicah iz te-orie glasbene, pievanja, gusalah 1 violončela, kamo se s vi p ,n, članovi društva skladnoglasja pozivaju, /VI .11 sinski/ nadziratelj uči on ah glasb,« - Uspor, »Narodne novine« od 2o, Tli l852.kr.l64, 404 Uspor. csvrt u "Narodnim novinama" od 25« VII l852f*>r, 169* 405 Uspor. citirani Zapisnik sjednice Ravnateljstva od 7, VT 1852.god., - Ovaj zaključak najbolje ilustrira tadašnje mate ri 3 al no stanje lisinskoga. Glasovir se na-lazlof prema prlmjedbi lisinskoga u izvještaju odboru od 16, IX 1852. god., kod njega. - Uspor. bil j, 41o» 406 Poziv su po t pisali banski sav jetnik i predsjednik kazališnog odbora Franjo Žig rovi 6 i predsjednik odbora za artističke poslove Dragutin Klobučarič. Tekst poziva vidi u KuhaS Fr.Ks., op.cit,, 125» 407 Ne po stoji dokumentacija koja bi to potvrd jivala, ali prema daljnjem slijedu dogadjaja izgleda da pretpos-tavci ima mjesta, 408 Uspor. Zapisnik sjednice upravijajudeg odbora narodnog kazališta od lo. VIII 1852.god., fao, Kazalište, V, 1816-1854, Ouculič, DAZ, 409 Poklon je učinjen još 14. V 1952.god., kada je žarki j učeno da zahvala uslijedi u vidu ove priredbe. -Uspor. KlaAč Vj.» Vatroslav lisinski kao nadzornik, Ji. - O samoj pilredbi anonimni recenzent »Narodnih novina« izvjestio je slijedečei »Jučer biaše na čast svietle banlce Sofie Jelačičeve, kao zaštitnioe ovdaš-nje g glaabanog družtva, a na korist zaklade is toga druž-tva, davana velika glasbena zabava iliti koncert pod ravnanjem neumornog našeg umietr&ka, g. Vatroslava Lisinskog. - /iza izrečenog proslovja, koje je u tu sverhu priredio Dr. Demeter, sliedovalo je i zveden ja komad ah, izmedj kojih se največma dopade 'Večemja piesma' od Ivana Filipovida, za dietinski sbor uz sredni orkestar složena po V. Lisinskomu. / svaki, kome je io-le poznat visoki azlet muzikalni g. Lisinskog, znat če ved u nap red, da je pomenuta piesma viešto složena, 1 to na onom temelju, na kome se jugoslavenska glasba osnivati mora - na temelju pučke melodije. Piesma se u toliko dopade, da se na občenito zahtlevanje opeto-vati morala, a g. Lisinski višeputah izazvan i pljea-kanjem pozdravljen bio« Ostali takodjer predmeti iz-pali su verlo dobro, jer su ih najvieštiji naši dile-tantl izvodilif tdco se g. Julio Bpštein na pisno-forte-u g. Švarc učitelj na guslama, g. Srtel učitelj na violončelu osobito odlikovali. Občinstva biaše puno kazališ-te.» - Uspor. "Harodne izvina« od 21« VIII 1852.» br. 191. »Slavni odbori! / Posao, ko j bi meni još pred dvima meseci glede pregledanja nastrojah / glasbenih na vlas-titoat družtva priateljah glasbe spadajudih, poveren -/ danas tekar izvršiti mogoh iz jedinog tog uzroka, jer, lxxxii kako svakome / znano je, akademička dvorana radi ravnatelj eke pisarne školne / koja se u njoj nalazi, nerado na zahtevan je naše se o tvara. - / Bud ud da nas-troji, kao to pod / opazit se može, večom stranom / radi starine, i nesposobnosti družtvu na nikakvu više korist / služit nemogu, podpisani tirne svoje mnenje predlaže, da naštroji / nesposobni jednome čoveku uz stanovi tu cenu se prodaju, — / za tu svrfeu pozvat <$u G. Francu staiieg na razgledanje nastrojah, / jer on ja pripraven takove kupiti, i svojom prilikom na ko-jem sajmu prodati, samo imam primetiti, jedali družtvo rede no me / Franci, ako on pogodbenu glavnicu za sad položit nebi kadar / bio, nas troje usled obveznice / jer za hypoteku ima rečeni / Franca kudu svoju / predat bi moglo, / Štono si, odborima predstavijajudi ostajem / V, Lisinski / nadziratelj družtv. / učionah, / U Zagrebu 1852, / NB, Na toliko mislim da oče-kivanju SI, odborah zadosta činih, - / nu prodaju tih nastrojah obskrblt ne mogu, 1 mislim da se / posao taj j edno mu od GG, gospodarstvenog odseka članu / poveri. Glede nastrojah, koji u vlastitosti družtvo zadržat može, potrebno je, da se tako vi popravka radi u Gradec / ili Beč pošlju, jer kod nas sa nje majstora neima, - / Nastroji posudjeni, bili oni gde im drago, imadu se natrag / uzeti, i u redu držati. - *Preos-tali dio izvještaja sadrži iscrpni popis instrumenata, LXXXIII njihovo tadašnje stanje te sugestije Lisinskoga štcjia se s njima uradi. - Uspor. izvještaj u arhivu HGZ, baz signature. 411 Odlukom sjednice kazališnog odbora od 16. II l852.god« zaključeno je da mu se isplate t roško vi koje je imao zbog to ga t G. Adalbert štriga potrebuje nakna-du trošakah, koje je imao tim povodom, kada je na poziv ovoga odbora i g. banakog savjetnika Franja Žigro-vida prlbavljao pievače za narodnu opeiu 9Ljubav 1 zloba', koja je bila namjenjena za sve t Sani doček Hj. o.k. veličanstva. / Neka mu se iz plenezniee kazališ-tne lzplati na račun vi s. banske vlade." U jedno je zaključeno i ovot 3. G. Ognj . 0] Lisinski podnosi svoj račun od 8 for.sr. za kopiaturu gl a sovah sbomih i nekojih pojedinih glasov ah iz iste opere Sžjubav i zloba* P fl / dtto dtto.* - Uspor. Zapisnik sjednice upravi j aj ude g kazališnog odbora od 16. IX 1852. god., fsc,. Kazalište V, 1816-1854, Cuculi<5,DAZ. 412 Dirigiranje je povjereno nastavniku Skole Antunu Sch~ warsu. 413 Prema opasci Barlžovoj, Polovina je bio Čuvar društva N aro dne dvo rane . 414 To posljednje sačuvano pismo Lisinskoga objavio je pod naslovom Jedan list V. Lisinskog Barle J.* »Sv. Cecilija" XXIX, 1935,IV,99. 415 Potpuni tekst tog dosad bezbroj puta cltiranog i komentirano g lzvještaja vidi ui Kassowitz-Cvijid A., op.cit., 224-228. Izvornik se čuva u arhivu HGZ, bez signature • lxxxiv 416 Tekat peticije nije 3aduvan. - Tekstove koji ne- /ti/ posredno dokumentira ju te sukobe vidiVfeuhad Fr.Ks«, op• eit», 1111 Klaid Vj., Vatroslav Lisinski i prva dvije«.., 37-38. 417 Kralj je, ne želedi se angažirati u tome, prepustio Klobudarldu iznalaženje načina za okonSanje spora. 418 Uspor. izvornik u fso. Spisi za godinu 1831-1854 u aiiiivu HGZ, bez signature, . 419 Postoje podaci da je pilsustvovao sjednicama od 19,11 i 7. VII l853*god. Na prvoj je čak, uz izvjesne iz- mjene, usvojen i njegov prijedlog Kudnog reda. — Uspor, fsc. Spisi za godinu,.., bez signature, 420 Sacuvana je jedna od 5, IV 1853»god., a za plenarni sastanak i priredbu udiuženja u kazališnoj dvorani od 7* IV, Iako je poziv potplsao, lisinski nije prisustvovao tim društvenim manifestacijama. - Uspor« tat »Spi**!,««* bez signatura, 421 Vidi bilješku br, 4ol, 422 Uspor, Matidnu knjigu umrlih župe sv. Marka 1853-1854, 1«daz. 423 "Ostalo vreme od g, l85o, meseca Rujna sve do sad živi podpisani da poštenim načinom uzdržat se može, toli skladbom, toli podučivanjem u umetnosti glasbe,/ Videdi ipak, da i uz najstalnie uztrajanje ni najmanj eg izgl3da za osiguranje svoje bududnosti tim kruhom u domovini svojoj dodekati nede, - vrudom nadalje željom napunjen, da i u budude ovdje ostane, - slutedi zajedno, da, ako au PreuzviŠenost Vaša / ixxxy mesto auakultanta kod Vis.c.k. banskog stola mllostivo V -r podellf - pokorno podpisani nadležedoj sebi dužnostl svom revno st ju i marljivost ju iz svih silah vemo i točno odgovarati de modi t - opetuje najpokorniu svoju prošnju tom vrudom željom, da siromašan položaj u vlas-titoj domovini osamljenog mllostivo blagim pogledom j v Vašim uzs; ečiti, 1 buaudnost nj govu — inače zaista žal o snu - od nasilja tamnoga udesa velikodušnem Vašom otčinskom rukom obraniti blago izvoljite. / Time ostajam dubokim i neporušivim strahopočitanjem / U Zagrebu 5o g Sečnja 1853." -/ Preuzvišeno sti Vaše / naj pokorni! sluga / V.. Lisinski- čitav tekst objavljen je u Gradji za poviest književnosti hrvatske, JAZU br. 4, 19o4, 216-218. Nešto preinačena objavio ga je i Kuhač Fr.Ks., op.cit., 121-122» navodeci ujed-no i tekstove dokumenata pod D i G. Kassowitz-Cvijid Antonija navodi uz tekst pod JD i svjedodžbu o vladanju. - Uspor. Kassowita-Cvijid A.» op.cit«,, 248. 424 Ib., 249. 425 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 123 - Mbiba je, medju- > S' tim, bila pozitivno il je žena ved lo. travnja. - Uspor« Nešto kasni je citirani dio molbe za mjesto kotarskog bil ježnlka. 426 »U Zagrebu 1. svibnja Vis.c.k. popečiteljstvo pravo-sudja imenovalo je za Hervatsku 1 Slavoniu sliedede prislušnike /auscultante/ s godišnom pripomodju od 3oo fr.ar.i 7. Vatroslav a lisinskog." - Uspor. »Pravnik« LXXXVT od 29. IV 1853, br, 7«, "Narodne novine" od 2. V 1853»br, loo. 427 KohaČ navedi taj tekst ali nepotpuno i ponešto prei-načeno. - Uspor, Kuhač Fr.Ks., op.cit., 123-124. Is-pušteni odlomak glasil "Poznato je, da je lisinski boravio više godinah u zlatnom Pragu, cerpeči onde iz dubokog vrela sladke umetnosti glasbene. G. Lisinski bio je naputu da postane narodnim umetnikom, da pomogne stvoriti novu školut školu slavjanaku, a sad je morao stati gotovo na kraju svog putovanja, kad je več vidio cilj svojih težnjah, što <5e k to-mu reči ljudi, koji g, Lisinskoga poznaju još iz Praga? Neče 11 nas odsuiiti, kao ljude, koji nemare ni malo za umetnost." - Uspor, "Neven" od 26, V 1853, ^r, 21 p 334. 428 Tako je, npr., u "Narodnim novinama" zabilježeno da je priložio jedan fozlnt za gradnju spomen-erkve u Beču u povodu "sretnog izbavljenja Nj.c.k. apost. veličanstva" od atentata, - Uspor. "Narodne novine" od 27. VII 1853» br. l7o. 429 Posljednja sačuvana skladba, motat Gum lnvocarem, pisana je na latinski tekst i datirana 3. XI l852.god. 430 Uspor. Kassowitz-Gvijič A., op.cit., 246-247, 431 Uspor, "Narodne novine" od 28, VII l853,br.l71. 432 Tekst molbe na njemačkom jeziku vidi u Kassowitz--Cvijid A,, op.cit., 255—258| njen djelomičan tekst LXXXVII preveden na hrvatski jezik vidi u Kuhač Fr.Ks., op. d t., 126f kompletnu dokumentaclju sa svim prilozima done 3 eni m u izvorno rn jeziku ali u vidu ko me nt ara mol-bi na hrvatskom' jeziku vidi u De žel i d Gj.Stj., op« cit., 7o-73. - Valja upozoiiti na neu jednačeno st datuma molbe kod spomenutlh autcra* Kassowits-Cvl jid A. navodi 27. VIII, Kuhač 23. VIII, a Daželid 27. IV. Čini se prihvatljivim jedino datum koji navodi Kassowitz-Cvijid A.| on je, naime, napisan na molbi. Iz nje je vri jedno citirati ovaj odi omak * "Posli je ove tri godine vrativši se zauvijek u Zagreb proveo je molitelj vrljeme, kako dokazuje potvrdom pod X, nadajudi se da de prema tom svom zvanju marljivim radom i ustraj— nošdu modi vrati ti domovini svoj veliki dug. Na ta j način, a da se uzmogne prehrani ti, potplsani je bio prisiljen poučavati u glazbi % pošto je nakon mnogih neprllika uvldio da mu je sve Sekanje s obzirom na osiguranje bududeg života uzaludno, prihvatlo je u Viljeme 12. prosinca piošle godine od vig[c.k. Banskog stola raspisanim nat ječa jem pruženu pilliku, i bio tako sretan da ga je vis.c.k. ministarstvo pravde mllostivo imenovalo auskultantom lo. travnja o.g. s godlšnjom pladom od 300 fr. kao pod K. Pošto je pied zagrebačkim poglavarstvom pložio zakletvu dne 27# i sto ga mjeseca te mu na ta j način bila osigurana bu-dudnost, tr|udio se da iz svih sila zadovolji s/vojoj hxxviii dužnosti, osobito Sto se s postojanošdu 1 srda Snom ljub&vlju sasvim moža i bode posvetiti p ravno i stru-oi kao svom prvoodabranom zvanju.« / «Nach diesan 3 Jahren fur immer naeh Agram zuruckgekehrt, brachte Bittsteller hier die Zeit za, laut Zeugniss sub Z« stets hoffend, dass er seinem nunmehringen Ba-rufe gemass durch strebsames Wirken und Ausharran dam Vateilande jene hohe Schuld abzutragen im stan-de sein werde, Eerart, um sein £eben fristen zu ko-nne^ war ergebenst Gefertigter notgedrungen, Unter-rlcht in der Musik zu ertheilen, und da er naoh mancfcftn Beschwerden zur alnsicht kam, dass ali sein Warten hlnsichtlich einer Sicherung seinas kunftigen £ebens hoffnungslos, ergiief er zur Zeit des unter 12• Bezember v.J. von der hohen k»k, Ba-naltafel ausgeschriebenen Konkurses die sloh ihm bietende G-elegenheit, und das Gluek vard ihm zu Theil vom hohen k,k. Justitzministerium am lo« April d .J. al s Askultant mit einem jahrlichen Adju-tum von 3oo fl. laut Beilage sub IC* gnadigst er-nannt zu werden, in welcher Eigenschaft er nach abgelegtem Diensteide am 27» desselben Monats dem kk, Agramer Landesgerlchte zugetheilt, mit allen Krsften seinen Pfllichten naehzukommen sich bestrebt, umsomehr, da ihm nun die Zukunft geslchert, und er mit Festigkeit und lnnigster Vorliebe sieh dam Bachtsfache, al s seinem erstgewahlten Berufe ga-nzlich wldmen kann, und will#" - Citirano prema Kassowitz-Cvijid A,,op.cit,, 256-257,/ 433 Citirano prema Deželič Gj♦ Stj., op.cit., 7o-73, 434 Oko tog rjosenja povremeno je u hrvatsko j publici-stici a i muzikologiji dolazilo do bučnih p rov al a negodovanja« Čini se da ih je inicirao August Seno a, otkrivši za svojih prouSsvanja zagrebačke prošlosti u tadasnjem zagrebaakom arhivu kompletnu dokumentaci ju s negativnim rješenjem, Ona sef za-jedno sa slišnim neuručenim rješenjima, nalazila u svežnju, na omotu kojeg je bilo napisano "molbenice, koje se nisu mogle dostaviti strankama, je r su ne-poznate," Ogorčen tim postupkom prema Lisinskome, Šenoa je napisao članak pod naslovom Črtice o Va-troslavu Lisinskom te ga objavio u "Vijencu* XI, 1879, br, 35»563. Tri kraju članka napisao je rečeni cul "Lisinski ne poznat zagrebačkom magistratu! protumaČivši njome netačno uobičajenu pravničku foimulaciju za slične slučajeve. Ali je ta rečenica uzbudil a Kuhača u tolikoj mjeri, da joj je u svojoj monografiji o Li sinko me dodao još dvije, koje medjutim Senoa nije napisao / uspor, Kuhač, op,cit,, 127 /, - Danas je kompletna dokumentacija ili za* gubi jena ili zauvijek p ropala j pisac ove radnje nije joj mogao utvrditi cudbinu, 435 Uspor. "Neven« od 15, IX 1853» br, 37,557* 436 Kako je izvodjenje te arije predstavljalo izvodje-nje jedinog komada na hrvatskom jeziku u toku oi-jelog koncerta, bio je i opravdan prigovor recenzenta za tak a v postupak izvodjaČa, - Uspor, "Neven" xc od 5. I I854.br. 1,13. 437 "Do moro dno mu našemu občinstvu donosimo još nepovoljnu viestf da je od niekoga vremena težko obolio naš veili i bi red j edini skladalac g. V. Lisinski, kojemu imamo zahvaliti malo ne sve, što se u muzikalnoj struci domače umietnosti krasnim i izverstnim zove. - Bog bi dao, da se ovaj naš zalibože malo ne zaboravljeni talent na skorom opet oporavi, te da o&da na buda prisiljen svoje axistenoie radi udariti drugom stazom, nego što mu je unutarnje njegovo zvari j i i obda svojih rodol jubah želja naznačila, na kojoj je staži vieštinu svoju dovoljno zasviedočio, te bi na njoj nap redu jud sebe i domovinu svoju proslaviti n*> gao."^^— Uspor. "Neven" od 2. XI 1854, br. 5,79f "Narodne novine" od 5. II l8$4»,br.29« 438 Pismo je najvjerojatnije pisano 1892.god.,- a predstav-Ija zasad jedini doment pisan rukom Hedvige Baan-Str-gar, u kome ona nešto govori o odnosu izmed ju nje i Lisinskoga«, Pismo se sadržajno odnosi, zapravo, na neke druge stvari, aH na dva mjesta direktno objaš-n^ava upravo spomenuti odnos. Iz njega se ovom zgodom navodi samo rečenica, koja je pomogla da se taž&o odredi poČetak predsmrtne bolesti Lisinskog t "...i za on Obolio - i za 8 Mjeseoah Umro onda nije do toga došlo." - Uspor. izvornik u NSB, R 5882. 439 Uepor. Kuhač Fr.Ks .,op .cit., 127. xcx 44© Antonija Kassowizt-Cvijid navodi za početnu bolest malariju. - Uspor. Kassowitz-Cvijid A., op.cit.,259, 441 Uspor. Kuha5 Fr.Ks,, op.cit., 127» 442 0 toj zanimljivoj ličnosti vidi članak pod naslovom Elaborat Zlataroviča je nestao u "Vjesniku u srijedu" od 24. I l962,br.5o9. 443 Štriga je nakon prastanka bavljenja pjevanjem kupio veliki posjed na Okrugljaku kraj Zagreba te se intenzivno počeo baviti vino grada rs tvora. Očito umo ran od svakog političkog djelovanja, on se nije pridružio ovom krugu premda ga je Lisinski želio vldjeti. -Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.olt., 1280 - Striga.de stu-piti ponovno u javnost kad se bude radilo o sudbini ostavštine Lisinskoga. 444 Za odnos Hedvige prema Lisinskomu u tim njegovim pos-1 jednjim danima života vidi ponegto idealizirani opis u Kassowitz—Cvijid A., op.cit., 261-266. 445 Tekst zapisnika glasil "Zapisnik sjednice od 6. ožujka 1854., sastavljen na sijelu odbora upravijajučega poslovi narodnog kazališta u Zagrebu. Prisutni pre-svitli gospodin Dragutin Klobucarič, pretsjednik,gg. Ivan Ku^uljevidf Naum Mollin, Maksim Priča. / a^l. G. Ognje si av [f] Lisinski, o.k. pri3lušnik kod zem.suda u Zagrebu moli, da bi mu se iz pienezniee kazalištne pozajmilo loo foilnti sr,, to u sigurnost toga zajma nudi kao zalog'svoj umotvor, izvomu hervatsku operu pod imenom fljubav i zloba ./ OdluSeno i Pošto je iskalac zajma ponudjenim zalogom dovoljnu sigurnost podao za poiskani zajam od loo forinti srebra, i pošto je kao umjetnik bolujudi i stradajudi svakako do sto j an, da mu se može nakloniti bez štete toga zavoda* s toga neka mu se zamoljena pod zajam cvota dade uz zadužnicu i uz to ponudjeni zalog«" - Uspor« Fsc. Kazalište V, 1816-1854, Cuculid, DAZ* M.K«, Lisinski par mjeseel prije smrti zalaže svoju opera "Ljubav i zloba«, "Novosti« od 2o * VII 194o,br.l38* Ta izjava, zasad posljednji dokument pisan rukom Lisinskoga, glasil "Podpisani tirne s iskrenom zahvalno št ju obrečene meni loo for«/ srebra tj« sto forintih srebra plima, ko ju svotu / slavni odbor Zagrebačkog kazalištnog druŽtva akcionar / ah meni za olakšanje žalostnog mog položaja u / dugoj bo- V / lesti mojoj velikodušno posudi pod uvetom / da tako vu povratkom mog zdravi j a dim prle i priličnie / epe ta vratim. / Zašto i ja od moje strane, da Sinu tome, po veren j a dovoljno / odgovorim, p reda jem za ved ju sigurnost istome, slavnom / odboru moju vlas-titu operu fLjubav i 2lobaTQ u lUližSf1/ i ru-kupisu, kao zalog s otim obedanjem, da gore naporne / nuti dug pervom pillikom ozdravljenja mojega uz vratak iste moje opeie slavnomu odboru bezodvlaČno / sa zahvalno št ju vrati ti du« / Ako Božjom odlufcom. pako nesreča mene stigla bi, / umreti, odredit du pismeno ili ustmeno komu31 pravo pri /pasti de, rečenu operu od slavno g odbora izkupiti, i / tirne vlastiteljem nje XdXI zinim postati modi. / Što ako ja od strane moje ili napomenutu opera povratkom / mojega zdravja od alavnog odbora izkupiti, kao 1 dotične / kamate naknaditi pro-. pastio bi - imat 1952j^Sj 467 MoJ^ekBolidjsr^J^^ siriski / prva hrvatska radio-dra« ma /, 1942. 468 Lisinski /prvi hrvatski fcjelovačernji igrani film/, 1944. 469 Dvije monografije, dvije študije te 3Sto dužih Sto kradih novinskihmpisa. 470 Za 11 godina, koliko je uop^e^^Jelovao kao skladatelj, Lisinski je napisao šolo-popj vaka. Skladao ih je na četiri jezika, i to na hrvatskom /2^/, slo-vačkom /1/, Českom /2o/i njemačkom jeziku /22/.Kani je se, medjutim, smatralo da ih je napisao još dvije: jednu, r.olbu, na hrvatskom i jednu, Der Traum /San/, na njemačkom jeziku. Prvu mu je, na tekst J. Cara, pripisao Kuhač, stavivši je po postanku u 1845. god. i navevši da je objavljena u Sbirci rezličitih hervatskih napjevah, Zagreb 1862.god. /Uspor. Kuhač CI Fr.rs., op.cit., 145,166/ Medjutim, u biblio« rafiji djela Firda Wiesnera-Livadiča Kuhač spominje sklad-bu pod istim naslovom i u istom tonalitetu /B-dur/, te dcu«je da je i ona objavljena u spomenutoj zbirci. AJspor. Kuhač Fr.Ks., Ilirski glasbenici, Zagreb, 1893, 54/* Po Kuhaču izlazi da su u toj zbirci objavljene dvije skladbe istog naslova, sadržaja i tonaliteta. Ali je u zbirci atatpana samo jjdna takva skladba i to bjz naznake autora« Njene značajke govore u prilog da se radi o djelu Livadiča: oblikovanje melodijske linije u vidu sekvenci, veoma siromašna jlasovirska pratnja sadržana pretežno u obliku rastvorbi glavnih trosvuka, veliki stupanj primitivnosti što Iz nje izbija oč5tuju stv .rcOnčkj pcctupsk svojstven Livadidu. 'J/tV' Alspor. štampaui primjerek zbirke u N3B KO, fac.VLi-sinsh^f bez si n., 24-25*/ I sam Kuhač posumnjao je u eutoralvo Lisinskoga što je i izrazio na kraju svog pri j piše te skladbe s imenom Lisinskoga, u ko jem se vidu ona jedino sačuv&la riedju njegovim djelima. /Uspor. Kuhačev prijepia u DAZ, 1-55./ Zbog svega ovoga sklad-bu valja pripisati Livadiču a ne Lisinskomu. - Drugu je u opus Lisinskoga naveo 1893.god. tadašnji tajnik "Kola" B. Zainin, er popisujuči njegove skladbe Što ih je štriga iste odine bio prodao tom društvu. Na-šao ju je medju skladateljevim djelima bez naznake autora, te misleci da se radi o skladbi Lisinskoga, unio ju je bona fide u svoj popis. /Uspor. Zainin-ger P., Glasbena cstavftina Vatroslava Lisinskoga, hrvatskog skladatelja, "Glaaba« I 1893,br.9,75-76./ 471 472 473 474 475 476 477 Plsac ove radnje utvrdio je naknadnim provjeravonjem da djelo ne samo što nije pisano rukom Lisinskoga nego se pod imenom A. Kackela kao skladatelja i J.F. Nella kao pjesnika nalazl nepoznatom rakom prepisano u iraloj svesci plavih korica pod naslovom Sblrks zabavnih pjesara uz pratnju -lasovira. To je znao i &iha£ pa ovu skladbu nije ni uvrstio medju djela Lisinskoga. - Uspor. prijapis solo-popijavke u DAZ,1-41 i notni tekst iste u NSB R 4665, fsc. Jkladbe hrvatskih kompozltora« Uspcr. Kuhač Fr.Ks.,op.cit., 16o. Jednakim glazbenim izrazom Lisinski de prožiti budnice Beč domorodca. Naoitnlca i Pkam domorodna, n&atale otprilikc u isto vrijcme /1842. i 1843. od./. 31iČni sadržaj obradit de Ljalnski jedino još u solo- popij^vci Der Zufluchtsort. Vidi str. 163 ove radnje. Vidi 3tr. 8ST-88 ove radnje. Uspor. Kuhač Fr.Ks., op^cit., 189. Jedini czbiljni pri cvor nto bi se mogao staviti skladbi jest da je Lisinski u t* 69-72 pctouno krivo ritmi z i ra© p.jesnički tekst, pretvorivsi naglašeni slog u ne nagi a 3 eni i obratno. To mjestc moralo ti iz,gledati ovako: / "T tx T Z ili bez |a{*uze, ali s p re t varan jem ^ mj re u |£akt 68/: h * l-t r s.. 1 • .........v 44 -J f i¥ Y~ Ti ... -4—]—\L_ CIII 478 Uspor* Kuhač F^.Ks., op.cit., 18o. 479 Treča je napravljena za gla3, violoncello i glasovir«, 480 Možda bi 4/4 mjeru ove skladbe valjalo preinačiti u 12/8 u kojoj je ona stvarno napisana. Tada bi i optička slika bila potpunija; 12/8 mjera svrsi-shodnije od triola odražava ono raspoloženje koje je csječao Lisinski kad je stvarao ovo djelo. 481 Vidi str. 62 ove radnje. 482 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 184. 483 Ib., 184. 484 Ib., 184. 485 Čini se da je Lisinski najprije slcladao verziju za ženski glas /vjerojatno nezzosopran/ i glasovir: ona predstavlja u stvari prvu polovinu verzije za muški glas i glasovir. Nedostaje joj, znači, ponavljanje u a-molu. Jamačno je i sam skladatelj smatrao da u tom obliku djeluje kao torzo pa ju je dopunio, cjelovitije zaokružio i povj ?rio glasovnu dionicu muckom glasu. - Uspor. izvornik u DA.Z 1-16. 486 Iako je Lisinski objavio ovu skladbu u zbirci ^es-tero č^sk^ch plsnf u c-molu, u ovoj radnji analizirana je izvorna verzija u d-molu. k 487 Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 213-214. 488 Postoje podaci za kasnije godine: njih vidi u bilje škama nastavnika Hedvige Baanove za šk.god. 1848/49 i 1849/5o u Spisima od god. 1831-1854, izvornik u arhivu HGZ, bez sign. 489 Po Kuhaču "dobra vj^žba u pogadjanju intervala". -Uspor. Kuhač Fr. Ks., op.cit., 172. 490 Ovaj solo-popijevci nedostaje završetak. 491 Kuhač je veoma pozitivno ocijenio vecinu radova na njemačkom jeziku što su nastali u ovom razdobiju da-juči im veču vrijednost od one stvarne /uspor. Kuhač CIV Fr.Ks., op.cit., 169-173/. Dva od njih je i objavioi sasvim neuspjelu solo-popijevku Vergessen i nešto bo-lju Die Botschaft. - Uspor. zbirku "Neuvelo cvieče", Zagreb bez godine izdanja, uredio Kuhač Fr.Ks.,33-37, 45-54. 492 Za godinu nastanka ove solo-popijevke vidi biljesku br. 177. 493 Vidi str. 85 i bilješke br. 296 i 297 ove radnje. 494 Nakon skladbe An die Tanne slijedi jednogodišnji pre-kid u stvaranju solo-popjevaka na njemačke tekstove. One se ponovno javljaju 1851. <; od., kada ih prema Kuhaču, nastaje pet. Tri od njih: An m-in Herz /Svom srcu/, *,n Marlen Aferi j i/ i Das Keimothland /Domovina/ mogu se smatrati izgubljene, premda Kuhač navodi da se prve dvije na laze "u Ivana pl. Zajca", a treca "u Štr. " [igel] ATspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 21o/ Dosad se, nakon Kuhača, njima nije moglo uči u trag ni u ostavštini Lisinskoga koju je Štriga bio prodao "Kolu" ni u Zajčevu muzeju u Lovranu, gdje se čuva kompl tna Zajčeva glazbe na ostavština. 495 Zborove je Lisinski pisao za muski, dječji /omladinski/ i mjasoviti sastav. Skladao ih je na hrvatske /16,4,1/, češke /2,-,1/, njemačke /2,1,-/, i latinske tekstove /-,-,1/. Stvorio je, dakle, ukupno 28 izvornih zborskih djela iz kojih valja izuzeti iz ubljeno djelo na njemačkom jeziku Jeder lv'.snsch muss sterben. Uz njih je preradio 3 svoja ranija solistička rada za muški zbor, te 1 dječji u mješoviti zbor, a h rmonizirac je i neke tudje melodije /2 narodne i 9 od raznih ishitrilaca/, sve za muški sastav. Na ovom području glazbenog izražavanja Lisinskomu se dugo vremena pripisivalo autor-3tvo muškog zbora čuti, šuti» jadna vječna tu£p /Nad-grobnica/, a neko vrijeme i budnice Koga rodi SIovinj-kinja mati. Za nadgrobnicu se tvrdilo da je nastala / 1851*god. na skladateljev pjesnički tekst, a na uspomenu na rodoljubne srpanjske žrtve iz 1845.god. Prvi je to utvrdio KuhaČ /uspor. op. cit., 216/, a za njim su se po-vodili i ostali naši glazbeni pisci. Čak je,bila nako-liko puta i štampana pod imenom Lisinskoga; po3ljednji put u zbirci "Vatroslav Lisinski: Izabrane vokalne skladbe", Zagreb 1944,god., /ureaio S. Zlatič/,13-15. Medjutim, još 1929.Ood. skladatelj i glazbeni kritičar Žiga Hirschler je u zagrebačkom "Jutarnjem listu" upo-zorio da to nije skladba Lisinskoga nego njemačkog skladatelja Friedricha Ludwiga Aemiliusa Kunzena /1761--1817/ s naslovom An Freundes Grabe. / Uspor. Hirschler f., Jedna sporna Lisinskijeva kompozicija, "Jut. list" od 5. XI 1929,br. 6378, 12/. Pisac ove radnje dobio je na uvid primjerak ove skladbe, štampane u zbirci Lie-dersammlung ftlr die 3chweizerische MannerchSre /ur. TVilhalm Baumgartner/, sv. III Zftrich 186o. ,162-155^ uspor. Štampani primjerak zbirke u 3chweizerische Lan-desbibliothek Bern, pod br. 1413/ te ga usporedio s navedenim djelom Lisinskoga i utvrdio da je Hirschler imao pravo. Ovaj se slučaj može protumačiti jedino tako da se Lisinski kao skladatelj vjerojatno bio našao u vremenskoj stisci pa nekoč prepisanoj skladbi, možda i u Pragu gdje je svojevre eno djelovao i Kunzen, pod-metnuo 1851.god. vlastiti tekst ne navevsi ime pravog skladatelja djela. Nadjena u njegovoj ostuvštini, a još k tome pisana njegovom rukom, skladba je logično bila svrst&na u njegov skladateljski opus. Odsada je, medjutim, valja definitivno brisati iz popisa djela Lisinskoga. Sto se tiče spomenute budnice, nju je pod imenom Lisin-, sko a, a jednoglasnu i a cappell , objavio Klaič 1893.g. u 3voj oj zbirci "Hrvatska pj asmarica" / Zagreb /, 49. CVI Našavši je u Sbirci ilirskih napevah, u kojoj se uz skromrru glasovirsku pratnju nalaze i rane skladbe Lisinskoga i njegove harmonizacije drugih tada poznatih ilirskih melodija, Klaid je pomislio da je i ta budnica djelo Lisinskoga. Čudno je i nelogično što nije jednako pomislio i za neke druge melodije iz te zbirke, kojima takodjer nije bio naznačen autor, a koje su sve zapisane rakom skladatelja. / Uspor. izvornik u DAZ, 1-62./ Badi se u stvari o pučkoj melodiji iz HrVatskog primerja, kako je to naveo Kuhač, op.cit., 161., pa zbog toga melodiju Koga rodi Slovinjkinja mati nije ni uvr-stio u bibliografiju djela Lisinskoga. Time je jasno ispr-vio Klaičevu zsbludu. - Jednom su, 1874*god. u "Bisernici" /zbirci četvero^lasnih muških zborova objavijenoj isključivo u vidu dionica u izdanju društva "Vienac" / bile objavljene pod imenom Lisinskoga i s kladbe laku nod /C, 4/4 moderato/ i Plovi, plovi /Es, 4/4 Andante/, obje na tekst Preradoviča. F^djutim, u svojoj monorrafiji o Lisinskomu Kuhač je kategorički od-bio autorstvo Lisinskoga tim skladbama, ali s njjednakim uspjehom, Za drugi je zbor dokazao obmanu veoma uvjerlji-vom dokumentacijomt upezerio je da se radi o nečijem podmetanju, okrnjenog Preracoviceva teksta melodiji njemačke pjesme Freinheit, die ich mejne, koju je za 4-glasni muški zbor skladao Carl GrO^3* Ča^ Je * naveo njemačku zbirku u kojoj je ta skladba objavljena. / Uspor. K^hač Fr.Ks., op.cit., 2o7A Za zbor L&ku noč Kuhač se, medjutim, zadovoljio riječima kojima je izrazio i svoje uvjerenje da to ne može biti djelo Lisinskoga, i ogorčenje nad počinjenim činom objavijivanja. /Uspor. ib., 2o6./ Da se ipak &olebao o autorstvo Lisinskoga u ovom CVII slučaju, svjedoče i Kuhačeve zabiljsžbe na vlastitom prijepisu ovog djela. Prva je oduža i sadržajno jednaka onoj u monografiji; druga je kratka i dokaz je kako ,ie izgubio osječaj sigurnosti da je u pravu. Tekst te druge zabiljažbe glasi "pa ipak je od Lisinsko; a", a u sebi je sažeo razočaranje Kuhačevo nad vlastitom spozna-jom da je Lisinski mogao napisati takvo glazbeno djelo. jgT /tJ3jDor. Kuhačev pri je pis skladbe Laku noč u N3B KO, fsc. tm v 11 "i^-j, bez sign. / Kuhač je veoma dobro proučio i poznavao značajke stvaralaštva Lisinskoga, možda najbolje od svih koji su se uopde bavili skladateljevim opusom. Pa ipak se u slučaju ove skladbe prevario. Ona je zaista, kako je Kuhač napisao u monografiji, "jedna skrpotina" ..." glazbena krparija"..•" bezumlje". Očituje nepoznavanje osnovnih pravila glazbene gramatike te nelogično i nemuzikalno vodjenje dionica u takvoj mjeri, k.,kvu Lisinski nije pokazao ni u najranijem razdobiju svog stvaralaštva. Plina je veoma nespretnih i nemuzikalnih skokova kao što su, npr., slijedeca dva, osobito enaj pod b/j a/ t.3 b/ t.7 Vrvi od neshvatljivih usporednih pomaka i nemuzikalnih vodjenja dionica, kao npr.: CVIII a/ t.lo b/ t.23 c/ 1.16 Fokazuje krnjnje nelogičan skladateljev odnos prema p^esničkom tekstu i akcentuaciji nj ga, kakav Lisinski nije nikada po-kazao u svojim radovima, a na što je upozorio i Kuhač u 3po-menutom nsvoau. DinamiČki je skladba jednoliSna: od početka do kraja p jeva se fortel Nema finesa prema tekstu ni k&rak-terizacije njega, toliko znaČajne za svako pa i najneizražaj-nije djelo Lisinskoga. Prema harmonijskom govoru i modulacij&ma skladba mora da je nastala nakon 185o.god.: sadrži suviee alteriranih akorada i irodulacija na temelju terene src dno sti, npr.4 istoimenog mješovitog zbora. A toliki pad u sadržajnom i CIX 496 arhitektonskom oblikovanju djela ne bi mogao nadi oprav- danje. Sve kad bi se usvojila mogudnost da je Lisinski napisao navedene neuuzikalne i granatičke *re§ke, ne može se prihvatiti kao logično da jI, približno^ u isto vrijeme, isti ugodjaj jednom ostvario adekvatnom di-namskom ekspresijom.a drugi put krajnje diletanskim i isključivim forteom. Ovaj posljednji dokaz je i prasudan u odricanju autorstva Lisinskoga muškom zboru Laku nod. Za razjasnjenje ostaju dvije pretpostavke : a/ £bor je napisao netko tko je veoma slabo poznavao hrvatski jezik pa 3tvorio glazbu, lošu, nepismeno izraženu i dijametralno oprečnu tekstu; b/ nelko je pod tudje djelo potpisao novi, nefunkcionalni, tekst, a toda bi se r&dilo o istom poatupku kao i za zbor Plovi, plovi, što nije neprihvatljivo, Posudba prezimena Lisinskoga morala je imati atraktivni učinak. Da je pothvat skoro i uspio svjodoči i objavljivanje u "Bisernici". Sačuvane su dvije varijsnte rane verzije ove skladbe s jednom, Stazidevim prijepisom, posluzio se Kuhač u citirano j monografiji /str. 21-22/, dok je druga objavljena u "Prosvjeti" XVIII, 191o, br. 1, 9 u vidu faksimila izvornika. Izmedju njih postoje neke razlike: sitnije naravi su one u glasovirskoj pratnji a krupnija je i slijededa: fsksimll izvornika /4.takt/: Stazicev prijepis /4.t./: T 'JltAs&s je prij akon prevedenih is- Vjerojatno je prijepis način jen nakon prove^ pravki od samog autora što dokazuje da je on bio ne-zadovoljan svojim radom te ga stalno dotjeravao da bi cx mu dao konačni izgled tek 1847.god. u vidu četveroglasnog muškog zbora s novim tekstom D. Demeira Prosto zrakom« Na ovo je upozorio i Kuhač, op.cit., 162, ali u vidu prigovora. Uspor. op.cit.,9. Izvornici se naime nisu sačuvali, a na prijepisiiua nema datuma ni godine« U svojoj radnji o zborovima Vatroslava Lisinskoga Vlado Spoljarič upozorava na jednu narodnu pjesmu iz Hrvatskog zagorja, koje se neki stihovi podudaraju sa stihovima Ka^uljcvičeve "Prelje: narodna pjesma: Dieva zamišljena / predivu je prela. / Suzice joj gorke / na predju padale« / Ne bi li mi dieva / suze posušila? / Zar ja nišam vrjedan / tvoj poljubac jedan? / Za poljubac jedan / vratit ču ti sedam. / Žganec V« Narodne popijevke Hrv. Zagorja, tekatovi, Ilbr. 68,c.42/ Ivan Kukuljevič: Predivo je prela / djeva zamišljena, / prela, prela, prela, / od svih ostavljena. / Misli 3Vakoja-ke / nju su oblietale / i suzice gorke / na preju padale. / Ali jedna miso / sve druge nadvlada, / miso na junaka, / za kim čezne mlada. / Dodji, dodji, veli, / o junače mili,/ ne bi li suzice / mi dva posušili. Medjuti m, narodna melodija na te stihove potpuno je oprečna onoj lisinskoga: h/ilo r\ O/------&-r-in-r /Žganec V., Narodne po ni i ^vlro TT-r>v~ Za^O-rift. pijevke Hrv. Zagorja, 1,br«68 c.47/ t^Mhl j* Uspor. Špoljarič V., op.cit., 16. Ako su stihovi Kukuljeviča starijeg datuma pa su izvršili utjecaj na citiranu narodnu pjesmu, to isto nije 3e - medjutim - dogodilo s melodijom Lisinskoga. &ožda zbog toga Što su mu djela, pa i ?relja, dugo vremena bila teže dos-tupna javnosti. CXI 5ol U DAZ-u su sačuvane glasovne dionice zbora Prelja, i to u prijepisu 3tarijeg datuma, a uz njih je priložena i naknadno izradjena partitura. / Uspor. primj rke u DAZ,I-1./ Usporedjenje dionica i partiture ukazuje na slijedede raznolikosti : dionice; a/ t.5 i jtfl-Jh iJ si partitura: i»/ t. 5 tftHrgfrM S jrtt-A*'! t P H Ž S b/ t.15 b/ t.15 ig i §§ v P i te >{'• ^ i y rj IVA/ k ^ flV P \r i- r t- ^ t......H-t H h. i U— Danas je nemogude od,? ovoriti na piianje, kako i kada je doslo do izmjena. Svakako da je verzija, navedena u dio-nicama, bliža izvorniku;, prema njima je 3kladba i objavljena prvi put 1862.god. u zbirci "Milovan". Zato bi "Ispravljena* mjesta valjalo ubudude izvodi ti prema onima navedenim maio-Čas. )2 Uspor. Špoljarid V., op.cit., 29 - Autor čak i pronalazi jednu narodnu me1odiju iz Hrvatskog zagorja, kojom pokušava još bolje argumentirati svoje mišljenje. >3 Zanimljiv je i finale skladbe: melodijska linija tenora I: jf & asocira direktnu povezanost sa završetkom zbora Hrvatica Sva se beli opet gora na počatku II čina opere Porin: cxn /vncfcfc /fofMfiiKfir— Ovakve asocijacije u stvaranju Lisinskoga nakon povratka iz Praga mogu se nadi dosta cesto. One ne znače presu-šivanje iielodljske inspiracije skladatelja nego njegovu težnju da svoj opus poveže i jednim zajedničkim, pretežno m .lodijskim, nazivnikom. 504 Vjerojatno je to bila narudžba roditelja pokojnice. Sa-čuvane su dionice, pisane rukom Lisinskoga; partituru iz njih.načini o je kasnije Kuhač. /Uspor. primjerke u DAZ, 1-32./ Na dioniei basa II Lisinski je prezime Kiseljak i spravio u Koči t* Prigodon pogreba gpčne Barbare Kočieve.", 505 Uspor. Spoljarid V., op.cit., 40-4I. 506 Ne ovom mjestu valja sponenuii i preradbu ovog zbora u sclo-popijevku. Cna ima najlosiju pratnju koja nije ni flasovirska ni orguljska, nego predstavlja ne što iaalo modificirani slog muškog zbora. U verziji za solo-glas uz pratnju sačuvala se preko Kuhačeva prijepisa, na kome je i datum nastanka: 3. IV 1851.god./ Uspor. Kuhačev prijepis u DAZ I-67./ Ako ju je načinio sam Lisinski, očito da je nastala na brzinu. Premda, dakle, poštoji i u ovoj verziji, skladba dobiva na svom pravom značenju ako se izvodi u izverniku za muški zbor. 507 Skladba je napisana 12. VII 1849.god. 508 S obzirom na rješenje ovog akorda, čini se da ga je Lisinski morao napisati ovako: /1 0 • -e < M— — ** CXIII Tada bi 011 vršio funkciju alteriranog sekstakorda V stup-nja a ne kvartsekstakorda sniženog III stupnja pa bi i optički podvukao značenje pjesnikove riječi. 509 Djelo je nastalo 11. III 1848.god. 510 Kako je ved spomenuto, Lisinski je ovu skladbu preradio za sedmeroglasni mješoviti zbor sa sopranom-solo uz pratnju glasovira i nazvao je Jutro. Da se nije dogodilo obratno potvrdjuju slijededi dokazi: 1/ na izvorniku za dječji zbor postoji datum: 8. VI 1852., dok na Kuhačevu prijepisu za mješoviti zbor /izvornika više nema!/ nema nikakve vremenske oznake; 2/ verzija za mješoviti zbor prilično se razlikuje od one za dječji, i to više u vidu ispravljanja njenih izvjesnih manjaka, što je Lisinski mogao uočiti u radu s dječjim zborom. Razlike se očituju u izmjeni glasovirske pratnje, što nije bio sretan potez, autora, i u izostavljanju izvjesnog broja taktova, što se pokazalo uglavnom kao dobar postupak. Zbog toga ove dvije skladbe valja? promatrati odvojjno. 511 Tako ih je poredao i sam skladatelj, stavivši na prvoj stranici partitura od^ovarajude arapske brojeve. Jut^rnju pesmu nije uvrstio u tako zamišljeni ciklus. - Uspor. izvornike u DAZ, 1-34, 1-35, 1-37, 1-36. 512 On se sastoji od 1 fl., 1 ob., 2 dar. in A /B/, 1 fgt, 2 cor./F/ te gudača u skladbama Piesan potlam nauka i Veselje mladosti i istog sastava ali bez rogova u Večer-njoj pesmi. 513 Tekst za Piesan potlam nauka i Večernu pesmu napisao je Ivan Filipovid a za Veselje mladosti P. Preradovid. 514 Lisinski u izvorniku partiture stalno piše "Lahko nod% -Uspor. izvornik u DAZ, 1-23* 515 I ovaj motiv asocira zbor Hrvatica iz II čina opere Po— rin i to početak. On glasi: C I 1 Sv* pt jU-U pa vezu s osnovnim motivom zbora Lahku noč nije teško pro- pa se može postaviti pitanje kako je do toga došlo, da je Lisinski napisao isti motiv, ali za pola stepena više. Danas je nemogude objasniti ovaj fenomen, ali je najvjerojat-nije da je Lisinski slušajudi pa i studirajudi spomenuto djelo nesvjesno usvojio taj motiv tega unio u svoj opus. Time ni u kom slučaju nije umanjio vrijednost dotičnih svojih skladbi. 516 U primjerima br. 181 a, b uočljiva je kratkotrajna primjena tehnike dvostrukog kontrapunkta. 517 0 verziji Jutarnje pžfsme za mješoviti zbor bit de govora u B-odsjeku ovog dijela radnje /Preradbe vlastitih djela/. 518 Izvornik za zbor i glasovir nastao je 24* XI a partitura za zbor i orkestar dva dana kasnije. - Uspor. izvornike u DAZ, I-lo, 1-18. 519 Možda bi skladba više dobila da ju je Lisinski završio postepenim utišavanjem. Tada bi iluzija jeke što nestaje u daljine bila potpunija. U tom slučaju valjalo bi dva posljednja akorda izvoditi za oktavu niže i u pianisšimu, a možda i bez predudara šesnastine. 520 Lisinski je djelo instrumentirao veoma pažljivo tako da ono ne samo što dobiva mnogo na izražajnosti, nego bi ga valjalo izvoditi isključivo u ovoj verziji. Zanimljivo je nači: Zanimljivo je da se sličan motiv nalazi i u oratoriju Messias G.F. Handela, i to u prvom dijelu, a na počeiku tenorove arije u E-duru: cxv dodati, da je dionicu kontrabasa* vodio dobrim dijelom skladbe neovisno o dionici violoneella. 521 Ono prožima i orkestralnu partituru: ona se sačuvala samo u vidu oifcestralnih dionica, pisanih rukom Lisinskoga. Sestav orkestra je slijededi: 1 fl., 2 clar. /B/, 2 fgt, 2 cor. /.Es/, 1 trbn., timpani /Es,B/ te gudači. Dok duhači sviraju samo onda kad pj eva zbor, dotle se podloga solo—glasu nalazi u gudačkim instrumentima. - Uspor. primjerak u DAZ, 1-38o 522 Osim orkestralnih dionica ovog djela pošto ji još i KuhaČev prijepis za zbor i glasovir, u kojem je vidu skladba i analizirana. - Uspor. K. prijepis u NSB KO, fsc. ^i S i HrSfei , bez sign. - Glasovirska pratnja doima se više kao pratnja za orgulje s tek mjestimično glasovirskim slogom. Kuhač u bibliografiji skladateljevih djela navodi da je skladba bila izvedena 23. XI 1852.god. u "prvodstolnoj crkvi" i dodaje, kako je Lisinski djelo posvetio "Dem Agramer Musikverein" ali da je "posvetu ofertorija povukao"..." natrag i izbrisao srditom rukom"... s naslovne strane skladbe. / Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 217/* Buduči da je KuhaČ imao pri ruci iz-vomike partitura i za orkeatar i za zbor uz pratnju 30i0-instrumenta, mogao je na licu mjesta upoznati pravo stanje stvari. Danas su obadva izvornika izgubljena, a verzije jedino postoje u onom vidu kako je naprijed izneseno. 523 Glasovirska pratnja z borova Lahku noč i Jutro naknadno je instrumentirana: prvi zbor od Nikole Fallera a drugi od Ivana Zajca. U izvornoj verziji djela su i objavljena: Lahku nod v jemo /Zlatid/ a Jutro s korekturama /M. Pozajid/, od kojih je najznačajnija ona u Codi, gdje je kolektivno pjevanje teksta "Blago jutro" povjereno jedino solo-glasu. Postupak je opravdan utoliko što je samostalnim nastupom soliste na kraju skladba dobila još više na logičnosti i na zaokruženosti, ali je ostalo pitanje da li je ispravno postupljeno prema skladatelju. Možda on svjesno nije želio tako postupiti nego djelo završiti zajedničkim pjevanjem solo-glasa i zbora. CXVI 524 Harmonizacije su doživjele nekoliko objavijivanja; posljednje je uslijedilo 1956.god. u izdanju HGZ a u redakciji Slavka Zlatida. Ta se redakcija ujmnogcme razlikuje od prije^isa partiture, načinjenog iz dio-nica Sto ih je pisao sam skladatelj i koje su se sa-čuvale do danas. Razlike se odnose na slijedede taktove: Pika plava a/ partitura iz dionicat b/ redakcija S.Zlatida: t.1-2 t.1-2 k ff "V ^ P r M r i t. 5-7 itm-t' P3 žT a/ -nartltura iz dionica: t.2-6. s S m tlL r- S /jUftCltL jfc i E v-rrt /r :Ff±f £ ■J- ——Jter rf S CXVTI B/ redakcija 3. Zlatida: t. 2-6 . 525 526 527 528 529 530 531 532 Uspor. Vatroslav Lisinski: Zborovi, Zagreb 1956,13; dio-nice i prijepis partiture načinjen iz njih u DAZ,1-73. Jedna od njih, Složno, složno brado mila, sačuvana je u vidu torza. I KuhaČ samo pretpostavlja da imje autor Žjvkovid /Uspor. op.cit., 175/. Od tih harmonizacija jedna je izgubljena /Ja sam Srbin, srbski sii^ dok je druga Ljepa Maca. sa-čuvana bez glasovirske pratnje. To su za prvi slučaj solo-popi jevke: Koprivice, %>et ne§to Njo j, Momak od oka, Tamburaška, Tuga djevojke i budnice: Pešam domorodna, NaPitnica, fieč domorodca; za drugi slučaj solo-popi jevke: Miruj miruj, serce moje, Dievojkina prolietja i zborovi : Ilirom. Moja ladja. Prolietna piesma. Lisinski je j edino instrumentirao tri viastite solo--popij -vke, dok je operu Ljubav i zloba orkestrirao uz izdašnu pomoč svog tadasnjeg učitelja Wisner—Morgensterna« Kuhač opravdano smatra da mu je teme za prve tri ouver-ture zadao sam Kittl, i to po uzoru na Haydna i Mozarta. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., 178. Tako de olb&Lkovati i sve ostale ouverture. To je značajka i reprizama ouvartura br. 5 i 6. U prvo j ouverturi su 2 cor. inj?1 a 2 in B-basso, dok su trombe in Es; u drugo j su 2 cor. in F a 2 in C kao i trombe. Zbog toga je dosta teško odrediti osnovni tonalitet ove ouverture. Isti se problem namede i u slučaju ostalih ouvertura. Činjenica je da ni Lisinski nije to emu radio* nego je označio samo numeraciju. Kuhač je naknadno pofcušao izvršiti oznake tonaliteta ali 3 nejedna-kim uspjehom. 534 Uz uobičajene instrumente Lisinski u ovoj skladbi upo-trebljava 2 clar. in A, 2 cor. in G i 2 in E, 2 trombe in E, 2 trombona i /gran/ cassu. 535 "... composde par V. Lisinski" stoji na izvorniku partiture. - Uspor. izvornik u DAZ II-l. 536 U orkestru su upotrebljeni slijedeči instrumenti: 2 fl., 2 ob., 2 clar. /B/, 2 fag., 2 cor. /F/, 2 cor. /C/, 2 trombe. /C/, 3 trombona, timp., triangl., /gran/ cassa, gudači. 537 Skladba se, prema Kuhaču, temelji na pučkim melodijama Hrv. zagorja* Medjutim, Kuhač nije precizirao o kojim se melodijama stvarno radi. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., op. cit., 182. Uspor. i str. 26o ove radnje. 538 Kuhač je za osnovni tonalitet označio g-mol, što nije tačno. /Uapor. op. cit., 181/ Naime, jedino je uvod, i to djelomično, pisan u ovom tonalitetu, dok je ostali dio skladbe ostvaren u Es-duru. U tom tonalitetu javlja se prva tema u ekspoziciji i druga tema u reprizi, što takodjer pomaže preciznijem označevanju tonaliteta. Zato ubuduče, ako se želi označiti tačan tonalitet, valja za ovaj uzimati Es-dur. 539 Zanimljivost ove posvete, osim što ukazuje na rodoljublje Lisinskoga i na njegovu povezanost s rodnom grudom, jest i u činjenici da je jedna od dobrovolj^inja bila i Hedviga Baanova. Tako je skladba indirektno i njoj posvečena. 540 Postoje i metronomske oznake u ovoj skladbi, napisane od samog skladatelja: za uvod i= 54 a za Allegro moderato 1 * 112. 541 Prvotno je skladatelj ovo mjesto i ostalih 2o taktova ekspozicije bio namijenio feLarinetima, što je bila sretna zamisao s obzirom na tihu dinamiku, značajnu za eksponi£ ranje prve teme. Kasnije je klarinete zamijenio oboama, što ne dosiže muzikalnost i spretnost prvotne autorove zamisli. CXIX 542 Ovo je prvo slabo mjesto ouverture s odredjenom ka— dencom Lisinski je u stvari završio djelo /V-I, a onda pauza od jednog i pol takta/* Zbog toga se t. 218--221 kod javnih izvedbi obično izostavljalo. 543 Zato se i ovaj dio izostavljalo u dosadašnjoj izvo-djačkoj praksi. Vide je dakle, obuhvačao t. 218-395, čime je djelo dobilo na konciznosti i zadržalo do kraja početnu izražajnost i snagu. 544 Asocijacija na Stamitza odnosi se na motiv code u prvom stavku koji glasi: M M SI 545 Orkestar ouverture br. 4:2 fl., 2 ob., 2 clar. /B/, 2 fag., 2 cor. /Es/, 2 cor. /B/, 2 trombe /Es/, 3 trombona, timp., /j^an/ cassa, gudači. - Dionice timpa-na i /gran/ casse ispisani su, zbog premalog broja cr-tovlja, na kraju partiture. Uspor. izvornik u DAZ, II-6. 546 To je navelo Kuhača da napiše literarni sadržaj ovog djela. - Uspor., op.cit., 185-186 i "Vienac" od 12.11 1887,br.7. 547 Djelo je radj eno od 14. IV do lo. VI 1849.god. 548 Orkestar u ovom djelu sastoji se od: 2 picc., 2 fl., 2 ob., 4 clar. /B, A/, 2 fag*, 4 cor. /A, D/, 3 trombe /D/, 3 trombona, timp., malog bubnja, /gran/ casse, piatta i gudača. 549 Kuhač je utvrdio da je Lisinski upotrijebio početke dviju narodnih pjesama i to Majka Isferu preko mora zvala i Djevojka je ružu brala. - Uspor. Kuhač Fr. Ks.,op.cit.,185* 550 Vidi bilješku br. 344 ove radnje. 551 Na naslovnoj stranici partiture piše:"... i c.k. Slav. puku Kneza Colloredo posvet jena od..'.M. Ali je prvotna posveta glasila:"... i Blagorodnomu Gospodinu C XX /prečrtano/ Pavlu Hatzu /nedovoljno izbrisano/ posve-tjena od..." - Uspor. izvornik u DAZ, II-7. /Pavlu Hatzu Lisinski je posvetio i Šest m&zura Iz 1849.god. / - Prema Antoniji Kassowitz-Cvijid, Hatz se nije dovoljno zalagao za sakupljanje novca u danima dok je Štriga bio u vojaci. - Uspor. op.cit., 186. 552 Ovdj e se moze nametnuti misao, da nastup druge teme a | onda gradja druge provedbe pripadaju zapravo još uvijek srednjem dijelu sonatnog stavka te da provedba traje od t. 160-291« Da se Ipak radi o početku reprize ukazuje tonalitet druge teme /D-dur, osnovni tonalitet djela/ kao i činjenica da se ona ejelovita više ne javlja do kraja ouverture. 553 Podrobnije o postanku ovog djela vidi na str 85 ove radnje 1 u bilješkama br. 296, 297 iste. 554 Cpkestar se sastoji od s 1 fl.,t 1 ob., 2 clar. /A/, 2 fag., 2 cor. /S/, campanelle /h/ i sordiniranih gudača. 555 Kuhač je prema pričanju Skendera Fabkovida, što ga je ovaj - prema izjavi KUhaču - čuo od samog Lisinskoga, sas-tavio krotki program djela. - Uspor.op.cit.,189. 556 U codi je naročito ukusno upotrebljena campanella /$/ instrument koji Lisinski dosad nije rabio u svojim djelima. 557 Uspor. Kuhač Fr.Ks.,op.cit., 189. 558 Zanimljivo je kako Kuhač nije uočio vezu izmedju solo--popijevke An die Fruhlin,-swinde i idile Der Abend. Tako se desilo da je prvu proglasio skladbom "posve u njemačkom duhu, dakle skroz protivno hrvatskom" /uspor. op.cit.,173/,a n drugo j našao veoma fino očrtane snačajke pejsaža našeg hrvatskog sela. Hadilo se u stvari o melodiji kojoj je suptilno orkestralno ruho dalo novi sjaj i učinilo je tum&Čem nadasve poetske radnje. 559 Lisinski je prema navodjenju Kuhača skladao i Slavonsko kolo u šest odsjeka za orkestar, namijenivši ga Slavenskom balu u B@ču od 17. II 1851. god. /uspor. Kuhač Fr.Ks.,op. cm . cit.,2o?A Cho je, znači, moglo nastati ili krajem 185o. ili početkom 1851»god. Partitura se, opet prema Kuhaču, nalazjila kod Johanna Straussa sina, dok joj današnje poštojanje nije moglo biti utvrdjeno. Vjerojatno je u Beču na spomenutom balu djelo bilo i izvedeno, a prema pričanju Štrige Kuhaču* nadmašilo je sve ostale slične skladbe Lisinskoga* 560 Zbog njegova ugodjaja djelu bi dobro pristajao naziv "Proljetna ouvertura"* Orkestar mu se sastoji od 2 fl., 2 ob., 2 clar. /A/, 2 fag., 4 cor. /A,D/ 2 trombe /D/, 3 trombona, timp., /gran/ casse, piatta i gudača. 561 Kuhač je utvrdio da je Lisinski za drugu temu u ovoj ouverturi koristio srpsku nar. pjesmu Sini žarko od istoka sunce. - Uspor., op.cit., 21o. 562 Vidi str 113 ove radnje. 563 Trozvuku lil st. u D-duru alterirana je terca. 564 Orkestar ove ouverture sastoji se od: 2 fl., 1 picc., 2 ob., 2 clar. /A/, 2 fag., 4 cor. /A,B/, 2 trombe /D/, 3 trombena, timp. i gudača. 565 KuhaČ je u bibliografiji djela Lisinskoga izmedju ouverture br. 6 i 7 naveo još jednu u D-duru, olovkom skiciranu i nedovrienu te dodao ttod god. 1851«M /uspor.op.cit.,21o/. Danas je ta skica najvjerojatnije izgubljena: nema je ni arhiv HGZ ni u 0AZ-u,gdje se nalaze sve saČuvane skladbe Lisinskoga. N/ 566 Izuzetak predstavijaju skladbe Jeka ilirskih napevah i idila Der Abend: prva je radjena kao karisik /potpourri/ ilirskih melodija a druga kao trodijelna pjesma. 567 ' Uvod u skladbi Grande polonalse je odmah u tempu ekspo- zicije koji doduše uopče nije naznačen, ali je očito da je pokretan /Allegro moderato/. 568 Sllčni slučaj nalazi se i u zboru Tam ,4je stoji. 569 Upotreba kromatskih tonova s pomoču ventila na rogovima i trubljama. 570 Klarineti in A,B,C; rogovi in D,E,Es,G,B,A,B-basso^ t rublje in C,D,JS,Es,F,,. CXXII 571 Uspor. izmjenu prvotne ideje za pratnju prve teme u JUgoslavenski. 572 Iznimku predstavlja Instrumentacija idile Der Abend. 575 Karišik Jeka Ilirskih napevak zbog specifičnog oblika nije uzet u obzir prilikom ovih razmatranja, iako bi se i on mogao ubrojiti u prvu skupinu djela® 574 Uspor. Kuhač Fr.K3., Južno-slovjenake narodne popi evke, III knjiga, Zagreb, 188o, br. 828,52-33 i br. 843,46. 575 Uspor. op.cit., I knj., Zagreb 187e, dr. I16r 93-94* 576 Uspor. Kuhač Fr.Ks., Vatroslav Lisinski...,182. 577 Uspor. Kuhač Fr.Ks., Južno-slovjenske*.., IV knj., Zagreb 1881, br. 1556,367. 578 Ovaj je za oblikovanje prve teme posljednjeg stavka korlstio narodnu pjesmu gradiščanskih Hrvata Oj JeS lena, Jelena, jabuka zelena. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., III, br. 9o5. 579 I on je koristio dvije narodne melodije iz Gradišča: u prvom stavku ICisa pada, trava raste, a u posijed-njem Kad sam v Šopron v školu hodilo - Uspor. Kuhač Fr.Ks., op.cit., III, br. lol5 i br. 81o. 580 Uspor. Kuhač Fr. Ks., Vatroslav Lisinski...,179. 581 Dotad je bio napisao drame L.jubav 1 dužnost I Krvna osveta, vojničku igru Horvatska vernost, povijesnu epsku pjesmu Grobničko polje i tragediju Teuta. Prva tri djela su preradbe radova Antuna Gledjeviča /Zorislava/, Šiška Gunduliča /Sunčanica/ i Theodora KSrnera /Joseph Haydrich/, dok posljednja dva pred-stavljaju izvorna ostvarenja* PisaC ih je objavio u dva sveska "Dramatičkih pokušenja* A838,1844/ osim Hprvatske varnosti, koje je djelo štampao u "Izboru i-rokazah ilirskog kazališta" 1842.god. CXXIII 582 Uz svoj samostalni stvaralački rad Demeter je, u svrhu stvaranja repertoara ilirskog kazališta, pokrenuo i iz-davanje maloČas 3pomami te edicije "Izbor igrokazah ilirskog kazališta** A841-1842/. U njoj je kroz deset svezaka objavio dio vlastitih prijevoda, 15 stranih kazališnih djela, najviše s njemačkog Al/, zatim francuskog /2/ i en-gle3kog A/ jezika. Uz ove je objavio i dva domača teksta. 583 Cd ilirskih književnih stvaralaca jedini je Stanko Vraz smatrao da se tadašnja hrvatska književnost, a s njom i kazališta, mora da "oslanja više na narod i njegove pjesme, a uz to da se ogleda u slavenske književnosti, a ne da bude prazna imitacija tada ved dalekih i starih DubrovČana". -Uspor. Ježid 31., op.cit., 22o. 584 Makar je ideal Demetrov bio bački Bu^theater i autori oko njega, osobito Franz Grillparzer, ipak se on šilom prilika orijentirao na promicanje djela Augus;. a Kotzebuea, Franza Holbeina, Karla ^dgara ^berta i Fjdedricha Halma, uz iznim-ku Victor Bugoa /2 djela/ i Knowles Jheridana / 1 djelo/. 585 Može se pretpostaviti da je on nastao pod Demetrovim ut- L t " !- . tjecajem-s kombinacija Liubav i zloba suviše asocira naziv njegove rane preradbe Ljubav i dužnost. 586 Promijenio je vlastelina Vezalida u knaza Velimira te Alberta u Cbrena. 587 Njoj je Car bio dao ovaj razvoji Ljubicu, kdarku vlastelina Vezalida, ljube Albarto i Vukosav. Iako ju je otac namijenio Vukosavu, ona je naklonjena Albertu, zbog čega je Vakosav uvrijedjen te suparniku priprema osvetu. Čin završava tro-pjevom Ljubice, Vezalida i Vukosava u kome svaki od njih iznosi svoje duševno raspoloženje A čin/. Ljubici je otac sabranio da se vidja s Albertom i ona čezne za njim. Dotle Vukosav i njegov sluga Branko razradjuju plan osvete: Branko de ubiti Alberta, a da bi ga ohrabraio, Vukosav imiH nudi nekakav napi tak. U medjuvremenu je Albert primijetio da ga Ljubica izbjegava i kani se ubiti. Uto na CXXIV scenu stupa Branko koji se sprema izvršiti plan svoga gospodara. Ali on pada onesviješten i 3pozna da ga je VUkosav onim napitkom zapravo otrovao kako bi se riješio neugodnog svjedoka. Tada u radriju ulazi Vukosav koji, videči da je doza otrova bila za Branka prejaka, odluči lično ubiti Alberta. Oni započinju dvoboj u toku kojega dolazi Ljudevit, pobratim Albertov. Cn iskoristi nespretno st Vukosava kome je mač ispao iz ruke i uhvati ga. Kako je sakriven u grmu čuo dogovor Vukosava i Branka o ubistvu Alberta, Ljudevit ispriča sve Vezaliču, Ljubici i skupu gradjana što su došli na scenu. Videči da je raskrinkan, Vukosav se ubija, a nad leševima dvcje po-kvarenjaka zbor uz soliste p jeva zahvalnicu što je ljubav pobijedila zlobu /II čin/. 588 Ljubica, Alberto i Ljudevit bili su nosioci pozitivnih romantičnih značajki. Vezalič u osnovi pozitivna, ali povodijiva osoba, dok su Vukosav i Branko izrazito negativne ličnosti. Car ih je sve ocrtao crno-bijelom tehnikom i suviše blijedos oni ne žive scenskim nego knji-škim, papirnatim životom. NeŠto malo pravih ljudskih osobin® imaju likovi Vukosava i Alberta, koji su literarno možda najdosljednije razradjeni. Vezalič je, na-protiv, samo ovlaš naznačen. Izmedju ovih krajnosti stoje Ljubica, Branko i Ljudevit; prva dva lika bez vlastite volje, a treči s reagiranjem u kojemu se suviše osječa konstruiranost pišČeva pera. 589 Što se tiče Deinetrova uočavanja prvog nedostatka, on u stvari nija ni postojao: radnja se mogla sasvim uspjelo odvijati i u okvirima koje joj je postavio Car. Drugi je nedostatak, naprotiv, bio veoma dobro uočen: dramaturški je radnja vodjena veoma blijedo sa Čestim zas-tojima zbog brojnih monolo.a glavnih junaka. Uz to je -neproporcionalno podijeljena na prizore unutar činova: cxxv dok prvi čin ima šest sadržajno neizražajnih prizora, dotle je drugi čin, a osobito posljednji osmi prizor, prenatrpan radnjom. Naročito je nefunkcionalno iskoriš-ten zbor: on nastupa svega dva puta, na početku i na kraju opere. Loša strana libreta su i stihovi: oni su potpuno nepjesnički, dilet-ntski a s 1ehničke strane su neuspjela imitacija dubrovačke poezije. Preradba se prema tome nametala sama od sebe. 590 Radnja je zaista dobila na šarolikosti i spektakularnos-ti, Čime je scenografske-kos1umerijska komponenta obogače-na do tada krajnje mogučih granica. 591 Time što je radnju prebacio za trista godina unatrag a nije izmijenio karaktere likova, Demeter je načinio prvi previd: ljudi XVI stolječa žive i reagiraju načinom XIX stolječa. Oyaj krupni nedostatak prisutan je ne samo u njegovim ostalim djelima, osobito u libretu za operu Porin, nego i u radovima Kukuljeviča, po važnosti tada dru/og dremskog pisca u Hrvatskoj. 592 U V, VI i VII prizoru prvog te u III, V, VI, VII, IX, X, XI i XII prizoru drug o g čina. 593 Ha! u kervi viditi /Protivnika pasti / Veče ova čutiti l Grud ne može slasti; / Volim neg sve blago sveta / Da mu zamni smertni zvon! / 5 pr. I Čina/. 594 Pobeda! Pobeda! / žertva je izveršena! - / Svi su moji robi, - / Sve ih mač moj dobi!.../ Sladka, sladka ti si osveto! / U prahu če pleme kleto / Sad predamnom klečati! / Kerv njihovu vidih teči,/ Vidit ču ih još klečeči / Suze robske roniti l / 0 sladka osveto! / O sladka osveto! /lo pr. II čina/. 595 U svim prizorima prvog čina, osim u prvome te u I, II, III, IV, IX, XI i XII prizoru dru^og čina. 596 Blago, blago ah onome / Koj si mirno speva oj! Tak je plivo u slatkome / Miru prie i duh moj. / Vedro biaše moje čelo / Kano nebo proletno / Oko mene sve veselo / Sve biaše presretno. / Ali kad nju opazi' / Na prozoru ovomu, / Silna bura sve porazi / Kraj bi raju mojemu/ 3 pr. I čina./ C XXVI 597 Zlobna kervi, proliti / Ti se moraš sada, / ved nij mo$no smiriti / Gnjev koi sa mnom vlada, / Tobom samo tobom kleta / Ugasit se može on! / 5 pr. I čina/. 598 Ne, nesretan onaj nije, / Hladna zemlja koga krije; / Tog života opačine, / Nedopiru tja u grob. / Gplakuj-te sudbu stvora, / Tužan gledat koji mora / Svoje sr^de,podertine / Svog udesa jadni rob. / 9 pr. II Čina/, 599 6 pr. I čina. 600 Ljubičino bacanje pisma kroz prozor u 9 pr. II čina nakon što je u 4 pr. Istoga Čina pjevala s Obrenom roman ti čno-ljubavne stihove, koje v. na str ove radnje. 601 U dvoboju suparnici svako toliko vremena zastaju da bi otpjevali refren: U boj dakle hajd kervavi! / Jedan od nas mora past! / Bfcrimo se kano lavi / Za ljubovcu i za čast! / 6. pr. I čina/. 602 Za ilustraciju književne vrijednosti Carevih stihova neka posluže slijededa tri fragmenta: Tvoju groba do tamnoga / Ljubav s neba danu / Od pres-rietnog sarca moga / Daržat du za hranu - / Dovieka sam tvoj, / 0 živote moj! / Albert, 2 pr. II č./; Prestali su cvili / Ja sam sada tvoj, / Svemožni se smili / Ljubvi iskrenoj! / Dievo uresu moj gizdavi, / Viek me garli u 1jubavi! / Albert, 8 pr. II č./; Njega du ja viek ljubiti / Za njim hlieptiet i bli-diti, / Njeg milovat i žuditi / Dok me bude na tom sviti - / Alberto je moje drago/ Varh sveg više milo blago. / Ljubica, 1 pr. II č./ 603 Uspor. "Danicu horvatsku, slavonsku i dalmatinsku" od 11. IV 1846, br. 15. 604 Carev rukopis ima u prvom činu šest a u drugom osam prizora. CXXYIou 605 Car je scenu mačevanja naveo u posljednjem prizoru drugog čina. 606 Na sačuvanom štampanom primjerku nije naznačena godina izdan ja, ali s obzirom na obav{jest u "Agramer poli-tische Zeitungu" od 24. III 1846,br.24, gdje se navodi mogučnost kupnje štampanog libreta, kao i kasnijem u-pozorenju u "Kolu" V, 1847,86 sigurno je da je libreto tiskan upravo pred praizvedbu opere. Osim toga štam-parski slog i pravopis upučuju na tu godinu. Za razli-ku od ovo,' a, izdanje libreta iz 1872.god. navodi De-metra kao autora teksta. - Uspor. štampane primjerke u NSB br. I60., 565 i 151, 722. 607 Obrazloženje, koje ne opravdava Lisinskoga, nalazi se u njegovu postupku sa Carevim libretom: tamo je nakon uvodnog odsjeka odmah slijedio zbor seljaka, tako da je uvod djelovao kao logična anticipacija nastavku. Do3lovna primjena prvotne ideje u novoj situaciji nije se pokazala sretnom. 608 Prigovor vodjenju vokalnih dionica stavio je i Franjo Dugan st. u kritici predstave iz 1895.god. S druge si rane on nalazi da ne samo ovaj zbor, nego i arija Ljubice Sto sam tužna sagrešila kao i još neki odlomci potpuno cdišu hrvatskim glazbenim ugodjajem. - Uspor. "Cbzor" od 21. X 1895, br. 242, članak Predstava opere "Ljubav i zloba". 609 Iako je u libretu štampana rijeČ "bludnica", ona je u štampanom notnom tekstu zamijenjena drugom, "jadniče". Taj stih prema tome glasi: Da li ti je žao jadniče za tvog sarca grešnu slast. 610 Ona se "baci medju nje s užasom vapeča". 611 Na pozomici je i Branko, ali zasad pomiješan sa slugama. 612 Posebno je zanimljivo vračanje u B-dur^ ono kao da je direktno preuzeto iz Prelje: CXXVJ b Ljubav i zloba 2 /KC 2 sr+A.bčL if g -i im-m— /Jh- "/^1 / i V-2—f- —1 o/ Slično če Lisinski kasnije postupiti i u Pprinu, i to u oblikovanju recitativa pisara Klodvi^a u prvom činu. Uspor. ranije citirane djela tih glezbenih pisaca. Posljednja iz 1946.god. A* Strozzi-Fr.Lhotka/ dodirnula je osnovnu idejnu komponentu libreta, postsvivši u prvi plan borbu protiv ugnjetavača-r£Lečana. Uspor. pismo Lisinskoga sestri Mariji od 1. iv 1848.god. Rile su izvedene dvije vesele jednočinke: Serež^anor Cas-tellija i Junaci Marsana. Uspor. "Agramer politische Zeitung" od 1. V 1847.1br. 35. - Cindrič u citiranom djelu navodi samo jedan komad Serežanl 1 junaci bez naznake au-tora. Uspor. op.cit., 66. Uspor. "Agramer politische Zeitun," od 1. V 1847,br. 35. Citirano iz članka: Rabadan V., Porinov povratak, "Sprem-nost" III, uskršnji broj 1944, br. 111-112. 0 tome detaljno vidi u citiranom Rabadanovom članku. - De-meter je takodjer bio svjestan raskoraka izmedju povijesnih doga&aja i onih koje je opisao u libretu: to potvrdjuje i izbjegavanje termina "historijska opera" te zamjena s drugim, neutralnim /"vitežka opera"A Uspor. Klaič Vj., op.cit., 24. Evo nekoliko primjera: a/ za konvencionalnost5 Ah! Čuti mi obastire tmina / Žrtva past ču strašnog boga ja. Armengarda, 9. pr.I č./; CXX\ftc, b/ za pomanjkanje poetičnosti i Što odlučih, čujte ja. / U rukuh ste sad mojije* , / Krv vam mogu proliti, / no to moja volja nije, / Slobod de te dobiti, / Kad pri-segne ova djeva, / Da se odriče ljubavi / Ka Porinu — /Irmengarda, 3. pr. IV č./; c/ za pomanjkanje sadržajno3ti: 0, dakle me sliedite! / Koj se raju, ako 3vlada, / Na toj zemlji jurve nada, / Svlsdat mora, mora tajf / Porin, 8. pr.II č./; d/ za drastičnost: muški zborovi u I i II činu, posebice ženski zbor /Hrvatice/s Krv naroda franačkoga / Naših vitez' resi nože / 5. pr. III č./. 623 Uspor. "Narodne novine" od 21. X 1851., br. 242. 624 Ostali članovi bili su: I. Kukuljevič, I. Mažuranid i D. Kakovac, a kao predsjednik kazališnog odbora i F. Žigrovid. 625 Iznimka je IV čin. 626 Učinak ovog zanimljivog recitativa sličan .je Branko vu u Ljubavi i zlobi Ar. 3 III 5./. 627 Kuhač pronalazi i značajke hrvatsko-ilirskog stila, čime se danas nije mogude 3ložiti. - Uspor. Kuhač Fr.Ks., op. cit. t 2o3« 628 Zanimljivo je da je isti motiv, čak i jednako ritmiziran /v.pr.br. 4oo/f postao glavni motiv u zboru Gustava Ipav-ca K.1e so mo.ie rožice čiju su me 1 odi ju Slovmci prihvatili kao svoju narodnu. 629 Motiv de se javljati i dalje vezan uz ličnost Porina. Ovaj postupak Lisinskoga predstavlja prvu primjenu provodnog motiva u hrvatskoj opernoj glazbi. 630 Uspor. bilješku br. 515. 631 Za ovu romansu 3e isticalo da je pisana u "hrvatskom duhu" /Kuhač, op. cit., 2o4/ i da "hrvatskijega napjeva ne mo-žemo ni pomisliti" /Klaič, op. cit., 26/. Medjutim, radi CXXVlcL se o ariji, ostvarenoj u duhu talijenske operne tradicije, naročito one bellinijevske. Zabluda je došla odatle što je glavni motiv stekao kasnijim Ipavčevim zborom veliku popularnost koja je utjeeala i na mišljenje o duhu Porinove romanse. 632 1 ako je završila i posljednja obradba, učinjena 1954.god./ Mladen Bašid/. 633 Lisinski se, naime, prema pisanju Viktora N0vaka, zanosio mišiju da sklada Preradovidev libreto Vladimir i Košara. -Uspor. Novak V., Vatroslav Lisinski, Beograd 1925.,23. 634 Dosad jo izvršeno 6 što vedih ili manjih preradbi, a najkrupnija je ona V. Kabadana /uz glazbenu suradnju B. Papandopula/, radjena 1944.god. 635 Pisac ove radnje svjesno je analizi Ljubavi i zlobe posveti o neuporedivo više mjesta nego analizi opere Porin. m to ga je potekla činjeniea što su ovo djelo ved iscrpno analizirali Kuhač i Kiaid u navedenim rado-vima, a Dragan Piamenac u eseju Vatroslav Lisinski, "Književni jug* IV,1919, sv. 4*5,129-145, dok za Ljubav i zlobu - osim Vrazova literamog prikaza - nije posto-jala detaljna analiza. 636 To su slijedede narodne melodije: a/ Prostirl platno: • J-z Atf Ihit hnijlnll 'il.i IMtr £ -/tL Jtr-atvua^ jtfrlitc-ji \Ccjtyur MU Odbi se: ToT (fCT ft p hriirt-llLi O J M M tttttoguf* u^iBmm* «/*• *>* l*M»t 2JLp*»i 1041, MZ 1-62, itrniik te&Et 6/8, iilnH firtitli, JU mi* M& 1-62, Irnv. P tfMfti ii Hift '?llT!MH>» «i Mf, v$Mm mmM*§ 2/4 1** »m« ta^*, 1841, na rn «• teiftt M fli« trnu, 3/4» hm lm HI H144^i % htffffft fi, mzptim r^fmm «* **§* hb« f St.ne* n* Ireftgtt ff. nujnim ua gliBOfl*, JMSttr, a/4, Ai 9 MS S>4Sb liv. p SlfUft iHHht i^iiiijifii, IMh| 4/4» **»#., «»%•*» npsaj 3J42, m&v em »24, i**. (glas i glmmmr)9 MM H, lsv» { ©rtu parfu) S* » trii* J/4, *>•* lifi* »* isl*«©*!*, *a*»t vi£# *j.f H /1&42/, Ml llllfi* f lit. M trli« ta,, |/4, t*ft t., ia#tf n 4i 111-17, i«. U. affltegb » vil« J/4, im o.*., 1842, MI XXl«6t UVt 12. -11? •) *£*-f«pi3«*tea, ^lar, 4/4, Hi|l»> wmjmxml&mt. mU mljutei, 4/4, ^U m tropp«, I« I«fci*X4«iri4t 25*111 lS4t, !«▼• (glft* i gl**«rrir, ork.part.) iS. IMza* • ««pp. # 1 i-r, 4/4 # **»4aat*, *»S«n- [ III, 1S42, MS pr. lf. temini «» ux fl^iovir, IMtar, 2/4, B* S£fW, /1^4V, AH 1-5?, lav« licmittm^ *ntole« «s «l««0«ir, ž/4, m. orala*«t /1843/, && 1-54, is*. *** «« *l««*rlr, rti« m., t/4, Mi » 1041, m fn* lfli|i«|^ji t, akog, «iga. f pr. ** SlMOTlr, 1043, (f) U* ** glaaovir, Mtef, 5>/4, **a /104Vt MS XX2-*9, iif. M. w***i Kfeor « a»hIur, J/4, JMasls* n.K* /1044/, KO f m. m|p *•« «l£». | pr. fftU, »««** « ««pp.t šMtiir, 6/8, M«**«, JU trajal, /1844/, BAS 1-65, H- fffft tfMf V&ifa »bor « «n»l, i^ter, 3/4 1 4/4, ^tasnrt*, /15144/, Ji*S l~a, pr* 17* rr«3Jn> mm »bor « «•*?*, Mir, J/4, 1« E**- A«44/, 1-1, pr. ^ r Mtmm-Ž» «• kwr1»t, t/4, ^ /1044/, 11-15, pr. B- fcflp ** ^ k^rt#t, 0-aiar, «/4, te *.t*9 /Xd44/, Mi 11-15, pr. lii» SMKiirt V®, ^u alfabil«, S« min /i§4V, mi 1-25, li* rt t/#f ai*«**« , l).f*k*Um*rX49 /Li45/, 1» TO Efl* b.s 3*»»tssm m /"OMilUJ««/ »CCTtt M 4 «1«*. ▼i** »• 4 ruk«, 1845, (T) 4 i&mm&vlrm pm 4 ruk«, .»-dur, «✓», fets 1&45, MI XXI«411 iww K* llir^Slairi^. muški 1 m1*41jm ^Bft&tf fl« Ml-A dux, 2/4» Sferni«!*, 1845» MM isv, JhUT^fflt *»** X #asfHft IinSIIh f.i., I 1», 2/4» 4i mrnmtm, 1345,MI f 4 if« "^ftEai tlf^at mUI* »u^i x i^mift t^Hi* ttj« a/4, M«»l»t 1845, MI 1-59, P** lbw mmm^mrnm) J?* i^l^ti 'fr^t *r,l* JurrTfTi »m^Jsi • «*|»f?*, m«l®dl- j« 14* iMUir, l/s, ttMMMte, /1*45/, »SJ IC 4 flffct, lwerat a 2 ftlaa, lifer**© W4>ia4$, ns* ** r«« icfi., taNtfU IH l <**iuj^t*, t**.)f •) M 4~*»9a»t MI 111-2«, i li) »I 21* i i^UMtMi Mi X2X-2#, ist, ?*v«Mfct 4HVf mi 1-25, pr« 4®* «Jnl» »ol^^lj«^«, B-tejr, 3/4, S.Vv»«, fl 1H4*, MI isv. n* ■••flBdOTM' ^fUflt 3/4, W e.t« 22*ISf 184*, MI XXX-J1, OUDL mtemm^mšm* mi »a, 2/4, turno eo* oaproMlett«, S, e«rri, tli 184$, IMS 1X1-31, ist. 43* —»i|ljiH»t J^ter, t/4, B. M«fi«» /2846/, BAS I-»f pr. 44. Qtg> aaft. •) »ufcfcl abor • c«pp.f ep-^tar, 4/4, i^tlM«, I« fmatt, 22. U 1846, m trne. K?Lt te« »Iga., %) aa^fljfvli, 3» i? lisi, M« x-6T, pr» teti na^ft ^JfJt »*i*-f*ptj«rk»f s/4, i« tmasti, A846/, ms 1-251 pr. 46. ?€1JH1« Migal. mre« ms!^ mlo-po^ij«***, b-fi»olf J/«f *»» kutino, trmrm4&v%69 /1846/, X~25t pr« 47. s) «• iMtor, «/4, te* I /2046/, Ali li—U, Ur, j *> /2846 tf 2851 */, BAS 11-12, lsf« **• %y#na,t 4/4, rti« *.»♦, /1846/, I«t5, pr. 2/4, AU««rof S6.JU 1846, MS 111-18, l«f. (ebra«te ^ladt^ ftli&ovtikoga) flT^ftt 4-mKftft* /«tor*4te «*!«**• JU MUi, 2846/, izgubi j me (t) H. *techiodfl Mod. »olo~i>«pij«nrfca, 6/8, H^m* «lwf Usinaki, /2846/, Bfti l«4t, pr. ». m ffifflfflta, a«2*-papij«itaf JMter, 4/4, ia*. »m U«i»«t P*mm /1346/, MS 2-4S, pr. »J- *4Hfct ml ^t. a*l*-p*pij«rfc«f f-4ur, 3/8, GmIiiUI« aoaU, /2846/, MS 1-42, pr. H. IjlfMBt a*2»~papij«**a, 4/41 tetmrmt*. m. lOhter, /1846/, MZ 1-42, pr. 6jyum I*f fiMI J—e-to, V4, »•**t /*«4V, MI 1-42, ja* ^f ^ižurn-t JMter, 3/4« a**. HaM, A«44/, MI 1-42 y JI Ml, 6/8, Aata*. tla*, S»B»t /i§4S/, MI £-42« pr. iMJMteSMli iM&r, 4/41 *22«i7»tt» •taMrt^t 1» Idelnsk 1» H,1 2$4§, MI l-*4f Ur. $§♦ v^tm^, imifn>» */$, M imu, &» MtotMft* A&ti/, MI 2-42, |>r. » *-*or, 4/4, •te, O*C. /1B4€/, MI 1-42, pr. ? fr IfrtfžMftlMElt MlH^Jf^ili^i Ml, A*«*** lu^ioro, T. U »laski, /1846/, MI 1*42, HM Bnfear, 4/4, aato&tisi^, il11tOW| AS46/, MI 2—42, pp. ^ £SMUOgn&ft» 4/4, li.il U46, MI 1—5« im« PtFtrtemif ») mi Vlflte 1 £la*avlr, * »»2 - &s ter, 4/41 Oltgra, 8*2 1047, MI 211-22, icv.f %) sa «l««ivl? MI 111-2J, is?. %% m ^miu^mmu^gj BHlur, 4/4, caa- titfcx2«, A* m*m9 22.212 2^47, MI 2-42, »r. Mfar« 4/4, Ute~ A847/, **i it, jar» 4/4, **s /iS47/| ^tef 4/4t H* +**., /1S47/I 4/4, ».t. /1847/, *v* * MI 222-27, Icr. «» Vitti, II flillHr, a/4, b** ©.t., A84?/, MI 111-27, Ijpt. CJJUUL1 rlto&t* zarokam «?tiaa lati, moški *ter 1 glaaartr, /M#?/t SšB eu f m. *tx9 fe*g 9 pr, 9 (prar»~ Ta. Me. aa laruatl feaka aala« aaMU 1 alaaarlr, >?«la*lja H* Oaja, *-*ar9 ft iaralal«, /1S47/, H^JI EO f*a. ETltt tea alga«, pr« Ti. ffiama.affrtitŽlKfi 'fliifižnOi mm »ter i glaaarir, «a2a~ 1» 8ajisa, 3MHir, 2/4, faaala, /184?/, mm m faa. tea al«a., pr* 72. a^ ssfcua« arteki aia. mm ster i ilililte, »ala*i~ ja T* -lvkovlča, t iai# iad. aaaatma, /2847/, £aa* tea pr. TI« *m **** i glaaerir, aala&ja f* ivkori- (t), AHtar, tmpo U mmernia, /2847/, *m m faa. *•*« tea ai^ri. 9 pr. i^a jr&ia u voJnlk«. in&i ater I glamrir, iale41-ilja iTkovi^a, /2&4?/, la£gfe2Jm& (f) lOarai lat uran «1 «»ara. mm «ter a aapp.9 &*r. sta* lodlja, 2/4, Allagratta am aaim a giaaaaa, A®4T/f HI Hi, fp • *app* • aar« m~ la&tja, 0«terf 4/4, illagratta am aaiaa a glaaaaa, /mmv/» pr. U* ferajava), /ta 2847/, BAS m gimrnr, rila t*, j/4, m J * lMt 2J.U 1047, BAS 111-14*, l«f. T& »mati M jMJto, aušk* aiar i 4slaaarlr, mH, 4/4, OJU *ato, B* Jakama, 2.2 2848, BAS 2~8t lar. orkrnur, to, 4/4 - 3/4, »ata, |a,2 2048, MS 211-3, iar. , a) sa arkaatar, riia U , ri&a »j. 9 rite a*t*, 22.22 2848, MS ll-2, iar»§ 1») m glaaarlr, MS 111-25, Uv. T4. T5. T* CJUU1I2 Tlf, • 4/4, mgLif f. U»laski, 11. Ili 2843, MI 1-9, pr* k^likgal k»obod. m glMmir, Sto-ter, •»!», M. III 1848, MI 211-9, Ur. ^ fttf ^»tlftffi* futer, 6/8, ».**, 22.2X2 2848, MI 1-46, li?« M nmnf, f-te, 4/4, n©** MMI+ 4224***» 28«221 2848, MI 22-4, im* imate rolorml«^. m crk*«tar, C-ter, 2/4, hm* **t», 28. f 2848, MI 22—2, im. 8?. ^fl^fl^g, M «ltewir, rtšm ts*u, j/4, tet «*t*f 8. fl 2848, MI 2X1-2«, im* iMM^mUžLjk »• *rk«st**r, ^ ter - 8 «m 1 - E ter, 4/4 - mu, 16. VII l§49, lOi ^ ftMtttf tBh • «*»•» ^to, J/8, f«9» 42 NVk*, 8.1. , 4* fX22 2848, MI 1-9), im* fe* ouvertur* »*4, s« orkmmtmr, « m2 - J« ter, 4/4 - 2/4, *o«t. • Ul.mod. m ara tre*?«, 2$*£I2 2848, MI 22-«, im« II* uli i^IftUa, te-ter, J/4, tiral *te*i*, B* JahlOMkyt 2*1 2848, MI 1-26, isi, M rlBff^. Uli lifijUti 8-ter* J/i, m* mm t«at», f* teiate, 6« X 2849, MS 2-26, im. !J» *a, Mkv, 4/4, mi ionst«9 X. fTjttllMHrtrj, 2«.2 2849, MI 2-26, im. H- fll jtffclli te-ter, «/4, *2JL fili m«*, A.f* 22*2 2849, MI 2-26, im* IS. iJSH&OAfib #«20-j>*i>lJm*a, 4-»*l# 1/4, Jtegio aelto, 2 22.2 2849, Ml 2-46, im* ^ fiŽMtt •> —to.....1M*29 ^mt« «MH ffcrite«, B* Ji>bl«Migr, 24*2 2849, MI 1-26, im.f *) 2-^2* Kaliti sfeer i tek*, 2*222 2849, MI 1-21, im. CJULUV j?* iff itimm t aa2«-tai»ij«**a, *-to, 4/i. a22* MN.» »* Viliiffil, 19*1 1849» SAS 2-26, isv« 18. aolo-pepijrrka, O-to, 4/4, *A4aatlaaf B* Viliani, 14* I 1849 f BAS 1-26, isf. 19. Jlaaahoro fflUjtr •<^l*Tt to, 4/4, ^ai* aaaal - Ali. paaaiaaste am fttaae, 29*2? - 2a*Y2 2849, BAS 21-?, lav. U7. * . aa #aaavl*, a^ml, J/4, tea a*%«, 2f*72 1849, M* 212-25, itf. M* naatlailla. m «2aa*vir, 2/4, tea a*t., 26. TI 2849, &AS 112—5, lav. BH» llfffl^ f ll9, MS, 1-24, i« *. U6. ta ftxkma*lah, »ja£* ster 1 glaaevir (srk*atar)» 4/4, ataatlaa - Ali. mmmmi »o««, ¥•«!• *ielc» 26* a 2849, BAS 1-1«, lav. UT. JliftSL^jM^t i* i|2aate m Sftp>a»jt(fr ^M« glaa 1 orfc*atar» F-Gar, 6/8» AnAaattaG« 1*1., 2a.I 285«, HAS 2-24, iar. »8. gžilM * i&Kb** ml^^fVfM, fcammi- amlja 2 ork«atr*cljii 3 aar.a*2. 1 2 »al. F.Haaa-aa, 28fa, MI 2~5a, pr. ar*, dirniaa %Mf *ifTffe£» aa2a-pa j* i J «rka, fart, 4/4, Aa6. aapraaai-fo, J£n*tt2j«irl4, 2a*t 18$af MS 1-19, lar* 2411*» a) sa erfcmtar, a-aar, 4/4, Aa4aatlaa • tutta piano« 24* f2 28$a, BAS tea alga., lav. $ b) aa glaaorlr 4-ručno, MS 221-4» iar. tU gpii^iis, ae2«-papljavfca a a~»sl, 6/8, Ana« paao aaaao a am affatta, ¥. fatJJ« 3.U1 185*, BAS 1-22» lev. 18* ->lter» itoli - o, IJarka, C-aar, 6/8, ll.aon fcreppo aa la^le* I* i r«r»4©vld, 2a*fl21 2ii5a, HAS 2-21, lav. Iti* ajai« a&ar 1 glaaavir, iMhir, 4/4, *a4mta, ?• rraradori^» 6.2 185*, MS 1-23, lav. 114. laflla. miki »ter 1 glaaovlr, A-*ar» 6/8, A«** am pa* aa 81 a&viaftoto, F* i rara4evl<§, 2.12 l85a, aAS 1-2©, lav* 125» * /na m p ima -ferta, pk^temaalte 1 flautu, i** abljm« U 8a2lial. *a2a-pafij#*te, Sa-ter, 6/8» /^a4mUaa/» S. 8. ima*-*. #rara6«>Ti4 , /285«/, MS 1-25, pr. SHHNttLltift* ** ofkmtar, »agslljma p vltažka #pa*a a 5 81aa» Uteata 1848 - • 12*1 m, am m m$* im* impmr%ttmm}$ wp»* •) 4p«amir 4~mifi**if MS m-22, lir« w r*im pM^i« MI U2«22,im. i4Hfi» m glmm*tr, B»te$ j/0t Im *.*., I3UI 2Bs2f 222«*», « vioiiau i gjmmmrt** hmA* 4/4, mšm»* na©, 22*22 U5if MI uw6t im* ter* aioruca rnklmmt flft MMl* *-ter, 4/4, *. ter, *te&lo *spr.~ 422**ro, 7. mi 20*2, MS 11-8, im* ft-nfatf /I3*ri22 28S2/, laganja- »© (f) ^ /2j.nix 2051/, ia*»- H2j«a# (t) m tei*-*afi4mta /25.fXXX 2i§2/, Mljilt *> »» tfUaarir, vite taa«, rite aj«, tea «.*., friH 2f$2, žus xxx-i6, im* i ^rttteter, 21. 4 2§S2, £*I X2«22* im. 134, 135« *42* Ptt itenJm, f-ter, 4/4, t* »lic® 114, /Vtv it 1851/, «» m Im, ^ «i«n. ,rr. 142* #ff, ?tfill» tli mUitet fMter, 8/8, m- jteMite A.UiiMi/« Ulit 1852, m 1-3©, im. 241* ^žltam« te »-mol, 4/4» Cte »ete, l»X 2892, MS 21-23, im* («te*&*mmv.telite 144* frar. J^atea« » iiX, 4/4, , 2852, X—74, 245« tmlHei ster * «•?£*, 4/4, tete*, 22* im, itt 2 1-32, im* 146. SMB, te2#-f^pijmii*, t*m»2, 4/4, te** te1tetelite» r* irtetemU, 29.^X2 2852 (222 ranij«), tet X*#7, im. 147. M^f teialmm, aids^i^, B*ter, /285V, 1»$!*» Ujteft (t) 248* fladMfrm^* tel® p*ptjarka aa $la»e?lr 1 vielinu, 3/4, /teteate, V* Mteatei, 2892/, £*S l-4a, im* l4f» #aawir 1 b&mmlkuf 4/4, »Anteaite, /2852/, ite KO *te« lil, te« »ip«9 pr*, (tr^aafcrlpcija telatea fr. chubcruO 15o. V^Rar^a tea&a« ster i ««21 ute*, 8/8, ite* teli2» 4/4, te*, a&avgite te imteiftf V. iiiteui, 28*222 2652, MS 1-45,im. cuumn fam H.m, x *>-to, 3/4, aaaai, s*».t 28. m 2852, u&s 1-4?# iar. ^ »^a-tfjfijaifea, 8-to, 2/4, Mi* am tftat®, f. (Mil 5.2* 2852* BAS HI, Isv. fcpfc Mšeuidhi*^ taH^ijfik«, *wlb MBH* m ittčafcra *©» inaaaaa*a, Hi^te, 5*1? 1852, Mi 2-44, pr. *57« ^tMBLlft a—tjaSJl 1 £-to, 4/4,A11. S94.I SariSi4t 8* VI 1852, MS 2-37, ist. 25B. lutra. mjafc* abar 1 glaaanr, /2852/, S^H m tm. feaa alga*, pr., (trmama* 4uU*mm p*mm) r-nt mMMR* aa2a~p*pijaiftaf 4/4, imŠmMm c^u ** irara-to, 6/8, Hs a.t*f 23*22 2852, &IS 222—22, !«▼. w Titto »fear a mpp«, B-to, 4/4, ♦a, f. v r«r*ai f2846) A .llf (1847) Srn »latff /2847/ 3«* *ttf SjffMftfMi JBH ^t^m 63. 64. 65. 67. SU« (1852) aiBšMš Wm/ .....i 1* /UM/ Hatl i /2852/ A*....... d^jLSj^, Mmi§ ^ jj^tma) imi) faAaa »a* aa bolgo ff (1842) daftgppflj^ /1842/ #tff IfMI4-'*' /U42/ s* fm*a* T. /2843/ t. /1&44/ ta* ^la^a aa^ /2844/ ^ 1,1,1, «y« jffilf, A«44/ 22. /1884/ 1 * Hi IMf^^miii. (1845) rmrum^tm ilcr^taiM Janama (2845) Sfrtffr Jffi^ffjL Mlf /28*5/ aaft (i«MNi*t 1846) H. «5. li. Jb jM. !7« «3. I5U It 13. 34. 35. 36. 3T. Ciill /1347/ /1847/ /1847/ /1847/ /1847/ (1848) (1843) *i*wwjati (i&*t) (1849) (289*) Iti (18») (X It, 18») (1S») ftHHtffMi (1891) 33» 48. (18») ■nmt iinttfffaa, a«*«) (1S92) iaMiUa Hitu (lfsz) Mm (1858) /189«/ (1852) 22854/ tw* rntmiim) /1852/, {*) 0IUII ^mli^JiJ,iimJiJsA- x* 21 UM rek&k teveJko J* SMtf JAM., fo Amm 4. m išt ■.mI ažlaLSMmui f* 6 v Jtl^,!^ 'Srl I» ^ * »rak..... /Bm mml&m/ t* Mmmm* Dsmmn ffiHfp^A. piiir|»i|i^ /um/ i. \ULJJL /ftkil ^K - sMHfti3C'"jfeb^BL, - jHLaiiMMkdlMfr « SK m . • WPM 4MT* 2' Krt« - ***#» S^^ESS** 'l^l^ž^^ijNfei.jt i jfl&Ai&PUifri i m.....Oi^Nte^ mt)* ^hrlte. £M|te» * rilII11 illill (al^te)* Pterte ak^ltete« * JPng 1855. 5- , ftnffr*tBiiiaiim s**** a« igLMjto* fr TJffrr * ^rtete te*s2J- tel »avte 1862. i. t»a» * tejgjfct mitero (telite), 2062. f* M • MffH« ^ &L%.....#Miff» ^tiMflfc- ■ HlUM, ,.ilif 1,.. fflftlt» »•M,. ISJE&llt yWtPtfffi» -tf M^iffftfMrt. m frlUlMtt - fcpA. »t 189f,(I i*4.)i *»*•# -»»j« MŽS£ - ^er«, 19«, (XI led.) Mi*¥XI tnusakripelj« IL Mifara na £laacrir) i* yff fr—l - >ft0M*t 1 28§*f te. 2 (litogr* t I varal ja) ftMMI jrfmfrftt čvrnortn*,, 1 fe^ • aša^ra*t IffilftMl ^tlMftUfT^ afelaa*^ Nn aasa*&a ' 6**laav (aobodn* tn»*rt*alja f*n*-mAUrn 9tk |liKVi>» ) 2*. ^f f f ffitt * trn&Nfc* i prra lfWBa, • tro m. 1944. 15. «MM*la* UnlMkit Isateaaa Tttkttlp« »flLftJMt. ait mm - i**>ra*t »B »U®tmakt« (ar. ^UmUS) 2944. 16, fatraalar Uaiaaki, iltn^t m araHail *lmm i fllriHf* ati- t£ ii(pNrtlt hrrataka* (ate. I.iau-£a2ia~ afci) 1944* gfff - mklrnšni mmš Urv*t*km (ate. mtiifi) 294d« i«. Vilmlif UrnimmU vfaf t gf, TlfftHi 1 H+it mtm! IHi. » alfi prft Jni#a) - »b t -ar. eaailija* 2f I9a?. 21. iMJššMM) • ^raarjata* »HI* 191# (fotakaplja iaravnllEa) 23. Otga naf («**#ar)t - Zaigrat, *tr*€aaiiija* K2T2 , 294t. ■S^i^iHa^^«^^ • l,j,tlŽJži,» »i^JMt .MfbfrmRŠt, > mŠSL C2UU »■■iMffif Mi {A*~ter)t ui te- iML t iuja&t žl, ^fftefffff • Ste9N*» K^M »Usluaia* tur. S« Hnfi£) 2944« 25* Vampir I4*l**telf H^i iaiiia* ^ šteli I rn Min* MMI* 11 li* Mfti iHf Mtiutitea. lwi ltfa> ^ mmi (ifffte>t fe^iilt ffttffm te, '»j« Ite J*. igUkMJBSii i&Bb S*, KjfrfflHfrflftt MimiE * teiprte, «Mt Itftlf - ^grte, sgft i* ipiste« 1*64* (te*pttei* $m m abor) 2?. Mtelte MnUitei, ty#jft (J^I^j^) j^ji iMfc Uš tffa^f »t IS Hrratek* u glfttevlr) 2»te - Eat Ml ite tev. Ifcfr iftTftttlNI ('»m FMb' forlaa (1X1 8., te. 27) - Sat«m», »i asuron, u* s. JU.aU*) 1956. •• BUtlit fžlfrftU j« k*f'ni arij • ti) i« fort— tštoml* U 8.) - Z«sr*t, 81» akoavrt, wr. i.82«tU) 195«. BimajmmmsA © f* m&mmmm §47 1H& *'mm*m Uiaaka% mi, 2042, te. n pa* airaaa- UH* t. ltafeatliievl* 14» lataftaja s**kla8a a *i«aiaa fea**.ta2a?. i uf 1843, te. la, 3§~4** 3* l«ft»i »ara apata v. Uaiaak&ga <2» 2*£rate)» *£aaiaa faavvat-«ka9 iMi 1 4a2isat2aate*f 1« 2844* te« 31» Hit UH&* 4* K.I»t mmlkrnln®-** afc2aaa tarafe m xa*a*a a Sakralni, fesrr. ,ali»v. i 8a2a.#* HI, 1848, te. St, 2a?~ta8 f* , /O lavatfel *lj«teri 2 alafea*/, ***»a»ar palitlaafea M^MT, 2848» fcr. 143 > - ' I. /4* fVftlsraAl *i|ili»l 2 alate*/. *3*i*a% 2848, te. T. S»£»t /O ^a jnralavaAa a^ara *J4»teir i a2ate*/» %j»t 2848, te. ar I. g /M i aUto*/ allgaaaliia ^Mia^i^*« 1848» te. 22a f« /fa»a &*/, latama iMula a^ara 1jate* 1 alate, *$Miaa iMPMMtaa* alavaaafea i te. 14, la. Vt*keUaoYi<5 Ij«, *It|mla* 1 slaba«, •fara «a1*a ttaa*«% 212, 2848» te. 28, 241-242 22* ».JU, Jtatetttte aagrafej^lca trv*i»k*9 ftltm* afca i W»lttMll% mi. 21147» br* 44* 276* 22* «*, mpim is lew *Qaalaa h^mite, a2a~ 2 teJLtaUteka«, 21XX, 2847» br. 42*, 264- 2843. i J. I. 1* 2« Za&rate teč ara j a»btf| te 21.2 2$5*./t ratea aoirlna", 172, 235o, br. 272- 14. !•£*, ^^rata /O &avria&a Hta2amija f.JU/, *8«ste« aariaa*, iti, 28*a, br. 29§. 2SS2. 15. ».S. 2a lagtete (0 va$«*ttj*j sabavl te 27.222 2$52./, aratea aaviaa*, 2722, 2$52, br. 64 U. 1*1., tefar»4*l #2aabaaaj prlratel te 27.221 1852/t rtSdala»lao^ Zaiteag"* 1^52, br. *£, 142 17. 2a Sa^rate /i telikte ariu kaaaarte te €.72 2$52/, »iiar*4aa a^ina*, 2722, 2352, br. 2J2* iS. 1.1*, 2a raba /0 tefcarajaj »aba*2 te 29.2 2§52./, **a~ rteaa aoaiaa*, 1711, 1851, br. 22$. 19. 1*1*, 2* Izraba /S aa£arnj<>j aatevl te 29*2 2852./t "lartena a^rlaa*, 2722, 2351, br* 25«. 1251- lo« 1.** 2* igrate te^amjaj »abavl te 2a. ¥21 2352./, **aiate» wmXm** 27222 , 2852, br. 292. ua CLIII 12» &«!•* B«4gttai»-J4.a8 /0 igrate U ai&afemhwm* » I * " 2854, te* 21 22. S*S«9 /»ateala* lliiaim/, ?a2lt2aaba tttftg*« 2854« te« 225« 482 ti« 8.8.« Lis&ttttka*a/» **a?a«aa ac*iaa% 22» 2854» .iMMMRP^ 24. *.f*.» /Morala* Uaiaakaa*/« **av«tt*f 212» 2854, te. 22» 2855. 25« 8.i.» čalkt tmp$rnrt Ualaak«&9 "8«*«% 2V» 2355« te. 27.» 257.-258 * teb 28.» 273*' 2858- 28. tr«!«««!^s->eteta«>vi£ l,f f. l&aiaakt - Zlrvtopimi aart, *»ara*aa ai>v&aa*» 1X22» 2858, te. 231.-242* 27. !.«.» ?Mi|flr ajaaaftte a2ate» 22» 2882» te. 23. • 53« 2^. 1.1.» Casaari a kariat apaa**2fc* f. Ualaakaaa* "laka jgara f XI» IS62» 2a., 26a* ». -mm. A, t »tul Kteftjaaapi *iirtettea*, 7, 2§fa, te. 249 1091. 48. 1*1., "Ijabte 1 slaba*, ^^tenar 71, 2 §91, t te 72 , d 4f. 9*1« • ^ tetetete apara, **arai*t 7211, 12. mm UBLb 5a. riaraahSta «1», Val ar Li0iaako^a a *Ia2a% •fiaate*, U?f 1093, bar. SI, §22* 51. FlaracfcSts J., f alibi atealal iniifl Mit a fctgtete* 217, 9MNN 272—§7S. 52» fraald-taviSid A*, S* ^r^te Uaiwba«a* *7i«naa% lil, 1892, br. M, 53»—S JI* 2» 1893« te* $., 75.-76- 55. fr* »t* t rr*4mu*vm mpmtm m%4mter i slete*« umt 18§5» te. 142* B*» (VL prmkM**m*}t #lpmr Hit 2^17» ter* 221*16* S?, cm** »a, - ^ovp if 2* 9 *>» TJ. 5$. M* m* » Hr** tak* tesali! f* i* *te«fe#~ vi fe*l*«» 211» te* 44»» 2f J2***2!3S* 5§. ?l«laeh#r ?*» **©rl»% *itrr«š**rka *M«rias*t 1897 ♦ 4*1» te* Urlifrl^ *»t Iifeiqp y r »ia iara*faria#» *&«radaa mn» itf7» te* tU €2* Or2ori/ M*» *Umr*šn* m&vUm*9 U212» I8f7. te. 222« 82. Bar^aHl*« 2. t & praa&ari e?«ra "farta** fSi*§r*t JX2?2221 2§#7» te* 2t8 , 82* Bt» » Li*iiiiakl«^ tJrlga« •SlaMHr*® 2XaVIII# 2897f te* 224 14« HargaSi* 2*» *faria% #Ote«r% 3QUfIl2» 2tf7# te. 85* Slalf f|*» "t8rta% *naaaa* imt 28f7• te. 42» 873 §8* tafeaš! 9fti9»t "i-a*ia% *if»cv)iii* f» H9T br. 22* » * te. 22*» 835*«#7©®. 87. ».*.» la^ater a *Ote»r% lMMXlf te.232* amn !*»,, itete *71«mm»»9 XXXI, 18^7, br. 43, §9. «.!»., KaJc« j* I tri«* M«itetete »»siiuilij«, *«rs *&mfšm* i njul**! i 72* f*I*» m tavmm rte«, ^Obter", JU272J2, 2SJ7f br. 2». 73. Hnr* pmšm%m*m *3terlte% *»rtei®iIII, Wfi br. f7&*, 3. 74« »*/!*, ti norite*« *i§iMii*% 112, 2tf7, br. 21., aa. 7i« »*t«, TlaanlStte «S»**te# aer*te, 2X122, 28§7, b^* 223- 1!*$., Vtetelftte* *f>0ri»s% «Gbter% 2227221, 18f7, br* 233* 77. i#t li&aatfeffeier iu ^^jn^ar ttfblitt, I«, 2197, te. 233, 7#« *atei*|te Ur«, *rarti*% *»r*atete iteteim*« 2W, 4*2 79« tlitelf »« * /t rraisvtebl «i'*rlaa«/»*^jprMar jartAtlaate Silter« Wt to. 22€, 1-2 Ba« Itnga a* ♦ » uaija /is teavsite/* ^Etetejate«, 7, br. 1«, f br*« 11* 3^347* i2. teute i., t«|te im« iigitetiiite #^ariaa* im, •Tttete«, 2112, lt§7, br. fl, Sll-ai2 82* B *4*, fjatet pragi** baaaliteag r«^#rteim, *lirr* tek« 27, IffS, br. «73*, 3- #3. Bari* f* Uaiaakt, 1» avat% 22, 2#9I§, »t* 6* , ICU4I4. it« 7, 193.-2». 84. Mm mhmMi 8 mp&mmn ?* Malnaita« (narla"), •rjata«* flt 2098, te. t.f ti.-tj. as. ttarca*U 2*, Maiaafcl, »tetijaa% mi« 2898, te.12, 'Mg> g! TfcgMij I. i?5* -3F9* S* I*, *a*aaa*og»41tagi«a Sarina*, 18§8t Imp. S it. m. t "Starta«, 11111» 289«, te. S i«, ai»aal4 aoTlaa'f f 3. X. t mjala iaita* an£ *mm§m% tmg*lm%**t it, 19&at £r* 9 T* 94. ***., « %M4tM}m Ualaakara aj*ara IH* 29aa, te. 144 ff. iftts^ i.f aafiaanra: jrav* iialnairijera *J?ar*jia% »Otear*, w w 29#of te. 14©.-142. l§a|» 98. i raalav C*ftefa* a %22%a), * Hat* S»*a*9 HM 29al* te. 38* ft. M. l f.t tM*! naratei l*at* i**ar, 22* ifalt te. Ji. tt. tniinai.....fltlattaalm ftfel#a Ofca*i«ai*i llat f. Malaafcagft, 2» 2faaf te. 14*, 45f. 2§al. 99. fa «£041§ajiaa f. Malaafcan, »*ateatt«*, 22?, I9#>49a4, te* 19., 411.-42«. laHni mjla, 5* *teltejl*» 21. f, 1 kateli-* iai 2, 29*4, br. 5., *.-37. 2*2« K» iit1il<>Jtnl>f B,, Šote {« 5« gteitejm mm* i f. U*tete*«»}t <*to*tei lite* »222, 19*4 f to. 45« fcatea nr. «*,, fatrtelte Ualntel i aj^era tete, £a-grab 19*4, H Ite, /tatefrafija/ 1*1. late«!«*, f. Maiaaki, *2gMte* f«^fel*tt*, IU, 19*4, te. 121*, f* 1*4. , 5* gaiitejlaa irirtl V* Uaiaafcaga, *ff»te*J#ta% . K22, 19*4, br* 12, 1*5. B.9«, f. Malatel, *!rtetete pnste*, 19*4«, to. f5#2., 1*6. -trtetetel s«, Vatraalav J*iaitefci, *ob«ar% XJ»7, 19*4, to. IH. 1*7. ttmtel I«, ilimo^ UiiMko^; m 12*t 19*4., ter'*, 22,7, 19*4, br. 121. 29*5. 2*a, 22*šli teb, tete£ flr.ft 7. Ualatel 1 mjm&tve 4ete, b24}*aaki tete*« 2*7, 2f#5, It. 4«, 2*9. Emi.««', n*ri»", *A«NMr 3*4bl*tt% 22* 19*5, to« 96. ,£* 22®« J£a»Jairi, *llnr »tete .22, 2f«5«, to. 2BJ7., 5 224. 1,1«, Zb*rtt* skladba aaših telatetalja, *?J*v*ftfcl *Jaat- tefc% 2, 21*5, to. 7., 2*5.-2*7. 215. 8i*©22£ i rtelte a* *3N»*te% UHf 19*5», br. 22§* $MMM S«, 7. Maifta&l, javačbi *lj«iifeii*% 2, 19*5, to« 5«, 74* §77* 117. f«, ?ata*t Ualateaaa, *% a#*laa% EHt lf*5., te» Si, f« 11S* S*» *o«UJ« ummškm* "Smrvšm mmimm*9 1906 lun ~ * * «*• f a* lat *« 5* 119# %*jjr<1ltaaafl» U*i&*ia, ^NMMpMMi^t lil, 19»5, te. J. Ifa* zaha* !•« Aatmfea mmva Uaiaakijari* il!aftlf rnrnmm te*attfc*"0 1, l§a*» te. 3*-4.t ia*-^a* •si;' 1». itmdš u, 9« *a«ilšajiaa J4aliM&a§a naradjuaja, IM* aaja*a% mi, lfa9» te. It., ffa 1«. hirala S*f T. Ušla Al, *?*»ar,|a*a% iHi, lf»9g te. 19. laj. KM«m&*i-d«ljl4 „., f«tntl«T Usiuaki, •«**«4a* BVrt. M% sun, 191«, to. T.. 1114- raaaaalU ©te^al4 2<§*4a f# Umiaakag, ajl~ 2X2f 2929, te. 4«., 732*-?33* 243. Ummmmt h*f f* liaiaaki, "OrI^ha*, 211, 1919*~l92a., 1*« 3—4. t 79.-83* 244. Mailsakt, »SlavaaaM mii*t 121, 1919» it. 245. Hafner,?. Malaairi, *f!rri*tdka otetma«, 2*222, 2929, te. 129. ,2*—3* 146. 21lJ[l4f f* Mulami, *l*atelaUaa «r«saalaw% 2, 2929, te* 3?* , 4* 14?. Kmmmlte-cv&jl* B21jadl 22k, Vu«*a2avittalca Ml 222, 2929, te. 43. • 692. 248. šmmmmkta-CriJl4 a. , Vatroalar Ilaialrt a kal« Hira, Sagrafe 2929 /rmtmmtrhfrn Ma^flja/ 249. vj., lattaalaa Ualaakl 2 anja teaatate apar«, Sa^r«* 1919 /atuitlja) 15a. Hal4 fj*, f. UmiBMkl tea aa^raik ^irtaa Skala a (2951-2854), *r.čaal21Ja* 2122, Iflf, ar* 2, !•»?» ar* II, 37.-40. 252* 9tvHf i^alor aja f* Ualaaka*, V«**alaraaafca »Jlra* 112 f Iflf. te. 44*, «t.-Tal. 252. Sara*, f. Uaiaaki, **ac»a2a«MMfcft ajlra", 1121 2919• te* 43. > 692. 253« ^IjMaJl daaarl naša* f. Ualaaka**, 2, 2929, te* 44«, 691.-692. 254. i, *%t*c*4i*»jiaa m, 1929, te.t5a. 355. tlaaaaae £»« »Higlf Ualnafci, »tajitaml J*g% 2ft 1919» «r* 4-5» 229-245 256* fteallM Vi., fcjallija a^Hft llrtmcj, caal-U}m*9 Hll, 1»9, ar* l?f la3—la4. I32a. 257. Banl4 E., garanj« am»l«kaa lllrlsaa, *Krltlka% l,JMa, te* 3»» 3*-4. l$3» Xte*avl<*, Mal&afcl u Jc©lay »Hrvateka f res*; »ta' »Vil t 192a., 78.-79« 159. bitimi j* Kaa*aait»-®218 -I. f. Ualnakl 1 aja#a* *Jh*riii% ^vitei Hat* (Oaijte)« 11» 2921» te. 236. »$* te« 2®*, 2* , tu** 14*.» 1» 1922. KX«» 1922, te. 3* i »— 163. 2fc2iar «*» fl #tettejlw <^N»ltelfcf 4*2222, 2922, te* 274. 264. IMtetitar Ualatel (»Forte"), *teaa#% M212» 2922, te. 29*. 165* fteitette rntfš M*, K 25 -?arlaft*9 Mata*- ajl 2iat% 11» 2922, te. 3848. 266. letaš* B*, £a&aa2a*aiiaki kaaaart a fte«aP *»jai% 222» 2922, to. 127., 2. 167* 1*1., Stetavaaja aaj#ik# ©para, Vagaalaaaaafcl llat*, 7» 2922, to* 252.,3* 260. 1*»., Im Ittete 7* Ualaaka* *Mrv«*šsk2 Uat" (Oaijte), 221, 1922, to. 292. # 2*. 269. i«i*» fa&iv**., *Kaaaliin2 U»t% 1, 2921, to« t., lili 2921. 27®. vijmaip Uai*iaki la *M.laaa pmymm ^r®a21i% *fator*, 27, 1923» it* 25®«» 4* 171. tarife «J.» ftte® 7* Uatetea* *te&f» nmU* *it ▼* caai- 21Ja% 2722, 2921, ar. 2» 24. 272. »alii 0J«*tf* #rtJata2J f* Uatetea* - Tlaka trte, »te* caaiiija% 2722, 2923, av. 221, $2.-81» HM. i*te«al8 MM i »*aalal£*t tast* J i U«l% Iflll* te. 8378. 188. M8I l»f MMiMbilJa Hlrnll f. UalA«**, *&aaa% 1» 1929, te. 9A#t 3a*~3a? IST. IMNaKVlš, t% pr**X**U »afarateiteg kacalllta, *% ltm*9 II1, 2f2*J# te. JI.« 2.-3* 211* iteraaM A* » ^atebaartei vosi Ual&akl* *?aate#« ^teteKLafrt"« 2Sf« 193®» te. 33.» f. telttef f.» ?* Ualatel (tteiai aftete tesallite i Uai»-akag), »te*tete% JPšI* » 293®, to. 36®» 16* 19®. tetetete r.» f. Maimiki, J^l§amak% 112» 193®» to* 5*, t*§«-tii. Iftll. 192* Ite&t K*, EteMri aagratetka^ k*art#ta {2®* *a*«2ajte), Hara 4®ta% 227« 2132, to. 26®.» 2*~3* 292* 8*9*« 0te«ft4te®t^tete|2te prw teteteka ®f*ar«, *«ru*«»4i 2lat*, 21» 2932« te* HM, J8* 193* riftetejpMtn B*« tejteift raaaaaaaa, *ii®raatt% JDCt« 1933» to* 3®4»i. 194* ?*£*♦ Jatoa «a*&*Jaa »aaaaat ia 211rtea§ jakrate (U mimik* u 1aagrate)« *I®a®am*« as, 1932» to. 335,23* 1§5* «*!!»» 35 gteltej2te *rr« la*atea *Ihnrtaa#» ^atamji Uil% 2X2« 193*, to. 7454. 196* l^ateepriUi B*» JisaUte i wm%mi a Hirate, •iotellN 2172« 2932, to. 286» 12.-13. 1933. 297* Pilite! ff 4*» Uaiatei 1 laja a klatarijl te«a malte« *2aaalk% 22» 2933, to* 7.« 521.-517. 190* Mteatei i*» Fratetemlte trate® tel* aaaidklfe aa^tajmla a » »»tetei*« 122» 1933—1934, to. 5., 1®2.-1©3- 199* teiteteJ« 1 alaka4*» *25 tena% 211» 2933, to.6., S3*«"*li4* 2®®. la® *a*ltejl«« pite tt&tefc* p jaa»a, *25 te«a*, 222, 2933, to. 27., 257.-»i* 2«2* m.« tea* aajaraiaa aa#a #l«ate» *tel*4U»% 27211', 2933*-34», to. 2®., 248* sum t®2. t* Uaiaakl **teta% "\*2a*iiisaw» XTOlf 1934- 1935*» to* It 2-lat. ejgalaall S»t .-aataoa ^Unaja a apaoa* U«la«fca#i t Saj »a» wr% 1933» te, 2?a 2#4. Ualnafcl i Saja, »lama**, 111» 1933» te. 122 1. 4 ». 2a§. *ačasa aatlaaja n iftaia ?• Malaafeaga 2 2.2aj~ <•» ^rntomm- Ma**t an, 1933, te. ?849» t. -tata J-.. » iiaalr te¥i*taira gla^teoa kal tara, Ha* (****}» 11?» 1933» to. 399*» 25. ia?. U.S., ifaMHH^^i Uafahaa«, 3933» te. 32?» T. t#8. *apaa *lja% I, 1934» te. 32.» 1.-2. CU7212 227. ltewtete CvtjM u9 8® oaijttelaa m jtU I. Utlatef (a m*h:nvl3w%m pl mm f. UiHua^), nteilMi", I, 1934, br. fl«, 2* 228* Slikarij X«, lo® 4®dičajiea »ar®te®g ka&alllta (9fifii<»)t "Hrvatska te®tea% nt 1934, to. 11.-43, 449.-45*. €29» 8.1., te fpttiajlte teli V. Maiaafci^, *15 4mm", 17, 1934, to. l®.-ll.f 17t. 22®. 8.1«, Otea rvmtmk* a?ara, Vitezi llat% 22211, 2934, to. 79l5t 22. 222. »•*., 2®o ^Utajite tevattea* tesali*t* a rte«, "Hr- tefesfca Štete*®* 71, 1934. k®?. 22® ♦, 3» Ur. 223., 3* to. 224», 3* to. , - 1 222. ftetetefnl® B., Liaiuskl k®® čarjak, *te*teti*9 117122, 2934, to. 147, 15-221* Ttetetepal® B., «Vtete*9 "*ratete% 3Uu9 2934, to. 1®764,9. 224. i*U6 Utentei, 227X22, 2934, to. 353. ,27. 225. Mil 7., Uk . Usinsk®*9 Tjjlltefw 17, 2934, to.24®, 3.-4. 226. t*te®2f t.» & ©Šarita« tetetefcs ®f*ar®9 22, 2934, to. 2«, 3.-4. 227. šalfesMMartt i*, Varla", **«tanyi liat% 2*221, 1934, to. $149 98» 22&. traitetek«£*rl6 L., *aadaa<*at a aar. ka&allf ta, VatofMjl Ha t % JUI21, 1934, to. 7927,7. 2335. 229. AteH S*9 *>®riaa" te J »rlaa *, "teta tet. a a«rtea*9 712, 2935, to. 226. ,4 23®. Bari* a., Jadaa Ital f. U«iaak^a, »te* Caail , Ja% 2X22, 2935, »r. 17, 99» 231. itotor, Mraataka tesal Ites publiki sas #t® fe®4a (*i®ria*) iwiaa% 1935, to. lo«, 5* CUtfl 232. VI. y rn iliraka aftjatftlltat *ttr?atafca ravlja^ IU1, » lir. 12. t 639.-*44. 231» Mm V2. t *ftee4sl raa* v* u«io«i^9 "ftsvttaka ravija", fHIt 2935* lir. 12., 637.-63S. 234* 2«q «a#U*jlaa Hirat«« škrata i «lafeaw), liat% 1935, to. 8572, S. 235. Ra*a2f Q V. Maiaakoa, Vatarajl U»r, XHf| 1935, te. 11517,13* 236. hirala B., 0 l*vaaria% -Uvrsti*, X1U1I9 19Iv, to. 236., 23. 25*. tobr&nil ., V. Uai aki S svsjoj *r»,iai, ifJi mmUm9 Sl^ai i>rila«}9 XU1XX9 1139., 27. atr* 259. Irskih 1*, slalja Tstroslara MsJteksgt "ter1, i^Olt 1939» to. 208. 26a. S Ivafcid b*, ^aria* a aoraj ^tejall ulaga, "ukaar*,UUXX, 193D9 to. 249* 261. K*H»9 i* li ja bila pirate *sste* avaka akr**ir*ti?, -kOTastd", mXU» 1939» to. 242, 11 262* K*H*# "tteta* i>rila^at!aa fastlralafeaj l^vatei, **avasti*9 XXXIII, 19399 to. 231. , 11. 263. »*B*t 'anatejM ssiiBžtetete l&vatea •tertte*« ^tmnjl list% XXVIII, 1939, to* 9972, 12. CjUJU 264. irala ft»9 tuvatffea *Part&a* mi pasarraal vm&riM littol, *0»aa*% &UI19 If f te* 2aa 169. Ž poljar 12© gačllajiaa r&daaja "Hrvat- 4&a*nik% JV9 1919» te. 1194.» 12. 266* *v%njtmln .» V. Ualuakl9 -Mort flaaakl 1191% IIt 1939» teoj m aijafcaaj, 9.-11. 134a* 267* rlja aorti mlm&m aveja apa-ru #ijater 1 «0ate* aa laa tortnU% **araati% OJ.I?t 194at te. 190» 11 26% KtUl a.9 napaki (»Ijal*** 1 alote»)9 *»©v**ti% 12UTf 194a» te. 196.» 13. 270. »*ii.9 Mtite f. Ualaakd£ ^ttcl llirakaj 1351.& ttikm pa-aantlca% vil» 1941.-1942* 9 te. 1«*9 1.-7* 1942* 272. Anteala J.9 f. Uainaki *ar tloalkar *lar *Xllyriaahan ladarcaburt, ^Iaw uvftttatf", 11» 1942» te. 49« »la* 273. I*, Clas&baaa featniaa f. i«iaiaafca&9 •teratetet krtinami «v II9 1942, te. 22*9 6* 274. Mlati ¥.» Kdfca ja te*«taki m bor kupia a^ara Uaiaafcag9 **ajliavnl tjaiaik»9 II9 l*42f te* 3» 24-» 279. *.*• » ja «ofela da i>rva iavaffca "iarina^ 'Hrastakl k*ug»*al*t II9 19429 te* 22* 9 6* 276. *a; aiidapula B* 9 t* Ualnakl i lira* taka $Iaafea9 "!**»«•' pm amim", ¥1119 1942*-1943« » te. 36.» 3.-1 a. 277. i-laturl* J.t Jada& aaias&att *utSa »aiw V. Ualnaka*, a. caaOiia% H1VI9 19429 it. v-n9 1&-I7a. tra. 7. l&sfeMkl» n*««** te*f**ttl*» II, 1942, to« 22., 3* 279. na*»«r«ftUfear » Brf* t**?kl m® 100*.-11 mm a gltiM 1* V* Umimk&&)f It 1942« to. 31.» lo. »41* 2Se. e*f likala o UciACif^«t m**", f, 1943, to. 7!l®» t 9» 201. &»to*ftl6 ., 4®tn»©htujig®n ttor 41® ^MUklsa* d®® to®-attMhan *»6 d«ut!*oh®n w^mXkmhmttmm9 *I®»® &i*MM£*t 121, 19431 124. ,1®. *11« 282. iU, ironrtea tr»*lte f* U®lii®fc®c (*>®r*ji*), HI, 1943, to. 195. ,6.-7. 233. a*, tfvt «liftt«nlj®ki k®r&®®rt Krv®t«k®& u *Q®«£>e4ar®tv®", lil, 1943«» to. 257.,4 234. Jw» &4$>r®Mftfc®«ij® &l®*fe® u l»®*«^®tvu, mti®% lil, 1943» to. 62., 7. 2B5. lir., @tj®0ftj U«lo®k®g o® hrva«®** *l®ab«, "Mrv*>t®*4 Er^vsl% 111, 1943, to. 23«, 14. IM. 1.3. f tii&vjall ui!im% *t 1944*2943, te* 293* ItHll! K**2t f* *3rv**t»k« revijo*, l¥2It 1944, te. a., 426.-42S. 294. Berili K* i M«»Ji glmlkmtt llirimm9 rovi« W2f 2944, te. 9«, 26&—27e. 295. uoteaai* JU« Mol neki (Moriji*), "0oope4ar«tvo", 2ft 2944, te« Si, 6.-T. 29*. Boteooltf ,w« &*fllke 1 rehebili snol j« U«i»eko*o, *:»$*«*» U2f 2944, te. 22?. t 6. 297. iteilr»i.i:iilliKkl 1*, Iiot^oki (^rilikm is6ev*ajft ponijev* ki), 'ttrvtok* m*r©4% ¥1, 2944, te. lo43. ,2. 298. mmiil 14. t Umltmki (o»vrt «-» ri2a), 2X1, 2944, te. 21JU, 9. 299. ».S., 3fonea vodar aa V* Uelnakoga, *$eep&*aretva"t If, 1944, te. 121.« 4. Joo. tmttm fi., f. Maliaaki Ci^ori®*), ^»t revija*, x¥22, 1944« t lr. i.« 341.-343* 3*1. teiiiBM V., 0a4l2Mi JdatMfcag, "llrv. (»ki kn*at*val% 2?, 2944, te. 12., 5. 3o2. fcrtalan v., «vari»av* pavratak, m&§mmrnwt*t 221, 2944, te* 12I.-012., 14* 3*3. *iatnr i slaka*, ^sa^alitei Ust", 1945/46, to. 29, 7—$. flflMBB 316* w*pra 1», vatr&sisr lte|jte&t*tepak2ite*, II, 1946, to. 4.*5., 4M**4iP» 317* £ia*slt,*ftjs S*, v* .Ualpski, fsssllliis »urina", 11, 1946, to. 7» 11. 318* £.1. f ,4sirski 2*146*2946 (.'to*atfl£«giea pr*aij«ra kan 1 slaba«), -Ilaatrlrafil rjaaalk", 1946, to. 32, 9. 319» S.**., Is® #tette|tte prva hrvatska apara, *te*ls te* II, 2946, to. 7, 6.-9. 1947. 194 im. IsteSfti S*, V. Ual^tel, ^Ilustrira®* v|telt% 1949, br. 2o 3*» 23* 135a. 321. a«i6 «•, *;e*aa aa**javljala piaae ?. Uaiaaka* apa*e-m t. iaaki 1852» t« Jhraft *t2nl*iaina§fca pmmittS X¥, 395«, te. 3» 228-229. M2« H§mU i.» T. Uelaefcl, *g*a2adiiieka pagarale**, lft 155», te. 2 1951. 122&» 321» l4»aSa*wi?5 Bbf Umtnškt *es *iplaae» «Ba4ie Beegra**, 1952, 13. 324. ^fcer ., I i ve* 1 red Ueiaa «, Olaa Slovenija* • 1952§ lkr. 2339. 325» ftoMlj iMferafce makinaaije e goetevaajaH Um ta a ii^Pitet <*f|a«aii » arijama11, Ulf 1952» te. 2267, 14* 1221. 326. I^fesdll 4.» 3ttal*a*l UlnNi preporoda a Msrnm l#e«av •traSilovo", 1953» te. 9—le, 2. 327. mttemM o^era *JParl»" opat aa repertoara, *?Je-aaii:*, uv, !j53, te. 26a3. 325. ».s., ¥» IMmKI, *15 #a«a% 1953» te. 9.» 4. 3JTJ. 2e»0»J 4., maline aa lialaakaga, *mje§fct liet% 1953» | * «h JPKPI MU 33». ., ^a daatajaa praal^va loe-^^ifiajlee e rti ¥. Maiaett^g, *«eei«ke 1, 1953» te. la, 1—2. % 3SI. I., Sfesitka eatevitlioi f# Ueioake^, *¥jea*ak% »?* 1953» Ur. 256? 1954. 332. Batalid f* Uelnaki, *Ka&ali§ae vljeati*, If, 1954, te. 16., 3.-4. 333« Bet**ši£ Meluaki i ■■#10» Wm pa«vri? ta, -Bsrte*, 11X# 1954, te. 129. cjuun 334. Hatnltf 5., a to^ai&ijjic* a*artl f. Malaaka*, aka jamv&aa«, XIX, 1954 ♦ lir. 151. 115. Ifcfcifti« ., tfc«0diS*jiaa a^rti f. Malaafra«, **•«***» 1954f te. 15J 336. 1.1,, V. 14alitakl, *C2aa latea*, U, 1954, te. 2a. 337. šla «»41iajlee awti f. Ueiaak««, Vugaala-« rnila% II, 1954» te. 21. 33&- &ateam! ., V. aalnaki# "tiinli ra*tja*, XII, 1954, te. 3» 246.9249. 3». iueteenid a., Uro tu. 4j«la Mataakaga, •fjaaail«. i?, 1954» te. 2073. 34a. Pn*ajk©vi' i., laa-*a&» aorti v. Ualaak*§, liat«, flll, 1954» te. 37. 341. Olaalo l»t f. Xdel&eki,«3i*tteii% It, 1954, te. 6, 138.-I39. 342. Slaale F., Liaiaafcl, *Sal|«8fe» XU, 1954, te. 3a, 4. 343. Gre* m., ¥. Ualaakl, *£aaali*ae vije* ti", I?, 1954, te. XI, 5.«7. 344. X«ita8 v., ftaiMaa v. JLialaaktf, "tf rvi1 U f Uainakl i 1848., *Vjaaaik*, 17, 1954, to. 2873 365. fa»a»avt8 U, reklam* tika na?« a torija gluakaaa aa- tanrfittea, *H«raifii liat% X, 1954, to. 2762 1955» збб. Aatoaia J., 7. Uainaki, "Irak", 1955, to. 1, 5.-12. 367. Oraf 4., akart i Maiaaki, #3awaaanl afcwr m m šaivšm r 0mtš JU fll ftrfmr-: t^HCi-Clil i jtolirm * fm -M «« ju •$SSt tiN&ttf IimiME jiirifit «SSt£ tel&nčl ir £ 44 aptsvnilMt mšmmHfi IIMI «(l mapi ftefti & tfaln ir fHfeaffo , »i ' tHil •*« ifrt v kiji jjftfcmaefT f*
 
Realization, property and rights: NUK 2005-2014    |    terms of use    |    submit your opinion    |    top