logo
išči
išči tudi po celotnem besedilu
išči tudi po Europeani
Epošta:
Geslo:
Prijava
 

0 / 0
SVEU�ILI�TE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Melita Ambro�i� UTVROIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA: OD KVANTITATIVNIH DO KVALITATIVNIH POKAZATELJA doktorska disertacija Mentor: dr. Tatjana Aparac-Jelu�i� Zagreb, 1999. Sveu�lli�te u Zagrebu Filozofski fakultet Zahvala Za poticaj i stru�nu pomo� pri izradi disertacije zahvaljujem se mentorici dr. Tatjani Aparac- Jelu�i�. Pri prikupljanju grade i informacija pomagali su: Mary Asworth i John Sumpsion (Loughborough University, Velika Britanija), John G. Lorenz (United States National Gommission on Libraries and Information Science, Washington, SAD), Genevieve Boisard (Ministere de 1'education nationale, de 1'enseignment sup�rior et de la recerce, Ministere de la culture, Pariz, Francuska), Jakob Harnsek (The Royal Library, National Library of Svveden, Stockholm, �vedska), Alexander Kazandijev (Narodna biblioteka "Sv. Kiril i Metodije", Sofija, Bugarska), Stuart Hannabuss i lan Johnson (School of Librarianship and Information Studies, The Robert Gordon University, Aberdeen, Velika Britanija), Onil Dupuis i Claude Bonnelly (Conference des recteurs et des principaux des universites du Quebec, Montreal, Kanada), Leslie Weir (Office of the University Chief Librarian, University of Ottavva, Kanada), Sabine Kieslich (Deutsches Bibliothekinstitut, Berlin, Njema�ka), U. Hofmann (Fachhohschule Hamburg, Njema�ka), Matja� �aucer (Centralna tehni�ka knji�nica, Ljubljana), Polona Vilar (Filozofski fakultet - Oddjel za bibliotekarstvo, Ljubljana), Jelka Kastelic te druge kolege iz Narodne in univerzitetne knji�nice, Ljubljana. Svima hvala za pomo�! Za pomo� pri oblikovanju prijedloga kvantitativnih te kvalitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica te pri anketiranju korisnika, zahvaljujem se mr. Janezu Jugu iz Osrednje dru�boslovne knji�nice Jo�eta Gori�arja iz Ljubljane, Mojci Garantini iz Knji�nice Pedago�ke fakultete u Mariboru i Zdenki Oven iz Knji�nice Fakultete za elektrotehniko i Fakultete za ra�unalni�tvo in informatiko iz Ljubljane. Jo� posebno zahvaljujem kolegicama dr. Maji Joki� iz Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice u Zagrebu te Damjani Fran�i� iz Sveu�ili�ne knji�nice u Puli jer su puno vremena i napora ulo�ile u prevoden je teksta na hrvatski jezik. II UDK: 027.7(497.4):65.011.4:001.891 Melita Ambro�i� UTVRDIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA: OD KVANTITATIVNIH DO KVALITATIVNIH POKAZATELJA Sveu�ili�te u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1999 stranica X+307, tablica 23, grafikona 5, slika 3, ref. 197, lit. 78, priloga 9 UDC; 027.7(497.4):65.011.4:001.891 Melita Ambro�i� LIBRARY PERFORMANCE MEASUREMENT AND UNIVERSITY LIBRARIES: FROM OUANTITATIVE TO OUALITATIVE INDICATORS University of Zagreb, Faculty of Arts, 1999 Pages X+307, tables 23, graphs 5, fig. 3, ref. 197, lit. 78, addenda 9 III SA�ETAK �tudija obraduje problematiku utvrdivanja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica te predla�e na�ine pra�enja uspje�nosti rada visoko�kolskih knji�nica u Sloveniji. U prvom se dijelu daje definicija visoko�kolskih knji�nica te prikazuje njihov razvoj i osnovne zna�ajke. Posebno je nagla�ena potreba uvodenja suvremenih metoda menad�menta, koje medu ostalim zahtijevaju sistemati�nu evaluaciju djelatnosti knji�nica. U drugom je dijelu predstavljen proces evaluacije (ocjenjivanja, vrednovanja) knji�nica te kao njihov sastavni dio, proces utvrdivanja uspje�nosti rada. Medu na�inima utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica obraduje se knji�ni�na statistika kao metoda kvantitativnog predstavljanja djelatnosti, te kriti�ki vrednuje zna�aj standarda struke u evaluacijskom procesu i prikazuje zna�aj postupaka akreditacije u visokom �kolstvu. Posebno poglavlje �tudije namijenjeno je pregledu stanja na podru�ju knji�ni�ne statistike i utvrdivanja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica u odredenim zemljama Hi u okviru zna�ajnijih organizacija, jer su strana iskustva zanimljiva i za visoko�kolske knji�nice u Sloveniji. Na kraju �tudije prikazan je pregled razvoja i stanja u Sloveniji te dat prijedlog za kvantitativno pra�enje njihove djelatnosti i u budu�e. Analizirani su bitniji poku�aji utvrdivanja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica u Sloveniji te prikazani rezultati ankete o prisutnosti sistemati�nog utvrdivanja uspje�nosti poslovanja u tim knji�nicama. Prikazan je prijedlog kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja te napravljeni izra�uni njihove vrijednosti. Pri testiranju pokazatelja sudjelovale su tri slovenske visoko�kolske knji�nice. Klju�ne rije�i: visoko�kolske knji�nice, sveu�ili�ne knji�nice, evaluacija, utvrdivanje uspje�nosti poslovanja, pokazatelji uspje�nosti poslovanja, knji�ni�na statistika ABSTRACT The study deals with Ubran/ performance measurement of academic libraries and suggests ways of monitoring the performance of Slovene academic libraries. The first pari presents the definition of academic (university) libraries, their development and basic characteristics. The need for introducing modern management methods is especially stressed - methods that require also a systematic evaluation of the library's activities. The second part presents the library evaluation process (marking, assessing) and, as its constituent part, the process of finding the effectiveness and efficiency of libraries. Among the presented methods, library statistics is presented as a method of quantitative presentation ofthe library's activities, the role of professional standards in the evaluation process is critically assessed and the importance of the accreditation procedures in higher education shovvn. A special chapter of the study is dedicated to an overview of the state in the field of library statistics and assessing the performance of academic (university) libraries in some selected countries and several important organisations, since foreign experiences are precious also for Slovene academic (university) libraries. The last part of the study presents the development and state of library statistics in Slovenia and a proposal for a qualitative monitoring of their activities in the Mure. The more important attempts of assessing academic (university) Ubran/ performance in IV Slovenia are analysed and the results of a questionnaire on the existence of systematic performance measurement in these librahes are shown. A proposal for quantitative and qualitative indicators of Ubran/ performance is given and the current figures computed. Three Slovene academic librahes co-operated in the Ubran/ performance indicator testing. Keywords: academic librahes, university librahes, evaluation, library performance measurement, performance indicators, library statistics IZVLE�EK �tudija obravnava problematiko ugotavljanja uspe�nosti delovanja visoko�olskih knji�nic in predlaga na�ine spremljanja uspe�nosti slovenskih visoko�olskih knji�nic. V prvem delu je podana definicija visoko�olskih knji�nic ter prikazan njihov razvoj in osnovne zna�ilnosti. Posebej je poudarjena potreba po uvajanju sodobnih metod mened�menta, ki med drugim zahtevajo sistemati�no evalvacijo dejavnosti knji�nic. V drugem delu je predstavljen proces evalvacije (ocenjevanja, vrednotenja) knji�nic in kot njegov sestavni del proces ugotavljanja uspe�nosti delovanja knji�nic. Med na�ini za ugotavljanje uspe�nosti delovanja knji�nic je obravnavana knji�ni�na statistika kot metoda kvantitativnega predstavljanja dejavnosti knji�nic, kriti�no je ovrednoten pomen strokovnih standardov v evalvacijskem procesu ter prikazan pomen akreditacijskih postopkov v visokem �olstvu. Posebno poglavje �tudije je namenjeno pregledu stanja na podro�ju knji�ni�ne statistike in ugotavljanja uspe�nosti visoko�olskih knji�nic v izbranih dr�avah oziroma v okviru pomembnej�ih organizacij, kajti tuje izku�nje so zanimive tudi za slovenske visoko�olske knji�nice. V zadnjem delu �tudije je podan pregled razvoja in stanja knji�ni�ne statistike v Sloveniji ter predlog za kvantitativno spremljanje njihove dejavnosti v prihodnosti. Analizirani so pomembnej�i poskusi ugotavljanja uspe�nosti visoko�olskih knji�nic v Sloveniji ter prikazani rezultati ankete o prisotnosti sistemati�nega ugotavljanja uspe�nosti v teh knji�nicah. Podan je predlog kvantitativnih in kvalitativnih kazalcev uspe�nosti ter izdelani izra�uni njihovih vrednosti. Pri testiranju kazalcev uspe�nosti so sodelovale tri slovenske visoko�olske knji�nice. Klju�ne besede: visoko�olske knji�nice, univerzitetne knji�nice, evalvacija, ugotavljanje uspe�nosti delovanja, kazalci uspe�nosti delovanja, knji�ni�na statistika V KAZALO Uvod 1 I. DIO: RAZVOJ I OSOBITOSTI VISOKOSKOLSKIH KNJI�NICA 9 1 ODREDENJE VISOKOSKOLSKIH KNJI�NICA 9 1.1 Vrste visoko�kolskih knji�nica 9 1.2 Namjena, ciljevi i zadaci visoko�kolskih knji�nica 10 2 POVIJEST VISOKO�KOLSKIH USTANOVA I NJIHOVIH KNJI�NICA 12 2.1 Pregled razvoja visoko�kolskih ustanova 1 2.1.1 Visoko�kolske ustanove od antike do srednjeg vijeka 12 2.1.2 Srednjovjekovna sveu�ili�ta 3 2.1.3 Razmah sveu�ili�ta u novom vijeku 14 2.1.4 Nastanak visoko�kolskih ustanova u Sloveniji 15 2.2 Razvoj sveu�ili�nih i drugih visoko�kolskih knji�nica u svijetu 17 2.3 Razvoj sveu�ili�nih i drugih visoko�kolskih knji�nica u Sloveniji 9 3 OSOBITOSTI SUVREMENIH VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA 23 3.1 Promjene u okru�enju visoko�kolskih knji�nica 2 3.2 Usmjerenost visoko�kolskih knji�nica korisnicima usluga 26 3.3 Upravljanje knji�ni�nim zbirkama 27 3.4 Pedago�ka funkcija visoko�kolskih knji�nica 29 3.5 Osoblje visoko�kolskih knji�nica 32 3.6 Suradnja visoko�kolskih knji�nica s okru�enjem 34 3.7 Pribavljanje sredstava za rad visoko�kolskih knji�nica 35 3.8 Knji�ni�ni menad�ment 6 3.9 "Nova generacija" visoko�kolskih knji�nica 40 II. DIO: EVALUACIJA KNJI�NICA I UTVRDIVANJE USPJE�NOSTI NJIHOVOG POSLOVANJA 42 1 EVALUACIJA KNJI�NICA 1.1 Odredenje pojma evaluacija 1.2 Ciljevi evaluacije 46 1.3 Evaluacija knji�nice kao sustava 49 1.4 Evaluacija pojedinih elemenata sustava 53 1.5 Metode i tehnike evaluacije 5 2 ZNACENJE KNJI�NI�NE STATISTIKE PRI EVALUACIJI KNJI�NICA 58 2.1 Statistika 5 2.1.1 Odredenje pojmova 5 2.1.2 Razvoj statisti�kih istra�ivanja 59 2.2 Knji�ni�na statistika 61 2.2.1 Po�etci knji�ni�ne statistike 6 2.2.2 Uporaba knji�ni�ne statistike 2 2.2.3 Standardizacija knji�ni�ne statistike 65 2.2.3.1 Medunarodni i nacionalni standardi u knji�ni�arstvu 65 2.2.3.2 Po�eci standardizacije knji�ni�ne statistike na medunarodnom nivoju 66 2.2.3.3 Pari�ke preporuke za medunarodnu standardizaciju knji�ni�ne statistike 7 2.2.3.4 UNESCO i prikupljanje medunarodne knji�ni�ne statistike danas 68 2.2.3.5 Standard ISO za medunarodnu knji�ni�nu statistiku 70 2.3 Knji�ni�na statistika i utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica 1 VI 3 UTVRDIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA 74 3.1 Definicije 7 3.2 Modeli uspje�nosti poslovanja knji�nica 79 3.3 Za�to utvrdivati uspje�nost poslovanja knji�nica 84 3.4 Knji�nice i sustavi kvalitete 87 3.4.1 Koncept kvalitete 3.4.2 Definicije kvalitete 91 3.4.3 Poslovanje prema na�elu ukupne kvalitete 92 3.5 Utvrdivanje uspje�nosti s obzirom na tro�kove 8 3.6 Faze procesa utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica 99 3.6.1 Priprema projekta utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica 99 3.6.2 Prikupljanje podataka, njihova obrada i prikazivanje 101 3.6.3 Rezultati mjerenja uspje�nosti poslovanja obrazlaganje vrijednosti pokazatelja 104 3.6.4 Te�ko�e i slabosti u procesu mjerenja uspje�nosti poslovanja 106 3.7 Kako ubrzati uvodenje utvrdivanja uspje�nosti poslovanja u visoko�kolske knji�nice 109 4 POKAZATELJI USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKOSKOLSKIH KNJI�NICA 111 4.1 Svrha pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica 11 4.2 Vrste pokazatelja uspje�nosti poslovanja i njihova hijerarhija 113 4.3 Izbor pokazatelja uspje�nosti poslovanja 117 4.4 Medunarodni standard ISO o pokazateljima uspje�nosti poslovanja knji�nica 119 4.4.1 Struktura i namjena standarda 11 4.4.2 Izbori upotreba pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica 121 4.5 Pokazatelji uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica (IFLA) 124 4.5.1 Oblikovanje pokazatelja 12 4.5.2 Odabrani pokazatelji uspje�nosti poslovanja za visoko�kolske knji�nice . 125 4.5.2.1 Tr�i�na prodornost 4.5.2.2 Primjerenost vremena otvorenosti knji�nice 126 4.5.2.3 Kvaliteta knji�ni�ne zbirke 127 4.5.2.4 Kori�tenost knji�ni�ne zbirke 8 4.5.2.5 Upotreba knji�ni�ne zbirke s obzirom na znanstvena podru�ja dokumenata 130 4.5.2.6 Udio neupotrebljenih dokumenata u knji�ni�noj zbirci 132 4.5.2.7 Uspje�nost tra�enja podataka o dokumentima u knji�ni�nim katalozima 133 4.5.2.8 Uspje�nost pretra�ivanja dokumenata po temi 134 4.5.2.9 Brzina nabave knji�ni�ne grade 136 4.5.2.10 Brzina obrade knji�ni�ne grade 7 4.5.2.11 Raspolo�ivost grade 138 4.5.2.12. Brzina dostave dokumenata 139 4.5.2.13 Brzina meduknji�ni�ne posudbe 141 4.5.2.14 Pravilnost odgovora referentne slu�be 142 4.5.2.15 Upotreba knji�nice udaljenim pristupom 3 4.5.2.16 Zadovoljstvo korisnika knji�nicom i njenim uslugama 144 4.5.2.17 Zadovoljstvo korisnika s uslugama preko udaljenog pristupa 146 5 STRU�NI STANDARDI I UTVRDIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA 146 5.1 Stru�ni standardi kao pomagalo u evaluaciji knji�nica 14 5.2 Standardi za sveu�ili�ne knji�nice 150 5.2.1 IFLA-ini standardi za sveu�ili�ne knji�nice 15 5.2.2 ALA/ACRL standardi za sveu�ili�ne knji�nice 1 5.3 ALA/ACRL standardi za knji�nice visoko�kolskih koled�a 153 5.4 Slovenski standardi za visoko�kolske knji�nice 156 6 EVALUACIJA KNJI�NICA KAO DIO POSTUPAKA AKREDITACIJE 158 6.1 Ciljno usmjerena evaluacija visoko�kolskih knji�nica 15 6.2 Akreditacijska praksa u Velikoj Britaniji i SAD-u 160 VII III. DIO: KNJI�NI�NA STATISTIKA I UTVRDIVANJE USPJESNOSTI POSLOVANJA VISOKOSKOLSKIH KNJI�NICA U ODABRANIM ZEMLJAMA 163 1 SJEDINJENE AMERI�KE DR�AVE 16 1.1 Povijest prikupljanja statisti�kih podataka o knji�nicama 163 1.2 Usporedivost i upotrebljivost statisti�kih podataka o knji�nicama 165 1.3 Ameri�ki kooperativni program za knji�ni�nu statistiku 166 1.4 Prikupljanje statisti�kih podataka o visoko�kolskim knji�nicama 168 1.4.1 Savezni ured za statistiku obrazovanja (NCES) 16 1.4.2 Udru�enje knji�nica koled�a i znanstvenih knji�nica (ACRL) 168 1.4.3. Udru�enje znanstvenih knji�nica (ARL) 171 2NJEMA�KA 173 2.1 Knji�ni�na statistika 17 2.2 Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica 175 3FRANCUSKA 6 4 SKANDINAVSKE ZEMLJE 179 4.1 Ujedinjenje prikupljanja statisti�kih podataka o knji�nicama 17 4.2 Knji�ni�na statistika i utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica 180 5 KANADA 183 6 VELIKA BRITANIJA 186 6.1 Prikupljanje statisti�kih podataka o visoko�kolskim knji�nicama 18 6.2. Pokazatelji uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica 190 7 EUROPSKA KOMISIJA 191 7.1 Europska knji�ni�na statistika 19 7.2 Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica 192 IV. DIO: KNJI�NI�NA STATISTIKA I UTVRDIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA U SLOVENIJI 196 1 KNJI�NI�NA STATISTIKA 19 1.1. Stru�ni radovi o knji�ni�noj statistici 19 1.2. Knji�ni�na statistika u praksi slovenskih knji�nica 199 1.3. Prijedlog modela sakupljanja statisti�kih podataka za visoko�kolske knji�nice 201 2 UTVRDIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA 202 2.1. �tudije uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica 20 2.2. Kako evaluiraju svoje poslovanje slovenske visoko�kolske knji�nice 206 2.2.1. Upoznatost s problematike utvrdivanja uspje�nosti poslovanja 221 2.2.2. Kako bi trebala djelovati uspje�na visoko�kolska knji�nica 207 2.2.3. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja u praksi knji�nica - nu�nost ili balast? 208 3 PRIJEDLOG KVANTITATIVNIH I KVALITATIVNIH POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA I NJIHOVO IZRA�UNAVANJE 210 3.1 Prijedlog kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja 21 3.2 Vrijednosti kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja 3 3.3 Prijedlog izbora kvalitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja 218 3.4 Vrijednost kvalitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja 233 3.4.1 Izabrani pokazatelji uspje�nosti poslovanja i pokusne knji�nice 233 3.4.2 Pokazatelj tr�i�ne prodornosti knji�nice 235 3.4.3 Pokazatelj zadovoljstva vremenom otvorenosti 239 3.4.4 Pokazatelj zadovoljstva knji�nicom i njenim uslugama 243 3.5 Rezultati testiranja kvalitativnih pokazatelja uspje�nosti 248 ZAKLJU�NE MISLI 250 VIII IZVORI 255 CITIRANA LITERATURA 25 DRUGA UPORABLJENA LITERATURA 262 OSTALI RELEVANTNI IZVORI 265 PRILO�I 269 Prilog 1: Primjer pokazatelja uspje�nosti radnih procesa i usluga 269 Prilog 2: SCONUL knji�ni�na statistika za sveu�ili�ne knji�nice 2 72 Prilog 3: Prijedlog upitnika za skupljanje statisti�kih podataka 273 Prilog 4: Definicije za potrebe prikupljanja statisti�kih podataka 284 Prilog 5: Upitnik o utvrdivanju uspje�nosti poslovanja u slovenskim visoko�kolskim knji�nicama 299 Prilog 6: Primjer ispisa knji�ni�ne statistike visoko�kolskih knji�nica 301 Prilog 7: Vrijednosti izabranih kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica 302 Prilog 8: Primjer upitnika za testiranje izabranih pokazatelja uspje�nosti poslovanja 304 Prilog 9: Popis akronima 307 IX POPIS SLIKA,GRAFIKONA I TABLICA Slika 1: Knji�nica kao prijenosnik informacija 51 Slika 2: Knji�nica kao sustav 5 Slika 3: Mjesto pokazatelja uspjesnosti poslovanja u procesu planiranja 112 Grafikon 1: Broj korisnika po stru�nom djelatniku 214 Grafikon 2: Broj posjetitelja po stru�nom djelatniku Grafikon 3: Udio izdataka knji�nice za nabavu grade 216 Grafikon 4: Knji�ni�ni izdaci po aktivnom korisniku 7 Grafikon 5: Broj prosjetitelja po stru�nom djelatniku knji�nice 21 Tablica 1: Kvantitativni pokazatelji uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica 214 Tablica 2: Osnovni podaci o testiranim visoko�kolskim knji�nicama 233 Tablica 3: Koristenje knji�ni�nih usluga u 1998. godini u knji�nici Pedago�kog fakulteta 236 Tablica 4: Najkori�tenije knji�ni�ne usluge u 1998. godini u knji�nici Pedago�kog Fakulteta 236 Tablica 5: Koristenje knji�ni�nih usluga u 1998. godini u knji�nici FE i FRI 237 Tablica 6: Najkori�tenije knji�ni�ne usluge u 1998. godini u knji�nici FE i FRI 237 Tablica 7: U�estalost koristenja knji�ni�nih usluga u 1998. godini u knji�nici FDV 238 Tablica 8: Najkori�tenije knji�ni�ne usluge u 1998. godini u knji�nici FDV 23 Tablica 9: Zadovoljstvo uredovnim vremenom knji�nice Pedago�kog fakulteta 239 Tablica 10: Postoje�e i �eljeno u redovno vrijeme knji�nice Pedago�kog fakulteta 240 Tablica 11: Zadovoljstvo s uredovnim vremenom knji�nice FE i FRI 24 Tablica 12: Postoje�e i �eljeno uredovno vrijeme knji�nice FE, F0.1 1 Tablica 13: Zadovoljstvo s uredovnim vremenom knji�nice FDV 242 Tablica 14: Postoje�e i �eljeno uredovno vrijeme knji�nice FDV Tablica 15: Zadovoljstvo s knji�nicom Pedago�kog fakulteta pri posljednjem posjetu 243 Tablica 16: Zadovoljstvo s osobljem knji�nice Pedago�kog fakulteta 244 Tablica 17: Zadovoljstvo uslugama knji�nice Pedago�kog fakulteta Tablica 18: Zadovoljstvo s knji�nicom FE i FRI pri posljednjem posjetu 245 Tablica 19: Zadovoljstvo s osobljem knji�nice FE i FRI 24 Tablica 20: Zadovoljstvo uslugama knji�nice FE i FRI 6 Tablica 21: Zadovoljstvo s knji�nicom FDV pri posljednjem posjetu 247 Tablica 22: Ocjena osoblja knji�nice FDV 24 Tablica 23: Zadovoljstvo uslugama knji�nice FDV 24 X UVOD �iri kontekst i ciljevi rada Knji�nice su dugo dokazivale uspje�nost i kvalitetu svoga rada jednostavnom kvantifikacijom aktivnosti. Kada su vrijednosti bile vi�e od pro�logodi�njih, bio je to dokaz da je knji�nica uspje�no radila. Pritom, nisu se pitali da li treba organizirati nove slu�be i ponuditi nove usluge; da li postoje�a djelatnost uop�e odgovara potrebama korisnika. Nisu se morali pitati o opravdanosti svog postojanja. Danas su i javne slu�be izlozene tr�i�nim zakonitostima, tako moraju i knji�nice dokazivati svoju vrijednost, odnosno korisnost na na�in koji se mo�e izmjeriti. Uspje�nost svog poslovanja moraju provjeravati radi odgovornosti prema svojim korisnicima, jer ovi postaju vi�e kriti�ni i zahtjevni te od knji�nica (tradicionalno nekomercijalnih ustanova) o�ekuju u�inkovitost kakva se ina�e o�ekuje od komercijalnih ustanova. Tradicionalno, knji�nice se ocjenjivalo statisti�kim podacima (veli�inom fonda, brojem zaposlenih, posudbom, brojem korisnika, posjetom, brojem obradenih jedinica), te indeksom njihovog godi�njeg porasta (npr. posudba pove�ana 15% prema protekloj godini). Radi se dodu�e, o bitnim podacima (tzv. podacima o ulo�enim izvorima), no ti podaci bez uporabe odgovaraju�ih metoda ne omogu�avaju prosudivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica i njihovih slu�bi. "Sve do 70-ih godina financijsko stanje knji�nica bilo je zadovoljavaju�e pa su rijetko morale opravdavati svoje postojanje, argumentirati potrebe za financijskim sredstvima i paziti na njihovo maksimalno iskori�tenje; posljedica toga bila je, da su samo rijetki voditelji imali volju ili znanje uvoditi statisti�ke i sistemske metode u procese odlu�ivanja", navodi C. Ching-chih (1978, str. 1). Knji�nice su ve�inom prikupljale podatke o svom radu, a da nisu ni znale mogu�nosti njihove uporabe ili su prikupljale takve podatke i na takav na�in, da je njihova uporabljivost bila vrlo mala. Visoko�kolske knji�nice nisu bile iznimka pri tome. P. M. Kelly (1991) zato upozorava da se moraju visoko�kolske knji�nice uvijek prvo upitati kakve podatke uop�e prikupljaju? �to govore prikupljeni podaci, primjerice, o kvaliteti usluga za �tudente i nastavno osoblje? Govore li podaci o tome da su �tudenti i profesori na�li gradu koja im je potrebna? Mo�e li se prikupljene podatke koristiti pri odredivanju primjerenosti opreme i uredaja knji�nice potrebama korisnika? Koliko su va�ni prikupljeni podaci za uspje�nije rasporedivanje izvora ili pri argumentiranju molbi za dodatna financijska sredstva?... Po mi�ljenju autorice 1 odgovori bi nam pokazali da podaci koje knji�nice rutinski prikupljaju, dodu�e, opisuju resurse i njihovo rasporedivanje te uporabu, no ne govore o kvaliteti rada i usluga. No knji�nice su ipak pomo�u takvih podataka rado zaklju�ivale o svojoj kvaliteti. Kad bi knji�nice �eljele evaluaciji pristupiti na druga�iji na�in, morale bi prikupljati druga�ije podatke te pri tome rabiti druga�ije metode, �to naravno iziskuje vi�e vremena te sredstava, pa to najradije izbjegavaju. No, sistemati�no ocjenjivanje uspje�nosti rada za suvremene visoko�kolske knji�nice postalo je imperativ, isto kao i uklju�ivanje prikupljenih rezultata u proces knji�ni�nog menad�menta. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica naj�e��e je definirano kao usporedba onoga �to knji�nica radi (engl. performance) s onim �to bi trebala raditi (engl. mission), i �eljela posti�i (engl. goals). Tako "performance" razumijemo kao stupanj postizanja postavljenih ciljeva, koji se odreduje pomo�u razli�itih mjera i pokazatelja. Pritom moramo razlikovati "tradicionalnu" knji�ni�nu statistiku, koja odreduje tek kvantitativni vid knji�ni�ne djelatnosti i mjeri u prvom redu ulo�ene izvore, te odredivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica, tj. odredivanje uspje�nosti usluga i slu�bi knji�nice, uspje�nosti s obzirom na tro�kove (u�inkovitosti u koristenju izvora) i korisnosti djelatnosti knji�nice za korisnike i siru okolinu. Ako mjerimo ulo�ene izvore i ve�inom izlazne proizvode knji�nice neposredno, koristi knji�ni�ne djelatnosti za korisnike i siru okolinu ne mo�emo mjeriti neposredno, ve� posredovano. lako postoji opse�na literatura o metodama i tehnikama mjerenja1 uspje�nosti rada knji�nica, knji�ni�are ta problematika dugo nije zanimala, bila je obradivana odvojeno od drugih procesa knji�ni�nog menad�menta. Pokazatelje mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica vidjeli su kao kona�ni cilj umjesto sredstvo dosezanja cilja. Bez definiranja strate�kih ciljeva knji�nice i slu�bi koje osiguravaju njihovo ostvarivanje, te bez provjeravanja da li knji�nica pru�a usluge prema postavljenim ciljevima, naravno da ne postoji potreban okvir razvijanja pokazatelja uspje�nosti poslovanja. Mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica sastavni je dio procesa menad�menta i ishodi�te formiranja odluka, postavljanja ciljeva i prioriteta, te planiranja daljnjih aktivnosti i organizacije rada. 1 Mjerenje je pomo�no sredstvo u procesu evaluacije. Radi se o prikupljanju i analiziranju objektivnih podataka, koji opisuju poslovanje knji�nice i na kojima se zasnivaju evaluacijske prosudbe. Rezultati mjerenja sami po sebi nisu dobri ili slabi, jer u stvari samo opisuju odredeno stanje. 2 U SAD-u i Velikoj Britaniji nakon 1980. god. pri utvrdivanju efekata djelatnosti knji�nica �e��e se po�elo rabiti kvantitativne i kvalitativne statisti�ke analize; nastalo je nekoliko prirucnika koji su opisivali tehnike mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica. Rezultati napora nekih ustanova (naro�ito u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji, nordijskim zemljama itd.) i organizacija (npr., ALA2, ACRL i ARL u SAD, COPOL i SCONUL u Velikoj Britaniji, IFLA, UNESCO, Europska komisija itd.) na razvoju pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica zanimljivi su i nama. I neki standardi, mjerila i upute za poslovanje knji�nica slu�e djelatnicima visoko�kolskih knji�nica kao i upravama sveu�ili�ta za odredivanje prioriteta, ocjenjivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica te odredivanje optimalnih rezultata rada u odnosu na ciljeve i potrebe akademskog okru�enja. Gledaju�i podatke koje o svom radu danas prikupljaju visoko�kolske knji�nice u Sloveniji te njihovu uporabu, mo�emo re�i, da ih ne prikupljaju radi odredivanja uspje�nosti poslovanja, iN u �irem smislu - radi pove�anja u�inkovitosti svojeg menad�menta. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica, na �alost, u slovenskoj bibliote�noj teoriji i praksi jo� je uvijek zapostavljena problematika. Mislimo da je uzrok tome �to okolina (akademska i sira dru�tvena) te financijeri djelatnosti ne zahtijevaju od visoko�kolskih knji�nica (niti ne o�ekuju) dokaze o uspje�nom poslovanju, a knji�nicah ve�inom ne poznaju metode i tehnike mjerenja uspje�nosti poslovanja, pa tako ne vide smisao njihovog uvodenja u svoje poslovanje. Takvo je stanje autorici predstavljalo izazov i dovelo do odabira teme disertacije. Metodologija izrade rada i hipoteze Pri izradi rada prvo su sabrani podaci o relevantnim izvorima, i to istra�ivanjem baze podataka LISA i fondova iN elektroni�kih izvora dostupnih pomo�u servisa COBISS.3 Publicirani izvori bili su dostupni ve�inom u knji�nici Informacijskog centra za bibliotekarstvo u NUK-u u Ljubljani iN pomo�u medunarodne meduknji�ni�ne posudbe. Brojni izvori i informacije pribavljeni su putem Interneta. Nepublicirane i te�e dostupne izvore (statisti�ke upitnike i izvje�taje pojedinih dr�ava iN organizacija) autorica je dobila neposredno od autora iN od osoba zadu�enih za knji�ni�nu statistiku te utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica. Kako u Sloveniji tu tematiku 2 Popis akronima na kraju je rada u Prilogu 9. 3 Slovenski sustav uzajamne katalogizacije. 3 obraduju tek rijetki knji�ni�ari, nije bilo primjerenih teoretskih ni terminolo�kih ishodista za rad, no autorica je uz prou�avanje izabranih izvora obavila i vi�e konsultacija s knji�ni�arima koje zanima ta problematika. Pri izradi radnje bile su uporabljene slijede�e metode: povijesna, analiti�ka, sinteti�ka, komparativna i deskriptivna. Rad se zasniva na hipotezi da promijenjena okolina u kojoj djeluju suvremene visokoskolske knji�nice zahtijeva promjene u njihovoj organizaciji i poslovanju te uvodenje suvremenih metoda menad�menta, medu kojima su temeljni: uspostavljanje informacijskog sustava za potporu odlu�ivanju i sustav ukupnog upravljanja kvalitetom. Proces evaluacije u �irem smislu te unutar njega proces uvodenja, izra�unavanja i uporabe pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica, njihov je nu�ni sastavni dio. Predvidamo da je okolina (akademska i dru�tvena) visoko�kolskih knji�nica jedan od zna�ajnijih �imbenika, koji utje�u na uporabu suvremenih metoda menad�menta. U zemljama, gdje je sektor visokog �kolstva izlo�en stalnom provjeravanju kvalitete, uspje�nosti poslovanja i naro�ito u�inkovitosti pojedinih visoko�kolskih ustanova, redovito se provjerava i uspje�nost poslovanja visoko�kolskih knji�nica. Kod njih se ve� vi�e desetlje�a prikuplja, analizira i rabi knji�ni�na statistika, a u posljednjih dvadeset godina intenzivan je rad na tra�enju i uporabi pokazatelja uspje�nosti poslovanja, ne samo kvantitativnih ve� i kvalitativnih. Rad je poku�aj dokazivanja pretpostavke da proces utvrdivanja uspje�nosti poslovanja jo� nije sastavni dio sustava odlu�ivanja i planiranja u slovenskim visoko�kolskim knji�nicama. Uzrok tome je mo�da u okolini tih knji�nica, koja njihovo poslovanje vrednuje tek na osnovu nekoliko (nerelevantnih) podataka o ulo�enim izvorima, te u preslaboj osposobljenosti slovenskih visoko�kolskih knji�ni�ara; ponekad i njihovoj nezainteresiranosti za promjene u radu knji�nica. Uporabljena terminologija O mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica postoji opse�na (strana) literatura, koja problematici pristupa s razli�itih ishodista te je obraduje s razli�itih gledi�ta, a mogu�e je na�i i razli�ite definicije istih termina ili se razli�iti termini pojavljuju kao sinonimi. Za potrebe ovog rada termini su definirani i uporabljeni u skladu s preporukama ISO standarda, a kako ih je na slovenski prevedeno jako malo, autorica je morala vi�e puta postaviti svoj prijevod, koji nije nu�no najbolji mogu�i. 4 Termin performance te�ko je smisleno prevesti u druge jezike; u literaturi se nailazi na razli�ita obja�njenja i uporabu. U okviru rada sadr�aj termina oslanjat �e se na standard ISO 11620:1998, koji navodi da je "performance" uspje�nost (efikasnost) knji�nice u ponudi usluga4 te njena u�inkovitost pri rasporedivanju i uporabi resursa pri izvodenju usluga. Kako dogovorenog termina nema u slovenskom jeziku, rabit �e se prijevod uspje�nost poslovanja knji�nice, a termin �e imati opseg i sadr�aj propisan standardom ISO. Definicije termina "performance" kakve nalazimo u ISO standardu ne nalazimo kod svih autora. R. J. Cullen i P. J. Calvert (1995) upozoravaju, da treba razlikovati termine mjerenje uspjesnosti (engl. measuring effectiveness) te mjerenje uspjesnosti poslovanja knji�nice (engl. measuring librarv performance). Ovi autori dr�e da se literatura o toj problematici �iri, ali da nema standardizacije terminologije pa se pojedini termini razli�itog sadr�aja previse rabe kao sinonimi. Stoga predla�u po�tivanje razlika termina, tako da je: "measurement" (je) proces utvrdivanja opsega, dimenzija ili kvantitete ne�ega; "performance" (je) aktivnost, djelatnost, poslovanje, izvodenje ne�ega; evaluacija (je) proces utvrdivanja, je li to poslovanje takvo kako �elimo da bude; uspje�nost zna�i da je to izvodenje tako dobro, kako bi trebalo biti (kao �to smo definirali ciljevima). Navedene termine bi prema njihovom mi�ljenju najbolje ilustrativno uporabili u jednoj re�enici na slijede�i na�in: "Rezultate mjerenja mo�emo upotrijebiti za to, da bi evaluirali poslovanje knji�nice i ustanovili je li ona u tome uspje�na ili nije" (isto, str. 438). Termin library performance measurement bit �e za potrebe ove �tudije preveden kao "utvrdivanje uspjesnosti poslovanja knji�nice".5 Uklju�ivat �e (u smislu termina "librarv assesment") proces mjerenja, pokazatelje uspjesnosti poslovanja knji�nica, kao i obja�njenje rezultata. Termin �e obuhva�ati utvrdivanje (mjerenje i ocjenjivanje) kako dobro knji�nica izvodi svoje usluge tj. njihove uspjesnosti (engl. effectiveness), kako je pri tome uspje�na s obzirom na tro�kove (engl. cost-effectiveness) i kako njena djelatnost utje�e na okolinu (njena korisnost, vrijednost). U literaturi kao i u 4 Standard SLS ISO 8402 (str. 5) navodi, da usluge ili proizvodi mogu biti: 1. rezultat djelatnosti ili procesa (materijalni proizvod, nematerijalni proizvod kao, npr., usluga, ra�unalni program, na�rt, upute za uporabu) ili 2. djelatnost ili proces (pr. izvedba usluge ili izvodenje proizvodnog procesa). Izraz "librarv performance" mo�e se prevoditi i kao "poslovanje knji�nice" i dalje rabiti izraz "utvrdivanje poslovanja knji�nice", mogu�e "ocjenjivanje poslovanja knji�nice" ili "vrednovanje rada knji�nice". 5 praksi knji�nica najvi�e je odredenja i �tudija utvrdivanja uspjesnosti usluga i slu�bi knji�nice, na �emu �e biti najve�i naglasak i u prezentiranom radu, a dotaknut �e na kratko i utvrdivanja uspjesnosti s obzirom na tro�kove te utjecaja na okolinu (engl. outcomes). ISO 11620 odreduje uspje�nost (engl. effectiveness) kao mjerenje stupnja do kojeg su ostvareni postavljeni ciljevi. Mjere uspjesnosti poslovanja (engl. performance measures) obi�no autori izjedna�avaju s mjerama postignu�a (engl. output measures), koje omogu�uju knji�nici ocijeniti stupanj do kojeg njen program (djelatnost, slu�be, usluge) ostvaruju postavljene ciljeve (Kelly, 1991). Upozorenja su da treba razlikovati termine performance measure i output measure. Prvi se odnosi na skup razlicitih mjera uspjesnosti poslovanja neke organizacije (mjerenje ulo�enih sredstava, internih postupaka, produktivnosti ili razmjer rezultata rada i ulo�enih sredstava, rezultata rada tj. opsega i uspjesnosti usluga i mjerenje utjecaja knji�ni�nih usluga na korisnike i siru okolinu), kod drugog se radi o u�em terminu, samo o mjerama uspjesnosti knji�ni�nih usluga (Van House, 1989). Termin input u �tudiji prevodimo kao ulo�eni izvori (materijalni i ljudski), iako u rje�nicima nailazimo najvi�e na termin ulazna jedinica, ulazni podaci. Output �emo prema potrebi prevoditi kao izlazni, radni proizvodi, tj. produkti i usluge (izlo�ci) knji�nice, a outcomes kao utjecaj na okolinu, tj. utjecaj izlaznih proizvoda knji�nice na okolinu. Sadr�aj rada U prvom dijelu bit �e prikazana definicija visoko�kolskih knji�nica i pojasnjeni srodni termini koji se rabe u drugim zemljama sadr�ajem sli�ni na�oj knji�ni�arskoj terminologiji. Da bi lak�e razumjeli suvremeni kontekst dana�njih visoko�kolskih knji�nica prvo pru�amo uvid u njihov povijesni razvoj. Radi brojnih promjena u dru�tvu, kao i u akademskom okru�enju, suvremene visoko�kolske knji�nice posluju druga�ije no �to su to �inile unazad nekoliko desetlje�a. Za ovaj je rad relevantan menad�ment visoko�kolskih knji�nica, koji zahtijeva uspostavljanje informacijskih sustava za potporu odlu�ivanju, uvodenje strate�kog planiranja i uvodenje sustava ostvarivanja kvalitete, ciljnu usmjerenost poslovanja itd. Zbog odgovornosti financijerima djelatnosti i op�e odgovornosti u�em i �irem okru�enju, dana�nje visoko�kolske knji�nice moraju stalno provjeravati djelatnost i javno predstavljati rezultate. Utvrdivanje uspjesnosti poslovanja neotudivi je dio tih procesa. 6 U drugom dijelu rada bit �e predstavljen proces evaluacije (ocjenjivanja, vrednovanja) knji�nica te kao sastavni dio proces utvrdivanja uspje�nosti poslovanja. Radi boljeg razumijevanja problematike bit �e predstavljena knji�nica kao sustav, te relevantnost uvodenja sustava kvalitete u rad knji�nica. Posebna pozornost bit �e posve�ena pokazateljima uspje�nosti poslovanja koje IFLA predla�e za visoko�kolske knji�nice. U procesima utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica, tj. u evaluacijskim procesima zna�ajnu ulogu mogu imati standardi struke te visokoskolski postupci akreditacije. Bit �e predstavljeni neki standardi za visoko�kolske knji�nice i akreditacijska praksa u SAD-u i Velikoj Britaniji. Radi nagla�avanja kvalitativnih pokazatelja pri utvrdivanju uspje�nosti poslovanja knji�nica, poseban pododjelak namijenjen je problematici knji�ni�ne statistike, �ije se znacenje ponekad nepotrebno zanemaruje. Sistemati�no i pravilno prikupljena knji�ni�na statistika daje puno podataka, upotrebljivih pri pra�enju trendova, te pri izra�unavanju kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja. U razvijenim zemljama knji�ni�na statistika predstavlja neophodno orude knji�ni�nog menad�menta, a istovremeno u mnogim zemljama na �alost, jo� danas ne postoje nacionalni sustavi knji�ni�ne statistike. U tom se dijelu rada stoga daje kratak prikaz razvoja knji�ni�ne statistike i njene uporabe te standardizacije knji�ni�ne statistike na medunarodnom nivou. Pregledu stanja na podru�ju knji�ni�ne statistike i utvrdivanju uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica u nekim dr�avama namijenjeno je tre�e poglavlje. Iskustva predstavljenih zemalja zanimljiva su i na�oj teoriji i praksi. U posljednjem dijelu disertacije prikazani su razvoj i stanje knji�ni�ne statistike u Sloveniji, te predlo�en model prikupljanja statisti�kih podataka za slovenske visoko�kolske knji�nice. Da bi odredili u kojoj je mjeri u slovenskim visoko�kolskim knji�nicama prisutno utvrdivanje uspje�nosti njihovog rada, najprije �e biti prikazani stru�ni prilo�i, tj. �tudije na tom podru�ju i analizirani rezultati anketnih upitnika za visoko�kolske knji�nice. Pretpostavka je da se suvremene metode menad�menta, medu kojima i utvrdivanje uspje�nosti poslovanja, u slovenskim visoko�kolskim knji�nicama jo� ne upra�njavaju (iN rijetko koriste). Poku�at �e se utvrditi uzroci takvom stanju i predlo�iti mogu�e daljnje aktivnosti, tj. izraditi prijedlog kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, primjerenih uporabi u slovenskim visoko�kolskim knji�nicama. Za kvantitativne pokazatelje bit �e napravljeni odgovaraju�i prora�uni 7 statistickih podataka o visoko�kolskim knji�nicama, koje je za 1997. god. prikupila Dr�avna mati�na slu�ba za knji�ni�arstvo pri NUK-u. Kako primjerenih kvalitativnih pokazatelja za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica ima previse da bi ih mogli uklju�iti u model, rad �e se ograni�iti na prijedlog Sekcije za sveu�ili�ne i op�e istra�iva�ke knji�nice pri IFLA-i, a u praksi izvesti pilot-studiju uporabivosti tog modela na izabranim kvalitativnim pokazateljima. Pri ocjenjivanju primjerenosti predlo�enih pokazatelja i testiranju sudjelovale su Sredi�nja dru�boslovna knji�nica Jo�eta Gori�arja i Knji�nica Fakulteta za elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo i informatiku s Ljubljanskog sveu�ili�ta te knji�nica Pedago�kog fakulteta s Mariborskog sveu�ili�ta. Problematika prikupljanja i uporabe primjerenih podataka te utvrdivanja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica toliko je opse�na da smo ovim radom obuhvatili samo dio pitanja i problema. Izla�u�i problematiku vrednovanja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica nastojali smo pridonjeti jasnijem sagledavanju i razrje�enju terminolo�kih dvojbi s jedne strane, a na osnovi rezultata provedenog istrazivanja uputiti na mogu�i model vrednovanja uspje�nosti poslovanja u Slovenskim visoko�kolskim knji�nicama, s druge strane. Rezultati rada trebali su potvrditi hipotezu da je vrednovanje uspje�nosti poslovanja knji�nica op�enito, a visoko�kolskih knji�nica posebno, nu�no i danas nezaobilazno, te da su oblikovanje terminolo�kog aparata i valjane metodologije prikupljanja i obrade podataka uvjeti svih dalnjih istrazivanja koja valja poduzeti. 8 I. DIO: RAZVOJ I OSOBITOSTI VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA 1 ODREDENJE VISOKOSKOLSKIH KNJI�NICA 1.1 VRSTE VISOKOSKOLSKIH KNJI�NICA Pri definiranju visokoskolskih knji�nica slu�imo se na UNESCO-vom podjelom knji�nica, koja je postavljena za medunarodni standard god. 1974. i jo� se rabi. UNESCO navodi medu vrstama knji�nica i knji�nice visokoskolskih ustanova (engl. libraries of institutions of tertiarv education), koje slu�e u prvom redu studentima i nastavnom osoblju sveu�ili�ta te drugih visokoskolskih ustanova, a mogu biti namijenjene i �iroj javnosti. Prema toj definiciji visoko�kolskim knji�nicama pripadaju: � glavne ili centralne knji�nice sveu�ili�ta i drugih sti�nih visokoskolskih ustanova, ili grupa knji�nica koje su prostorno medusobno odvojene, ali imaju zajedni�ku upravu; � knji�nice sveu�ili�nih instituta ili odjela, koje ne pripadaju ni tehni�ki ni upravno glavnoj ili sredi�njoj sveu�ili�noj knji�nici; � knji�nice drugih visokoskolskih ustanova, koje nisu udru�ene u sveu�ili�ta ili druge sli�ne visoko�kolske ustanove. Standard ubraja medu visoko�kolske knji�nice dakle, i knji�nice sveu�ili�nih instituta koje ne pripadaju specijalnim knji�nicama, a pri sveu�ili�nim dopusta razlikovanje glavne (engl. main) i sredi�nje (engl. central) sveu�ili�ne knji�nice.1 Uz termin visoko�kolske knji�nice, koji obuhva�a knji�nice razli�itih visokoskolskih ustanova, rabit �emo i termin sveu�ili�ne knji�nice za sredi�nje ili glavne knji�nice sveu�ili�ta. Treba znati, da su naro�ito u anglosaksonskim zemljama i u zemljama koje su se razvijale pod njihovim utjecajem, sveu�ili�ne knji�nice (engl. universitv libraries) druga�ije organizirane od slovenskih - sveu�ili�na knji�nica u pravilu ima upravni nadzor nad svim knji�nicama koje pripadaju visoko�kolskim ustanovama, udru�enim u sveu�ili�te, ili postoji u okviru sveu�ili�ta samo jedna sveu�ili�na knji�nica. U Sloveniji sveu�ili�ne knji�nice ne vr�e upravni nadzor nad knji�nicama visokoskolskih ustanova, udru�enih u sveu�ili�te. 1 "Glavna" sveu�ili�na knji�nica djeluje na svim stru�nim podru�jima iz djelokruga sveu�ili�ta, a "sredi�nja" sveu�ili�na knji�nica na odredenom �irem stru�nom podru�ju. 9 Navodimo i termin akademske knji�nice (engl. academic libraries)2, koji uklju�uje sveu�ili�ne knji�nice i knji�nice koled�a3 s visoko�kolskim studijskim programima te knji�nice drugih akademskih ustanova visoko�kolskog obrazovanja. Termin znanstvene knji�nice (engl. research libraries) obuhva�a akademske i druge (neakademske) znanstvene / istra�iva�ke knji�nice. Zakon o knji�ni�arstvu (1982) //u Sloveniji// govori o djelatnosti visoko�kolskih ili sveu�ili�nih knji�nica, ali ne nabraja, niti definira razlike izmedu sveu�ili�nih i ostalih visoko�kolskih knji�nica. Stru�ni kriteriji i mjerila za visoko�kolske knji�nice (Strokovni..., 1989, str. 4) navode da su visoko�kolske knji�nice - knji�nice visoko�kolskih radnih organizacija udru�enih u sveu�ili�te te nabrajaju: sveu�ili�ne, sredi�nje visoko�kolske (centralne knji�nice za odredene struke) i ostale visoko�kolske (knji�nice visokih i vi�ih �kola, fakulteta, umjetni�kih akademija, odjela, instituta, domova ili �tudentskih centara). Ta definicija nije prema medunarodnoj klasifikaciji, jer visoko�kolske knji�nice mogu djelovati i izvan sveu�ili�ta. U Sloveniji su nakon 1993. god. kad je bio done�en novi zakon o visokom �kolstvu, osnovane i samostalne te zasebne visoko�kolske ustanove koje nisu uklju�ene u sveu�ili�ta. Njihove knji�nice navedeni dokument dakle, ne uklju�uje. Uz to ne postoje ve� i knji�nice vi�ih �kola, jer su se te preoblikovale u visoke �kole. 1.2 NAMJENA, CILJEVI I ZADACI VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA Djelatnost visoko�kolskih knji�nica odredena je �lankom 8. Zakona o knji�ni�arstvu (1982) //Slovenija//: "Djelatnost visoko�kolskih, tj. sveu�ili�nih knji�nica namijenjena je primarno odgojno-obrazovnom procesu i istrazivackom ili umjetni�kom radu te potrebama studenata i djelatnika visokih i vi�ih �kola". Mjerila i kriteriji za visoko�kolske knji�nice (Strokovni..., 1989) navode da je zadatak visoko�kolskih 2 U bibliotekarskom terminolo�kom rje�niku (Bibliotekarski..., 1996) termin akademska knji�nica ozna�en je kao drugo zna�enje termina fakultetska knji�nica, �to se ne sla�e s definicijama iz stranih izvora, koji akademske knji�nice definiraju sire (knji�nice sveu�ili�ta, koled�a, tehni�kih �kola itd.). Tako, npr., Harrod's librarians' glossarv (8th ed. Compiled by Ray Prvterch. Aldershot; Brookfiels : Gover, 1995, str. 3) navodi, da su akademske knji�nice knji�nice sveu�ili�ta, politehni�kih �kola, koled�a i svih drugih ustanova na podru�ju visoko�kolskog obrazovanja, te njima pridru�enih. Prema klasifikaciji visoko�kolskih ustanova, koju, npr., u SAD-u propisuje Carnegie fundacija, djeluju tzv. akademske knji�nice u okviru istra�iva�kih sveu�ili�ta (engl. research universities), sveu�ili�ta s doktorskim studijima (engl. doctoral-granting universities), op�ih koled�a i sveu�ili�ta (engl. comprehensive) te matemati�kih, prirodoslovnih i sociolo�kih koled�a (engl. liberal arts colleges). 3 Koled�i su danas u engleskom i ameri�kom okru�enju samostalne vi�e i visoke �kole ili sveu�ili�tu pridru�ene znanstvene ustanove. U Francuskoj i Belgiji to su visoke �kole. 10 knji�nica osiguravanje pristupa gradi i informacijama sudionicima obrazovnog i istra�iva�kog procesa na visokim i visim �kolama; slu�e znanstvenom i stru�nom radu djelatnicima drugih radnih organizacija te permanentnom obrazovanju svih gradana. Radi toga sudjeluju u knji�ni�no-informacijskom sustavu sveu�ili�ta te s informacijskim slu�bama i sustavima u zemlji i inozemstvu. IFLA-ini standardi za sveu�ili�ne knji�nice (IFLA, 1985) navode da mora svaka sveu�ili�na knji�nica jasno definirati svoj rad, �to stoji u programskom dokumentu mati�ne ustanove, koji definira njenu namjenu, ciljeve i zadatke. Prema ulozi mati�ne ustanove (sveu�ili�ta) knji�nica obavlja odgovaraju�e usluge, s odgovaraju�im osobljem, fondovima, financijskim sredstvima, prostorom i opremom. Njene �e usluge kod korisnika pobudivati u�inkovitu uporabu informacija zapisanih na razli�itim medijima. Standardi su tek preporuke i sadr�e op�e principe, a pojedine ih zemlje u skladu s potrebama trebaju dopuniti kvantitativnim standardima. Medunarodni bi standardi trebali biti sredstvo ocjenjivanja uspje�nosti poslovanja knji�nice unutar sveu�ili�ta. Standardi za sveu�ili�ne knji�nice, koje je 1989. god. postavio odbor ACRL-a navode da je uloga sveu�ili�ne knji�nice u osiguravanju informacijskih usluga, koje su potpora nastavnim, istra�iva�kim i drugim poslovima sveu�ili�ta. Standardi navode na�ine odredivanja i razvijanja ciljeva knji�nica te na�ina mjerenja efikasnosti njihovog ostvarivanja ili dosizanja. Knji�nica bi trebala biti od sredi�nje va�nosti za sveu�ili�te. Treba predstavljati vitalnu kombinaciju osoblja, fondova, prostora i opreme, jer njena je osnovna namjena slu�iti korisnicima u procesu transformiranja informacija u znanje. Informacije i znanje od osobite su va�nosti pri dosezanju bilo kojeg cilja sveu�ili�ta. ALA/ACRL-ini standardi za knji�nice visoko�kolskih koled�a (AI_A/ACRL, 1995) nagla�avaju da danas visoko�kolske knji�nice djeluju u okolini koja se brzo mijenja, pa se moraju svojim ciljevima, zadacima, organizacijom i uslugama, odgovaraju�e prilagoditi. Knji�nica koled�a odgovorna je za knji�ni�ne fondove i usluge, �ime podupire rad i ciljeve mati�ne ustanove. Programske dokumente knji�nice moraju izraditi suraduju�i s nastavnim osobljem, studentima i upravom mati�ne ustanove te ih stalno prilagodavati ili dopunjavati prema promjenama u teoriji i praksi knji�ni�arstva te promjenama u studijskim programima mati�ne ustanove. Knji�ni�ni fondovi moraju sadr�avati sve vrste zapisanih informacija, moraju odgovarati 11 potrebama ustanove svojom kvalitetom kao i opsegom, a korisnicima knji�nice moraju osigurati najbr�e dostavljanje potrebne grade. 2 POVIJEST VISOKOSKOLSKIH USTANOVA I NJIHOVIH KNJI�NICA 2.1 PREGLED RAZVOJA VISOKOSKOLSKIH USTANOVA 2.1.1 Visoko�kolske ustanove od antike do srednjeg vijeka Povijest "modernih" visokoskolskih knji�nica po�inje razvojem sveu�ili�ta, �to je naj�e��i oblik organiziranja visokog �kolstva. Moderna sveu�ili�ta i koled�i4 dodu�e nastali su po uzoru na zapadnoeuropske srednjovjekovne ustanove, no ve� su u antici postojali znacajni oblici visokoskolskog obrazovanja. U Europi, na Bliskom i Dalekom istoku akademske su ustanove osnivane poradi bavljenja znanstvenim istra�ivanjima, a imale su dugu tradiciju pedago�kog rada. Uz njih su nastajale i zna�ajne znanstvene knji�nice. Europa je poznavala ve� u antici �kolski sustav koji se zasnivao na "sedam slobodnih umjetnosti" (gramatici, retorici, logici, geometriji, aritmetici, astronomiji, glazbi). Poznata je bila Platonova akademija5 u Gr�koj (387 pr. Krista) te Aristotelov licej6 (335 pr. Kr.), gdje su pou�avali filozofiju, a u Rimskom carstvu razli�ite filozofske i pravne �kole. Razdoblje helenizma u Atenu je privuklo mnoge rimske �tudente, a egipatska Aleksandrija sa svojom knji�nicom i muzejom7 one sa Srednjeg Istoka. Poznate su bile �idovske akademije u Palestini i Babilonu s vjerskim i sekularnim �tudijem sve od 70. te godine do 13. stolje�a. Sveu�ili�te u Nalandu na sjeveru Indije 4 U originalnom zna�enju koled� (kolegij) skupina je studenata koji zajedno rabe akademske i boravi�ne prostore. Koled�i su bili sastavni dio udruge zvane sveu�ili�te. Danas su koled�i uklju�eni u sveu�ili�ta ili djeluju kao samostalne ustanove. 5 Termin akademija potice iz anti�ke Gr�ke, gdje je u atenskim vrtovima Platon sa svojim u�enicima osnovao neformalnu �kolu zvanu Akademija. Kasnije filozofske �kole, osnovane prema modelu Platonove isto su nazvali akademijama. Termin akademija u staram je vijeku rabljen za svaku visoko�kolsku ustanovu ili fakultet unutar njega (Encarta, Microsoft 1997). 6 Licej (Lvkeion) �kola je koja je dobila naziv po gaju posve�enom Apolonu Lvkeiu. U�enici su se zvali peripatetici, jer dok su u�ili imali su naviku hodati po sjenovitom �etali�tu (peripatos). 7 Ptolomej I. je oko 290 pr. Krista osnovao najve�u kulturnu i znanstvenu ustanovu starog vijeka te je nazvao Muzeion (muzej), zna�i "dom posve�en muzama, boginjama umjetnosti, znanosti i literature". Tu je radilo oko 100 znanstvenika, povezanih religioznim bratstvom, koje je imalo zajedni�ku prehranu, boravak, u�ionicu, botani�ki vrt, astronomski opservatorij, samostan, zoolo�ki park i veliku knji�nicu. Povjesni�ari misle da su imali odre�fene nastavne obveze, radi kojih su kasnije Muzeion usporedivali s dana�njim sveu�ili�tem. Druga kulturna ustanova bio je Serapeion, Serapisov hram. Obje su ustanove imale bogate knji�nice (tzv. Aleksandrijska knji�nica), ve�a je knji�nica muzeja slu�ila u znanstvene svrhe, a manja Serapisova potrebama sve�enika. 12 imalo je �tudij budizma do 13. stolje�a. Visoko�kolske ustanove nastajale su i u Kini od 7. st. dalje, vi�e od 1000 godina ima tradiciju sveu�ili�te Al-Azhar u Kairu, sredi�tu prou�avanja islama. Bizantsko carstvo imalo je od 5. st. dalje sveu�ili�te sa 16 gr�kih i 15 latinskih katedri te mnoge filozofske �kole. Medu najpoznatijim dr�avnim �kolama bila je visoka carska �kola (sveu�ili�te), koju je osnovao Konstantin Veliki, a imala je i knji�nicu. Tek u srednjem vijeku nastaju u Europi organizacijski i pravni oblici na kojima se zasnivaju dana�nja sveu�ili�ta. Sveu�ili�ta kao sredi�ta za �tudij, prou�avanje, sistematizaciju i razvijanje znanosti nastajala su na zapadu u kasnom srednjem vijeku, u 11., 12. i 13. stolje�u, uporedno s radanjem novog dru�tvenog sloja - gradanstva. Nastajala su kao odgovor na sve ve�e zahtjeve koje je postavljao razvoj dru�tva, rast obrta i trgovine te ve�a uloga gradova, kamo su iz samostana preneseni ekonomska mo� i intelektualni �ivot. Na jednoj su strani bile sve ve�e potrebe za medicinskim i pravnim znanjem, na drugoj te�nja Crkve za znanstvenim fundiranjem teolo�kih znanosti, �to bi pomoglo u borbi protiv hereze. 2.1.2 Srednjovjekovna sveu�ili�ta Po�etno su sveu�ili�ta imala naziv "universitas", �to zna�i grupu pojedinaca (sli�no terminu "societas", grupa, udruga, korporacija, �to je bio naziv za koled�e, provotno grupe studenata iz istih dr�ava, koji su se povezali da bi se medusobno pomagali i ostvarivali za�titu). U 13. st. znanstvena i studijska sredi�ta nosila su u svom nazivu termin "universitas" (universitas studiorum et scholarium) �to je zna�ilo udruga u�enika i u�itelja. Taj je naziv kasnije ozna�avao "skupinu znanosti" (universitas literarum), �to je bio uobi�ajan oblik udru�ivanja ljudi iste struke, �ija je namjena bila za�tita interesa grupe.8 Te�ko je to�no datirati nastanke sveu�ili�ta, jer o tome postoji vi�e razli�itih podataka (npr., povelja o osnivanju sveu�ili�ta, prvi statut, ogla�avanje glavnih privilegija, na�in dobivanja promocijskih prava, tj. pravo dodjele doktorata). Prva su se sveu�ili�ta brzo razvijala naro�ito u Italiji, gdje su se radi politi�kih okolnosti brzo razvijali gradovi. Talijanska sveu�ili�ta bila su po nastanku i usmjerenosti suprotno drugim sveu�ili�tima, prvenstveno prosvjetne ustanove. Sveu�ili�te kao udruga u�itelja poku�alo je sprije�iti da u�itelji koji nisu bili �lanovi skupine imaju pravo predavati. Postajala je i udruga studenata, koja ih je �titila od lihvarstva gradana i samovolje profesora. 13 Najstarija visoka �kola medicinska je �kola u Salernu, ve� od 10. st., tj. od godine 900. (najstariji medicinski fakultet u Europi!), a glas najpoznatijeg sredi�ta medicinske znanosti �uva daljnjih 200 godina. Prvo sveu�ili�te osnovano je u Bolonji, Italija. Ono je od 1088. godine srediste �tudija prava i uzor drugim talijanskim i �panjolskim sveu�ili�tima. Pari�ko sveu�ili�te (Sorbona) dobiva prve privilegije 1174. god. i uskoro postaje srediste �tudija teologije i filozofije9, pa i model kasnijim sveu�ili�tima u Sjevernoj Europi. U Oxfordu je sveu�ili�te osnovano 1167. god. U Cambridgeu su u ranom 12. st. �kole i �tudentske domove osnivali vjerski redovi, a sveu�ili�te je bilo osnovano god. 1209., kad su u grad stigli �tudenti iz Oxforda i Pariza. Od 13. st. dalje nastajala su mnoga sveu�ili�ta u Francuskoj, Engleskoj, �kotskoj, Njema�koj, �e�koj i Poljskoj. Do 1440. god. bilo je u Europi osnovano pribli�no 50 sveu�ili�ta. 2.1.3 Razmah sveu�ili�ta u novom vijeku Vi�e je sveu�ili�ta nastalo u razdoblju humanizma, renesanse i reformacije, kad je utjecaj crkve popustio a zamjenjen je kraljevskim autoritetom, naro�ito u protestantskim zemljama sjeverne Europe. U 16. i 17. st. sveu�ili�ta su postala ve�im dijelom prosvjetne institucije. U sveu�ili�ni su �tudij bile uklju�ene nove discipline, uva�en je �tudij prirodoslovlja (engl. science). Tako je sveu�ili�te u Leidenu, Nizozemska, (osnovano 1575.) uvodenjem �tudija novih znanosti pozivalo �tudente iz cijele Europe i kasnije postalo srediste pravnih �tudija. Sveu�ili�te u VVittenbergu postalo je mjesto za�etka protestantske reformacije; ideje kalvinizma �irilo je �enevsko sveu�ili�te. Sveu�ili�ta su se sve vi�e modernizirala te uvodila sve vi�e eksperimentalni rad i istra�ivanja. Najstarije ameri�ko sveu�ili�te (Harvard) ima za�etke u harvardskom koled�u, kojeg su kalvinisti osnovali 1636. god. Njihovim utjecajem nastao je i koled� Yale (1701) te koled� u New Jersevu (1746), danas sveu�ili�te Princeton. Prva visoko�kolska ustanova s lai�kim �tudijem u Rusiji bilo je moskovsko dr�avno sveu�ili�te, kojeg je 1755. god. osnovao znanstvenik Lomonosov. U 17. i 18. st. razvoj znanosti usmjeren je specijalizaciji, unutar znanosti dolazilo je do ve�ih diferencijacija. Humboldtovo sveu�ili�te, tada�nje srediste znanosti njema�kog naroda, organizirano po znanstvenim disciplinama i katedrama, postalo je 14 uzor organizaciji europskih sveu�ili�ta. Kod tog je sveu�ili�ta bila nagla�ena cjelina, koja je uskladivala razvoj dijelova te omogu�avala sintezu i interdisciplinarnost. 18. st. donijelo je relativnu stagnaciju sveu�ili�ta, jer je industrijska revolucija pobudila ustanavljanje brojnih drugih znanstvenih ustanova. Dana�nja sveu�ili�ta bila su ve�inom osnovana sredinom 19. st. te nakon 1945. god. Rastom srednje klase razdoblje nakon industrijske revolucije dalo je novi poticaj za ekspanziju visokoskolskog obrazovanja. Njema�ka sveu�ili�ta su u 19. st. bila znacajna mjesta istrazivanja i sredista akademske slobode, a privukla su i mnoge strane �tudente. Britanska sveu�ili�ta tog vremena (London, Dumam, Manchester, Liverpool, Leeds, Wales), za razliku od relativno konzervativnog (Morda i Cambridgea privla�ila su �tudente naprednim dru�tvenim i politi�kim idejama. U Kanadi su nastala sveu�ili�ta McGill, Toronto i Montreal, a osnovana su bila i sveu�ili�ta u Gr�koj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Indiji, Australiji, Kini i Japanu. Drugi val osnivanja sveu�ili�ta je razdoblje izmedu 1950. i 1960. god., a 1971. god. je osnovano i prvo Otvoreno sveu�ili�te (Open Universitv) u Velikoj Britaniji. 2.1.4 Nastanak visoko�kolskih ustanova u Sloveniji U slavenskom, njema�kom i panonskom prostoru sveu�ili�ta su nastajala od 14. st. U slovenskim zemljama taj rani razvoj nije dosegnut pa su �tudenti odlazili na �tudij u strane gradove (Padova, Be�). Krajem 16. te po�etkom 17. st. jezuiti su osnivali kolegije (Gradec, Celovec, Ljubljana, Trst, Gorica, Maribor), kamo su pripadale (�estorazredne) gimnazije i dijelovi visokoskolskog �tudija. "Njihovi su kolegiji bili duhovna, kulturna i vjerska sredista tada�nje Europe" (Ciperle, 1997, str. 21 ).10 U Ljubljanu su do�li god. 1595. i po�eli gimnazijsku nastavu. U okviru kolegija, kojeg su gradili od 1598. do 1616. god. uz gimnaziju su djelovali i pojedini kursevi visoke �kole. Predavanja su bila povremena od 1619. te postala redovita god. 1633. Od tada je bio u Ljubljani stalan �tudij na visokim �kolama (filozofski �tudij, katedra za 9 Dvorski kapelan Robert de Sorbon (po kome je dobila naziv Sorbona) osnovao je prvi od njenih kasnijih �ezdeset kolegija (teolo�ki fakultet). "Odnos jezuita prema visim �kolama bio je trozna�an. U starim sveu�ili�nim sredi�tima, gdje su bili osnovani jezuitski kolegiji, kao u Be�u i Pragu predati su im filozofski i teolo�ki fakultet, a izvan njihovog utjecaja ostali su pravni i medicinski, oba udru�ena u jedno sveu�ili�te. U gradovima gdje prije nije bilo sveu�ili�ta i gdje su jezuitski kolegiji kasnije privilegijima proizvedeni u sveu�ili�ta, u jezuitsko vrijeme obi�no postaju samo iz filozofskog i teolo�kog fakulteta; jezuiti su protiv, da bi im se pridru�ili jo� pravni i medicinski fakultet, koji ne bi potpadali pod njihov utjecaj" (Ciperle, 1997, str. 22). 15 logiku i crkveno pravo, katedra za fiziku i matematiku, katedra za mehaniku), no nije imao status sveu�ili�ta. U 18. su st. ja�ale potrebe reforme �kolskog sustava, a time i suprotnosti jezuita i prosvjetiteljske dr�ave, koja je tra�ila lai�ke �kole. Godine 1773. jezuitski red je raspu�ten, njihove je �kole preuzela dr�ava. Josip II u Ljubljani ukinuo je najprije �tudij teologije, nato i filozofije te prenio �tudij u Gradec. �tudij je obnovljen u Ljubljani tek 1788. god. ili 1791. u obliku liceja.11 Pravo sveu�ili�te u Sloveniji je djelovalo u vremenu Ilirskih provincija (1810/1811. god.).12 Nakon propasti Ilirskih provincija bili su ponovno uvedeni austrijski propisi o studijima, �to je zna�ilo ukidanje sveu�ili�ta i uspostavljanje liceja opsega kao prije 1810. god. Radikalne zahtjeve za pro�irenje �tudija te za slovensko sveu�ili�te donijela je revolucija 1848., na �alost, austrijske reforme sveu�ili�ta donijele su centralizaciju, tako da je krajem 1849. god. od visoko�kolskih �tudija u Ljubljani ostala tek bogoslovija. Uspostavom Dr�ave Slovenaca, Hrvata i Srba godine 1918 Slovenci su opet postavili zahtjev za svojim sveu�ili�tem. Sveu�ili�na je komisija prvo namjeravala pripremiti slovensko sveu�ili�te u okviru zagreba�kog, no ipak je 1919. god. molila beogradsku vladu da se osnuje sveu�ili�te u Ljubljani. Zamolba je tada bila rije�ena pozitivno. Osnovano je bilo prvih pet fakulteta: teolo�ki, pravni, filozofski, tehni�ki i medicinski. Visoko �kolstvo u Mariboru se po�elo razvijati nakon 1959. god., a 1975. osnovano je mariborsko sveu�ili�te. Prema Zakonu o visokom �kolstvu iz 1993. god. u Sloveniji se preoblikuje visoko �kolstvo i posebno sveu�ili�ta, prvi je put omogu�eno osnivanje samostalnih i zasebnih visoko�kolskih ustanova.13 �tudiji na visim �kolama su opu�teni, a uz sveu�ili�ne studijske programe uvedeni su i visoko�kolski stru�ni programi. Neki veliki fakulteti su reorganizirani u vi�e manjih. U studijskoj godini 1997/98 bilo je na visoke �kole upisano ukupno 55.845 studenata. Zaposleno je ukupno 3.448 visoko�kolskih nastavnika i suradnika. 11 Do 1848. god. bila je to �kola izmedu �estog godi�nje gimnazije i sveu�ili�ta, sa vi�e odjela lSlovenska ..., 1994, str. 492). U Ljubljani je osnovana tzv. akademija s fakultetskom nastavom filozofije, medicine, prava, tehnike i teologije. Sveu�ili�ni �tudij je pohadalo vi�e od 300 slu�alaca, �to je bilo za tada�nje europske razmjere dosta veliko sveu�ili�te. 13 U studijskoj godini 1995/96 po�eo je raditi prva samostalna i zasebna visoko�kolska ustanova. 16 2.2 RAZVOJ SVEU�ILI�NIH I DRUGIH VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA U SVIJETU Visoko�kolske knji�nice nastajale su ve� uz prve oblike visoko�kolskih ustanova, navedene su, npr., knji�nice u Staroj Gr�koj i Aleksandriji te kasnije Bizantu. Sredi�nja knji�nica aleksandrijskog Muzeiona, Aleksandrijska knji�nica, po�etkom 3. st. pr. Kr. �uvala je ve� 500.000 (prema drugim izvorima 700.000) jedinica svitaka rukopisa. Poznata je bila i knji�nica s 158 ustava tada�njih dr�ava, koju je Aristoteles osnovao uz Licej (na �alost postala je vojni plijen i zavr�ila u Rimu), a u Bizantu knji�nica visokog carskog sveu�ili�ta.14 U Rimu znamo da je Ciceron osnovao dvije �kole, akademiju i licej, uz koji i knji�nicu. Nakon propasti rimskog carstva 476. god. prija�nju kulturu poku�avaju uspostaviti Vizigoti, koji ne zaboravljaju knjigu i knji�nice. U znamenitom samostanu Monte Casino cvjetaio je prepisivanje knjiga. Sv. Benedikt je naredivao da je uz rad i molitvu obvezno prepisivanje i �itanje knjiga. Karolin�ka renesansa s Karlom Velikim donosi tzv. prvu dvorsku (dr�avnu) knji�nicu u Europi, osnovanu uz poznatu palatinsku �kolu. Nastankom srednjovjekovnih sveu�ili�ta zamah su do�ivjele i visoko�kolske knji�nice. �tudenti su za �tudij na novonastalim sveu�ili�tima trebali puno literature. Autor J. Dolar ovako komentira tada�nji �tudij: "Ubogom je �tudentu moralo biti grozno, kad je shvatio �to sve mora pro�itati i znati" (Dolar, 1982, str. 205). Sveu�ili�ta su dobro brinula za studijsku gradu. Umno�avanje tekstova, zapisanih predavanja tzv. scripta (u knji�arama i prepisionicama) postalo je pravi obrt. Akademski je zakon dozvoljavao prepisivanje. Knji�ari (stationariji) su knjige i posudivali, no uskoro vi�e nisu zadovoljavali potrebe studenata. Prvi prijepisi su bili vlasni�tvo trgovaca, kasnije su ih po�eli prikupljati fakulteti na svojim kolegijima ili njihovim knji�nicama. Udru�ivanjem knji�nica kolegija nastajale su prve sveu�ili�ne knji�nice.15 14 Knji�nica visoke carske �kole je god. 372 dobila 7 pisara i nekoliko slu�benika, god. 475. uni�tio ju je po�ar, nakon obnove bila je �uvana sve do propasti bizantskog carstva 1453. god. U prvim knji�nicama sveu�ili�ta vodili su jako precizne popise darovatelja knjiga te puno drugih podataka: o vrijednosti knjiga, podrobno je bio opisan sadr�aj svake knjige te dodan po�etak drugog ili tre�eg lista. Rad knji�nice precizno je prepisan. Cijelo je nastavni�ko vije�e biralo knji�ni�ara na jednu godinu (mogao je biti i ponovno biran!), zadu�en je bio prvenstveno za vodenje preciznog popisa posudene grade. 17 Prva i za dugo jedina (najve�a) sveu�ili�na knji�nica osnovana je bila na pari�koj Sorboni god. 1253. Nastajala je najvecim dijelom darovanjem knjiga biv�ih studenata kolegija. Nije bila op�a sveu�ili�na knji�nica jer je pripadala teolo�kom kolegiju. Imala je jedan od najbogatijih fondova srednjeg vijeka. Uredenje knji�nice postalo je uzor drugima. Medu engleskim sveu�ili�nim knji�nicama spominjemo Oxfordsku, nastalu 1320. god. darovima engleskih vladara. I danas postoji poseban prostor s pultovima i ormarima za knjige, izgraden u to doba.16 Najstariju talijansku sveu�ili�tnu knji�nicu osnovala je u Padovi (1629) vlada Venecije. Imala je pravo obveznog primjerka, a financirana je iz doprinosa studenata i profesora. Novost je u 16. st. dala reformacija u Njema�koj gdje su veliki utjecaj na sveu�ili�ta i njihove knji�nice imali evangelisti. Umjesto kolegijskih, tj. fakultetskih nastale su nove, sredi�nje sveu�ili�ne knji�nice za cijela sveu�ili�ta, ne samo uz nova, ve� i pri starim sveu�ili�tima. Velike ameri�ke visoko�kolske knji�nice nastale su tek krajem 17. st. pri koled�ima, a sveu�ili�ne tek u 19. st. Prva knji�nica nastala pri koled�u je Harvard god. 1638, kad je sve�enik John Harvard ostavio u nasljede od 300 knjiga. 1701. god. bila je osnovana sveu�ili�na knji�nica Yale, god. 1754. knji�nica sveu�ili�ta Columbia u New Yorku. Sveu�ili�ne odnosno visoko�kolske knji�nice su na tlu biv�e Jugoslavije nastajale u 19. i 20. st. pri otvaranju pojedinih sveu�ili�ta. Karakteristi�an je bio model sredi�nje knji�nice uz brojne knji�nice fakulteta, odjela i instituta. Zagreba�ka i ljubljanska sveu�ili�na knji�nica kasnije su postale jo� i nacionalne knji�nice, u BIH, Makedoniji i Kosovu sveu�ili�na je funkcija dodijeljena prvotno nacionalnim knji�nicama. Razvojem i diferencijacijom znanstvenih disciplina velike sveu�ili�ne knji�nice nisu mogle odgovaraju�e poslu�iti svim specijalnim znanostima, njihov su rad upotpunile knji�nice seminara, instituta i fakulteta, koje su prvotno slu�ile profesorima kao pomo� pri nastavi; postupno su se razvile u posebne (znanstvene) knji�nice. Na europskim sveu�ili�tima, koja su slijedila model Humboldtovog sveu�ili�ta17, 16 Vjerski i politi�ki sukobi 50-ih i 60-ih god. 16. st. doveli su do razno�enja knji�nice po svijetu. Sir Thomas Bodley po odlasku iz diplomacije svojim je novcem dao god. 1598. obnoviti knji�nicu i za osnovni fond poklonio svoju osobnu knji�nicu. Kad je knji�nica nakon dvije godine bila otvorena za javnost, imala je 2.500 knjiga. Godine 1610. dobila je pravo na obvezni primjerak, tako da je danas druga najve�a javna knji�nica u Velikoj Britaniji. 17 S gledi�ta zna�ajnog za bibliotekarstvo, Humboldtova koncepcija organizacije sveu�ili�ta zasnovana je na tri ideje. Prva je usmjerena udru�ivanju znanstvenika prema znanstvenim podru�jima, �to je dovelo do nastanka odvojenih, ve�in ili manjih knji�nica s fondovima specializirane literature. Ideja o potpunoj autonomiji sveu�ili�ta, koje samo odlu�uje o 18 upozoravaju autorice T. Aparac-Gazivoda i V. Tur�in (1988, str. 2), takve su se knji�nice razvijale odvojeno od sveu�ili�nih. Sveu�ili�ne knji�nice postale su u svijetu stvarnim fenomenom visokog �kolstva tek u 20. st. Promjene u dru�tvu postavile su im nove zadatke, znanje i informacije dobili su ve�e zna�enje, nastale su promjene u obrazovnim sustavima i istra�iva�kom radu na sveu�ili�tima a uvodene su nove informacijske i komunikacijske tehnologije. Sve to dovodi do promjena u organizaciji visoko�kolskog nastavnog i znanstvenog rada, zbog �ega je tradicionalna uloga knji�nica (pohranjivanje i posredovanje knji�ni�ne grade) po�etkom 20. st. postala neprimjerena potrebama znanstvene zajednice i obrazovnim funkcijama akademskih ustanova. Knji�nice sveu�ili�ta trebale bi biti neophodan i nedjeljiv dio znanstveno-nastavnog procesa. Postupno su se razvile u velike ustanove, ne samo radi stalno ve�e koncentracije znanstvenih djelatnika na sveu�ili�tima, ve� i radi stalno ve�ih potreba njihove okoline za izvorima informacija. Mnoge od njih su ve� poodavno prerasle potrebe nastavnog osoblja i studenata na sveu�ili�tu i postale znanstvene knji�nice dostupne svim znanstvenim djelatnicima. 2.3 RAZVOJ SVEU�ILI�NIH I DRUGIH VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA U SLOVENIJI lako nije bila visoko�kolska kao prvu javnu znanstvenu knji�nicu u slovenskim zemljama navodimo knji�nicu znanstvene Akademije djelatnih u Ljubljani (Academicae operosorum Labacensium) osnovanu 1693. godine. Akademija je zapisala u svojim pravilima da �e pomo�u priloga akademika osnovati javnu knji�nicu o kojoj �e brinuti knji�ni�ar. Biskup je svojim izborom omogu�io postavljanje stalnog knji�ni�ara. Do ustanovljanja knji�nice liceja godine 1774. "javna biskupijska knji�nica" (takav naslov su zapisali 1770. god. u katalog) predstavljala je pravu znanstvenu dragocjenost za tada�nju malu Ljubljanu (oko 7.000 stanovnika). Korijeni Narodne in univerzitetne knji�nice (NUK) se�u u 1774., kada je nakon ukidanja jezuitskog reda u svakoj austrijskoj krunskoj zemlji bila u glavnom gradu znanstvenoj usmjerenosti i djelatnosti, u organiziranju knji�ni�arstva je dovela do nepovezanosti i izoliranosti knji�nica instituta i odjela te in odvojila od sveu�ili�ne knji�nice. Ideja o nedjeljivoj vezi znanosti i naobrazbe kod knji�ni�ara je pobudivala specifi�ne interpretacije njihove uloge, i to, da se moraju primarno baviti znanstvenim radom, �to je imalo za posljedicu zanemarivanje knji�ni�arskog rada (Aparac-Gazivoda i Tur�in, 1988). 19 osnovana tzv. studijska knji�nica18 - za vojvodinu Kranjsku u Ljubljani (po�etni fond �inile su knjige izgorjele jezuitske knji�nice). Godine 1791. dodijeljena je liceju, pa je dobila ime - Licejska knji�nica. U po�etku su je smjeli koristiti samo u�itelji liceja, a u�enicima i javnosti postala je dostupna godine 1794. Godine 1807. knji�nica je dobila pravo obveznog primjerka sve tiskane grade na podru�ju pokrajine Kranjske, a u vremenu Ilirskih provincija za njihovo cjelokupno upravno podru�je. Ukidanjem ljubljanskog liceja 1850 god. postala je zemaljska �tudijska knji�nica. Nakon potresa (1895) bila je 1901. preseljena u privremena spremi�ta i tek 1909. u prostore II. zemaljske gimnazije uz Poljansku cestu. Nakon I. sv. rata god. 1919. preimenovanjem u Dr�avnu �tudijsku knji�nicu postaje sredi�nja knji�nica za cijelu Sloveniju s pravom primanja obveznog primjerka tiskovina s tog podru�ja. Godine 1921. postaje Dr�avna biblioteka s pravom obveznog primjerka za cijelu (tada�nju) Jugoslaviju. Osnivanjem sveu�ili�ta u Ljubljani (1919) preuzela je funkciju i zadatke sredi�nje knji�nice sveu�ili�ta (mada tada samo u praksi a ne zakonski). Osnivanje sveu�ili�ta u Ljubljani je, kako je mislio D. Pirjevec (1940), trebalo dati i svestrani razmah njegovoj sveu�ili�noj knji�nici. Sveu�ili�na podkomisija za knji�nicu donijela je to�ke programa tzv. sveu�ili�ne knji�nice, koje se nisu nikada ostvarile. Knji�nica je ostala u neprimjerenim prostorima, a za korisnike je imala samo 18 stolica u �itaonici. Rad knji�nice nije se mogao normalno odvijati, nije se ni nabavljalo dovoljno potrebne literature. Tek 1938. postala je temeljem zakona o sveu�ili�tima i sveu�ili�nom uredbom Univerzitetna biblioteka u Ljubljani. Kao sveu�ili�na knji�nica dobila je nove poslove a tirne i mogu�nost br�eg razvoja. Navedeni visoko�kolski propisi organizacijski su ure�Tivali osnivanje visoko�kolskih knji�nica seminara i instituta te poslove i zadatke "op�e" sveu�ili�ne knji�nice.19 Na prolje�e 1941. preseljena je u sada�nje prostore. Tek nakon oslobodenja (1945.) priznat joj je pravni status slovenske nacionalne knji�nice. Pri osnivanju sveu�ili�ta u Ljubljani postojala je samo jedna sveu�ili�na knji�nica, za cijelo sveu�ili�te. Kasnije su neke, prvotno male priru�ne knji�nice uz katedre, u institutima i na fakultetima rasle i samostalno se razvile, tako da sa sveu�ili�nom Imenom studijska knji�nica u Austro-Ugarskoj monarhiji nazivali su op�e znanstvene knji�nice u gradovima koji nisu imali sveu�ili�ta. 19 Zakon o sveu�ili�tima (1930) i Op�a univerzitetna uredba (1931) odreduju da na svakom sveu�ili�tu uz posebne knji�nice seminara i instituta, koje slu�e posebnim potrebama struka i predmeta postoji i op�a sveu�ili�na knji�nica, �ija je organizacija uredena zakonom o knji�nicama. Njena glavna uloga je da kao sveu�ili�na knji�nica djeluje na razvoj znanosti u svim disciplinama i smjerovima, a da kao javna knji�nica �iri naobrazbu stanovni�tva te prikuplja sve knjige o narodu i dr�avi. 20 knjiznicom uskoro nisu vi�e bile usko vezane.20 Visoko�kolske knji�nice nastajale su dijelom nakon osnivanja sveu�ilista 1919. a neke nakon II. sv. rata. Godine 1919. i 1920. prve su organizirane fakultetske knji�nice pri Pravnom i Filozofskom fakultetu, Fakultetu za prirodoslovlje i tehnologiju, Fakultetu za arhitekturu, gradevinarstvo i geodeziju i Fakultetu za elektrotehniku. Godine 1949. nakon reformiranja sveu�ilista osnovana je kao sredi�nja knji�nica Tehni�ke visoke �kole Centralna tehni�ka knji�nica (CTK). Kad je 1959. god. po�elo nastajati visoko �kolstvo u Mariboru i uz njega se razvijati knji�ni�arstvo, postupno i stihijski, dobivalo je strukturu sli�nu kao i u okviru ljubljanskog sveu�ilista (Hartman, 1986, str. 3). Razdrobljenost i autohtonost knji�nica u novim mariborskim visoko�kolskim ustanovama pobudivala je osje�aj samostalnosti samih ustanova, mada je tada�nja �tudijska knji�nica jo� od po�etaka razvoja mariborskog visokog �kolstva imala dvojnu ulogu - uz ulogu sredi�nje knji�nice mariborskog kraja 1961. godine postala je i sredi�nja knji�nica vi�ih i visokih �kola. Pri osnivanju mariborskog sveu�ilista preimenovana je u Univerzitetnu knji�nicu Maribor (UKM). Cilj je njenog poslovanja bilo postati informacijsko sredi�te sveu�ilista te �ireg okru�enja. Danas je UKM nosilac knji�ni�no-informacijskog sustava Univerze u Mariboru, povezana je s drugim knji�nicama visoko�kolskih ustanova mariborskog sveu�ilista te knjiznicom odjela Teolo�kog fakulteta, �lanicom ljubljanskog sveu�ilista. UKM je od 1980. do 1995. god. bila punopravna �lanica sveu�ilista, te zastupana kao takva u savjetu sveu�ilista, na odborima i komisijama. Ponovno je postala njegovom �lanicom 1. listopada 1996. god. kad je mariborsko sveu�ili�te odgovaraju�e preformuliralo svoj statut. B. Hartman (1986, str. 3) smatra daje slovensko visoko�kolsko knji�ni�arstvo u svom povijesnom razvoju bilo optere�eno svim neprijatnostima koje su mu donijeli organizacijski modeli nekada�nje Austrije te Njema�ke. Ljubljansko je sveu�ili�te preuzelo model te ga svojim rastom sve vi�e kompliciralo. F. Kidri� (1929), npr., ve� je od po�etka upozoravao da bi bilo potrebno udru�iti visoko�kolske knji�nice radi dostizanja ve�e u�inkovitosti. Do toga nije do�lo; broj visoko�kolskih knji�nica u Sloveniji jo� uvijek raste. "Bilo je mnogo uzroka takvog razvoja: velika autonomija pojedinih fakulteta i instituta, svakako relativna dislociranost sveu�ili�nih objekata, a najprije odvojeno i po bogatstvu i razumijevanju razli�itih financijera razli�ito doniranje. U velikoj mjeri je pri takvoj podjeli odlu�ivala �elja da imaju knjige iz svoje struke �im bli�e pri ruci, po mogu�nosti u istoj, ili bar susjednoj sobi, tako da bi bilo mogu�e �ak i za vrijeme seminarske vje�be ili predavanja otici po knjigu" (Dolar, 1971, str. 39). 21 Krajem god. 1997. Drzavnoj je maticnoj slu�bi pri NUK-u statisti�ke podatke o svom radu proslijedilo 69 visoko�kolskih knji�nica - 57 iz visoko�kolskih ustanova Ijubljanskog sveu�ili�ta, 8 iz mariborskog te 4 knji�nice drugih visoko�kolskih ustanova. Sveu�ili�ne knji�nice NUK i CTK prema odredbama statuta Ijubljanskog sveu�ili�ta iz 1995. god. ne mogu biti �lanice sveu�ili�ta. U podacima mo�emo vidjeti da je (uz NUK21) cjelokupni fond visoko�kolskih knji�nica �inilo 5,889.153 (godinu prije 5,772.046) jedinica knji�ni�ne grade, medu kojima je bilo 4,475.176 jedinica ili 76% knji�ne grade. Pa i ako izlu�imo NUK, knji�nice se medusobno vrlo razlikuju; prema podacima za 1996. god. (Martelanc, 1997): prema veli�ini fonda (od 922 do 713.590 jedinica, �to predstavlja odnos 1 : 774), prema prirastu grade (od 71 do 30.062 jedinica ili 1 : 423), naslovima naru�enih serijskih publikacija (od 11 do 2.476 ili 1 : 225), posjeti (od 189 posjetilaca do 307.291 ili 1 : 1.626), prema posudbi (od 519 do 960.276 jedinica odnosno 1 : 1.850), otvorenosti tjedno (od 6 do 75 sati ili 1 : 12,5), veli�ini prostora knji�nice (od 15 do 11.519 m2 ili 1 : 768) i po broju zaposlenog stru�nog kadra (od 1 : 45). Autorica M. Dolgan-Petri� (1998, str. 171) upozorava na neke statisti�ke pokazatelje poslovanja slovenskih visoko�kolskih knji�nica 1996. godine; kod vi�ine izdataka za nabavu grade prema broju studenata odnos je bio 1 : 66, kod broja studenata na 1 m2 povr�ine knji�nice odnos 1 : 30, kod broja studenata na jednog zaposlenog odnos 1:157; kod broja posudene grade po zaposlenom odnos 1 : 26, te udio financijskih sredstava za kupnju grade u odnosu na cjelokupne prihode knji�nice odnos 1 : 7. Najneugodniji je podatak, da je od ukupno 66 visoko�kolskih knji�nica u njih 19 (29%) zaposlen samo jedan djelatnik (koji obavlja stru�ne kao i administrativno- tehni�ke poslove), u 15 knji�nica su bila zaposlena dva djelatnika (u 52% slovenskih visoko�kolskih knji�nica dakle, zaposleno je najvi�e dva djelatnika). Takvom kadrovskom strukturam knji�nice te�ko mogu slijediti zahtjeve akademskog okru�enja i novosti u struci. Kako NUK uz sveu�ili�nu ima i funkciju nacionalne knji�nice koja �uva slovenski obvezni primjerak grade, ubrajanje njenog cjelokupnog fonda medu gradu visoko�kolskih knji�nica smanjuje vrijednost podataka, zato obi�no pri izra�unima odnosa isklju�ujemo fondove NUK. Oni su krajem god. 1997. iznosih 2.186.612 jedinica, odnosno 37% fondova svih slovenskih visoko�kolskih knji�nica. 22 3 ZNA�AJKE SUVREMENIH VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA 3.1 PROMJENE U OKRU�ENJU VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA U SAD-u, kasnije i u Europi poku�alo se prvih desetlje�a 20. st. ocjenjivati vrijednost pojedinih sveucili�ta upravo na osnovi kvalitete njihovih knji�nica.22 U izvje��u Sveu�ili�nog odbora za financije (Universitv Grants Committee) iz Velike Britanije god. 1921. zapisano je da se obli�je i u�inkovitost odredenog sveucili�ta mo�e ocijeniti njegovim odnosom prema svojoj sredisnjoj to�ki - knji�nici. Knji�nica je primarni i �ivotno najzna�ajniji dio sveucili�ta, njegovo srce. Slu�i svim funkcijama sveucili�ta, pou�avanju i istra�ivanju, stvaranju novog znanja te prijenosu znanja budu�im generacijama. Nema suvremenih sveucili�ta bez dobro organiziranih knji�nica ili knji�ni�no-informacijskih sustava (The Librarv ..., 1980). Standardi ACRL za sveu�ili�ne knji�nice (AI_A/ACRL, 1989) ve� na po�etku postavljaju ulogu sveu�ili�ne knji�nice kao osobito zna�ajnu za sveu�ili�te, jer su informacije i znanje osnova dosezanja njegovih ciljeva. Na�ini odabira, dobivanja, pohrane i posredovanja informacija unutar ustanove u zna�ajnoj mjeri utje�u na razinu i uspje�nost njenog obrazovnog i istra�iva�kog rada. Zato visoko�kolska ustanova mora imati postavljenu jasnu politiku pristupa informacijama i njihovog pribavljanja, pri �emu njena knji�nica mora imati aktivnu ulogu. Standardi nagla�avaju da su knji�nice jedna od najve�ih kumulativnih financijskih investicija svih sveu�ili�nih kampusa. One unutar studijskog i istra�iva�kog procesa pridonose stvaranju nove vrijednosti. Kvaliteta visoko�kolskih knji�nica dugo se nije prosudivala prema kvaliteti njihovih fondova i usluga, ve� uglavnom samo prema njihovoj veli�ini. Zbog toga su nekada visoko�kolske knji�nice bile primarno usmjerene izgradnji i obradi �to ve�ih fondova, a manje njihovoj uporabi. Zanimljivo je da ni u 18. st. sveu�ili�ne knji�nice nisu jo� znale za profesionalne bibliotekare. Vodili su ih sveu�ili�ni nastavnici u slobodno vrijeme i kao dopunsko zanimanje, ili dodu�e, zaslu�ni znanstvenici i knji�evnici, koji su fondove nerijetko iskori�tavali prete�no radi svojih potreba. Nagla�avanjem akademskog obrazovanja i obavljanja znanstvenog rada zanemarivala se stru�na Sveucili�ta su jedan od neophodnih izvora znanja a njihove knji�nice, u kojima se prikuplja masa dokumenata, nastalih procesima misaonog djelovanja i do�ivljavanja svijeta koji nas okru�uje, imaju zna�ajan utjecaj ne samo na razvoj ljudske civilizacije, ve� i na njen opstanak (Aparac, 1990, str. 44.). 23 kvalificiranost knji�ni�ara. Sve do 19. st. visoko�kolske su knji�nice okrenute uskom krugu korisnika - akademskoj eliti, krugu ljudi koji su imali mogu�nost bavljenja znano��u. Vrijeme otvoreno za korisnike bilo je nedostatno, jer su se knji�nice vi�e no svojim korisnicima bavile same sobom, prikupljanjem, obradom i pohranom grade. Tek u 19. i 20. st. cilj im postaje posredovanje zapisanog znanja i njegova dostupnost javnosti, a demokratizacija visokoskolskog obrazovnog procesa i znanstveni razvoj doveli su do ve�eg zanimanja znanstvene zajednice za te knji�nice. Autorica B. J. Shapiro (1992) nagla�ava da su se uzorci visoko�kolske naobrazbe u posljednjih 150 godina dramati�no promijenili, pa i gledanja knji�ni�ara te studenata na ulogu i poslanstvo visoko�kolskih knji�nica. Ako je uloga visoko�kolskih knji�nica jo� u 19.st. primarno usmjerena na pohranu grade, posljednjih je desetlje�a sira, knji�nice su postale aktivne posrednice prijenosa znanja civilizacije s jedne generacije na drugu. lako se danas sveu�ili�ne i druge visoko�kolske knji�nice razlikuju po organizaciji, upravljanju, vodenju i financiranju, prema veli�ini, kvaliteti i rasporedu fondova, ipak se lako mogu uo�iti i izdvojiti neki osnovni smjerovi razvoja. Radi brojnih promjena (ekspanzije visokog �kolstva, porasta broja studenata i nastavnog osoblja, razvoja menad�erskih oblika vodenja sveu�ili�ta, razvoja informacijske tehnologije i razmaha elektroni�kim putem dostupnih informacija te �injenice da "klasi�ni izvori" informacija vi�e nisu dovoljni i da informacije "le�e" bilo gdje i u obliku koji se do sada nije pojavljivao u knji�nicama, visoko�kolske knji�nice (da bi opravdale svoje postojanje i o�ekivanja korisnika) moraju mijenjati svoju razvojnu strategiju, postati mjesta osiguranja pristupa izvorima informacija i informacijama, a njihovi djelatnici suradnici u obrazovnom i istra�iva�kom procesu. Uz nova sveu�ili�ta, otvorena za inovacije i nove na�ine rada, novosti su vidljive i u knji�nicama, jer one ne mogu biti vi�e samo sebi dovoljne, ve� moraju postati aktivni dio procesa nala�enja informacija i pritom suradivati s mati�nim ustanovama te drugim ponuda�ima izvora informacija. ALA-ini standardi za knji�nice koled�a (ALA/ACRL, 1995) nagla�avaju da danas visoko�kolske knji�nice djeluju u bitno druga�ijem okru�enju. Navode promjene u procesu znanstvenog komuniciranja. Znanstvene spoznaje su se vi�e od 4.000 godina prenosile pomo�u pisanih (i tiskanih) dokumenata, cijena takvog komuniciranja danas je previsoka i sve se vi�e uva�avaju elektroni�ki oblici komuniciranja. S. Morgan (1997, str. 19) govori o scenarijima prema kojima bi u budu�nosti knji�nice kao fizi�ki entiteti potpuno nestale, postale neovisne o vremenu i 24 prostoru. Virtualna knji�nica, bez zidova i elektroni�ki kampus termini su kojima se naj�e��e opisuju knji�nice budu�nosti. Navedeni standardi ALA upozoravaju, da smo svjedoci novih trendova, koji utje�u na na�in rada visoko�kolskih knji�nica. Zna�ajno je: � da su ve�a o�ekivanja korisnika glede uspje�nosti i u�inkovitosti tra�enja informacija te vremena potrebnog za dostavljanje �eljene grade, � da se vi�e nagla�ava odgovornost visoko�kolskih ustanova pri izvodenju nastave, �to zahtijeva stalno ocjenjivanje efikasnosti studenata i postavljanje pokazatelja za mjerenje efikasnosti ulo�enih sredstava i rezultata rada, � da "virtualno vlasni�tvo" zamjenjuje fizi�ko vlasni�tvo; pri tom je va�no pravovremeno dostavljanje grade; broj naslova postaje va�niji od broja jedinica grade; radi uporabe elektroni�kih servisa raste brzina dostavljanja dokumenata; smanjuje se vrijeme koje korisnici sami namjenjuju "�eprkanju" po literaturi, � da se ve�a pozornost posve�uje uslugama za osobe funkcionalno ograni�ene te druge korisnike s posebnim potrebama, � da se mijenjaju na�ini uporabe bibliografskih pomagala; nacionalne zbirke podataka se decentraliziraju, raste va�nost umre�avanja i razvoja standarda za protokole pretra�ivanja; svjedoci smo ubrzanog razvoja tzv. nacionalnih informacijskih brzih cesta, � da pohranjivanje i osiguranje grade postaje elektroni�ko; digitalizacija grade zamjenjuje fotokopiranje, � da se tradicionalni audiovizualni izvori razvijaju se u multimedijske i hipermedijske, � da je ra�unalna oprema prodrla u sva podru�ja rada knji�nica, zato i raste potreba naobrazbe zaposlenih te korisnika za nove tehnologije i njihovu uporabu, � da raste zapo�ljavanje stru�njaka iz drugih znanstvenih disciplina (uz one s naobrazbom iz podru�ja knji�ni�nih i informacijskih znanosti), � da financijeri djelatnosti pove�avaju pritisak na visoko�kolske ustanove i njihove knji�nice. M. B. Line (1986, str. 1-2) upozorava na pritiske kojima su izlozene britanske (i druge) visoko�kolske knji�nice nakon 1980. god. te opisuje mogucnosti "pre�ivljavanja" u promijenjenoj okolini. Naglasio je zahtjeve pred kojima su se na�le visoko�kolske knji�nice: � smanjenje izdataka, 25 � smanjenje broja zaposlenih, � skrb za primjereno kvalitetne tzv. tradicionalne usluge (osiguranje pristupa gradi i njezino dostavljanje) te � �irenje, uvodenje novih usluga pomo�u uporabe elektroni�ke tehnologije (dostup bibliografskim bazama podataka i bazama punog teksta, ra�unalno potpomognuta nabava i posudba grade itd.). Svi koncepti izoliranosti i samosvojnosti visoko�kolskih knji�nica su zbog tehnolo�kih promjena zastarjeli i postali neuporabivi. U standardima ALA/ACRL za sveu�ili�ne knji�nice (ALA/ACRL, 1989) zato je ve� u ishodi�tima nagla�eno da danas knji�nice djeluju u zamr�enom svijetu informacija u kojemu se ve�ina sudionika (ponuda�a) ne nalazi unutar sveu�ili�ta. Sveu�ili�na knji�nica zato mora biti dinami�na ustanova, usmjerena budu�nosti.23 Takvo usmjerenje nije potrebno radi knji�nice same, ve� odra�ava promjenjivu prirodu informacija u ra�unalnom dobu. Knji�nice ne�e opustiti svoju tradicionalnu ulogu prikupljanja i pohrane informacija, ve� �e joj dodavati nove uloge. 3.2 USMJERENOST VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA KORISNICIMA USLUGA "Korisnik postaje sredi�te rada visoko�kolskih knji�nica. Na to upozoravaju organizacija i rezultati visoko�kolskih knji�nica u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje su slobodan pristup fondu, cjelodnevni rad knji�nice, obrazovanje korisnika, aktivna informacijska djelatnost, odli�na informiranost korisnika o fondu i katalozima, ve� dio svakodnevnice" (Popovi�, 1988, str. 3). Okretanje potro�a�u, korisniku postalo je zna�ajan dio politike mnogih organizacija koje ostvaruju usluge za javnost. Osnovni zahtjev modernih visoko�kolskih knji�nica slobodan je pristup gradi i informacijama (koncept prikupljanja i pohrane grade zamijenjen je konceptom dostupnosti). Knji�nice postaju sredi�ta informacija s dobro organiziranim referalnim24 i informacijskim slu�bama, jer visoko�kolska knji�nica ne smije biti zbirka knjiga, ve� mora biti orude komuniciranja znanjem te kao takva - informacijski servis sveu�ili�ta ili visoko�kolske ustanove. Gledaju�i brzi razvoj znanosti i njihovu specijalizaciju, pokazalo se da osoblje knji�nica ne mo�e zadovoljiti sve potrebe za informacijama M. Gorman (1991), npr., nagla�ava, da su prilagodbe na promjene nu�an uvjet opstoja knji�nica i knji�ni�arstva, bez njih �e oboje nestati i odumrijeti. 24 Referalni rad zna�i posredovanje "brzin" informacija, za produbljeniji rad s korisnicima knji�nice zapo�ljavaju odgovaraju�e informacijske specijaliste. 26 koje se pojavljuju u toj vrsti knji�nica. Zato u visoko�kolskim (naro�ito ve�im te sveu�ili�nim) knji�nicama zapo�ljavaju tzv. informacijske specijaliste, koji poma�u korisnicima pri trazenjima odredene vrste informacija te obrazuju ostalo knji�ni�no osoblje za pretra�ivanja razli�itih doma�ih i stranih informacijskih sustava. Kod elektroni�kog tipa knji�nice jo� je ve�a nu�nost aktivnog anga�iranja pri radu s korisnicima. Elektroni�ka knji�nica temelji se na osoblju koje je specijalizirano u uslugama za korisnike te im poma�e u�inkovito koristiti elektroni�ke izvore. Radi promjena u visoko�kolskoj naobrazbi koje zahtijevaju od studenata vi�e individualnog rada, pritisak na knji�nice sve je ja�i, a isto tako i potreba za novim vrstama usluga. �irenjem mogu�nosti visoko�kolske naobrazbe u knji�nice dolazi stalno vi�e studenata koji se razlikuju od "uobi�ajnih", stariji su, studiraju uz rad, na daljinu, dolaze iz drugih dr�ava, imaju pote�ko�a pri radu itd., tako da za njih treba organizirati ne samo druga�ije oblike obrazovanja ve� i usluge knji�nica (vrijeme otvaranja prilagodeno izvanrednim studentima te vi�e elektroni�ko potprtih usluga, odgovaraju�a tehni�ka pomagala i osoblje osposobljeno za rad sa korisnicima koji imaju odredene probleme, posebne upute i predstavljanje knji�nice stranim studentima, osiguranje pristupa gradi i informacijama za one koji studiraju na daljinu itd.). Radi ve�e iskori�tenosti informacijskih izvora, visoko�kolske knji�nice moraju biti vi�e vremena na raspolaganju korisnicima. Ne bi trebale biti otvorene samo pet dana u tjednu, jer ih �tudenti i pedago�ki djelatnici �ele koristiti i preko no�i i krajem tjedna. Ocjenjuju, da takva otvorenost nije potrebna samo radi toga �to je knji�nica aktivan i vitalan dio visoko�kolske ustanove, ve� prije svega, �to je njezina najve�a investicija. 3.3 UPRAVLJANJE KNJI�NI�NIM ZBIRKAMA Radi promijenjenih zahtjeva obrazovnog procesa i korisnika, pojave novih medija pohrane informacija, ograni�enih financijskih sredstava itd., visoko�kolske su knji�nice prisiljene planski pristupiti upravljanju (oblikovanju i dopunjavanju) svojih fondova i pri tome po�tivati navedene promjene.25 Selekcija narud�bi vr�i se u Skrb za kvalitetne knji�ni�ne zbirke, management knji�ni�nih fondova, postaje posebna djelatnost u knji�ni�arstvu, a obuhva�a: planiranje nabavne politike, analizu fondova, izbor (selekciju) grade, skrb za sigurnost i pohranu grade, racionalnu potro�nju financijskih sredstava, uzajamno dopunjavanje knji�ni�nih zbirki te evaluaciju djelatnosti (Filo, 1988). 27 suradnji s nastavnim osobljem, a cilj je danim sredstvima posti�i �to ve�i kvalitetni u�inak. Kvalitetan fond preduvjet je uspje�nog rada visoko�kolskih knji�nica, zato moraju nabavljati gradu u svim mogu�im oblicima, sadr�ajem pokrivati potrebe visoko�kolskih programa, obrazovnih, istra�iva�kih kao i onih koji se provode za siru javnost. Knji�nice na Zapadu su do 70-ih godina bez ve�ih te�ko�a popunjavale svoje fondove, kasnije su se na�le u te�kom polo�aju: broj publikacija te njihova cijena brzo su rasli, raspolo�iva financijska sredstva sve su vi�e ograni�avana, a visoko�kolski znanstveno-istra�iva�ki rad zahtijevao je odgovaraju�i rast i kvalitetu informacijske ponude knji�nica. Uz to su analize uporabe knji�ni�nih fondova dokazale da se stvarno koristi tek mali dio grade.26 Knji�nice su prisiljene na sistemati�no upravljanje fondovima. Upravljanje knji�ni�nim zbirkama mora davati prednost kvaliteti fondova pred njihovim opsegom, zato knji�nica treba zaustaviti rast fonda na nekoj to�ki (postoje upozorenja da knji�nica raste prebrzo, ako je prirast ve�i od 2,5% godi�nje). Cilj knji�nica nije, da svaka ima sve dokumente, ve� postojanje u�inkovite knji�ni�ne mre�e, zasnovane na medusobnoj suradnji, da bi se korisniku dostavilo sve �to mu je potrebno. Posebna pozornost pridaje se periodi�nim publikacijama svih stoi�nih podru�ja i na raznim jezicima (naro�ito u elektroni�kom obliku), za koje tro�e ve�i dio financijskih sredstava (i do 90%). Sveu�ili�ne knji�nice cesto su u dilemi da li dr�ati cjelokupni fond na jednom mjestu ili decentralizirati odjele, koji bi bili "blizu" akademskom osoblju i studentima. U Velikoj Britaniji i SAD-u postoji otpor decentralizaciji knji�ni�nih fondova.27 Iznimno se osnivaju distancirani odjeli tek ako ti odjeli trebaju osnovnu referentnu gradu, koja ima visoku frekvenciju koristenja ili je odjel dovoljno udaljen od glavne knji�nice. Odjeli moraju biti povezani sa sveu�ili�nom knji�nicom. Medu zagovornicima J. Thompson i R. Carr (1987) preuzimaju misao C. Eliota, koji je ve� 1901. god. ustanovio da su u jednoj godini u Harvardskoj sveu�ili�noj knji�nici posudili tek 63.673 naslova knji�ne grade od cjelokupnog fonda 367.000 jedinica. Predlagao je, da bi na svakih 5 ili 10 godina knji�ni�nu zalihu valjalo pregledati i izlu�iti u zatvoreni spremi�ni prostor knjige koje se nisu koristile. Kent je 1978 god. ustanovio, da se ne koristi barem 40% grade, kupljene u posljednjih sedam godina (Adams, 1986). 7 U standardima knji�nica koled�a (ALA/ACRL, 1995) preporu�eno je da zbirke i usluge knji�nica (osim izuzetaka) budu organizirane na jednom mjestu, jer pri decentraliziranosti ima i pote�ko�a. Iskustva pokazuju da decentraliziranost knji�nica nije u interesu koled�ima niti s akademskog (raspr�enost znanja) niti s ekonomskog stajali�ta. 28 decentraliziranih knji�ni�nih fondova su Nijemci, koji imaju specijalizirane distancirane odjele, unutar kojih se rabe �ak i vlastite klasifikacijske sheme. Danas se cesto isti�e da �e u knji�ni�nim fondovima sve vi�e grade biti u elektronickom obliku i sve manje u klasi�nom. Medutim, zagovornicima "bezpapimatog" tj. "informacijskog dru�tva", koji ne vjeruju u nu�nost opstanka knji�nica u budu�nosti, M. Gorman (1991) odgovara, da je njihovo razmi�ljanje krivo ve� na ishodi�tu. Namjena knji�nica je (i uvijek je bila) dvostruka: 1. pribavljanje, pohrana, posredovanje i osiguranje pristupa razli�itim nosiocima zapisanog znanja i informacijama u svim oblicima te 2. osiguravanje usluga, zasnovanih na tim nosiocima znanja i informacija. �injenica, da danas postoje novi nosioci i nove tehnologije, nije promijenila ulogu knji�nica, a nije ni smanjila prisutnost tiskanih izvora. Pojava novih medija od visoko�kolskih knji�nica zahtijeva promjene u politici upravljanja fondovima. Kako navodi T. Aparac-Gazivoda (1990, str. 48), pred sveu�ili�ne knji�nice su postavljeni novi izazovi: a) moraju osigurati nove na�ine pristupa zapisanom znanju na razli�itim medijima i b) moraju istovremeno jo� i dalje �uvati i osiguravati u�inkovitu organizaciju zbirki tiskane grade. 3.4 PEDAGO�KA FUNKCIJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA Visoko�kolske knji�nice, koje danas �ele "pre�ivjeti" i razvijati se, moraju biti uklju�ene u visoko�kolske obrazovne programe te raditi kao partneri akademskom osoblju, koje mo�e korisno upotrijebiti njihove poticaje pri rje�avanju znanstvenih problema. Knji�nica je jedan od najve�ih obrazovnih resursa visoko�kolske ustanove, a njezini korisnici imat �e koristi tek ako budu znali uspje�no upotrebljavati njezinu gradu i informacije. Kako visoko�kolske knji�nice imaju zna�ajnu ulogu u informacijskom opismenjavanju studenata i akademskog osoblja, one pripremaju za njih razli�ite obrazovne naputke o koristenju knji�nice i informacijskih izvora. "Svi scenariji za budu�nost, i oni koji budu�e dru�tvo vide bez papira, dodjeljuju knji�nicama funkciju naobrazbe korisnika za informacijsku pismenost. To je jednako va�no u dana�nje vrijeme, kao stoje nekada bilo znanje �itanja i pisanja (Filo, 1991, str. 18). M. Heery i S. Morgan (1996, str. 44) ozna�avaju dana�nje vrijeme "elektronickom d�unglom" u kojoj �tudenti i drugi sudionici visoko�kolskog procesa susre�u rastu�i broj informacija, gdje se tzv. tradicionalnim izvorima informacija velikom brzinom 29 pridruzuju tzv. postmoderni izvori. Autori L. R. Kunkel, S. M. VVeaver i K. N. Cook (1996) u svojoj �tudiji navode da vi�e istrazivanja svjedo�i da �tudenti po�etnici imaju vrlo malo iskustva u koristenju knji�nice te su zbunjeni opsegom i raznovrsno��u raspolo�ivih izvora informacija, ali imaju smisla za uporabu ra�unalne tehnologije. Pri planiranju njihove naobrazbe moraju zato knji�nice gledati na njihovo iskustvo i sposobnosti. U procesu obrazovanja korisnike moraju nau�iti pretra�ivati, vrednovati, organizirati i koristiti informacije. Korisnik mora nau�iti rje�avati odredeni (istra�iva�ki) problem te kasnije ste�ena iskustva i principe prenijeti u rje�avanje drugog problema. B. Filo (1991, str. 26) nagla�ava da uporaba bibliografskih izvora i knji�ni�nih informacijskih sustava zahtijeva ispunjenje cijelog niza manualnih i misaonih postupaka, koje u�enik ili �tudent ne mo�e nau�iti, ve� su rezultati sistematskog usmjerenog procesa od osnovne �kole do zavr�etka �tudija. Svrha obrazovanja korisnika u visoko�kolskoj knji�nici je da �tudenti znaju koristiti knji�ni�ni informacijski sustav i izvore informacija za �tudij, profesionalni rad i osobne interese, te da shvate, da je tra�enje literature dio procesa rje�avanja postavljenog problema. Knji�ni�na pismenost ne zna�i jo� i informacijsku pismenost. Medu odredenjima pojma informacijska pismenost navodi B. Filo autora I. Malleya, koji je medu znanja koja tvore informacijsku pismenost uvrstio znanje stjecanja informacija, organiziranja, ocjenjivanja informacija te komunikaciju informacija. To bi za knji�ni�are zna�ilo izazov, "da osmisle pravu domenu knji�ni�arskih i informacijskih znanja o posredovanju znanja o dokumentima" (Filo, 1991, str. 27-28). U dokumentu o visoko�kolskim knji�nicama (Librarv Association, 1982, str. 27-28) britanska Udruga knji�nica navodi da knji�nice moraju u suradnji s visoko�kolskim nastavnicima pripremiti obrazovne programe kojima su ciljevi izmedu ostaloga: � Osposobiti �tudente za u�inkovitu i efikasnu uporabu razli�itih izvora informacija. � Upoznati �tudente s tiskanim i drugim izvorima informacija te bibliografskom strukturom literature s njihovog znanstvenog podru�ja. � Pomo�i osobnom i intelektualnom razvoju studenata te razvijanju njihove sposobnosti za permanentno samostalno u�enje i izvan formalnog obrazovnog procesa. � Osposobiti �tudente za istra�ivanje odredenog problema, prikupljanje i vrednovanje relevantnih informacija te odgovaraju�e predstavljanje svojih konstatacija. 30 � Upoznati �tudente sa strukturam i na�inom uporabe ra�unalnih sustava za pretra�ivanje informacija. � Osposobiti �tudente za pra�enje raspolo�ivih informacija i njihovu uporabu pri rje�avanju akademskih i kasnije stru�nih problema. � Potrebe za obrazovanjem studenata korisnika rastu i to postaje vitalni dio njihovog razvoja u okviru pojedinih nastavnih predmeta. Tek odgovaraju�im razumijevanjem i sposobno��u koristenja informacijskih izvora mo�i �e upotpunjavati svoje znanje i rje�avati probleme. Naobrazba treba biti aplicirana na stru�no podru�je �tudija i usmjerena sadr�aju grade te rje�avanju sadr�ajnih problema. Obrazovni programi za akademsko osoblje trebaju biti usmjereni pove�anju njihove sposobnosti za rjesavanje problema, o�uvanje informiranosti o novostima na njihovom znanstvenom podru�ju i ja�anju suradnje nastavnog osoblja i knji�nice. Kako mnoge akademske ustanove uz redovni organiziraju i druge oblike �tudija, npr., izvanredni, �tudij na daljinu, otvorena sveu�ili�ta itd., osoblje knji�nice mora ulo�iti puno vremena i napora za osiguranje odgovaraju�ih izvora takvim studentima (ali i nastavnicimal). Visokoskolski knji�nicah moraju ra�unati na brzi razvoj informacijske tehnologije. Da bi �tudenti i nastavnici mogli korisno rabiti tu tehnologiju, knji�nicah im moraju dati osnovne informacije o metodama struktuiranja, organiziranja i uporabe informacija. Studentima nisu dovoljni tek osnovni podaci o ra�unalnoj i komunikacijskoj opremi, knji�nica mora biti ono mjesto, gdje �e tu tehnologiju mo�i uporabiti u konkretnom radu. Standardi ALA/ACRL za sveu�ili�ne knji�nice (ALA/ACRL, 1989) navode da knji�ni�no osoblje pomo�u te�ajeva, pripremom tiskanih uputa i bibliografija, razvojem razli�itih elektroni�kih pomagala te osobnim kontaktima mora pomagati korisnicima pri tra�enju informacija i formiranju strategija pretra�ivanja. Standardi za knji�nice koled�a (ALA/ACRL, 1995) upozoravaju i na zna�enje individualnog referentnog rada s pojedinim korisnicima. U Fieldenovom je izvje��u (John Fielden Consultancv, 1993) nagla�eno, da �e u budu�nosti u ve�ini visoko�kolskih knji�nica klju�na uloga knji�ni�ara biti ba� u potpori pojedincima i grupama koje u�e.29 Izvan knji�ni�nog sektora nazivaju takvu aktivnost "learner support". 31 3.5 OSOBLJE VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA Radi efikasnijeg i ucinkovitog izvodenja usluga visoko�kolske knji�nice daju veliko znacenje upravljanju ljudskim potencijalima. Kako kvaliteta usluga ovisi o kvaliteti zaposlenih, posve�uje se posebna pozornost planiranju kadrova, izboru i stalnom obrazovanju zaposlenih. "Fond je knji�nice mrtav potencijal, dok u njega kvalitetno osoblje ne udahne �ivot i iskoristi ga" (Librarv Association, 1982, str. 29). Autor C. J. Hunt (1990a, str. 166) nagla�ava da su ljudi primarni potencijal; neovisno o kvaliteti i pristupu zbirkama podataka te funkcionalnost zgrade. Organizacija i motivacija osoblja knji�nice predstavlja najve�i �imbenik uspjeha ili neuspjeha. Tro�kovi za djelatnike su i najve�i izdaci knji�nice. Knji�nicah moraju stjecati nova znanja i vje�tine radi odaziva na potrebe okoline, slijediti promjene u visokom �kolstvu te davati usluge koje odgovaraju novim na�inima u�enja i pou�avanja te druga�ijoj organizaciji visoko�kolskih ustanova.30 Standardi AUVACRL za sveu�ili�ne knji�nice (ALA/ACRL, 1989) odreduju da suvremene sveu�ili�ne knji�nice moraju imati zaposlene stru�ne, pomo�ne i tehni�ke djelatnike, a kako moraju biti uklju�ene u visoko�kolske obrazovne programe, trebaju kadrove s odgovaraju�om akademskom naobrazbom iz podru�ja knji�ni�nih i informacijskih znanosti, kao i drugih disciplina te osnovnim pedago�kim znanjem. Va�no je da djelatnici stalno slijede novosti na tim podru�jima i permanentno se obrazuju. S. Morgan (1997, str. 20) misli da je za visoko�kolske knji�ni�are posebno va�no da pribave kredibilitet za sudjelovanje u obrazovnom procesu. To je klju� njihove u�inkovite integracije u akademsku zajednicu. Kredibilitet �ine status, akademski nazivi, znanja odredenog stru�nog podru�ja, akademska aktivnost, osobne kvalitete i profesionalizam. Pitanje statusa visoko�kolskih knji�ni�ara unutar akademske zajednice, u odnosu prema nastavnom osoblju, predmet je mnogih rasprava u kojima knji�nicah poku�avaju dokazati da se njihov rad mo�e usporediti s radom ostalog akademskog osoblja, te ga treba ocjenjivati i vrednovati na sli�an na�in. Mi�ljenja akademske okoline o ulozi visoko�kolskih knji�ni�ara se razlikuju - od mi�ljenja da pripadaju administraciji, da su nastavno osoblje, nekakav hibrid, da su podr�ka akademskom 32 osoblju, do toga da su obi�ni �uvari knjiga. Pri tome knji�nicah vi�e puta zaboravljaju da tek kvalitetne usluge, uklju�ivanje u "�ivot" akademske ustanove i dobivanje �to ve�eg stupnja akademske naobrazbe omogu�uje jednakovrijedno komuniciranje s nastavnim osobljem i studentima, naro�ito poslijediplomantima. U anglo-saksonskim dr�avama uobi�ajno je da knji�nicah s doktorskim titulama budu �lanovi sveu�ili�nog senata iN odbora, tako imaju mogu�nost predstavljati svoju profesiju i knji�nicu onima koji je koriste i kojima je namijenjena. Za sudjelovanje u procesu �tudija knji�nicah moraju dobiti habilitaciju, moraju uz odgovaraju�u naobrazbu dobiti i druge reference - za objavljene stru�ne radove, sudjelovanje na konferencijama, u istra�ivanjima, uredivanje stoi�nih publikacija i dr. Ameri�ki visoko�kolski knji�nicah pitanjem akademskog statusa bavili su se vi�e od sto godina, a prijedlozi za priznavanje akademskog statusa i prava koja proizlaze iz toga javno su se pojavili 1911. Pravo tzv. redovnog zapo�ljavanja, koje visoko�kolskim nastavnicima pripada od 1873. god. nije slu�beno bilo priznato knji�ni�ahma do 1946. U SAD-u je 70-ih i 80-ih godina ovog stolje�a po�eo jaki pokret za priznavanje akademskog statusa, statusa pedago�kog osoblja, a ujedno i razmi�ljanja je li taj uop�e primjeren visoko�kolskim knji�ni�ahma. Knji�nicah naime, te�ko ispunjavaju uvjete tra�enog opsega znanstveno-istra�iva�kog rada i bibliografija, jerza to nemaju dovoljno vremena (Park i Riggs, 1991).31 S. Morgan (1997) navodi da �e visoko�kolski knji�nicah koji imaju zavr�en dodiplomski ili poslijediplomski �tudij sa znanstvenih podrucja koja odgovaraju mati�noj ustanovi, dobiti kredibilitet produbljenim poznavanjem podrucja. Za lak�e rje�avanje informacijskih potreba poslijediplomanata i nastavnog osoblja potreban im je �to ve�i stupanj naobrazbe s podrucja knji�ni�nih i informacijskih znanosti. Autor jo� nagla�ava zna�enje pedago�ke osposobljenosti za visoko�kolske knji�ni�are. C. J. Hunt (1990, str. 11) ka�e da je u SAD-u neuobi�ajeno da kandidat za ravnatelja ve�e visoko�kolske knji�nice nema doktorat iz knji�ni�arstva. Navodimo jo� upozorenja autora (npr., Farlev i dr., 1998) da se mijenjaju status i uloga tzv. 30 Za "nove knji�ni�are" pojavljuju se nazivi: cybrarian, information navigator, knovvledge counsellor, transformational librarian, information professional, informational facilitator itd. 31 ACRL pripremilo je standarde za akademski status visoko�kolskih knji�nica te izjavu o kriterijima i postupcima za priznavanje takvog statusa. Standardi odreduju da knji�ni�ari moraju imati jednaka prava i odgovornosti kao i nastavno osoblje. U praksi su puno slabije pla�eni, ponegdje ne mogu napredovati kao nastavno osoblje, nemaju pravo na slobodnu studijsku godinu niti sredstva za istra�ivanja itd. Zanimljivo istra�ivanje o statusu i mogu�nostima napredovanja, koje je bilo 1989. god. obavljeno u SAD-u medu 469 33 paraprofesionalnog osoblja, jer suvremena tehnologija omogu�uje obavljanje radnih zadataka koji su ranije bili "rezervirani" za profesionalno osoblje. Tako, npr., obrada grade i uporaba bibliografskih baza podataka nije vi�e isklju�iva domena tzv. stru�nog osoblja (s obrazovanjem na podru�ju knji�ni�nih i informacijskih znanosti). Uz stru�nu osposobljenost knji�nicah moraju imati i odgovaraju�e osobne kvalitete32, profesionalnim odnosom prema radu dobivaju postovanje i akademskog osoblja te drugih korisnika. J. Urbanija zaklju�uje svoj �lanak o liku bibliotekara u modernoj visoko�kolskoj knji�nici mi�lju, da naravno "...idealnog bibliotekara, koji bi imao u maksimalnoj mjeri sve potrebne karakteristike i sposobnosti, jednostavno nema. Postoje bibliotekah koji su maksimalno razvili pojedine karakteristike i sposobnosti. Rje�enje je u tome da se ti pojedinci pove�u u grupu. Taj tim mo�e predstavljati idealnog bibliotekara, koji stvarno postoji i radi" (1986, str. 147). 3.6 SURADNJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA S OKRU�ENJEM Visoko�kolske knji�nice ne djeluju u "praznom" prostoru, ve� su dio akademskog i �ireg dru�tvenog konteksta s kojim moraju uspostaviti odgovaraju�e kontakte. Suradnju (formalnu i neformalnu) ostvaruju s pojedina�nim korisnicima (naro�ito studentima i nastavnim osobljem), s mati�nom visoko�kolskom ustanovom i odgovaraju�im vanjskim ustanovama (knji�nicama, ministarstvima, strukovnim udrugama itd.) Autori M. Heerv i S. Morgan (1996) naglasavaju da jedan od va�nih ciljeva visoko�kolskih knji�nica mora biti upravo njihova integracija u akademsko okru�enje, koju dosti�u na razli�ite na�ine, naprimjer - da svoje radne i financijske planove pripremaju u suradnji s mati�nim ustanovama prate�i njihove razvojne aktivnosti, sadr�aj obrazovnih programa i nastavne metode, razmjenjuju�i znanje i iskustva s akademskim osobljem, uklju�uju�i se u obrazovni proces kako bi dokazali svoju akademsku ulogu i pobolj�ali svoj image, aktivno sudjeluju�i na sastancima visoko�kolskih organa, savjeta knji�nica, istra�iva�kih odbora itd., organiziraju�i razne promocijske aktivnosti, pripremaju�i radionice za akademsko osoblje i �tudente, te izdavaju�i publikacije i razli�ite vodi�e. Knji�nice moraju suradivati i s visoko�kolskih knji�nica, pokazalo je da je akademski ili pedago�ki status imalo pribli�no pola anketiranih (41,1%) stoi�nih knji�ni�nih djelatnika (Park i Riggs, 1991). 32 Visoko�kolski knji�nicah trebaju biti pozitivno usmjereni, aktivni, visoko motivirani. U okru�enju je jo� uvijek prisutna slika skromnog, protiv promjena usmjerenog, inferiornog i introvertiranog knji�ni�ara. 34 drugim slu�bama visoko�kolskih ustanova kao �to su ra�unalni centri33, kadrovske i savjetodavne slu�be, nastavni centri itd. Va�na je i suradnja s drugim knji�nicama, profesionalnim organizacijama i udrugama, politi�kim organima i drugim organizacijama. Suradnja visoko�kolskih knji�nica na Zapadu po�inje 30-ih god. ovog stolje�a. Medu "najstarijim" je oblicima rmeduknji�ni�na posudba. Zna�ajno je i suradivanje pri nabavi literature te poslovanju s korisnicima. Uvodenjem ra�unala u knji�nice 70-ih godina pojavila se potreba suradnje pri ra�unalnoj obradi grade (uzajamna katalogizacija) te posredovanju informacija. Za visoko�kolske knji�nice danas ve� u fazi prikupljanja fondova nije primjerena samodovoljnost jer svaka knji�nica pojedina�no korisnicima osigurava tek mali dio rastu�eg broja publikacija i drugih izvora informacija. Knji�nice se danas povezuju radi u�inkovitog opskrbljivanja korisnika dokumentima, koje je radi razvoja elektroni�kog dostavljanja sve uspje�nije, te pri osposobljavanju i razvoju kadrova. Konzorciji knji�nica uspje�no pregovaraju s dobavlja�ima publikacija, a strukovne udruge visoko�kolskih knji�nica mjesta su razmjene stru�nih informacija i pripreme zajedni�kih akcija. 3.7 PRIBAVLJANJE SREDSTAVA ZA RAD VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA U anglosaksonskim dr�avama i dr�avama koje su razvijane pod njihovim utjecajem obi�no djeluju u okviru sveu�ili�ta i drugih visoko�kolskih ustanova knji�ni�ni odbori, koji brinu za informiranje mati�nih ustanova o problematici knji�nica, za suradnju knji�nica i njihovo financiranje. Tek jako male knji�nice odjela nisu pod financijskim nadzorom knji�ni�nih odbora, no od njih se tra�i da pristupe kooperativnoj obradi fondova i sudjeluju u uzajamnom katalogu. Financiranje sveu�ili�ta uglavnom je centralizirano, vlade godi�nje odreduju opseg sredstava za rad pojedinog sveu�ili�ta. Opseg sredstava posljednih dvadesetak godina ne raste, jer se �eli prisiliti sveu�ili�ta da osiguravaju dodatna sredstva iz drugih izvora. U Fieldnovom je izvje��u (1993) podatak da su, dodu�e, neka britanska sveu�ili�ta odlu�ila ulagati ve�a sredstva u svoje knji�nice, da bi popunili fondove, �to su zanemarivali proteklih godina. U ve�ini slu�ajeva opseg sredstava za knji�nice posljednjih godina drasti�no pada, prema statisti�kim podacima koje prikuplja LISU u Loughboroughu za britanske sveu�ili�ne 33 Posljednjeg desetlje�a naro�ito u Velikoj Britaniji i SAD mo�e se vidjeti u okviru sveu�ili�ta sve vi�e udru�ivanja knji�ni�nih i ra�unalnih slu�bi, na nivou vodenja ili i na nivou poslovanja. 35 knji�nice, s prosjeka od 4% prora�una sveu�ili�ta godine 1980/81. na 2,9% godine 1991/92.34 Sveu�ili�ne se knji�nice moraju boriti za sredstva s drugim konkurentima, pri �emu cesto nailaze na otpore. Te�ko je dokazati neposrednu korist sredstava ulo�enih u rad knji�nice, a ne postoje ni objektivna mjerila izra�unavanja potrebnih sredstava. Po�etkom 70-ih god. prelazi se sa sustava "osiguranog financiranja" knji�nica na financiranje prema programima rada, �to od knji�nica tra�i uvodenje razli�itih postupaka utvrdivanja uspje�nosti njihovog poslovanja. Kako je danas u ve�ini zemalja prisutno smanjivanje izdataka za javne slu�be, medu kojima je i visoko �kolstvo, upravama je visoko�kolskih ustanova va�no da ulaganja u knji�nice donose ocekivane koristi, da one stvaraju dodanu vrijednost i nude usluge kojima su korisnici zadovoljni. Visoko�kolski knji�nicah moraju tako donositi sve vi�e odluka o rasporedivanju financijskih sredstava, za �to moraju imati i znanja na podru�ju financijskog menad�menta te financijske ili ekonomske analize. M. B. Line (1990) preporu�uje visoko�kolskim knji�nicama da nude usluge i vanjskim korisnicima (npr., industriji) te im napla�uju. Za svaku funkciju koju izvedu neka prou�e koji je na�in provodenja ekonomi�niji, te da optimiziraju uporabu cjelokupnog prora�una. Kao dio poslovanja trebaju razviti i upotrebljavati pokazatelje uspje�nosti poslovanja i strate�ko planiranje. 3.8 KNJI�NI�NI MENAD�MENT R. M. Hayes (1993) nagla�ava zna�enje strate�kog menad�menta kao dijela op�eg menad�menta visoko�kolskih knji�nica, pri �emu su izdvojeni odnosi s okolinom, evaluacija postoje�eg stanja u knji�nicama te uva�avanje utjecaja budu�ih promjena na oblikovanje najprimjerenijeg odziva.35 Ka�e da su i ravnatelji visoko�kolskih knji�nica svjesni potreba dugoro�nog rje�avanja pitanja kao �to su - rast knji�ni�nih fondova, razvoj automatiziranih sustava, za�tita starih zbirki, rast cijena periodike, Kad govorimo o financiranju visoko�kolskih knji�nica, treba navesti Parrvevo izvje��e (Report..., 1967), koje predla�e da sveu�ili�te za rad knji�nice izdvaja 6% sredstava iz svog prora�una. I ameri�ki standardi za knji�nice koled�a odreduju, da za knji�nicu ustanova namijenjuje 6% sredstava. Taj bi postotak morao biti ve�i ako se uvode novi studijski programi te ako knji�nica jo� nije dostigla standarde za veli�inu fonda, osoblje, opremu itd. ili ako ima posebne odjele: audiovizualni centar, ra�unalni centar i dr. 5 Strate�ki je menad�ment usmjeren odredenim ciljevima ustanove, njihovoj identifikaciji, stvaranju konsenzusa o vrijednosti tih ciljeva, postavljanju prioriteta, odredivanju potrebnih resursa i stvaranju takve okoline, koja �e omogu�iti odgovaraju�e koristenje tih izvora. R. M. Hayes (1993) razlikuje operacijski menad�ment (stara se o u�inkovitom i uspje�nom koristenju izvora radi dosizanja trenutnih potreba) te takti�ki menad�ment (usmjeren efikasnoj implementaciji sredstava radi dosezanja kratkoro�nih i dugoro�nih ciljeva organizacije). 36 utjecaj suvremene tehnologije na knji�ni�nu djelatnost. Ali za aplikaciju industrijskog menadzmenta u knji�nice nu�no treba promijeniti definicije koncepta kao �to su "produkt", "tr�i�te", "konkurencija" te kriterije iN mjere uspje�nosti poslovanja. Medu ciljevima, koji su predmet strateskog menadzmenta, R. M. Hayes navodi kao prvo akceptiranje potrebe za promjenama i pove�anje sposobnosti menadzmenta da predvidi mogu�nosti kriza. Tako gledaju�i, strate�ki menad�ment kao kontinuirani proces osigurava osnovu odaziva organizacije na dogadanja u okolini. Suvremeni menad�ment mora prepoznavati i prihva�ati okolinu ustanove te poznavati zna�enje strateskog planiranja. Strate�ko planiranje potpire menad�ment osiguravanjem formalne osnovice kontinuiranog pribavljanja, analiziranja i ukljucivanja informacija u proces odlu�ivanja. Suvremeni menad�er mora znati i evaluirati strate�ke opcije gledaju�i njihovu u�inkovitost, uspje�nost i cijenu. M. Heery i S. Morgan (1996) upozoravaju da i visoko�kolske knji�nice moraju, radi stalnih promjena u okolini posebno paziti na svoj menad�ment. Da bi bila sposobna prilagodavati se promjenama, knji�nica mora, prema njihovom mi�ljenju, imati nekoliko klju�nih karakteristika: mora biti integrirana u akademski �ivot mati�ne ustanove, ovladati tehnikama strateskog planiranja, uvoditi participativni menad�ment, biti usmjerena na usluge i pripremljena na dijalog s korisnicima (jedino oni mogu ocijeniti uspje�nost njenog poslovanja), akademskim ustanovama i �irem okru�enju. Uklju�ivanje u akademsko dogadanje mati�ne ustanove za sveu�ili�ne i druge visoko�kolske knji�nice va�no je iz vi�e razloga - knji�nica mora dokazivati da koristi sredstva u skladu s o�ekivanjima mati�ne ustanove; okolina je mora vidjeti kao nedjeljivi dio nastavnog procesa. Uklju�ivanje u �ivot ustanove uvjet je i u�inkovitog strateskog planiranja knji�nice. Knji�nicah koji se susre�u s promjenama nu�no trebaju ovladati suvremenim metodama menadzmenta, medu kojima je, prema mi�ljenju navedenih autora, zna�ajno strate�ko planiranje. Ono je klju� ovladavanja novim situacijama, analiziranja promjena u okru�enju, odredivanja slabosti te planiranja budu�ih akcija. Proces je u kojem visoko�kolska knji�nica oblikuje programske ciljeve te ih ostvaruje shodno promjenama potreba svojeg okru�enja. Strate�ko je planiranje orude koje poma�e da promjene ne budu neo�ekivane, uz isto takve posljedice. Implementacija 37 strate�kih pianova bit �e uspje�nija ako su zaposlenici uklju�eni u procese odlu�ivanja, ako ustanova djeluje prema na�elima participativnog menad�menta. M. Gorman (1991) navodi da su jo� tri desetlje�a ranije visoko�kolske knji�nice bile tipi�an primjer vodenja jedne osobe, sveucilisnog knji�ni�ara. Suvremene visoko�kolske knji�nice ne moraju slijediti takav model, jer u svim je akcijama potrebna puna anga�iranost zaposlenih u vodenju ili odlu�ivanju. Autori D. Gumilar i I. M. Johnson (1995) vide da je nakon velike ekspanzije visoko�kolskih ustanova 60-ih i 70-ih god. u Velikoj Britaniji do�lo do smanjenja javnih sredstava za visoko skolstvo, tirne i za knji�nice. Istovremeno se pove�ao pritisak na njih radi dostizanja ve�e u�inkovitosti i racionalnosti u potro�nji financijskih sredstava. Voditelji visoko�kolskih knji�nica zato su bili prisiljeni po�eti upotrebljavati formalne oblike planiranja (�to omogu�uje planiranje usluga prema potrebama korisnika), izvoditi proces evaluacije, kao jedno od oruda suvremenog menad�menta knji�nica te uvoditi pokazatelje uspje�nosti poslovanja i metode odredivanja korisnosti knji�nica. Izvje��e o pregledu britanskih visoko�kolskih knji�nica, konsultantske ustanove John Fielden (Corrall, 1994), naglasilo je upravo nu�nost da voditeljsko osoblje u knji�nicama pribavi (i stalno nadopunjava) odgovaraju�a znanja s podru�ja financijskog, strate�kog i kadrovskog menad�menta. M. B. Line (1990a) navodi da su visoko�kolske knji�nice pod velikim pritiskom, jer moraju za novac vra�ati vrijednost i u tan�ine izra�unavati cijene svojih aktivnosti te mjeriti uspje�nost poslovanja. Standardi ALA/ACRL za knji�nice koled�a (ALA/ACRL, 1995) preporu�uju knji�nicama da sistematski i kontinuirano evaluiraju uspje�nost svog poslovanja, �ime se tra�i definiranje kratkoro�nih i dugoro�nih ciljeva, uskladenih sa ciljevima mati�ne ustanove. Knji�nice moraju znati prikupljati podatke o svojem poslovanju i koristiti ih ne samo u izvje��ima o radu, ve� pri prikazivanju trendova te evaluaciji uspje�nosti poslovanja. Metodama evaluacije knji�nice dokazuju financijerima uspje�nost svojeg poslovanja, dokazuju da djelatnost provode u�inkovito te ne tro�e neracionalno sredstva ulo�ena u njih. Financijere uvjeravaju da �e ba� ulaganje u knji�ni�nu djelatnost dati okolini ve�e koristi od drugih ulaganja. Sektor visokog �kolstva i unutar njega visoko�kolske M. B. Line (1990a) preporu�uje izradu strate�kih pianova, koji bi obuhvatili barem petogodi�nje razdoblje. Knji�nicama preporu�uje izradu dugoro�nih vizija (desetogodi�njih) i petogodi�nje planove. Za svaku aktivnost trebaju definirati jasan kona�ni cilj i mjere uspje�nosti poslovanja. 38 knji�nice nisu izuzete iz tih dogadanja - ako �ele sa�uvati i pove�ati svoj udio u "financijskom kola�u", moraju biti sposobne dokazivati svoje izdatke i kvalitetu svog rada. Posljednjih desetlje�a uprave visoko�kolskih knji�nica sve su vi�e svjesne �injenice da podaci koje su tradicionalno prikupljale ne daju dovoljno informacija o stupnju dosezanja postavljenih ciljeva ili o tome kakav u�inak na dru�tvo imaju usluge knji�nice, tj. kakva je korist od njih. Knji�nice moraju ocijeniti djelatnost radi potreba svog menadzmenta, a trebaju i odgovaraju�a mjerila svoje djelatnosti radi usporedivanja sa drugim knji�nicama iste vrste. To je dovelo do tra�enja primjerenih mjerila utvrdivanja uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica. Manaderi tih knji�nica tek nakon 1970. god. po�eli su posve�ivati vi�e pozornost pitanjima uspjesnosti poslovanja i na�inima mjerenja, tek onda kad su se u literaturi pojavile prve mjere pojedinih knji�ni�nih usluga. L. Lines (1989) nagla�ava da je uvodenje utvrdivanja uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica bitni sastavni dio dobrog menadzmenta i dio sustava podr�ke informacijama za potrebe menadzmenta.37 lako zaklju�uje da rijetke visoko�kolske knji�nice imaju izradene programske dokumente jasno postavljenih ciljeva, uvjerena je da uveden sustav prikupljanja odgovaraju�ih informacija mo�e bitno pobolj�ati u�inkovitost knji�ni�nog menadzmenta. C. R. McClure (1986) navodi - ako odlu�ivanje definiramo kao proces mijenjanja informacija u aktivnosti, onda to uvelike ovisi o procesu dobivanja, kontrole i pripreme informacija za dosezanje odredenog cilja. Za onoga tko odlu�uje bitna je identifikacija onih informacija koje slu�e definiranju odluka, odredivanju sredstava za nala�enje potrebnih informacija te odluku kada ima dovoljno prikupljenih informacija za formiranje odluke. To je menad�ment informacija za odlu�ivanje u knji�nicama. D. Gumilar i I. M. Johnson (1995, str. 65) sla�u se s takvom tvrdnjom, jer informacijski sustav potpore menad�mentu ostvaruje informacije potrebne za utvrdivanje uspjesnosti usluga i slu�bi knji�nice (da li knji�nica izvodi aktivnosti na pravi na�in), u�inkovitosti (izvodi li prave aktivnosti) te korisnosti (je li knji�nica vodena u smjeru sukladnom potrebama okoline tj. ima li pravilnu strategiju razvoja). 7 Informacijski sustav za menad�ment proces je i struktura koju rabi organizacija za identificiranje, prikupljanje, evaluiranje, prijenos i uporabu informacija potrebnih za ostvarivanje njenih ciljeva. To je sustav koji menad�ere opskrbljuje informacijama potrebnima za odlu�ivanje, vrednovanje alternativa, mjerenje uspjesnosti poslovanja organizacije i otkrivanje situacija koje tra�e poduzimanje mjera. 39 3.7 "NOVA GENERACIJA" VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA Navedene karakteristike tzv. suvremenih visoko�kolskih knji�nica, koje M. B. Line naziva "nove visoko�kolske knji�nice" (1990, str. 255) ne zna�e da se odredena vrsta knji�nica odjednom promijenila u ne�to posve novo, niti da nisu knji�nice neke od tih principa uvodile ve� od svog nastanka. �elja je tek naglasiti �injenicu da se te knji�nice razvijaju u drugom smjeru. F. W. Lancaster (1988, str. 12) citira M. B. Linea, koji je jednom zapisao da su upravo visoko�kolske knji�nice dugo vremena radile u okru�enju koje nije tra�ilo ocjenjivanje djelatnosti, pa su lako formirale "svojih" pet Ranganatanovih zakona, i to: 1. Knjige su za �uvanje. 2. Tek nekim �itateljima njihove knjige. 3. Tek neke knjige njihovim �itateljima. 4. Tratiti vrijeme �itateljima. 5. Knji�nica je rastu�i mauzolej. Okolina je promijenjena i visoko�kolske su se knji�nice posljednjih desetlje�a morale promijeniti vi�e nego u cijeloj svojoj povijesti. �imbenike, uzroke promjena mogli bi uvrstiti u �etiri kategorije: ekonomija, tehnologija, visoko �kolstvo i organizacija (Farlev i dr., 1998). Realno smanjenje sredstava za knji�nice te porast cijena informacijskih izvora uz istovremeni rast njihovog broja, visoko�kolske je knji�nice postavilo u te�ak polo�aj. Okolina tra�i stalno dokazivanje u�inkovitosti potro�nje sredstava i kvalitete usluga te mjerenje njihove uspje�nosti. Suvremena informacijska tehnologija omogu�uje knji�nicama enormno �irenje usluga; umre�enost osigurava pristup masi elektroni�kih informacija ili ponuda�a informacija, ali daje dodatne tro�kove radi stalnog osuvremenjavanja strojne i programske opreme te osposobljavanja zaposlenih. Brojne su promjene u organizaciji te prilagodavanju osoblja. Zna�ajne su promjene u visoko�kolskom okru�enju, porast broja studenata i znanstvenog osoblja, promjene u studijskom procesu te ogranicenja financiranja programa. Suvremene visoko�kolske knji�nice moraju imati jasne i precizne ciljeve, da bi mogle djelovati u smjeru definiranom strate�kim planovima. Usmjerene su �ovjeku, kojem nude usluge, isto kao i onome tko ih izvodi. Cilj im je zadovoljavanje najve�eg mogu�eg opsega potreba korisnika. Korisnicima ne osiguravaju tek usluge, ve� i tra�e korisnike svojih usluga, sire svoje "tr�i�te" marketin�kim pristupima. Stalno kontaktiraju s korisnicima, jedino tako mogu slijediti njihove potrebe u sve�i fondova i usluga. Osoblje visoko�kolskih knji�nica stalno se obrazuje da bi znalo komunicirati s korisnicima, a dobar kadrovski menad�ment pove�ava njihovu produktivnost te zadovoljstvo radnim uvjetima. Voditelji visoko�kolskih knji�nica moraju biti sposobni 40 menad�eri, poznavati metode timskog rada, participativni menad�ment i upravljanje ljudskim potencijalima. Visoko�kolske knji�nice moraju nu�no definirati i svoje operativne ciljeve, u godi�njim radnim planovima cijele knji�nice, pojedinih odjela i slu�bi te pojedinih djelatnika. Svi operativni ciljevi moraju biti vremenski definirani. Za nove aktivnosti pripremaju poslovne planove. Za postavljanje razli�itih pokazatelja uspje�nosti poslovanja i u�inkovitosti u koristenju izvora potreban im je informacijski sustav za potporu menad�mentu, uz koristenje evaluacijskih metoda. Novim tehnologijama pobolj�avaju poslovanje, no ne smiju zaboraviti da nije samo tehnologija ono �to trebaju, jer i razvoj mnogih drugih podru�ja (npr., ekspertni sustavi) utje�e na rad knji�nica. Uz to, zgrada knji�nice te prostori u njoj trebaju biti korisnicima "prijazni", a raspored grade i kataloga dovoljno jednostavan za snala�enje. Suvremene visoko�kolske knji�nice ula�u zna�ajne napore u pribavljanje financijskih sredstava. Da bi mogli izboriti sredstva prije drugih pretendenata, knji�nicah moraju ovladati odredenim politi�kim vje�tinama. Svoje usluge moraju znati "prodati" u�inkovitije no �to je to jo� ju�er bilo potrebno - neizostavno moraju poznavati metode marketinga i promocije. Radi ve�eg publiciteta, o�ekivanja njihovih korisnika postaju sve ve�a, �to od knji�nica tra�i vitalnost. Visoko�kolske knji�nice ne mogu biti usmjerene sebi, ve� okolini, moraju brzo raspoznavati sve promjene i primjereno reagirati, kao dinami�ni organizmi, usmjereni budu�nosti. Danas su im postavljeni brojni izazovi, uz izra�ene financijske restrikcije. Istovremeno su pred njima brojne mogu�nosti suvremenih tehnologija. Zaklju�ak M. B. Linea (1990a, str. 6) je da su za budu�nost visoko�kolskih knji�nica zna�ajne stalne promjene, ako ih �eljele slijediti, moraju se odlikovati visokokvalitetnim vizijama, menad�erskim sposobnostima i fleksibilno��u. 41 II. DIO: EVALUACIJA KNJI�NICA I UTVR�IVANJE USPJE�- NOSTI NJIHOVOG POSLOVANJA 1 EVALUACIJA KNJI�NICA 1.1 ODREDENJE POJMA EVALUACIJA Najop�enitije odredenje pojma evaluacija je u �injenici da se radi o ocjeni (odredivanju) vrijednosti odredene djelatnosti ili predmeta. M. Popovi� (1987, str. 3) govori da se pojam vrijednost javlja u razli�itim zna�enjima, kao, npr., promjenljiva vrijednost (npr., cijena informacije) ili kao uporabna vrijednost (npr., koristenje informacije) pa stoga mo�emo govoriti o dvije osnovne vrste evaluacije, tj. kvantitativnoj i kvalitativnoj. Knji�nice naj�e��e provode kvantitativnu evaluaciju, kod koje se radi o mjerenju vrijednosti neke djelatnosti odnosno predmeta, te usporedivanje dobivenih rezultata s mjerenjima u razli�itom okru�enju i vremenskim razdobljima. U praksi se evaluacija koristi kao istra�iva�ka metoda ili kao osnovno pomagalo suvremene organizacije i vodenja djelatnosti u knji�nici (knji�ni�nog menad�menta). Standard ISO 11620:1998 odreduje evaluaciju kao proces ocjenjivanja uspjesnosti, u�inkovitosti, upotrebljivosti i relevantnosti neke usluge, opreme ili prostora. Sli�no odredenje nalazimo i u radovima F. W. Lancastera (1977, str. 322) gdje, npr., navodi da mo�emo bilo kakve usluge, uklju�uju�i i knji�ni�ne, evaluirati s vi�e razli�itih aspekata i pri tome utvrdujemo: 1. U kojoj mjeri usluga ostvaruje postavljene ciljeve, �to obi�no zna�i, u kojoj mjeri zadovoljava potrebe. U ovom slu�aju se radi o evaluaciji uspjesnosti usluge. 2. Koliko u�inkovito usluga ostvaruje postavljene ciljeve. U ovom slu�aju radi se o evaluaciji uspjesnosti s obzirom na tro�kove (engl. cost-effective). 3. Opravdava li usluga svoje postojanje (tj. vrijednost usluge). Evaluacija se odnosi na omjer izmedu korisnosti usluge i ulo�enih sredstava (eng. cost-benefit). Nagla�ava da je puno lak�e mjeriti uspje�nost nego korisnost usluga. Nailazimo, takoder i na jednostavnije odredenje. Npr., C. Olausson (1992) navodi da je evaluacija ocjenjivanje (vrednovanje) uspjesnosti neke djelatnosti s obzirom na postavljene ciljeve. Prikupljanje podataka, njihovo opisivanje, analiziranje i obrazlaganje te vrednovanje djelatnosti knji�nice navodi kao dio tog procesa. D. O. 0'Connor (1982) ka�e da proces evaluacije ima tri bitne komponente: prikupljanje 42 odgovaraju�ih podataka, oblikovanje objektivnih mjera za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja i upotrebu odredenih metoda za analizu podataka. T. Giappiconi (1996) pak govori da evaluacijom utvrdujemo u kojoj mjeri ustanova/knji�nica ostvaruje dru�tvene potrebe, zadovoljavanje kojih si je postavila kao svoj cilj. Priru�nik ACRL o mjerenju uspje�nosti poslovanja akademskih knji�nica odreduje evaluaciju kao postupak usporedbe onoga �to postoji, s onim �to bi trebalo biti odnosno s o�ekivanjima, ciljevima knji�nice (Van House, 1990, str. 3). Evaluaciju odreduje kao kru�ni, na ciljevima utemeljen proces, koji je sastavljen od sljede�ih koraka knji�nice: 1. Odredenje, �ta zna�i uspje�nost poslovanja organizacije odnosno odredivanje osnove za vrednovanje. 2. Odredivanje ciljeva organizacije, koji predstavljaju �eljeno stanje te odredivanje mjerila, s kojima �emo prosudivati uspje�nost poslovanja. 3. Na osnovi definicije uspje�nosti poslovanja i ciljeva organizacija razvija kriterije, koji predstavljaju sire pokazatelje uspje�nosti poslovanja, a odredeni su mjerilima (npr., kriterij uspje�nosti poslovanja mo�e biti koristenje grade, koju mjerimo mjerama kao �to su cirkulacija grade, upotreba grade u knji�nici itd). 4. Organiziranje djelatnosti (posla, usluga) na na�in koji najbolje ostvaruje postavljene ciljeve. 5. Za svako mjerilo organizacija prikuplja podatke o uspje�nosti svoga poslovanja. 6. Prikupljene podatke usporeduje s ciljevima i ocjenjuje koliko je pri tome uspje�na. 7. Kru�ni proces se zavr�ava u po�etnoj to�ci kada ocjenjiva� djalatnosti ponovno ocjenjuje primjerenost odluke o uspje�nosti svoga poslovanja, kriterijima i mjerama, izboru djelatnih postupaka i usluga. Mnogi autori nagla�avaju zna�aj evaluacije u procesu odlu�ivanja, u kojemu omogu�uje prikupljanje podataka, koji su potrebni za odluke pri izboru mogu�ih strategija za postizanje odredenih rezultata. Drugi nagla�avaju da je evaluacija bitni sastavni dio menad�menta, jer njezini rezultati poma�u menad�eru u u�inkovitijem rasporedivanju resursa. I J. Blagden (1980) ubraja evaluaciju u integralni dio procesa menad�menta, koji po njegovom mi�ljenju �ine postavljeni ciljevi, ocjena alternativnih puteva za postizanje postavljenih ciljeva, izbor najprimjerenijih alternativa te pra�enje uspje�nosti izvodenja izabrane alternative u procesu ostvarenja ciljeva. Zajedni�ko ve�ini odredenja je da evaluacija ima prakti�no zna�enje i da se u prvom redu odnosi na prikupljanje podataka upotrebljivih u procesu rje�avanja problema i 43 odlucivanju (Lancaster, 1988, str.1). "Na knji�nicu mo�emo gledati kao na su�elje izmedu raspolo�ivih izvora informacija i skupine korisnika, koje mora zadovoljiti. Prije no �to se knji�nica prihvati bilo kakve evaluacije, mora odlu�iti �to za nju zna�i uspje�no izvodenje uloge su�elja" (Lancaster, 1988, str. 2). Autor ka�e da knji�nicu mo�emo evaluirati na razli�ite na�ine, pri kojima misli na prou�avanje ulo�enih izvora, rezultate djelatnosti (izlazne proizvode) ili utjecaj na okolinu.1 Utjecaj djelatnosti knji�nice na okolinu prakti�no je nemogu�e mjeriti, lak�e je analizirati ulo�ene izvore ili izlazne proizvode. Ulo�ene izvore je dodu�e jednostavno kvantificirati ali imaju sami po sebi malu va�nost i treba ih vrednovati samo u sve�i s njihovom ulogom pri postizanju planiranih izlaznih proizvoda (npr., usluga).2 Izlazni proizvodi su te�e mjerljivi od ulo�enih izvora, iako znatno lak�e od mjerenja utjecaja na okolinu. Izlazne proizvode ipak mo�emo kvantificirati, npr., s brojem posredovanih informacija, dostavljenih dokumenata, odgovora na pitanja, obavljenih pretra�ivanja itd., �to za njihovo vrednovanje nije dovoljno, jer ih treba vrednovati u kvalitativnom smislu i odrediti kvalitativne kriterije koje bi trebali ispunjavati.3 M. Popovi� (1988, str. 2) nagla�ava da je jedan od najva�nijih elemenata suvremene organizacije djelatnosti u knji�nici evaluacija te s njom povezano poslovanje na osnovi detaljno definiranih ciljeva (engl. management by objectives). Dok knji�nice ne poznaju svoje ciljeve i ne znaju planirati svoju djelatnost, ne znaju niti ocijeniti koliko uspje�no ostvaruju svoje ciljeve. Detaljno definirani ciljevi osnovna su pretpostavka za evaluaciju, koja omogu�uje analizu postoje�eg stanja, utvrdivanje slabosti i prijedloge promjena u poslovanju knji�nice. "Postavljanje specifi�nih, jasno definiranih i kratkoro�nih ciljeva je stoga temeljna komponenta suvremenog poslovanja knji�nica... Pri tom je izvanredno va�no da knji�nica zna pravilno definirati svoje prioritetne zada�e... Ciljevi poslovanja knji�nice moraju biti postavljeni tako da vode ra�una o uvjetima poslovanja u odredenom okoli�u, �to je ishodi�te za definiranje prioritetnih zada�a. S konkretnim rezultatima knji�nica mo�e upozoriti na 1 U slovenskom jeziku nailazimo za izraz input prijevod "ulo�ak" (koli�ina, koja se dovodi ili ula�e), za izraz output medu ostalima je i "usluga, u�inak, izlo�ak" i za izraz outcomes "izdanje, rezultat". 1 F. W. Lancaster (1988, str. 3) spominje knji�ni�ne zbirke, koje ne mo�emo vrednovati same po sebi ve� samo kada su povezane s njihovom namjenom i stvarnim potrebama potencijalnih korisnika. Zbirke (input) dakle, moramo vrednovati s aspekta njihovog zadovoljavanja potreba (output). 3 F. W. Lancaster (1988, str. 4) navodi kao primjer vrednovanje usluga SDI (selektivne diseminacije informacija), kojima je cilj bolja informiranost korisnika usluga i bolja upoznatost s novostima na njihovom znanstvenom podru�ju. Ispunjavanje tih ciljeva te�ko je neposredno mjeriti. Mo�emo pretpostaviti da �e korisnici biti bolje informirani ako im knji�nica posreduje �to vi�e relevantnih podataka i medu njima �to vi�e takvih koje korisnici prije nisu poznavali. Tako imamo dva kriterija vrednovanja usluge, �ije dosege mo�emo Iako izra�unati. 44 svoju dru�tvenu korisnost, pridobiti �e ugled u javnosti i opravdano tra�iti financijska sredstva za svoju djelatnost" (Popovi�, 1987, str. 8-9). Kod slovenskih knji�nica nije dovoljno vidljiv pomak od deklarativnih ka kratkoro�nim, jasno definiranim ciljevima, pa su stoga i razli�ite metode evaluacije prili�no nerazvijene. "Ve�ina knji�nica obi�no prikuplja samo statisti�ke podatke (broj nabavljenih i obradenih jedinica, broj posudenih jednica, broj posredovanih informacija), �to djelomi�no mo�emo izjedna�iti s prvim stupnjem evaluacije tj. utvrdivanjem uspje�nosti usluga i slu�bi knji�nice. Ostala dva stupnja... tj. mjerenje uspje�nosti i korisnosti s obzirom na tro�kove ("cost-effectiveness" i "cost-benefit") za sada su potpune nepoznanice u na�em knji�ni�arstvu. Tako na primjer do sada nismo pratili analizu kakvo�e kataloga, knji�ni�noga fonda ili baza podataka ili pak usporedbe, npr., vi�ine sredstava za nabavu odredene literature s njenim stvarnim koristenjem. Moramo biti svjesni da dru�tvena sredstva za djelatnost na�ih knji�nica ipak nisu tako niska i potrebno ih je opravdati s razvijanjem kvalitetnih usluga" (Popovi�, 1988, str. 4-5). Sli�no govori i R. Slokar, koji navodi da su u razvijenom svijetu, naro�ito u SAD-u i Velikoj Britaniji razvili sustave mjerenja odnosno vrednovanja narodnih knji�nica, jer to zahtijeva njihova okolina (dr�ava, lokalna uprava, korisnik-porezni obveznik) i njihova unutarnja potreba za tim da opravdaju koristenje javnih finacijskih i drugih izvora i da te izvore �to u�inkovitije koriste. Nagla�ava da u Sloveniji nema odgovaraju�ih pravnih prijedloga za jasno oblikovanje ciljeva spomenutih knji�nica niti objektiviziranih mjerila za mjerenje koli�ine i kvalitete obavljene djelatnosti. Dodatna te�ko�a je da je mjerenje ili ocjenjivanje uspje�nosti poslovanja knji�nice daleko od toga da je jednostavno kao kod nekih drugih djelatnosti, gdje je dovoljno utvrditi broj proizvoda i njihovih potro�a�a. "Nikako ne bi dobili pravu sliku uspje�nosti poslovanja knji�nice ako bi utvrdivali samo broj posudene knji�ni�ne grade. Stoga je potreban uskladeni skup mjerila, koja zajedno daju potpuniju sliku o tome kako knji�nica koristi raspolo�ive izvore i kako zadovoljava potrebe u svojoj okolini" (Slokar, 1996, str. 214-215). Istra�ivanje koje je bilo 1991. godine obavljeno u Velikoj Britaniji (Gumilar i Johnson, 1995) obuhvatilo je osam sveu�ili�nih knji�nica i s njim se �eljelo otkriti postoje li u njima informacijski sustavi za potrebe menad�menta. Utvrdivali su prisutnost prikupljanja informacija potrebnih za planiranje (izjava o poslanstvu knji�nice, srednjoro�ni plan i jasno postavljeni ciljevi), financijski menad�ment, za nabavnu 45 politiku i za upravljanje zbirkama, te za provodenje postupaka evaluacije. Formalne i razumljive procese vrednovanja mogli bi o�ekivati u svim knji�nicama, jer su svi intervjuirani knji�ni�ari bili svjesni potrebe prikupljanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka o djelatnosti njihovih knji�nica, medutim usprkos o�ekivanjima samo je jedna sveu�ili�na knji�nica imala uveden formalni i jasni sustav evaluacije. Bili su svjesni i �injenice o zna�enju mjerila za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja i pokazatelja uspje�nosti poslovanja, a samo su dvije knji�nice eksperimentirale s mjerenjima uspje�nosti poslovanja. Samo je jedna od njih imala pokazatelje ugradene u formalni sustav odlu�ivanja i bila je sigurna da su va�ni. Zanimljiva je primjedba C. Olausson (1992), koja ka�e da knji�nice moraju usvojiti odredena znanja o evaluaciji, ali joj se �ini da mnogi autori precjenjuju njenu va�nost i ocjenjuju knji�nice kao nesposobne odnosno nemenad�erski usmjerene. Naravno da ne misli da knji�nicama nije potrebno pratiti njihovu djelatnost, ali bi se morali upitati koliko je primjereno da ocjenjuju same sebe odnosno svoju vlastitu djelatnost. Iskustva pri ocjenjivanju edukacijske i istra�iva�ke djelatnosti pokazuju da korak dalje zna�i kombinacija samoevaluacije i ocjenjivanja vanjskih ocjenjiva�a iz struke. Ne�to druga�ijeg je mi�ljenja autorica M. Henty (1989) koja ka�e da je teorija po kojoj sve organizacije moraju imati mjerljive ciljeve, te�ko izvediva u slu�aju knji�nica, iako su i one pod stalnim pritiskom da moraju raditi efikasno (djelotvorno) odnosno u�inkovito. Zato su du�ne ocjenjivati svoju djelatnost, za �to moraju imati postavljene ciljeve koji odgovaraju njihovim mati�nim ustanovama. Te ciljeve ne mo�e postavljati nitko iz vana isto tako ne mo�e utvrdivati uspje�nost njihovog provodenja. 1.2 CILJEVI EVALUACIJE Najprije bi se moglo re�i da evaluacijom utvrdujemo stanje, razinu, na kojoj se odredena usluga (djelatnost) provodi, da bi potom mogli izmjeriti u�inak �to ga na uslugu (djelatnost) uzrokuje odredena promjena. Drugi razlog je potreba za usporedbom djelatnosti knji�nice odnosno njenih usluga u razli�itim razdobljima ili s drugim knji�nicama. Razlog za evaluaciju je i potreba za vrednovanjem koristi odredene usluge i utvrdivanjem uzroka za mogu�u neuspje�nost usluge.M. Popovi� (1987, str. 3) ka�e da se pomo�u evaluacijskih metoda poku�ava: a) utvrditi kako odredena knji�nica zadovoljava potrebe korisnika, b) definirati temeljna ograni�enja i slabosti u poslovanju knji�nice i c) predlo�iti pobolj�anja koja bi vodila u�inkovitijoj djelatnosti knji�nice. 46 Knji�nice nisu dugo osje�ale potrebu za provodenjem evaluacije, sve dok ih okolina na to nije prisilila i kada su se prihvatile evaluacije, u ne malo slu�ajeva bile su iznanadene dobivenim rezultatima. Danas su prisiljene utvrdivati ne samo kako dobro rade nego i kako se dobro prilagodavaju promjenama. Evaluacijska �tudija im mora pokazati kako na rezultate utje�u promijenjeni uvjeti poslovanja, kako mogu pobolj�ati uspje�nost poslovanja i kako prona�i uzroke neuspje�nosti. Knji�nice moraju utvrditi ne samo, kako odredenu uslugu provode, nego i za�to je njena uspje�nost takva kakva jest. C. Olausson (1992, str. 70) smatra da je potrebno sustavno vrednovanje i konzistentno prikupljanje podataka u svim vrstama javnih slu�bi i to s jedne strane iz politi�kih razloga (opravdati koristenje javnih sredstava i pokazati njihovu svrhovitost), a s druge strane zbog potrebe svake knji�nice za informacijama potrebnim u odlu�ivanju. Autorica posebno nagla�ava zna�enje evaluacije sveu�ili�nih knji�nica, koje u znatnoj mjeri pridonose ostvarenju poslanstava sveu�ili�ta u dru�tvu. Njihovo se poslanstvo odreduje s tri strate�ka cilja: stvaranje (novoga) znanja, prijenos znanja i pohranjivanje stvorenog znanja. Evaluacija sveu�ili�nih knji�nica mora uzimati u obzir ciljeve sveu�ili�ta u cjelini i doprinos knji�nice u postizanju ciljeva istra�iva�ke i obrazovne djelatnosti u cjelini, kako u koli�inskom tako i u kvalitativnom smislu. Istra�iva�i odjela za filozofiju sveu�ili�ta u Lundu (Olausson, 1992, str. 65) napominju da je cilj evaluacije, uz pomo� razli�itih analiza odgovoriti na razli�ite vrste pitanja i to: 1. Koji su postupci bili obavljeni kako bi se postigli ciljevi? (analiza postignu�a); 2. Kakav je bio rezultat te djelatnosti? (analiza u�inaka); 3. Koji su �imbenici bili prisutni u aktivnostima za postizanje rezultata? (uzro�no- posljedi�na analiza); 4. Kakav je bio raspored aktivnosti? (analiza postupka, procesa); 5. Kakav je odnos odnosno omjer izmedu postignutih rezultata i ciljeva? (analiza uspje�nosti poslovanja); 6. Je li djelatnost u postizanju ciljeva protekla u�inkovito? (analiza u�inkovitosti). Evaluaciji knji�ni�ne djelatnosti sustavno je pristupio F. W. Lancaster (1977), koji razlikuje tri mogu�e razine evaluacije usluga knji�nice: 47 1. Utvrdivanje uspjesnosti usluga i slu�bi knji�nice ("effectiveness"): Mjerenjem uspjesnosti usluga i slu�bi utvrdujemo kako pojedina knji�nica iN knji�ni�ni sustav zadovoljava potrebe korisnika. Autor razlikuje makroevaluaciju, s kojom mjerimo kvalitetu poslovanja knji�nica iN ukupnog knji�ni�nog informacijskog sustava i mikroevaluaciju, s kojom analiziramo pojedine probleme odnosno slabosti u poslovanju knji�nice (iN sustava) te na osnovi toga predla�emo rje�enja. 2. Utvrdivanje uspjesnosti s obzirom na troskove ("cost-effectiveness"). Evaluacijom uspjesnosti s obzirom na troskove utvrdujemo koliko uspje�no pojedina knji�nica iN knji�ni�ni sustav zadovoljava potrebe korisnika u usporedbi s visinom ulo�enih financijskih sredstava, dakle misli se na u�inkovitost unutarnjeg poslovanja knji�nice. 3. Utvrdivanje korisnosti s obzirom na ulo�ena financijska sredstva ("cost-benefit"): Ovim na�inom evaluacije poku�avamo usporediti sredstava, koja su potrebna za poslovanje knji�nica odnosno sustava, s korisno��u odnosno dru�tvenim u�incima odredene aktivnosti iN poku�avamo odgovoriti na pitanje, opravdava li odredena usluga svoje postojanje. Utvrdujemo, npr., je li korisnost poslovanja knji�nica odnosno sustava ve�a od ulo�enih sredstava (Popovi�, 1988b, str. 314- 315). Lancaster takoder spominje izraz "cost-performance-benefit", pri �emu se misli na vezu izmedu ukupnog spektra tro�kova, stupnja uspjesnosti poslovanja (performance) i korisnosti. Autori �tudije o pokazateljima uspjesnosti poslovanja knji�nica, koja je bila na�injena u okviru Europske komisije (Ward et al., 1995, str. 18) navode da je evaluacija (i mjerenje uspjesnosti poslovanja njen je integralni dio) osnovna komponenta menad�ementa (odnosno procesa odlu�ivanja) s �im se sla�u i drugi autori (naro�ito Lancaster), i sa�eto tvrde da je usmjerena na ocjenjivanje uspjesnosti usluga i slu�bi knji�nice, uspjesnosti s obzirom na troskove i korisnosti s obzirom na ulo�ena sredstava. Uspje�nost usluga i slu�bi mo�emo mjeriti u smislu koliko dobro usluge zadovoljavaju potrebe korisnika, mo�emo mjeriti i izlazne proizvode u usporedbi s postavljenim ciljevima. Uspje�nost s obzirom na ulo�ena financijska sredstva odnosi se na u�inkovitost unutarnjih operacija knji�nice odnosno sustava. Evaluacija korisnosti s obzirom na ulo�ena sredstava odnosi se na ocjenjivanje korisnosti odnosno dru�tvenog u�inka odredene aktivnosti u usporedbi sa sredstvima koja su bila u nju ulo�ena. Ve�ina priru�nika o mjerenju uspjesnosti poslovanja knji�nica usmjerena je na vrednovanje opsega i uspjesnosti knji�ni�nih usluga za korisnike (dakle na jednu od 48 mogu�ih razina evaluacije), dok je manja pozornost namijenjena razvoju tehnika za analiziranje uspje�nosti s obzirom na ulo�ena sredstva iN korisnosti knji�ni�nih usluga. Uzrok tome bi mogao biti �to "...je problematika mjerenja odnosno kvantificiranja korisnosti i dru�tvenih u�inaka knji�nica jedno od spornijih pitanja u suvremenoj knji�ni�arskoj teoriji i praksi" (Popovi�, 1987, str.5). 1.3 EVALUACIJA KNJI�NICE KAO SUSTAVA Ishodi�te za evaluaciju knji�nica trebalo bi biti razumijevanje knji�nice kao sustava (Salverson, 1969) i upotreba sistemske analize. Sustav definiramo kao skup elemenata koji su medusobno povezani. Odredeni objekt obradujemo kao sustav, kada je tako kompliciran da ga mo�emo razumjeti samo ako razumijemo elemente koji ga �ine i na�in kako su medusobno povezani. Osnovna svrha prou�avanja sustava je njihovo savladavanje odnosno tra�enje puteva za njihovo upravljanje. Upravljanje je pak mogu�e samo kod sustava koji imaju cilj i koje mo�emo ozna�iti kao postupak u kojemu �elimo dinami�nom sustavu promijeniti dinamiku pona�anja, u skladu s njegovim ciljem i stvarnim stanjem (Gradi�ar et al., 1994, str. 31-32). V. Sri�a (1981, str. 16) navodi da je pojam sustava star koliko i europska filozofija, ali je izvor ideje o sustavima ve� u razmi�ljanjima i djelima starogr�kih mislilaca, koji su spoznali da u svijetu oko njih postoji odredena uredenost, red, kojega je mogu�e razumjeti i s njim upravljati. Danas postoji vi�e razli�itih definicija sustava. Iz njih mo�emo izlu�iti da je sustav dio objektivne stvarnosti, o kojoj si promatra� stvara vi�e ili manje kvalitetnu sliku. Sustav tvori skup elemenata koji su medusobno povezani tako da tvore uredenu cjelinu i u uzajamnom djelovanju daju odredene rezultate. Upravljanje sustavom je proces u kojem se ponavljaju dvije faze, i to faza analize i faza sinteze. Analiza sustava je njegovo upoznavanje i daje slijede�e informacije: 1. informacije o ograni�enjima sustava, 2. informacije o stvarnom stanju sustava, 3. informacije o �eljenom stanju sustava, 4. informacije o mjerama u�inkovitosti sustava i 5. informacije o okolini sustava. Kod sinteze se radi o fizi�ko-tehni�koj realizaciji �eljenog pona�anja sustava a ona se odvija u dvije podfaze: izbora upravlja�ke djelatnosti i izvedbe upravlja�ke djelatnosti. I termin sistemska analiza ima vi�e zna�enja, iako je za na�e potrebe zanimljiv samo kontekst, gdje je cilj sistemske analize definirati klju�ne probleme u sustavu i utvrditi na�ine i puteve za njihovo rje�avanje. Osnovni elementi s kojima se susre�emo kod 49 sistemske analize u u�em smislu su: 1. ciljevi, 2. mogu�i putevi za njihovo ostvarenje, 3. troskovi pojedine alternative, 4. ograni�enja, 5. model, koji pokazuje medusobnu ovisnost ciljeva, ograni�enja, raspolo�ivih izvora i okoline sustava te 6. kriterij optimalnosti. Metodologijom sistemske analize dolazimo do racionalnog sistemskog postupka postavljanja pitanja i oblikovanja odgovora u sve�i s ciljem sustava, njegovim ograni�enjima, raspolo�ivim izvorima i u sve�i s interakcijom sustava i njegove okoline (Sri�a, 1981, str. 92). C. A. Salverson (1969) opisuje knji�nicu kao sustav jer knji�nica omogu�ava skupini korisnika pristup do informacija. Razlog za uspostavljanje knji�nice je dakle na jednoj strani potreba korisnika za informacijom, a na drugoj strani raspolo�ivost tih informacija. Knji�nica je posrednik izmedu jednih i drugih. Va�no je utvrditi karakteristike i potrebe korisnika kako bi se iz obilja grade mogle izabrati, za njih relevantne informacije. Grada mora biti na odgovaraju�i na�in organizirana i treba osigurati kanale za njezinu dostupnost. Preko povratnih informacija treba se utvrditi za�to korisnici trebaju informacije, �to �e s njima raditi i kakav �e utjecaj (u�inak) informacije imati na njih. Knji�ni�na djelatnost je proces i kao takav je dinami�an i fleksibilan, kao i prilagodljiv na promjene. Sustavni pristup nudi i C. Abbott (1994) koja nagla�ava da knji�nica najprije djeluje kao fizi�ki sustav, sastavljen iz prostora koje je mogu�e posjetiti i koristiti ih kao referentni prostor ili prostor za u�enje, za tra�enje informacija itd. Knji�nica funkcionira i kao zbirka, �ija veli�ina, sadr�aj i a�urnost, za ve�inu korisnika ima ve�u va�nost od drugih oblika djelatnosti. Knji�nica je i mjesto za dostupnost ili pristup informacijama, koje osigurava uz pomo� koristenja informacijske tehnologije, preko meduknji�ni�ne posudbe, referentne slu�be i pomo�i korisnicima da se lak�e snadu medu referentnim izvorima. C. Ching-ching (1978, str. 6) u jednostavnom modelu sustava (Slika 1) poja�njava ulogu knji�nice kao posrednika odnosno prijenosnika izmedu ogromne mase informacija iz svijeta (odnosno zapisa znanja) i potro�a�a informacije. Funkciju prijenosnika ostvaruje knji�nica sa svojim temeljnim funkcijama tj. selekcijom, nabavom, organizacijom i diseminacijom informacija. I ako �eli pobolj�ati uspje�nost i u�inkovitost uloge posrednika, mora odgovaraju�im metodama evaluirati razli�ite aspekte pojedinih funkcija. 50 I autori priru�nika o mjerama postignu�a knji�nica (Van House, 1990, str. 6) navode da za potrebe evaluacije djelatnosti knji�nice mo�emo koristiti op�i sistemski model (Slika 2). U modelu ulo�ene izvore predstavljaju izvori koji proizlaze iz sire okoline (npr., zaposleni, oprema, grada, financijska sredstva); procese predstavljaju aktivnosti s kojima knji�nica mijenja izvore u produkte (npr., nabava, katalogizacija, referentna djelatnost); izlazni proizvodi su produkti i usluge koje obavlja knji�nica (npr., dostup do grade, online katalozi, odgovori na referentna pitanja); utjecaji na okolinu su u�inci ulo�enih izvora na siru okolinu (npr., stupanj u kojem je knji�nica utjecala na uspjeh studenata, na vi�u razinu obrazovanja, na bolju iskoristivost slobodnog vremena itd.); okolina je �iri kontekst koji osigurava ulazne izvore, konzumira izlazne proizvode, utje�e na odlu�ivanje u sustavu (medu ostalima ovdje pripada i mati�na organizacija, npr., 51 sveu�ili�te); povratne informacije potje�u kako iz samog sustava tako i iz sire okoline, koji poma�u knji�nici u pobolj�anju njene djeiatnosti i izlaznih proizvoda te uspje�nijem osiguravaju potrebnih izvora. Evaluacija knji�nice kao sustava treba se temeljiti na znanstvenim metodama. Kao prvo treba odrediti cilj sustava, a potom se trebaju prikupiti podaci o aktivnosti sustava i o njegovoj korisnosti za korisnike. Pri tome za interne knji�ni�ne operacije mo�emo koristiti metodu sistemske analize i �tudije korisnika za osiguravanje podataka o populaciji. Statisti�ke metode se mogu primijeniti ako su podaci mjerljivi odnosno dostupni u kvantificiranom obliku, te nam u tom slu�aju statisti�ka analiza slu�i kao pomagalo za kvantifikaciju i klasifikaciju odredenih djeiatnosti. U izboru elemenata sustava za analizu, kao i pri odlu�ivanju odnosa omjera medu tim elementima, prosudbu treba obaviti knji�ni�ar, a odnosi se na svrhu sustava. Tek nakon toga je mogu�a provedba statisti�ke analize u svrhu evaluacije.4 Da bi sistemsku analizu mogli provesti, nu�na je standardizacija za nju primjerenih statisti�kih podataka. Tradicionalno prikupljeni podaci nisu neposredno relevantni za analizu uspje�nosti poslovanja knji�nice.5 C. A. Salverson stoga predla�e standardizaciju metodologije i vrste podataka kako bi bilo mogu�e usporedivati knji�nice. Mnoge aspekte knji�ni�ne djeiatnosti uop�e nije mogu�e kvantificirati, jer na odredene usluge utje�e cijeli niz �imbenika, te su za ocjenjivanje njihove vrijednosti potrebne i prosudbe, mi�ljenja. Autorica je kriti�na glede dosada�njeg sustava prikupljanja podataka o knji�nicama (kao �to su mjerenje dohotka, izdataka, zbirki, zaposlenih, broja korisnika), jer mogu biti nerelevantni za interpretaciju, a imaju i malo zna�enje za prosudbu o tome kako knji�nice rade odnosno kakvo je njihovo zna�enje za korisnike. J. Blagden (1980, str. 27), takoder tvrdi da je knji�nica sustav i pri tom preuzima Kinga i Brvanta, koji odreduju knji�nicu kao sustav za prijenos znanja uz pomo� dokumenata, u kojima je to znanje zapisano. Pri prou�avanju uspje�nosti prijenosa informacija odnosno uspje�nosti poslovanja knji�nice op�enito, nailazimo na 4 Rad na ovom podru�ju prili�no je nesofisticiran i najbolje je zapo�eti s jednostavnim statisti�kim aplikacijama. Kod kona�ne interpretacije knji�ni�ar �e poku�ati povezati rezultate statisti�ke analize s op�om ocjenom drugih �imbenika i sve zajedno usporediti s postavljenim ciljevima. 5 ALA, npr., preporu�uje da podatke o posudbi sveu�ili�nih knji�nica uop�e ne bi trebalo koristiti za nacionalno izvje��e, jer su za ovu svrhu nerelevantni; predstavljaju samo segment kori�tenosti knji�nice i na njega utje�e toliko puno lokalnih parametara da su za usporedbu na nacionalnoj razini neupotrebljivi. 52 metodolo�ki problem, jer moramo prou�iti i interakciju sustava i korisnika, kojima su te usluge namijenjene (njihove percepcije i razmi�ljanju su promjenljiva) i uzimati u obzir brojne varijable, koje utje�u na sustav. J. Blagden nabraja 15 takvih varijabli i grupira ih u sljede�e skupine: okolina, primatelj, poruka, kanal i izvor. Pri prou�avanju prijmatelja treba, npr., voditi ra�una o �imbenicima kao �to su: starost, naobrazba, vrsta posla, navike pri tra�enju informacija itd., kao i njegovo psiholo�ko stanje, npr., stupanj autoritarnosti, vrijednosni sustav, prethodna iskustva primatelja uklju�uju�i i negativna iskustva, o�ekivanja itd.6 Zanimljiva je tvrdnja C. S. Camerona (cit. po. McDonald i Micikas, 1994) koji raspravlja o visoko�kolskim knji�nicama kao otvorenom, dinami�nom i rastresito povezanom sustavu. Mi�ljenja je da su knji�nice "organizirane anarhije", �iji su djelovi slabo povezani i sna�no autonomni, ciljevi su im cesto nasuprotni, iste utjecaje na okolinu posti�u razli�itim sredstvima, medu izlaznim proizvodima i ulo�enim izvorima je samo mala povratna veza, radi se o rigidnoj i hijerarhijskoj strukturi, a za ocjenjivanje svoje djelatnosti koriste razli�ite kriterije. 1.4 EVALUACIJA POJEDINIH ELEMENATA SUSTAVA U ve�ini slu�ajeva evaluacija djelatnosti knji�nica usmjerena je na ulo�ene izvore i djelatne procese, naro�ito zbog uvjerenja da bolji rezultati kod njih uzrokuju bolje kona�ne rezultate - izlazne proizvode. To naravno nije uvijek tako i stoga je bolje mjeriti opseg i uspje�nost samih izlaznih proizvoda. U razli�itim priru�nicima (npr., Van House, 1990) je nagla�eno da je najte�e iN gotovo nemogu�e mjeriti utjecaj djelatnosti knji�nice na okolinu, pa su stoga predlagane mjere i pokazatelji obi�no usmjereni na knji�ni�ne izlazne proizvode. M. Henty (1989) opisuje ulo�ene izvore kao one izvore koje organizacija ula�e u neku djelatnost, u slu�aju knji�nica to su financijska sredstva i kadrovi. Izlazne proizvode predstavljaju proizvodi organizacije, u slu�aju knji�nica obi�no su to obim posudbe, sposobnost osiguravanja dokumenata i informacija, zadovoljavanje potreba korisnika itd. Izlazne proizvode ne smijemo zamijeniti s utjecajem odnosno u�incima na okolinu (outcomes), koji su posljedica napora (djelatnosti) neke organizacije. 6 Za ilustraciju navodi primjer �to su ga opisali Zweizig i Dervvin: "Recimo da je dvadeset atributa, koje moramo po�tivati pri predvidanju informacijskog pona�anja pojedinca. Ako svaki ima samo po dvije vrijednosti, npr., star ili mlad, siroma�an ili bogat, kombinacijom �emo dobiti 1.048.578 razli�itih tipova ljudi" (Blagden, 1980, str. 27). 53 Medu ulo�enim izvorima, izlaznim proizvodima i utjecajima na okolinu postoji uska povezanost, �to knji�nice trebaju vidjeti pri planiranju svoje djelatnosti. Najprije moraju odrediti kakve utjecaje (u�inke) �ele posti�i svojom djelatno��u. Potom odreduju s kakvim uslugama tj. izlaznim proizvodima �e se planirano poku�ati posti�i, te o nacinima za postizanje �to ve�e u�inkovitosti i ekonomi�nosti pri izvodenju usluga. Na osnovi toga �e mo�i odrediti potrebna sredstva tj. izvore za ostvarenje planiranih usluga. Kvantitativnim mjerenjima usluga knji�nica mo�emo predvidjeti djelovanje njihovih u�inaka na okolinu, a isto tako mogu rezultati mjerenja ulo�enih izvora predvidjeti stupanj ostvarenja planiranih izlaznih proizvoda (npr., stoje ve�a knji�ni�na zbirka to �e vi�e potreba za dokumentima biti zadovoljenih). Stoga mo�emo ponekad koristiti metode evaluacije, koje se odnose na ulo�ene izvore i na njihovoj osnovi zaklju�ujemo o izlaznim proizvodima. U okviru mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica pozornost se pomakla od mjerenja ulo�enih izvora na mjerenje izlaznih proizvoda i kona�noga u�inka knji�ni�nih usluga (Performance..., 1990). Koristenje rezultata knji�ni�nih izlaznih proizvoda problemati�no je jer se kvantificirane mjere prihva�aju sa sumnjom, budu�i da ne mogu otkriti pravo zna�enje i upotrebljivost djelatnosti knji�nice za pojedinog korisnika. Utjecaje na okolinu gledamo kao mogu�e posljedice kori�tenosti knji�ni�nih usluga. Granica izmedu utjecaja na okolinu (outcomes) i utjecaja (impacts) je prili�no nejasna. Uglavnom se autori odlu�uju za jedan ili drugi izraz jer ih ra�unaju kao istozna�ice. Utjecaj (t.j. mo�, snaga djelovanja na koga, �to) bi mogli definirati (Performance..., 1990, str. 316) kao kona�ni u�inak usluga na dru�tveno blagostanje pojedinca ili skupine korisnika (uklju�uju�i stupanj pismenosti, ekonomske i dru�tvene mobilnosti, produktivnosti, kreativnosti i alijenacije). Srodni atributi, koje bi morali mjeriti, uklju�uju znanja, motivaciju i samosvijest. Na ni�oj, lak�e mjerljivoj razini, mogli bi npr., mjeriti pobolj�anje rezultata ispita, stupanj pobolj�anja kvalitete pismenih radova i informacijsku �irinu nastupa u zajedni�kim diskusijama. Sve nabrojano �ine apstraktnu kvalitetu. Te�ko je utvrditi njihovo pobolj�anje koje je nastalo kao posljedica kori�tenosti knji�nice, jer je prisutno previse varijabli. Rezultat toga je pojava da za prou�avanje utjecaja koristimo razli�ite nadomjestke, npr., koristi i vrijednosti, koje su posljedica kori�tenosti knji�nice, ali ih je izuzetno te�ko izolirati. 54 Neki su autori mi�ljenja da bi se utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica trebalo usmjeriti u prvom redu na koristi koje korisnici imaju zahvaljuju�i upotrebi knji�nice. Koristi se mogu izraziti u obliku koli�ine dobivenih informacija, rije�enih problema ili u�tedenog vremena. U slu�aju visoko�kolskih knji�nica mo�emo govoriti o pomo�i za ispite, odr�avanju teku�e informiranosti, u�tedi vremena itd. Mjera uspje�nosti poslovanja knji�nice bi bila suma svih individualnih koristi i mogla bi govoriti o tome koliko dobro knji�nica radi. Kvantitativni pristup poku�ava kvantificirati koristi u smislu cijene usluga, uklju�uje "prikrivene" cijene (korisnike se pita koliko bi za uslugu bili voljni platiti, ako bi bilo potrebno) i stvarne cijene usluga. Relevantne su i ideje o dodani vrijednosti i omjeru izmedu tro�kova i koristi (cost-benefit) (Performance..., 1990, str. 316). Kvalitativni pristup poku�ava utvrditi vrijednost, zna�enje i signifikantnost upotrebe knji�nica za korisnike. Iz literature su poznate metode tzv. "derived value" ili o�ekivane vrijednosti (korisnici ocjenjuju u kojoj mjeri bi njihove potrebe zadovoljila idealna knji�nica, a u kojoj ih zadovoljava ova koju koriste), utvrdivanje stupnja zadovoljenih potreba korisnika itd. Visoko�kolske knji�nica �e, primjerice, zanimati mjerenje njihovog doprinosa intelektualnom razvoju studenata odnosno akademskoj uspje�nosti njihovih korisnika. Medu mjere vrijednosti odnosno korisnosti autori ubrajaju i koli�inu vremena, koju je pojedinac voljan potro�iti za knji�ni�ne usluge ili pak koli�inu vremena, koju potro�i za pregled (�tudiju) odredenog dokumenta (Ford, 1989, str. 82). Mo�emo pratiti upozorenja da je mjerenje koristi ili vrijednosti povezano s brojnim pitanjima, npr., da li �emo je mjeriti po pojedincu ili instituciji, ili pak u okviru znanstvene discipline; da li �emo mjeriti sada�nju ili budu�u korist; jesu li korisnici sposobni objektivno prosudivati; za izraz "korist" ne postoji jedno zna�enje itd. Stoga bi tra�enje nekih kona�nih parametara za mjerenje koristi bilo iluzorno (Performance..., 1990, str. 319). U literaturi nalazimo veliki broj metodolo�kih pristupa evaluaciji knji�ni�ne djelatnosti, kako u evaluaciji vrijednosti tako i korisnosti. Op�e pitanje, koje se postavlja mnogim autorima je mo�emo li vrijednost i korisnost djelatnosti knji�nice uop�e objektivno utvrditi s koli�inskim postavkama. Prva skupina zagovara gledi�te da to ne mo�emo izmjeriti jer kod poku�a kvantificiranja postavljamo na zajedni�ki nazivnik vrlo razli�ite knji�nice, a broj�ani podaci zamagljuju pravu sliku njihovoga poslovanja (Popovi�, 1987, str. 4). Osobito je mjerenje korisnosti podvrgnuto subjektivnim ocjenama i stoga je te�ko dokazati njegovu objektivnost. Drugi su uvjereni da je mogu�e objektivno izmjeriti i vrijednost poslovanja knji�nica, te da je kvantificiranje djelatnosti 55 ne samo mogu�e nego je i potrebno, jer predstavlja sredstvo za osiguranje financijske potpore, i potice u�inkovitije poslovanje knji�nica. 1.5 METODE I TEHNIKE EVALUACIJE M. Popovi� (1991, str. 103) navodi da u knji�ni�no informacijskoj djelatnosti mo�emo koristiti razli�ite metode evaluacije, koje obi�no dijelimo na kvantitativne7 i kvalitativne. Temeljna podru�ja evaluacije jesu izvori informacija (knjige, periodika, knji�ni�ne zbirke, bibliografske baze podataka itd., koje mo�emo vrednovati i neovisno od kori�tenosti i korisnika, iako je bez tih parametara te�ko govoriti o njihovoj pravoj vrijednosti), informacijski sustavi, koji omogu�uju pristup informacijama (bibliografije, sustavi za pretra�ivanje informacija, knji�ni�ni katalozi itd.) i informacijska djelatnost knji�nice (dostupnost grade, djelatnosti za posebne skupine korisnika itd.). Mo�emo koristiti subjektivne (temeljene na mi�ljenjima korisnika o kvaliteti knji�ni�nih usluga) ili objektivne metode evaluacije (temeljene u glavnom na kvantitativnim podacima). C. A. Salverson (1969) misli da su subjektivne metode evaluacije primjerene samo za manje knji�nice. Budu�i da treba utvrditi i kako odredenu uslugu pobolj�ati, koristimo i objektivne metode, �iji rezultat mora biti broj�an (kvantificiran). Kao primjer navodi koristenje matemati�kih izra�una posebnih formula koje mogu osigurati provjerljivost rezultata na objektivan na�in i uz pomo� kojih je mogu�e knji�nicu uvrstiti na kvantificiranu Ijestvicu, te je na taj na�in usporedivati s drugima. Pored kompliciranosti takvih ra�unanja, uvjerena je da su potpuno kvantificirane formule neodgovaraju�e za evaluaciju tako kompleksnih odnosa poput knji�ni�nih. I "konvencionalna" knji�ni�na statistika, o kojoj �emo govoriti u sljede�im poglavljima, je u ve�oj mjeri neodgovaraju�a za evaluaciju. Neki se knji�nicah suprostavljaju njenoj upotrebi, jer su uvjereni da se kvaliteta knji�ni�nih usluga ne da predstaviti golim brojkama i samo kvantitativnim metodama. Medu subjektivnim metodama vrednovanja prili�no su popularne �tudije korisnika, kod kojih je naglasak na razli�itim aspektima kori�tenosti knji�nice. Na�alost, za ve�inu je karakteristi�na nestandardizirana metodologija te velika jednostavnost 7 Chinh-chin Chen (1978, str. 9-10) navodi da kvantitativne evaluacijske �tudije nisu nova pojava jer je iz literature mogu�e razabrati da su se pojavile ve� 1911. godine i do sada ih je bilo izvedeno vi�e stotina (spominje bibliografiju Atkina iz 1970. godine, koja je ve� tada imala 700 jedinica samo s podru�ja prou�avanja kori�tenosti knji�nica). 56 tehnike odredivanja uzorka i prikupljanja podataka. U stru�noj literaturi nailazimo na brojne kritike te metode, jer nije primjereno pomagalo za mjerenje uspje�nosti poslovanja, budu�i da mi�ljenja korisnika imaju malu vrijednost zbog svoje uvjetovanosti prethodnim iskustvima. Neki autori �ak upozoravaju da su odgovori korisnika vi�e uvjetovani njihovim demografskim karakteristikama nego stvarnim iskustvom u koristenju knji�nice. Usprkos ovom nedostatku, �tudije korisnika bi po mi�ljenju M. Harris (1991) morale biti sastavni dio poslovanja svih organizacija koje obavljaju usluge za javnost. Neke usluge je naprosto mogu�e mjeriti samo uz pomo� prikupljanja mi�ljenja korisnika, premda bi knji�nice trebalo vrednovati objektivnijim mjerilima. Korisnici knji�nica iznose mi�ljenja s kojim uslugama su zadovoljni, a s kojima ne, stoje ishodi�te za daljnje aktivnosti (Harris, 1991, str. 3).8 C. A. Salverson (1969) spominje kao metodu evaluacije jo� i sistemsku analizu, koja se u knji�nicama po obi�aju izvodi bez standardiziranih postupaka i samo se rijetke knji�nice usmjeravaju na problem knji�nice kao sustava. M. Popovi� tvrdi (1987, str. 15) da su najuspje�nije metode evaluacije nastale iz potrebe za vrednovanjem kratkoro�nih i jasno definiranih ciljeva knji�nice. Pored toga su upotrebljivije rezultate dale metode koje mjere prije svega uspje�nost usluga i slu�bi knji�nice, a manje korisnost knji�ni�ne djelatnosti. Posljednje obi�no zbog subjektivnosti mi�ljenja korisnika ne donose o�ekivane rezultate. Takoder, upozorava da "je evaluacija potrebna samo ako doista �elimo posti�i planirane promjene. U tom procesu moramo iza�i s jasno definiranim i kratkoro�nim ciljevima, a ne s uop�enim tvrdnjama o zna�enju knji�nica u obrazovanju ili prijenosu znanja... Metode evaluacije su postale izvanredno va�no pomagalo u poku�ajima dokazivanja korisnosti ukupne knji�ni�no-informacijske djelatnosti" (Popovi�, 1988b, str. 319).9 Naj�e��e kori�tene tehnike mjerenja u procesu evaluacije su intervjui, upitnici, promatranje, dnevnici korisnika, panel rasprave, operacijska istra�ivanja i bibliometrijske metode. Kod �tudija istra�ivanja mi�ljenja naj�e��e koristimo uzorak. Autorica navodi primjer �tudije korisnika koju su 1989. godine izveli u sveu�ili�noj knji�nici Sveu�ili�ta Zapadna Australija. Opisuje pripremu strate�kog plana knji�nice, oblikovanje njenih ciljeva i na njihovoj osnovi definiranje pokazatelja i odredenih mjera (za koje su se odlu�ili uz pomo� mi�ljenja korisnika), metodologiju istra�ivanja i na�in prezentacije rezultata. 9 Autor nas upozorava da u stru�noj literaturi nalazimo brojne metodolo�ke poku�aje vrednovanja knji�ni�no informacijske djelatnosti, kako vrednovanja uspje�nosti usluga i slu�bi tako i vrednovanja korisnosti. Mjerenje korisnosti je podvrgnuto subjektivnim ocjenama i stoga je te�ko dokazati njegovu objektivnost. Nabraja i neke metode evaluacije, npr., analiza neuspjeha, analiza pokrivenosti pojedinih stru�nih podru�ja knji�ni�nom gradom, vrednovanje signalnih informacija itd. 57 Podaci mogu biti anonimni, ali ponekad to nije dovoljno (npr., ako prou�avamo koja je grada bila kori�tena u knji�nici i koju su korisnici odlo�ili na odgovaraju�e mjesto, interesantno je tko i s kakvom je svrhom koristio tu gradu). U takvom slu�aju dodajemo intervjue. Ponekad koristimo metodu simulacije da ne anga�iramo korisnike. 2 ZNA�ENJE KNJI�NI�NE STATISTIKE PRI EVALUACIJI KNJI�NICA 2.1 STATISTIKA 2.1.1 Odredenje pojmova Ako bi �eljeli opisati definiciju statistike, na�li bi se pred te�kom zada�om jer postoji desetak definicija koje poku�avaju pojasniti i odrediti �to statistika zna�i, �to s njenom pomo�i mo�emo dobiti ili pojasniti. Stoga �emo se kloniti nabrajanja definicija i pod statistikom (engl. statistics) �emo podrazumijevati prikupljanje numeri�kih podataka, njihovu obradu i predstavljanje (objavljivanje), kako bi odredene (masovne) pojave prikazali zorno. "Statistika ima kao sredstvo izra�avanja veli�ine i ja�ine grupnih pojava brojke, pa stoga moramo statistiku ozna�iti kao znanost koja koli�inski prou�ava pojave i s tim otkriva kvalitativnu vezu medu njima. Po na�inu rada mo�emo re�i da je statistika metoda kvantitativnoga istra�ivanja masovnih pojava. Alat, s kojim statistika radi jesu brojke, predmet koji uz pomo� brojki mjeri glede njegovog opsega i promjena jesu pak masovne pojave" (�ifrer, 1979, str. 5). Statistika je dakle znanstvena metoda za opisivanje, usporedivanje i analiziranje masovnih pojava. O masovnim pojavama najprije prikuplja informacije u obliku brojki, potom te podatke obraduje tako da ih uredi i analiti�ki obradi. Te�i�te statisti�ke djelatnosti je na obradi a ne na prikupljanju podataka. Izraz podatak shva�amo kao informaciju, koja je izra�ena broj�ano ili opisno, i koja omogu�uje spoznaju o odredenoj pojavi ili dono�enje zaklju�aka o njoj. Statisti�ki podaci su sustavno prikupljeni podaci o jedinicama odredene (statisti�ke) populacije. I pak pojam "statistika" koristimo i za naziv znanosti koja razvija metode za prikupljanje statisti�kih podataka, njihovu analizu i predstavljanje; i za statisti�ke organizacije (urede, pisarne, koje obavljaju statisti�ku djelatnost) i za same statisti�ke podatke odnosno njihovo objavljivanje. Pojam statistika je i oznaka za vrijednost izra�unatu iz podataka slu�ajnog uzorka (koji je naj�e��e ocjena uzorka) ili za 58 funkciju vrijednosti uzorka (npr., T-statistika) (Statisti�ni..., 1993, str. 53). U ovom radu pojam knji�ni�na statistika koristimo u �irem smislu tj. za znanstvenu metodu �iji je predmet pnkupljanje, opisivanje, usporedba, analiziranje i predstavljanje statisti�kih podataka o knji�nicama. Izraz statistika knji�nica koristi se kao istozna�ica za statisti�ke podatke o knji�nicama. 2.1.2 Razvoj statisti�kih istra�ivanja Jednostavne oblike statistike pratimo jo� na samom po�etku civilizacije i to u obliku slika ili razli�itih simbola na ko�ama, kamenim iN drvenim plo�ama te zidovima �upljina, s kojima su na�i pre�i bilje�ili, npr., broj ljudi, �ivotinja ili predmeta (Encarta, 1997). Po�etke statisti�ke prakse pratimo nekoliko stolje�a prije Krista i nastali su zbog prakti�nih potreba svakodnevnoga �ivljenja (ratova, ubiranja poreza itd.). Prva prebrojavanja, za koja bi smo mogli re�i da su imala statisti�ku prirodu, poznata su iz razdoblja 3.000 godina prije Krista. Babilonci su na male glinene plo�ice zapisivali podatke o Ijetinama te o stvarima koje su prodavali ili zamjenjivali. Egip�ani su, npr., prou�avali svoje stanovni�tvo i materijalno bogatstvo, prije no �to su se odlu�ili na gradnju priramida. Dvije biblijske knjige kronike (Stari zavjet) bile su uglavnom statisti�ka djela. Brojni zapisi o stanovni�tvu i materijalnom bogatstvu postojali su i u Kini, 2.000 godina prije Krista. Stari Gr�i su pak radili popise stanovni�tva ve� od 594. godine prije Krista, a slu�ili su im kao osnova za pnkupljanje poreza. Statistika je slu�ila i vladarima starih dr�ava, koji su �eljeli upoznati ekonomsku mo� svoje dr�ave i broj stanovnika. Vladah rimskoga imperija bili su prvi koji su prikupljali opse�ne podatke o stanovni�tvu, posjedima, teritoriju i bogatstvu. U srednjem vijeku u Europi je bilo na�injeno nekoliko opse�nih popisa (crkvenih posjeda i zemlje), premda je u ovom razdoblju statisti�ka aktivnost zamrla, prije svega zbog feudalne rascijepanosti Europe. Razvojem kapitalizma, u 16. stolje�u, pojavila se potreba za masovnim promatranjima, a s tim i o�ivljavanje statistike. Popisivanje rodenja i smrti u Engleskoj se zapo�elo po�etkom 16. stolja�a. U 17. stolje�u se Kraljevska statisti�ka slu�ba Londona ve� bavila prou�avanjem londonskog stanovni�tva. Tako je godine 1662. bila na�injena va�na statisti�ka analiza smrtnosti stanovni�tva. Sli�nu �tudiju su na�inili i u Njema�koj, gdje je J. P. Suessmilch sastavio znamenite tablice smrtnosti. U Austriji, kojoj je pripadao dana�nji teritorij Slovenije, zapo�eli su sa redovitim popisima stanovni�tva godine 59 1754.10 U razdoblju izmedu 17. i 19. stolje�a nastajale su centralisti�ke dr�ave i zbog dr�avnih potreba (porezi!) bilo je nu�no prikupiti podatke o stanovni�tvu i gospodarstvu, pa je narasla potreba za tzv. slu�benom statistikom. Za 17. stolje�e bi se moglo re�i da ozna�ava po�etak znanstvene statistike. Pojavilo se vi�e �kola, svaka je imala svoj na�in tuma�enja statistike. Posljedica toga bila je podjela statistike na deskriptivnu i matemati�ku. Deskriptivna statistika razvija metode statisti�kog promatranja, a matemati�ka uz pomo� matemati�ke analize i obrade dolazi do op�ih zaklju�aka. Od 19. stolje�a nadalje dolazi do suradnje izmedu upravne statistike i znanstvene statistike, uspostavlja se i na�elo javnosti statisti�kih podatka, �to vodi do uspostavljanja posebnih dr�avnih statisti�kih organa i objavljivanja statisti�kih publikacija. Pojedine su dr�ave zapo�ele s uspostavljanjem posebnih slu�bi koje su se bavile statistikom. Prvi statisti�ki ured je bio uspostavljen godine 1756. u �vedskoj.11 Od po�etka 19. stolje�a pa nadalje zapo�inje doba moderne statistike (�ifrer, 1970, str. 8). Godine 1846. u Belgiji je bio obavljen prvi moderni popis stanovni�tva po znanstvenim na�etima, a godine 1853. u Briselu je organiziran prvi medunarodni statisti�ki kongres, koji je bio va�an i za razvoj knji�ni�ne statistike. Brzim razvojem znanosti u 19. stolje�u i primjenom znanstvenih metoda, prakti�no na sve pojave u prirodoslovlju i dru�tvenim znanostima, znanstvenici su, da bi izbjegli nejasne verbalne opise, nagla�avali potrebu za primjenom informacija u obliku numeri�kih vrijednosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon njega sudionici smo porasta odnosno eksplozije znanstvenih spoznaja kao i ve�eg koristenja statistike. Statisti�ka metodologija je u suvremenom �ivljenju postala u velikoj mjeri dio op�e naobrazbe i te�ko je zamisliti predstavnika bilo koje struke (tako i knji�ni�arske) koji ne bi poznavao barem njene osnove. 10 Popise su najprije obavljali samo na teritoriju Austrije, a kasnije i na teritoriju Ugarske, �ime je bilo obuhva�eno i stanovni�tvo dana�njeg slovenskog teritorija. 11 Na prostoru biv�e Jugoslavije do 1918. godine bila su uspostavljena tri samostalna statisti�ka ureda i to u Srbiji 1864. godine, u Hrvatskoj i Slavoniji 1875. godine te u Bosni i Hercegovini 1882. godine. Ovi uredi su nakon uspostave Kraljevine Jugoslavije nastavili s radom. U Sloveniji je statisti�ki odsjek pri povjerenstvu za socijalnu politiku Dr�ave vlade za Sloveniju bio uspostavljen 1919. godine (ranije se za njene statisti�ke podatake brinuo statisti�ki ured u Be�u). Odsjek je djelovao do 1924. godine. Do Drugog svjetskog rata je prikupljanje statisti�kih podataka u Jugoslaviji organizirala Op�a dr�avna statistika, premda statisti�ka slu�ba nije bile centralizirana jer su je za svoje potrebe vodila razna ministarstva, pojedina mjesta, banovine, gospodarske komore, burze rada itd. Godine 1944. bio je uspostavljen dr�avni statisti�ki ured u Beogradu, koji je za cijelu zemlju imao jedinstvenu upravnu statistiku. Po republikama su 1945. godine bili uspostavljeni republi�ki statisti�ki uredi, koji su 1953. godine postali samostalni upravni organi. 60 2.2 KNJI�NI�NA STATISTIKA 2.2.1 Po�etci knji�ni�ne statistike K. Tadi� (1994, str. 185-186) navodi da je sam termin knji�ni�na statistika star vi�e od stotinu godina i javlja se u dva osnovna zna�enja: � "kao teorija knji�ni�ne statistike koja obuhva�a prou�avanje op�e statistike i njezinu primjenu u knji�ni�arstvu. Teoriju knji�ni�ne statistike treba shvatiti ne samo kao teorijsku osnovu za provodenje statisti�kih istra�ivanja u knji�nicama, ve� i kao istra�ivanje mogu�nosti koristenja statisti�kih metoda u znanstvenoistra�iva�kom radu, planiranju i upravljanju knji�nicama (npr., u standardizaciji i normiranju), a takoder i za razradbu teorijskog postavljanja posebnih metoda i postupaka u knji�ni�arstvu zasnovanih na op�im matemati�ko-statisti�kim na�etima; � kao prakti�na statistika koja se sastoji od tri faze: a) prikupljanje statisti�kih podataka prema pripremljenim obrascima i njihovo ubilje�avanje; b) statisti�ka obradba podataka t.j. ujedinjavanje i razvrstavanje svih prikupljenih podataka radi izdvajanja op�ih pravila; tu fazu ne obilje�ava posebno ve� op�e; c) statisti�ka analiza t.j. analiza istra�enih podataka i �injenica." Knji�nice, i one najstarije, uvijek su prikupljale odredene podatke o svojim zbirkama. Morale su imati i to�ne preglede nabave u proteklim godinama, kako bi opravdale svoje financijske potrebe za naredne godine (Librarv Statistics, 1975-, str. 63). "Podaci najstarijih knji�nica o broju njihovih rukopisa prvi su zametci knji�ni�ne statistike. Drugih i op�irnijih statisti�kih podataka u srednjem vijeku jo� nisu poznavali, a nisu ih niti trebali. Potrebe za statisti�kim podacima, o to�nom broju pohranjenih knjiga i o broju prirasta, pojavile su tek tada kada su knji�nice postale javne ustanove s redovitim financiranjem. Te dotacije je trebalo razdijeliti na stvarne potrebe za nabavom, kupnjom, za uvez knjiga, za grijanje, rasvjetu i za �inovni�tvo, te je na kraju prora�unskog razdoblja bilo potrebno dati obra�un", zapisao je D. Pirjavec(1940, str. 19). Zapravo su knji�nice od svog nastanka pa nadalje prikupljale brojne podatke o svome poslovanju, iako su slabo vladale metodama njihovog prikupljanja, obrade i 61 koristenosti odnosno predstavljanja i nerijetko su ih koristile neispravno. Pri tom se nisu pitale prikupljaju li prave podatke, jesu li ti podaci uop�e pouzdani i valjani te usporedivi medu knji�nicama. U literaturi nalazimo �ak i upozorenje o "statisti�koj nepismenosti" knji�ni�ara. Knji�ni�ari su se statistikom odnosno njenom upotrebom po�eli intenzivnije baviti posljednjih desetlje�a, nakon �to su se knji�nice kao javne ustanove odnosno neprofitne ustanove na�le unutar nemilosrdne tr�i�ne orijentacije, u kojoj treba na mjerljiv na�in dokazivati svoju vrijednost. Za razvoj knji�ni�ne statistike bio je va�an prvi medunarodni statisticki kongres odr�an u Briselu 1853. godine, na kojemu su sudionici upozorili da je nu�no pratiti i podatke o knji�nicama, jer oni govore o stanju naobrazbe i o intelektulanim potencijalima (izvorima) odredene zemlje. Svaka knji�nica bi trebala prikupljati broj�ane podatke o svojim knji�ni�nim zbirkama i njihovoj koristenosti te ih usporedivati s drugima i obrazlagati. Knji�ni�ari i njihova dru�tva problematici knji�ni�ne statistike pristupili su znatno kasnije i to tek kada ih je na to prisilio razvoj nacionalnih statisti�kih izvje�taja op�enito kao i razvoj istra�iva�ke djelatnosti na podru�ju knji�ni�arstva. Sredinom 19. stolje�a najrazvijenije zemlje su ve� prikupljale i publicirale odredene podatke o knji�nicama. Na tlu Europe, Italija je bila prva zemlja koje je jo� 1863. godine uklju�ila statistiku u knji�ni�arstvo, a slijedile su je Engleska, Njema�ka i Francuska. lako je statistika bila uvedena i u podru�je knji�ni�arstva, u pro�lom stolje�u joj se nije pridavala velika pozornost odnosno nije bila prepoznata kao sredstvo za razvoj struke i kao pomagalo u vodenju knji�nice. Pitanja o usporedivanju statisti�kih podatka o knji�nicama (kako unutar pojedinih dr�ava tako i medu njima) po�ela su se javljati nakon 1920. godine. Pokazala se poteba za standardizacijom, kako terminologije tako i metodologije, u prikupljanju podataka. Problem usporedivosti statisti�kih podataka o knji�nicama, na medunarodnoj razini, bio je posebno razmatran 1926. godine na susretu medunarodnog statisti�kog saveza i medunarodnog instituta za suradnju na podru�jima intelektualne djelatnosti. Preporuke tog susreta nisu imale �eljeni odziv te je do prihva�anja prvih standarda proteklo jo� nekoliko desetlje�a. 2.2.2 Uporaba knji�ni�ne statistike Statisticki podaci o knji�nicama daju kvantitativni opis njihove djelatnosti i va�no su pomagalo menad�menta, planiranja, odlu�ivanja i predstavljanja knji�nice. Knji�nice prikupljaju one podatke koji su va�ni za njihove vlastite potrebe te potrebe okoline, u 62 kojoj rade (lokalni, dr�avni i medunarnodi okviri). C. M. Barton (1989) navodi da bi statisti�ke podatke o knji�nicama mogli razvrstati u pet skupina i to: 1. Mjerenje aktivnosti knji�nice i radne optere�enosti - odnosi se na podatke koji govore koje se aktivnosti obavljaju u knji�nici i �to rade zaposlenici (podaci o obradi grade, cirkulaciji fonda, zahtjevima za informacijama, prirastu itd.). 2. Mjerenje knji�nicnog fonda odnosno podaci koji izra�avaju veli�inu i rast knji�ni�ne zbirke, npr., koju gradu knji�nica posjeduje, koliko je velika zbirka, kakav je udio pojedinih vrsta grade itd. 3. Mjerenje koristenja knji�nice - odnosi se na statisti�ke podatke koji pokazuju aktivnost posjetilaca, npr., tko posje�uje knji�nicu, koliko posljetitelja ude u knji�nicu, koliko ih koristi studijske prostore itd. 4. Mjerenje prihoda i rashoda knji�nice - odnosi se na izdatke za pla�e, gradu i teku�e poslovanje. 5. Istra�ivanja o korisnicima - npr., podaci o njihovim demografskim karakteristikama i kvantifikacija njihovog zadovoljstva s uslugama knji�nice. Prikupljene podatke knji�nica koristi za svoje interne potrebe kao i za potrebe svoga predstavljanja javnosti kao i finacijerima djelatnosti. Na internoj razini uz pomo� statisti�kih podataka mo�e se: 1. Opisati djelatnost knji�nice u kvantitativnom obliku (npr., u godi�njem izvje�taju), a usporedbom podataka na dulje razdoblje mo�e utvrditi trendove (npr., kretanje broja posudbe, stupanj rasta zbirke itd.). 2. Utemeljiti svoje potrebe za financijskim sredstvima i analizirati svoju u�inkovitost pri njihovoj izradbi, a isto tako se mo�e usporediti sa srodnim knji�nicama. 3. Kvantitativni podaci mogu knji�nici poslu�iti pri (dugoro�nom) planiranju opsega rada, a naro�ito pri rasporedu sredstava i kadrova glede budu�ih potreba. 4. Ovakvi podaci omogu�avaju lak�e uvr�tavanje u skupinu srodnih knji�nica i lak�e planiranje vlastite djelatnosti uz odgovaraju�e norme i trendove. Knji�nica treba prikupljati statisti�ke podatke i za potrebe drugih ustanova, npr., za statisti�ke slu�be koje objavljuju i usporeduju podatke o knji�nicama na dr�avnoj ili medunarodnoj razini; za knji�ni�arske institucije; za ustanove koje odlu�uju o raspodjeli financijskih sredstava na odredenom podru�ju (op�ina, regija, dr�ava) kao i za svoju lokalnu zajednicu, od koje dobiva potporu. F. Ramsdale (1997, str. 3) navodi da su korisnici statisti�kih podataka o knji�nicama razli�iti i to: menad�eri knji�nica, koje zanima uspje�nost poslovanja knji�nica; korisnici knji�nica, koje zanimaju usluge knji�nica; nadzorni organi knji�nica, koji ocjenjuju usluge; planeri politike knji�nica, 63 koji �ele odrediti potrebnu visinu ulaganja u pojedine knji�ni�ne usluge te poduze�a, koja opskrbljuju knji�nice razli�itim proizvodima (gradom, opremom, programskom opremom itd.) i zanimaju ih tr�i�ne mogu�nosti. Podaci, koje knji�nice prikupljaju moraju biti konzistentni, potpuni i usporedivi, ina�e su neupotrebljivi. Brojni autori, medu njima i G. G. Allen, upozoravaju: "Bez sumnje knji�ni�ari su veliki prikuplja�i statisti�kih podataka, iako je njihova osobitost da slabo poznaju na�ine koristenja, obrade i predstavljanja prikupljenih podataka. Veliki broj statisti�kih podataka koriste iskrivljeno - ve�ina toga nije svjesna, a neki to rade i namjerno" (Allen, 1985, str. 211). F. Ramsdale (1997, str. 4) upozorava da nije dovoljno samo prikupiti statisti�ke podatke i objaviti ih bez obrazlo�enja. J. O. Christensen (1988) misli da je glavni uzrok slabog poznavanja statistike u tome da su knji�ni�ari po tradiciji humanisti�ki obrazovani i znanja o tome podru�ju naprosto nisu stekli. M. Henty (1989) napominje da pri prikupljanju statisti�kih podataka o knji�nicama ne smijemo zaboraviti na: valjanost prikupljenih podataka (obi�no su nekonzistentni ili �ak varljivi); potrebne napore za uspostavljanjem zbirke podataka; mogu�nost prikupljanja odredenih podataka na nekom uzorku kao i mogu�nost prikupljanja podataka za du�a razdoblja (ne za svaku godinu). Knji�ni�ari bi trebali voditi brigu i o razlozima slabog odziva na postavljena pitanja i prestati prikupljati one podatke koje prikupljaju iz inercije. P. Stephen i S. Hornbv (1995) upozoravaju da je danas u svim strukama nu�na tzv. statisti�ka pismenost. Knji�ni�ari moraju poznavati, npr., podatke o zbirkama a naro�ito o korisnicima i o koristenju knji�nice, ako �ele upoznati svoju okolinu i ponuditi joj najbolje usluge. Morali bi se upitati �to znaju o svojim korisnicima - o njihovim socio-demografskim karakteristikama (starost, spol, naobrazba...); o tome koliko cesto koriste knji�nicu i koje usluge, kao i o nekori�tenosti knji�nice - za�to ne dolaze u knji�nicu, bi li dolazili ako bi knji�nica promijenila ne�to u svojoj djelatnosti i uslugama. Podatke mo�emo smisleno upotrijebiti samo ako razumijemo njihovu prirodu, na�in njihovoga prikupljanja te njihovu primjerenost za oblikovanje zaklju�aka. Stoga je nu�no poznavanje statistike odnosno statisti�kih metoda i u knji�ni�arstvu. 64 2.2.3 Standardizacija knji�ni�ne statistike 2.2.3.1 Me�unarodni i nacionalni standardi u knji�ni�arstvu Povijest standardizacije u knji�ni�arstvu je duga i odnosi se na tri vrste standarda12 (Lynch, 1996): 1. upute ili model, kako bi trebale raditi knji�nice odnosno njihove slu�be (npr., IFLA-ini standardi za sveu�ili�ne knji�nice, ALA-ini standardi za sveu�ili�ne i fakultetske knji�nice); 2. pravila za obavljanje odredenih aktivnosti (npr., pravila za obradu grade AACR2, MARC format) i 3. tehni�ki standardi odnosno specifikacije (kao, npr., ISO13 i ANSI standardi). U knji�ni�arstvu, dokumentalistici i informatici s standardizacijom na medunarodnoj razini bave se ustanove kao ISO, IEC, IFLA, FID i UNESCO. Granske standarde koji vrijede u pojedinim dr�avama, obi�no prihva�aju stru�ne knji�ni�arske organizacije. Najrazvijenija standardizacijska djelatnost proti�e u okviru ISO, gdje je tehni�ki odbor br. 46 odgovoran za pripremu i prihva�anje standarda za podru�je knji�nica, informacijskih i dokumentacijskih centara, indeksiranje, izradu sa�etaka, arhiviranje, informacijskih znanosti i publiciranja. Za standardizaciju na podru�ju knji�ni�ne statistike zadu�en je pododbor br. 8. U dijelu tehnickog odbora ISO TC 46 i njegovih pododbora sudjeluju i pridru�eni �lanovi IFI_A-e. Slovenija je za podru�je knji�ni�arstva, dokumentalistike i informatike, od osamostaljenja pa do kraja 1995. godine koristila jugoslavenske standarde (JUS). Uspostavljanjem ureda Republike Slovenije za standardizaciju i mjeriteljstvo (USM) te unutar njega tehnickih odbora za pojedina podrucja, dobila je vlastitu ustanovu za pripremu nacionalnih standarda, kao i za izvedbu postupka preuzimanja medunarodnih, europskih i stranih nacionalnih standarda. "Kako europskih standarda na podru�ju knji�ni�arstva, dokumentalistike i informatike gotovo da i nema, djelatnost tehnickog odbora USM/TC IDO usmjerena je na preuzimanje medunarodnih standarda, �to je u skladu sa suvremenim trendovima u 12 Standard je dokument, koji je nastao u suglasju i potvrduje ga priznati organ. U njemu su data pravila, smjernice i karakteristike za odredenu djelatnost ili njezine rezultate. Namijenjeni su za zajedni�ku upotrebu i usmjereni su ka postizanju optimalnog stupnja uredenosti na danom podru�ju (ISO Guide 2: 1996) 13 ISO je medunarodna nevladina organizacija utemeljena 1946. godine, koja se brine o razvoju i koordinaciji na podru�ju medunarodnih tehnickih standarda. 65 standardizaciji" (�aucer, 1996, str. 190). Za podru�je medunarodne knji�ni�ne statistike, u Sloveniji je metodom proglasa bio preuzet medunarodni standard ISO 2789, koji je dobio oznaku SIST ISO 2789:1996 (en) i ima naslov: Informatika i dokumentacija - Medunarodna knji�ni�na statistika. 2.2.3.2 Po�eci standardizacije knji�ni�ne statistike na medunarodnom nivou K. Tadi� (1994, str. 186) navodi da potpuna standardizacija knji�ni�ne statistike nije mogu�a. Prvo stoga �to se knji�ni�arstvo razli�itih zemalja razvijalo u razli�itim uvjetima i dru�tvenim okru�enjima. Osim toga potpuno izjedna�enje knji�ni�ne statistike zahtijeva potpunu standardizaciju knji�ni�ne djelatnosti, kao i strogu tipologiju knji�nica i mre�a knji�nica. Glavni pokreta�i koji se zala�u za standardizaciju knji�ni�ne statistike na medunarodnoj razini jesu IFLA i UNESCO. Ve� je godine 1932. IFLA ustanovila pododbor za knji�ni�nu statistiku, koji je priredio na�rt prikupljanja dokumenata o knji�nicama. Kako nije bilo ustanovljeno odgovaraju�e tijelo, koje bi izvelo statisti�ka istra�ivanja, na�rt nije bio ostvaren (Harris, 1991). UNESCO je svoju statisti�ku slu�bu uspostavio 1950. godine. U program rada je uklju�io i knji�nice i dao naglasak na nu�nost standardizacije u prikupljanju podataka zbog njihove usporedivosti na medunardonoj razini. U 1951. godini, UNESCO je izveo svoje prvo prikupljanje podataka o knji�nicama. Sudjelovalo je 60 zemalja kojima je poslao kratke statisti�ke upitnike, koji su sadr�avali neke osnovne statisti�ke informacije o fondovima, posudbi, posjetima i �lanovima knji�nica. U rezoluciji op�e konferencije UNESCO-a, 1951. godine, zapisano je da je nu�no pripremiti standarde i mjerila koja �e pobolj�ati medunarodnu usporedivost statisti�kih podataka na podru�ju znanosti, obrazovanja i kulture. Godine 1953. UNESCO je izdao preliminamu preporuku "Availabilitv and Comparabilitv of Librarv Statistics", o kojoj je raspravljala i IFLA na svojoj konferenciji u Be�u, iste godine. Na osnovi primjedbi UNESCO je priredio preporuku o standardizaciji knji�ni�ne statistike i statistike knji�ne produkcije. IFLA se ovom problematikom bavila na dvije naredne konferencije. Drugu medunarodnu statistiku o knji�nicama UNESCO je prikupio 1955. godine i nakon toga podatke prikuplja redovito svake dvije godine. Pri tome je upozoravao da se ne mo�e o�ekivati usporedivost podataka sve dok se preporuke glede 66 standardizacije knji�ni�ne statistike ne budu primenjivale u praksi. IFLA je na konferenciji u Rimu, 1965. Godine, preporu�ila UNESCO-u da u svoj program uklju�i pripremu standarda koji bi odredivao na�in prikupljanja valjanih i pouzdanih informacija o knji�nicama. Preporuke IFLA-e i UNESCO-a bile su uzete u obzir pri dono�enju rezolucije odbora ISG7TC 46, prihva�ene na konferenciji u Budimpe�ti godine 1964. Na ovoj je konferenciji bio naglasak na nuznosti standardizacije terminologije za podrucje knji�ni�arstva i dokumentalistike te suradnje pododbora ISO za knji�ni�nu statistiku i IFLA-e pri izradi osnova za standard za knji�ni�nu statistiku. Zajedni�ka konferencija IFLA-e i ISG7TC 46 bila je u Haagu, 1966. godine, a sudjelovali su i predstavnici UNESCO-a i FID-a. Kako bi postigli ve�u usporedivost statisti�kih podataka o knji�nicama, UNESCO-u su preporu�ili da prikupljene podatke pojedinih zemalja usporedi s brojem stanovnika, s izdacima za obrazovanje i istra�ivanja te s drugim relevantnim podacima. Na op�oj konferenciji UNESCO-a (1967. godina) prihva�eni su zaklju�ci o pripremi medunarodnih preporuka za standardizaciju knji�ni�ne statistike. U UNESCO-vom upitniku za prikupljanje knji�ni�ne statistike kroz �etiri desetlje�a do�lo je do promjena, ali je do usvojenja medunarodne preporuke iz 1970. godine ostao prili�no jednostavan. U po�etku su zatra�eni odgovori za pet vrsta podataka, ali nikada vi�e od devet. UNESCO je podatke za sve tipove knji�nica objavljivao u obliku jedne tablice. 2.2.3.3 Pari�ke preporuke za medunarodnu standardizaciju knji�ni�ne statistike Prijedlog preporuka bio je prihva�en na op�oj konfereciji UNESCO-a u Parizu 1970. godine. Iste su godine preporuke bile prihva�ene i na IFLA-inoj konferenciji, iako je bilo nagla�eno da imaju nedostataka, koje treba otkloniti. ISO je tekst preporuka prihvatio 1974. godine. Takozvane pari�ke preporuke sadr�e op�e i posebne preporuke (UNESCO. Recommendation..., 1979). Medu op�im preporukama spomenut �emo odluku da se medunarodna statistika o knji�nicama prikuplja redovito i to svake 3 godine i obuhva�a podatke za jednogodi�nje razdoblje. Medu posebnim preporukama u prvom su poglavlju definirani pojmovi, drugo poglavlje je namijenjeno klasifikaciji knji�nica i njihovom opisu, a tre�i dio odreduje na�in brojanja podataka (broj�ane jedinice) i na�in njihovoga prikupljanja. 67 Preporuke nisu donijele bitne promjene i vi�e su bile logi�na sinteza iskustava u medunarodnom prikupljanju statisti�kih podataka o knji�nicama. �lanice UNESCO-a bile su du�ne postivati ih, kako bi pobolj�ale kvantitet i kvalitetu nacionalnih podataka kao i njihovu ve�u medunarodnu usporedivost. Cinjenica je medutim da ih mnoge �lanice nisu (a neke jo� ni danas) sposobne po�tovati.14 IFLA se problematikom knji�ni�ne statistike intenzivno bavila nakon 1970. godine i 1976. godine prihvatila je dogovor s UNESCO-vim Uredom za statistiku o promjenama UNESCO-vog programa prikupljanja podataka. Usprkos promjenama u UNESCO-vom upitniku za 1978. godinu, postotak vra�enih upitnika nije se pove�ao (izvje�taje su slale uglavnom europske zemlje). Na susretu u Kopenhagenu (1979) dat je prijedlog da se jedinstveni upitnik preoblikuje u dva ili tri, s obzirom na tip knji�nice te da se promijeni vrijeme prikupljanja podataka. Umjesto slanja svih vrsta upitnika za tri godine, predlagalo se da se po�alje za svaku godinu samo jedna vrsta upitnika (prikupljali bi podatke samo za odredeni tip knji�nica). Prijedlog je bio prihva�en 1981. godine u Leipzigu i vrijedi jo� i danas. 2.2.3.4 UNESCO i prikupljanje medunarodne statistike o knji�nicama danas Statisti�ke podatke o knji�nicama objavljuje UNESCO u obliku tabelarnih prikaza u godi�njem statisti�kom Ijetopisu ("Unesco Statistical Yearbook"). Za knji�nice prikuplja podatke uz pomo� statisti�kih upitnika, koje godi�nje �alje nacionalnim statisti�kim uredima, odgovornima za prikupljanje statisti�kih podataka o knji�nicama. O knji�nicama objavljuje samo neke podatke o fondovima, korisnicima, tro�kovima, broju zaposlenika i posudbi. Nakon prihva�anja pari�kih preporuka UNESCO je najprije izradio jedinstveni upitnik za sve tipove knji�nica, kojega je slao svake tri godine. Kako su utvrdili da istovremno prikupljanje podataka za sve vrste knji�nica uzrokuje velike tehni�ke pote�ko�e, kako u prikupljanju tako i u obradi, godine 1981. Odlu�eno je da se izvorni upitnik razdijeli na tri dijela. Svaki dio obuhva�a jednu ili dvije vrste knji�nica i 14 Razloga tomu ima nekoliko: neke zemlje nemaju sredi�njih ustanova odgovornih za prikupljanje knji�ni�ne statistike, sistemi prikupljanja podataka o knji�nicama nisu razvijeni; popisi se vremenski ne uklapaju u razdoblja medunarodnog izvje�tavanja, podatke prikupljaju samo za neke vrste knji�nica (po obi�aju podatke za �kolske i specijalne knji�nice ne prikupljaju), a dogada se da prikupljeni podaci po opsegu i sadr�aju ne odgovaraju medunarodnim preporukama. 68 to: 1. dio: Narodne, nacionalne i druge nespecijalizirane knji�nice nacionalnoga zna�enja; 2. dio: Visoko�kolske i �koiske knji�nice i 3. dio: Specijalne knji�nice. Upitinici za pojedine vrste knji�nica razlikuju se glede broja i vrste podataka o kojima postavljaju pitanja.15 Za pojedine vrste knji�nica po�eli su se oda�iljati upitnici jednom u tri godine. UNESCO je 1987. godine odlu�io da za specijalne knji�nice vi�e ne prikuplja statisti�ke podatke, jer je odziv na upitnike bio izuzetno slab, a pored toga u vra�enim upitnicima je bilo vrlo malo odgovora odnosno bili su nepotupni. Dolazilo je i do nesporazuma, �to su specijalne knji�nice a �to dokumentacijski centri. Odziv pojedinih zemalja na prikupljanje podataka ostao je slab iN se �ak smanjio, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu, usprkos UNESCO-vim nastojanjima. Za �koiske knji�nice upitnik su 1989. godine jo� pojednostavili, ali se stanje (�ak i u Europi) nije pobolj�alo. Posljednji popis za visoko�kolske i �koiske knji�nice, UNESCO je izdao za 1995. godinu. Odziv je bio samo 19% za sveu�ili�ne knji�nice, a za visoko�kolske �ak samo 9% (Khin Wai Thai, 1997, str. 52). Pored spomenutih te�ko�a ured tisti i pomanjkanje finacijskih izvora, �to je jedan od razloga intenzivnog uklju�ivanja u projekte Europske komisije, naro�ito u projekt LIBECON 2000. Statisti�ki podaci koje prikuplja i objavljuje UNESCO, slu�e prije svega knji�nicama u tzv. zemljama u razvoju, kao pomagalo pri dokazivanju va�nosti ulaganja u knji�ni�nu djelatnost, �to zna�i ujedno i ulaganje u op�i dru�tveni razvoj. Podaci mogu slu�iti i upravi knji�nica u planiranju i izvedbi pojedinih aktivnosti, pri planiranju i provjeravanju postizanja standarda itd. Op�enito je usporedivost podataka jako upitna, jer su u razli�itim zemljama prikupljeni na razli�ite na�ine, za pojedine vrste knji�nica za razli�ita godi�ta, broj�ane jedinice nisu kod svih jednake iN istozna�no razumljive, a dogada se da za istu knji�nicu izvje�tavaju razli�ite osobe itd. UNESCO-v odjel za statistiku upozorava da je nu�no pobolj�ati valjanost i pouzdanost podataka i predla�e da ih se ne koristi za izravnu usporedbu knji�nica 15 Upitinik za visoko�kolske i �koiske knji�nice tra�i podatke odvojeno za visoko�kolske knji�nice, koje djeluju pri sveu�ili�tu i one koji nisu pri sveu�ili�tu. Postavlja i zajedni�ka pitanja za sve knji�nice. Upitnik sadr�i za visoko�kolske knji�nice 10 razli�itih kategorija podataka (broj knji�nica, veli�inu knji�ni�nog fonda, prirast, teku�e naslove periodi�kih publikacija, �lanove knji�nice, posudbu u zemlji, meduknji�ni�nu posudbu s drugim zemljama, broj kopija i mikrooblika, izdatke i broj zaposlenih). Za �koiske knji�nice sadr�i 8 kategorija, te za oba tipa knji�nica ima dodatna pitanja o potencijalnim korisnicima. Samo za visoko�kolske knji�nice postoji jo� i pitanje o knji�ni�nim prostorima (veli�ini knji�ni�nog prostora, broju �itala�kih mjesta i ukupnoj du�ini polica). 69 razli�itih zemalja, nego da se izra�unaju pokazatelji, npr., broj jedinica audiovizualne grade po �tudentu, broj jedinica knji�ne grade po broju stanovnika itd. (Khin Wai Thai, 1997, str. 62). 2.2.3.5 Standard ISO za me�unarodnu knji�ni�nu statistiku Svrha standarda je omogu�iti knji�nicama upotrebu zajedni�kih uputa za prikupljanje statisti�kih podataka za potrebe medunarodnog izvje�tavanja. Standard sadr�i definicije i to za knji�nice, knji�ni�ne zbirke, uporabu knji�nice, izdatke knji�nice i osoblje knji�nice. Nakon definicija u standardu se nalazi popis podataka koje bi trebalo prikupljati kao i brojne jedinice vezane uz te podatke. U usporedbi s "pari�kim preporukama" i na njima temeljenog standarda ISO iz godine 1974., standard iz 1991. godine ne zna�i bitan napredak, jer ne uklju�uje prikupljanje podataka o, npr.: informacijama odnosno informacijskim uslugama, dostupnosti izvora informacija, korisnicima na daljinu, uporabi knji�nice na daljinu, uporabi knji�ni�nih zbirki u prostorima knji�nica. Predstavljanje knji�ni�ne zbirke je jo� uvijek takvo kao �to je bilo, iako bi glede razli�itih nosilaca informacija mogli razmi�ljati i o druga�ijem prikazivanju podataka o fondu.16 Radna grupa ISO, koja je priredivala reviziju standarda predlagala je da bi brojili i pretra�ivanja baza podataka. Medutim, nisu uspjeli jer ve�ina zemalja �lanica UNESCO-a nije tu djelatnost imalu razvijenu a i te�ko je definirati jedinicu za brojenje. Zemlje koje su medunarodni standard prihvatile i kao svoj nacionalni standard17, u planiranju i provedbi statisti�kih popisa svojih knji�nica po�tuju taj standard, premda nalaze da je preop�enit da bi mogao udovoljiti potrebama njihove knji�ni�ne statistike. Stoga si za svoje potrebe izraduju detaljnije upute, koje uz standardizirane definicije sadr�e i upute o jedinicama ra�unanja za pojedine vrste podataka. A. Lindahl (1997, str. 29) navodi da dinamika na podru�ju knji�ni�ne i informacijske djelatnosti (novi mediji i usluge, novi na�ini organizacije knji�ni�arstva i veliki broj razli�itih �imbenika, koji utje�u na djelatnost) zahtijeva i promjene u knji�ni�noj statistici. Budu�i da �e proces revizije ISO standarda trajati jo� neko vrijeme, neke od knji�nica a medu njima, npr., danske knji�nice, odlu�ile su svoju statistiku osuvremeniti, jer �ele imati sredstva za izvje�tavanje o novim aktivnostima koje 16 Mogli bi prikupljati podatke o naslovima pojedinih vrsta grade i to s obzirom na vrstu nosioca, na kojemu je zapis te grade. Podaci o materijalnim jedinicama grade, ako zbrajamo jedinice knji�ne i neknji�ne grade, ne govore zapravo mnogo o kvaliteti knji�ni�ne zbirke. 17 ISO standard za knji�ni�nu statistiku koriste gotovo sve europske zemlje, a i druge koje su �lanice ISO-a. 70 medunarodni standard ne uklju�uje. Godine 1996. Danci su osnovali radnu grupu koja je trebala prirediti pro�irenje nacionalne knji�ni�ne statistike na pra�enje elektronskih medija i njihove kori�tenosti.18 Podrazumijeva se da pro�irenje ne bi mijenjalo dosada�nje izvje�taje, koji su po�tivali ISO standard. Ako bismo poku�ali ukratko ocijeniti va�nost ISO standarda za medunarodnu knji�ni�nu statistiku, tada bi mogli re�i da podaci, �ije je prikupljanje propisano, nisu dostatni za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica19, iako omogu�avaju izra�unavanje nekih kvantitativnih pokazatelja. Ali njegova upotreba pove�ava usporedivost prikupljenih statisti�kih podataka. Na problematiku mjerenja elektroni�kih izvora i usluga te nedostatke ISO standarda upozorava i P. R. Young, koji ka�e da konvencionalna knji�ni�na statistika i koncept mjerenja nisu primjereni za elektroni�ko okru�enje suvremenih knji�nica, pa je stoga nu�no rekonceptualizirati kvantitativno mjerenje u knji�nicama. Young smatra da su knji�nice razvile konvencionalne kvantitativne standarde na tisku utemeljenih zbirki i usluga, a elektronske informacijske usluge �e ih mo�da voditi na prikupljanje kvalitativnih podataka o izlaznim proizvodima odnosno o uspje�nosti poslovanja knji�nica (Young, 1997, str. 37). 2.3 KNJI�NI�NA STATISTIKA I UTVRDIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA Uz pomo� statisti�kih podataka o knji�nicama dobivamo kvantitativni opis njihove djelatnosti. Na primjer, bez podataka o knji�ni�nom fondu i njegovom prirastu nemarno osnove za planiranje prostornoga razvoja knji�nice, iako nam nista ne govore o relevantnosti zbirke. Podaci, koje knji�nice tradicionalno prikupljaju, opisuju Postavili su si zanimljivo pitanje, kako postaviti granicu izmedu vlastite zbirke elektroni�kih medija i elektroni�kih dokumenata, koji nisu uklju�eni u knji�ni�nu zbirku. Koncept "vlasni�tva" potrebno je ponovno odrediti, jer knji�nice vi�e nisu ovisne o fizi�koj prisutnosti izvora. Predlagali su odvojeno prikupljanje podataka za medije, koje su vlasni�tvo knji�nice i one, koji se koriste pod odredenim uvjetima. Izradili su prijedlog definicije elektroni�kih dokumenata i njihovih vrsta te prijedlog brojenja koristenja tih dokumenata. M. Laursen (1989) upozorava da korisnik oblikuje svoje mi�ljenje o knji�nici na osnovi toga koliko ona uspje�no zadovoljava njegove informacijske potrebe. Pokazatelji toga nisu niti broj novonabavljenih dokumenata niti broj posudenih jedinica. Va�ni su �imbenici kao: dostupnost izvora informacija; uspje�nost tra�enja po katalozima, raspolo�ivost tra�enih dokumenata i vrijeme od naru�ivanja do dobivanja naru�enoga dokumenta. Ako bi �eljeli mjeriti uspje�nost poslovanja knji�nica, morali bi u knji�ni�nu statistiku uklju�iti podatke koji u kvantificiranom obliku opisuju spomenute �imbenike. To s druge strane uzrokuje zanimljiv metodolo�ki problem, jer postoje�a knji�ni�na statistika prikuplja podatke za sve jedinice populacije, za potrebe utvrdivanja uspje�nosti poslovanja te bi gotovo u cijelosti trebalo prikupljati na osnovi odredenog ozorka. 71 samo ulo�ene vire i djelomicno izlazne proizvode, a ne donose informacije o uspje�nosti postizanja zadanih ciljeva ili o tome kakav je utjecaj (u�inak) usluga knji�nice na njihovu okolinu te koliko je okolina njima zadovoljna. P. Boekhorst (1995) upozorava da medu statisti�kim podacima koje prikuplja ve�ina knji�ni�ara nema podataka za izra�unavanje pokazatelja uspje�nosti rada knji�nice; vidljiva je i usmjerenost knji�nica na prikupljanje podataka o stvarima koje se jednostavno mogu mjeriti i na prikupljanje za njih afirmativnih podataka. Knji�nice prikupljaju samo objektivne podatke koje ne usporeduju s postavljenim ciljevima. Takva upozorenja su pobudila trazenje odgovaraju�ih metoda za evaluaciju knji�nica odnosno za mjerenje uspje�nosti njihove djelatnosti. F. W. Lancaster (1988) u svome djelu o evaluaciji knji�nica daje cjeloviti opis tehnika za ocjenjivanje razli�itih vidova usluga knji�nice, od jednostavnih kvantitativnih mjerila do kompleksnijih mjerila kvalitete. Mo�emo utvrditi da statisti�ki podaci, koje knji�nice prikupljaju, nisu dostatni za potrebe cjelovitog vrednovanja knji�nica. Primjereni su za mjerenje ulo�enih izvora i nekih izlaznih proizvoda, a za ostale pokazatelje uspje�nosti poslovanja knji�nica prikupljanje podataka znatno je zahtjevnije.20 Usprkos tomu, autori koji se bave podru�jem utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica nagla�avaju da statisti�ke podatke mo�emo korisno upotrijebiti ako su, naravno, prikupljeni na pravilan na�in, ako su valjani i pouzdani. Ve�ina visoko�kolskih knji�nica redovito prikuplja statisti�ke podatke o svojim ulo�enim izvorima i izlaznim proizvodima. U pojedinim zemljama postoje nacionalni sistemi za knji�ni�nu statistiku. Redovito prikupljanje statisti�kih podataka osigurava temeljni skup podataka za potrebe utvrdivanja uspje�nosti rada knji�nica, ako ih naravno, prikupljamo s namjerom njihove kasnije upotrebe u procesu odlu�ivanja odnosno knji�ni�nog menad�menta. Ipak se knji�ni�na statistika razlikuje od mjerila i pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica (Poli, 1996, str. 17-18) i to u slijede�em: 1. Knji�ni�na statistika je usmjerena samo na pozitivne podatke, bilje�i, npr., broj posudene grade, korisnika, grade, radno vrijeme, a ne pita tko su nekorisnici, o dijelu zbirke koja ne cirkulira, o gradi koju korisnici ne nalaze na policama i si. Jednostavno je, npr., prikupiti podatke o broju referentnih upita, a metodolo�ki je te�e utvrditi kvalitetu danih odgovora ili prikupiti podatke o broju oblika edukacije za korisnike nasuprot utvrdivanju uspje�nosti tih oblika edukacije. 72 2. Obi�no se knji�ni�na statistika prikuplja na podru�jima gdje je prikupljanje jednostavno odnosno gdje je jednostavno dobiti detaljne podatke, to su ulo�eni izvori i izlazni proizvodi. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja zahtijeva i podatke koje je te�e prikupiti, npr., je li dovoljno zaposlenih u referentnoj slu�bi, je su li korisnici dobili relevantne odgovore, je li zbirka izgradena u skladu s potrebama korisnika itd. 3. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica zahtijeva izra�unavanje odnosa i usporedbi (npr., cirkulacija grade s obzirom na skupine studenata dodiplomskih �tudija, cirkulacija grade u pojedinim znanstvenim podru�jima u usporedbi s nabavom grade u tim podru�jima). 4. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nice zahtijeva uz "objektivne" podatke i "subjektivne" podatke dobivene uglavnom pomo�u mi�ljenja korisnika o knji�ni�nim uslugama. 5. Pri utvrdivanju uspje�nosti poslovanja knji�nica usporedujemo prikupljene podatke s ciljevima knji�nica. A. G. MacKenzie (1990, str. 196) takoder upozorava da termin mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nice ne zna�i samo prikupljati podatke jednostavnom knji�ni�nom statistikom. Podaci koji se na ovaj na�in prikupljaju, mogu mo�da impresionirati laike, iako sami po sebi ne zna�e puno. Isto tako ako prikupljamo podatke vi�e godina, ili ih usporedujemo s drugim knji�nicama, govore samo malo o tome kako na� sustav stvarno radi. Mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica MacKenzie definira kao "sustavno mjerenje stupnja do kojega sustav (npr., knji�nica) posti�e svoje ciljeve u odredenom vremenskom razdoblju". P. Carbone (1989) nagla�ava da zbirka pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica ne zna�i �to i nacionalna knji�ni�na statistika, jer pokazatelji slu�e menad�mentu knji�nica u dono�enju prioriteta, argumentiranju potreba i optimalnom izboru sustava odnosno ukratko - omogu�uju utvrditi koliko smo daleko na putu postizanja ciljeva. Knji�ni�na statistika ne mo�e nista re�i o razli�itim Vidovima djelatnosti knji�nice i ne mo�e nadomjestiti evaluacijske �tudije. Jednostavna kvantifikacija aktivnosti knji�nice daje zna�ajne podatke za potrebe knji�ni�nog menad�menta, ali ne omogu�uje prosudivanje o kvaliteti poslovanja knji�ni�nih slu�bi. Nasuprot statisti�kim podacima pokazatelji uspje�nosti poslovanja knji�nica zna�e kvantitativan izraz vrijednosti odredenog aspekta knji�ni�ne usluge. Takvi pokazatelji obi�no nastaju u kombinaciji dvaju podataka i ra�unanjem njihovog odnosa. Jednostavni kvantitativni pokazatelji 73 uspjesnosti ne mogu govoriti o kvaliteti, nego samo o opsegu aktivnosti i treba ih dopuniti kvalitativnim podacima. 3 UTVR�IVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA 3.1 DEFINICIJE Kao stoje ve� u uvodu spomenuto u literaturi nalazimo niz nejasnih termina, kada se za jednake sadrzaje koriste razliciti termini (MacDougali, 1991). Termini "performance measure", "performance indicator", "performance assessment", "effectiveness" i "efficiencv" po mi�ljenju autora neispravno se upotrebljavaju odnosno krivo razumiju i stoga za njih predla�e sljede�e zna�enje: 1. Performance measure: izravni kvantitativni izraz neke aktivnosti, djelatnosti. 2. Performance indicator. ne mjeri aktivnosti izravno nego mjeri �imbenike za koje se smatra da su povezani s nekom aktivno��u. 3. Performance assessment: generi�ki termin koji uklju�uje sadr�aj oba gornja termina i predstavlja proces ocjenjivanja neke aktivnosti odnosno djelatnosti. Za izraz "efficiencv" (u�inkovitost) A. MacDougali navodi da zna�i ne�to raditi dobro, a za izraz "effectiveness" (efektivnost, djelotvornost, uspje�nost) raditi dobro upravo pravu stvar. Upozorava da u nekim jezicima rije� "performance" nije mogu�e prevesti ili prijevod mo�e zna�iti ne�to drugo od izvornog pojma, zbog �ega dolazi do razlika odnosno nejasno�a medu zemljama. Stoga treba najprije odrediti zna�enje termina, prije no �to se prihvatimo koncepta. Pri tome moramo po�tivati medunarodnu standardizaciju, osobito definicije. J. A. McDonald i L. B. Micikas (1994) smatraju da u literaturi postoji (kako u podru�ju knji�ni�ne i informacijskih znanosti tako i u podru�ju organizacijskih znanosti) prava pomutnja u odredivanju zna�enja termina "effectiveness". Umjesto njega koriste se termini "goodness" (dobra kvaliteta) i "quality" (kvaliteta), za proces mjerenja uspjesnosti djelatnosti pa se obi�no koriste termini "evaluation", "assessment", "performance measures" i "outcomes". Pomutnja postoji i pri koristenju termina "effectiveness", "organizational effectiveness" i "organizational-level effectiveness", jer se ne radi o sinonimima i svatko tko ih koristi morao bi se najprije opredijeliti za njihovo zna�enje. Upozoravaju takoder da se zbog porasta zanimanja za u�inke djelatnosti visoko�kolskih knji�nica u literaturi pojavljuje (krivo) izjedna�avanje 74 termina "outcomes" i "effectiveness". Daljnju pomutnju uzrokuje koristenje termina "outcomes" (ponekad �ak krivo - kao sinonim za izlazne proizvode) istovremeno kao pokazatelja i kao mjeru uspje�nosti poslovanja. R. A. McElrov (1989) smatra da bi umjesto termina "mjerenje uspje�nosti poslovanja" (eng. performance measurement) bio primjereniji termin "vrednovanje odnosno utvrdivanje uspje�nosti poslovanja" (engl. performance assessment). Termin "performance assessment" takoder koriste D. Gumilar i I. M. Johnson (1995, str. 63) i to za procese sustavnog mjerenja stupnja do kojega je knji�nica u odredenom razdoblju ostvarila postavljene ciljeve. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nice slu�i, s internog aspekta, nastojanjima da djelatnost knji�nice postane u�inkovitija i djelotvornija, a s vanjskog aspekta slu�i menad�erima pri utemeljivanju prora�una knji�nica. Bez utvrdivanja uspje�nosti poslovanja bilo bi te�ko prosuditi o tome kako se knji�nica razvija. Autori dr�e da termin "performance assessment" obuhva�a kako pokazatelje uspje�nosti poslovanja tako i mjerenje uspje�nosti poslovanja. Pokazatelji uspje�nosti poslovanja daju objektivne podatke o opsegu i uspje�nosti knji�ni�nih usluga i u�inkovitosti rasporedivanja izvora. Va�no je voditi ra�una o tome da pokazatelje uspje�nosti poslovanja knji�nice ne mo�emo uzeti kao apsolutnu mjeru uspje�nosti poslovanja, nego samo kao vrijednosti, koje treba interpretirati u vezi s unutarnjim i vanjskim �imbenicima, koji mogu utjecati na njihovo izra�unavanje. Autori priru�nika o mjerama i pokazateljima uspje�nosti poslovanja za narodne knji�nice (Keys..., 1990), takoder koriste termin "performance assessment". Proces bi trebao biti pomagalo knji�nicama pri planiranju, komuniciranju s javnosti, pravovremenom opa�anju mogu�ih problema, odlu�ivanju, nadziranju djelatnosti (engl. monitoring) i pri rasporedivanju financijskih sredstava. Kao principe utvrdivanja uspje�nosti poslovanja navode: � Uspje�nost poslovanja je odnos izmedu izvora, koji su ulo�eni u knji�nicu i onoga �to knji�nica s njima ostvaruje (izlazni proizvodi i utjecaj na okolinu). � Uspje�nost poslovanja je mogu�e utvrditi samo u svijetlu postavljenih ciljeva - djeluje li knji�nica u skladu s ciljevima koje si je postavila. � Ulo�eni izvori i izlazni proizvodi, koje bi trebali mjeriti, ovise o svrsi utvrdivanja uspje�nosti poslovanja, koju uvijek treba dobro pojasniti. Sadr�aj pojma "performance assessment" ili "evaluation of performance" njima zna�i proces obja�njenja dobivenih vrijednosti pokazatelja, i to kada se pitamo �to nam 75 njegova vrijednost govori o na�oj djelatnosti i kada (da bi na na�e pitanje odgovorili) njegovu vrijednost usporedujemo s vrijednostima drugih pokazatelja unutar knji�nice, kao i s onima koje su izra�unale druge knji�nice. Razina, na kojima knji�nice mogu utvrdivati uspje�nost poslovanja mo�e biti �est (Keys..., 1990, str. 2-3) i to: � Resursi - mogu�e je utvrdivati uspje�nost zbirke, osoblja, opreme, automatiziranih sistema itd. � Aktivnosti - misli se na utvrdivanje uspjesnosti pojedinih aktivnosti (npr., obrade grade, posredovanja informacija). � Funkcije i usluge - odnosi se na utvrdivanje uspjesnosti svih aktivnosti, koje su sastavni dio neke funkcije ili usluge (npr., ukupnost funkcije obrade �ine prethodno provjeravanje, obrada, kontrola obrade itd.). Moramo voditi ra�una o svim tro�kovima ulo�enih izvora, kako bi se izvele neke aktivnosti i usporediti ih s izlaznim proizvodima funkcije ili usluge. � Lokacija - misli se na utvrdivanje uspjesnosti funkcija i usluga, glede prostora njihovog izvodenja (npr., centralna knji�nica, odjelna knji�nica). � Knji�nica kao cjelina - utvrdivanje uspjesnosti poslovanja knji�nice kao cjeline (uklju�uju�i i njene odvojene jedinice). F. W. Lancaster (cit. po Performance..., 1990, str. 294-295) mjeru uspjesnosti poslovanja (eng. performance measure) definira kao kvantificiranu prosudbu, koju koristimo za evaluaciju uspjesnosti knji�nice u postizanju njenih ciljeva. Njome mo�emo utvrditi, je li do�lo do promjene u uspjesnosti ili u na�inu postizanja ciljeva te u kojemu obimu. Mjere same po sebi nemaju pravoga zna�enja i uporabnosti, samo govore o kvantiteti neke pojave (stvari, ljudi i si.), a ako ih postavimo u medusobne odnose, postaju uporabno pomagalo pri ocjenjivanju knji�nice. Razli�itim kombinacijama mjera uspjesnosti poslovanja oblikujemo pokazatelje uspjesnosti poslovanja. Za utvrdivanje mjera koristimo razli�ite metode, kao i za izra�unavanje vrijednosti pokazatelja. Autori u ve�ini slu�ajeva povezuju mjerenje uspjesnosti poslovanja knji�nice s postizanjem ciljeva knji�nice21 i naro�ito nagla�avaju tu ulogu u procesu odlu�ivanja i 21 U priru�niku ACRL (Van House, 1990) nagla�eno je da se uspje�nost poslovanja definira na razli�ite na�ine, npr., uspjeh pri postizanju ciljeva, uspjeh pri nabavljanju potrebnih izvora, zadovoljavanje temeljnih preferencija ili interno zdravlje organizacije. U priru�niku je kao uspje�na odredena ona knji�nica koja posti�e svoje ciljeve. Kako visoko�kolske knji�nice 76 u procesu raspodjele resursa. Mjerenje uspjesnosti poslovanja knji�nice trebalo bi imati posebnu va�nost kao pomagalo u prihva�anju odluka, kao sredstvo za odredivanje stupnja do kojega su ciljevi i svrha organizacije ispunjeni te kao sredstvo za utvrdivanje uspjesnosti obavljanja usluga i raspodjele sredstava. Moramo razlikovati sadr�aj pojmova u�inkovitost (eng. efficiencv) i uspje�nost (eng. effectiveness). U�inkovitost zna�i obavljati neku djelatnost s najmanjim mogu�im tro�kovima, dakle odnosi se na ekonomsku (financijsku) u�inkovitost, za odnos izmedu ulo�enih resursa i kona�nog proizvoda. P. Carbone (1995) navodi da izraz uspje�nost poslovanja knji�nice sadr�i dvoje, i to uspje�nost usluga koje knji�nica izvodi i njenu u�inkovitost u koristenju izvora. Knji�nica djeluje uspje�no ako posti�e ciljeve s najmanjim mogu�im tro�kovima, dakle posti�e ravnote�u izmedu kvalitete i ekonomi�nosti. R. Poli (1996) smatra da uspje�nost usluga nije nu�no povezana s njihovom uspje�no��u s obzirom na tro�kove. Korisnici mogu, npr., ocijeniti usluge kao vrlo kvalitetne, a knji�nica koristi resurse na neu�inkovit na�in. Stoga vodstvo knji�nice mora imati i podatke o uspje�no��u s obzirom na tro�kove. Kod tro�kova moramo uzimati u obzir i tro�kove rada sistema, kao i tro�kove koje imaju korisnici (npr., i njihovo vrijeme ima cijenu). Tro�kove mo�emo usporediti s uspje�no��u ili s korisno��u i izvodimo dvije vrste evaluacije - evaluaciju uspjesnosti s obzirom na tro�kove i evaluaciju korisnosti s obzirom na tro�kove. Evaluacija uspjesnosti s obzirom na tro�kove (engl. cost-effectiveness) odnosi se na tro�kove, koji su potrebni za postizanje odredene razine uspjesnosti usluga. Potrebno je odrediti jedinice za mjerenje, npr., tro�kovi za nabavljeni dokument, tro�ak uspje�nog odgovora na upit, tro�ak relevantne pretrage itd. Uspje�nost s obzirom na tro�kove je povezana s pravilno rasporedenim izvorima i s kvalitetom usluga. Evaluacija korisnosti s obzirom na tro�kove (engl. cost-benefit) odnosi se na korist usluga knji�nice u usporedbi s financijskim sredstvima ulo�enih u njih. Veza nije uvijek jednakomjerna. Analize ove vrste izuzetno je te�ko provesti. B. Vickerv (1973, cit. po Blagden, 1980) tvrdi da je vrijednost sistema stupanj do kojega on zadovoljava potrebe korisnika. Ako vrijednost mo�emo izraziti u financijskom smislu i usporediti je s tro�kovima, to je analiza korisnosti s obzirom na ulo�ena financijska sredstava (eng. cost-benefit). U slu�aju javnih slu�bi neki predla�u da bi rezultat te�ko definiraju jasne skupine ciljeva i susre�u se s razli�itim potrebama i zahtjevima, cesto suprotnim, autori su se ograni�ili na kvantitetu i kvalitetu usluga, koje knji�nica daje primarnoj skupini korisnika. 77 ocijenili po tome koliko su korisnici voljni platiti za usluge ili ih se pita koliko su vremena u�tedjeli koriste�i odredenu knji�ni�nu uslugu. Op�enito, te�ko je utvrditi korisnost neprofitno orijentiranih slu�bi. C. Abbott (1994) upozorava i na nu�nost razlikovanja izmedu utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nice i utvrdivanja radne uspje�nosti pojedinog �lana knji�ni�nog osoblja (eng. performance appraisal). Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nice nije namijenjeno utvrdivanju uspje�nosti pojedinog knji�ni�nog djelatnika, iako postoji veza izmedu radne uspje�nosti zaposlenih i uspje�nosti knji�ni�nih slu�bi. Tu vezu naro�ito nagla�ava T. W. Shaughnessv (1995) hipotezom da nije mogu�e dose�i visoki stupanj uspje�nosti poslovanja knji�nice bez najvi�e mogu�e uspje�nosti svakoga pojedinog knji�ni�ara. U SAD-u je, primjerice, utvrdivanje uspje�nosti rada knji�ni�ara najva�niji dio procesa evaluacije za potrebe priznanja njihovoga akademskoga statusa (Edwards i VVilliams, 1998)22. Spomenut �emo jo� i M. B. Linea (1992) koji navodi da evaluaciju knji�nica i pokazatelje uspje�nosti njihovoga rada mo�emo provoditi na dvije razine: 1. Makro razina: odnosi se na ocjenu uspje�nosti poslovanja knji�nica ili ukupnog knji�ni�nog sustava, tj. ocjenu njihovog utjecaja na uspje�nost korisnika odnosno njihove dru�tvene korisnosti, po mogu�nosti u usporedbi s drugim vrstama ustanova. Odgovor naro�ito zanima financijere djelatnosti. Ovakvo ocjenjivanje je gotovo nemogu�e izvesti, npr., kako dokazati da je za uspje�nost studenata va�nije ulaganje u kupnju knji�ni�ne grade umjesto u znanstveno-nastavno osoblje.23 2. Mikro razina: misli se na ocjenu uspje�notri usluga i slu�bi knji�nice, kod koje poku�avamo utvrditi koliko dobro knji�nice obavljaju usluge i koliko su pri tom u�inkovite. Zato je nu�no potreban uskladen odnosno dogovoren popis osnovnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja. Knji�nice ne mogu utvrditi uspje�nost poslovanja dok ne odrede svoje ciljeve. Naravno, da je nemogu�e za knji�nice istoga tipa posti�i standardna ciljna opredjeljenja, ali mo�emo prona�i odredene Ocjenjivanje uspje�nosti rada knji�ni�ara trebao bi biti i va�an element njihove motivacije, a tirne i doprinos uspje�nosti poslovanja visoko�kolske knji�nice. Ono potice trajno obrazovanje knji�ni�ara i mijenjanje radnih navika, omogu�ava i pravovremeno uo�avanje mogu�ih problema. Po mi�ljenju autora, najva�nije je da ocjenjivanje radne uspje�nosti potice individualnu inicijativu zaposlenih i bitno smanjuje mogu�nost nestabilnosti knji�nice. 23 M. B. Line ka�e, ako bi se pokazalo da je investiranje u kupnju grade i usluga knji�nice u�inkovitije za poticanje studenata za samostalnije u�enje nego investiranje istih sredstava za nastavnike, lak�e bi se moglo opravdati sredstva za potrebe knji�nica. 78 zajedni�ke zna�ajnosti, koje su dovoljne za pripremu osnovnih pokazatelja uspjesnosti poslovanja. Ako uzmemo u obzir definicije M. B. Linea i F. W. Lancastera, mo�emo zaklju�iti da je u praksi mjerenje uspjesnosti poslovanja knji�nica primarno usmjereno na evaluaciju knji�nica na mikro razini. Obi�no nema jasnih granica izmedu mjera uspjesnosti poslovanja i drugih ocjena odnosno evaluacije knji�ni�nih usluga (Performance..., 1990, str. 296), pa �e one stoga ovisiti o kontekstu kada �emo ih navesti kao mjere uspjesnosti poslovanja. Upotreba mjera uspjesnosti poslovanja ovisna je o prisutnosti i progresiji sljede�ih dogadaja: analize potreba, definiranja ciljeva i djelatnosti odnosno obavljanja usluga, evaluaciji rezultata i povratnim informacijama. Poticaji za mjerenje uspjesnosti poslovanja dolaze samo iz okoline u kojoj knji�nicah nisu unaprijed sigurni da knji�nica posluje na optimalan na�in i �ele njeno poslovanje trajno pobolj�avati. Mjere uspjesnosti poslovanja rijetko su upotrebljive same za sebe, pa stoga moramo imati za prikaz ukupne slike knji�nice i druge podatke, npr., o izdacima, o korisnicima itd. Kad govorimo o utvrdivanju uspjesnosti poslovanja knji�nica, obi�no mislimo na utvrdivanje uspjesnosti knji�nice pri osiguravanju usluga i slu�bi (dakle, na mjerenje s aspekta korisnika), a mo�emo utvrdivati uspje�nost poslovanja knji�nice i s aspekta tro�kova za pojedine usluge. Za uspje�nost izvodenja usluga, kao �to smo ve� naveli, nije nu�no da bude usporediva s uspje�no��u s obzirom na ulo�ena sredstva, jer korisnici mogu biti zadovoljni uslugama, premda knji�nica za njih trosi sredstva na neefikasan na�in. Ve�ina priru�nika o mjerenju uspjesnosti poslovanja knji�nica opisuje i nekoliko na�ina mjerenja uspjesnosti s obzirom na tro�kove i daje upute kako ih implementirati. Najmanje izvora nalazimo o problematici mjerenja (utvrdivanja) korisnosti knji�ni�nih usluga, npr., u slu�aju visoko�kolskih knji�nica utvrdivanje koristi koju imaju u istra�iva�kim i edukativnim procesima od upotrebe knji�nica pojedine visoko�kolske ustanove (Poli, 1990, str. 5).24 3.2 MODELI USPJESNOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA O uspjesnosti poslovanja organizacija (ustanova) u literaturi postoje razli�iti modeli i nema odredenja koliko je opse�na problematika. Uspje�nost poslovanja bi trebala biti Autorica spominje da se u literaturi javlja vi�e mjera, od kojih niti jedna nije upotrebljiva u praksi na zadovoljavaju�i na�in. Takve su, primjerice, povezanost izmedu broja objavljenih radova i koristenja knji�nice ili izmedu ste�enih akademskih titula i koristenja knji�nice. 79 konstrukt, ne�to �to je ovisno o pona�anju odredene organizacije i �to nije mogu�e neposredno vidjeti. S obzirom na to da je unutra organizacija puno nepoznanica, nitko ne mo�e biti siguran da smo identificirali sva mogu�a pona�anja i njihove medusobne odnose. Stoga i ne mo�emo govoriti o najboljem modelu uspje�nosti poslovanja organizacije, niti o najboljim kriterijima za mjerenje uspje�nosti poslovanja (McDonald i Micikas, 1994). Autori navode razli�ite pristupe problematici uspje�nosti poslovanja organizacija i unutar njih razli�ite modele: 1. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja s aspekta ukupne organizacije: postoji vi�e modela uspje�nosti poslovanja na razini ukupne organizacije (ustanove), medu kojima su po mi�ljenju K. S. Camerona (cit. po McDonald i Micikas, 1994) najpoznatija �etiri. Ciljni model: kriterij uspje�nosti poslovanja je postizanje odnosno ostvarivanje ciljeva. Uspje�na je ona organizacija koja ostvaruje postavljene ciljeve. Model se pokazao kao upotrebljiv kod organizacija koje imaju jasno postavljene, mjerljive i vremenski ograni�ene ciljeve, o kojima postoji konsenzus medu �lanovima organizacije. Ali model je bio i pod udarom brojnih kritika.25 Input model: prosuduje uspje�nost poslovanja ustanove s aspekta koliko dobro iskori�tava okolinu u procesu dobivanja potrebnih resursa (ulo�enih izvora). Klju�ni vidik je, dakle u�inkovitost organizacije. Primjedbe na model su da pretjerano davanje naglaska na ulo�ene izvore negativno utje�a ne izlazne proizvode. Za neprofitne organizacije model je neprimjeren, jer kod njih nema povezanosti izmedu ulo�enih izvora i izlaznih proizvoda, dakle po ulo�enim izvorima ne mo�emo prosudivati njihovu uspje�nost poslovanja. Procesni model: uspje�nost poslovanja se prosuduje s aspekta unutamjeg "zdravlja" organizacije i dobrog vodenja radnih procesa i postupaka. Nagla�ava se, npr., sposobnost knji�ni�ara da rade kreativno, zna�enje organizacijske kulture itd. Protivnici modela upozoravaju da je te�ko mjeriti unutarnje procese Uzimanje u obzir ostvarenje ciljeva kao kriterija uspje�nosti poslovanja, bilo je podvrgnuto mnogim kritikama. Slu�beni ciljevi organizacije nisu uvijek isto �to i stvarni, �injeni�ni ciljevi. Svi ciljevi ne mogu imati jednake prioritete, niti u teoriji niti u praksi; tako prioriteti kao sami ciljevi jesu kao kriteriji uspje�nosti poslovanja stati�ki entiteti uneseni u dinami�ni sustav. Budu�i da se pona�anje organizacije mijenja, mijenjaju se i njeni ciljevi. Zamjerka ciljnom modelu je i u tome da ne uzima u obzir utjecaj okoline na organizaciju i njene ciljeve. Pored toga ciljevi organizacije mogu biti kori�teni za poja�njavanje ili opravdavanje odluka organizacije, umjesto da budu smjernice. 80 organizacije, prikupljanje podataka je skupo, to�nost prikupljenih podataka nije uvijek zadovoljavaju�a, pristup nagla�ava sredstva bez njihove povezanosti s rezultati m a. Model zadovoljstva osniva�a organizacije: u ovom modelu uspje�nost poslovanja se prosuduje s aspekta zadovoljstva osniva�a radom ustanove, u na�em slu�aju knji�nice. Uspje�nost poslovanja knji�nice trebala bi se prosudivati s aspekta njenog doprinosa uspjesnosti poslovanja njene mati�ne ustanove (npr., sveu�ili�ta). Kritike modela upozoravaju da nije nu�no da osniva�i odredene ustanove imaju odgovaraju�a o�ekivanja vezana uz rezultate rada, a ako postoji vi�e osniva�a, njihova o�ekivanja se mogu bitno razlikovati. Mogu�e je i da organizacija djeluje uspje�no, iako zapravo ne ispunjava o�ekivanja osniva�a. 2. Utvrdivanje uspjesnosti poslovanja s aspekta pojedinih dijelova organizacije ili programa: Mnogi su autori uvjereni (npr., Lancaster, 1977) daje jedini razumljivi pristup utvrdivanju uspjesnosti poslovanja, pristup iz suborganizacijske perspektive. Svaka skupina knji�ni�nih poslova ili usluga mora biti zaseban predmet prou�avanja i sinteza pojedinih rezultata daje sliku uspjesnosti poslovanja cijele knji�nice. Naj�e��e su �tudije knji�ni�nih zbirki,26 prou�avanje kori�tenosti kataloga, evaluacije referentnih i informacijskih usluga ili dostave dokumenata itd. J. A. McDonald i L. B. Micikas (1994) su uvjerenja da zdru�ivanjem uspjesnosti poslovanja pojedinih dijelova organizacije ne mo�emo zaklju�ivati o uspjesnosti rada cijele organizacije (knji�nice). Utvrdivanje uspjesnosti poslovanja podnivoa mo�e biti samo nu�na dopuna utvrdivanju uspjesnosti rada cijele organizacije. Knji�nicah u svojim �tudijama uglavnom ostaju pri kvantitativnim mjerama i donose zaklju�ke o uspjesnosti rada knji�nica na osnovi prikupljenih jednostavnih, deskriptivnih numeri�kih podataka o pojedinim radnim postupcima, kao i njihovih usporedbi s dogovorenim standardima. 3. Utvrdivanje uspjesnosti poslovanja s aspekta pojednih radnih postupaka knji�nice; odnosi se na pristup utvrdivanju uspjesnosti poslovanja kod kojega su tehnike prou�avanja radnih postupaka kvantitativne (tj. operacijsko istra�ivanje). F. W. Lancaster (1977) dao je dva pristupa evaluacije zbirki, kvantitativni i kvalitativni. Kod prvoga se radi o veli�ini i rastu zbirke, a kod drugog metoda, npr., o ocjenjivanju zbirke od strane stru�njaka, usporedbi njenog sadr�aja s bibliografijama, analizi stvarne kori�tenosti i evaluaciji OPAC-a. 81 Osnova je matemati�ki model, koji vi�e ili manje dobro odra�ava pona�anje elemenata sustava odnosno opisuje pona�anje prou�avanoga sustava (knji�nice) i rje�enja njegovih problema. J. A. McDonald i L. B. Micikas (1994) dr�e da je uvodenje operacijskih istra�ivanja u knji�nice malo pomoglo boljem razumijevanju problematike uspjesnosti poslovanja, kako zbog kompleksnosti matemati�kih modela i cijene njihove aplikacije tako i zbog arbitrarnih i neprovjerenih predpostavki koje takva istra�ivanja sadr�e. Danas su operacijska istra�ivanja izgubila svoju posebnost i postala su dio drugih kvantitativnih metoda, jer su statisti�ki paketi algoritamski ve� tako savr�eni da vi�e nije potrebno do u tan�ine razumjeti kompleksnost knji�nica kao sistema. Mo�emo utvrditi da postoje razliciti modeli odnosno pristupi utvrdivanju uspjesnosti rada organizacija odnosno knji�nica, koji se odnose na razli�ite aspekte uspjesnosti. Medu visoko�kolskim knji�ni�arima, po mi�ljenju J. A. McDonalda i L. B. Micikasa (1994), dugo je postojala suglasnost o najprimjerenijem modelu za utvrdivanje uspjesnosti poslovanja, �ije je ishodi�te bilo: vi�e je nu�no bolje, kvantiteta resursa uzrok je boljim rezultatima djelatnosti (izlaznih proizvoda i utjecaja na okolinu). Porast zanimanja visoko�kolskih knji�nica za izlazne proizvode i utjecaje na okolinu mogla bi ih odvratiti od prevladavaju�eg zanimanja za ulo�ene izvore. Kao �to smo ve� naveli, za prou�avanje uspjesnosti poslovanja organizacija ne postoji pristup koji bismo mogli odrediti kao najbolji. Radovi o ovoj problematici raspr�eni su, nekumulativni i vi�e puta nejasni. S obzirom na to �to je uspje�nost poslovanja i kako bismo je mogli utvrditi, nema jedinstvenog mi�ljenja. K. S. Cameron (cit. po. McDonald i Micikas, 1994) je otkrio subjektivnu i kontradiktornu prirodu uspjesnosti poslovanja, odbacio je jednovarijantne mjere uspjesnosti poslovanja i dao prednost multivarijantnima te zbirci kriterija uspjesnosti poslovanja. Ostali su mu autori priznali da nije samo empirijski provjerio dimenzije uspjesnosti poslovanja sveu�ili�ta i fakulteta, nego je i izgradio i testirao teoriju koja se odnosi na determinante uspjesnosti poslovanja. Autori koji su ga slijedili, primjerice, Du Mont i Du Mont, poduprli su integralni pristup uspjesnosti rada knji�nica. Spomenuti autori opisali su �etiri temeljna pristupa: 1. pristupi koji nagla�avaju fizi�ke ulo�ene izvore (broj zaposlenih, visinu financijskih sredstava itd.), 2. pristupi koji nagla�avaju organizacijsku dinamiku knji�nice (tj. omjer izmedu knji�ni�noga osoblja i formalne organizacije knji�nica), 82 3. pristupi koji nagla�avaju knji�ni�ne izlazne proizvode (produkte i usluge) za korisnike i 4. pristupi koji nagla�avaju rezultate knji�ni�nog poslovanja (utjecaje na okolinu), koji utje�u na dru�tvo kao cjelinu. Pokazali su da pristupi �ija su ishodi�ta ulazni izvori, proizlaze iz predpostavke da samo oni omogucavaju usporedbe medu knji�nicama i uz njihovu pomo� mogu�e je dobiti pove�anja financijske potpore (Du Mont i Du Mont, 1981). Suprotni su pak pristupi koji nagla�avaju organizacijsku dinamiku knji�nica, usmjereni su na razumijevanje i pobolj�anje motivacije zaposlenih i stilova upravljanja i tvrde da je krivo izlagati ulo�ene izvore. �tudije koje prou�avaju interakcije knji�nica s korisnicima (ve�ina output pristupa) iN poku�avaju opisati utjecaj knji�ni�nih usluga na dru�tvo (ve�ina outcomes pristupa) nagla�avaju da je glavni smisao knji�nice u njenim uslugama, lako su o�ekivanja korisnika razli�ita, uspje�na knji�nica mo�e zadovoljiti ve�inu njihovih potreba. Za visoko�kolske knji�nice je upravo karakteristi�no da su svoje usluge razvijale, ali nisu znale na odgovaraju�i na�in pristupiti utvrdivanju uspje�nosti svoje djelatnosti iN na osnovi konstatacija pobolj�ati uspje�nost poslovanja. K. S. Cameron (cit. po. McDonald i Micikas, 1994), koji je zagovarao utvrdivanje uspje�nosti poslovanja na razini organizacije, naglasio je da su izbor pristupa odnosno modela i kriteriji uspje�nosti uvijek arbitrarni. Mogu�e je zapaziti da ocjenjiva�i po obi�aju izabiru preuske ili pre�iroke pokazatelje iN se ti pokazatelji odnose samo na radnu uspje�nost organizacije. Autor je tvrdio da mogu biti visoko�kolske ustanove uspje�ne glede stupnja produciranja vrijednih rezultata (u slu�aju knji�nica misli se na one rezultate koji kao va�ne ocjenjuju �tudenti, nastavno osoblje, profesionalna udru�enja i dru�tvo uop�e), odr�avanja vitalnosti (u smislu spremnosti na uvodenje promjena) te sposobnosti dobivanja potrebnih sredstava bez �tete za njihovo okru�enje. Visoko�kolske knji�nice bi trebalo, pri utvrdivanju uspje�nosti poslovanja, uzimati u obzir kao samostalne organizacije, a ne kao podjedinice sveu�ili�ta odnosno visoko�kolskih ustanova. Pri tom bi trebalo voditi brigu o tome da su sveu�ili�ta odnosno visoko�kolske ustanove: 1. otvoreni sustavi, koji imaju stalne interakcije s razli�itim okru�enjem; 2. medu elementima sustava postoje uredene i predvidljive relacije; 3. sustavi odra�avaju dinami�nu kvalitetu - mijenjaju se organizacijska struktura, granice sustava, ciljevi i klijentela; 4. povezanost sistema je rastresita. 83 3.3 ZA�TO UTVR�IVATI USPJE�NOST POSLOVANJA KNJI�NICA Literatura o utvrdivanju uspje�nosti poslovanja knji�nica masovno se po�ela pojavljivati nakon 1970. godine (npr., Orr), iako se o pokazateljima uspje�nosti poslovanja u praksi raspravljalo odvojeno od drugih aspekata menad�menta knji�nica, tako da je samo malo knji�nica utvrdivanje uspje�nosti poslovanja uvodilo u svoju djelatnost. C. Abbott (1994) misli da je uzrok u tome �to, s jedne strane, knji�nicah nisu vje�ti u metodama uspje�nosti poslovanja i te�ko primjenjuju teoriju u praksu, a s druge strane, zbog vremenskog pritiska na njih, moraju obavljati svakodnevno poslovanje knji�nica i nemaju vremena za druge aktivnosti. Potreba za razvijanjem pokazatelja i za samim utvrdivanjem uspje�nosti poslovanja knji�nica postajala je sve ve�a, kako zbog zahtjeva iz okru�enja tako i iz samih potreba knji�nica, utvrdivanje uspje�nosti poslovanja postalo je sastavni dio njihovoga menad�menta. Na porast upotrebe mjera uspje�nosti poslovanja knji�nica, po mi�ljenju autorice N. A. Van House (1989, str. 268-269) utjecalo je vi�e medusobno povezanih �imbenika: Pojava istra�iva�kog rada u knji�ni�arstvu i u posljednje vrijeme sve ve�i broj knji�ni�ara, koji imaju potrebna znanja i zanimaju ih kvantitativne metode kao i njihova upotreba pri rje�avanju menad�erskih pitanja. Porast veli�ine i kompleksnosti knji�nica menad�ere vodi tra�enju novih pomagala za dono�enje odluka. Knji�nice su kao predmet istra�ivanja otkrili i neknji�ni�ari, npr., ekonomisti, operacijski istra�iva�i itd. Porast zahtjeva za transparentnom upotrebom sredstava u javnom sektoru pospje�ili su uvodenje kvantitativnih metoda, evaluacijskih programa i evaluacijskih �tudija. Knji�nice su po�ele koristiti iste metode kao privatni sektor, kako bi se u borbi za sredstava mogle usporedivati s drugim organizacijama. Mogu�nost dobivanja sredstava iz razli�itih fondacija, koje stalno tra�e da projekti sadr�e i evaluacijsku komponentu. Izlaganje va�nosti formalnog planiranja, koje zahtjeva postavljanje kratkoro�nih i dugoro�nih ciljeva i ocjenjivanje knji�nica, za �to su potrebni objektivni podaci. 84 Pojava brojnih publikacija, napisanih s namjerom da pomognu menad�erima knji�nica u koristenju metoda za mjerenje poslovanja knji�nica i u koristenju njihovih rezultata.27 Potrebu za mjerenjem uspje�nosti poslovanja knji�nica utemeljuje G. Ford (1989, str. 74-75) na osnovi sljede�ih �injenica: 1. Knji�nice su uglavnom financirane iz vanjskih izvora: sredi�njih ili lokalnih vladinih tijela, obrazovnih ustanova, komercijalnih dru�tava ili drugih ustanova. Zato postoje politi�ki razlo�i za mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica, za opravdanje potro�enih i o�ekivanih sredstava. 2. U knji�nicama se obavlja raznovrsna djelatnost. Odnosi se na menad�erske razloge mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica, kad treba utvrditi kako su bila kori�tena sredstva pri postizanju ciljeva te ih na osnovi postignutoga, raspodijeliti na razli�ite slu�be. 3. Djelatnosti u knji�nici mogu�e je obavljati na razli�ite na�ine. Odnosi se na jo� jedan menad�erski razlog mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica, za potrebu za argumentima, da su sredstva rasporedena na pojedine djelatnosti upotrebljena u�inkovito. R. A. McElrov (1989) tvrdi da su knji�nice mjerile uspje�nost svoga poslovanja ve� od davnine i pri tom su koristile vrlo razli�ite metode. Sli�nog je mi�ljenja i autorica N. A. Van House (1989), koja navodi da su menad�eri knji�nica uvijek prikupljali i koristili podatke za dono�enje odluka kao i za mjere uspje�nosti poslovanja. Novost u dana�njim knji�nicama je ve�a sofisticiranost kori�tenih mjera i metoda te ve�a ovisnost odlu�ivanja o podacima, a naro�ito o mjerenju outputa. Mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica, dakle, nije ne�to novo ve� su novi samo na�ini odnosno aspekti mjerenja. U visoko�kolskim knji�nicama mjerenje uspje�nosti poslovanja bilo je najprije usmjereno na prou�avanje pojedinih usluga ili resursa, najvi�e knji�ni�nih zbirki. Nastalo je dosta evaluacijskih �tudija, koje su knji�nice i objavile, a nakon 1980. godine i nekoliko priru�nika. Pri ACRL je, npr., bio ustanovljen odbor za mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica, koji je priredio priru�nik o toj problematici. U Velikoj Britaniji su britanska udruga knji�nica i SCONUL sudjelovali u pripremi mjera za ocjenjivanje odgovaraju�eg finaciranja sveu�ili�nih knji�nica itd. ARL je, npr., za visoko�kolske knji�nice ve� sedamdesetih godina uvelo program ocjenjivanja knji�nica za potrebe menad�menta. 85 Zanimljivo je da u diskusijama jo� uvijek slijedimo razmi�ljanja o pitanjima jesu li mjerenja zaista pouzdana, i ako jesu, koje upotrijebiti za mjerenje poslovanja konkretne knji�nice te ih ubrajati kao mjere uspje�nosti poslovanja. R. A. McElrov (1989) upozorava da knji�nice vi�e puta mjerenje uspje�nosti poslovanja pojednostavljuju, koriste pojednostavljene mjere i usmjerene su ka kvantifikaciji svakodnevnih poslova, koju ne dopunjavaju s kvalitativnim tvrdnjama, ne povezuju aktivnosti s ciljevima knji�nice, ne rade usporedbe sa srodnim knji�nicama itd.28 Knji�ni�ari, takoder rado izjavljuju da su knji�nice same po sebi dobre i nije potrebno provjeravati uspje�nost njihovog poslovanja. U ranijim tekstovima o utvrdivanju uspje�nosti poslovanja knji�nica, autori su nagla�avali razliku izmedu evaluacije, koja se bazira na utvrdivanju kvalitete knji�nica i onoga �to utvrduje opseg te kvalitete. Mnogo su godina knji�ni�ari dokazivali "kvalitetu" svojih knji�nica jednostavnom kvantifikacijom usluga i ako su brojke bile ve�e nego prethodne godine, po njihovom mi�ljenju knji�nica je radila bolje nego prije. Nisu se pitali bi li knji�nica morala obavljati jo� neke usluge, koje su mo�da potrebne korisnicima, je li obavljanje usluga u�inkovito te ako se obavljaju prave usluge i to u skladu s ciljevima (Abbott, 1994). Knji�ni�ne usluge je nemogu�e ocjenjivati samo kvantitativnim mjerama, jer nista ne govore o uspje�nosti tih usluga odnosno o stupnju postizanja ciljeva knji�nice. Takozvana tadicionalna knji�ni�na statistika, kako je naziva norve�ka autorica L. Vokac (1990), odgovarala je nekada�njim standardima, ali ne i potrebi za utvrdivanjem uspje�nosti postizanja programskih ciljeva odnosno poslanstva neke knji�nice.29 Kako knji�nice danas rade u okru�enju tr�i�ta, moraju pokazati svoju vrijednost na mjerljiv na�in. Zato utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica, kako ga danas shva�amo, poma�e knji�ni�nim menad�erima dokazivati koliko su knji�nice dobre. Na mjerenje uspje�nosti poslovanja sile ih i nastojanja pojedinih dr�ava, kako bi dostigle ve�u u�inkovitost javnih slu�bi te stoga propisuju razli�ite pokazatelje za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja javnih slu�bi. Knji�nice (kao i druge uslu�ne djelatnosti u javnom i privatnom sektoru) ve�inu sredstava dobivaju iz svoje okoline i okolinu zanima, jesu li sredstva ulo�ena u pravilno izabranu djelatnost i obavljaju li se R. A. McElrov (1989) nagla�ava da je mjerenje uspje�nosti poslovanja vi�e nego prikupljanje brojki. Potrebne su i prosudbe/odluke menad�era o tome �to izra�unate vrijednosti govore - posluje li knji�nica dobro iti slabo, �to govore brojke o kvaliteti usluga itd. 29 T. Giappiconi (1996, str. 3) navodi, da danas brzi tehni�ki razvoj sigurno olak�ava na�ine prikupljanja i obrade podataka, o opsegu i kvaliteti kojih su jo� "ju�er" knji�nice mogle samo sanjati. Usprkos tome ne smiju ostati samo na broj�anim podacima. 86 te djelatnosti na troskovno u�inkovit na�in. Financijeri, stoga izabiru pokazatelje, koji im omogu�avaju utvrditi u�inkovitost knji�nica pri koristenju dodjeljenih sredstava. Knji�nice financijerima moraju dokazivati ne samo da ostvaruju vrijednost, nego da ostvaruju vi�ak vrijednosti i da ulaganje sredstava u djelatnost knji�nica donosi ve�u drustvenu korist, no �to je ulaganje u druge djelatnosti.30 U tom smislu je utvrdivanje uspje�nosti poslovanja elemenat kontrole. Uspje�nost poslovanja knji�nice moraju utvrdivati i zbog odgovornosti prema svojim korisnicima, koji su sve kriti�niji i o�ekuju visoku kvalitetu usluga, iako knji�nice nisu komercijalne ustanove. Posebno mjesto ima utvrdivanje uspje�nosti poslovanja i u kontekstu sustava upravljanja i osiguravanja kvalitete usluga. G. Ford (1989, str. 76) je uvjerenja da je Orr31 najsustavnije analizirao problematiku mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica. Napisao je da knji�nice moraju prosudivati svoju kvalitetu i vrijednost. Kvalitetu �e prosudivati s aspekta zadovoljavanja potreba svojih korisnika, a vrijednost s aspekta koristi, koje su posljedica uporebe njihovih usluga. 3.4 KNJI�NICE I SUSTAVI KVALITETE 3.4.1 Koncept kvalitete Zanimanje za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica u posljednjem je desetlje�u poraslo i zbog uvodenja koncepta kvalitete u uslu�ni sektor, iako se u knji�ni�arstvu termin kvaliteta i kontrola kvalitete javlja jo� od ranije. S jedne strane je postalo nu�no da vodstvo knji�nice i zaposlenici postanu svjesni va�nosti i prednosti poslovanja po na�elu cijelokupnog upravljanja kvalitetom, a s druge strane su stru�njaci i savjetnici s podru�ja kvalitete spoznali da je informacijski sektor novo i brzo rastu�e podru�je za uvodenje i provjeravanje njihovih koncepata i metoda ocjenjivanja kvalitete. G. Roelandts (1998, str. 46) smatra da je "pojam 'kvaliteta' u nekoliko posljednjih godina postao dio svakodnevnog rje�nika knji�ni�ara. Na svim razinama knji�ni�nog menad�menta odvijaju se stalne rasprave o tome �to je 30 U literaturi pratimo upozorenja da pokazatelje uspje�nosti poslovanja mo�emo koristiti i kao osnovu za raspodjelu sredstava, iako je to problemati�no ako ne znamo koji su pokazatelji stvarno upotrebljivi za usporedbu medu knji�nicama. U slu�aju visoko�kolskih knji�nica, koje su dio obrazovne i istra�iva�ke infrastrukture ustanova, neki �ak predla�u da bi njihovo financiranje trebalo biti ovisno o pokazateljima uspje�nosti obrazovnog odnosno istra�iva�kog rada mati�ne ustanove. 31 Autor navodi poznati rad: Orr. "Measuring the goodness of library services: a general framevvork for considering quantitative measures". Journal of Documentation 29 (1973), str. 315-332. 87 kvaliteta i kako ju je mogu�e postici, mjeriti i ocjenjivati". R. Pollova dr�i da "Knji�nice moraju, isto kao i druge uslu�ne djelatnosti pokazati da koriste ulo�ena sredstva u prave svrhe i na najbolji mogu�i na�in i s ciljem da se osigura visoka kvaliteta usluga" (Poli, 1996, str. 11). Pojmovi kvaliteta, ukupno upravljanje kvalitetom i kontrola kvalitete pojavili su se najprije u okviru koncepta kontrole i provjeravanja proizvoda, pri �emu je na prvom mjestu bio tehni�ki aspekt kvalitete. Kasnije se razvija �iri, na usluge vezan koncept, koji se odnosi na ukupnu organizacijsku strukturu i predstavlja proces trajnog pobolj�avanja djelatnosti u kojemu je potro�a� stalno na prvom mjestu (tj. ukupno upravljanje kvalitetom). U tom smislu kvaliteta zna�i, da usluga ili proizvod odgovara onome �to se od njega o�ekuje. Kvaliteta je odredena potrebama korisnika pojedinih proizvoda ili usluga.32 "Osigurati kvalitetu usluga zna�i dose�i ili nadi�i o�ekivanja potro�a�a i obrnuto - neispunjena o�ekivanja zna�e u o�ima potro�a�a slabu kvalitetu (ve�i je raspon, slabija je kvaliteta)" (Gori�an, 1994, str. 19). U standardu SLS ISO 8402 (str. 5-6) kvaliteta je odredena kao skup svih osobina i zna�ajnosti proizvoda ili usluga, koje se odnose na sposobnost proizvoda ili usluge da zadovolji izra�ene ili o�ekivane potrebe. Standard nagla�ava da se u ugovornim odnosima potrebe specificiraju33, ina�e o�ekivane potrebe je potrebno utvrditi i odrediti. Potrebe se s vremenom mogu promijeniti, pa je stoga nu�no specifikaciju povremeno obnoviti. Potrebe mogu uklju�ivati aspekte upotrebljivosti, sigurnosti, raspolo�ivosti, pouzdanosti, izdr�ljivosti, gospodarstvenosti i okoline. Standard o mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica ISO 11620 odreduje kvalitetu kao ukupnost mogu�nosti i karakteristika proizvoda ili usluga knji�nice koje se odnose na njihovu sposobnosti da zadovolje izra�ene i neizra�ene potrebe korisnika. U slu�aju knji�nica to bi trebalo zna�iti da je "njihova primarna briga tra�iti puteve za osiguravanje najboljih mogu�ih usluga koje �e zadovoljiti potrebe i o�ekivanja, ne samo njihovih korisnika nego i potencijalnih korisnika, te dokazivati vrijednost svojih usluga" (Girard-Billon, str. 67). Ekonomisti navode da ponudiva� namjenjuje svoju uslugu potro�a�u, kako bi taj njome zadovoljio svoju potrebu i za to platio odredenu sumu. Usluga, dakle nastupa u funkciji objekta razmjene. Objekt razmjene je uvijek namijenjen potro�a�u/konzumentu, zato je za uspje�nost svakog ponuda�a sudbonosno kako to �to nudi u razmjeni zapa�aju potro�a�i (Gori�an, 1994). 88 Politiku kvalitete (eng. quality policy) definira standard SLS ISO 8402 kao op�a usmjerenja i ciljeve organizacije glede kvalitete, koje formalno odreduje najvi�e vodstvo. Politika kvalitete element je poslovne politike. Termin upravljanje kvalitetom (eng. quality management) definiran je kao aspekt ukupne funkcije upravljanja, koji odlu�uje i izvodi politiku kvalitete. Postizanje �eljene kvalitete zahtijeva savezni�tvo i sudjelovanje svih zaposlenih u organizaciji, dok je za upravljanje kvalitetom odgovorno najvi�e vodstvo. Upravljanje kvalitetom uklju�uje strate�ko planiranje, raspodjelu izvora i druge sustavne djelatnosti za postizanje kvalitete34 kao �to su planiranje kvalitete, izvodenje i vrednovanje. Sistem kvalitete organizacijska je struktura, odgovornost, postupci, procesi i izvori za provodenje upravljanja kvalitetom. Savladavanje kvalitete obuhva�a izvoda�ke tehnike i djelatnosti koje se koriste za ispunjavanje zahtjeva glede kvalitete. Osiguravanje kvalitete (eng. quality assurance) obuhva�a sve planirane i sistemati�ne korake, mjere, koje su potrebne za postizanje odgovaraju�e sigurnosti, kako bi proizvod, proces ili usluga ispunile postavljene zahtjeve glede kvalitete. Osiguravanje kvalitete nije potpuno ako zadani zahtjevi ne odra�avaju potrebe korisnika u cjelini. Standard ISO 9000 (1992, str. 7) preporu�a da si organizacija postavi "ispuniti slijede�a tri cilja u sve�i kvalitete: 1. posti�i i odr�avati kvalitetu proizvoda ili usluga, tako da trajno ispunjuje izra�ene i samopodrazumijevaju�e zahtjeve kupca (korisnika)35; Specifikacija je dokument, koji propisuje zahtjeve s kojima proizvod ili usluga moraju biti u skladu (SLS ISO 8302, str. 12). 34 D. Ellis i B. Norton (1996) nabrajaju sedam pravila, kojih bi se trebalo dr�ati u okviru upravljanja kvalitetom: 1. Potrebno je poznavati svoje korisnike; 2. Vodstvo je ono koje mora osigurati okoli� za inovativnost i kretivnost; 3. Upotrebom pokazatelja uspje�nosti poslovanja utvrdujemo kako zadovoljiti korisnike; 4. Mjerenjem uspje�nosti poslovanja odredujemo gdje se radi dobro i �to treba pobolj�ati; 5. Na primjedbe se ne odgovara brzim reakcijama, nego dugoro�nim popravcima s rje�enjima problema i sustavnim pobolj�anjima; 6. Organizacija mora imati transparentan program obrazovanja osoblja; 7. Potrebno je izgraditi sustav upravljanja kvalitetom. Standard SLS ISO 9000 (1992, str. 5) navodi da je bitan �imbenik za uspje�no poslovanje organizacije kvaliteta proizvoda ili usluga. U svijetu vrijedi usmjerenje, da se po�tivaju sve stro�i zahtjevi kupca glede kvalitete i da se poku�a u �to ve�oj mjeri ispuniti njihova o�ekivanja. Po�tivanje takvog usmjerenja vodi spoznaji da je trajno pobolj�avanje kvalitete nu�no za postizanje i odr�avanje �eljenih ekonomskih u�inaka. Ve�ina organizacija proizvodi produkte ili usluge s ciljem da zadovolje potrebe potro�a�a ili njihove zahtjeve. Ti zahtjevi su naj�e��e zapisani u specifikacijama koje same po sebi ne osiguravaju da �e zahtjeve potro�a�a dosljedno ispunjavati, da proizvodi ne�e imati nedostataka ili da u sistemu organizacije ne�e biti bitnih odstupanja u proizvodnji proizvoda ili izvodenju usluge. Zbog toga su izradeni standardi sistema kvalitete i smjerenice koje dopunjavaju odredene zahtjeve proizvoda ili usluga, odredenih tehni�kom specifikacijom. Skupina standarda ISO (9000 do 9004) predstavlja racionalan pristup pojednostavljenju razli�itih nacionalnih pristupa u rje�avanju spomenute problematike. 89 2. pridobiti povjerenje vlastitoga vodstava kako bi se postigia i odr�ala planirana kvaliteta; 3. pridobiti povjerenje kupaca (korisnika) da planirana kvaliteta bude i ostane postignuta pri nabavljanju proizvoda ili obavljanju usluga." Na podrucju knji�ni�arstva, izraz kvaliteta obi�no se koristi kao sinonim za izraz odli�nost, izvrsnost. Vi�e puta se nagla�ava da kvalitetu ne mo�emo odrediti ili mjeriti precizno, ve� se prepoznaje od strane menad�era i korisnika. Nasuprot ovoj tvrdnji, moderna teorija poslovanja po na�elu kvalitete nagla�ava da se sve odluke moraju temeljiti na �injenicama, pa stoga menad�ment zasnovan na iskustvima, intuiciji i osje�aju ne�e biti uspje�an (Quality..., 1995, str. 319). Oblikovanje kriterija kvalitete va�no je najprije zato da politiku i ciljeve glede postizanja kvalitete mo�emo prevesti u detaljne zahtjeve i interne standarde kvalitete. S druge strane, dobro odredeni i odgovaraju�i kriteriji va�ni su za takve analize kvalitete, kao �to su, primjerice, mjerenje uspje�nosti poslovanja (knji�nice) i zadovoljstva korisnika. Glede kriterija kvalitete uvijek postoji dvojba o njihovom pravilnom izboru, jer pri njihovom oblikovanju prevladava na�a naklonost po�tivanju profesionalnih vrijednosti, �to nije nu�no i preferenca korisnika usluga. Stoga je unutar ukupnog upravljanja kvalitetom bilo oblikovano vi�e konceptualnih okvira za oblikovanje kriterija kvalitete, kako za pojedine proizvode tako i za usluge u cijelini. Posebno mjesto unutar ukupnog upravljanja kvalitetom imaju potro�a�i (korisnici) - dakle osobe, koje koristenjem usluga organizacije imaju korist. Unutar akademskih krugova bila je, primjerice, prisutna dvojba o tome da obrazovanje i znanje nisu proizvodi koje bi prodavali potro�a�ima - studentima. U modemom kontekstu ukupnog upravljanja kvalitetom, kvaliteta je odredena u smislu potro�a�evih o�ekivanja i potreba. Proizvoda� proizvoda mora, dakle razli�itim metodama (prikupljanjem podataka, njihovom analizom i korekcijom kako ulo�enih izvora tako i procesa i izlaznih proizvoda) utvrditi, kakva su o�ekivanja i potrebe potro�a�a i utvrditi slabosti u procesu njihovoga zadovoljavanja. Ostvarenje ciljeva utvrdivat �e mjerenjem uspje�nosti poslovanja. G. Roelandts (1998, str. 47) nagla�ava da je za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica najprikladnija metoda ocjenjivanja kvalitete usluga. 90 3.4.2 Definicije kvalitete U literaturi o poslovanju po na�elu kvalitete postoji vi�e razli�itih definicija pojma kvalitete (Quality..., 1995, str. 319-324). Transcendentalni pristup nagla�ava daje u visokokvalitetnom radu ne�to bezvremensko i trajno. Kvaliteta se ne da to�no definirati, jer je karakterizira ne�to �to ne mo�emo analizirati i prepoznajemo je samo na osnovi iskustva. Pristup se temelji na Platonovom poimanju Ijepote i prakti�no nema upotrebne vrijednosti. Iz njega proizlazi zaklju�ak da �e menad�eri prepoznati kvalitetu kada budu vidjeli proizvod ili uslugu. Sli�no ishodi�te pratimo u pristupu temeljenom na proizvodu (eng. product- based), koji kvalitetu razumije kao neodjeljivu karakteristiku proizvoda i shva�a je kao to�nu i mjerljivu varijablu. Razlike u kvaliteti proizvoda proizlaze iz razlika u kvantiteti odredenih mjerljivih atributa proizvoda, na osnovi kojih mo�emo proizvode ili usluge rangirati.36 Pristup je unutar knji�ni�nih i informacijskih znanosti do�ivio brojne kritike te je bila izra�ena potreba za druga�ijim pristupom utvrdivanja kvalitete, koji bi bio usmjeren i na korisnika. Korisni�ki usmjerena definicija kvalitete zasniva se na ideji da je kvaliteta stvar prosudbe potro�a�a odnosno korisnika proizvoda (usluga). Korisnici imaju razli�ite potrebe, o�ekivanja i zahtjeve i za njih postoji proizvod koji najbolje zadovoljava njihova o�ekivanja, najvi�u kvalitetu. Definicija je sli�na slu�benoj definiciji ISO standarda 8420. Autori su upozorili da se kod kvalitete ne misli samo na zadovoljstvo potro�a�a ve� na jo� ne�to vi�e, ne�to �to potro�a�a navodi na to da izabere upravo odredenu uslugu a ne neku drugu. Zato je ovaj pristup kompleksniji no �to se �ini jer se mora po�tivati odnos korisnika prema kvaliteti i njihove ciljeve glede kvalitete. Kao nedostatak pristupa spomenuto je medu ostalim i to, da je zadovoljstvo relativna kategorija i da korisnik usluge s njom mo�e biti zadovoljan jer ne pozna niti jednu drugu. Upotrebljivost definicije kvalitete, koja se temelji na korisni�ki usmjerenom pristupu, ovisna je o tome koliko je dobro potro�a� informiran o mogu�nostima i ograni�enjima koja su karakteristi�na za proizvod ili uslugu.37 36 Takav pristup vidimo, npr., pri utvrdivanju uspje�nosti djelovanja i kvalitete sistema za tra�enje informacija nakon 1950. godine, koji su kao standardne mjere upotrebljavali odziv i preciznost, kao objektivne pokazatelje koji su omogu�avali usporedbe i razli�ita rangiranja tehnika klasifikacije i indeksiranja. 37 �tudije su pokazale da su tehnike menad�menta, koje potro�a�a postavljaju u prvi plan, pri postizanju njegovog zadovoljstva i pridobivanju njegove lojanosti, do odredene mjere uspje�ne. Ipak postoje potro�a�i koji nikada nisu zadovoljni s tim �to su dobili i neprestano tra�e druge proizvode odnosno usluge (Ellis i Norton, 1996, str. 2). 91 Prozvodno usmjerena definicija primarno nagla�ava radne procese. Za definicije je tipi�no da kvaliteta zna�i po�tivanje specifikacija i standarda. Pristup je prili�no tehnicki jer, primjerice, kod kvalitete informacija nagla�ava metodologiju otkrivanja pogre�aka, automatiziranu autorsku kontrolu i uklju�enost ispravlja�a pravopisnih pogre�aka u baze podataka. Pored spomenutih postoje jo� vrijednosno umjerene definicije koje su primjerene javnom sektoru. Kvalitetu definiraju uz pomo� vrijednosti i cijene. Kvalitetan je onaj proizvod koji odgovara potro�a�u glede cijene i tro�kova. Nedostatak definicije je u subjektivnosti ocjene, koje su cijene odnosno tro�kovi prihvatljivi. 3.4.3 Poslovanje prema na�elu ukupne kvalitete Prikupljanje i analiza podataka o uspje�nosti poslovanja knji�nica va�an je sastavni dio sistema kvalitete, koji proizlazi iz standarda ISO 9000 i alata odnosno tehnika unutar ukupnog upravljanja kvalitetom. Izvorno su principi upravljanja kvalitetom bili razvijeni na zapadu odnosno u okviru ameri�ke industrije, gdje je godine 1960. zapo�ela tzv. revolucija kvalitete. Zapadni eksperti (u prvom redu "otac" ukupnog upravljanja kvalitetom W. Edvvards Deming) su bili oni koji su pedesetih godina nau�ili Japance osnovama osiguravanja i kontrole kvalitete proizvoda. Principi i praksa upravljanja kvalitetom vrlo brzo su se razvijali u posljednjih dvadeset i pet godina. Ukupno upravljanje kvalitetom (eng. total quality management) je op�i izraz za skupinu vode�ih pristupa unutar �ireg podru�ja - kvalitete. Odnosi se na strukturirani sistem trajnih pobolj�anja, u koja su uklju�eni zaposleni, a usmjereno je na potrebe potro�a�a. U okviru upravljanja kvalitetom bilo je razvijeno vi�e standarda upravljanja kvalitetom, na�ina evaluacije i shema za samoprocjenjivanje. U prvoj skupini misli se na standarde za osiguravanje razine kvalitete i na standarde koji se temelje na ukupnosti upravljanja kvalitetom. Kao standardi za upravljanje kvalitetom koriste se ISO standardi iz serije 900038, koji su osnovni standardi i za knji�ni�ni i informacijski sektor. Kod ovih standarda ne misli se na standardizaciju proizvoda, usluga ili 38 ISO 9000 naziv je za seriju medunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom. Prvi standard iz te serije bio je prihva�en 1987. godine. ISO 9001 sadr�i, npr., op�e preopruke za uvodenje upravljanja kvalitetom u uslu�nom sektoru pa je stoga najprimjereniji standard za osiguravanje kvalitete na podru�ju knji�ni�ne i informacijske djelatnosti (VVormell, 1994, str. 19). 92 sistema, ve� na standardizaciju zahtjeva odnosno uvjeta, koje bi trebalo ispunjavati. Autori, koji se bave problematikom osiguravanja kvalitete (vidi, npr., Johannsen, 1996) misle da je za podru�je knji�ni�arstva ISO 9001 najprimjereniji standard,39 ali i upozoravaju na sumnje i otpor unutar knji�ni�nog i informacijskog sektora glede njegove implementacije. Jo� je Deming upozoravao da su principi i metode za postizanje kvalitete i njeno trajno pobolj�avanje jednake kako u proizvodnom tako i u uslu�nom sektoru, iako se radi o druga�ijim aplikacijama. Utjecaj filozofije ukupnog upravljanja kvalitetom u zapadnim je dr�avama, naro�ito u SAD-u, nakon 1980. godine postao zamjetljiv u vladinim institucijama, bolnicama, obrazovnim ustanovama i drugim uslu�nim ustanovama te u neprofitnom sektoru. Ameri�ki savjet za naobrazbu utvrdio je 1995. godine da je 94% koled�a i sveu�ili�ta imalo uvedene sisteme za evaluaciju te da im je ukupno upravljanje kvalitetom osiguravalo okvir i metodologiju za ocjenjivanje rezultata obrazovne djelatnosti i uspje�nosti poslovanja ustanova op�enito (Total..., 1998, str. 318). Visoko�kolske knji�nice su klju�ni partner u nastojanjima za osiguravanje kvalitete visoko�kolskih ustanova odnosno svu�ili�ta i oblikuju svoje planove za pobolj�anje kvalitete i usluga.40 Unutar knji�ni�noga i informacijskoga sektora ne postoji dogovor glede terminologije te se termini za osiguravanje kvalitete i ukupno upravljanje kvalitetom razli�ito tuma�e. Naju�estalije mi�ljenje engleskih knji�ni�ara je, npr., da program odnosno projekt kvalitete obuhva�a sadr�aje kao �to su izjava o poslanstvu knji�nica, odredenje razine kvalitete pojedinih usluga, jasno odredene ciljeve, metode za prikupljanje podataka i ulogu vodstva pri osiguravanju kvalitete. Zanimljivo je da neki bitni sadr�aji ukupnog upravljanja kvalitetom, kao �to su upotreba prikupljenih podataka za analize i rje�avanje problema, �tudije korisnika, skupine za rje�avanje problema itd., nisu nabrojani kao dio programa za osiguravanje kvalitete (Quality..., 1995, str. 335). U slu�aju knji�nica, upravljanje kvalitetom usluga trebalo bi zna�iti da one moraju: � odrediti svoje poslanstvo i primarnu skupinu korisnika, � utvrditi izra�ene i neizra�ene potrebe korisnika, O njegovoj implementaciji u knji�nice mo�e se vi�e doznati u radu: Ellis i Norton (1996): "Implementing BS EN ISO in Libraries". 40 Prva medunarodna konferencija o ukupnom vodenju kvalitete u visoko�kolskim knji�nicama odvijala se u VVashingtonu 1994. godine. 93 � oblikovati dugoro�ne i kratkoro�ne ciljeve, � uspostaviti odgovaraju�e usluge � osigurati najvi�u mogu�u razinu tih usluga, � mjeriti svoje poslovanje i usporedivati ga s ciljevima (utvrdivati uspje�nost poslovanja), � implementirati mehanizme za trajno pobolj�avanje poslovanja i � medu zaposlenicima uspostaviti ozra�je usmjerenosti ka korisniku i osiguravanju kvalitete usluga. Koncept ukupnog upravljanja kvalitetom i njegovo uvodenje u knji�nice predpostavlja nastojanje svakog zaposlenog da svoju djelatnost obavlja maksimalno korektno i s visokim stupnjem odgovornosti. Ukupno upravljanje kvalitetom kontinuirani je proces pobolj�avanja djelatnosti knji�nice s ciljem da zadovoljstvo korisnika uslugama knji�nice bude na �to vi�oj razini (Bekavac-Lokmer i Joki�, 1994, str. 58). D. Ellis i B. Norton (1996, str. 2-3) mi�ljenja su da je bit programa ukupnog upravljanja kvalitetom u pribli�avanju korisnicima, u osiguravanju i zadovoljavanju njihovih potreba, a isto tako i u nekim unutarnjim procesima knji�nice, kao i u njenom pristupu u rjesavanju problema u onom dijelu koji se odnosi na smanjenje nepotrebnog rada i tro�kova, u tje�njim odnosima s dobavlja�ima, konzistentnom mjerenju rezultata i obrazovanju. Promotori kvalitete izjavljuju da je prva i posljednja rije� u kvaliteti - obrazovanje. U praksi knji�nica, pojedini aspekti upravljanja kvalitetom izvode se na razli�ite na�ine, npr.: � Provjeravanje i kontrola41 kvalitete. Uglavnom se misli na tradicionalne aplikacije, npr., analiziranje baza podataka i tra�enje pogre�aka, a rijetko ih zanima zadovoljstvo korisnika ili zaposlenika. Rezultati ove vrste �tudija jednostrani su, iako su upotrebljivi za ukupno upravljanje kvalitetom, jer daju podatke potrebne za proces trajnog pobolj�avanja djelatnosti odnosno postupaka. � Osiguravanje kvalitete. Formalno je sistem osiguravanja kvalitete izgraden na osnovi serije standarda ISO 9000 za podru�je upravljanja kvalitetom i na osnovi 41 Kontrolu odnosno nadzor (eng. monitoring) C. Olausson (1992) definira kao stalno pra�enje na�ina izvodenja odredene djelatnosti odnosno aktivnosti. Glavni cilj nadzora je osigurati pregled i provjeriti smjer razvoja kako bi mogli biti pripravni na mogu�u akciju odnosno posredovanje. 94 akreditacijskih kao i drugih propisa. U po�etku su knji�nice bile skepti�ne glede uvodenja sistema osiguravanja kvalitete, a kasnije su spoznale njegove pozitivne posljedice, npr., utjecaj na pona�anje zaposlenih, njihov profesionalniji odnos prema radu te ve�e usmjerenje knji�nica prema potrebama korisnika. � Ukupno upravljanje kvalitetom. Uvodenje ovog koncepta u knji�ni�ni sektor jo� uvijek je prili�no rijetko. U okviru visoko�kolskih knji�nica poznate su aplikacije ukupnog upravljanja kvalitete u Velikoj Britaniji i SAD-u, koje su bile usmjerene na anga�iranje i motivaciju zaposlenih, njihovu individualnu odgovornost za kvalitetu, timski rad itd. Uspostavljali su skupine za podizanje kvalitete, koje su koristile tehnike za sustavno analiziranje radnih procesa i potreba korisnika, za utvrdivanje zadovoljstva zaposlenih i korisnika te za utvrdivanje postupaka trajnog pobolj�avanja rada. Analiza primjera uvodenja ukupnog upravljanja kvalitetom u knji�nicama pokazala je da se radi o vrlo relevantnoj teoriji upravljanja i za podru�je knji�ni�noga i informacijskoga sektora (Quality... 1995, str. 337). Poslovanje po na�elu kvalitete trebalo bi u knji�nicama obuhva�ati tri koraka (Poli, 1996, str. 12): 1. planiranje kvalitete, 2. kontrola kvalitete i 3. pobolj�avanje kvalitete (�to zahtijeva da moramo znati �to �elimo raditi, �to ve� radimo i kako to mo�emo pobolj�ati). U procesu planiranja kvalitete posebno su va�ni postupci oblikovanja ciljeva i kontrole njihovog ostvarivanja. Budu�i da prosudujemo kvalitetu svake pojedine knji�nice, potrebno je jasno odrediti njenu ulogu, poslanstvo, �to je odlu�uju�e za postavljanje dugoro�nih i operativnih ciljeva za pojedine aktivnosti. U svojoj izjavi o poslanstvu knji�nica �e odrediti primarnu skupinu korisnika kojima �e biti na rasplaganju, kao i osnovne usluge koje namjerava osiguravati. Na osnovi izjave o poslanstvu oblikuju se dugoro�ni ciljevi koji se �ele dose�i. Obi�no, knji�nice odreduju ciljeve koji se odnose na zbirke, dostupnost usluga, upotrebu knji�ni�nih prostora, obrazovanje korisnika, pohranjivanje i �uvanje grade itd. Poslanstvo kao i ciljevi moraju odgovarati potrebama korisnika koji su u slu�aju visoko�kolskih knji�nica: �lanovi mati�ne ustanove, drugi korisnici, knji�ni�no osoblje, vodstvo ustanove, vladini organi, znanstvena zajednica izvan mati�ne ustanove, druge knji�nice, sira dru�tvena zajednica itd. Na osnovi odredenih dugoro�nih ciljeva knji�ice odreduju puteve njihovog postizanja (operativni ciljevi) i o�ekivanu kvalitetu usluga. 95 Planiranju kvalitete mora slijediti kontrola kvalitete. Knji�nica mora najprije u okviru usluga izabrati subjekte kontrole i mjerne jedinice te postaviti ciljeve. Da bi se moglo utvrditi, posluje li knji�nica u skladu s planiranim, potreban je odgovaraju�i mjerni instrument. Takav instrument je mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica. R. Poli (1996, str. 16) smatra da se kod mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica radi o prikupljanju statisti�kih i drugih podataka, koji opisuju poslovanje knji�nica kao i o njihovoj analizi sa svrhom evaluacije knji�nica. Drugim rje�ima, trebalo bi se usporedivati �to knji�nica radi s onim �to je planirala i �to �eli posti�i. Uspje�nost poslovanja je stupanj ostvarenja ciljeva knji�nice, naro�ito s aspekta potreba korisnika. Ako se zajedno s korisnicima koriste dogovoreni pokazatelji uspje�nosti poslovanja, njihovom upotrebom mjerenje �e donijeti rezultate o opsegu kvalitete koja je postignuta (Ellis i Norton, 1996, str. 99). Podaci o uspje�nosti poslovanja slu�e knji�nici u kontekstu upravljanja kvalitetom (VVardetal., 1995, str. 20): kao osnova za odlu�ivanje glede pobolj�anja kvalitete, - za nadzor nad rezultatima postupaka za pobolj�anje kvalitete, za identificiranje odgovaraju�ih na�ina stvaranja normi odnosno standarda, - za odredivanje potreba korisnika i stupnja do kojega su te potrebe zadovoljene. Usporedbom podataka o uspje�nosti dostizanja operativnih i dugoro�nih ciljeva, knji�nice ne samo da prihva�aju mjere za pobolj�anje uspje�nosti poslovanja ve� se i odlu�uju za promenu ciljeva. Rezultati mjerenja uspje�nosti poslovanja pokazat �e jesu li ciljevi bili previsoko postavljeni (jesu li nedosezni) ili preniski (prelako se posti�u). Mjerenje zadovoljstva korisnika pokazat �e jesu li se potrebe korisnika promijenile i ho�e li biti potrebno ponovno odrediti ciljeve (Poli, 1996, str. 17). Izmedu evaluacije i mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica s jedne strane i upravljanja kvalitetom s druge strane, postoji veza jer metode i mjere, koje se koriste za evaluaciju, upotrebljive su i u kontekstu upravljanja kvalitetom. Njihova kontinuirana upotreba slu�i i u procesu kontroliranja kvalitete. 96 Spomenut �emo jo� i posljednji od tri koraka poslovanja po na�elima kvalitete tj. pobolj�avanje kvalitete.42 Radi se o prihva�anju potrebe za pobolj�anjem kvalitete usluge, utvrdivanju postupaka za pobolj�anje kvalitete i stvaranju projektnih timova. Pored toga potrebno je utvrditi uzroke neuspjeha kod kvalitete i osigurati potrebne mjere za pobolj�anje stanja te otkloniti mogu�i otpor prema promjenama. Pobolj�avanje kvalitete uklju�uje i kontrolu postignu�a u kvaliteti. Primarni razlog za uvodenje sustava za pobolj�avanje kvalitete u knji�nice trebali bi biti korisnici. Visko�kolske knji�nice mogu dobiti podatke o ocekivanju vlastitih unutarnjih korisnika glede kvalitete u okviru knji�ni�nih savjeta i uobi�ajeno je da je korisni�ko razumijevanje kvalitete usluga jo� prihvatljivo. Te�e pak prihva�aju o�ekivanja vanjskih korisnika. P. Kovel-Jarboe navodi da visokoskolski knji�nicah obi�no misle da vanjski korisnici nisu uvijek sposobni prosudivati kakve usluge trebaju odnosno nisu sposobni prepoznati one elemente usluge koji su odlu�uju�i za njenu kvalitetu (1996, str. 46). Knji�nica, koja ima uveden sustav za pobolj�avanje kvalitete, svjesno �e se odlu�ivati o potrebama za pobolj�anja i pri tome �e uzimati u obzir zahtjeve korisnika. Odlu�ivanje se treba temeljiti na mjerenju knji�ni�nih procesa, a knji�nica �e biti razumljena kao sustav u kojemu djeluju brojni podsustavi. Knji�nice se moraju od procesa kontrole kvalitete usmjeriti na proces pobolj�avanja kvalitete, a u aktivnosti bi trebale uklju�iti i one zaposlene, koji koncept kvalitete ne podupiru i ne prihva�aju. P. Kovel-Jarboe (1996, str. 611) upozorava jo� na jedan aspekt pobolj�avanja kvalitete, koji mo�e biti problemati�an, i to na poimanje "kvalitete". Knji�nice su (kao i druge neprofitne organizacije) naklonjene odredivanju kvalitete pomo�u "bogatstva resursa", kao �to su veli�ina knji�ni�ne zbirke, broj stru�nih djelatnika i odgovaraju�ih mjera koje ubrajaju kao pokazatelje kvalitete. U uvjetima trajnog pobolj�avanja kvalitete, ona se odreduje stupnjem ostvahvanja (zadovoljavanja) o�ekivanih korisnikovih potreba. Knji�nice stoga moraju najprije znati kakva su o�ekivanja korisnika odnosno trebaju ih znati mjeriti, trebaju se pobrinuti i za to da korisnici budu upoznati o tome kakve usluge mogu o�ekivati od Autorica P. Kovel-Jarboe (1996, str. 605) upozorava na terminolo�ke razlike kad se govori o formalnim (strukturiranim) programima pobolj�anja kvalitete. Neki se u javnom sektoru i �kolstvu zauzimaju za termin trajnog pobolj�avanja kvalitete (Continuous Quality Improvement, CQT) umjesto ukupnog upravljanja kvalitetom (Total Quality Management, TQM). 97 knji�nice. Tradicionalne mjere kvalitete stoga nisu upotrebljive i knji�nice se ne mogu odlu�iti koje �e nove mjere koristiti i kako �e ih uvesti. 3.5 UTVROIVANJE USPJE�NOSTI S OBZIROM NA TRO�KOVE U IFLA-inom priru�niku za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica (Poli, 1996) navedeno je i nekoliko na�ina mjerenja uspje�nosti knji�nica s obzirom na ulo�ena sredstava odnosno mjerenja u�inkovitosti. Prije utvrdivanja u�inkovitosti visoko�kolske knji�nice moraju odrediti financijere, opseg sredstava i na�in njihove raspodjele izmedu pojedinih djelatnosti (tro�kovi za zaposlenike, za razvoj zbirki i njihovo odr�avanje, tro�kovi automatizacije knji�nica, teku�i tro�kovi, amortizacija i investicijski tro�kovi, drugi tro�kovi). Visko�kolske knji�nice bi trebale zbog svoje usmjerenosti na korisnike analizirati pojedine usluge i s financijskog aspekta. U tu svrhu se zbroje financijski podaci o tro�kovima usluga i podaci o tome koliko su usluge koristene. Podatke o ukupno godi�nje ulo�enim sredstvima u odredene usluge, knji�nica usporeduje opse�no��u koristenja usluge, opsegom koristi koju imaju korisnici od usluge, kao i s veli�inom ukupne populacije visoko�kolske zajednice, kojoj knji�nica slu�i. Trebalo bi vrijediti pravilo, �to su nizi tro�kovi za FTE korisnika, ve�a je u�inkovitost knji�nice s financijskog aspekta. Naravno, da su zaklju�ci koji proizlaze isklju�ivo iz kvantitativnih mjerenja, ograni�ene vrijednosti i treba ih usporedivati s rezultatima drugih mjerenja. R. Poli (1996) navodi tri vrste mogu�ih usporedbi rezultata: � vi�egodi�nje usporedbe u�inkovitosti istih usluga; � usporedba s u�inkovitosti drugih usluga unutar knji�nice i, � usporedbe podataka drugih visoko�kolskih knji�nica, ako su naravno, uklju�eni parametri pojedinih knji�nica ve� u osnovi jednaki. U IFLA-inom priru�niku opisani su na�ini mjerenja uspje�nosti s obzirom na tro�kove samo za va�nije knji�ni�ne usluge visoko�kolskih knji�nica, i to za one kod kojih su izravno uklju�eni korisnici (upotreba �itala�kih kapaciteta, posudba grade iz knji�ni�nih zbirki, meduknji�ni�na posudba, referentne i informacijske usluge, koristenje opreme i naprava, npr., CD-ROM, druge usluge kao, npr., obrazovanje).43 Za svaku uslugu je predlagano utvrdivanje tro�kova s obzirom na upotrebu usluge, korisnike usluge i ukupnu visoko�kolsku zajednicu (u FTE), kojoj knji�nica slu�i. Tako �emo, 98 Analizu uspjesnosti s obzirom na troskove mogli bi provesti i za druge aktivnosti knji�nice, npr., za nabavu, katalogizaciju, �uvanje grade, automatizaciju itd. Kvaliteta knji�ni�nih usluga i zadovoljstvo korisnika uslugama nisu uvijek sukladni s visinom ulo�enih (potro�enih) financijskih sredstava. Kvaliteta mo�e biti visoka, a financijska sredstva potro�ena na neracionaian na�in ili su pak tro�kovi usluga po jedinici niski, a usluga nekvalitetna. Stoga nije dovoljno utvrditi uspje�nost usluge s obzirom na troskove ve� rezultate trebamo prosudivati i s aspekta uspjesnosti izvedbe te usluge tj. da je usluga izabrana, planirana i izvedena tako da primarni korisnici budu �to zadovoljniji odnosno da za njih bude �to korisnija. Kao suprotnost evaluaciji uspjesnosti i u�inkovitosti usluga i slu�bi knji�nice, njihovu korisnost u mnogim slu�ajevima nije mogu�e mjeriti na objektivan na�in. L) literaturi nalazimo uglavnom mjere i pokazatelje za utvrdivanje uspjesnosti knji�ni�nih usluga, a rjede za utvrdivanje njihove u�inkovitosti i vrlo rijetko za utvrdivanje njihove korisnosti. 3.6 FAZE PROCESA UTVRDIVANJA USPJESNOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA 3.6.1 Priprema projekta utvrdivanja uspjesnosti poslovanja knji�nica Utvrdivanje uspjesnosti poslovanja knji�nica zbiva se u vi�e koraka. Najprije se definiraju (strate�ki) ciljevi djelatnosti odnosno slu�be. Na drugom se stupnju detaljno odreduju aktivnosti odnosno procesi, koje �emo mjeriti, a potom se definiraju ulo�ene izvori i izlazni proizvodi te se dogovara o mjernim pokazateljima, koje �emo koristiti. Slijedi odluka o metodama i na�inu prikupljanja podataka te obrazlo�enja rezultata. U procesu utvrdivanja uspjesnosti poslovanja utvrduje se na kojim to�kama djelatnosti knji�nice ne zadovoljavaju postavljene ciljeve te gdje ih je potrebno pobolj�ati. Potom se treba vratiti na ponovno definiranje ciljeva i prou�avanje ulo�enih izvora. Zaposlenici moraju biti uklju�eni u sve faze projekta. Knji�nice se obi�no prihva�aju utvrdivanja uspjesnosti poslovanja na podru�ju na kojemu o�ekuju da �e napredak i uspjeh najprije raspoznati (primjerice, djelatnosti kao �to su nabava, katalogizacija, meduknji�ni�na posudba) ili tamo gdje su djelatnici npr., za referentnu i informacijsku djelatnost izra�unati troskove na postavljena pitanja, na broj korisnika koji su postavili pitanje te na FTE �lanove primarne skupine korisnika knji�nice (Poli, 1996, str. 39-40). 99 ve� timski usmjereni. To pove�ava motivaciju i povjerenje onih zaposlenika koji nisu sigurni u smislenost takve aktivnosti. Obi�no knji�nice koriste samo neke od mogu�ih pokazatelja uspje�nosti poslovanja i mjere istovremeno samo odredene usluge ili aktivnosti, za koje misle da ih treba pobolj�ati ili su im potrebne organizacijske promjene. Visoko�kolske knji�nice nude razli�ite usluge i svaka na sebi odgovaraju�i na�in, odreduje njihov opseg. Autori priru�nika o mjerama postignu�a (Van House, 1990) upozoravaju na multidimenzionalnost usluga knji�nica, koja uzrokuje i multidimenzionalnost uspje�nosti njihovog izvodenja. To zna�i da niti jedna globalna mjera ne mo�e obuhvatiti kompleksnost knji�ni�nih usluga i korisnika. Pojedina mjera ocjenjuje samo jednu dimenziju uspje�nosti poslovanja knji�nica, pa je stoga treba mjeriti izborom mjera koje pokrivaju temeljne funkcije knji�nice. Pri odlu�ivanju o izboru pojedinih pokazatelja uspje�nosti poslovanja, knji�nice moraju uzimati u obzir sljede�e aspekte (Poli, 1996): 1. �to vi�e mjerljivi pokazatelj pokriva prou�avani problem, bolji �e biti rezultati. 2. Koristenje mjernog pokazatelja mora dati odgovaraju�e rezultate u �to kra�em mogu�em vremenskom razdoblju. 3. Treba voditi ra�una o tro�kovima, jer su neke mjere radno intenzivne, vremenski dugotrajne i preskupe za knji�nicu. Pri analizi korisnosti mjera glede tro�kova treba se voditi ra�una o vremenu koje je potrebno, o broju sudionika te o materijalnim tro�kovima. 4. Potrebno je prou�iti koji �e podaci biti potrebni u procesu mjerenja uspje�nosti poslovanja, jesu li ve� na raspolaganju (primjerice, podaci o godi�njoj knji�ni�noj statistici) ili ih treba jo� jednom prikupiti. Nakon izbora mjernih pokazatelja knji�nica se prihva�a procesa mjerenja. Mo�e mjeriti ulo�ene izvore, interne radne procese, izlazne proizvode i utjecaje na okru�enje. Kako smo ve� naglasili, mjerenje svakoga od njih je te�e. Tako visoko�kolske knji�nice prikupljaju veliki broj statisti�kih podataka, koji uglavnom mjere ulo�ene vire, a ne�to jednostavnih broj�anih prikaza usluga pokriva i izlazne proizvode. Te kompilacije su upotrebljive, ali ih mjerenje uspje�nosti poslovanja nadilazi. Svaki projekt mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica zahtjeva i detaljno odredivanje uzorka i vremena mjerenja, mjerske aktivnosti i mjerne objekte. R. Poli (1993) savjetuje knji�ni�arima da si prikupe bar osnovna znanja iz metodologije i 100 statistike, a za zahtjevnije postupke (npr., odabiranje uzorka) da si osiguraju pomo� stru�njaka. Ve� za izra�unavanje pojedinih mjera i za pokazatelje koji iz njih proizlaze potrebno je poznavanje jednostavnih statisti�kih metoda prikupljanja podataka. Prave statisti�ke postupke potrebno je izabrati i za analizu prikupljenih podataka. 3.6.2 Prikupljanje podataka, njihova obrada i prikazivanje U procesu utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nice mogu koristiti podatke dobivene iz razli�itih izvora: 1. Odredene podatke generira ve� ra�unalni sistem, koji knji�nica koristi za podr�ku svoje djelatnosti (npr., statistika korisnika, posudbe, nabave, meduknji�ni�ne posudbe, upotrebe ra�unalnih kataloga itd.) ili se prikupljaju automatski (npr., otvaranje ulaznih vrata).44 2. Jednostavnim brojenjem, promatranjem i si. knji�nica mo�e pratiti upotrebu knji�nice (npr., postotak zauzetosti �itala�kih mjesta, upotreba razli�itih djelova knji�nice), analizirati brzinu usluga (npr., prosje�no, minimalno i maksimalno vrijeme �ekanja na uslugu), utvrdivati broj korisnika odredene usluge ili broj zahtjeva za odredenom vrstom informacija itd. Prikupljanje internih podataka mora biti dio svakodnevne djelatnosti zaposlenih. 3. Knji�nice podatke dobivaju i iz vanjskih izvora. Prije svega radi se o podacima iz okoline (npr., o populaciji, cijeni publikacija, o radu srodnih knji�nica itd.), a uglavnom za podatke, koje knji�nica dobiva od korisnika (stupanj zadovoljenja njihovih potreba te zadovoljstvo uslugama). Prikupljanje te vrste podataka zahtjevno je i oduzima vrijeme, a njihova analiza i obrazlo�enje zahtijeva odredene napore i odredena znanja. Odluka o u�estalosti prikupljanja i analiziranja podataka ovisi o va�nosti djelatnosti, koju knji�nica analizira. Podatke koje knji�nice automatski prikupljaju, knji�nice mogu prikupljati svaki dan, kumulativne podatke analiziraju godi�nje, a odredene analize obavljaju na uzorcima. Ako su za prikupljanje podataka potrebne posebne metode, potrebna je i dodatna odluka glede to�nosti i pouzdanosti podatka (odabir uzorka naime implicira i odredeni stupanj pogre�aka). Oprez je potreban i kod prikupljanja podataka koji se dobivaju anketiranjem korisnika. Ako knji�nica kani cesto koristiti na 44 Ra�unalno poduprt sistem posudbe mo�e osigurati podatke za mjerenje uspje�nosti, primjerice, postotak knji�ni�nog fonda koji kru�i u razli�itom vremenskom razdoblju, postotak fonda koji nije nikada kru�io, u�estalost posudbe fonda s odredenog stru�nog podru�ja u usporedbi s pokriveno��u tih podru�ja u fondu, upotreba grade koju su za nabavu preporu�ili razli�iti predlagatelji itd. 101 ovaj na�in prikupljene podatke, korisnici �e se zasititi anketa i odbijat �e sudjelovanje. Za utvrdivanje tro�kova zaposlenih u razli�itim slu�bama, knji�nica mora prikupiti podatke o vremenu koje je potrebno za odredenu aktivnost, jer ih je uglavnom mogu�e mjeriti samo posredno.45 Knji�nica se posebno mora odlu�iti i kako �e voditi ra�una o tro�kovima koji nisu neposredno vezani na radne operacije (npr., tro�kovi sastanaka i upravljanja knji�nicom). Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica ne zahtijeva samo prikupljanje podataka o potrebama korisnika ve� i o njihovim mi�ljenjima glede ponude odnosno o uslugama knji�nice. Za dobivanje podataka o zadovoljstvu korisnika s knji�nicom u cjelini iN s pojedinim uslugama, upotrebljavaju se tri glavne metode: upitnik, intervju ili grupne diskusije. Za prikupljanje kvalitativnih podataka (npr., zadovoljstvo s odredenom uslugom) najprimjereniji su intervjui (neposredni odnosno osobni ili telefonski). Grupne diskusije (od manjeg broja pazljivo izabranih korisnika izabiremo dublje kvalitativne informacije) se rabe za prikupljanje subjektivnih ocjena o pojedinim slu�bama ili uslugama, iako to nije cesta metoda u prikupljanju podataka za pokazatelje uspje�nosti poslovanja, ve� je vi�e za potporu ve� izra�unatih pokazatelja. Za neke mjerne pokazatelje mo�emo koristiti i metodu simulacije (izabrane osobe simuliraju ukupni tijek odredene aktivnosti, npr., tra�enje grade). Cesto kori�tena je metoda promatranja pona�anja korisnika. Mo�e se izvoditi u obliku samopromatranja korisnika, u obliku sudjelovanja korisnika i promatra�a ili u obliku da korisnici ne znaju da su promatrani. Naj�e��e kori�tena metoda prikupljanja mi�ljenja korisnika jesu upitnici,46 pomo�u kojih knji�nica dobiva podatke neposredno od korisnika. U svakom procesu utvrdivanja uspje�nost poslovanja, knji�nica se susre�e i s nu�nosti koristenja uzoraka, jer mnoge podatke koje treba, nije mogu�e prikupiti na cijeloj populaciji (primjerice, na cijeloj zbirci, svih korisnika, svih online pretra�ivanja itd.) jer bi bilo preskupo. Samo pravilnim odabirom uzorka, mogu se osigurati Postoji vi�e na�ina, npr.: slu�ajno promatranje zaposlenih, zaposlenici sami odreduju vrijeme potrebno za neku aktivnost, koriste se dnevne vremenske tablice koje zaposlenici ispunjavaju svaki dan ili povremeno. 46 C. Abbott (1994) daje osnovne naputke za njihovu izradu: 1. Postavljaj samo ona pitanja na koja je mogu�e odgovoriti; 2. Pitaj samo za minimalne informacije koje treba� (samo �to je va�no znati, a ne �to bi bilo zanimljivo znati); 3. Pitaj samo ono na �to je mogu�e odgovoriti realno ili iskreno; 4. Postavljaj samo ona pitanja, na koja je korisnik voljan odgovoriti i 5. Pitaj samo o onim informacijama, koje nije mogu�e na drugi na�in dobiti, jer su upitnici skupa metoda. 102 relevantni podaci za uopcavanje rezultata na cijelu populaciju. Kod odabira uzorka je nu�no voditi ra�una o okviru uzorka47, metodi odabira48 i potrebnoj veli�ini uzorka.49 Za osiguravanje reprezentativnosti rezultata va�no je i razdoblje prikupljanja podataka, ukoliko ih ne prikupljamo kontinuirano. Naj�e��e, razdoblja mjerenja nisu du�a od jednog tjedna, pri �emu taj izabrani tjedan ne smije biti za vrijeme ispita u slu�aju visoko�kolskih knji�nica. Zapravo, programi o prikupljanju statisti�kih podataka o visoko�kolskim knji�nicama preporu�uju prikupljanje podataka u tipi�nom tjednu. Na to knji�nice odgovaraju da "tipi�nih" tjedana nema, svaki je druga�iji. Mogu�e je izabrati i "tipi�na" razdoblja, ako �elimo posebne podatke (npr., o raspolo�ivosti grade u vrijeme najve�e optere�enosti knji�nice). U svakom slu�aju izabrano razdoblje utje�e na rezultate. Prije prikupljanja podataka, obi�no se provede prethodno testiranje jer prikupljanje mora biti prilagodeno posebnostima pojedine knji�nice. Prethodnim testiranjem izbjegavaju se pogre�ni ili nepotpuni opisi aktivnosti, pogre�no predvidanje pona�anja korisnika kao i previsoka ili preniska o�ekivanja glede sposobnosti korisnika (Poli, 1996). U postupku prikupljanja podataka treba uzeti u obzir propise koji se odnose na njihovu za�titu i sigurnost i paziti da se ne prikupe nepotpuni ili zastarjeli podaci. P. B. Kantor (cit. po Performance...1990, str. 301) upozorava da moramo stvari uvijek mjeriti �to izravnije. Ako ocjenjujemo uspje�nost tra�enja dokumenata, podatke �emo prikupljati neposredno od korisnika, koji tra�e dokumente i ne�emo ih pitati o Okvir uzorka je populacija predmeta ili ljudi iz koje odabiramo uzorak. 48 Medu metodama odabiranja uzorka najjednostavnija je metoda slu�ajnog izbora (pomo�u slu�ajnog broja izabiremo iz populacije jedinice uzorka). Sistematski slu�ajni uzorak koristimo ako se ve� jedinice okvira uzorka same po sebi pojavljuju slu�ajno (npr., pitanja referentnom odjelu). U tom slu�aju uzimamo slu�ajni broj, koji nam zna�i interval odabiranja uzorka (npr., prou�avamo svakog desetog korisnika). Mogu�e je koristiti i kombinaciju tehnika odabira uzorka (primjerice, koristimo slu�ajni uzorak, s kojim izaberemo dane anketiranja, a unutar tako izabranih dana koristimo sistematsko slu�ajno odabiranje uzorka, kojim izabiremo korisnike koje �emo anketirati). Slu�ajno odabiranje uzorka ne daje nu�no reprezentativni uzorak, naro�ita ako se radi o heterogenoj populaciji. U tam slu�aju je bolje koristiti metodu stratificiranog slu�ajnog odabiranja uzorka. 49 Veli�ina uzorka je va�na za pouzdanost podataka i ovisna je o veli�ini mjerene populacije, vrsti pitanja i podataka koje prikupljamo (kvalitativni ili kvantitativni) te o zahtjevu glede iscrpnosti podataka. Op�enito vrijedi da su podaci realniji ako je uzorak ve�i. Vrijednosti, koje dobijemo na osnovi uzorka ocjene su i moramo ih upotrebljavati s tim u skladu. Razlike u mjerenju iste knji�nice u razli�tim razdobljima ili izmedu razli�itih knji�nica mogu biti posljedica gre�ke uzorka, a ne nu�no razlika u uspje�nosti poslovanja. U obrazlaganju rezultata o ovoj mogu�nosti treba stalno voditi ra�una. 103 njihovom mi�ljenju glede uspjesnosti tra�enja. Te�ko�a je i u tome da moramo pri mjerenju uspjesnosti poslovanja stvari kvantificirati. Kod nekih broj�anih podataka nailazimo na ograni�enja jer nisu primjereni odredenim statisti�kim analizama. Nakon postupka prikupljanja podataka slijedi njihova organizacija, analiza i prikazivanje rezultata, �to zahtijeva upotrebu odredenih statisti�kih metoda i poznavanje metoda prikazivanja. Analiza i obrazlaganje ovise od tome kako �e razultati biti upotrebljeni. Stoga se trebamo pitati (Van House, 1990, str. 20): Kome su podaci namjenjeni? Koliko trebaju biti detaljni podaci da bi smo ih razumjeli? Kakve �e usporebe biti kori�tene? Na koja pitanja �e poku�ati odgovoriti njihov primatelj? Kakve nove i zanimljive informacije proizlaze iz podataka? 3.6.3 Rezultati mjerenja uspjesnosti poslovanja i obrazlaganje vrijednosti pokazatelja Mjerenje uspjesnosti poslovanja kroz mjerenje postizanja ciljeva, naro�ito glede potreba korisnika, zahtjevan je postupak. Prosudivanje o uspjesnosti poslovanja zahtjeva od knji�nice da rezultate usporeduje sa �eljenim stupnjem uspjesnosti, odnosno da uspje�nost poslovanja prosuduje u svijetlu toga �to se �eli posti�i (sa svojim programskim ciljevima). Osnova za usporedivanje mo�e biti interna (usporedba uspjesnosti poslovanja s prija�njim mjerenjima odnosno s ciljevima knji�nice) ili eksterna (npr., usporedba s drugim knji�nicama ili sa standardima). Zna�ajan �imbenik su i korisnici koji su kompleksne osobe s promjenljivim potrebama. I na poslijetku - i ciljevi knji�nice mijenjaju se. Pri obrazlaganju rezultata knji�nice moraju voditi ra�una jo� i o �injenici da je nemogu�e posti�i optimalne rezultate istovremno kod svih mjernih pokazatelja. Rezultati mjerenja uspjesnosti poslovanja moraju biti pouzdani i usporedivi te je stoga, kako smo ve� spomenuli, nu�no detaljno odrediti uzorak, vrijeme mjerenja kao i aktivnosti odnosno objekte koje kanimo mjeriti. Slabu pouzdanost rezultata mogu uzrokovati, npr., krivo odabiranje uzorka, specifi�nost mjernog postupka, neodgovaraju�e vrijeme ili upotreba neodgovaraju�ih sredstava u mjernom postupku. Do odredene mjere na vrijednost pojedinih mjera i pokazatelja mo�e utjecati i osposobljenost korisnika za koristenje pojedinih knji�ni�nih usluga ili pak vi�ina ulo�enih sredstava u razvoj pojedinih slu�bi. Odredeni utjecaj ima i stupanj osposobljenosti knji�ni�nog osoblja te na�in vodenja knji�nice. Budu�i da mjerimo ne samo potrebe korisnika ve� i njihovo zadovoljstvo uslugama, prostorijama i 104 opremom, na rezultate utje�e i ve�i broj subjektivnih �imbenika kao i �imbenika iz okoline, o kojima moraju voditi ra�una menad�eri knji�nica pri obrazlaganju i upotrebi rezultata.50 Pri usporedbi rezultata pojedinih pokazatelja, knji�nice moraju biti i dodatno oprezne jer su mogu�e odredene usporedbe samo medu knji�nicama s jednakim poslanstvom i ciljevima, koje u odredene slu�be ula�u podjednaka sredstva, koje imaju podjednake korisnike i organizacijsku strukturu te koje imaju na jednak na�in organizirane radne postupke. Brojne lokalne razlike u uslugama i radu knji�nica uzrokuju neusporedivost podataka. Svaka usporedba mora biti na�injena izvanredno pazljivo i s potpunom svje��u o njenim ograni�enim vrijednostima. Usporedbe medu knji�nicama op�enito su manje kredibilne od usporedbe unutar knji�nica u razli�itim vremenskim razdobljima. R. Poli (1996, str. 21) upozorava i na to da jednokratna upotreba pokazatelja prikazuje samo stanje u trenutku njegove upotrebe te je potrebno mjerenje ponoviti kako bi se dobili valjani rezultati. Ako knji�nica �eli dobiti detaljniju usporedbu uspje�nosti poslovanja, mora za mjerenje iste aktivnosti (usluge) upotrijebiti vi�e pokazatelja istovremeno, a ako �eli pojasniti nisku ili visoku vrijednost pokazatelja, mora provesti dodatna prou�avanja, kako bi utvrdila uzroke. Od presudne je va�nosti rezultate mjerenja uklju�iti u radne postupke knji�nice i da zaposlenici poimaju zna�aj utvrdivanja uspje�nosti njihovog svakodnevnog rada, da ga ne broje za �istu akademsku aktivnost, niti za mehanizme kontrole nad njima, ve� kao pomagalo za pove�anje kvalitete usluga. S rezultatima osoblje knji�nice mora biti upoznato (�ak iako su rezultati slabiji no �to se o�ekivalo), kao i sira javnost, a naro�ito korisnici, koji su bili obuhva�eni istra�ivanjem. Na odgovore korisnika, upozorava R. Poli (1996, str. 20), utje�e vi�e okolnosti. Jedna od njih je prethodno iskustvo korisnika s knji�nicama. Ako netko nikada prije nije imao iskustvo s boljom uslugom, njegova ocjena mjerene knji�nice bit �e dobra, njegova o�ekivanja isto tako mogu biti previsoka, ako je ranije koristio usluge ve�ih, bolje financiranih knji�nica. Na mi�ljenje mo�e utjecati vrijeme istra�ivanja, npr., na po�etku studijske godine, kad imamo veliki broj novih korisnika, odgovori �e biti druga�iji nego na kraju godine. Na odgovore mo�e utjecati i na�in na koji je pitanje oblikovano. Zbog spomenutih uzroka rezultati �tudija zadovoljstva nisu tako pouzdani kao, npr., oni o vremenu potrebnom za obradu grade. Stoga ih treba dopuniti upotrebom vi�e "objektivnih" pokazatelja. 105 3.6.4 Te�ko�e i slabosti u procesu mjerenja uspje�nosti poslovanja Svaku mjeru uspje�nosti poslovanja treba uzeti s odredenim stupnjem opreza, bez obzira radi li se o jednostavnoj kvantitativnoj ili vi�e sofisticiranoj mjeri. Uvijek se postavlja pitanje mjerimo li stvarno to �to bi smo htjeli, jesmo li izabrali pravu mjeru, je li mjerenje smisleno, ho�e li rezultati na�ih napora uop�e biti upotrebljivi odnosno korisni, jesu li na�i rezultati pouzdani (kod ponovnog mjerenja mogu se pojaviti nove varijable, kojih u prvom istrazivanju nije bilo) itd. Te�ko�a je i u tome da knji�nice te�e ka pojednostavljenju, mjerenju stvari koje su mjerljive kvantitativno, a zanemaruju kvalitativne aspekte svojih usluga. S te�ko�ama se knji�nice susre�u ne samo pri upotrebi subjektivnih ve� i objektivnih mjera uspje�nosti poslovanja, koje se temelje na kvantitativnom ocjenjivanju i daju privid velike jednostavnosti a ih je te�ko koristiti za usporedbu. Rezultati mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica sami po sebi ne ka�u nista o tome kakve �e mjere biti potrebne za pobolj�anje stanja. Knji�nici slu�e samo za utvrdivanje stanja i samo su korak na putu pobolj�anja uspje�nosti poslovanja. Treba voditi ra�una i o �injenici da odredene knji�nice (npr., nacionalne) trebaju specifi�ne mjere za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja. Vrlo je problemati�no usporedivati rezultate mjerenja medu knji�nicama, iako smo upotrebili iste mjere, identi�ne metode mjerenja, jednak mjerni objekt itd. �ak unutar istoga sustava (knji�nice) bez dodatnih prou�avanja nije pouzdano usporedivati vi�egodi�nje rezultate, jer su se kod pojedinih mjerenja promijenili korisnici. Ipak postoje situacije, u kojima je mogu�e vrijednost jednakih pokazatelja usporedivati, naro�ito u ve�im knji�ni�nim sustavima, gdje pojedine knji�nice djeluju na vi�e lokacija.51 Kako knji�nice za mjerenje uspje�nosti poslovanja ne mogu koristiti veliki broj mjera, jer za to nemaju niti sredstva niti kadrove, nastaje pitanje kakve su mjere za njih najrelevantnije. Najjednostavnije bi bilo koristiti jednostavne statisti�ke podatke o ulo�enim izvorima i izlaznim proizvodima, iako oni ne prikazuju kompleksnost 51 Ako koristimo pokazatelje uspje�nosti poslovanja u svrhu usporedivanja, morali bi smo voditi ra�una o nekoliko upozorenja (Abbott, 1994). Usporedivati treba samo medusobno jednake (ako, npr., mjerimo broj posudenih jedinica grade po �lanu knji�nice, moramo provjeriti vrijedi li za sve ispitanike jednak posudbeni rok, odvijaju li se produ�enja na isti na�in itd.). Pri obrazlaganju podataka treba voditi ra�una o lokalnim okolnostima, npr., ako usporedujemo broj zaposlenih u knji�nicama dviju razli�itih ustanova, va�no je je li njihova struktura jednaka glede vrste i stupnja naobrazbe. Moramo utvrditi postoji li u svim knji�nicama jednaka mogu�nost dostupa do njihovih usluga, te postoji li razlika u lokaciji knji�nice (npr., u centru ili u tzv. zelenom pojasu) koja mo�e utjecati na upotrebu knji�nice. 106 knji�nice kao organizacije i njenih razli�itih aktivnosti. U slu�aju visoko�kolskih knji�nica pote�ko�a je i u tome da knji�nice ne mogu koristiti iste mjere uspje�nosti poslovanja kao ostali dijelovi visoko�kolskih ustanova. Do te�ko�a mo�e do�i ako podjela finacijskih sredstava temelji na utvrdivanju uspje�nosti poslovanja mati�ne ustanove, jer knji�nica nije usporediva s drugim jedinicama/odjelima. Uspje�nost poslovanja visoko�kolskih knji�nica u velikoj je mjeri uvjetovana i na�inom obrazovanja i pona�anja nastavnog osoblja - ako temelje �tudij na koristenju malog broja ud�benika, �tudenti ne�e koristiti knji�nicu i ne�e je na odgovaraju�i na�in ocijeniti (Performance..., 1990, str. 325). Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja djelatnici knji�nice mogu smatrati kao prijetnju i ako nisu pravilno motivirani, pri mjerenju �e slabo sudjelovati i ne�e znati da se postupak provodi radi argumentiranja postojanja knji�nice i tra�enja dodatnih financijskih sredstava. Ponekad djelatnici knji�nice pogre�no shva�aju utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nice i mjerenje izlatnih proizvoda knji�nice do�ivljavaju kao mjerenje njihovih osobnih radnih postignu�a ili se pak mjerenja boje zbog slabog poznavanja statisti�kih metoda. Mogu biti sumnji�avi i zato �to misle da se utvrdivanje ne�e na odgovaraju�i na�in iskoristiti u procesu odlu�ivanja u knji�nici ili naprosto stoga �to ne �ele otkriti "pravu sliku" stanja koje zagovaraju. Takoder je mogu�e da upravlja�ki kadar za dokazivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica koristi samo neke pokazatelje i zloupotrebljava podatke dobivene mjerenjem.52 Susre�emo i upozorenja (Blagden i Harrington, 1990, str. 22) da su mnogi menad�eri knji�nica jo� uvijek uvjerenja da je najva�niji pokazatelj njihove uspje�nosti ili neuspje�nosti poslovanja sposobnost pove�anja sume dobivenih finacijskih sredstava. Kod njih nije prisutna misao da dobro upravljanje knji�nicom, u kojoj se redovito i sustavno provodi evaluacija, lak�e pobolj�ava opseg finaciranja. Stoga je po mi�ljenju P. M. Kellev (1991) nu�no da najprije voditelji odnosno menad�eri knji�nica spoznaju da je prikupljanje detaljnih podataka o uspje�nosti rada temeljna funkcija menad�menta. Neka istra�ivanja o odnosu knji�nica prema utvrdivanju uspje�nosti poslovanja pokazala su da su svjesne zna�enja toga procesa, a istovremeno dvoje o mogu�nosti pozitivne upotrebe dobivenih rezultata. P. M. Kellev Poznato je, primjerice, da neke knji�nice kao mjeru uspje�nosti poslovanja ra�unaju posjet knji�nici koju mjere ulazom korisnika kroz vrata. Da bi podaci o posjetu bili ve�i, fizi�ki postavljaju odredene slu�be odnosno djelatnosti u prostore pred glavnim ulazom, npr., fotokopirni stroj, automat sa osvje�avaju�im pi�ima i kavom, restoran, kuti� za odmor i si. Ako se posjet ra�una ulaskom s evidentiranjem kartice, onda se pomenuti punkti postavljaju za ulazna vrata. 107 (1991) upozorava i na mogu�nost da knji�nice jednostavno ne razumiju bit prikupljanja podataka kroz knji�ni�nu statistiku. Prikupljaju ih rutinski i bez razmi�ljanja o njihovoj daljnjoj upotrebi, a ne obra�aju ni pa�nju na �injenicu da to zahtijeva vrijeme i njihovo dodatno anga�iranje. Ako knji�ni�no osoblje ne vidi vezu izmedu podataka, koje bi trebali prikupljati, ciljeva knji�nice i procesa planiranja mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nice ne�e prihvatiti kao osnovno pomagalo knji�ni�nog menad�menta. L) priru�niku Europske zajednice o pokazateljima uspje�nosti poslovanja knji�nica autori (Ward et al., 1995) upozoravaju da se na osnovi dosada�njih iskustava o mjerenju uspje�nosti poslovanja mo�e zaklju�iti da: � Evaluacija u knji�nicama treba biti trajno prisutan proces. � Informacije, koje daju pokazatelji uspje�nosti poslovanja, obi�no potvrduju prilike koje knji�nicah ve� poznaju i samo rijetko daju neo�ekivane rezultate. Korisne su stoga �to daju konkretnu i objektivnu sliku slabosti i neuspjeha. � Neke kvalitativne aspekate uspje�nosti poslovanja knji�nica jo� uvijek ne mo�emo na odgovaraju�i na�in ocjenjivati kvalitativnim metodama. Pokazatelji uspje�nosti poslovanja daju va�nu osnovnu ocjenu, ali ne daju cjelovitu ocjenu svih aspekata poslovanja knji�nice. � U nekim zemljama knji�ni�arima predstavlja pote�ko�u koristenje priru�nika, jer su uglavnom napisani na engleskom jeziku, i ako razumiju jezik ostaje problem prevodenja engleskih termina na vlastiti jezik. � Nesporazumi i krive interpretacije nastaju i zbog nedostatka standardizirane terminologije i definicija, koji se koriste pri mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica. U Sloveniji visoko�kolske knji�nice (a ni sveu�ili�ta) jo� nisu sustavno pristupile problematici utvr�fivanja uspje�nosti svoga poslovanja, a njihovo planiranje i odlu�ivanje temelji se na statisti�kim podacima (ili kako �emo kasnije vidjeti, niti na tome). Kvantifikacija svakodnevnih poslova pojedinih knji�nica, koja je tipi�na za slovensko knji�ni�arstvo, naravno nije pogre�na, pogre�no je ako knji�nice ostaju samo pri tome. 108 3.7 KAKO UBRZATI UVODENJE UTVRBIVANJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA U VISOKO�KOLSKE KNJI�NICE �tudije o poznavanju i uvodenju mjerenja uspje�nosti poslovanja u visoko�kolske knji�nice (McClure, 1986; Gumilar i Johnson, 1995) govore da visoko�kolski knji�nicah prosje�no malo znaju o mjerenju uspje�nosti poslovanja, ne poznaju mjere uspje�nosti poslovanja i ne znaju �to im je svrha i kakva je njihova veza s planiranjem, postavljanjem ciljeva i vrednovanjem, kao ni njihovu va�nost za odlu�ivanje u knji�nicama. Prisutan je i nedostatak poznavanja statisti�kih metoda, a ako knji�nicah i znaju za mjere i na�ine mjerenja uspje�nosti poslovanja, misle da je sam proces dugotrajan i slo�en te da je njegova upotrebljivost pri odlu�ivanju upitna. J. O. Christensen (1988), koji ne posteduje knji�ni�are kada ocjenjuje njihovo poznavanje statisti�ke metodologije, upozorava i na njihovo premalo poznavanje procesa odlu�ivanja, koji zahtijeva slijede�e korake: 1. Treba odrediti problem odnosno pitanja koja tra�e odgovor. 2. Treba odrediti kakve su informacija potrebne za odgovor na pitanje. 3. Treba odrediti na�in prikupljanja potrebnih informacija. 4. Treba odlu�iti kada je prikupljeno dovoljno informacija da na pitanje mo�emo odgovoriti. 5. Prikupljene informacije moramo analizirati te ih korektno upotrebiti u dono�enju odluke. Kod anketiranih knji�ni�ara u �tudiji koju je izveo C. R. McClure53, bila je, npr., �vrsto ukorjenjena misao da "slabu kvalitetu" usluga svojih knji�nica mogu prepoznati intuitivno. Utvrdivanje tro�kova djelatnosti odnosno usluga knji�nice i utvrdivanje uspje�nosti njihovog izvodenja �inilo im se optere�uju�e jer: � vrijeme i potrebni napori za prikupljanje spomenutih podataka idu na ra�un usluga za korisnike; � po njihovom mi�ljenju "stvarni" tro�kovi za provodenje kvalitetnih usluga tako su visoki da ako bi ih javno pokazali, njihovo daljnje provodenje bi postalo upitno, kako od strane samih knji�nica tako i od strane visoko�kolskih ustanova; � utvrdivanje niske efikasnosti pojedinih usluga odnosno slu�bi zahtijevalo bi takve akcije za koje uglavnom nisu osposobljeni iN pak stanje ne �ele mijenjati. 53 Ciljevi njegove �tudije (bila je provedena 1985.) bili su utvrditi percepcije i stajali�ta uzorka knji�ni�ara u visoko�kolskim knji�nicama u sve�i s koristenjem i va�no��u podataka o vrijednosti odnosno cijeni odredene usluge odnosno knji�ni�ne slu�be te o mjerama njihove 109 Anketirani visoko�kolski knji�ni�ari nisu niti bili sigurni da bi im prikupljanje spomenutih podataka pomoglo u nastojanjima za dobivanjem vi�e sredstava, pobolj�anju usluga i razvijanju novih. Knji�ni�ari, koji su tehnike utvrdivanja tro�kova i uspje�nosti poslovanja nekada koristili, bili su prije "ka�njeni" nego nagradeni za to. McClure je na osnovi spomenutog istra�ivanja zaklju�io da najprije treba promijeniti organizaciju visoko�kolskih knji�nica te pobolj�ati temeljna znanja visoko�kolskih knji�ni�ara na tom podru�ju, prije no �to se podaci o tro�kovima i uspje�nosti usluga primjereno integriraju u praksu njihovoga odlucivanja. Visoko�kolske knji�ni�are treba poticati na mjerenje uspje�nosti poslovanja, upoznati ih s odgovaraju�om metodologijom i koristenjem rezultata pri planiranju i odlu�ivanju. Potrebno je utvrditi organizacijsku klimu (preklapanje vrijednosnog sustava zaposlenih s vrijednosnim sustavom ustanove) visoko�kolskih knji�nica i pove�ati znanje zaposlenih o va�nosti i mogu�oj upotrebi podataka o tro�kovima i uspje�nosti usluga i slu�bi. Uz to potrebno je u visoko�kolskim knji�nicama razviti upravlja�ki sistem, koji podupire utvrdivanje, prikupljanje, organiziranje, analiziranje i obrazlaganje spomenutih podataka. To zna�i da visoko�kolske knji�nice moraju bri�no oblikovati informacijske sisteme za potporu menad�mentu (MIS) i sustave za potporu odlucivanja (DSS).54 I na koncu, vodstva knji�nica bi morala uvesti takav sustav za motiviranje i nagradivanje osoblja koji bi bio poticajan za koristenje podataka o tro�kovima i uspje�nosti pojedinih usluga i koji bi djelatnicima dopu�tao potrebno vrijeme i sredstva za prikupljanje i analizu podataka. uspje�nosti. �elio je ocijeniti i stupanj koristenja tih podataka u postupku odlucivanja i planiranja te utvrditi uzroke koji utje�u na opseg njihovog koristenja. P. Boekhorst (1995) navodi da se sve ve�a va�nost utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica i upravljanje kvalitetom odra�ava u brojnim projektima razvoja sistema za potporu odlu�ivanju u knji�nicama. Sistem za potporu odlu�ivanju odreduje kao interaktivni ra�unalno zasnovan informacijski sistem, kojega �ine baze podataka i niz pravila. Sistem se oblikuje zato da bi pomogao menad�mentu knji�nice u procesu odlucivanja, i to tako da kontrolira brojne podatke o djelatnosti, osigurava podatke o uspje�nosti, kontrolira kvalitetu knji�ni�nih slu�bi odnosno usluga te pobolj�ava u�inkovitost i uspje�nost poslovanja knji�nica. 110 4 POKAZATELJI USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA 4.1 SVRHA POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA Standard ISO 11620:1998 (str. 2) definira pokazatelje kao oznaku (numeri�ku, simboli�ku ili verbalnu) koju koristimo za predstavljanje djelatnosti (dogadaja, predmeta, osoba) na kvantitativan ili kvalitativan na�in, i to sa svrhom da ocjenimo njenu vrijednost. P. Carbone (1989) definira pokazatelje kao numeri�ko prikazivanje odredene varijable, koja je relevantna za menad�ment organizacije (npr., knji�nice). Numeri�ko prikazivanje mora ispunjavati uvjete kao �to su: pouzdanost, stabilnost, primjerenost i valjanost. Obi�no pokazatelji predstavljaju relativne (a ne apsolutne) vrijednosti, koje izra�avaju stanje nekog organizma u odredenom trenutku. Pokazatelji se ve� u po�etku razlikuju od "tradicionalnih" statisti�kih podataka i u biti su njihove interpretacije. Pokazatelji uglavnom predstavljaju omjer, npr., postotak zbirke u otvorenom pristupu, stupanj zadovoljenih zahtjeva preko meduknji�ni�ne posudbe, postotak posudbe novonabavljene grade, stupanj rasta zbirki itd. M. Henty (1989) navodi da je pokazatelj nadomjestak za ne�to �to ne mo�emo ocjeniti (izmjeriti) neposredno (npr., povi�ena temperatura pokazatelj je bolesti). Pokazatelj uspje�nosti poslovanja (eng. performance indicator) je po standardu ISO 11620 (1998, str. 3) numeri�ka, simboli�na ili verbalna oznaka dobivena pomo�u knji�ni�ne statistike i drugih podataka, koje koristimo za opis uspje�nosti poslovanja knji�nica. Pokazatelje uspje�nosti poslovanja koristimo kao pomagalo za ocjenjivanje kvalitete i uspje�nosti knji�ni�nih i drugih usluga, koje provodi knji�nica i za ocjenjivanje u�inkovitosti rasporedivanja sredstava u usluge i druge djelatnosti knji�nice. M. Henty (1989) odreduje pokazatelje uspje�nosti poslovanja kao pokazatelje za utvrdivanje stupnja postizanja planiranih/�eljenih rezultata (programskih ciljeva knji�nice). Mo�emo utvrditi tri dimenzije programske uspje�nosti organizacije i to primjerenost programa, uspje�nost njegovog izvodenja te njegovu u�inkovitost. Upozorava da je uspje�nost poslovanja knji�nica te�ko ocjenjivati, naro�ito ako �elimo utvrditi njihov doprinos intelektualnom outputu njihovih mati�nih ustanova. Mo�emo, npr., dokazati da najbolja sveu�ili�ta imaju najbolje knji�nice, iako knji�nice ne mo�emo ocjenjivati samo po akademskoj reputaciji njihovih ustanova, �to k tome i nije mjera njihove unutarnje operativne u�inkovitosti. Zato moraju knji�nice kao dio evaluacijskog procesa razviti pokazatelje uspje�nosti poslovanja. "Najosjetljiviji posao jesu indikatori, koje bi trebali koristiti kao mjerila za 111 ocjenjivanje djelatnosti u knji�nicama, odnosno koji osiguravaju da informacijske slu�be posti�u o�ekivanja organizacije glede va�nosti, usmjerenosti i u�inkovitosti informacijskih proizvoda i usluga" (Pejova, 1994, str. 5). C. Abbott (1994) navodi da su pokazatelji uspje�nosti poslovanja knji�nica pomagala menad�mentu i oblikujemo in sa svrhom da pomognu menad�mentu pri utvrdivanju uspje�nosti poslovanja odredene slu�be. Osiguravaju podatke za odlu�ivanje, ali nisu nadomjestak za odlu�ivanje - podatke o uspje�nosti poslovanja treba prije prihva�anja odluke na odgovaraju�i na�in interpretirati. Pokazatelji, po njoj, nisu egzaktna znanost, ve� poma�u uspostaviti relativne i usporedive ocjene. Stvarno zna�enje pokazatelja uspje�nosti poslovanja je zato tek u njihovom obrazlo�enju i primjeni. Pokazatelji poma�u: utvrditi kako knji�nica radi; pratiti razvoj knji�nice i njenu usporedbu s drugim knji�nicama; utvrdivati kakva je uspje�nost i u�inkovitost knji�ni�ne djelatnosti i slu�bi; poma�u pri prihva�anju odluka o budu�im ulaganjima u odredene usluge; pri ocjenjivanju utjecaja ve�ih ili manjih ulaganja na uspje�nost pojedinih usluga i pri provjeravanju jesu li ciljevi knji�nice pravilno izabrani. Pokazatelji uspje�nosti poslovanja proizlaze iz definicije strate�kih ciljeva i rezultati utvrdivanja uspje�nosti poslovanja utje�u na strate�ko planiranje i strate�ke odluke. C. Abbott upozorava da sve knji�nice djeluju unutar odredenog okru�enja odnosno okvira, kojega predstavljaju mati�na ustanova, vladina tijela itd., pa stoga treba pri razvijanju pokazatelja uspje�nosti poslovanja najprije voditi ra�una o poslanstvu mati�ne ustanove, koje sadr�i jasne ciljeve ustanove. Tek na osnovi toga knji�nica mo�e dati svoju izjavu o poslanstvu i svojim strate�kim ciljevima kao i slu�bama (djelatnostima) koje �e omogu�iti ostvarenje ciljeva. Kao �to je vidljivo iz Slike 3 autorica je stavila pokazatelje uspje�nosti poslovanja u kru�ni tok planiranja. 112 M. B. Line (1992) upozorava da apsolutno valjanih mjera uspje�nosti poslovanja nema (npr. nije mogu�e objektivno odrediti prosje�ne zajedni�ke tro�kove za katalogiziranje jedne jedinice grade). Njihova je vrijednost relativna i u tome je, �to mo�emo u duljim vremenskim razdobljima jednake vrste knji�nica medusobno usporedivati odnosno samo jednu ali u razli�itim razdobljima. Uvjeren je da izbor pokazatelja nije lagana zada�a i preporu�uje da bi trebalo izabrane pokazatelje testirati na uzorku knji�nica i po potrebi ih dopuniti. Poslije toga knji�nice bi se trebale zajedno sa svojim mati�nim ustanovama na nacionalnoj razini dogovoriti za njihovo uvodenje. Svaka pojedina knji�nica mo�e, razumljivo, koristiti za svoje potrebe jo� i druge pokazatelje. 4.2 VRSTE POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA I NJIHOVA HIERARHI JA Pokazatelji uspje�nosti poslovanja knji�nica nastaju kombinacijama razli�itih podataka. C. Abbott (1994) smatra da okvir za odlu�ivanje glede upotrebe odredenog mjernog pokazatelja predstavlja prije svega �injenica da je knji�nica sustav, �ije elemente moramo dobro poznavati i u kojem se zbivaju razli�iti procesi. Elementi toga modela su ulo�eni izvori, izlazni proizvodi i utjecaji na okolinu, a uz njih moramo poznavati i osnovne podatke o okoli�u (eng. environmental statistics) kao �to su, npr., veli�ina ciljne populacije, broj aktivnih korisnika, geografska distribucija potencijalnih i aktivnih korisnika, karakteristike potencijalnih i aktivnih korisnika (starost, spol, zanimanje, status, vrsta zaposlenja, podru�je rada itd.). Moramo znati i to da odredene usluge mo�emo mjeriti pomo�u kvantitativnih pokazatelja, za koje mo�emo upotrijebiti broj�ane podatke, a kada utvrdujemo kvalitetu pojedinih usluga neposredni nam broj�ani podaci59 nisu vi�e dostatni. Zato �emo najprije govoriti o podjeli pokazatelja uspje�nosti poslovanja na kvantitativne i kvalitativne. Kod kvantitativnih mjernih pokazatelja radi se o neposrednoj odnosno izravnoj broj�anoj mjerljivosti djelatnosti odnosno usluge (npr., broj jedinica grade po �tudentu, broj posudbi po �lanu, obrat fonda, posjet po zaposlenom djelatniku, broj aktivnih korisnika u odnosu na potencijalne korisnike, posudba po aktivnom korisniku, broj pretra�ivanja po aktivnom korisniku, Kvantitativni odnosno broj�ani podaci rezultat su mjerenja karakteristika sustava elemenata mjerene populacije brojkama. Kvalitativne karakteristike ne mo�emo mjeriti izravno ve� ocjenom stupnja posjedovanja odredene karakteristike kod elemenata mjerene populacije ili tako da ih kategoriziramo. 113 raspolo�ivost fonda itd.). Kvalitativni pokazatelji ne mjere djelatnosti odnosno usluge izravno pomo�u broj�anih podataka, jer utvrdivanje kvalitete zahtjeva upotrebu kvalitativnih metoda, kao �to su, npr., utvrdivanje stupnja zadovoljstva korisnika uslugama knji�nice.60 A. G. MacKenzie (1990) navodi da su kratkoro�ni ciljevi obi�no kvantitativni i knji�nice ih cesto mjere (iako ih i ne posti�u). Nasuprot njima nalaze se dugoro�ni ciljevi, obi�no kvalitativni. Te�ko im je pripisati numeri�ke vrijednosti, jer nemarno dovoljno znanja o svim mogu�im interakcijama medu elementima sustava knji�nice, a ako bi ga i imali, jo� uvijek ne bi bili sposobni identificirati i analizirati veliki broj mogu�ih reakcija korisnika na aktivnosti knji�nice. Stoga moramo biti vrlo selektivni pri izboru mjera s kojima �elimo vrednovati na� sustav. "Neke mogu biti kvantitativne - npr., postotak potencijalnih korisnika koji su u posljednjem mjesecu posjetili knji�nicu - a druge kvalitativne, npr., ako zamolimo uzorak korisnika da na vrijednosnoj Ijestvici ocjene koliko je po njihovom mi�ljenju knji�nica dobra i da izra�unamo srednju vrijednost. Pri tom ispitanici moraju znati �to zna�i "dobra" knji�nica" (MacKenzie, 1990, str. 199). Razmjeri izmedu ulo�enih izvora i izlaznih proizvoda knji�nice daju dvije vrste pokazatelja, pokazatelje u�inkovitosti i pokazatelje uspje�nosti usluga i slu�bi knji�nice. Najprije mo�emo utvrditi koliko u�inkovito obavljamo knji�ni�ne usluge s aspekta korisnika. Radi se o tzv. pokazateljima u�inkovitosti, koji su uglavnom izra�eni potrebnim vremenom za obavljanje odredene usluge (npr., vrijeme potrebno za radne procese kao �to su nabava ili obrada te vrijeme potrebno za meduknji�ni�nu posudbu, vrijeme potrebno za nabavu ili za posredovanje odgovora na telefonska referentana pitanja itd.). Do pokazatelja uspje�nosti usluga i slu�bi dolazimo pomo�u ocjenjivanja knji�ni�nih izlaznih proizvoda s aspekta njihovih korisnika. Pri tom mo�emo koristiti indirektne mjere kao �to su, npr., obrat fonda, to�nost i brzina opskrbe proizvodima ili odredenom uslugom. Logika te vrste pokazatelja je, �to je ve�a kori�tenost grade, br�a i relevantnija je opskrba gradom ili odredenim uslugama, uspje�nija je djelatnost sa aspekta potreba ili �elja korisnika knji�nica. Primjerenije od indirektnog mjerenja je mjerenje stvarnog zadovoljstva korisnika nekom uslugom. Ta vrsta pokazatelja Prou�it �emo primjerenost vremena otvorenosti, raznovrsnost i kvalitetu ponude informacijskih izvora, brzinu dostave dokumenata, primjerenost unutarnjeg uredenja knji�nice, kvalitetu savjetodavne djelatnosti knji�nice itd. 114 zahtjeva utvrdivanje neposrednih povratnih informacija od strane korisnika. Naj�e��e kori�teni pokazatelji za utvrdivanje zadovoljstva korisnika uklju�uju mjerenje stupnja neuspje�nosti odnosno uspje�nosti pri zadovoljavanju potreba korisnika, kao i utvrdivanju njihovih stvarnih potreba. C. Abbott (1994) upozorava da obi�no razlika izmedu u�inkovitosti i uspje�nosti usluga nije lako vidljiva. Npr., da bi utvrdili stupanj zadovoljstva odredenom uslugom, metodom promatranja mo�emo utvrditi prosje�no vrijeme �ekanja korisnika na odredenu uslugu i na taj na�in dobivamo informaciju o u�inkovitosti, ali moramo jo� utvrditi koliko je zadovoljstvo korisnika promatranom uslugom (u pravilu je ve�e �to je u�inkovitost ve�a, ali nije nu�no) i na taj na�in dobivamo informaciju o uspje�nosti usluga. Odnos izmedu knji�ni�nih izlaznih proizvoda i ulo�enih izvora mo�emo koristiti i za izradu op�ih informacija o produktivnosti i tro�kovima razli�itih usluga odnosno slu�bi. Tu vrstu pokazatelja mo�emo uvrstiti u skupinu tzv. operacijski pokazatelji (eng. operational indicators) kao �to su, npr., prosje�an broj transakcija tj. posudbe, odgovora na pitanja, online pretra�ivanja itd. po djelatniku knji�nice; tro�kovi po jedinici transakcije odnosno aktivnosti, npr., tro�kovi jednog odgovora, tro�ak oblikovanja novog katalo�nog zapisa. Izra�unavanjem odnosa medu ulo�enih izvora knji�nice i statistike okru�enja, mo�emo oblikovati pokazatelje ekonomi�nosti (npr., izdaci knji�nice po potencijalnom korisniku i izdaci po aktivnom korisniku; izdaci za nabavu grade po aktivnom korisniku; broj knji�ni�nih djelatnika na 100 potencijalnih korisnika; postotak sredstava kori�tenih za odredenu slu�bu odnosno uslugu knji�nice ). Te pokazatelje koristimo na razini cijele knji�nice, a mo�emo ih koristiti i za pojedine slu�be odnosno usluge. Smisleno ih je izra�unavati vi�e puta u odredenom vremenskom razdoblju. Usporedbom izlaznih proizvoda knji�nice i statistike okru�enja dobivamo pokazatelje tr�i�ne prodornosti, koje obi�no upotrebljavamo na razini cijele knji�nice. Primjeri takvih pokazatelja jesu, npr., omjer aktivnih i potencijalnih korisnika; stupanj korelacije izmedu karakteristika potencijalnih i aktivnih korisnika. Mo�emo ih, takoder koristiti i na mikro razini tj. za pojedine knji�ni�ne usluge (slu�be). Primjer za to mo�e biti udio studenata prvih godina �tudija, koji sudjeluju u oglednim posjetima knji�nici ili pak udio potencijalnih korisnika koji koriste odredene usluge. 115 Usporedbom ulo�enih izvora i utjecaja knji�nice na okru�enje dolazimo do pokazatelja za ocjenjivanje korisnosti odnosno dru�tvenog u�inka odredene knji�ni�ne djelatnosti u usporedbi sa sredstvima u nju ulo�enim. Naravno, da bi bilo idealno kada bismo mogli mjeriti utjecaj/u�inak knji�ni�ne usluge na korisnike izravno. U slu�aju visokoskolskih knji�nica to bi bio utjecaj na kvalitetu i kvantitetu istra�ivanja i podu�avanja. Za tu svrhu bilo je oblikovano samo nekoliko metoda,61 koje ba� nisu pouzdane. Zato se koriste mjerni pokazatelji za koje se �ini da predstavljaju utjecaj knji�ni�nih usluga na korisnike, npr., u procesu utvrdivanja uspje�nosti pretra�ivanja u katalogu, pretpostavljamo da �e tra�ena grada koristiti korisniku. U priru�niku za mjerenje uspje�nosti poslovanja narodnih knji�nica (Keys..., 1990, str. 5) autori dijele pokazatelje na �etiri skupine i to: 1. Operacijske pokazatelje, koji usporeduju ulo�ene izvore s izlaznim proizvodima knji�nice. 2. Pokazatelje uspje�nosti usluga, koji usporeduju izlazne proizvode knji�nice i upotrebu knji�nice s perspektive korisnika (govore o tome u kojem opsegu ljudi upotrebljavaju usluge i koliko su zadovoljni razli�itim vidicima usluga). 3. Pokazatelje u�inkovitosti u koristenju izvora, koji usporeduju ulo�ene izvore i upotrebu knji�nice (govore koliko ko�ta usluga glede na svaku upotrebu, svakog korisnika i svakog potencijalnog korisnika). 4. Pokazatelje utjecaja, koji usporeduju stvarnu upotrebu knji�nice odnosno njenih usluga ili produkata s njihovom mogu�om upotrebom. Ti pokazatelji trebali bi predstavljati uspje�nost poslovanja knji�nica s aspekta njenih osniva�a i zajednice kojoj slu�e (govore koji udio korisnika, kojima je usluga namijenjena, tu uslugu i koriste, kako je cesto koriste i kako cesto dobivaju upravo ono �to su �eljeli). Medu pokazateljima uspje�nosti poslovanja knji�nica postoji odredena hijerarhija (Abbott, 1994) i to. 1. Pokazatelji za mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica na makro-razini (pokazatelji tr�i�ne prodornosti, financijski pokazatelji). 61 Npr., vrijeme koristenja dokumenta. U istra�ivanju korisnika pitamo koliko je vremena koristio dokument i je li od toga imao bilo kakvu korist. Bila su provedena istra�ivanja o vezi izmedu koristenja knji�nice i uspjeha studenata i izmedu koristenja knji�nice i produktivnosti (broj objavljenih radova) nastavnog osoblja na sveu�ili�tu. 116 2. Pokazatelji za mjerenje pojedinih knji�ni�nih usluga (pokazatelji u�inkovitosti, uspje�nosti usluga i slu�bi, financijske u�inkovitosti). 3. Pokazatelji za mjerenje pojedinih radnih operacija odnosno postupaka (pokazatelji produktivnosti, tro�kova). U literaturi nalazimo i druga�iju raspodjelu pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica, koja ovisi o vrsti knji�nice kao i okru�enja u kojem bi ih trebalo upotrebljavati. Za na�e potrebe ograni�it �emo se na prijedloge pokazatelja primjerenih visoko�kolskim knji�nicama. Pri utvrdivanju uspje�nosti poslovanja knji�nice ne bi trebalo koristiti samo jednu vrstu pokazatelja, nego vi�e vrsta i pri tom jo� ih kombinirati.62 C. Abbott (1994) stoga u svome priru�niku za utvrdivanje uspje�nosti knji�ni�nih usluga odnosno slu�bi predla�e upotrebu razli�itih mjerenih pokazatelja (Prilog 1). Pokazatelji, koje preporu�a za mjerenje pojedinog radnog procesa, primjereni su i visoko�kolskim knji�nicama. Njima autorica naro�ito preporu�uje utvrdivanje uspje�nosti uvodenja korisnika u koristenje informacijskih izvora. 4.3 IZBOR POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA Pri izabiranju pokazatelja uspje�nosti poslovanja pojedine knji�nice treba voditi ra�una o tome da �e pokazatelj stvarno mjeriti ono �to knji�nica zaista �eli mjeriti; da �e dati upotrebljive rezultate; da za uvodenje ne�e zahtijevati vi�e napora ni sredstava no �to ih je knji�nica spremna (u stanju) ulo�iti i da �e znanje knji�ni�nog osoblja o statisti�kim postupcima, koji su potrebni za izra�unavanje, biti dovoljno da �e knji�nica upotrebom pokazatelja do�i do podataka koje od nje o�ekuje i njeno okru�enje. P. Carbone (1995) sa�ima Orra i navodi da pri oblikovanju i testiranju pokazatelja uspje�nosti poslovanja treba voditi ra�una o �est kriterija: Ako, npr., �elimo utvrditi uspje�nost djelovanja upravo uspostavljene informacijske slu�be s pomo�u utvrdivanja mogu�nosti neposredne upotrebe CD-ROM-ova, koristit �emo vi�e pokazatelja. Utvrdit �emo: postotak ulo�enih sredstava u CD-ROM slu�bu (ekonomski pokazatelj); postotak stvarnih korisnika u usporedbi s potencijalnim korisicima (pokazatelj tr�i�ne prodornosti); vrijeme koje trosi korisnik za jedan postupak pretra�ivanja (pokazatelj u�inkovitosti); tro�ak postupka po jednom korisniku (pokazatelj tro�kova); postotak korisnika, koji su nakon prve upotrebe usluge, ponovno do�li (indirektno mjerenje zadovoljstva korisnika - koristimo pokazatelj uspje�nosti usluge); stupanj subjektivnog zadovoljstva korisnika odnosno neposredno mjerenje zadovoljstva korisnika (pokazatelj uspje�nosti usluge); tro�ak po korisniku pri takvom na�inu zadovoljavanja informacijske potrebe (pokazatelj uspje�nosti s obzirom na tro�kove). 117 1. Informativnost (informacija, koju nam daje pokazatelj, mora biti upotrebljiva u planiranju rada i kod prepreme prora�una); 2. Pouzdanost (pokazatelj mora dati iste rezultate ako ga koristimo vi�ekratno u istim uvjetima; razlike su prihvatljive samo ako mo�emo objasniti njihov uzrok); 3. Valjanost (mjeriti mora upravo ono �to treba mjeriti, �ak iako je u iznimnim slu�ajevima tek indirektna ili pribli�na mjera); 4. Preciznost (mjerni objekt mora biti predstavljen na dovoljno precizan na�in); 5. Prakti�nost (pokazatelj treba za primjenu tra�iti �to manje napora) i 6. Usporedivost (pokazatelj mora omogu�iti usporedbu u slu�aju da je kvaliteta usluge ili stupanj njene uspje�nosti u knji�nicama, koje �elimo usporedivati, jednak). R. Poli (1996, str. 18-19) na sli�an na�in opisuje kriterije za izbor pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica: � Pokazatelj uspje�nosti mora biti valjan u smislu da mjeri ono �to namjeravamo mjeriti a ne ne�to drugo. � Mora biti pouzdan u du�em vremenskom razdoblju, te ne smije dopustiti nikakve sumnje ili pogre�ke, zbog kojih bi mogao postati neupotrebljiv (�to je te�e u slu�aju analize pona�anja i mi�ljenja korisnika, kod kojih rezultati nisu broj�ani). � Mora biti ponovljiv, iste stvari moraju biti ra�unate i mjerljive na isti na�in. Da bi to postigli moramo to�no definirati korake, aktivnosti, osobe i stvari koje kanimo mjeriti. Samo takvo mjerenje uspje�nosti poslovanja omogu�uje usporedbe unutar iste knji�nice u razli�itim vremenskim razdobljima i medu istovrsnim knji�nicama. � Pokazatelj uspje�nosti poslovanja mora biti za upotrebu prakti�an i prihvatljiv sa aspekta tro�kova njegove upotrebe, kako za knji�nicu tako i za njene korisnike. U slu�aju visoko�kolskih knji�nica M. Henty (1989) upozorava da sve knji�nice ne mogu koristiti iste pokazatelje uspje�nosti poslovanja, �to ote�ava njihovu medusobnu usporedbu. Pri izboru moraju voditi ra�una o vi�e �imbenika: znanstveno podru�je koje pokriva istra�iva�ka i obrazovna djelatnost ustanove; organiziranost mati�ne ustanove, npr., sveu�ili�ta; stanje knji�ni�ne zbirke; spremi�ne kapacitete knji�nice; stupanj automatiziranosti posla; uklju�enost knji�nice u nacionalnu uzajamnu obradu grade itd. Upozorava i na to da pokazatelji, koji su rezultat prera�unavanja po jedinici korisnika (FTE studenata odnosno nastavnog osobolja) zna�e pojednostavljenje i upotrebljivi su samo za svaku pojedinu knji�nicu za 118 vi�egodi�nje usporedbe, a za usporedbe medu knji�nicama imaju ograni�enu vrijednost. Postupak izbora pokazatelja sastavni je dio procesa knji�ni�nog menad�menta i mora biti rezultat timskog rada, a ne rad pojedinaca. U procesu planiranja i odlu�ivanja kao i oblikovanja ideja treba na svim razinama na odgovaraju�i na�in uklju�iti i zaposlenike, jer ina�e ne�e biti motivirani za provodenje prihva�enih odluka. Pri odlu�ivanju o tome kako �e knji�nica mjeriti svoju uspje�nost poslovanja, trebala bi si postaviti nekoliko pitanja (Abbott, 1994): 1. Ima li knji�nica oblikovane strate�ke ciljeve i jesu li oni zaposlenicima razumljivi? 2. Do koje su mjere zaposlenici ve� bili uklju�eni u projektni rad u knji�nici? 3. Kako �e biti organiziran rad na projektu (npr., sastanci, osposobljavanje zaposlenika) glede svakodnevnih djelatnosti knji�nice odnosno pojedinih slu�bi? 4. Tko �e se brinuti o koordinaciji i nadzoru nad projektom? 5. Koliko zaposlenih ve� pozna ciljeve mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica (postoji naime, mogu�nost da �e zaposlenici projekt krivo razumjeti i smatrati ga kao po�etak smanjivanja broja zaposlenih)? 6. Kako trebaju postupati pojedine skupine zaposlenika? U procesu pripreme pokazatelja uspje�nosti poslovanja, knji�nice obi�no uklju�uju vanjske konzultante, koji nisu optere�eni unutarnjim dogadajima i mogu unijeti svje�e ideje te predlo�iti rje�enja, kojih se zaposlenici ne bi dosjetili. To, naravno, ne smanjuje potrebu za anga�iranjem zaposlenika, ne samo u tom projektu nego i nakon �to zavr�i. Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja mora postati dio procesa menad�menta i redovite kontrole kvalitete poslovanja knji�nica. 4.4 MEDUNARODNI STANDARD ISO O POKAZATELJ IMA USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA 4.4.1 Struktura i namjena standarda Ve� se sedamdesetih godina po�ela intenzivno prou�avati mogu�nost mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica i oblikovanja razli�itih pokazatelja uspje�nosti poslovanja. U Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama i Velikoj Britaniji po�eli su nastajati priru�nici s pokazateljima za razli�ite tipove knji�nica, koji nisu bili jedinstveni te je dolazilo do razlika �ak i kod upotrebe pojedinih termina. Dugo godina se nastojalo posti�i suglasje o popisu najprimjerenijih pokazatelja, na�ina njihove upotrebe te 119 njihovog uvodenja u svakodnevnu praksu knji�nica. U aktivnosti na medunarodnoj razini bili su uklju�eni i IFLA i UNESCO. UNESCO je podupirao razvoj pokazatelja uspje�nosti poslovanja za narodne knji�nice (Keys..., 1990), a IFLA-ina Sekcija za sveu�ili�ne i druge opceznanstvene knji�nice izradila je priru�nik za mjerenje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica (Poli, 1996). Pododbor ISO-a, koji je zadu�en za knji�ni�nu statistiku, na susretu u Kopenhagenu, 1991. godine oformio je radnu skupinu koja bi trebala prou�avati mogu�nost izrade medunarodnog standarda za evaluaciju knji�nica razli�itih vrsta. Skupina je na susretu u Londonu, u svibnju 1992. godine mati�noj organizaciji preporu�ila i naglasila nu�nost oblikovanja medunarodnog standarda o pokazateljima za mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica, jer je knji�nicama potreban za njihov razvoj. ISO je zato oformio skupinu stru�njaka koja je izradila osnove standarda. Osnova standarda ISO 11620, bila je dana u postupak prihva�anju krajem 1994. godine, a kona�na je verzija bila prihva�ena po�etkom 1998. godine. Standard uklju�uje izbor pokazatelja uspje�nosti poslovanja, koji bi trebali biti primjereni za vrednovanje svih vrsta knji�nica i vodi ra�una o tome da knji�nice djeluju u razli�itim okru�enjima, imaju razli�ite korisnike i svaka svoje posebnosti (organizaciju, finaciranje, upravljanje itd.). Svrha standarda bi trebala biti da pospje�uje upotrebu pokazatelja uspje�nosti poslovanja u knji�nicama te da ispunjava njihovo znanje o tome kako se koriste. Upotreba pokazatelja trebala bi biti sastavni dio redovitoga i sistemati�nog procesa planiranja i evaluacije knji�nica. Trebali bi biti pomagalo za ocjenjivanje kvalitete i uspje�nosti pojedinih usluga i drugih aktivnosti knji�nice, te za ocjenjivanje u�inkovitosti raspodjele knji�ni�nih izvora. Druga namjena upotrebe pokazatelja je mogu�nost usporednih analiza uspje�nosti poslovanja knji�nica i informacijskih slu�bi, koje imaju iste programske ciljeve i poslanstva. Standard ne sadr�i pokazatelje za vrednovanje utjecaja knji�nica na korisnike ili okru�enje. Isto tako pokazatelji nisu oblikovani za sve vrste usluga, aktivnosti i upotrebu izvora, bilo da oni jo� nisu bili razvijeni u vrijeme pripreme standarda bilo da nisu odgovarali postavljenim kriterijima. Budu�i da je kvaliteta usluga u knji�nici povezana sa sirom problematikom tj. upravljanjem kvalitetom i 120 osiguravanjem kvalitete, standard ISO 11620 nadovezuje se na standard ISO 9004- 2 63 Standard ISO 11620 ima dva dijela. Prvi sadr�i kriterije za oblikovanje i upotrebu pokazatelja uspjesnosti poslovanja knji�nica kao i njihov popis, a drugi dio opisuje pojedine pokazatelje. Pored popisa pokazatelja sadr�i i upute za njihovo uvodenje, osigurava standardiziranu terminologiju i temeljitu definiciju pojedinih pokazatelja, njihove opise te na�in prikupljanja potrebnih podataka i njihovu analizu. Radna skupina se odlu�ila za izbor onih pokazatellja koji su ili op�e prihva�eni ili pak dobro dokumentirani u ve� postoje�oj literaturi. Nisu prona�li primjerene pokazatelje za utvrdivanje uspjesnosti informacijskih usluga, obrazovanje korisnika i elektroni�ke usluge op�enito. Zato �e postoje�u verziju standarda u budu�nosti trebati nadopuniti.64 Standard ISO nije nadomjestak za postoje�e priru�nike jer je njegova svrha sira. Predstavlja zajedni�ku osnovu za sve vrste knji�nica u razli�itim dr�avama. U prvom redu je namijenjen samoprocjenjivanju knji�nica ( u odredenom vremenskom presjeku ili u razli�itim vremenskim razdobljima), a mo�e poslu�iti i za usporedbu medu knji�nicama. Osigurava prepoznatljivu terminologiju; donosi jednozna�ne nazive za pokazatelje uspjesnosti poslovanja koji se u literaturi pojavljuju pod razli�itim nazivima; date su i op�e definicije va�ne za sve pokazatelje uspjesnosti poslovanja, npr., raspolo�ivost, u�inkovitost itd. 4.4.2 Izbor i upotreba pokazatelja uspjesnosti poslovanja knji�nica Standard preporu�uje knji�nicama da se odlu�e za pokazatelje koji �e im biti najprimjereniji za njihove prilike, uz savjete sa svojim mati�nim ustanovama kao i s drugim zainteresiranim institucijama, npr., lokalnim i dr�avnim organima kao i s korisnicima. Izbor pokazatelja ovisit �e o veli�ini, svrsi i ciljevima knji�nice. Kako bi knji�nica mogla utvrditi koji su joj pokazatelji najprimjereniji, za prikupljanje i analizu podataka te za interpretaciju rezultata i njihovu upotrebu u procesu menad�menta, mora najprije primjereno osposobiti odnosno obrazovati svoje osoblje. ISO 9004-2:1991 "Quality management and quality system elements - part 2: Gudelines for services". 64 Radna skupina stoga nakon prihva�anja standarda radi i dalje i prireduje reviziju standarda, koja je nu�na i zbog revizije standarda za knji�ni�nu statistku (ISO 2789). 121 U odlucivanju o primjerenosti pokazatelja za pojedinu knji�nicu trebalo bi po preporukama standarda ISO voditi ra�una o sljede�im �injenicama: 1. Ho�e li pokazatelj mo�i slu�iti knji�ni�arima, vodstvu knji�nice i korisnicima pri utvrdivanju u kojoj mjeri knji�ni�ne slu�be/usluge ispunjavaju programske ciljeve knji�nice? 2. �ini li se knji�ni�arima da odredena slu�ba ili djelatnost ne radi onako kako bi mogla? Ako postoji sumnja da je to istina, to je dovoljan razlog za upotrebu pravog pokazatelja koji �e pomo�i u utvrdivanju gdje su pote�ko�e. 3. Potrebno je znati koliko su napora knji�ni�ari spremni ulo�iti u prikupljanje i analizu podataka, koji su potrebni za pojedine pokazatelje? To naime zna�i vrijeme, sredstva i poznavanje statisti�ke metodologije. 4. Zahtjevaju li odredeni organi izvan knji�nice podatke o radu pojedinih knji�ni�nih slu�bi odnosno njenih usluga? Ako to tra�e potrebno je utvrditi mogu li ti podaci poslu�iti i za pokazatelje uspje�nosti poslovanja. Lokalni �imbenici zna�i utje�u na izbor pokazatelja, a knji�nica se mora odgovorno odlu�iti koji �e biti najprimjereniji za ocjenjivanje njene djelatnosti s obzirom na njene programske ciljeve. Standard ISO sadr�i opise 29 pokazatelja uspje�nosti sljede�ih usluga odnosno aktivnosti ili njihovih aspekata: � zadovoljstvo korisnika knji�nicom i njenim uslugama � usluge za korisnike: op�i pokazatelji opskrba dokumentima - tra�enje dokumenata posudba dokumenata nabavljanje dokumenata od drugih ustanova odnosno ponudiva�a (meduknji�ni�na posudba) referentne usluge tra�enje informacija raspolo�ivost opreme i prostora � tehni�ke usluge: nabava dokumenata priprema dokumenata obrada dokumenata 122 Knji�nice medu njima izabiru one koji im odgovaraju, a mogu i druge koji nisu obuhva�eni standardom. Sastavlja�i standarda, kao �to je ve� re�eno, nisu uspjeli oblikovati pokazatelje uspje�nosti obrazovanja korisnika, promid�be knji�ni�nih usluga te raspolo�ivosti i iskoristivosti ljudskih resursa. Spomenut �emo jo� da je ve�ina predlo�enih pokazatelja (11) u cijelosti kvantitativna. U popisu preporu�enih pokazatelja uspje�nosti poslovanja, kao prvo naveden je naziv slu�be, usluge ili aspekta djelatnosti koje mjerimo, a potom i naziv odgovaraju�eg pokazatelja (ili vi�e njih). U posebnom dodatku nalazimo detaljnije opise pojedinih pokazatelja, metode za njihovo ra�unanje te upute za obrazlaganje rezultata. Navedena su i upozorenja glede ograni�enja o kojima moramo vodititi ra�una pri upotrebi odnosno obrazlaganju izra�unatih vrijednosti pokazatelja uspje�nosti poslovanja: � Rezultate pojedinih pokazatelja moramo stalno tuma�iti preko njihove veze s ciljevima knji�nice, a ne u smislu optimalnih rezultata pojedinog pokazatelja. Treba voditi ra�una o tome da knji�nica ne mo�e dose�i optimalne rezultate za sve pokazatelje. � Posebnu pozornost treba posvetiti obrazlaganju rezultata. Oni ne�e biti pouzdani ako smo koristili krivo odabiranje uzorka, nepravilna mjerna pomagala ili �ak neprimjerene pokazatelje. � Moramo voditi ra�una i o tome da na vrijednost pokazatelja utje�u i korisnici odnosno njihovo poznavanje radnih procesa u knji�nici. Za nezadovoljstvo s dostupno��u grade postoji, npr., vi�e uzroka, grada mo�e biti lose postavljena, knji�nica mo�da ima premalo grade, mo�da korisnici gradu ne znaju tra�iti itd. Niska vrijednost pokazatelja knji�nici govori da mora potra�iti uzroke i poduzeti odgovaraju�e korake za pobolj�anje. � Odnos izmedu vi�ine ulo�enih sredstava u odredene usluge i njihove kvalitete, nije uvjek u direktnom omjeru niti jednak u svih knji�nicah. � Primarno pokazatelji uspje�nosti poslovanja nisu namijenjeni za usporedivanje medu knji�nicama. Njihova osnovna zada�a je da uz njihovu pomo� knji�nica upozna samu sebe te da mo�e rezultate usporedivati s proteklim godinama. Pod odredenim uvjetima mogu�e su i usporedbe. Standardizacija pokazatelja i postupaka prikupljanja podataka mogu pri tom pozitivno doprinijeti, ali i u takvim slu�ajevima moramo uzimati u obzir posebnosti pojedinih knji�nica i to: njihove programske ciljeve, rezultate kod razli�itih pokazatelja, sredstva, vrste korisnika, na�in upravljanja knji�nicom i radne postupke. Ako usporedujemo rezultate za 123 pojedine pokazatelje uspje�nosti poslovanja, to moramo raditi vrlo oprezno i moramo biti svjesni ograni�ene vrijednosti takve usporedbe. 4.5 POKAZATELJI USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA (IFLA) 4.5.1 Oblikovanje pokazatelja Sekcija IFLA-e za sveu�ili�ne i druge op�eznanstvene knji�nice po�ela se problematikom mjerenja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica baviti na konferenciji IFLA-e u Sydney-u65 1988. godine i nastavila je kroz rad u posebnoj radionici o mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica u Parizu 1989. godine. Tada je nastao popis od pet mjera, koje su smatrali najprimjerenijima za vrednovanje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica s korisni�kog aspekta: 1. relevantnost (razvoja) zbirke, 2. stupanj zadovoljstva korisnika s knji�nicom (utvrdivan pomo�u kvalitativnih metoda), 3. otvorenost (uredovno vrijeme), 4. vremenski razmak od narud�be publikacije do njene raspolo�ivosti na polici i 5. postotak zadovoljenih pitanja odnosno informacijskih zahtjeva korisnika. Na susretu godinu dana kasnije, u Stockholmu, sekcija je odredila radnu skupinu, koja je trebala izraditi upute za mjerenje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica. Radna skupina je po�ela s projektom 1991. godine i njen je cilj bio: izabrati mjere koje �e biti upotrebljive u razli�itim zemljama; ograni�iti se na mjere koje su vezane za korisnike (kvaliteta usluga); prirediti mjere uspje�nosti, ali ne i u�inkovitosti usluga, izabrati mjere uspje�nosti poslovanja kako na razini knji�nice (npr., zadovoljstvo korisnika s knji�nicom u cjelini) tako i na razini njenih pojedinih aktivnosti odnosno usluga. Radna skupina je izradila samo ograni�eni broj pokazatelja (17 od prvobitno 30 predlaganih), koje je mogu�e dopunjavati jer se i visoko�kolske knji�nice mijenjaju. Predlagala je vi�ekratno ponavljanje mjerenja, kako bi knji�nice mogle zapaziti promjene do kojih je do�lo od prethodnih mjerenja. Za testiranje je radna skupina izabrala mjere za op�u upotrebu knji�nica, kvalitetu zbirki, kvalitetu obrade grade, raspolo�ivost tra�enih djela u zbirci, referentne usluge i zadovoljstvo korisnika (Poli, 1993, str. 39). Kod nekih pokazatelja je udru�eno vi�e Bila je nagla�ena nu�nost vrednovanja sveu�ili�nih knji�nica, jer se opseg javnih slu�bi tako pro�irio da su vlade prisiljene smanjivati sredstava za njihovo poslovanje. Za financijere su zanimljive samo organizacije koje daju usluge za koje oni misle da su relevantne, uspje�ne i u�inkovite. 124 aspekata odredene knji�ni�ne usluge.66 U testiranju predlo�enih pokazatelja sudjelovale su knji�nice �lanova radne skupine i ve�i broj njema�kih sveu�ili�nih knji�nica. Radna skupina je projekt zaklju�ila 1996. godine izradom medunarodnih preporuka IFLA-e za mjerenje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica. U priru�niku IFLA-e nagla�eno je da planiranje kvalitete usluga treba pratiti i kontrola njihove kvalitete. Da bi mogli utvrditi posti�e li knji�nica planiranu kvalitetu, potrebno je imati odgovarajuci mjerni instrument, kojega predstavlja mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica (Poli, 1996, str. 16). Sli�no kao kod standarda ISO, preporuke IFLA-e za svaki pokazatelj navode naziv i njegovu definiciju. Navedeni su podaci koji su potrebni za ra�unanje pokazatelja, metodologija prikupljanja podataka, upute za ra�unanje i primjeri obrazlo�enja rezultata. U ovom radu �emo ukratko predstaviti svakog od sedamnaest izabranih pokazatelja. Za njihovu primjenu, naravno da treba voditi ra�una o uputama i tuma�enju, koja su navedena u preporukama IFLA-e (Poli, 1996). Priru�nik, pored opisa pokazatelja sadr�i i popis dodatne literature uz �iju pomo� visoko�kolske knji�nice mogu saznati vi�e o odredenim pokazatelj i m a kao i o njihovoj upotrebi u praksi.67 4.5.2 Odabrani pokazatelji uspje�nosti poslovanja za visoko�kolske knji�nice 4.5.2.1 Tr�i�na prodornost Pokazatelj tr�i�ne prodornosti govori o tome u kojoj su mjeri usluge knji�nice pro�irene medu primarne korisnike. Tr�i�na prodornost je odredena kao postotak potencijalnih korisnika, koji su u odredenom vremenskom razdoblju stvarno koristili visoko�kolsku knji�nicu. Pri tom su potencijalni korisnici skupina pojedinaca kojima je knji�nica primarno namjenjena (u slu�aju visoko�kolskih knji�nica to su �tudenti i nastavno osoblje visoko�kolskih ustanova). Standard ISO naziva ih ciljna populacija knji�nice. Npr., pokazatelj "raspolo�ivost grade" poku�ava ocjeniti kako kvalitetu zbirke tako i primjerenost kataloga i na�ina odlaganja grade u spremi�te. M. B. Line (1996) spominje neke nedostatke priru�nika: u radnoj skupini nije bilo niti jednog predstavnika zemalja u razvoju, izabrani pokazatelji nisu bili testirani nigdje drugdje osim u visoko�kolskim knji�nicama razvijenih zemalja; ne zna se koje je pokazatelje radna skupina odbacila; neki pokazatelji su prili�no neprecizni i ne govore previse o mjerenoj aktivnosti; odredene definicije nisu detaljne itd. Pohvalio je rje�nik termina i bogatu bibliografiju (preko 600 jedinica). 125 Za ocjenu tr�i�ne prodornosti predlagane su dvije metode, koje se razlikuju po zahtjevnosti i iscrpnosti. U visoko�kolskim knji�nicama, gdje je posudba glavni oblik upotrebe knji�nice, u analizi �e se voditi ra�una o aktivnim posudiva�ima tj. korisnicima, koji su u odredenom razdoblju posudili barem jedan dokument. Ako je za knji�nicu relevantnija upotreba drugih usluga (npr., upotreba �ita�kih mjesta odnosno �tudij u prostorima knji�nice) potrebno je prikupiti podatke pomo�u upitnika, kojega se po�alje slu�ajnom uzorku potencijalnih korisnika, ili se obavi telefonski intervju. Anketirani navode jesu li u analiziranom razdoblju koristili knji�ni�ne usluge. Vrijednost pokazatelja se izra�unava kao omjer izmedu aktivnih i potencijalnih korisnika. Na�elno bi ve�a vrijednost pokazatelja trebala biti znak dobre knji�ni�ne djelatnosti. Visoka tr�i�na prodornost nije nu�no povezana s uspje�no��u poslovanja knji�nice i stalno se mora voditi ra�una o �imbenicima, koji mogu uzrokovati visoku ili nisku vrijednost pokazatelja. Vrijednost pokazatelja kod visoko�kolskih knji�nica ovisit �e o stupnju obrazovnog programa, u kojem sudjeluju korisnici, o nastavnim metodama visoko�kolske ustanove, o udaljenosti mjesta prebivanja studenata od knji�nice itd. Visoka vrijednost pokazatelja mo�e biti, npr., posljedica toga da odredenu gradu osigurava, u knji�ni�nom sustavu, samo prou�avana visoko�kolska knji�nica. Ako je vrijednost pokazatelja niska, i knji�nica zapravo u knji�ni�nom sustavu nema "konkurencije", morat �e pobolj�ati usluge koje su za njene korisnike najzanimljivije, npr., produ�iti uredovno vrijeme, pove�ati kvalitetu knji�ni�ne zbirke, pobolj�ati upoznatost javnosti sa svojim uslugama. Ako visoko�kolska knji�nica utvrduje vrijednost pokazatelja "tr�i�na prodornost" i glede pojedinih skupina korisnika, mo�i �e utvrditi koje skupine nisu zadovoljne i za�to (npr., uzrok niske tr�i�ne prodornosti kod skupine korisnika s odredenog znanstvenog podru�ja mo�e biti slaba kvaliteta zbirke za to podru�je). 4.5.2.2 Primjerenost vremena otvorenosti knji�nice Ovaj pokazatelj se ra�una usporedbom broja i rasporeda sati otvorenosti knji�nice sa stvarnim �eljama korisnika. Kao sate otvorenosti knji�nice, ra�una se prosje�an broj sati u tjednu kada je knji�nica otvorena za javnost. Predpostavlja se da postoji raskorak izmedu stvarne otvorenosti i �elja korisnika, jer je otvorenost ovisna o financijskim i kadrovskim izvorima knji�nice. Odredene usluge, koje su dostupne u elektroni�kom obliku (npr., online katalog) korisnici mogu upotrebljavati neovisno o 126 otvorenosti knji�nice s bilo kojeg mjesta izvan knji�nice. Ipak postoji veliki broj usluga koje su jo� uvijek povezane s otvoreno��u knji�nice (npr., posudba grade ili njihova upotreba u prostorima knji�nice). Utvrdivanjem primjerenosti vremena otvorenosti knji�nica utvrduje je li otvorena dovoljno vremena i u odgovaraju�e vrijeme odnosno treba li otvorenost promjeniti (produ�iti, skratiti, preraspodijeliti vrijeme otvorenosti). Podaci za ra�unanje pokazatelja dobiju se anketiranjem slu�ajnog uzorka aktivnih korisnika, kad ulaze ili izlaze iz knji�nice. Korisnike se pita o njihovom mi�ljenju glede vremena otvorenosti odnosno kakvo �ele. Potrebno je paziti na vremenski raspored prikupljanja podataka, koje mora biti jednakomjerno rasporedeno tijekom dana i tjedna, kako ne bi obuhvatili samo korisnike koji dolaze u odredeno vrijeme (npr., ujutro) ili u odredene dane (npr., u subotu). Ako knji�nica ima razli�ito vrijeme otvorenosti za vrijeme ispitnih rokova i za vrijeme praznika ili u razli�itim odjelima, anketiranje se mo�e provesti na razli�itim uzorcima korisnika (npr., korisnici, koji posje�uju knji�nicu za vrijeme praznika, koji posje�uju samo odredene odjele i si.). Prikladno je da se pitanja glede vremene otvorenosti uklju�e u anketu s kojom se utvrduje zadovoljstvo korisnika s knji�nicom odnosno njenim uslugama. Ako veliki postotak korisnika nije zadovoljan vremenom otvorenosti, knji�nica ga mora promjeniti. Mora, naravno postaviti granicu izmedu prihvatljivih i neprihvatljivih �elja.68 Da bi utvrdili smislenost promjene vremena otvorenosti, mo�emo ga promjeniti samo za odredeno razdoblje i u tom vremenu testirati kori�tenost odredenih usluga (npr., u nedjelju prijepodne); svoje vrijeme otvorenosti mo�e usporediti s drugim sti�nim visoko�kolskim knji�nicama, kao i s drugim kulturnim ustanovama (npr., muzejima), koje su otvorene u vrijeme za koje knji�nica nije sigurna da ima smisla da bude otvorena. Pokazatelj "primjerenost vremena otvorenosti" ne govori da li u odredenom vremenskom razdoblju knji�nica nadilazi potrebe korisnika, pa zato mora analizirati (pratiti) u�estalost upotrebe svojih usluga (npr., promatranjem). 4.5.2.3 Kvaliteta knji�ni�ne zbirke Predlo�eni pokazatelj ne ocjenjuje kvalitetu zbirke na osnovi analize uspje�nosti zadovoljavanja potreba korisnika, ve� pomo�u popisa literature, kojega izraduju Ako je produ�ena otvorenost knji�nice povezana s tro�kovima, knji�nica mo�e otvorenost produ�iti samo za odredene usluge, mo�e zaposliti honorarne djelatnike, korisnike mo�e pitati koje bi vrijeme bili voljni �rtvovati na ra�un, npr., produljene otvorenosti na kraju tjedna i si. 127 stru�njaci s odredenog znanstvenog podru�ja69 (ili ga sastavlja knji�nica pomo�u izbora jedinica iz priznate bibliografije). Popis literature knji�nica koristi kao standard kvalitete zbirke. Kvaliteta knji�ni�ne zbirke prosuduje se pomo�u postotka naslova iz popisa literature koji su prisutni u zbirci. Pokazatelj ina�e nista ne govori o o�ekivanjima korisnika glede zbirke, ali mo�e otkriti nedostatke u razvoju zbirke. Prednost takvog na�ina evaluacije jest u njegovoj jednostavnosti, a rezultate mo�emo usporedivati s knji�nicama koje imaju srodne zbirke. Nedostatak je u tome da su popisi literature, koje izraduju stru�njaci, subjektivni i mogu prili�no odstupati od stvarnih potreba korisnika knji�nice. Takav na�in provjeravanja zbirke primjeren je manjim i jako specijaliziranim zbirkama, a manje za cijele zbirke, koje pokrivaju razli�ita znanstvena podru�ja.70 Izbor popisa literature, koji �e poslu�iti kao standard za prosudivanje kvalitete zbirke, od temeljnog je zna�enja za pouzdanost postupka vrednovanja. U pripremi popisa literature va�no je glede prirode zbirke i politike naru�ivanja u knji�nici, odrediti stupanj specijaliziranosti i jezik literature te voditi ra�una o poslanstvu i ciljevima knji�nice. Treba jasno definirati znanstveno podru�je koje �elimo obuhvatiti, a djela ne bi trebala biti starija od datuma kad je knji�nica po�ela izgradivati zbirku. Vrijednost pokazatelja "kvaliteta zbirke" ra�una se tako da stru�ni djelatnici knji�nice najprije u zbirci provjere prisutnost svakog naslova posebno, a potom se ra�una omjer izmedu broja pronadenih naslova i broja naslova u popisu literature. Po�eljan je �to ve�i udio, ako je nizak, uzrok mo�e biti u nerelevantnom popisu literature za konkretnu knji�nicu ili u njenoj neodgovaraju�oj nabavnoj politici. Prije no �to knji�nica promijeni nabavnu politiku, mora provjeriti jesu li i korisnici mi�ljenja da je doista potrebno zbirku dopuniti. 4.5.2.4 Kori�tenost knji�ni�ne zbirke Vrijednost pokazatelja predstavlja odnos izmedu broja dokumenata, koji su bili upotrebljeni (posudeni izvan knji�nice ili kori�teni u prostorima knji�nice) u odredenom vremenskom razdoblju i broja svih dokumenata u knji�ni�noj zbirci. Smisleno je da popis prire�fuje visoko�kolski odjel za odredeno znanstveno podru�je ili akademsko osoblje s tog podru�ja. 70 Npr., informacija da knji�nica ima 35,5% svih naslova iz nacionalne bibliografije je manje upotrebljiva od tvrdnje da u knji�ni�nim zbirkama mo�emo na�i 74% naslova iz �etiri bibliografije o engleskom jeziku i literaturi (Poli, 1996, str. 53). 128 Pokazatelj odra�ava stupanj upotrebe zbirke a tirne i njenu kvalitetu. Kvaliteta zbirke je u tom slu�aju odredena stvarnim potrebama korisnika. Ocjenjuje se samo zbirka koja je u upotrebi. Ako dio zbirke ima arhivsku funkciju, stvarne potrebe korisnika nisu najprimjereniji kriterij za njeno vrednovanje. Visoko�kolske knji�nice su dugo izbjegavale prikupljanje podataka o upotrebi grade u prostorima knji�nice, jer ih nije jednostavno prikupiti, a naro�ito ako je grada u otvorenom pristupu. Za ra�unanje vrijednosti pokazatelja treba prikupiti podatke o broju dokumenata u zbirci, o posudbi dokumenata (kao i o produ�ivanju i meduknji�ni�noj posudbi) u odredenom vremenskom razdoblju (obi�no kalendarska godina) te o upotrebi dokumenata u knji�nici. Prve dvije vrste podataka daje knji�ni�na statistika, a podaci o upotrebi dokumenata unutar knji�nice dobivaju se na razli�ite na�ine, npr., metodom samoporu�ivanja korisnika, ozna�avanjem upotrebe dokumenata na listi�ima odnosno naljepnicama, s kojim opremamo unutarnju stranicu korica dokumenata, metodom nenametljivoga promatranja korisnika iN tako da upotrebljenu gradu na police vra�a knji�ni�no osoblje. Ako se pona�anje korisnika u promatranom razdoblju bitno mijenja, pri poop�avanju rezultata treba biti oprezan. Ve�a vrijednost pokazatelja zna�i ve�i stupanj iskori�tenosti knji�ni�ne zbirke.71 Ako je iskoristenost niska, potrebno je potraziti uzrok - mo�da zbirka ne odgovara potrebama korisnika, mo�da je zastarjela, sadr�i premalo primjeraka najtra�enije grade ili su se pojavile druge knji�nice, koje pokrivaju ista znanstvena podru�ja. Na vrijednost pokazatelja utje�e broj primjeraka pojedinog naslova grade, opseg nerelevantne grade u zbirci, brzina ponovnog postavljanja grade na police u otvorenom pristupu, rok posudbe, promid�bena aktivnost knji�nice itd. Prosudba o zadovoljivoj iskori�tenosti knji�ni�ne zbirke ovisna je o poslanstvu i ciljevima visoko�kolske knji�nice (mala iskoristivost je uobi�ajena, npr., u slu�aju knji�nica koje imaju arhivsku funkciju ili je zbirka vrlo specifi�ne grade). Ako je stupanj upotrebe zbirke nizak, knji�nica mo�e napraviti dodatne analize - izra�unati pokazatelje upotrebe za pojedine djelove zbirke ili za pojedina znanstvena podru�ja. Mo�e upotrebiti i pokazatelje za utvrdivanje kvalitete zbirke, raspolo�ivost knji�ni�ne grade i analizu dokumenata, koji ne cirkuliraju. Ako se pokazatelj koristi redovito, knji�nica mo�e pratiti promjene u opsegu cirkulacije grade. Potrebno je G. Ford (1989) predla�e i mjerenje uspje�nosti upotrebe dokumenata. Radi se o utvrdivanju vremena koje je korisnik potro�io za "upotrebu" dokumenta, jer su neki autori mi�ljenja da je to mjerilo tzv. vrijednosti dokumenta. Ford sa�imlje tvrdnje Hamburga, koji je ra�unao prosje�no vrijeme koristenja knjige - 2,25 sati. 129 voditi ra�una o tome da na vrijednost pokazatelja utje�u i brojne navike korisnika (studiraju li radije kod ku�e ili u knji�nici), primjerenost opreme, �ita�ki kapaciteti knji�nice, vrijeme otvorenosti, opseg zbirke u slobodnom pristupu i opseg zbirke, koja je na raspolaganju samo za upotrebu u prostorima knji�nice. 4.5.2.5 Upotreba knji�ni�ne zbirke s obzirom na znanstvena podru�ja dokumenata Pokazatelj se odnosi na stupanj upotrebe zbirke s obzirom na znanstvena podru�ja dokumenata; godi�nji prirast po pojedinom znanstvenom podru�ju i godi�nji iznos potro�enih sredstava za gradu po pojedinom znanstvenom podru�ju. �to se ti�e omjera tih �imbenika, zbirka mo�e biti glede podru�ja previse ili premalo kori�tena. Prevelika kori�tenost zbirke, koja pokriva odredeno znanstveno podru�je, ukazuje na neuskladenost izmedu potreba i opskrbe gradom. Ako je opskrba gradom ve�a no �to su potrebe, to je znak da je grada premalo kori�tena. Potreba za gradom se mjeri brojem posudbe (ne ra�una se upotreba u knji�nici) u odredenom razdoblju, a opskrba odgovaraju�im dokumentima s godi�njim prilivom grade po pojedinim znanstvenim podrucjima i s visinom nabave potro�enih sredstava. Pokazatelj upotrebe zbirke po znanstvenim podrucjima relevantan je za monografske publikacije i manje je primjeren za periodiku, jer se ona koristi uglavnom u knji�nici. Vrijednost pokazatelja omogu�uje zaklju�ivanje o primjerenosti raspodjele sredstava za kupnju grade po znanstvenim podrucjima i o primjerenosti nabavne politike op�enito. Mo�emo utvrditi takoder ho�e li nabavna politika odgovarati potrebama korisnika. Upotreba pokazatelja je primjerena naro�ito za analizu znanstvene literature. Usporedbe medu knji�nicama mogu�e su samo u slu�aju da je struktura njihovih zbirki i nabavna politika jednaka kao i znanstvena podru�ja koja pokrivaju. Priru�nik IFLA-e savjetuje ve�im visoko�kolskim knji�nicama da uzmu slu�ajni uzorak trenutno tra�ene znanstvene literature i usporede upotrebu zbirke s utro�kom sredstava za svako podru�je te s godi�njim prirastom grade na odredenom podru�ju. Druga metoda je usmjerena na monografije u zbirci, koje je knji�nica nabavila za posudbu.72 U uzorak se uklju�uju monografije nabavljene u odredenom razdoblju, a 72 Uzorak bi trebao pokrivati barem 10% godi�njeg prirasta monografija. Ako je grada ra�unalno obradena, pri izboru treba voditi ra�una o sadr�ajnoj obradi i datumu nabave odredene jedinice. Za svaku monografiju prikupimo podatke o posudbi za posljednje dvije godine, a ako ima vi�e primjeraka istoga naslova, moramo broj posudbe podijeliti s brojem primjeraka. Za ocjenu intenzivnosti upotrebe pojedine monografije preporu�a se grupiranje rezultata u razrede. Dodatno treba biti oprezan s dokumentima koji nisu nikada bili posudeni te treba potra�iti uzroke takvom stanju. 130 pri utvrdivanju broja posudenih monografija u uzorku, vodi se ra�una da budu samo one od �ije je nabave pro�lo najmanje dvije godine (jer je potrebno vrijeme za njihovu obradu, raspoto�ivost za posudbu i uklju�enost u kataloge, bibliografije itd.). Prvo se ra�una postotak posudbe po znanstvenim podru�jima (svaki naslov u uzorku uvr�tava se u odredeno znanstveno podru�je, a broj posudbe po pojedinom znanstvenom podru�ju se dijeii sa zajedni�kim brojem posudbe monografija u uzorku). Ra�una se i odnos izmedu upotrebe zbirke, s obzirom na podru�je i utro�enih sredstava za nabavu monografija za to podru�je, te odnos izmedu upotrebe zbirke s obzirom na podru�je i prirast zbirke po podru�jima. Kako bismo lak�e ocjenili stupanj upotrebe zbirke s obzirom na podru�je, preporu�a se da dobivene vrijednosti za pojedina podru�ja jo� usporedimo s drugim podru�jima (postoci posudbe po pojedinim podru�jima dijele se s postotkom godi�njeg prirasta odnosno s postotkom utro�enih sredstava za kupnju monografija po podru�jima). Za te dvije vrijednosti ra�una se srednja vrijednost, koja predstavlja stupanj upotrebe pojedinog dijela zbirke. Ve�i je stupanj upotrebe grade, bolji �e bit omjer izmedu prirasta, izdataka i upotrebe fonda za analizirano znanstveno podru�je. Ako su vrijednosti pokazatelja za pojedina podru�ja jednake, stupanj upotrebe zbirke po pojedinim podru�jima uravnote�en je (vrijednost je 1), manje vrijednosti ukazuju na premalu kori�tenost zbirke, a vi�e na ve�u kori�tenost. Ako je vrijednost pokazatelja niska to mo�e zna�iti da knji�nica nema grade koju korisnici tra�e ili pak korisnici s tog podru�ja ne dolaze u knji�nicu. Daljnje analize mogu pokazati za�to fond ne odgovara korisnicima. Velike razlike u stupnju upotrebe fonda po pojedinim znanstvenim podru�jima knji�nicu upozoravaju da �e morati promjeniti nabavnu politiku i na�in raspodjele financijskih sredstava. Vrijednost pokazatelja sama po sebi naravno, jo� nije razlog za promjene, jer je vi�e �imbenika koji utje�u na nj73 i preporu�ljivo je ponoviti mjerenja. U IFLA-inom priru�niku zato nalazimo na upozorenje da se vodi ra�una da je vrijednost pokazatelja samo jedan od �imbenika koji utje�u na selekciju pri nabavi grade, a istovremeno zna�enje pokazatelja ne bismo smijeli podcjenjivati. 131 4.5.2.6 Udio neupotrebljenih dokumenata u knji�ni�no] zbirci Ovaj pokazatelj predstavlja postotak dokumenata u zbirci koji u odredenom razdoblju nisu bili posudeni. Pokazatelj je ograni�en samo na dio zbirke koji je namjenjen posudbi, jer bi bilo nemoguce pratiti upotrebu svakog pojedinog dokumenta u dulje vrijeme.74 Preporu�ljivo ga je upotrebljavati zajedno s pokazateljem upotrebe zbirke, koji predstavlja odnos izmedu broja dokumenata u zbirci i broja posudbe iz te zbirke, bez obzira na to jesu li neki dokumenti mogli biti kori�teni �e��e od drugih, a neki pak nisu uop�e kori�teni. Suprotno njemu pokazatelj "udio neupotrebljenih dokumenata" odnosi se na pojedini dokument i njegovu upotrebu. Zbirka kao cjelina mo�e biti kori�tena, iako u njoj postoje podrucja koja korisnici uop�e ne tra�e. Vrijednost pokazatelja se uzima u obzir pri odlu�ivanju grade za otpis i pri nabavnoj politici odnosno pri planiranju utro�ka sredstava. Za ra�unanje pokazatelja potrebni su podaci o veli�ini analizirane zbirke te o dokumentima, koji u odredenom vremenskom razdoblju nisu bili nikada posudivani. IFLA-in priru�nik ne preporu�a odabir uzorka zbirke jer mogu postojati skupine neupotrebljavanih dokumenata u razli�itim dijelovima zbirke, koje uzorkom ne�emo obuhvatiti. Vremensko razdoblje koje �emo uzeti u obzir, bit �e kra�e za zbirke koje se teku�e upotrebljavaju (npr., za dodiplomski �tudij) i dulje za specijalne zbirke, npr., s podrucja arheologije. Vrijednost pokazatelja dobivamo tako da broj neupotrebljenih dokumenata usporedimo s brojem dokumenata u analiziranoj zbirci. Ako veliki postotak zbirke nije bio posudivan, knji�nica mora utvrditi koji se dokumenti nisu posudivali i uzroke tome.75 Ako veliki dio dokumenata ne cirkulira, jer ih korisnici ne tra�e, mo�da �e biti potreban otpis, mo�da treba promjeniti nabavnu politiku, preraspodijeliti sredstva na ona podrucja koja se tra�e, kao i promovirati upotrebu Npr., ograni�enje posudbe odredene grade samo na �itaonicu, ograni�enje pri samoj posudbi grade, pote�ko�e pri odredivanju pojedinih podrucja, nejasna nabavna politika itd. Pretpostavka pokazatelja je da je uspje�nost poslovanja knji�nice ve�a ako je ve�i dio zbirke koristen. To vrijedi samo ako je primarni cilj izgradnje zbirke njena upotreba, a ne arhiviranje. Pri analizi je potrebno izlu�iti sve dokumente koji nisu namjenjeni cirkulaciji. Smisleno je analizirati teku�e kori�tenu zbirku, koja, npr., nije starija od deset godina i koja nije bila nabavljena obveznim primjerkom. Potrebno je izlu�iti i gradu koja je namjenjena samo za posudbu u knji�nici. Pokazatelj mo�emo izra�unati i za pojedine djelove zbirke, ako poznamo veli�inu zbirke na pojedinom znanstvenom podru�ju. 5 Mo�da nisu izlu�eni arhivski primjerci, grada je mo�da zastarjela, odredena znanstvena podrucja mo�da u tom trenutku nisu bila zanimljiva, neposudivana grada je mo�da pohranjena na drugoj lokaciji pa bi korisnici morali na nju �ekati, zapisi o dokumentima su mo�da samo u klasi�nim katalozima itd. 132 dokumenata iz onih dijelova zbirke koje korisnici ne poznaju dovoijno, smjestiti gradu na primjereniju lokaciju, gradu ra�unalno obraditi itd. 4.5.2.7 Uspje�nost tra�enja podataka o dokumentima u knji�ni�nim katalozima Vrednovanje kvalitete knji�ni�nih kataloga knji�nice su zapo�ele masovno provoditi nakon 1930. godine, kada je W. M. Randall, na konferenciji ALA naglasio da za pobolj�anje kvalitete kataloga nije dovoijno samo prou�avati katalo�na pravila i kataloge, nego i korisnike kataloga i njihove karakteristike. Prou�avanje knji�ni�nih kataloga s korisni�kog aspekta mo�e biti usmjereno na korisnike, vrste kataloga, razloge za upotrebu kataloga, podatke o tra�enju dokumenata, za korisnike najva�nije podatke iz katalo�nog zapisa, na�ine pretrazivanja u katalozima i uspje�nost pretrazivanja u katalozima (Petek, 1998, str. 133).76 Utvrdivanje uspje�nosti pretrazivanja u katalozima temelji se na pretpostavci da je pretra�ivanje uspje�no ako korisnik nade zapis o izvoru kojega je tra�io. Vrijednost pokazatelja uspje�nosti pretrazivanja u katalogu predstavlja udio pretra�ivanih naslova dokumenata koje korisnici nalaze u katalogu. Ovaj pokazatelj govori i o uspje�nosti knji�nice pri izradi kataloga kao u�inkovitog pomagala za pretra�ivanje dokumenata. Na uspje�nost pretrazivanja utje�u osposobljenost korisnika za upotrebu kataloga i kvaliteta kataloga. Analizom pona�anja korisnika pri upotrebi kataloga dobivamo informacije o to�nosti bibliografskih elemenata, na kojima temeljimo pretrazivanja te o poznavanju razli�itih vrsta kataloga kao i katalogizacijskih pravila. Mogu�e je utvrditi i pote�ko�e koje imaju pojedine skupine korisnika pri pretra�ivanju bibliografskih podataka, �to nam poma�e pri planiranju obrazovanja korisnika. Analiza poma�e pri utvrdivanju potpunosti odnosno nepotpunosti kataloga (npr., nedostaju dodatni opisi, uputnice itd.), a u slu�aju online kataloga jesu li su�elja korisniku prilagodena. Mjerenje uspje�nosti pretrazivanja zapisa o dokumentima naro�ito je va�no za visoko�kolske knji�nice sa spremi�nim sustavom pohranjivanja grade, jer je kod njih katalog taj koji stoji izmedu korisnika i grade, koja se tra�i. Ako bismo �eljeli usporedivati rezultate medu knji�nicama, moramo voditi ra�una o mogu�im razlikama Opse�nije vrednovanje knji�ni�nog kataloga provela je Centralna tehni�ka knji�nica u Ljubljani i to u okviru izrade magistarskog rada. Vidi: Petek Marija, "Vrednovanje kataloga knjiga u Centralnoj tehni�koj knji�nici u Ljubljani". Vara�din: FOI, 1994. Bila je utvrdena uspje�nost pretrazivanja od 89,2%. 133 u kataloznim pravilima i vrstama kataloga. Potrebne podatke mo�emo prikupljati na razli�ite na�ine, npr., promatranjem korisnika, anketnim upitnikom, intervjuem ili kombinacijom metoda. IFLA visoko�kolskim knji�nicama preporu�uje upotrebu metoda anketnog upitnika, koji je opisan i u standardu ISO 11620. Podaci se prikupljaju tako da se korisnike pri ulazu u knji�nicu pita, ako budu tra�ili dokumente pomo�u kataloga i ako su knji�nicu posjetili s tom namjerom, jesu li voljni ispuniti anketu. U anketi ih se pita o bibliografskim podacima koje tra�e i o uspje�nosti njihovog pretra�ivanja. Podaci se ne prikupljaju na po�etku studijske godine, kada je puno novih korisnika, koji jo� ne poznaju postupke pretra�ivanja. Potrebno je uzimati u obzir kako uspje�na tako i neuspje�na pretra�ivanja. Naslove, koje korisnici nisu prona�li, provjerava iskusni katalogizator - jedinice mo�da nisu zapisane u katalogu, korisnik ih nije prona�ao zbog svoje pogre�ke (krivi ili nepotpuni bibliografski podaci, nedovoljno poznavanje katalogizacijskih pravila itd.) ili pak zbog pogre�ke knji�nice (pogre�ni katalo�ni zapisi, nedostatni dodatni opisi itd). Stupanj uspje�nosti pretra�ivanja u katalogu ra�una se usporedbom broja nadenih naslova s ukupnim brojem trazenih dokumenata, a stupanj neuspjesnosti usporedbom izmedu broja naslova, koji nisu nadeni zbog korisnikovih pogre�aka i broja trazenih dokumenata. Ra�una se i postotak neuspje�nih pretra�ivanja kojima je uzrok bila knji�nica sa svojim pogre�kama. Uzrok niskoj uspje�nosti pri pretra�ivanju mo�e biti niska kvaliteta kataloga, �to zna�i da bi trebalo na osnovi redovitog provjeravanja na uzorku jedinica brinuti se za njegovo pobolj�anje. Niska uspje�nost pri pretra�ivanju OPAC-a nastaje zbog prevelike kompleksnosti trazenih postupaka ili neodgovaraju�e pomo�i na ekranu. Nista ne poma�e, ako korisnici imaju nepotpune bibliografske podatake. Uspje�nost pretra�ivanja u katalogu obi�no knji�nica ne mo�e pove�ati pojednostavljenjem katalo�nih pravila, ali mo�e pobolj�ati program obrazovanja korisnika. 4.5.2.8 Uspje�nost pretra�ivanja dokumenata po temi Vrijednost pokazatelja predstavlja udio nadenih naslova dokumenata u sadr�ajnom odnosno stru�nom katalogu, koji se podudaraju sa sadr�ajnom potrebom korisnika. Pokazatelj slu�i za ocjenu kvalitete kataloga i informiranja korisnika. Kao uspje�no pretra�ivanje smatra se ono koje zadovoljava dva osnovna uvjeta: � odziv mora biti visok (na odredenu temu mora biti nadeno �to ve�i broj naslova) i 134 � preciznost mora biti visoka (�to ve�i broj nadenih naslova se mora detaljno podudarati s temom iz upita). Mjerenje stupnja uspje�nosti sadr�ajnog pretra�ivanja poma�e otkriti slabosti klasifikacijskog sustava, slabosti metoda pretra�ivanja, slabosti sustava za pretra�ivanje te nepoznavanje pravila po kojima je izgraden katalog. Pokazatelj bi trebao biti primjeren knji�nicama, koje imaju sadrzajne odnosno stru�ne kataloge (klasi�ne iN ra�unalne), a naro�ito za knji�nice sa zatvorenim pristupom gdje korisnici moraju nu�no upotrebljavati kataloge. Ovaj pokazatelj mo�emo koristiti odvojeno po skupinama korisnika, a usporedbe medu knji�nicama mogu�e su samo ako imaju iste vrste kataloga i upotrebljavaju ista pravila za obradu grade. Autori IFLA-inog priru�nika upozoravaju da je vrednovanje pretra�ivanja po sadr�ajnom odnosno stru�nom katalogu vremenski dugotrajno, a kona�ni uspjeh pretra�ivanja te�ko je ocijeniti, jer �ak i iskusni knji�nicah ne nalaze u katalozima sve informacije o odredenoj temi.77 Za ra�unanje pokazatelja prikupljaju se podaci o broju jedinica (razvrstanih po klju�nim rije�ima), koje je na�ao korisnik i koje smatra relevantnima, kako on tako i knji�ni�ar, predmetni stru�njak. Potrebni su i podaci o broju naslova u katalogu, koji odgovaraju tra�enoj temi i koje je dodatno prona�ao knji�ni�ar. Potom izra�unavamo odnos izmedu broja relevantnih naslova, koje je prona�ao korisnik i stvarnog broja naslova, koji odgovaraju tra�enoj temi. Na vrijednost pokazatelja utje�e �injenica da pretra�ivanje mo�e biti neuspje�no zbog korisnika (razina znanja, poznavanje kataloga, pogre�an izbor klju�nih rije�i itd.), zbog klasifikacijskog sustava (komplicirana pravila, zastarjeli sustav iN pojmovnik, sustav ili pojmovnik ne odgovaraju skupini korisnika, klju�ne rije�i nisu dovoljno detaljne itd.) i zbog neprimjerenog sustava kataloga (vi�e kataloga s razli�itim pravilima, slaba programska podr�ka za pretra�ivanje, slabo korisni�ko su�elje). Kako bi se uspje�nost pretra�ivanja dokumenata po temi pove�ala u visoko�kolskim knji�nicama se mora pobolj�ati informiranje i obrazovanje korisnika, a mo�e se pobolj�ati Za dobivanje informacija o na�inu pretra�ivanja podataka u katalogu mogu�e je koristiti metode kao �to su promatranje, analiza pona�anja korisnika ili korisnici sami na glas analiziraju protokol pretra�ivanja, koji su koristili. Za ocjenu uspje�nosti pretra�ivanja koristimo upitnik i uzorak korisnika pitamo koju su temu pretra�ivali, koje su klju�ne rije�i upotrebili pomo�u kojih su na�li relevantne izvore te broj relevantnih izvora. Takvu metodu preporu�a i standard ISO 11620. Knji�ni�ar (predmetni stru�njak) detaljnije definira temu pretra�ivanja i rekonstruira pretra�ivanje, kako bi provjerio jesu li sve rije�i odgovarale temi koja je bila tra�ena. Mi�ljenje knji�ni�ara o tome da li neki naslov stvarno odgovara temi koju korisnik tra�i, naravno subjektivno je i ovisno o njegovom poznavanju teme. 135 preglednost i jasno�a klasi�nih kataloga kao i briga oko bolje pomo�i na ekranu kod automatiziranih kataloga. 4.5.2.9 Brzina nabave knji�ni�ne gra�e Kod ra�unanja vrijednosti pokazatelja brzine nabave grade radi se o utvrdivanju vremenskog razmaka od dana kada je odredena publikacija bila tiskana i dana kada ju je knji�nica dobila. Mogu�e je utvrditi: � brzinu narudzbe (vrijeme od tiskanja publikacije do dana kad ju je knji�nica naru�ila) i � brzinu nabave (vrijeme od narudzbe publikacije do njenog dolaska u knji�nicu). Pokazatelj upu�uje na brzinu reagiranja knji�nice na izdate dokumente, ali govori i o brzini dobavlja�a u nabavi naru�enog dokumenta. Uz pomo� analize brzine nabave knji�nica otkriva zaka�njenja i poku�ava prona�i puteve za pospje�enje procesa te ocjenjuje pojedine dobavlja�e glede njihove brzine i pouzdanosti pri nabavi naru�enih dokumenata. Naravno, nije svrha utvrditi jedino uspje�nost posrednika nego i knji�nice. Samo ako je dokument naru�en dovoljno rano, dobavlja� ga mo�e nabaviti odmah po izlasku, potrebe korisnika biti �e pravovremeno zadovoljene i brzina nabave �e biti zadovoljavaju�a. Brzina narudzbe dokumenata je sastavni dio brzine nabave, na koju je nu�no brzo i u�inkovito utjecati. Pri usporedivanju knji�nica treba voditi ra�una o znanstvenim podru�jima, koja pokrivaju i postotku stranih publikacija u analiziranom uzorku.78 Vrlo su zanimljivi rezultati usporedbe dobavlja�a medu razli�itim knji�nicama. Standard ISO 11260 obuhva�a samo utvrdivanje srednjeg vremena dobave grade, dakle ocjenjuje uspje�nost poslovanja dobavlja�a grade. Podatke o izdanju publikacija knji�nica dobiva od izdava�a iN iz nakladni�kih kataloga. Za svaki naslov, za kojega utvrdi datum izlaska, utvrduje i datum narudzbe, datum prijema i dobavlja�a. Za narudzbe prije izlaska publikacije utvrduje se brzina nabave (svi dani od izlaska do dolaska publikacije u knji�nicu). Pokazatelj predstavlja odnos izmedu broja dana i broja naslova u uzorku. Za naslove, koji su bili naru�eni nakon izlaska, utvrduje se prosje�na brzina nabave (broje se dani od izlaska do dana 78 Za ra�unanje pokazatelja brzine nabave knji�nice koriste uzorak publikacija s razli�itih znanstvenih podru�ja, koje �e iza�i u odredenom vremenskom razdoblju (npr., u pola godine), u zemlji i inozemstvu. Uzorak neka sadr�i samo aktualne monografske publikacije, za �iju se narud�bu knji�nica odlu�ila. Izlu�e se naslovi koje �e dobiti po zakonu o obveznom primjerku, periodika, permanentne narudzbe, primjerci koje knji�nica dobiva besplatno, kao dar ili zamjena. Brzina nabave se utvrduje samo za ustaljene postupke narudzbe, a ostalo se izlu�uje (npr., brze narudzbe, narud�ba dodatnih primjeraka itd.). 136 narud�be te od dana narud�be do dana prijema). Mo�emo utvrditi i prosje�nu brzinu nabave (prosjek izmedu brzine dobave i nabave). Ako knji�nica utvrdi kasnjenje u nabavi, za to mo�e biti kriva njena sporost u pra�enju publiciranja novih relevantnih djela, mo�e biti prespora pri provodenju narud�be ili pri reklamiranju vremenski prekora�enih dostava, mo�e biti prespora dostava publikacija izmedu nakladnika i prodava�a ili se pak mo�e raditi o lo�em posredniku (prodava�u). Naro�ito je potrebno biti oprezan kod dobavnih rokova, koji odstupaju od prosjeka i utvrditi uzroke ka�njenja. 4.5.2.10 Brzina obrade knji�ni�ne grade Vrijednost pokazatelja predstavlja vrijeme od prispje�a dokumenta u knji�nicu do vremena kada je korisnicima na raspolaganju. Pokazatelj govori koliko je dobro organiziran radni proces u knji�nici. Analiziranjem brzine obrade grade visoko�kolske knji�nice otkrivaju mogu�a zaka�njenja pri obradi grade, njihove uzroke te tra�e na�ine kako ih otkloniti. Zanimljivo je prou�iti i brzinu obrade dokumenata po pojedinim znanstvenim podru�jima. Kod usporedbi medu knji�nicama treba voditi ra�una o sli�nostima odnosno razlikama u njihovom procesu obrade grade (npr., kori�tena pravila i standardi, stupanj automatizacije, upotreba uzajamnog kataloga). Uzorak dokumenata treba opremiti listi�ima (iako knji�nica ima, npr., uveden potpuno automatizirani sistem), na kojima su navedeni svi odjeli u koje dokument kroz obradu putuje, npr., nabava, formalna obrada, sadr�ajna obrada, uvez, oprema dokumenata, postava dokumenata. Svaki odjel upisuje datum prijema i predaje dokumenta. Na taj na�in knji�nica ima na kraju popis datuma, od dana kada je dokument prispio u knji�nicu do dana kada je bio postavljen na poli�u odnosno dostupan korisnicima. Vrijednost pokazatelja brzine obrade grade visoko�kolska knji�nica mo�e izra�unati tako da prebroji sve dane (uklju�uju�i i vikend) od prispje�a grade u knji�nicu do dana kada je postala dostupna za upotrebu. Ukupan broj dana za sve analizirane dokumente podijeli se sa brojem dokumenata u uzorku.79 Ako je vrijednost pokazatelja visoka, to ukazuje na kasnjenje pri obradi (mo�e biti lose organizirana, redoslijed postupka obrade mo�da nije najbolje osmi�ljen, mo�da dokumenti zaostaju Standard ISO 11620 opisuje druga�iju metodu izra�unavanja pokazatelja i to ra�unanje srednjeg vremena obrade dokumenta. 137 u jednom odjelu, mo�da su djelatnici preoptere�eni itd.). Uspje�nost obrade grade u tom �e slu�aju knji�nica morati pobolj�ati.80 4.5.2.11 Raspolo�ivost grade Pokazatelj predstavlja odnos izmedu opskrbe dokumentima i potrebe za njima, a njegova vrijednost predstavlja udio grade koji korisnici tra�e i koja im je stvarno na raspolaganju u knji�nici (u originalnom obliku ili kao kopija). Kao raspolo�ive smatra se dokumente koji su korisnicima na raspolaganju odmah, kao i one na koje moraju �ekati neko vrijeme, jer su u spremi�tu. Raspolo�ivost grade va�an je pokazatelj uspje�nosti poslovanja knji�nice, jer mi�ljenja korisnika o knji�nici u velikoj mjeri ovise o raspolo�ivosti grade koju tra�e.81 Vrijednost pokazatelja je ve�a ako nabavna politika vodi ra�una o potrebama korisnika; ako je na raspolaganju dovoljno primjeraka grade koje se najvi�e tra�i; ako je grada smje�tena na pravom mjestu; ako je nabavljena grada bila i obradena i ako su knji�ni�ni katalozi dobri. Vrijednost pokazatelja se mo�e izra�unati za cijelu zbirku ili samo za neke njene dijelove (npr., znanstvena podru�ja), a s drugim knji�nicama se njegova vrijednost mo�e usporedivati samo ako imaju jednaka poslanstva, ako se vodi ra�una o razlikama u strukturi korisnika i o pokrivenosti fondova po strukama. Mogu�e je utvrditi dvije vrste raspolo�ivosti grade: korisnici mogu tra�iti gradu o odredenoj temi ili pak tra�e unaprijed poznatu gradu. Pokazatelja je lak�e izra�unati ako se tra�i unaprijed poznati dokument, jer je ina�e te�ko odrediti broj dokumenata koji pripadaju u odredeno sadr�ajno podru�je (mogu�a je samo procjena).82 Mo�emo razlikovati dvije razine raspolo�ivosti grade i to: To se mo�e izvesti, npr., pojednostavljenjem postupka obrade, dnevnom obradom grade, fieksibilnijom raspodjelom djelatnika i uklju�ivanjem u sustav uzajamne obrade grade ili kupnjom katalo�nih zapisa. 81 G. Ford (1989) definira raspolo�ivost kao omjer izmedu tra�enih i dobivenih dokumenata u odredenom razdoblju. Navodi da su razli�ite knji�nice dobile rezultate izmedu 36 i 72%. Smith i Granade opisuju jednu od takvih �tudija, koja su pokazala da je u prou�avanoj odjelnoj knji�nici Sveu�ili�ta Tennessee (SAD) bilo raspolo�ivo 53,8% tra�enih dokumenata (Smith i Granade, 1978). Sti�ne rezultate dala je �tudija u Sveu�ili�noj knji�nici Manchester, dobili su raspolo�ivost grade od 53,6% (Tuck, 1995). 82 IFLA prepru�uje da knji�nica priredi 200 upitnika na kojima su u prosjeku dva naslova. Priru�nik namjerno ne navodi uzorak upitnika jer ne mo�e biti jednak za razli�ite knji�nice. Mora sadr�avati prostor za opis izvora i njegovu oznaku (signaturu) te mjesto za oznaku, ako korisnik nije prona�ao gradu. Korisnika mo�emo pitati je li knjigu posudio ku�i i ako nije za�to nije (koristio ju je u �itaonici, samo ju je rezervirao, utvrdio je da ne odgovara njegovim potrebama itd). Poseban prostor se predvidi za knji�ni�ara, koji upisuje je li dokument bio nabavljen, obraden, naden u katalogu, nije bio posuden (jo� uvijek je na polici), bio je naden 138 � op�a raspolo�ivost odnosno udio tra�ene grade koji je u fondu i � posebna raspolo�ivost odnosno udio tra�ene grade koji je i stvarno na raspolaganju za posudbu (grada nije posudena, izgubljena, zametnuta itd.). Standard ISO 11620 preporu�uje utvrdivanje uspje�nosti osiguravanja grade pomo�u �etiri pokazatelja uspje�nosti. lako metoda utvrdivanja toga aspekta uspje�nosti poslovanja knji�nice zahtijeva dosta vrijemena, ipak je va�na za knji�ni�ni menad�ement. Ako je naime, stupanj raspolo�ivosti grade nizak nu�no je utvrditi i otkloniti njegove uzroke. Uzrok mo�e biti zbirka koja ne odgovara korisnicima, prespora obrada grade, prezahtjevnost kataloga za korisnike, previse kataloga, katalozi izradeni na osnovi razli�itih pravila obrade grade, mo�e biti previse grade posudeno, premala preciznost pri ulaganju grade u police itd. Preporu�uje se vi�ekratno mjerenje raspolo�ivosti grade jer rezultati mogu ovisiti o vremenu odabiranja uzorka. Na rezultate mogu utjecati i prethodna o�ekivanja korisnika koja moramo prou�iti (ako su o�ekivanja vrlo visoka i korisnici �e o�ekivati da u knji�nici nadu jako specijaliziranu gradu to mo�e rezultirati ni�im rezultatom odnosno obrnuto). 4.5.2.12 Brzina dostave dokumenata Ovaj pokazatelj predstavlja prosje�no vrijeme od trenutka kada korisnik zapo�ne postupak za posudbu dokumenta do trenutka kada je dokument na raspolaganju na pultu za posudbu. Radi se o jednom od pokazatelja pravovremenosti osiguravanja usluge.83 Koristimo ga samo za ocjenjivanje dostave dokumenata unutar knji�nice i nije primjeren za ocjenjivanje dostave dokumenata preko meduknji�ni�ne posudbe. Za knji�ni�nu gradu, koja je postavljena u otvorenom pristupu, utvrduje se srednje vrijeme tra�enja dokumenata. Usporedbe su mogu�e medu srodnim knji�nicama iako treba voditi ra�una o njihovim posebnostima u postupcima opskrbe dokumentima (npr., sredstva za transport grade, oblik i konstrukcija zgrade itd.). Za prikupljanje podataka knji�nica obi�no anga�ira nekoliko testnih osoba (redoviti korisnici ili, npr., zaposleni �tudenti) koje dobro poznaju potrebne postupke. Pripremi na polici, bio je krivo ulo�en, je stvarno posuden ku�i itd. Dokumente, koji nisu nadeni potrebno je jo� jednom provjeriti, jer su mo�da bibliografski zapisi bili krivi, a ako ih ne mo�emo prona�i niti u bibliografijama, takva naslove izostavljamo iz analize. 83 U okviru utvrdivanja pravovremenosti usluge, npr., u Sveu�ili�noj knji�nici u Manchesteru, mjerili su brzinu osiguravanja razli�itih usluga i brzinu pojedinih radnih operacija (Tuck, 1995). 139 im popis dokumenata (slu�ajni uzorak), koje �e tra�iti u otvorenom pristupu i jednak broj iz spremi�ta. Osobama uzetim u pokusno istra�ivanje knji�nica daje najvi�e deset naslova grade (potrebno je prije provjeriti jesu li dostupni i jesu li na pravom mjestu na policama), a podatke prikuplja tijekom cijelog dana kako ne bi na rezultate utjecali oni dijelovi dana kada je posudba najja�a. Osobe uzete u pokusno istra�ivanje dobivaju obrasce, koji se razlikuju za dokumente iz zatvorenog spremi�ta i za one koji su u otvorenom pristupu. Pored prostora za to�an datum i vrijeme, obrasci trebaju imati i prostor za signaturu dokumenta kako bismo utvrdili je li osoba zaista na�la pravi dokument. Za svaki naslov iz uzorka treba izra�unati vrijeme za svaku mjernu kategoriju, zatim izra�unati prosje�no vrijeme koje je potrebno za dobivanje dokumenta ili iz spremi�ta ili iz slobodnog pristupa. �to je kra�e vrijeme to je knji�nica uspje�nija u dostavi dokumenata. Za kasnjenja uzroci mogu biti u korisnicima (imaju pote�ko�e pri tra�enju podataka o izvorima u katalogu), sustav postave grade u slobodnom pristupu mo�e biti previse kompliciran, kod zatvorenih spremi�ta mo�e do�i do kasnjenja zbog presporog oda�iljanja narud�benica ili premalog broja zaposlenih. Standard ISO 11260 preporu�uje odvojeno utvrdivanje vrijednosti pokazatelja za gradu u spremi�tima i za gradu u otvorenom pristupu. Vrijednost pokazatelja bi trebala predstavljati srednje vrijeme (medijan), potrebno za dostavu tra�ene grade. Mjerenja za izra�unavanje brzine dostave dokumenata po preporukama standarda ISO u travnju 1998. godine, obavila je Centralna tehni�ka knji�nica u Ljubljani (�aucer, 1998). Ocjenjeno je da brzina dostave grade iz spremi�ta predstavlja va�an element kvalitete usluga, jer osim novije grade, veliki dio zbirke je pohranjen u zatvorenom spremi�tu. Da bi rezultati mjerenja bili �to objektivniji, knji�ni�no osoblje nije znalo za mjerenje, a uzorak naslova dokumenata bio je prireden uz znanje samo jednog knji�ni�ara. Nakon obavljenog mjerenja (vrijeme dostave je iznosilo od 8 do 46 minuta) izra�unato je srednje vrijeme dostave dokumenata, koje je iznosilo 15 minuta. Budu�i da su o�ekivanja knji�ni�ara bila druga�ija (kra�e dostavno vrijeme) nakon izra�unavanja pokazatelja na�injena je analiza uzroka takvog dostavnog vremena i predlo�ene su mjere kojima bi se dostavno vrijeme moglo skratiti. Knji�nica je kasnije provela i mjerenja vremena tra�enja dokumenata u otvorenom pristupu. 140 4.5.2.13 Brzina meduknji�ni�ne posudbe Uspje�nost dostave dokumenata uz pomo� meduknji�ni�ne posudbe mogu�e je utvrdivati razli�itim pokazateljima, medu kojima su brzina dostave tra�enih dokumenata ili tro�kovi dostave dokumenata. IFLA preporu�uje da kao temeljni pokazatelj visoko�kolske knji�nice uzimaju stupanj uspje�nosti dobivanja dokumenata odnosno postotak dokumenata koje su primile u odredenom vremenskom razdoblju na osnovi poslanih zahtjeva drugim knji�nicama unutar zemlje i izvan zemlje. Takvu metodu preporu�a i standard ISO 11620. Ako brzinu dobivanja grade meduknji�ni�nom posudbom uzimamo kao pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nice i ako postupke utvrdivanja provodimo standardizirano, usporedbe medu knji�nicama su mogu�e. IFLA-in priru�nik navodi tri mogu�a na�ina utvrdivanja uspje�nosti meduknji�ni�ne posudbe: � mjerenje provodimo kontinuirano, rezultate izra�unavamo mjese�no, kvartalno ili godi�nje, � mjerenje mo�emo provesti jednom, � mjerenje mo�emo provesti u unaprijed odredenom vremenskom razdoblju (npr., u 7, 14, 21 dan). Preporu�uje se mjerenje u unaprijed odredenim vremenskim razdobljima. Nakon odluke o pocetnom datumu na obrazac se upisuje datum, kada smo od korisnika zaprimili zahtjev, datum kada smo dokument meduknji�ni�nom posudbom naru�ili i datum kada smo naru�eni dokument primili.84 Na taj na�in utvrdujemo koliko smo dokumenata primili u svakom od odredenih razdoblja. Ako �elimo provjeravati uspje�nost poslovanja knji�nica, koje smo zamolili za posudbu dokumenata, uzimamo u obzir samo vrijeme od narud�be do primanja dokumenta. Izra�unavanjem pokazatelja brzine meduknji�ni�ne posudbe knji�nica mo�e otkriti nedostatke u svojim postupcima. Mo�da ima premalo osoblja, osoblje nije dovoljno kvalificirano, nema kvalitetnih bibliografskih izvora, mo�da bibliografski podaci korisnika nisu ispravni, za naru�ivanje grade ne koriste suvremenu komunikaciju i si. Uzroci mogu biti i izvan knji�nice, npr., prespor odziv adresanata, po�ta lose obavalja svoje usluge itd. 141 4.5.2.14. Pravilnost odgovora referentne slu�be Utvrdivanje stupnja uspje�nosti rada referentne slu�be va�no je jer se radi o klju�noj slu�bi u knji�nici, koja je pri tom i skupa. Pri njenom vrednovanju treba koristiti kako kvantitativne tako i kvalitativne metode. Pokazatelj pravilnosti odgovora predstavlja postotak testiranih pitanja, na koja je referentna slu�ba odgovorila pravilno. Kao test prirede se kratka i nedvosmislena pitanja o �injenicama za koje je mogu�e jednostavno provjeriti pravilnost odgovora. Pitanja moraju biti primjerena visoko�kolskim ustanovama odnosno u ovom slu�aju knji�nici. Pokazateljem se ocjenjuje kvaliteta referentnih usluga (to�nost i potpunost odgovora). Nedostatak ovog pokazatelja u prvom redu je u nemogu�nosti kvantificiranja optere�enosti referentne slu�be, a u drugom redu da suzuje kompleksnost referentne djelatnosti na to�ne i krive odgovore, na faktografske upite te nam na taj na�in nista ne govori o korisnikovom odnosu prema primljenim odgovorima (�to jo� moramo dodatno utvrditi u �tudiji korisnika). Istra�ivanja su pokazala da referentne slu�be to�no odgovaraju na samo 55% postavljenih upita (Poli, 1996, str. 99). Izra�unavanjem pokazatelja stupnja to�nosti odgovora mogli bi utvrditi za�to je stanje takvo te kako ga pobolj�ati. Utvrdeno stanje je mogu�e uspore�Tivati medu knji�nicama, ako se pri analizi koristi popis jednakih pitanja, ako se vodi ra�una o strukturi zaposlenih u referentnim slu�bama i ako su referentne zbirke sli�ne. Upotrebu pokazatelja preporu�uje i standard ISO 11260, premda posebno nagla�ava da je zbog zahtjevnosti primjeren uglavnom za ve�e narodne i visoko�kolske knji�nice. Postotak to�nih odgovora utvrduje se nenametljivim anonimnim testiranjem zaposlenih u referentnim slu�bama, koji odgovaraju na unaprijed priredena pitanja.85 U procesu utvrdivanja uspje�nosti rada referentne slu�be koristimo umjesto pravih korisnika na odgovaraju�i na�in pripremljene druge osobe (npr., �tudente), koji posje�uju knji�nicu ili tra�e informacije preko telefona, pismeno iN preko elektroni�ke Analizirati treba najmanje 100 zahtjeva korisnika, a za preciznije podatke preporu�a se od 300 do 400 zahtjeva. 85 Izabere se popis reprezentativnih pitanja i zamoli referentno osoblje da na njih odgovori. Po osobi se ne postavlja vi�e od 3-5 pitanja, osim ako je malo zaposlenih. Ispitivanje se mo�e provoditi u razli�itim dnevnim ili vremenskim razdobljima, kako bi bila obuhva�ena razli�ita razdoblja optere�nosti referentne slu�be. Odgovori se ocjenjuju i razvrstavaju, a mo�e se mjeriti i vrijeme koje je bilo potrebno za pripremu pojedinog odgovora. Na kraju se izra�una postotak ispravnih odgovora dobivenih u odredenom vremenskom razdoblju. 142 po�te. Va�no je da se unaprijed odlu�imo kakve odgovore o�ekujemo, ili neposredan odgovor na pitanje ili posredan tj. upute na odgovaraju�e izvore u referentnoj zbirci. Uspje�nost rada referentne slu�be je lak�e mjeriti na osnovi pravilnih neposrednih odgovora. Za visoko�kolske knji�nice posredni odgovori su manje uobi�ajeni. Ako izaberemo metodu utvrdivanja pravilnosti neposrednih odgovora, manja je i mogu�nost da zaposlenici znanju da ih analiziramo. Pri ocjenjivanju referentne slu�be najva�niji su to�nost i potpunost odgovora, a va�no je i vrijeme koje trebaju knji�nicah za pripremu odgovora. Za ra�unanje vrijednosti ovoga pokazatelja broj pravilnih odgovora se dijeli s brojem svih postavljenih pitanja. Na rezultat mogu utjecati zaposlenici, korisnici, vrsta pitanja, kvaliteta referentne zbirke, ljudska interakcija i �injenica da je odluka glede ispravnosti odgovora subjektivno uvjetovana. Ako je vrijednost pokazatelja niska, to mo�e biti znak nedostatne referentne zbirke, mo�da to osoblje slabo poznaje referentna djela ili slabo vlada komunikacijskim procesima, mo�da je premalo zaposlenih djelatnika u referentnoj slu�bi itd. Detaljnije uzroke knji�nica mo�e utvrditi s daljnjim analizama, npr., studijom zadovoljstva korisnika s uslugama referentne slu�be. 4.5.2.15 Upotreba knji�nice udaljenim pristupom Ovaj pokazatelj se odnosi na uspje�nost upotrebe knji�ni�nih usluga s udaljenim pristupom. Kod upotrebe knji�nice s udaljenim pristupom uglavnom se radi o uslugama preko elektroni�ke mre�e (npr., OPAC, CD-ROM zbirke, elektroni�ke publikacije, op�e informacije) s pristupom izvan knji�nice. U ovu kategoriju se ne ubrajaju telefonski pozivi ili zahtjevi telefaksom. Usporedivati se mogu samo knji�nice s jednakim stupnjem automatizacije, s jednakim ili sli�nim mre�nim sistemima koji osiguravaju adekvatne statisti�ke informacije o obavljenom poslu. Metoda za ra�unanje vrijednosti pokazatelja ovisna je o statistici koju daje mre�ni sistem knji�nice. Prva metoda koristi podatke s mre�e o poslovima korisnika glede ulazne to�ke (iz sistema knji�nice, njene mati�ne ustanove odnosno izvan mre�e mati�ne ustanove).86 Svako uklju�enje u knji�ni�ne servise broji se kao jedna upotreba s udaljenim pristupom neovisno o vrsti posla. Vrijednost pokazatelja izra�unava se IFLA-in priru�nik sugerira da se po�tuje upotreba knji�nice s udaljenim pristupom samo s mjesta koje pripadaju pod mre�ni sistem mati�ne ustanove, a ne i s posebnih ulaznih mjesta. 143 tako da se godisnji broj upotrebe knji�nice s udaijenim pristupom od strane primarnih korisnika dijeli s njihovim brojem. Drugom metodom izra�unavanja po�alje se upitnik uzorku korisnika preko elektroni�ke po�te i pita ih se o njihovom statusu i vrsti usluga, koje su koristili pomo�u udaljenog pristupa. Na osnovi uzorka se potom izra�una vrijednost pokazatelja za ukupnu populaciju. Kod obiju metoda mo�e se utvrditi koristenje, npr., OPAC-a, CD-ROM zbirki, slu�be za dostavu dokumenata itd. Kod prve metode sistem mora biti sposoban razlikovati poslove po vrsti usluge, a kod druge metode njihova se upotreba utvrduje pomo�u upitnika. Uzroci za nisku vrijednost pokazatelja mogu biti u nedostatku promid�be takve vrste usluga, slaba pomo� na ekranu (help), pote�ko�e korisnika pri uklju�ivanju u mre�u, neatraktivnost ponudenih usluga itd. Slabost pokazatelja jest u tome da ne govori o broju korisnika, koji koriste usluge preko udaljenog pristupa, jer broji samo sva uklju�enja preko udaljenog pristupa (jedna osoba se mo�e vi�e puta uklju�ivati). Preciznije podatake daje pra�enje upotrebe knji�nice po pojedinom korisniku. 4.5.2.16 Zadovoljstvo korisnika knji�nicom i njenim uslugama U ovom slu�aju se utvrduje stupanj zadovoljstva korisnika knji�nicom kao cjelinom ili s pojedinim uslugama odnosno njihovim dijelovima. Zadovoljstvo korisnika predstavlja subjektivnu mjeru postignu�a, koja mjeri kvalitativnu dimenziju usluga. Radi se o ocjenama koje daju korisnici pomo�u ponudene petstupanjske, Likertove Ijestvice. Utvrdivanje zadovoljstva korisnika nu�no je jer su knji�nice uslu�ne ustanove, �iji je primarni cilj osiguravanje kvalitetnih usluga. Korisnik je neposredni prijemnik izlaznih proizvoda knji�nice i ako knji�nica �eli utvrditi �to njeni korisnici misle o njenoj kvaliteti, mora za to imati odgovaraju�a mjerila. Pokazatelj "zadovoljstvo korisnika" kvantificira stupanj zadovoljstva korisnika pomo�u broj�ane vrijednosti na Ijestvici zadovoljstva s odredenom knji�ni�nom uslugom ili knji�nicom kao cjelinom. Spomenut �emo da pristup koji preporu�a i IFLA i standard ISO 11260, za utvrdivanje zadovoljstva korisnika, nije jedini mogu�i. Prema navodu T. Nivonsenga (1996) postoje dva osnovna pristupa: kod prvoga je objekt prou�avanja korisnik, mjera njegovog zadovoljstva je njegovo mi�ljenje o knji�nici odnosno uslugama; kod drugog pristupa, zadovoljstvo korisnika se utvrduje posredno i to uz pomo� upotrebe 144 razli�itih pokazatelja, koji utvrduju stupanj uspje�nosti usluga i slu�bi knji�nice. Stupanj zadovoljstva korisnika trebao bi biti proporcionalan stupnju uspje�nosti poslovanja knji�nice.87 IFLA-in priru�nik upozorava da je rezultate dodu�e mogu�e usporedivati medu knji�nicama, ali samo ako se upotrebljavaju jednaki upitnici, jednaki postupci odabiranja uzorka i vrijeme anketiranja i ako se uzimaju u obzir razlike u opsegu njihovih usluga, broju i strukturi zaposlenih itd. Potrebno je voditi ra�una o �injenici da je vrednovanje kvalitete usluga ovisno o individualnim o�ekivanjima pojedinog korisnika. Vi�a je kvaliteta usluga na koju je korisnik naviknut, te�e je zadovoljiti njegova o�ekivanja. Pitanja o zadovoljstvu korisnika smisleno je uklju�iti u druga istra�ivanja uspje�nosti poslovanja knji�nice. Analizu je mogu�e izvesti tako da se slu�ajnom uzorku korisnika po�alje upitnik ku�i, premda IFLA-in priru�nik savjetuje da �e odziv biti ve�i ako se upitnik podijeli korisnicima pri ulasku ili izlasku iz knji�nice, pri �emu se treba voditi ra�una o vremenskom optimumu, odnosno da se izbjegnu sezonske posebnosti.88 IFLA visoko�kolskim knji�nicama preporu�uje utvrdivanje zadovoljstva uslugama kao �to su uredovno vrijeme knji�nice, kvaliteta knji�ni�ne zbirke, postupak posudbe, �itala�ki kapaciteti, meduknji�ni�na posudba, zadovoljstvo s knji�ni�nim osobljem itd.89 Kod obrazlaganja rezultata potrebno je voditi ra�una o �injenici da su oni temeljenj na subjektivnim ocjenama i da na odgovore korisnika utje�u njihova o�ekivanja. Uzroke niskog zadovoljstva potrebno je istra�iti kroz druge pokazatelje, npr., ako je zadovoljstvo sa zbirkom nisko, izra�unat �emo i pokazatelja raspolo�ivosti zbirke. Pored toga smisleno je utvrditi i kakvu va�nost korisnici daju odredenim uslugama, kako bismo znali kada moramo reagirati na nisku vrijednost pokazatelja. Autori IFLA- inog priru�nika savjetuju da visoko�kolske knji�nice obavijeste korisnike i knji�ni�no U �tudiji zadovoljstva korisnika, koju su proveli u glavnoj knji�nici svu�ili�ta u Rwandi, korelacijskom su analizom utvrdili povezanost izmedu stupnja zadovoljstva i u�estalosti posjeta knji�nici. Multipla regresijska analiza trebala je pokazati u kojoj mjeri upotreba knji�ni�nih usluga utje�e na op�e zadovoljstvo korisnika. U analize su uklju�ili i druge varijable, npr., osobne karakteristike korisnika. 88 Veli�ina uzorka korisnika ovisit �e o broju korisnika, iako IFLA-in priru�nik predla�e da sakupimo barem 100 upitnika, dok bi idealno bilo 400. 89 Stupanj zadovoljstva izra�unava se zbrajanjem ocjena uspje�nosti usluga kod svakog pitanja, a sumu se dijeli s brojem anketiranih, koji su odgovorili na pitanje. Zanimljivo je izra�unati i raspodjelu vrijednosti. 145 osoblje o rezultatima �tudije, a trebaju ih upoznati i s mjerama koje su poduzele na osnovi dobivenih rezultata. 4.5.2.17 Zadovoljstvo korisnika s uslugama preko udaljenog pristupa Kako je usluga ove vrste sve vi�e i korisnicima su sve va�nije, nu�no je pratiti njihovu kvalitetu. Ovim pokazateljem se utvrduje stupanj zadovoljstva korisnika s ponudenim uslugama i govori nam je li investiranje u pojednine usluge smisleno. Usporedbe medu knji�nicama mogu�e su samo ako se radi o jednakim ra�unalnim mre�ama i jednakim uslugama. Podatke dobivamo pomo�u upitnika kojega �aljemo elektroni�kom postom. Kroz upitnik pitamo o zadovoljstvu s uslugama preko udaljenog pristupa i to s vi�e aspekata, npr., zadovoljstva s dostupnosti sistema, stabilnosti komunikacije, jednostavnosti postupka uklju�ivanja, jednostavnosti postupka pretra�ivanja, primjerenosti vremena odziva, mogu�nosti presnimavanja i tiskanja dobivenih referenci, upotrebljivosti ugradene pomo�i na ekranu, kvalitete pomo�i knji�ni�ara, rangiranja baza podataka i ponudenih informacija itd. Pobolj�anje ovih aspekata usluga preko udaljenog pristupa, s kojim korisnici nisu zadovoljni, knji�nica mo�e poku�ati posti�i suradnjom s ljudima koji razvijaju programsku opremu i koji odr�avaju komunikacije odnosno ra�unalnu mre�u. Ako korisnici nisu zadovoljni s pomo�i koju im pru�aju knji�nicah, knji�nica mora referentne knji�ni�are dodatno osposobljavati. 5 STRU�NI STANDARDI I UTVROIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA 5.1 STRU�NI STANDARDI KAO POMAGALO U EVALUACIJI KNJI�NICA Kad govorimo o "knji�ni�nim standardima", najprije se susre�emo s problematikom odredenja termina standard, jer u stru�noj literaturi nailazimo na razli�ita odredenja i zna�enja.90 J. O. VVallace (1972a, str. 31) navodi dva tuma�enja: prvo, da se radi o standardu kao ne�emu �to je propisano, uobi�ajeno ili dogovoreno kao model ili primjer i drugo da se radi o ne�emu �to propisuje odredeno nadredeno tijelo kao mjeru za broj, te�inu, opseg, vrijednost ili kvalitetu. Mnogi standardi, koji nisu knji�ni�arski, va�ni su i za knji�nice, npr., akreditacijski, radni, broj�ani za knji�ni�ne usluge itd. Da bi standard bio upotrebljiv, mora osiguravati osnovu za prosudbeno Pojam "standard" ima, npr., u engleskom jeziku ve�i opseg nego u slovenskom i uklju�uje i smjemice, upute, kriterije itd. 146 vrednovanje, mora biti nedvosmisleno definiran, kriteriji moraju biti odgovaraju�i za ustanovu ili uslugu koju vrednujemo i moraju biti razumljivi.91 J. O. VVallace (1972a, str. 38) je uvjerenja da "Ako su standardi pravilno postavljeni, redovito provjeravani i dopunjavani te pravilno shva�eni, mogu biti od velike va�nosti za pojedinu knji�nicu i knji�ni�no osoblje i to kao osnova za njihovo samoprocjenjivanje i kao pomagalo struci za usporedivanje knji�nica." Budu�i da ne postoji samo jedan standard, niti samo jedna skupina standarda, treba stalno poja�njavati koje vrste standarda imamo u mislima. J. O. VVallace (1972a) je postavio i zanimljivo pitanje: jesu li knji�ni�ni standardi model koji bi knji�nice trebale slijediti ili su pak pravila koja je neko nadredeno tijelo postavilo. Ako su model, njihova svrha je u tome da knji�ni�arima osiguravaju upute (nastale na osnovi iskustva, istra�ivanja ili op�eg konsenzusa glede razvoja knji�ni�ne zbirke i usluga) za ravnanje. Prakti�na vrijednost takvih standarda je da stimuliraju knji�nice i knji�ni�are u ostvarenju njihovih ciljeva. Ako pak standardi predstavljaju zahtjeve, koje je propisao neki organ vlasti, nadredeno tijelo, i slu�e kao pomagalo za mjerenje kvantitete i kvalitete zbirke i usluga, onda taj organ ima pravo, mo� i sredstava da provodi zahtjevano i "kazni" one koji ih ne ispunjavaju. F. W. Lancaster (1977, str. 288) ka�e da knji�ni�ni standardi predstavljaju modele, koje bi knji�nice trebale slijediti, a ne nametnuta pravila, te ih upravo to razlikuje od industrijskih i tehni�kih standarda. Daljnje pitanje povezano s upotrebom standarda je kako definirati jedinice uz �iju �emo pomo� mjeriti dostizanje standarda i na koji �emo na�in osigurati podatke za mjerenje kvantitete, kvalitete ili vrijednosti. Ve�ina knji�ni�nih standarda92, koji su prihvaceni u pojedinim zemljama, slu�e knji�ni�arima da uvjere svoje financijere o nu�nosti ve�e financijske potpore Pri oblikovanju standarda treba voditi ra�una o nekoliko zahtjeva, u protivnom nemaju stvarne vrijednosti i zna�enja. Ti zahtjevi uklju�uju: 1. Istra�ivanje i prikupljanje statisti�kih podataka s podru�ja koje �e biti obuhva�eno standardom. 2. Mjerljivost, koja osigurava osnovu za evaluaciju i prosudbu vrijednosti. 3. Standard mora biti jasno definiran da ga oni koji ga �itaju i razumiju. 4. Mora biti primjeren za ustanovu odnosno uslugu koju namjeravamo evaluirati. 5. Mora se temeljiti na iskustvima i istra�ivanjima, a ne na pretpostavkama i predvidanjima. 6. Da bi standard bio uspje�an mora biti realan (Lancaster, 1977, str. 290). Izvori navode da je ALA prvi put spomenula knji�ni�ne standarde za vrijeme zimskog kongresa 1917. godine, kadaje bio ustanovljen posebni odbor za razrje�avanje problematike standardizacije u knji�ni�arstvu, za podjelu certifikata knji�ni�arima, za definiranje pojedinih radnih mjesta itd. Stvarno zanimanje za standarde unutar ALA-e pojavilo se tek ranih tridesetih godine, i to s naglaskom na kvantitativne standarde i samoprocjenjivanje ustanova. Tako su 1930. godine bili prihvaceni standardi za koled�e, koji su propisivali minimalne uvjete 147 knji�ni�noj djelatnosti i sadr�e elemente, kao �to su: otvorenost, zbirka, meduknji�nicna posudba, osoblje itd. R. VVillemse (1990) smatra da je knji�ni�are, iz razli�itih razloga, stalno brinula kvaliteta njihovih usluga, a naro�ito jer je stalno izgledalo da nije dovoljno visoka. Uzroke takvom stanju obja�njavali su pomanjkanjem financiranja i stoga su razvili razli�ite norme i standarde, �iji je glavni cilj bio dokazati potrebu za ve�im financijskim sredstvima. U razvoju knji�ni�nih usluga takva vrsta standarda odigrala je razli�itu ulogu. Budu�i da su propisivali minimum djelatnosti, negativno su utjecali na bolje knji�nice. Standardi su stalno poku�avali obuhvatiti i komponentu kvalitete i bili su usmjereni na knji�ni�ne izlazne proizvode. Kvantitativni se standardi za pojedine vrste knji�nica nu�no razlikuju, jer su ovisni o ciljevima mati�nih ustanova i financijskih izvora koje te posjeduju i koji su na raspolaganju za njihove knji�nice. Stoga nije jednostavno posti�i suglasje o broja�anim standardima za zbirke, zaposlene, prora�un itd., koji bi bili upotrebljivi za vi�e knji�nica. Ali postoji konsenzus da su standardi, koji omogu�avaju i mjerenje uspje�nosti poslovanja, upotrebno pomagalo za upravljanje knji�nicama i utvrdivanje stupnja ostvarenja ciljeva mati�nih ustanova. Takoder je zanimljivo pitanje, mogu li nam razni standardi, koje prihva�aju knji�ni�arske ali i druge organizacije, pomo�i pri mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica. R. A. McElrov (1989) je uvjerenja da mogu, iako nisu bili za to pisani (kako bi uz njihovu pomo� utvrdili uspje�nost poslovanja knji�nica). Osobito su raniji standardi bili prili�no restriktivni i nagla�avali su veli�inu (u smislu "ve�e je bolje") ulo�enih izvora, a zanemarivali su djelatnost knji�nica i njihove izlazne proizvode. Suvremeniji standardi pak, po mi�ljenju autora mogu poslu�iti knji�ni�arima odnosno menad�erima knji�nica da stalno provjeravaju usluge, njihov opseg i vrijednost. Za primjer navodi standarde i preporuke, koje su izdala dva engleska stru�na udru�enja i to britansko udru�enje knji�nica (LA), godine 1982. "Guidelines for College Libraries" i odbor �kotskih lokalnih autoriteta (COSLA) "Standards for the Librarv Service in Scotland". U Velikoj Britaniji je vi�e od 750 razli�itih koled�a i stru�ni standardi slu�e njihovim knji�nicama za potrebe upravljanja (menad�menta) i pri tom su vi�e pomagalo nego naredba. R. A. McElrov je uvjerenja da �e suvremeni stru�ni standardi postati pomagala za mjerenje, sadr�avat �e mehanizme (kako kvantitativne glede veli�ine zbirki i njihovog rasta, financijskih sredstava i zaposlenih (VVallace, 1991, str. 48-49). 148 tako i kvalitativne) za ocjenjivanje knji�nica i knji�ni�ara kao i njihovih mati�nih ustanova. B. Lynch (1996) navodi primjer razvoja ameri�kih standarda za knji�nice koled�a, koji imaju temelje u akreditaciji akademskih ustanova, i koje su dr�avne agencije za akreditaciju priredile za evaluaciju obrazovnih ustanova.93 Kvantitativni standardi su nastali pod vodstvom tada�njeg predsjednika IFLA-e W.W. Bishopa i to "College Librarv Standards" i "Junior College Librarv Standards". Knji�nicah koriste standarde za knji�nice koled�a i u pripremi za akreditacijska provjeravanja, a akreditacijska tijeia, koriste ih (iako nisu ih formalno usvojila) i kod vrednovanja kao dodatno pomagalo (Coleman i Jarred, 1994). Istovremeno akreditacijska tijeia upozoravaju na nedostatke standarda, naro�ito zbog propisivanja kvantitativnih formula i usmjerenosti na procesne kriterije (engl. process criteria) umjesto na utvrdivanje uspje�nosti poslovanja. R. E. Myers (1972, str. 61) je upravo za prvu verziju standarda za knji�nice koled�a zapisala da "postoje�i standardi i kvantitativne mjere, koje se koriste za evaluaciju knji�nica, uop�e ne mjere uspje�nost poslovanja knji�nica". Upitala se jesu li knji�ni�arski standardi i statisti�ka mjerenja uop�e realisti�na? Uzrokuje li njihova primjena bolje usluge za korisnike? J. A. McDonald i L. B. Micikas (1994) navode da mnogi autori upozoravaju da standardi ne mogu nadomjestiti mjere uspje�nosti poslovanja. U pomanjkanju upotrebnih na�ina ocjenjivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica, knji�ni�arska je struka za mjerenje postignu�a prihvatila standarde, jer ih je bilo jednostavno primjeniti u praksi. Standardi bi trebali biti upotrebna pomagala i za dobivanje sredstava od financijera. Prihva�anjem standarda su se, po mi�ljenju autora, knji�nicah slo�ili da je deskriptivna statistika, koju knji�nice prikupljaju, odgovaraju�i pokazatelj uspje�nosti poslovanja knji�nica i da kvantiteta govori o kvaliteti. Standardi favoriziraju ulo�ene izvore pred izlaznim proizvodima knji�nica i zasnovani su na postoje�oj praksi ustanova, za koju su sigurne, da je "dobra". "Zbog velikih razlika medu knji�nicama te�ko je i vjerojatno nesigurno ustrajati na razvijanju potankih broj�anih standarda. Standardi, dakle, mogu imati odredenu vrijednost kao 93 Poznata je knjiga koju je 1932. godine izdao W. M. Randale: "The College Librarv" u kojoj je obuhvatio rezultate �tudije 200 ameri�kih �etverogodi�njih koled�a. Utvrdio je da su samo 33 koled�a posjedovala knji�nice. Analiza zbirki je pokazala da su u prosjeku imali samo 16,9% preporu�enih knjiga. Na osnovi rezultata �tudije nisu bili izradeni nikakvi kvantitativni standardi. 149 proceduralne upute odnosno smjernice, ali su previse op�eniti da bi bili upotrebljivi kao mjerila uspje�nosti poslovanja" (McDonald i Micikas, 1994, str. 42). Knji�ni�ari su mjerenjem ulo�enih izvora nezadovoljni i po�inju i u stru�nim standardima koristiti mjere za cirkulaciju grade, raspolo�ivost grade, posjet knji�nici, upotrebu knji�nice preko udaljenog pristupa itd. Naravno, jo� se ne radi o podacima koji bi govorili o kvaliteti usluga knji�nice (kvalitativne je podatke potrebno prikupiti pomo�u pomagala kao �to su upitnici, intervjui i promatranja). M. Popovi� (1987, str. 10) upozorava da danas nitko u korisnost stru�nih standarda ne sumnja, premda postizanje standarda ne zna�i nu�no da se pobolj�ala i kvaliteta poslovanja knji�nica. Standardi cesto postaju "imperativ" i njihovo se postizanje ne povezuje s konkretno opredjeljenim ciljevima organizacije, koji su ovisni o potrebama okru�enja u kojem knji�nica djeluje. Knji�nica mo�e standarde glede broja knji�ni�nih jedinica premasiti, �to pak nista ne govori o kvaliteti njenoga fonda, a korisnici �ak mogu biti s njom nezadovoljni. F. W. Lancaster (1977, str. 291) se pita kako to da uop�e postoje bilo kakvi standardi uz �injenicu da svaka ustanova �eli zadr�ati svoju individualnost. 5.2 STANDARDI ZA SVEU�ILI�NE KNJI�NICE 5.2.1 IFLA-ini standardi za sveu�ili�ne knji�nice Kod pripreme standarda za sveu�ili�ne knji�nice94 �lanovi IFLA-ine radne grupe bili su jedinstveni, da nije mogu�e propisati kvantitativne standarde, upotrebljive u razli�itim zemljama, jer svaka u pripremi vlastitih nacionalnih standarda mora voditi ra�una o osobitostima svoga okru�enja. Stoga su se sporazumjeli samo o elementima koje bi standardi trebali sadr�avati, kako bi mogli poslu�iti i kao pomagalo za mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica (Lynch, 1996). Za sveu�ili�ne knji�nice ti bi elementi trebali biti: a) veli�ina zbirke i karakteristike informacijskih izvora; b) udio prora�una ustanove koji je namjenjen knji�nici (od ukupnog prora�una i od dijela koji je namjenjen za obrazovni proces); c) �itala�ki kapaciteti te druga Standarde je 1985. godine izradila radna grupa stalnog odbora Sekcije za sveu�ili�ne knji�nice. Odlu�ila se da moraju biti dovoljno op�eniti, da budu upotrebljivi kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj i regionalnoj razini. Dakle, radi se o standardima za op�e principe, koji sadr�e preporuke koje svaka zemlja treba prilagoditi svojim uvjetima. 150 sredstva i prostori knji�nice; d) broj i struktura knji�ni�nog osobija; e) usluge koje knji�nica nudi; f) na�in upravljanja i vodenja knji�nice. IFLA-ini standardi ne propisuju kvantitativna mjerila, iako su brojni knji�ni�ari, iz razli�itih dijelova svijeta, radnoj grupi predlagali da oblikuje kvantitativne standarde. Istra�ivanje provedeno medu 30 afri�kih knji�nica, kojim se �eljelo utvrditi je li mogu�e na�i zajedni�ke odnosno prihvatljive kvantitativne standarde, nije dalo zadovoljavaju�i odgovor. Ve� u uvodu, koji govori o svrsi standarda, nagla�eno je da bi trebali biti sredstvo za ocjenjivanje kvalitete poslovanja sveu�ili�ne knji�nice, da predstavljaju upute za pobolj�anje rada knji�nice i da slu�e evaluaciji sveu�ili�ne knji�nice kao cjeline i njenih slu�bi odnosno usluga. Nagla�en je zna�aj jasnog poslanstva knji�nice na osnovi kojega se planira osoblje, finacije, oprema, zbirke i usluge. Sveu�ili�na knji�nica mora imati u�inkovito upravljanje, koje �e osiguravati �to uspje�nije i u�inkovitije postizanje postavljenih ciljeva. Organizacija, struktura i postupci upravljanja moraju biti jasno definirani i razumljivi. Politika knji�nice mora biti jasno definirana i zapisana, redovito treba provjeravati njenu primjerenost te je dopunjavati. Standardi preporu�uju odgovaraju�u organizaciju usluga za korisnike, koje moraju biti u�inkovite i uspje�ne. Kvalitetu zbirke treba stalno evaluirati kako bi odgovarala potrebama sveu�ili�ta, a preporu�uje se i kontinuirano vrednovanje uspje�nosti rada zaposlenih, primjerenosti prostora i opreme te u�inkovitosti tro�enja financijskih sredstava. Standardi, dakle ne postavljaju broj�ane norme, �ije bi postizanje trebale knji�nice utvrdivati, ve� propisuju da knji�nica mora svoju djelatnost ocjenjivati glede svoga poslanstva, ciljeva sveu�ili�ta i potreba korisnika. Knji�nica bi trebala sama postaviti norme koje �eli posti�i. 5.2.2 ALA/ACRL standardi za sveu�ili�ne knji�nice Standarde ("Standards for universitv libraries: Evaluation of performance") je priredila sekcija za sveu�ili�ne knji�nice pri ACRL-u, a potvrdio ih Odbor za standarde pri ALA-i 1989. godine.95 Standardi bi trebali pomo�i knji�ni�nim djelatnicima i upravi Radi se o dopunama standarda iz 1979. godine, koje su priredili ACRL i ARL. Kako je sedamdesetih godina ALA-in odbor za standarde raspravljao o potrebi za standardima za sveu�ili�ne knji�nice, ve�ina je visoko�kolskih knji�ni�ara mislila da je standarde zbog 151 sveu�ili�ta pri odlucivanju prioriteta i ocjenjivanju uspje�nosti poslovanja te pri optimiranju poslovanja knji�nice glede ciljeva sveu�ili�ta. I pri njihovoj izradi je bilo najvi�e dilema o tome da li da budu kvantitativni ili kvalitativni. Prevladalo je mi�ljenja da u prvom redu treba prirediti model za postupke odredivanja mjerljivih o�ekivanja. Najprije su se pitali tko �e standarde koristiti (menad�eri knji�nica, menad�eri sveu�ili�ta, prosudbena tijela kao, npr., akreditacijske grupe), za �to �e ih koristiti i �to je pri tom potrebno. Standarde bi, dakle koristili pri vrednovanju knji�nica razli�ite skupine za razli�ite svrhe, zajedni�ko im je da �ele utvrditi koliko dobro odredena knji�nica radi. Da bi to utvrdili, ne bi trebali koristiti normativne propise ve� bi potrebne podatke prikupljali pomo�u postupaka koje opisuju standardi. Bit ALA-inih standarda za sveu�ili�ne knji�nice je u tvrdnji da je svaki sveu�ili�ni knji�ni�ni sustav jedinstven i stoga knji�nica mora, za potrebe evaluacije i provjeravanja uspje�nosti poslovanja, postaviti vlastite kriterije ovisne o poslanstvu i ciljevima pojedinog sveu�ili�ta. Sveu�ili�ne knji�nice moraju postati sposobne provjeravati i po potrebi mijenjati svoja poslanstva te postavljati ciljeve (kratkoro�ne i dugoro�ne) �ije �e postizanje mo�i biti mjerljivo, moraju znati utvrdivati potrebe korisnika te odrediti i upotrijebiti mjere, koje �e pokazati koliko su uspje�ne pri ispunjavanju svoga poslanstva. Pri oblikovanju ciljeva sveu�ili�ne knji�nice moraju voditi ra�una o slijede�im �imbenicima: finacijskim izvorima, ljudskim izvorima, zbirkama, zgradi i prostorima, uslugama, suradnji s drugim institucijama, odgovornosti za prihva�anje promjena na informacijskom podru�ju. Posebni dijelovi standarda jesu poglavlja o evaluaciji odnosno potrebi za mjerenjem stupnja uspje�nosti poslovanja knji�nica i o kriterijima evaluacije. Proces evaluacije mora biti kontinuiran i mora se temeljiti na mjerljivim postignu�ima (utjecajima na okolinu), kako kvantitativnim tako i kvalitativnim. Za mjerenje postignu�a ne bi trebao biti samo jedan najbolji put, mo�e biti procjena nakon izrade prora�una, odredenja ciljeva, pri akreditaciji, u suposlovanju s razli�itim odborima i slu�bama itd. Knji�nica nije stati�ni ve� dinami�ni organizam i mora biti vrednovana iz te perspektive. Budu�i da se mijenjaju ciljevi i potrebe sveu�ili�ta, mora se mijenjati i knji�nica. Zato je potrebno prilagoditi i mjere za njeno ocjenjivanje. Standardi opisuju jo� i postupke za godi�nje i periodi�no vrednovanje i za izradu izvje�taja. razli�itosti sveu�ili�nih knji�nica nemogu�e izraditi. Zajedni�ki odbor ACRL i ARL za izradu standarda bio je imenovan 1968. godine i ve� se na po�etku odlu�io da �e standardi biti upute za rad, a ne obvezni propisi. 152 U poglavlju o kriterijima za evaluaciju, navedeno je niz pitanja koja bi trebala sveu�ili�nim knji�nicama poslu�iti kao pomagalo pri ocjenjivanju njihove djelatnosti. Nagla�eno je da bi mogli oblikovati i druga, primjerenija pitanja za pojedine knji�nice, te bi stoga knji�nica trebala koristiti one kriterije koji su primjereni za odnose u kojima djeluje. Predlo�eni kriteriji ocjenjivanja se odnose na slijede�e �imbenike: � proces planiranja � primjerenost prora�una knji�nice � primjerenost ljudskih potencijala � primjerenost zbirke � primjerenost prostora i opreme � dostupnost i rasplo�ivost zbirki � �uvanje i za�tita grade � koristenje informacijskih izvora � primjerenost usluga. Kako bi sveu�ili�ne knji�nice lak�e provodile vrednovanje svoje djelatnosti, u dodatku standarda su navedeni drugi relevantni standardi, izjave i upute koje se mogu smisleno upotrijebiti. Naveden je i popis stru�nih radova, u kojima mo�emo dobiti dodatne informacije glede uvodenja standarda u knji�nice. Susre�u se i preporuke da bi knji�nice trebale koristiti statisti�ke podatke o visoko�kolskim knji�nicama, koje prikuplja ACRL i ARL, jer sadr�e mnogo usporedivih podataka o srodnim ustanovama, na osnovi kojih je lak�e oblikovati svoj razvojni profil. ALA-ini standardi za sveu�ili�ne knji�nice, kao pomagalo za ocjenjivanje uspje�nosti njihove djelatnosti, dakle ne propisuju kvantitativne mjere ve� isklju�ivo kvalitativne. Kriterije za evaluaciju knji�nice mogu koristiti ne samo kao pomagalo za pra�enje svoje djelatnosti, ve� i kao pomagalo u planiranju svoje djelatnosti. 5.3 ALA/ACRL STANDARDI ZA KNJI�NICE VISOKO�KOLSKIH KOLED�A ACRL je 1995. godine izradila kvantitativne standarde ("Standards for college libraries") koje je potvrdio odbor za standardizaciju pri ALA-i. Namjenjeni su knji�nicama ustanova koje provode visoko�kolske dodiplomske i magistarske 153 obrazovne programe. Prva verzija standarda za knji�nice koled�a nastala je 1959. godine, a dopunjavana je 1975. i 1986. godine. Prema navodima D. Parker (1995) u posljednjoj verziji su prirediva�i �eljeli nastaviti s kvantitativnim pristupom, iako su se pojavila pitanja na kojoj su osnovi oblikovani ti standardi. Mi�ljenja je da je evaluacija visoko�kolskih knji�nica fenomen dvadesetog stolje�a i da je povezana s nastojanjima regionalnih akreditacijskih tijela da se u procesu vrednovanja visoko�kolskih ustanova uklju�e i knji�nice. Akreditacijski kriteriji su za knji�nice bili minimalni i nisu uklju�ivali kvantitativna ve� kvalitativna mjerila. Takav pristup su zadr�ala akreditacijska tijela do danas. Knji�nicah su ve� nakon 1940. godine po�eli izra�avati zelju za vi�e kvantitativnih mjerila �to su stvarno i uklju�ili u prvu verziju standarda, a u kasnijim verzijama su ih i pro�irili. One knji�nice koje �ele provoditi evaluaciju kvalitativnim mjerilima trebale bi koristiti i ALA-ine standarde za sveu�ili�ne knji�nice. Standardi bi u prvom redu trebali biti upute za evaluaciju knji�nica koled�a. Odmah na po�etku izra�en je zahtjev da knji�nice visoko�kolskih koled�a moraju imati jasno odredena poslanstva kao i kratkoro�ne i dugoro�ne ciljeve, s kojima trebaju upoznati sve �lanove koled�a kako bi mogli procjeniti primjerenost i uspje�nost knji�ni�nog programa. U nastavku su zapisani zahtjevi glede kvalitete i opsega knji�ni�ne zbirke, koju knji�nica mora trajno vrednovati i dopunjavati.97 Za ra�unanje veli�ine osnovne zbirke standardi sadr�e formulu "A", premda nagla�avaju da zbirka mora rasti i nakon �to je dosegla propisanu veli�inu. Dok ne postigne propisanu veli�inu, trebala bi rasti po stopi od 5%, a kasnije nije potrebna tako visoka stopa rasta. Informacije o izvorima moraju biti dostupne u kvalitetnim katalozima, a grada maksimalno dostupna i raspolo�iva. Knji�ni�no osoblje treba biti i u broj�anom i u kvalitativnom smislu zadovoljavaju�e, kako bi moglo zadovoljiti potrebe korisnika. Za izra�unavanje broja knji�ni�nih djelatnika koristi se formula "B", koja uzima u obzir broj studenata, veli�inu zbirke, veli�inu fakulteta, broj zaposlenih te opseg njenih programa. Upje�nost knji�ni�nog osoblja potrebno je trajno provjeravati i to uz pomo� odgovaraju�ih dokumenata ACRL. ACRL preporu�uje manjim knji�nicama upotrebu "Standards for communitv, junior and technical college learning resources programs", a ve�ima upotrebu "Standards for university libraries". 97 Zanimljivo je da se radna grupa odlu�ila izostaviti brojenje jednica po volumenima, koji po njihovom mi�ljenju izra�avaju samo kvantitetu i uvela je kao broj�anu jedinicu naslov. Brojenje po volumenima zastarjelo je i problemati�no (Kidwell, 1995, str. 65). 154 Knji�nice trebaju provoditi kvalitetne usluge i osposobljaviti korisnike da in znaju upotrebljavati. Usluge moraju biti dostupne u primjerenim prostorima, �iju veli�inu mo�emo izra�unati pomo�u predlo�ene formule "C".98 Nabrojani su i �imbenici kvalitete knji�ni�nog prostora. Zanimljivo je da standardi zahtjevaju jasnu politiku upravljanja knji�nicom te pismene dokumente o knji�ni�noj politici i o postupcima upravljanja. Knji�nica treba provoditi sustavan i kontinuirani program evaluacije uspje�nosti svog poslovanja, o utvrdenome obavijestiti zainteresiranu javnost i utvrdivati �to treba u svome poslovanju pobolj�ati. U programima evaluacije najva�nije mjesto imaju kratkoro�ni i dugoro�ni ciljevi. Potrebno je prikupljati podatke knji�ni�ne statistike, koristiti ih u izvje�tajima, za prikazivanje trendova i u procesu ocjenjivanja uspje�nosti poslovanja. Standardi preporu�uju da bi knji�nice trebale prikupljati statisti�ke podatke koji se odnose na mjere ulo�enih izvora i mjere postignu�a i na njihovo ocjenjivanje. I kod planiranja prora�una zahtjeva se da ga vodstvo planira u skladu s postavljenim ciljevima, a njegov opseg bi trebao biti barem 6% (u prvoj verziji standara 5%) sredstava, koje je visoko�kolska ustanova namijenila za obrazovanje i op�e poslove." Navedeni su i �imbenici koje treba uzimati u obzir pri planiranju prora�una i zahtjeva redovitu izradu izvje�taja, koji omogu�avaju provjeravanje primjerenosti raspodjele financijskih sredstava. Standardi za knji�nice koled�a sadr�e kvantitativne kriterije za ocjenjivanje odnosno razvrstavanje knji�nica u �etiri kategorije ( od A do D)100 i trebali bi slu�iti kao va�no ishodi�te za ocjenjivanje knji�nica. Standardi ne sadr�e kvalitativne pokazatelje uspje�nosti poslovanja, ve� propisuju stalno ocjenjivanje djelatnosti pomo�u kvantitativnih mjerila te takvu organizaciju i na�in djelovanja koji �e to omogu�iti. Kidvvell (1995, str. 68) misli da "u vrijeme, kada se u visokom �kolstvu na svakom koraku nagla�ava odgovornost, i zaposleni u knji�nicama koled�a trebaju stru�ne D. C. Parker (1995) ka�e da je metoda utvrdivanja veli�ine potrebnih prostora podvrgnuta kritici od strane sveu�ili�nih tijela, jer za�to je potrebno planirati tako velike knji�ni�ne prostore ako knji�nice postaju virtualne. 99 Pri izradi posljednje verzije standarda za koled�e ovaj zahtjev je bio podvrgnut kritici, jer 6% je nerealan cilj. I statisti�ki podaci IPEDS (Integrated Post-Secondary Education Data Svstem) pokazuju da ve�ina visoko�kolskih knji�nica u SAD ne posti�e spomenuti postotak financijskih sredstava. Pojavili su se i argumenti da metoda izra�unavanja vi�ine prora�una pojednih obrazovnih ustanova mora biti ovisna od njihovih karakteristikah (Parker, 1995). Pri izradi kriterija za razvrstavanje u skupine A-D, prirediva�i standarda su vodili ra�una o podacima iz nacionalnog statisti�kog programa SAD-a za visoko �kolstvo. Kriteriji ne bi trebali predstavljati norme ve� bi trebali poticati knji�nice u pobolj�avanju njihove djelatnosti. 155 preporuke koje mogu upotrijebiti i prirediti kao pomagalo za mjerenje uspje�nosti izvodenja svojih programa". Prirediva�i standarda nagla�avaju da ih je nu�no stalno dopunjavati jer se okru�enje visoko�kolskih knji�nica neprestano mijenja (npr., desetlje�ima je vrijedilo da se usluge visoko�kolskih knji�nica temelje prete�no na njihovim vlastitim knji�ni�nim zbirkama, �to je sve manje istinito, jer se djelatnost knji�nica stalno nadovezuje na tzv. vanjske izvore informacija). Stoga su istovremeno s izdanjem nove verzije standarda, u odboru ACRL-a za standarde, ve� zapo�eli s pripremama za novo izdanje. Usprkos tome, standardima za knji�nice koled�a mnogi zamjeraju njihove kvantitativne mjere i uvjerenja su da nije dovoljno da se temelje samo na veli�ini ustanove i opsegu knji�ni�ne zbirke. 5.4 SLOVENSKI STANDARDI ZA VISOKO�KOLSKE KNJI�NICE "Stru�ni kriteriji i mjerila za visoko�kolske knji�nice" bili su prihva�eni na Skup�tini Saveza bibliotekarskih dru�tava Slovenije 1989. godine, a potvrdio ih je Stru�ni savjet za knji�ni�arstvo. Ograni�avaju se na visoko�kolske knji�nice koje djeluju unutar knji�ni�nih informacijskih sistema sveu�ili�ta i ne priznaju visoko�kolske knji�nice koje bi djelovale u okviru visoko�kolskih ustanova koje nisu �lanice sveu�ili�ta.101 Dokument utemeljuje djelovanje knji�ni�nog informacijskog sustava sveu�ili�ta kao homogene mre�e s ra�unalnom podr�kom, u kojoj funkcionalno povezano djeluje sveu�ili�na knji�nica kao i knji�nice visoko�kolskih ustanova. Detaljno opisuje zada�e visoko�kolskih knji�nica, medu kojima je s aspekta ocenjivanja njihove djelatnosti u �lanku 2.1.7. navedeno samo da "...prikupljaju statisti�ke podatke o svome radu u skladu s propisima statisti�kih ureda i uputa republi�ke mati�ne slu�be" (Strokovni..., 1989), a propisuju minimalni opseg knji�ni�ne zbirke kao uvjet za po�etak djelovanja pojedinog tipa visoko�kolske knji�nice. Upitno je naravno, je li taj opseg primjeren, jer knji�nice koje pokrivaju razli�ita znanstvena podru�ja, ne mo�emo obradivati na jednak na�in (npr., podru�je humanistike se glede prevladavaju�ih informacijskih izvora razlikuje od podru�ja tehnike). U dokumentu su detaljno opisani djelatnost i Takvu odluku je mogu�e razumjeti zato jer su u vrijeme izrade dokumenta sve visoko�kolske knji�nice djelovale unutar sveu�ili�nih ustanova, ali nije se uva�avala va�e�a mecJunarodna klasifikacija visoko�kolskih knji�nica. 156 zada�e djeiatnika visokoskoskih knji�nica, �to knji�nice mogu iskoristiti pri izradi svojih planova rada. Za sadr�aj na�eg rada zanimljivo je poglavlje o mjerilima za ocjenjivanje rada knji�ni�nih djeiatnika, koji normiraju rad pojedinih vrsta knji�ni�nih djeiatnika i trebali bi slu�iti za izra�unavanje broja potrebnih stru�nih djeiatnika. Pri tom se ne radi o ocjenjivanju (uspje�nosti) rada knji�nice, ve� o ra�unanju koje bi trebalo poslu�iti kao osnova za dokazivanje potrebe za odgovaraju�im financijskim sredstvima za djelatnost knji�nice. Kao osnova za ocjenjivanje rada knji�ni�nih djeiatnika slu�e ulo�eni izvori (veli�ina knji�ni�ne zbirke, godi�nji priliv) i izlazni proizvodi (posudba, �itala�ka djelatnost, uredenje novih knji�ni�nih zbirki, izlu�ivanje grade, analiti�ka obrada dokumenata, posredovanje informacija, oblikovanje i odr�avanje ra�unalnih baza podataka te obavljanje funkcije sveu�ili�ne odnosno sredi�nje visoko�kolske knji�nice). Navedena mjerila se mogu shvatiti kao norme za knji�ni�ne djelatnike, a nikako ne kao mjerila za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nice. U tekstu stru�nih kriterija i mjerila za visoko�kolske knji�nice nigdje ne nalazimo zahtjev za jasnim odredenjem poslanstva, kratkoro�nim i dugoro�nim ciljeva visokoskolskih knji�nica, kao ni na zahtjeve za provjeravanje uspje�nosti njihovog ostvarenja. Mo�e se pretpostaviti da je mo�da i taj dokumenat jedan od uzroka za nepostojanje prakse utvrdivanja uspje�nosti poslovanja u visoko�kolskim knji�nicama. M. Dolgan Petri� (1998) dr�i da bi samo prvi dio dokumenta, koji odreduje na�ela, zada�e i organizaciju visokoskolskih knji�nica, mogao nakon izmjene samoupravne terminologije poslu�iti kao ishodi�te za izradu strate�kih planova visokoskolskih knji�nica. Autorica ka�e: "Revizija starih ili izrada posve novih ocjenjiva�kih mjera morala bi biti u ovom trenutku prioritet bibliotekarske struke, u suprotnom se opet moramo podrediti diktatu sveu�ili�ta ili ministarske birokracije... Iskustva drugih zemalja govore da se u svijetu vi�e od standarda koriste razli�ite vrste kvantitativnih, a u manjoj mjeri i kvalitativnih preporuka (eng. guidelines) ... Najnoviji trendovi u mjerenju kvalitete poslovanja knji�nica jesu tzv. pokazatelji uspje�nosti poslovanja (eng. performance indicators), koji bi trebali postati alternativa odnosno nadogradnja klasi�nom prikupljanju knji�ni�ne statistike te podloga pri planiranju i odlu�ivanju" (Dolgan Petri�, 1998, str. 172-173). 157 6 EVALUACIJA KNJI�NICA KAO DIO POSTUPAKA AKREDITACIJE 6.1 CILJNO USMJERENA EVALUACIJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA Medu standardima obradit �emo jo� i akreditacijske standarde. U anglosaksonskim zemljama i zemljama koje su se razvijale pod njihovim utjecajem, uobi�ajeno je da odredena stru�na tijela mogu zahtjevati odgovaraju�u razinu kvalitete usluga obrazovnih ustanova, u na�em slu�aju sveu�ili�ta i unutar njih i knji�nica. Kvaliteta ustanove se provjerava tzv. akreditacijskim postupkom, koji je dobrovoljan postupak provjeravanja razine postignu�a odrednih strucnih standarda. Glavna svrha postupka je pobolj�anje kvalitete obrazovanja, pri �emu valja �to bolje uzimati u obzir interese javnosti. Ocjenjivanje se temelji na poslanstvu i ciljevima ustanove te na utvrdivanju kako ih ona uspje�no obavlja. Postupke ocjenjivanja provode akreditacijske agencije, koje su op�e odnosno nacionalne (regionalne) i provode akreditacije cijelih ustanova iN specijalizirane, koje ocjenjuju pojedine programe (Ambro�i�, 1997). Akreditacija je takoder jedna od aktivnosti strucnih organizacija, u okviru kojih djeluju akreditacijske komisije ili odbori. Mnogi visoko�kolski koled�i i sveu�ili�ta sudjeluju u akreditacijskim postupcima, jer bez akreditacije te�ko dobivaju na vrijednosti u svome okru�enju ili pak te�ko za svoju djelatnost dobivaju javna sredstva. Za knji�nice su akreditacijski standardi va�ni stoga �to se uz njihovu pomo� vrednuju knji�ni�ne zbirke i usluge. Raniji akreditacijski standardi su davali naglasak na veli�inu fonda visoko�kolskih knji�nica, izdatke na �tudenta za pojedine knji�ni�ne djelatnosti, detaljne odredbe glede organizacije knji�nice i njenih slu�bi te na druge, obi�no kvantitativne zahtjeve. Knji�nice bi trebale posti�i minimum zahtjeva iz standarda kako bi akreditacijsko tijelo visoko�kolski ustanovi prosudilo "primjerenost" tog dijela njene infrastrukture. J. O. VVallace (1972, str. 47) misli da su upravo akreditacijski standardi za visoko�kolske ustanove potakli razvoj knji�ni�arskih standarda, koji su najprije bili izradeni za potrebe ocjenjivanja postizanja tzv. minimuma, a kasnije su postali upute za osiguravanje �to ve�e razine knji�ni�nih usluga visoko�kolskih knji�nica. Danas standardi, kako akreditacijskih agencija tako i bibliotekarskih dru�tava, nagla�avaju ciljni pristup pri vrednovanju knji�nica. Ciljno usmjereno ocjenjivanje zna�i da se utvrduje primjerenost ciljeva knji�nice glede njena poslanstva i ostvarenja postavljenih ciljeva. Ciljno usmjereno ocjenjivanje prolazi kroz vi�e koraka: 158 � Utvrdivanje kratkoro�nih i dugoro�nih ciljeva ocjenjivanog knji�ni�nog programa. � Postavljanje kriterija i standarda akreditacijske agencije za ocjenjivanje konkretnog programa. � Utvrdivanje spremnosti visoko�kolskog kampusa za sudjelovanje u akreditacijskom postupku. � Uklju�ivanje korisnika knji�nice tj. studenata i nastavnog osoblja u postupak ocjenjivanja. � Odluke glede potrebnih informacija koje knji�nica mora prikupiti. � Prikupljanje podataka i informacija te njihova analiza i obrazlo�enje. � Pisanje jezgrovitih izvje��a, koja jasno opisuju i analiziraju programe knji�nice. Izvje��a moraju sadr�avati prijedloge pobolj�anja i prioritete, raspored aktivnosti i prijedlog njihove realizacije. � Izvje��e o rezultatima ocjenjivanja i njihova upotreba pri odlu�ivanju o kvaliteti, mogu�im pobolj�anjima i prioritetima. � Evaluacija samog akreditacijskog postupka. Pri akreditacijskom postupku pozornost treba biti usmjerena na obrazlaganja uspje�nosti knji�ni�nog programa, na prou�avanje uzroka utvrdenih rezultata i na primjenu utvrdenoga u praksi (Sacks i VVhildrin, 1993, str. 2-3). Akreditacijska tijela zastupaju svoje tradicionalno stajaliste da visoko�kolske knji�nice treba vrednovati u okviru evaluacije njihovih mati�nih ustanova. Knji�nice i obrazovni proces, po njihovu bi mi�ljenju trebali biti tijesno povezani. Budu�i da ne postoje empirijski dokazi o toj povezanosti, ne mo�emo utvrdivati koliko uspje�nost jednih utje�e na uspje�nost drugih.102 U akreditacijskim standarima nagla�ena je uloga knji�nice kao nastavnog centra (eng. leaming resource centre). Aktivni i trajni program bibliografskih instrukcija trebao bi biti od sredi�njeg zna�enja za realizaciju nastavnih ciljeva obrazovnih ustanova. Kvaliteta zbirki, njihova relevantnost za J. A. McDonald i L. B. Micikas (1994) se pitaju je li uop�e mogu�e dokazati tijesnu povezanost izmedu knji�nice i obrazovnog procesa; kakav je odnos izmedu upotrebe grade i uspje�nosti u�enja, kako bi ga vrednovali i mjerili; koji su empirijski dokazi da je dobra knji�nica bitna za dobar studijski proces i gdje su dokazi da uspje�na knji�nica doprinosi boljem �tudiju; gdje su pomagala s kojima bi knji�nicah mogli vrednovati stvarni utjecaj (ili neutjecaj) njihove djelatnosti na obrazovni proces? Mi�ljenja su, da bi bilo bolje tra�iti vezu medu informacija i u�enja umjesto izmedu knji�nica i u�enja. Knji�nica je samo jedan od elemenata informacijskog okru�enja visoko�kolskih ustanova, koje pored nje uklju�uju i zapise s predavanja, ra�unala, nastavnu tehnologiju i �ak osobne informacije, koje �tudenti nu�no donose u svaki studijski proces. Stoga bi bilo bolje da se akreditacijska tijela pitaju o vezi izmedu uspje�nosti studenata i informacija u �irem smislu, nego o sredi�njoj ulozi knji�nice i njenom poslanstvu u okviru obrazovnog procesa. 159 postojece obrazovne programe te ucestalost njihove upotrebe trebale bi biti temeljne karakteristike takvoga centra. Nastavno osoblje mora nagla�avati va�nost upotrebe informacijskih izvora ne samo u pedago�kom i istra�iva�kom radu nego i u privatnom �ivotu. Koristenje informacijskih izvora trebalo bi biti �imbenik kako stru�nog tako i osobnog napretka i razvoja svakog pojedinca. Knji�ni�ni djelatnici pak, trebaju pokazivati svoju stru�nost, provjerljivu po jednakim kriterijima koji vrijede za ocjenjivanje nastavnog osoblja i drugih zaposlenih u visoko�kolskim ustanovama. 6.2 AKREDITACIJSKA PRAKSA U VELIKOJ BRITANIJI I SAD-u U Velikoj Britaniji je jedno od akreditacijskih tijela Dr�avni savjet za licenciranje na podru�ju visokog �kolstva (CNAA), koje provodi institucionalnu akreditaciju i za podru�je knji�ni�arstva. Ovo tijelo nema tiskanih standarda ve� za ocjenjivenje koristi odgovaraju�e specijaliste. Podatke za ocjenjivanje knji�nica posreduju im mati�ne ustanove knji�nica, a dopunjavaju ih s posjetom knji�nici i razgovorima s knji�ni�arima i korisnicima. Ocjenjivanje mo�e obuhvatiti prili�no �iroka podru�ja djelatnosti visoko�kolskih knji�nica, od nabave grade do upotrebe knji�nice i vodi ra�una kako o kvantitativnim tako i o kvalitativnim aspektima djelatnosti. CNNA pri ocjenjivanju knji�nica (Performance..., 1990) naro�ito pazi na slijede�e �imbenike: 1. Strukturu zaposlenih (udio knji�ni�ara predmetnih specijalista). 2. Uklju�enost knji�ni�nog osoblja u planiranje studijskih programa mati�ne ustanove. 3. Sposobnosti upravljanja, profesionalnoj reputaciji, kvalificiranosti i iskustvu vodstva knji�nice. 4. Primjerenost odnosa izmedu knji�ni�nog osoblja i vodstva visokoskolske ustanove kao i ostalog akademskog osoblja. 5. Inovativnost knji�nice. 6. Provodenje evaluacije knji�ni�nih usluga (uklju�uju�i i mjerenje uspje�nosti poslovanja). 7. Izvodenje obrazovnih programa za korisnike. 8. Op�eniti odziv knji�ni�nih slu�bi na potrebe akademskog okru�enja. Dodatno CNNA provjerava stupanj integracije knji�ni�ne djelatnosti u visoko�kolski proces, �to obuhva�a: planiranje novih studijskih programa, kontrolu provodenja studijskih programa i njihovu evaluaciju. Samim uklju�ivanjem u visoko�kolski proces 160 knji�ni�ari mogu planirati usluge koje odgovaraju potrebama njihovog okru�enja, a istovremeno imaju mogucnost neposredno utjecati na nastavni proces i studijske programe. Ve�ina nabrojanih �imbenika ne da se kvantificirati, ali ih se mo�e opisati i ocijeniti te uklju�iti medu mjere uspje�nosti poslovanja knji�nica. Specijaliziranu akreditaciju visoko�kolskih obrazovnih programa, s podru�ja knji�ni�ne i informacijske znanosti, provodi u Velikoj Britaniji odbor za akreditaciju, koji djeluje pri britanskom udru�enju knji�nica. Odbor je izradio posebne upute koje spominju i infrastrukturu, u koju ubrajaju knji�nice, ra�unalne centre i audiovizualnu podr�ku. Pri ocjenjivanju knji�nice vodi se ra�una o veli�ini i kvaliteti zbirki, o sposobnosti knji�nice u zadovoljavanju potreba nastavnog osoblja i studenata kroz knji�ni�ne usluge kao i o uklju�enosti knji�ni�nog osoblja u obrazovni proces ustanove. Ocjenjivanje visoko�kolskih knji�nica proti�e i u okviru specijalne akreditacije magistarskih programa s podru�ja knji�ni�arstva i informacijske znanosti u SAD-u, koje provodi odbor za akreditaciju pri ALA-i. Postoje�i standardi za akreditaciju bili su prihva�eni 1992. godine. Pri ocjenjivanju obrazovnih programa vode ra�una o �est elemenata medu kojima je i kvaliteta tzv. opreme i drugih sredstava koja omogu�avaju provodenje programa, a medu njima i knji�nica. Da bi knji�ni�ari visoko�kolskih knji�nica upoznali akreditacijski postupak i u njemu mogli sudjelovati, ALA je za njih izradila priru�nik za pripremu na akreditaciju (Sacks i VVhildrin, 1993). Sva akreditacijska tijela u SAD-u (npr., �OPA) imaju u svojim standardima odluke glede visoko�kolskih knji�nica. Ona se naj�e��e odnose na: 1. Va�nost knji�nice kao akademskog resursa. 2. Va�nost poslanstva, kratkoro�nih i dugoro�nih ciljeva knji�nice za pojedine dijelove akademske ustanove. 3. Primjerenost knji�ni�nih resursa i usluga obrazovnim i istra�iva�kim ciljevima i programima mati�ne ustanove. 4. Kvalitetu knji�ni�ne zbirke, prostora i opreme. 5. Osiguravanje dostupnosti informacija, koje nisu na raspolaganju u lokalnom sistemu. 6. Pomo� knji�nice korisnicima pri utvrdivanju, izboru i upotrebi informacijskih izvora (referentne, referalne i obrazovne usluge). 7. Vrstu i opseg knji�ni�nih zbirki i usluga. 161 8. Financijsku i organizacijsku sposobnost knji�nice pri zadovoljavanju potreba studenata i nastavnog osoblja. 9. Na�ine komuniciranja knji�nice s pojedinim dijelovima akademske ustanove. Zahtjevi akreditacijskih tijela predvidaju trajno evaluaciju uspje�nosti poslovanja knji�nica. Odredeni zahtjevi glede poslovanja knji�nica podudaraju se s preporukama standarda ACRL za sveu�ili�ne knji�nice te za knji�nice visoko�kolskih koled�a i tehni�kih koled�a, dok opcenito akreditacijski postupci navode visoko�kolske knji�nice na trajnu kontrolu svoje djelatnosti. Samoprocjena, koju moraju izraditi u obliku izvje��a, zahtjeva poznavanje kriterija i standarda akreditacijske agencije i njihovo uvr�tavanje u kontekst ciljeva, postignu�a i planova vlastite ustanove; zahtjeva i prikupljanje, analiziranje i jasno predstavljanje podataka te uklju�ivanje utvrdenoga u svoju budu�u djelatnost. U literaturi (Blagden i Harrington, 1990) pratimo pozitivna mi�ljenja o akreditacijskim postupcima, jer bi ih izvje��a koja moraju priredivati knji�nice trebala prisiliti na provjeravanje njihovog rada i uloge. Proces, u kojem ustanove analiziraju svoje ciljeve, programe, resurse i uspje�nost poslovanja, potice promjene i vodi razvoju ustanove. Samoanaliza najvrijednija je za proces evaluacije. Spomenuli smo da je primjereno prikupljanje podataka za akreditacijsko provjeravanje vrlo va�no za uspje�nost procesa evaluacije. Ako knji�nica prikuplja neupotrebljive podatke, ne�e ih mo�i upotrijebiti pri otkrivanju problema i oblikovanju puteva za njihovo rje�avanje. ALA-in priru�nik o akreditaciji savjetuje visoko�kolskim knji�ni�arima da moraju znati: za�to prikupljaju podatke; koje podatke moraju prikupljati; kako mogu upotrijebiti prikupljene podatke; �to �ele evaluirati; kakav plan imaju za prikupljanje podataka i koje �e postupke upotrijebiti; tko �e prikupljati podatke; kakav je plan za analizu rezultata i tko �e je provesti; kako �e izgledati izvje��e. Postupak prikupljanja podataka zahtjeva i uvodenje odgovaraju�ih mjera za mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nice. Slovensko visoko �kolstvo ne poznaje akreditacijske postupke pa niti za visoko�kolske knji�nice ne postoji takva vrsta provjere. Kao �to �emo kasnije vidjeti, ve�ina ih misli da je sasvim svejedno koliko uspje�no djeluju, jer njihovo nagradivanje i dobivanje sredstava nije ovisno o uspje�nosti njihovog poslovanja. 162 III. DIO: KNJI�NI�NA STATISTIKA I UTVR�IVANJE USPJE- �NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NI- CA U ODABRANIM ZEMLJAMA 1 SJEDINJENE AMERI�KE DR�AVE 1.1 POVIJEST PRIKUPLJANJA STATISTI�KIH PODATAKA O KNJI�NICAMA Prvo prikupljanje podataka o ameri�kim knji�nicama proveo je Charles Bovven, nakladnik, 1837. godine. U svome almanahu ("American Almanach and Repositorv for Useful Knovvledge") objavio je podatke o knjiznoj gradi u ameri�kim javno financiranim knji�nicama. Ti podaci su trebali biti potpuniji od svih prije objavljenih (VVilliams, 1991). Prikuplja�i ove vrste podataka koji su se kasnije javljali bili su manje ili vi�e potpuni u izvje�tavanju i obuhva�ali su razli�ite vrste knji�nica, naro�ito knji�nice obrazovnih ustanova. Kao "oca" ameri�ke knji�ni�ne statistike spominje se Charlesa Coffina Jevvetta, koji je 1849. godine napravio sustavan popis svih javno financiranih ameri�kih knji�nica, a najavio je i popis privatnih (VVilliams, 1991). Podatke za 1850., 1860. i 1870. godinu prikupio je Statisti�ki ured (Census Bureau) i o njima izvijestio. R. D. Little (1980) misli da je prikupljanje podataka sve do 1870. godine bilo neredovito i nesustavno i tek mo�emo izvje��e za 1870. godinu smatrati za prvo ameri�ko slu�beno statisti�ko izvje��e o knji�nicama. Va�an doprinos ameri�koj knji�ni�noj statistici dao je John Eaton, koji je 1870. godine postao ministar za �kolstvo i javno je naglasio da su knji�nice sastavni dio obrazovnog procesa te da su podaci o njima isto tako va�ni kao i podaci o obrazovnim ustanovama. Njegovo izvje��e iz 1876. godine (bili su obuhva�eni podaci o javnim akademskim i �kolskim knji�nicama za 1874. godinu), predstavalja prvi poku�aj standardizacije ameri�ke knji�ni�ne statistike, koji bi trebao omogu�iti valjane usporedbe, a razultati bi trebali posluziti za potrebe menadzmenta. Eaton je nastojao raditi i na standardizaciji terminologije koja bi omogu�avala i olak�avala usporedbe medu ustanovama. Ipak ured za �kolstvo nije njegovo djelo nastavio, te tako dvadeset godina nije bilo popisa ameri�kih knji�nica. 163 Povremeno radeni izvje�taji za potrebe knji�ni�ara nisu uzimali u obzir Eatonove prijedloge za pobolj�anje i razrje�enje problema sustava prikupljanja statisti�kih podataka u knji�nicama. Do 1938. godine izvje��a su izradivali zaposleni u ministarstu za �kolstvo (Office od Education), podatke za narodne i �kolske knji�nice sakupljali su godi�nje, a za knji�nice koled�a i sveu�ili�ne knji�nice prili�no neredovito. Godine 1938. u okviru ministarstva bila je ustanovljena posebna jedinica za knji�nice, koja je preuzela sve aktivnosti u sve�i s knji�ni�nom statistikom. Treba spomenuti da je 1885. godine ustanovljena ALA, koja je imala aktivnu ulogu u prikupljanju statisti�kih podataka o knji�nicama. S prvim raspravama o toj tematici zapo�ela je ve� 1887. godine, a prva dva projekta prikupljanja podataka za knji�ni�nu statistiku ovoje udru�enje provelo 1914. godine za narodne knji�nice, a 1915. godine za visoko�kolske knji�nice. Potom je slijedilo godi�nje prikupljanje podatka i njihovo objavljivanje u "ALA Bulletin" do 1943. godine a kasnije u "College and Research Libraries".1 lako je ALA i njeni odbori prikupljanjem podataka knji�ni�ne statistike izmedu 1915. godine i 1943. godine, do�la do nekih iskustava, ipak je program za njih bio veliko financijsko breme. Stoga je ustanovljavanje posebne slu�be za knji�nice pri ministarstvu za �kolstvo 1938. godine nai�lo na povoljan odziv pri ALA-i i u struci op�enito. Pod vodstvom Ralpha M. Dunbara ministarstvo je obnovilo napore za prikupljanje statisti�kih podataka, a potom 1956. godine provelo savezno prikupljanje podataka o narodnim, �kolskim i akademskim knji�nicama. Od 1966. godine knji�ni�na statistika je briga savezne vlade, koja je ustanovila NCES2 s jedinicom za knji�ni�nu statistku. Budu�i da centar nije suradivao s knji�ni�arima i nije poznavao njihovih potreba, kvaliteta prikupljenih podataka je bila niska (nisu bili primjereni niti za potrebe knji�ni�nog menad�menta niti za 1 Obrada statisti�kih podataka najprije se odvijala u ALA-inom odboru za statistiku, a kasnije su u uredima podru�nica zaposlili tzv. pomo�nike za statistiku. James T. Gerould, knji�ni�ar na sveu�ili�tu u Minnesoti, je ve� 1906. godine predstavio ideju o prikupljanju knji�ni�ne statistike za sveu�ili�ne knji�nice i knji�nice koled�a. Budu�i da nije nai�ao na odgovaraju�u podr�ku, sam je 1908. godine priredio kratko izvje��e koje je obuhva�alo podatke o 5 varijabli za 14 dr�avnih sveu�ili�nih knji�nica. Zbog povoljnog odziva u profesionalnom okru�enju zapo�eo je 1911. godine objavljivati godi�nja izvje��a. Kako se preselio 1920. godine na Sveu�ili�te Princeton, nastavio je s izdavanjem serije, a nakon njegova odlaska u mirovinu (1938. godine) sveu�ili�na je knji�nica nastavila njegovo djelo izdavanjem poznate serije "Princeton Series". 2 Savezni ured za statistiku obrazovanja glavna je ameri�ka savezna ustanova zadu�ena za prikupljanje i analizu podatka s podru�ja obrazovanja, gdje spadaju i statistika akademskih, narodnih i �kolskih knji�nica te knji�nica dr�avanih agencija iz 50 saveznih dr�ava i D.C. Godi�nje ured objavi oko 100 publikacija. 164 usporedbe). Nedosljednost pri prikupljanju podataka i slabi rezultati, prema mi�ljenju R. V. VVilliamsa (1991) uzrok su za dvije vrste zbivanja: a) Porastao je interes pojedinih vrsta knji�nica i njihovih udru�enja da razviju svoje vlastite statisti�ke sisteme (npr., savez specijalnih knji�nica, savez medicinskih knji�nica, savez pravnih knji�nica). Knji�nice su izradile vlastite projekte i po�ele 1970. godine same prikupljati statisti�ke podatke. Njihovi sistemi prikupljanja podataka razlikovali su se kako po svrsi tako i po metodologiji. Spomenut �emo ARL i ACRL koje provode svoja vlastita statisti�ka istra�ivanja. b) Knji�nice su bile nezadovoljne i zato �to ih je savezna statistika "mjerila" samo na osnovi podataka o ulo�enim izvorima, a ne i po utvrdivanju uspje�nosti njihovoga poslovanja. Upozoravale su i na neprimjerenost jednakog na�ina mjerenja knji�nica koje imaju razli�ite programske ciljeve. Nastojanja knji�nica za uvodenje mjera postignu�a potakla su procese dono�enja programskih ciljeva knji�nica, mjerenje stupnja ostvarenja ciljeva i usporedbe postignu�a s drugim knji�nicama. U SAD-u je zato, naro�ito nakon 1980. godine, nastalo mnogo stru�nih radova i priru�nika o mjerenju uspje�nosti poslovanja razli�itih knji�nica, tako i visoko�kolskih, a zahtjevi za evaluacijom i utvrdivanjem uspje�nosti poslovanja postali su sastavni dio stru�nih standarda i akreditacijskih propisa za visoko�kolske knji�nice. 1.2 USPOREDIVOST I UPOTREBLJIVOST STATISTI�KIH PODATAKA O KNJI� NICAMA R. V. VVilliams (1991) navodi da su se u prikupljanju podataka za knji�ni�nu statistiku u SAD-u cijelo vrijeme javljala tri problema: opseg, valjanost i pouzdanost prikupljenih podataka. Misli da su prikupljeni podaci bili vi�e ili manje nepotpuni, a rijetko je upitnike ispunio zadovoljavaju�i broj knji�nica ili su pak bili nepotpuni podaci. Popisi su bili neredoviti, podaci nepouzdani jer su se mjerene jedinice razlikovale od knji�nice do knji�nice. Jo� ve�i problem je bila valjanost podataka. U pro�losti su statisti�ki najbolje bile predstavljne visoko�kolske knji�nice, slijede ve�e narodne knji�nice dok �kotske i specijalne knji�nice nisu bile ukljucene u sustavne popise. Najvi�e dilema su uzrokovale definicije termina koji su bili kori�teni u upitniku. Upitnik, kojega je, npr., izradio C. C. Jewett, sadr�avao je pitanja za osamnaest vrsta podataka, a imao je samo definiciju za brojenje knji�ni�ne zbirke. I 165 ALA je ve� 1877. godine iznijela potrebu za jedinstvenim definicijama, �to bi omogu�ilo usporedbe, a nije bilo jasno kako to posti�i. Postigli su dogovor samo za neke varijable, dok je nesuglasje medu razli�itim tipovima knji�nica glede toga kako bi ih trebalo mjeriti i dalje ostalo.3 Sadr�aj upitnika i definicije su postale zanimljivije nakon stoje ALA 1915. godine isplanirala jedinstven program prikupljanja podataka o knji�nicama, premda sustavna rje�enja tog problema jo� dugo nije prona�la. Tek kada je 1959. godine ustanovila odjel za vodenje knji�nica (Librarv Administration Division) s koordinacijskim odborom za statistiku (Statistics Coordinating Committee) sustavno se prihvatila pitanja definicija. Godine 1961. odbor je izradio prijedlog definicija, a kona�nu verziju 1966. godine, kada je bila odr�ana i dr�avna konferencija o knji�ni�noj statistici.4 Autori priru�nika su naglasih da on predstavlja samo po�etak procesa kodificiranja koncepata, definicija i terminologije. Opisani su oni aspekti knji�ni�ne djelatnosti koji su mjerljivi i detaljno su definirani (Librarv Statistics, 1966). Kao ameri�ki (ANSI5) standard izdali su definicije 1968. godine te ih dopunili 1983. i 1998. godine. Izmedu 1971. i 1972. godine NCES je proveo �tudiju o knji�ni�noj statistici i upotrebi podataka na saveznoj, dr�avnoj i lokalnoj razini te s potporom dr�ave izradio oprojekt prikupljanja podataka LIBGIS. Trebao je omogu�iti oblikovanje odgovaraju�eg instrumentarija za prikupljanje podataka za sve vrste knji�nica. LIBGIS je od 1975. godine omogu�io prikupljanje usporedivih podataka za sve vrste javno odnosno privatno financiranih knji�nica. 1.3 AMERI�KI KOOPERATIVNI PROGRAM ZA KNJI�NI�NU STATISTIKU Dana�nji ameri�ki kooperativni program za knji�ni�nu statistiku temelji se na sudjelovanju svih vrsta knji�nica i razli�itih vladinih organa. Odlu�uju�u ulogu ima NCES, koji vodi i financira program te redovito prikuplja statisti�ke podatke o 3 C. A. Cutter je bio tako nezadovoljan rezultatima koje je na�ao u statisti�kom izvje��u da je na ALA-u naslovio dopis:"Previ�e se vremena trosi na statistiku odnosno prikupljanje podatka koji su zanimljivi ali je njihovo prikupljanje i objavljivanje preskupo. Radije bih vidio da vrijeme trosimo na poku�aje da knji�nice postanu upotrebljivije" (Vvilliams, 1991). 4 Konferenciju su zajedno organizirali ALA i NCES. Preporu�ila je jedinstven program za sustavno prikupljanje statisti�kih podataka za sve vrste knji�nica te standardizaciju knji�ni�ne statistike kao i definicije. 5 Ameri�ki savezni institut za standarde je ustanovljen 1918. godine i djeluje kao koordinator dobrovoljnog sustava standardizacije u privatnom sektoru. Institut ima preko 1700 �lanova (ANSI, 1997). 166 knji�nicama u okviru �est razli�itih statisti�kih popisa6 (prvi popisi po sada�njem programu bili su provedeni 1988. godine i to za narodne i visoko�kolske knji�nice). Centar sponzorira analize podataka, kongrese, obrazovne radionice, �tipendije za obrazovanje i tehni�ku pomo�, izdavanja glasila itd. Podatke o knji�nicama i analize koriste slu�benici saveznih, dr�avnih i lokalnih organa, profesionala udru�enja te razli�iti stru�njaci za planiranje politike, razvojne planove, vrednovanje i istra�ivanja. Nadle�nosti NCES-a u prikupljanju podataka za knji�ni�nu statistiku odreduje zakon o nacionalnoj statistici obrazovanja iz 1994. godine. Knji�ni�na statistika je dio sistema IPEDS. U programu knji�ni�ne statistike posebnu ulogu ima Savezna komisija za knji�nice, jer zajedno s NCES-om brine za njegovo provodenje, za povezivanje s knji�nicama, organizira obrazovnu i tehni�ku pomo�, prati trendove i savjetuje NCES u razvojnoj politici. Partner u statisti�kom programu je i Statisti�ki ured, koji se brine za prikupljanje i obradu podataka. NCES objavljuje statisticke podatke i njihove analize u obliku tiskanih publikacija i preko Interneta.7 NCES suraduje i s raznim profesionalnim organizacijama i nastavnim osobljem s podru�ja knji�ni�ne i informacijske znanosti. Va�na je njegova suradnja s odborima ALA-e koja osigurava da centar prikuplja podatke koje knji�nicah zaista trebaju. Za statisticke podatke o knji�nicama zanimaju se i vladine organizacije, znanstvene ustanove s podru�ja knj�ni�arstva te izdava�ke ku�e.8 Moglo bi se re�i da je knji�ni�na statistika u SAD-u va�no pomagalo knji�ni�nog menad�menta, a istovremeno podaci slu�e Kongresu i njegovim organima pri planiranju i vrednovanju u�inka knji�ni�nog zakonodavstva, financiranja knji�nica itd. R. D. Little (1980, str. 138) misli da nema dvojbe o nu�nosti saveznog prikupljanja podataka za knji�ni�nu statistiku u SAD-u jer podatke koristi veliki broj ustanova. Uvjerenja je da podaci, koje za svoje potrebe prikupljaju ARL i ACRL ne zna�e udvostru�avanje rada, ve� da ih kao osnovne podatke koristi i NCES kao i druga udru�enja. 6 Prikuplja podatke za: narodne, akademske, �kolske knji�nice, knji�nice dr�avnih agencija, federalne knji�nice i informacijske centre i knji�ni�ne mre�e (librarv cooperatives). 7 Podaci su dostupni na adresi URL: http://www.ed.gov.NCES/. 8 NCES kroz prikupljanje i upotrebu podataka knji�ni�ne statistike suraduju sa svim saveznim ustanovama koje trebaju podatke o ameri�kim knji�nicama. Na osnovi njihovih prijedloga uklju�uje u upitnike specifi�na pitanja, npr., o fotokopiranju, o udjelu medicinske odnosno literature o poljoprivredi u ameri�kim knji�nicama itd. 167 Usprkos tako dobro organiziranoj knji�ni�noj statistici javlja se mi�ljenje da bi za prikupljanje podataka za knji�ni�nu statistiku moralo biti odgovorno profesionalno dru�tvo (ALA), koje bi trebalo u prvom redu razviti pokazatelje za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica i prikupljati podatke o uspje�nosti postizanja postavljenih ciljeva svih vrsta knji�nica (VVilliams, 1991). 1.4 PRIKUPLJANJE STATISTI�KIH PODATAKA O VISOKO�KOLSKIM KNJI�NI CAMA 1.4.1 Savezni ured za statistiku obrazovanja (NCES) Popise knji�nica visoko�kolskih (eng. postsecondarv) ustanova u SAD-u provodio je svake tri godine, izmedu 1966. i 1988. godine, NCES, a nakon 1988. godine prikupljanje tih podataka zada�a je sistema IPEDS i provodi se svake druge godine. Podaci se prikupljaju za 3.500 knji�nica akreditiranih visoko�kolskih ustanova u 50 saveznih dr�ava, D.C. Kolumbija i podru�ja izvan SAD-a. Upitnik obvezatno moraju ispuniti ustanove koje primaju ili �ele primati bilo kakva dr�avna sredstva, a ostale ustanove na suradnju se odlu�uju prostovoljno. Statisti�ki upitnik IPEDS prikuplja podatke o broju uslu�nih mjesta, strukturi zaposlenih, izdacima knji�nice, knji�ni�nim zbirkama, knji�ni�nim uslugama te o dostupnosti elektroni�kih izvora i usluga. O elektroni�kim uslugama (elektroni�ki katalog o fondu knji�nice, periodi�ke publikacije s potpunim tekstom, pristup Internetu, referentna slu�ba preko elektroni�ke po�te, elektroni�ka dostava dokumenata na adresu korisnika) su zapo�eli pitati u 1996. godini, a pitanja su pro�irili o meduknji�ni�noj posudbi na realizirane i nerealizirane zahtjeve te su uveli i novi oblik knji�nice tzv. zajedni�ku (engl. shared) knji�nicu ve�ih obrazovnih ustanova. Upitnik sadr�i i definicije pojedinih broj�anih jedinica. 1.4.2 Udru�enje knji�nica koied�a i znanstvenih knji�nica (ACRL) ACRL je s 11.000 �lanova najve�a jedinica ALA-e, koja zastupa interese knji�nica visoko�kolskih koied�a i znanstvene knji�nice pred visoko�kolskom zajednicom. Osigurava uvjete za profesionalni razvoj, prihva�a standarde za sveu�ili�ne knji�nice i knji�nice koied�a te razne upute i preporuke za njihovo poslovanje, te izdaje publikacije. ACRL prikuplja statisti�ke podatke o onim visoko�kolskim knji�nicama koje nisu �lanice ARL i objavljuje ih u publikaciji "Universitv Librarv Statistics". 168 Kao �to je ve� spomenuto, u SAD-u je osamdesetih godina bila znatno pove�ana briga za odgovorno pona�anje javnih ustanova, pa i visoko�kolskih. Zahtjeve za evaluacijom visoko�kolskih knji�nica izrazili su kako vodstava sveu�ili�ta odnosno koled�a tako i vladina tijela, a i same knji�nice je zanimalo koliko su uspje�ne u zadovoljavanju potreba svojih korisnika. ACRL je utvrdila da visoko�kolski knji�nicah trebaju odgovaraju�a analiticka pomagala za kvantitativni opis svoje djelatnosti pa je stoga 1984. godine ustanovila radnu grupu za mjere uspje�nosti. ACRL je �eljela potaknuti zanimanje knji�ni�ara za problematiku uspje�nosti te im ponuditi pomo� pri provodenju utvrdivanja uspje�nosti poslovanja njihovih knji�nica. lako je ve� bilo na raspolaganju dosta literature o mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica, radna grupa se odlu�ila na izradu priru�nika za mjere posebno namjenjene visoko�kolskim knji�nicama. Trebale su omogu�iti: � mjerenje utjecaja, uspje�nosti i u�inkovitosti usluga knji�nica; � na razumljiv na�in prikazivanje izlaznih proizvoda knji�nice za potrebe sveu�ili�nog vodstava i za pomo� vodstvu knji�nice pri dokazivanju uspje�nosti poslovanja i argumentiranju potreba za sredstvima; � prikupljanje podataka upotrebljivih u procesu planiranja djelatnosti. Mjere bi trebale biti primjerene za sve vrste visoko�kolskih odnosno znanstvenih knji�nica, usmjerene na korisnike i ciljeve knji�nice, a njihovo uvodenje ne bi trebalo pouzro�iti knji�nicama previsoke tro�kove. Radna grupa se usmjerila na kvantitetu i kvalitetu usluga za korisnike, a ne i na mnoge druge aktivnosti knji�nice koje te usluge omogu�avaju. Mjere za bibliografske instrukcije radna grupa nije tra�ila jer njihovo vrednovanje zahtjeva mjerenje promjena u individualnom znanju i sposobnostima. ACRL je potom 1990. godine izdala priru�nik "Measuring Academic Librarv Performance: A Practical Approach", koji je trebao knji�ni�arima pomo�i pri mjerenju utjecaja, uspje�nosti i u�inkovitosti rada visoko�kolskih knji�nica. Priru�nik opisuje osnovne mjere postignu�a �ija bi upotreba, kako nagla�avaju B. J. Ford i J. S. Segal (1990, str. 4): 1) pobolj�ala kvalitetu knji�ni�nih usluga; 2) osigurala usporedive podatke za odlu�ivanje i planiranje, za pomo� menad�erima pri raspodjeli sredstava, pri pra�enju planova te pri izradi odgovaraju�ih usporedbi; 169 3) potakla interes knji�nica za u�inkovitim i uspje�nim radom te vodstvima sveu�ili�ta odnosno koled�a i ustanova, koji osiguravaju visoko�kolskim knji�nicama financijska sredstva, pove�ala zanimanje za knji�nice. Priru�nik je usmjeren na korisnike i preporu�uje prikupljanje njihovih mi�ljenja o knji�ni�nim uslugama. Predla�e slijede�a podru�ja mjerenja: 1) Op�e zadovoljstvo korisnika s radom knji�nice (uspje�nost pojedinih slu�bi odnosno usluga, jednostavnost upotrebe knji�nice, op�e zadovoljstvo s knji�nicom).9 2) Raspolo�ivost grade i njena upotreba (posudba grade izvan knji�nice; upotreba grade u knji�nici; ukupna upotreba razli�itih vrsta grade; raspolo�ivost grade; vrijeme potrebno za dostavu dokumenata).10 3) Upotreba knji�ni�nih prostora i opreme (broj posjeta knji�nici; vrijeme upotrebe opreme i naprava; upotrebljivost prostora; upotreba knji�nice udaljenim pristupom; upotreba pojedinih slu�bi u knji�nici). 4) Informacijske usluge (broj posredovanih informacija; zadovoljstvo s referentnom slu�bom; evaluacija razultata online pretra�ivanja). Za svaku je mjeru najprije navedena definicija, pregled relevantne literature, upute za prikupljanje i analiziranje podataka te razmi�ljanje o tome �to dobiveni rezultati zna�e i kako knji�nica mo�e pobolj�ati uspje�nost svog poslovanja. Knji�nice bi trebale izabrati one mjere koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Pri izabiranju mjera, knji�nice si moraju postaviti dva pitanja: 1) kakve �e posljedice prouzro�iti rezultati mjerenja i 2) koji �e podaci biti najupotrebljiviji za odluke koje moraju prihvatiti. Autori priru�nika knji�nicama savjetuju da mjerenja ne provode samo jednom, ve� da ga periodi�no ponavljaju, jer �e samo tako mo�i uo�iti promjene odnosno utvrditi pobolj�anja iii pogor�anja. Kako bi knji�nicama pojednostavili pripremu i provedbu mjerenja uspje�nosti poslovanja te obrazlaganje podataka, prilo�eni su uzorci upitnika i primjeri obrade podataka. Pomo�u priru�nika visoko�kolske knji�nice mogu 9 Priru�nik upozorava da na ocjenu korisnika utje�e vi�e �imbenika, npr., rezultat konkretnog dolaska; o�ekivanja koja je korisnik imao pri dolasku; resursi knji�nice; pona�anje knji�ni�nog osoblja; znanje korisnika i njihova spremnost da se sami anga�iraju; va�nost koju korisnik daje pojedinoj usluzi odnosno napravama koje kani koristiti. 10 Na rezultate utje�e kvaliteta zbirke, nastojanja knji�nice da zbirka bude dostupna; spremnost i osposobljenost korisnika da nadu �eljenu gradu. 170 prilicno jednostavno provesti ocjenjivanje odnosno utvrdivanje uspjesnosti svoga poslovanja. 1.4.3 Udru�enje znanstvenih knji�nica (ARL) ARL11 u okviru svoga programa za statistiku i mjerenje uspjesnosti rada knji�nica prikuplja godi�nje statisti�ke podatke za svoje �lanove i to od 1961/62 nadalje i predstavlja ih u posebnoj publikaciji. Prije toga je godi�nje podatke za sveu�ili�ne knji�nice, od 1907/08 nadalje, prikupljao James Gerould. ARL ima pored tiskanog izdanja "ARL Statistics" i elektroni�ku verziju, dostupnu online koja obuhva�a podatke od 1907/08 pa nadalje. Podaci su dostupni u okviru baze podataka za dru�tvene znanosti Sveu�ili�ta u Virginiji i predstavljaju interaktivno izdanje, �to zna�i da mo�emo medu podacima izabrati one varijable koje nas zanimaju te ih pomo�u izabrane statisti�ke metode obraditi.12 Udru�enje nije posve�ivalo pozornost samo knji�ni�noj statistici ve� i mjerenju uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica. Odbor za statistiku je naglasio potrebu za mjerama uspjesnosti poslovanja, koje knji�ni�na statistika ARL nije sadr�avala. Tako je, npr., Kantor ve� 1984. godine izradio za �lanove udru�enja upute za tzv. objektivno mjerenje uspjesnosti poslovanja knji�nica. Odlu�io se za �etiri mjere i to za raspolo�ivost knji�ni�ne grade, dostupnost knji�ni�ne grade, analizu aktivnosti korisnika i analizu potrebnog vremena za provodenje odredene usluge (npr., meduknji�ni�ne posudbe). Njegov priru�nik je uklju�ivao detaljne upute, kako prikupiti objektivne podatke kao i primjere formulara kori�tenih u mjernim postupcima. Objektivne mjere je razdijelio od subjektivnih, koje zahtijevaju prikupljanje podataka o pona�anju i percepciji korisnika. Ipak je Kantorova metodologija bila za mnoge knji�nice, �lanice ARL, prekomplicirana i nije bila sire kori�tena (Shapiro, 1992, str. 51). Daljnja nastojanja ARL bila su usmjerena na definiranje mjera uspjesnosti usluga i slu�bi knji�nice, za koje je podatke bilo lak�e prikupiti i koje mjere knji�ni�ne usluge namjenjene javnosti. Tako je tema godi�njeg susreta udru�enja 1986. godine bila upravo mjerenje uspjesnosti poslovanja i menad�ment znanstvenih knji�nica. 11 �lanovi udru�enja jesu ustanove. Na kraju 1997. godine udru�enje je imalo 121 �lana. Osnovni podaci o udru�enju mogu se nad na URL adresi http://www.arl.org/arl/arlfacts.html 12 http://www.lib.virqinia.edu/socsci/arl/test-arl/; podaci su na raspolaganju i u ASCII formatu na . 171 Rasprave su bile o tome da bi knji�ni�na statistika trebala ne�to re�i o dostupnosti informacija umjesto da broji jedinice grade te o planovima za uklju�ivanje mjera za knji�ni�ne usluge u ARL statistiku. Godine 1989. udru�enje je nabavilo potrebna sredstva za projekt razvoja statisti�ke baze podataka i definiranja odgovaraju�ih mjera uspjesnosti poslovanja te za daljnje prou�avanje te problematike. Publikacija knji�ni�ne statistike ARL (za 1995/96 godinu)13 obuhva�a podatke za 120 sjevernoameri�kih i kanadskih knji�nica (109 sveu�ili�nih knji�nica, ostale su znanstvene knji�nice javnih, privatnih iN vladinih ustanova). Razdoblje izvje�taja obuhva�a vrijeme izmedu 30. lipnja teku�e i pro�le godine. lako je obuhva�en mali udio sjevernoameri�kih visoko�kolskih knji�nica, po mi�ljenju udru�enja podaci govore o op�im trendovima u sjevemoamerickom knji�ni�arstvu jer se odnose na veliki udio knji�ni�nih zbirki, usluga i korisnika. ARL sa svojim upitnicima prikuplja i izvje�tava o knji�ni�nim zbirkama, izdacima knji�nica, zaposlenima i uslugama za korisnike. Posljednjih godina ARL prikuplja posebnim upitnicima i tzv. dodatne statisti�ke podatke i to o netiskanim izvorima, vladinim dokumentima, izdacima za elektroni�ke dokumente i za elekroni�ke usluge. Definicije za statisti�ke kategorije u upitniku su sa�ete po standardu ANSI.14 Pored statisti�kih podataka na raspolaganju je i 30 izra�unatih odnosa (kvantitativnih pokazatelja uspjesnosti poslovanja), koji opisuju djelatnost knji�nica te potro�ena sredstva na zaposlene i �tudente sveu�ili�nih knji�nica (npr., udio stru�nih djelatnika knji�nice u usporedbi sa svima zaposlenima, udio izdataka knji�nice za kupnju grade, izdaci knji�nice na �tudenta, izdaci za nabavu grade na �tudenta itd.). Kvantitativni pokazatelji uspjesnosti poslovanja knji�nica omogu�avaju njihovim menad�erima narocito analiziranje i usporedbu opsega u knji�nicu ulo�enih sredstava sa srodnim ustanovama. ARL, narocito nagla�ava va�nost mjerenja uspjesnosti knji�ni�nih usluga za korisnike, jer uspjeh visoko�kolske knji�nice nije ovisan samo o informacijskim izvorima ve� prije svega o njihovoj kori�tenosti. Upozorava da je potrebno kod usporedbi biti jako oprezan jer pravila svake pojedine knji�nice mogu bitno utjecati na 13 To je u vrijeme izrade ove disertacije bila posljednja tiskana publikacija ARL statistike. 14 "American National Standard for Ubran/ and Information Science and Related Publishing Practice - Librarv Statistics. Z39.7-1983." New York : American National Standard Institute, 1983. U 1998. godini iza�ao je revidirani tekst standarda. 172 rezultate mjerenja pojedine knji�ni�ne usluge.15 Udru�enje upozorava i na mijenjanje uloge visoko�kolskih knji�nica �to je posljedica promjena u akademskom okru�enju. Odbor za statistiku i mjerenje uspjesnosti poslovanja knji�nica zato tra�i nove na�ine opisivanja i mjerenja uspjesnosti usluga knji�nica te utvrduje njihov doprinos uspjesnosti nastavne i istra�iva�ke djelatnosti akademskih ustanova. Svjestan je da prikupljeni podatki ne govori o kvaliteti usluga knji�nica, jer takve podatke mo�emo prikupiti samo �tudijama potreba korisnika i njihovog zadovoljstva s knji�ni�nim uslugama. Broj�ani podaci, koje nalazimo u "ARL Statistics", dakle nisu kvalitativni pokazatelji uspjesnosti poslovanja knji�nica i njihovog utjecaja na okru�enje te ih ne mo�emo koristiti kao mjere kvalitete knji�nice. Pri usporedbi pojedine knji�nice s medianima ARL statistike, potrebno je voditi ra�una o tome da se radi o riskiranju jer pojedine knji�nice djeluju unutar ustanova s razli�itim programskim ciljevima i karakteristikama. K. Stubbs (1981) ka�e da su tek statisti�ke publikacije ACRL i ARL donijele manje ili vi�e usporedive podatke o ameri�kim visoko�kolskim odnosno sveu�ili�nim knji�nicama. Podaci koje objavljuju, naravno ne ka�u koliko su kvalitetne knji�ni�ne usluge, ali su upotrebljivi za veliki broj statisti�kih analiza.16 2 NJEMA�KA 2.1 KNJI�NI�NA STATISTIKA Nastojanjima za ujedinjenje knji�ni�ne statistike, njema�ke su knji�nice po�ele krajem �ezdesetih godina, jer su do tada podatke o knji�nicama prikupljale razli�ite institucije (Savez njema�kih knji�nica, Institut za bibliotekarstvo i dr.). Definicije za pojedine podatke bile su razli�ite, isto tako i broj�ane jedinice za njih a usporedbe medu knji�nicama gotovo da nije niti bilo. UNESCO-ve preporuke za medunarodnu standardizaciju knji�ni�ne statistike nudile su primjerenu osnovu za po�etak 15 Npr., rokovi posudbe su u razli�itim knji�nicama razli�ito dugi. Knji�nice koje imaju kra�e rokove imat �e vi�e rezultate po broju posudenih primjeraka u usporedbi s knji�nicama koje imaju du�i posudbeni rok. 16 Autor je u svom radu proveo regresijsku i diskriminantnu analizu, kanonsku korelaciju te faktorsku analizu uz pomo� kojih je utvrdio kvantitativne karakteristike knji�nica i poku�ao statisti�kim ra�unanjem oblikovati kvantitativne standarde za sveu�ili�ne knji�nice. Naglasio je da ra�unanjem ne dobivamo standarde kojih bi se knji�nice morale pridr�avati kao svojih ciljeva. Knji�nice moraju same otkriti kakve bi trebale biti njihove usluge odnosno kako bi trebale raditi da bi zadovoljile potrebe korisnika. 173 ujedinjavanja. Najprije su prikupili sve adrese knji�nica, izradili upitnike za pojedine vrste knji�nica te ustanovili Ured za njema�ku knji�ni�nu statistiku. Zada�u prikupljanja knji�ni�ne statistike preuzeo je 1975. godine Institut za bibliotekarstvo, kao projekt i prvi puta u povijesti njema�kih knji�nica uspio za puno radno vrijeme anga�irati odgovaraju�e stru�njake. Sredi�nji ured za njema�ku knji�ni�nu statistiku bio je pri institutu formalno ustanovljen 1978. godine. Institut za bibliotekarstvo statisti�ke podatke publicira i u publikacijama za pojedine vrste knji�nica. Za knji�ni�nu statistiku su do 1995. godine u Njema�koj koristili nacionalni standard DIN 1425, koji su prihvatili 1981. godine, a od 1995. godine pa nadalje slu�e se ISO standardom. Glede upitnika, najprije su se odlu�ili da �e imati osnovni upitnik i poseban dodatak za pojedine vrste knji�nica. Veliki naglasak su dali na publiciranje rezultata i vodenje ra�una o potrebama korisnika knji�ni�ne statistike. Bila je ustanovljena komisija za statistiku u koju su pored predstavnika instituta uklju�ili i stru�njake s razli�itih podru�ja unutar knji�ni�arstva, a s problematikom knji�ni�ne statistike aktivno se po�elo baviti i bibliotekarsko dru�tvo. Knji�ni�na statistika se u Njema�koj za visoko�kolske knji�nice prikuplja ve� od 1901. godine. Danas u prikupljanju podataka sudjeluje gotovo 300 knji�nica, koje daju podatke za 430 varijabli.17 Prikupljanje statisti�kih podataka za visoko�kolske i op�eznanstvene knji�nice podvrgnuto je sli�noj kritici kao i za narodne knji�nice i odnosi se na integritet podataka i njihov opseg, jer je mnogo prikupljenih upitnika nepotpuno ispunjeno, �to ote�ava usporedbe. Cesta su i upozorenja na negativnu Upitnik za visoko�kolske i op�eznanstvene knji�nice ("Fragenbogen: VVissenschaftliche Universal- und Hochschulbibliotheken") ima dva dijela: najprije se prikupljaju podaci o knji�nici (aktivni korisnici, broj dana otvorenosti u godini i u tjednu, postotak grade u zatvorenom spremi�tu, broj na�injenih izlo�bi), potom pitaju o stanju fonda i prirastu po pojedinoj vrsti grade te o na�inu nabave, stanju i prirastu serijskih publikacija po naslovima te broju naru�enih serija; o izdacima knji�nice za nabavu, investicije, za zaposlene i drugo; o upotrebi knji�nice - rezervacije, opomene, produljenja, posudba izvan knji�nice i u �itaonici; osoblju knji�nice glede naobrazbe (stru�ni djelatnici i ostali, broje i praktikante i djelatnike u praksi); meduknji�ni�noj posudbi (u regiji, dr�avi i medunarodno, originali ili kopije, postom ili u elektroni�kom obliku, realizirana i nerealizirana posudba) te o posudbi iz spremi�ta s manje tra�enom gradom. U drugom dijelu pitanja se odnose na stanje i prirast rukopisa i dragocjenog tiska (po vrstama, razdijeljeno, npr., na orijentalne rukopise, ostav�tine itd.) te inkunabule. Slijede pitanja o potro�enim sredstvima za pojedine vrste grade s obzirom na stru�na podru�ja (navedeno je 40 podru�ja). Na kraju se prikupljaju podaci o broju studenata i broju knji�nica na sveu�ili�tu (po veli�ini, glede broja jedinica) te naro�ito o fondu ud�benika, prirastu, otpisu, posudbi i potro�enim sredstvima za nabavu ud�benika te o dostupnosti ud�beni�kog fonda. 174 stranu knji�ni�ne statistike tj. njenu usmjerenost na ulo�ene izvore. Knji�ni�na statistika se prikuplja godi�nje, a Institut za bibliotekarstvo povremeno provede jo� i detaljnije analize pojedine vrste knji�nica. 2.2 UTVRBIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA R. Poli (1993) navodi da u Njema�koj do 1970. godine prakti�no nije bilo �tudija s podru�ja finacijskog menad�menta knji�nica, osim ne�to oblikovanih modela finaciranja sveu�ilisnih knji�nica i ne�to provedbenih izvje��a o racionalizaciji potro�nje sredstava. Isto tako proces evaluacije nije bio sastavni dio knji�ni�noga menad�ementa, jer se uglavnom oslanjao na iskustva iz pro�losti pojedinih knji�nica ili u najboljem slu�aju na rezultate usporedbi s dvije iN tri druge knji�nice. Prijedlozi, da bi se kvalitetu knji�nica utvrdivalo pomo�u menad�erskih metoda, koji se koriste u poslovnom svijetu, bili su progla�eni nepromi�ljenima. Budu�i da knji�nice nisu profitne ustanove, svoju djelatnost moraju prilagodavati potrebama svojih korisnika a ne ekonomskim kriterijima (da bi knji�nica bila "dobra" nije nu�no da je dobra u ekonomskom smislu). Usprkos takvom mi�ljenju bilo je prihva�eno stajali�te da o kvaliteti knji�nica moraju prosudivati korisnici, a ne sami knji�nicah. Nakon 1979. godine bilo je provedeno nekoliko �tudija pomo�u kojih se poku�alo oblikovati standarde za nabavu grade i standarde za broj zaposlenih u visoko�kolskim knji�nicama. Problematika marketinga visoko�kolske knji�nice (suprotno narodnim knji�nicama) nije posebno zanimala jer su imale prili�no nepromjenljivu skupinu korisnika (visoko�kolsko osoblje i �tudente), �iji je broj rastao, a isto tako i koristenje usluga. Zato nisu bile zainteresirane za ve�i publicitet i medu njima je bio prisutan negativni odnos prema marketingu usluga. Rasprave o mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica i u Njema�koj su zapo�ele najprije u okviru narodnih knji�nica, a znatno kasnije i u krugu visoko�kolskih knji�nica, zapravo tek posljednjih godina. Za njihov kasni odziv bilo je vi�e uzroka (Ward et al., 1995, str. 45; Poli, 1993, str. 40-41): - Organi odnosno ustanove odgovorne za finaciranje visokoga �kolstva zapo�ele su znatno kasnije nego u SAD-u ili Velikoj Britanijia provjeravati uspje�nost s obzirom na tro�kove (u�inkovitost) knji�nica. Njema�ke visoko�kolske knji�nice bile su financirane prora�unski, vi�ina sredstava je bila unaprijed odredena i nisu se trebale natjecati s drugim 175 knji�nicama. Stoga nije bilo potrebno utvrdivati uspje�nost poslovanja ili opravdavati potro�ena sredstva. Budu�i da se na nacionalnoj razini ve� prikupljalo prili�no detaljne podatke za knji�ni�nu statistiku, visoko�kolske knji�nice nisu vidjele naro�itog smisla u prikupljanju sli�nih, po njihovom mi�ljenju "nepotrebnih" podataka. Zanimanje za metode evaluacije posljednjih godina poraslo je zbog smanjenja financijskih sredstava i zbog zahtjeva da sveu�ili�ta krate studijske programe pa prema tome i djelatnost svojih knji�nica. Sveu�ili�ta su stoga po�ela uvoditi razli�ite na�ine utvrdivanja kvalitete svoga rada a unutar toga i knji�nica. Medu prvim kriterijem za vrednovanje uvedena je du�ina urednovnog vremena.18 Usprkos tome u okviru visokoskolskih knji�nica rasprave o problematici kvalitete i o pokazateljima kvalitete prili�no su rijetke. Na podru�ju pokazatelja uspje�nosti poslovanja visokoskolskih knji�nica najvi�e je na�inila Sveu�ili�na knji�nica u Muensteru19, gdje je pod okriljem IFLA-e od 1990. godine tekao projekt testiranja pokazatelja za mjerenje uspje�nosti poslovanja akademskih knji�nica. U projekt su uklju�ili i druge sveu�ili�ne njema�ke knji�nice. Zapravo su neke metode mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nice upotrebljavale i ranije, a sada se radilo o prvom sustavnom pristupu toj problematici. Testirali su pet mjera uspje�nosti poslovanja knji�nica i to: raspolo�ivost grade, brzinu dostave dokumenata, kvalitetu zbirke, brzinu nabave i brzinu obrade grade. U 1997. godini proveli su jo� jednu zanimljivu �tudiju kroz koju su utvrdivali zadovoljstvo zaposlenih jer bi to trebao biti va�an element uspje�nosti poslovanja sveu�ili�nih knji�nica. 3 FRANCUSKA Poticaj za prikupljanje i objavljivanje statisti�kih podatka o sveu�ili�nim knji�nicama dalo je ministarstvo za �kolstvo 1952. godine (Carbone, 1989). Za �ezdesete godine bilo je karakteristi�no nastajanje novih sveu�ili�nih centara i istovremeno s njima 181989. godine u Spieglu je bila objavljena rang lista njema�kih sveu�ili�ta, koju su oblikovali pomo�u ankete provedene medu studentima (dva su se pitanja odnosila na knji�nicu). 1991. godine bila je objavljena rang lista visokoskolskih knji�nica gdje su za mjere uzeli tjedno uredovno vrijeme odnosno vrijeme kada je knji�nica otvorena. Na prvom je mjestu bila sveu�ili�na knji�nica u Bielefeldu s 96 sati otvorenosti - od osam ujutro do jedan poslije pola no�i (Poli, 1993, str. 42). 19 Knji�ni�ni sustav sveu�ili�ta u Muensteru �ine sredi�nja knji�nica s podru�nim knji�nicama za dru�tvene znanosti i medicinu te 209 odjelnih odnosno institutskih knji�nica. Na sveu�ili�tu 176 knji�nica, iako za razdoblje 1960-1973. godine uop�e nisu prikupljali podatke za sveucili�ne knji�nice. Medutim, Francuska je aktivno sudjelovala u nastojanjima za medunarodnu standardizaciju knji�ni�ne statistike. Za sveucili�ne knji�nice ponovno su po�eli prikupljati podatke u 1974. godini i od tada in prikupljaju godi�nje. Za knji�ni�nu statistiku sveu�ili�nih knji�nica danas je odgovorno ministarstvo za �kolstvo i znanost. Po�etkom osamdesetih godina francuske su visoko�kolske knji�nice izrazile potrebu za upotrebljivijim podacima o njihovoj djelatnosti, nego �to su jih donosila godi�nja statisti�ka izvje��a. I ministarstvo �kolstva je poku�alo za svoje potrebe uvesti standardizirani pristup mjerenju uspje�nosti poslovanja ustanova unutar sektora �kolstva. Za statistiku sveu�ili�nih knji�nica odlu�uju�a je bila 1982. godina, kada je savez sveu�ili�ta francuskog govomog podru�ja (AUPELF) zajedno s predstavnicima 30 knji�nica priredio susret u Ni�i. Naglasili su nu�nost evaluacije sveu�ili�nih knji�nica �to je uzrukuju promjene u dru�tvu, a i potrebe za osuvremenjavanjem menad�menta tih knji�nica. Na susretu su priredili izvje��e o evaluaciji, iako im nije uspjelo odrediti ciljeve koji bi poslu�ili kao osnova za ocjenjivanje. Samo je jedna od sveu�ili�nih knji�nica koristila za evaluaciju odgovaraju�i popis pokazatelja uspje�nosti poslovanja. Potreba po odredenju pokazatelja za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja sveu�ili�nih knji�nica (naro�ito pokazatelja financijske uspje�nosti) potakla je 1984. godine ustanovljavanje studijske grupe za oblikovanje pokazatelja. Prve preporuke (tablica pokazatelja) grupa je dala na raspravu 1986. godine istovremeno s upitnicima za godi�nju statistiku, a godinu kasnije testiralo ih je 8 knji�nica. Pokazatelji su omogu�ili pra�enje djelatnosti sveu�ili�nih knji�nica i usporedbu s postavljenim ciljevima i raspolo�ivim sredstvima. Omogu�ili su usporedbu medu knji�nicama i longitudinalne �tudije pojedinih knji�nica. Pored analize korisnika i upotrebe knji�nice pokazatelji su obuhvatili i kvalitetu usluga, knji�ni�ni fond, nabavnu politiku, za�titu grade i informacijske izvore.20 Za anketiranje korisnika razvili su upitnik kojim se �eljelo dobiti je zaposleno 2.500 nastavnih djelatnika, a studenata je preko 45.000. Odjelne knji�nice su referentnog tipa (Poli, 1993, str. 43). 20 Kvaliteta usluga: uredovno vrijeme, �itala�ka mjesta, raspolo�ivost grade (brzina dostave grade, vrijeme za nabavu nove grade, opseg otvorenog pristupa, brzina dostave grade pomo�u meduknji�ni�ne posudbe, referentne usluge - vrijeme i cijena). Zbirka: knjige (% katalo�nih zapisa iz automatiziranog sistema), serije (% naslova koje sadr�i nacionalni uzajamni katalog). Nabavna politika: % novonabavljene grade koja je bila posudena samo jednom u godini. Za�tita grade: % sredstava potro�enih za konzervaciju u usporedbi s tro�kom za nabavu, sustav osiguranja grade od krade). Informacijski izvori: knjige (broj 177 uvid koje usluge posjetitelji koriste, sastav korisnika, vrstu posjeta i stupanj zadovoljstva uslugama knji�nice. Istra�ivanje su proveli na pari�kom sveu�ili�tu Nanterre. Na osnovi iskustva zaklju�ili su da analize treba provoditi �e��e, ako �elimo da pokazatelji stvarno poka�u aktivnost na odredenom podru�ju; postupke treba planirati tako da rezultate promatranja mo�emo promjeniti u smislene podatke; skup pokazatelja ne smijemo shvatiti kao jedino mogu�e pomagalo za evaluaciju, potrebno ga je dopuniti i drugim analizama. Preporu�ene pokazatelje sveu�ili�ne su knji�nice po�ele koristiti iako su nai�le na te�ko�e zbog usitnjenosti knji�ni�nih slu�bi unutar francuskih sveu�ili�ta i problema pri sakupljanju podataka za fakultetske iN odjelne knji�nice. Nakon 1990. godine i razli�ita stru�na udru�enja su se po�ela ozbiljnije baviti problematikom evaluacije knji�nica. Sveu�ili�ne knji�nice spadaju danas pod upravu sveu�ili�ta, koja su autonomne ustanove, financira ih dr�ava i zaposleni imaju status dr�avnih slu�benika, iako su se sveu�ili�ta a tirne i njihove knji�nice, po�ela financirati i od nekih lokalnih zajednica. Za nadzor, evaluaciju i pomo� pri modernizaciji sveu�ili�nih knji�nica zadu�ena je uprava za informatiku, nove tehnologije i knji�nice koja radi u okviru ministarstva �kolstva. Statisti�ki upitnik ("Enquete statsitique generale aupres des bibliotheques universitaires") nije preopse�an i sastavljen je od dva dijela. Prvi dio je op�i upitnik koji prikuplja podatke o strukturi prihoda i rashoda.21 Drugi dio statisti�kog upitnika sadr�i podatke o korisnicima, �itala�kim mjestima, posudbi, posjetu, uredovnom vremenu, obrazovanju korisnika i knji�ni�ara, knji�ni�nim zbirkama,22 nabavi grade, informacijskim izvorima i tra�enju informacija te ra�unalnoj i komunikacijskoj opremi. Pregled rada sveu�ili�nih knji�nica sadr�i pored statisti�kih podataka i njihove odnose, iako nisu kori�teni kao pokazatelji uspje�nosti poslovanja knji�nica. jedinica po upisanom korisniku, stupanj obnavljanja zbirke, stupanj aktualnosti grade), serije (% novonabavljenih naslova, % otpisanih naslova, broj naslova po upisanom korisniku). 1 Medu prihode ukiju�eni su prihodi od sveu�ili�ta, subvencije od strane ministarstava, lokalnih organa i drugih organizacija, vlastiti prihodi, subvencije za investicije i drugi prihodi. Izdaci su pak razdijeljeni na izdatke na zaposlene, za nabavu grade, za osiguranje i za�titu grade, za materijalne tro�kove (npr., za telekomunikacije, pristup bazama podataka, koristenje informacijskih sistema, konverziju kataloga, odr�avanje opreme, kopiranje grade), za kupnju nove tehnologije (mikro�ita�i, audiovizualna oprema, CD-ROM �ita�i itd), za opremu prostora, za obrazovanje i teku�e izdatke. Zanimljivo je da je francuska knji�ni�na statistika oti�la korak ispred ISO 2789 i prikuplja podatke o dokumentima glede vrste nositelja (papir, mikrofilm, CD-ROM) i broji dokumente na CD-ROM-u i po broju naslova dokumenata. 178 4 SKANDINAVSKE ZEMLJE 4.1 UJEDINJENJE PRIKUPLJANJA STATISTI�KIH PODATAKA O KNJI�NICAMA Pet nordijskih zemalja (Danska, Finska, Island, Norve�ka i �vedska) ve� vi�e godina suraduje u zajednickom projektu jedinstvenog godi�njeg statisti�kog izvje��a za narodne i tzv. znanstvene (eng. research) knji�nice, �iji rad financira NORDINFO. Kao ishodi�te uzeli su (tada jo� prijedlog) standard ISO 2789, za kojega su utvrdili da nije dostatna osnova za ujedinjenje. Naime, bile su potrebne definicije prilagodene potrebama nordijskih zemalja. Prvo prikupljanje podataka na osnovi zajedni�kih definicija proveli su 1988. godine. Zajedni�ka konstatacija zemalja koje su sudjelovale bila je da je za uspje�nost i upotrebljivost knji�ni�ne statistike nu�na nacionalna statisti�ka agencija, zadu�ena za prikupljanje i predstavljanje podataka te osposobljenost kako agencije tako i knji�ni�ara da uvazavaju preporuke standarda ISO i UNESCO-a. Prvi korak u projektu ujedinjenja nordijske knji�ni�ne statistike bila je izrada triju �tudija u svakoj od zemalja sudionica i to: a) Opis organizacije istra�iva�kih knji�nica s analizom odnosa medu sveu�ili�nim, fakultetskim i knji�nicama sveu�ili�nih instituta, koje se razlikuju medu dr�avama, ali i u njima. b) Pregled knji�nica koje posreduju statisti�ke podatke. c) Poredbena �tudija o na�inu prikupljanja i predstavljanja podataka o knji�nicama po razli�itim zemljama te o pravilima koje su pri tom uva�avale. Na osnovi utvrdenoga, odlu�ili su da je za postizanje usporedivih podataka najprije potreban dogovor o vrsti i broju knji�nica, koje �e uklju�iti u popis. Bilo je potrebno odrediti i kategorije knji�ni�nih djelatnika jer se obrazovni sustavi nordijskih zemalja razlikuju.23 Pored toga morali su posti�i suglasnost o vrsti statisti�kih podataka, koji bi bili uklju�eni u zajedni�ki godi�nji pregled kao i o njihovim detaljnim definicijama. Bili su uspje�ni jer je svaka od uklju�enih zemalja ve� prije imala dobro organiziranu knji�ni�nu statistiku i zbog jedinstvenog mi�ljenja o va�nosti knji�ni�ne statistike u 23 U �vedskoj i Finskoj formalno ne postoji razlika izmedu knji�ni�ara (eng. librarians) i osoba koje su zavr�ili neki drugi �tudij, dok u Danskoj i Norve�koj ta razlika postoji. Stoga je osoblje trebalo grupirati kako bi bilo prihvatljivo za sve zemlje. Odredili su tri kategorije, koje nisu imenovali, jer bi termini u svakoj zemlji mogli zna�iti ne�to drugo; kategorije se ne podudaraju sa ISO standardom, ali zemlje podatke prikupljaju i za potrebe UNESCO-a. 179 razvoju knji�nica. Kriti�ari ovog projekta nagiasili su da knji�ni�na statistika jo� uvijek ostaje na razini op�ih podataka o ulo�enim izvorima, �to zna�i da nije dovoljna za evaluaciju i planiranje. Nordijska knji�ni�na statistika prikuplja i podatke koje medunarodni standard ne obuhva�a i to: broj online pretra�ivanja; broj SDI profila; broj dokumenata za koje su bili izradeni apstrakti za potrebe uklju�ivanja u medunardone baze podataka; prihod od prodaje publikacija; savjetodavna djelatnost knji�nice itd. "Nordic Master Questionnaire" osnova je za nacionalne upitnike koji se mogu od njega razlikovati samo po jeziku, grafi�koj osnovi i dodatnim pitanjima, koje pojedina zemlja mo�e uklju�iti. Kod pojedinih definicija za osnovu su uzeli standard ISO 2789, iako su misili da su te definicije suvi�e op�enite da bi bile upotrebljive za one koji moraju posredovati podatke. Zato su izradili potpunije definicije i uklju�ili primjere ("Guide to the Master Ouestionnaire"). Kao zanimljivost navest �emo da su nordijske zemlje za sebe �ak dopunile definiciju fizi�ke jedinice (eng. phvsical unit) kao i ve�inu drugih definicija iz ISO standarda, kojima su dodale svoja obrazlo�enja (Hoel, 1990). 4.2 KNJI�NI�NA STATISTIKA I UTVROIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA U Norve�koj je za godi�nje prikupljanje statisti�kih podataka za znanstvene knji�nice zadu�en nacionalni ured za znanstvene i specijalne knji�nice i ured za statistiku koji podatke sistematiziraju i najzanimljivije objavljuju. Budu�i da ne objavljuju sve podatke iscrpniju analizu izraduje nacionalni ured. Knji�ni�na statistika je bila ishodi�te za rad na izradi pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica, iako nisu (jo�) postigli vidljivije rezultate. U �vedskoj postoji nacionalni standard za knji�ni�nu statistiku (SS 03 80 01) koje se osim u definiciji periodike preklapa sa ISO standardom. Statisti�ke podatke za visoko�kolske knji�nice (za odjelne knji�nice podatke ne prikupljaju) sakuplja kraljevski ured za knji�nice (Royal Library's Office for National Co-operation and Planning) koji radi u okviru �vedske nacionalne knji�nice (Kraljevska knji�nica). Promjene u na�inu financiranja sveu�ili�ta uzrokovale su sna�nije medusobno takmi�enje za �tudente, a s tim i ve�u svijest o va�nosti evaluacije i osiguravanja kvalitete usluga. 180 Statisti�ke podatke prikupljaju s prili�no jednostavnim upitnikom.24 Za sveu�ili�ne knji�nice iz prikupljenih podataka izraduju sumarne tabele i grafi�ke prikaze, a pojedine sveu�ili�ne knji�nice uvode mjere uspjesnosti pojedinih usluga odnosno aktivnosti. Spomenut �emo upravo zavrseni projekt odnosno �tudiju korisnika koju je provela Kraljevska knji�nica. U �tudiji su poku�ali do�i do mi�ljenja korisnika i nekorisnika o knji�ni�nim uslugama. Pokazatelje, koje su koristili za ocjenjivanje kvalitete usluga nisu izabrali s namjerom da bi koristili i drugim knji�nicama. U Danskoj podatke za knji�ni�nu statistiku za sve tipove knji�nica prikuplja nacionalni ured za knji�nice. U slu�aju istra�iva�kih knji�nica ne prikupljaju se podaci za sve knji�nice pa je mjerenje uspjesnosti poslovanja tih knji�nica sporadi�no. Uzrok bi mogao biti u �injenici da su danske knji�nice dobro financirane, da knji�ni�ari imaju premalo znanja o utvrdivanju uspjesnosti poslovanja i da knji�ni�arske �kole ne daju dovoljan naglasak na istra�iva�ke metode (Ward et al., 1995, str. 38). Po mi�ljenju O. N. Porsa (1990) ve�ina knji�ni�ara nije najbolje upoznata s problematikom mjerenja uspjesnosti poslovanja knji�nica a sustavna evaluacija nije prisutna u danskim knji�nicama. Ipak se broj korisni�kih �tudija nakon 1980. godine pove�ao i visoko�kolske knji�nice su postale svjesne potrebe za evaluacijskim �tudijama. O. N. Pors spominje dva, za visoko�kolske knji�nice, va�na projekta. Cilj prvoga je bio izrada priru�nika (uputa) za knji�ni�nu statistiku nordijskih zemalja, a drugi je bio projekt osuvremenjavanja knji�ni�ne statistike �iji je nosilac bila danska Kraljevska knji�nica. Autor misli da je priru�nik za knji�ni�nu statistiku nordijskih zemalja dokaz da autoriteti na podru�ju knji�ni�arstva jo� uvijek stoje pri mjerenju ulo�enih izvora, koji su stvarno relevantni za financijere, ali ne mogu nadomjestiti mjere koje knji�nica treba kao pomagalo u procesu planiranja i vrednovanja. Uz zajedni�ki priru�nik trebao bi postojati i priru�nik koji bi uva�avao specifi�ne odnose u danskom knji�ni�arstvu. Isto tako projekt Kraljevske knji�nice, koja je �eljela utvrditi stanje odredenih aktivnosti knji�nice i uspje�nost poslovanja knji�nice, nije primjeren za zajedni�ki model za nordijske akademske knji�nice, jer Kraljevska knji�nica ima 24 U prvom dijelu sadr�i pitanja o broju uslu�nih mjesta, o potencijalnim korisnicima, veli�ini prostora, broju �itala�kih mjesta, otvorenosti kroz godinu i u tipi�nom tjednu te posjete u tipi�nom tjednu. U drugom dijelu upitnika prikupljaju se podaci o veli�ini fonda, godi�njem prirastu i godi�njem otpisu i to pojedinih vrsta grade. Tre�i dio upitnika je namijenjen utvrdivanju kori�tenosti knji�nice tj. posudbi i meduknji�ni�noj posudbi, informacijskoj djelatnosti (online pretra�ivanja, teku�i SDI profili i indeksiranje) i fotokopiranju u knji�nici. �etvrti dio upitnika se odnosi na zaposlene (bibliotekari i dokumentalisti, bibliotekarski pomo�nici i ostalo osoblje), a peti dio na financijska sredstva (zanimljivo je da se u vrste vlastitih prihoda, kao posebna stavka ubraja prodaja informacijskih usluga). 181 brojne specifi�ne funkcije u usporedbi s drugim knji�nicama. Ono �to je ona utvrdila drugima mo�e poslu�iti samo kao izvor ideja. U Danskoj je bilo provedeno vi�e �tudija korisnika nego �tudija uspje�nosti poslovanja knji�nica. O. N. Pors (1990) dr�i da su �tudije korisnika samo mogu�i po�etak za �tudije uspje�nosti poslovanja, jer su u slu�aju danskih visoko�kolskih knji�nica pokazale da su odgovori i percepcije korisnika o knji�ni�nim uslugama u mnogim slu�ajevima neodgovaraju�e mjere. Ve�ina korisnika uop�e ne zna �to mo�e o�ekivati od knji�ni�ne slu�be a i njihovi profesionalni kriteriji jako se razlikuju. Ako dakle knji�nice �ele dobiti realnu sliku o tome koliko su blizu svojim ciljevima, moraju razviti druga�ije na�ine utvrdivanja uspje�nosti poslovanja. Autor misli da su nordijske �tudije korisnika izrazito neproduktivne i svaka se temelji na drugom upitniku, �to onemogu�ava usporedbe i poop�avanja. Po�etkom 1998. godine sveu�ili�na knji�nica Erazmusovog sveu�ili�ta u Rotterdamu25 zapo�ela je projekt mjerenja uspje�nosti poslovanja sveu�ili�nih knji�nica u kojega je trenutno uklju�eno �est sveu�ili�nih knji�nica, a sa sedmom se jo� pregovara o suradnji. Rezultati projekta tj. izbor odgovaraju�ih pokazatelja uspje�nosti poslovanja sveu�ili�nih knji�nica i njihova kori�tenost u praksi, trebali bi poslu�iti i knji�ni�arima i sveu�ili�noj upravi, ali u prvom redu za potrebe knji�ni�nog menad�menta odnosno sustava ukupnog upravljanja kvalitetom. U projektu �e se usmjeriti na tzv. procesne pokazatelje uspje�nosti poslovanja, a za ve�inu mjerenja koristit �e uzorke. Knji�ni�nu statistiku za znanstvene knji�nice u Finskoj prikuplja sekretarijat za planiranje i koordinaciju u knji�ni�arstvu u sveu�ili�noj knji�nici Helsinki, koja izdaje i publikaciju o statisti�kim podacima. Budu�i da su sustav finaciranja promijenili i u Finskoj, sveu�ili�ne su knji�nice bile prisiljene druga�ije prikazivati svoje potrebe za financijskim sredstvima. Za osnovu su uzele priru�nik o mjerenju uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica, koji je izradila 1990. godine ALA, a razvile su i neke svoje pokazatelje. Naglasak je bio na oblikovanju kvantitativnih pokazatelja Knji�nica je nastala nakon utemeljenja sveu�ili�ta 1913. godine. Danas je u njenoj zbirci 575.000 knjiga, 275.000 svezaka periodi�kih publikacija, prima 5.500 naslova periodi�kih publikacija i nudi mre�ni pristup 70 bazama podataka na CD-ROM-u. Knji�nica je dostupna svim stanovnicima, koji imaju na raspolaganju 600 �itala�kih mjesta i 80 osobnih ra�unala za pristup bazama podataka. 182 uspje�nosti poslovanja, za �ije se izra�unavanje mogu koristiti ve� prikupljeni statisti�ki podaci. Kako je Belgija podijeljena na dva geografska i jezi�na dijela nema upravnog centra za cijelu zemlju, pa tako niti zajedni�kog prikupljanja statisti�kih podataka za knji�nice. Na osnovi konstatacija autora projekta Europske komisije (VVard et al., 1995) statisti�ke podatke bi trebali, za sveu�ili�ne knji�nice, prikupljati Nacionalna konferencija sveu�ili�nih knji�nica i Kraljevska knji�nica, ali nisu na�li podatke koji govore o tome da su se knji�nice prihvatile oblikovanja odnosno upotrebe pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica. U Nizozemskoj je za prikupljanje podataka za knji�ni�nu statistiku za narodne i znanstvene knji�nice zadu�en Sredisnji ured za statistiku. Za znanstvene knji�nica ra�una i tzv. pokazatelje potrebne za knji�ni�ni menad�ement, koji su prili�no jednostavni i radi se o odnosu medu brojcanim podacima odnosno o kvantitativnim pokazateljima (npr., tro�kovi knji�nice na 1000 jedinica knji�ni�ne grade). Na podru�ju knji�ni�ne statistike aktivna je i Kraljevska knji�nica, koja od 1989. godine zajedno sa 13 sveu�ili�nim knji�nicama i Kraljevskom akademijom za znanost prikuplja statisti�ke podatke na zajedni�ki na�in, sa svrhom da mo�e za temeljna podru�ja rada medusobno usporedivati dobivene rezultate. U 1994. godini zapo�eli su s projektom razvoja informacijskog sistema za menad�ment. 5 KANADA U Kanadi podatke za knji�ni�nu statistiku prikuplja savezni ured za statistiku a po provincijama javne knji�ni�ne agencije ili knji�ni�arska dru�tva. Sredi�nja ustanova za prikupljanje statisti�kih podataka na razini dr�ave je Statistika Kanade koja je od po�etka osamdesetih godina redovito prikupljala podatke za visoko�kolske26 i narodne knji�nice. Vrlo rijetko se na nacionalnoj razini prikupljaju podaci za �kolske knji�nice i knji�nice koled�a, dok su sustavno prikupljanje podataka za specijalne knji�nice napustili jo� �ezdesetih godina. Povremeno su radeni popisi pravnih i vladinih knji�nica. Usprkos slabostima, Kanadani nagla�avaju (Anderson, 1987) da prikupljena statistika slu�i potrebama knji�ni�ni�nog menad�ementa na nacionalnoj razini te ju koriste za utvrdivanje trendova u knji�ni�arstvu, kao osnovu za 26 Prevladavaju�i oblik visoko�kolskih ustanova u Kanadi jesu sveu�ili�ta, a posljednjih je desetlje�a ustanovljeno vi�e nesveu�ili�nih visoko�kolskih ustanova. 183 oblikovanje standarda i za suradnju u medunarodnom prikupljanju statisti�kih podataka. Akcijom uskladivanja knji�ni�ne statistike sa zahtjevima ISO-a, koji je upravo tada priredivao standard za medunarodnu knji�ni�nu statistiku zapo�eli su na nacionalnoj razini 1987. godine. Statisti�ki upitnik za sve tipove knji�nica oblikovala je kanadska nacionalna knji�nica. Upitnike distribuiraju ustanove koje u pojedinim provincijama zastupaju pojedine vrste knji�nica i kasnije podnose izvje��a dr�avnom uredu za statistiku. Zbog ka�njenja u obradi podataka neka su knji�ni�arska dru�tva s podru�ja visoko�kolskih knji�nica (npr. Canadian Association of Research Libraries) po�ela sama prikupljati podatke potrebne prije svega za knji�ni�ni menadzment. Naglasak je bio na prikupljanju podataka o ulo�enim izvorima. Kanadsko udru�enje znanstvenih knji�nica povjerilo je prikupljanje statisti�kih podataka za kanadske visoko�kolske knji�nice Sveu�ili�tu u Ottavvi, gdje je za to odgovoran glavni sveu�ili�ni knji�ni�ar. Statisti�ki upitnik ima dva dijela; prvi dio prikuplja prili�no detaljne podatke o pla�ama zaposlenih u visoko�kolskim knji�nicama, a u drugom dijelu knji�nice trebaju izvjestiti o finacijskim izvorima i njihovom tro�enju, o zaposlenima, o knji�ni�noj gradi, o serijskim publikacijama u tiskanom obliku, o broju informacijskih usluga te o posudbi i meduknji�ni�noj posudbi. U Kanadi imaju uzorno organizirano prikupljanje i objavljivanje statisti�kih podataka za sveu�ili�ne knji�nice u provinciji Quebec, za koje je zadu�ena Konferencija rektora i predstojnika sveu�ili�ta sa sjedi�tem u Montrealu. Sveu�ili�ta su Konferenciju ustanovile jo� 1963. godine, a 1967. godine postala je neprofitna korporacija zadu�ena za koordinaciju i planiranje na podru�ju visokoga �kolstva. Pododbor za knji�nice je preuzeo brigu za suradnju medu sveu�ili�nim knji�nicama i za pove�anje njihove u�inkovitosti. Jedan od projekata pododbora, koji je zapo�eo 1977. godine, imao je za cilj standardizaciju knji�ni�ne statistike. Utvrdili su naime, da sveu�ili�ta moraju svake godine posredovati iste podatke o knji�nicama razli�itim ustanovama (ministarstvu �kolstva, nacionalnom uredu za statistiku, udru�enju znanstvenih knji�nica itd.), da pri njihovom prikupljanju koriste razli�ite upitnike, da prikupljaju razli�ite podatke, a metodologija i definicije su se razlikovale od upitnika do upitnika (Conference..., 1982). Stoga su se ravnatelji sveu�ili�nih knji�nica dogovorili o izradi jedinstvenog upitnika. Pododbor za knji�ni�nu statistiku je bio zadu�en za identifikaciju tih statisti�kih podataka, koje moraju sveu�ili�ne knji�nice posredovati 184 vanjskim institucijama te za izradu jedinstvenih definicija bez kojih nisu mogu�e usporedbe i valjana obrazlo�enja rezultata.27 Danas Konferencija rektora i predstojnika quebe�kih sveu�ili�ta prikuplja podatke o sveucilisnim knji�nicama godisnje i to s tri upitnika (na engleskom i francuskom jeziku), kojima su prilo�ene upute za ispunjavanje, jedinstvene definicije te broj�ane jedinice za pojedine podatke. Upitnici su slijede�eg sadr�aja: 1. Upitnik za prikupljanje op�ih podataka o sveucilisnim knji�nicama ima pet dijelova i sakuplja informacije o finacijskim izvorima (raspolo�iva sredstva i njihovo tro�enje), ljudskim potencijalima (zaposleni i vi�ina njihovih pla�a), fizi�kim izvorima (�itala�ka mjesta, seminarski prostori, spremi�ni kapaciteti28, tehni�ka oprema odnosno naprave), njihovim zbirkama i uslugama (posjet koji se ra�una pri ulasku u knji�nicu, cirkulacija grade u knji�nici i izvan nje, informacijske usluge, bibliografske instrukcije i druge djelatnosti). 2. Upitnik za prikupljanje podataka o obradi grade ima dva dijela. U prvom dijelu prikuplja podatke o izvorima ulo�enim u proces obrade grade tj. u sve djelatnosti koje provodi knji�nica, od nabave do njegove postave (zaposleni, oprema, potrebna literatura i sredstva za obradu grade). U drugom dijelu su pitanja o podacima o na�inu obrade grade (opseg bibliografskog opisa, vrsta sadr�ajne obrade, upotreba autorske kontrole, na�in obrade bibliografskih zapisa, broj originalnih odnosno preuzetih zapisa, broj popravljenih ili izbrisanih zapisa). 3. Upitnik o meduknji�ni�noj posudbi ima isto tako dva dijela. U prvom dijelu se prikupljaju podaci o izvorima uklju�enim u djelatnost u sve�i s meduknji�ni�nom posudbom, a u drugom dijelu prili�no iscrpni podaci o vremenu potrebnom za meduknji�ni�nu djelatnost te o geografskoj distribuciji meduknji�ni�ne posudbe glede vrste knji�nica. Za drugi dio upitnika podaci se prikupljaju na osnovi propisanog uzorka. 1985. godine pokusno su uveli poseban dodatak u upitnik, koji pita o udaljenom pristupu informacijskim izvorima (do knji�ni�nih kataloga, do Gopher poslu�itelja Radna skupina je najprije prikupila definicije, koje su predlagale razli�ite nacionalne i medunarodne organizacije i oblikovala terminologiju za identifikaciju pojedinih statisti�kih podataka te tako osigurala njihovu jedinstvenu upotrebu. Potom se prihvatila oblikovanja upitnika, u kojega je uklju�ila samo prikupljanje onih podataka koji su potrebni za razli�ite analize i izvje��a. Jo� je i posebnu pozornost posvetila oblikovanju pitanja za prikupljanje podataka o informacijskoj djelatnosti i njenom vrednovanju. 28 Zanimljivo je da upute sadr�e i formulu za prera�unavanje pretinaca za neknji�nu gradu u linearne metre. 185 odnosno WWW te do elektroni�kih baza podataka). Uz upitnik se nalaze i upute o mogu�im formatima i oblicima ra�unalnih zapisa za slanje statisti�kih podataka. Od 1980. godine pa nadalje statisti�ki podaci o sveu�ili�nim knji�nicama i njihova analiza predstavljeni su u tri opse�ne publikacije. Sadr�e brojne primjere, i vi�egodi�nje, indekse i omjere medu podacima koji mogu poslu�iti kao kvantitativni pokazatelji uspje�nosti poslovanja sveu�ili�nih knji�nica. Takvi upitnici mogu biti primjer dobre knji�ni�ne statistike i pokazatelja uspje�nosti poslovanja sveu�ili�nih knji�nica, te poslu�iti kao uzorak i drugim zemljama. 6 VELIKA BRITANIJA 6.1 PRIKUPLJANJE STATISTI�KIH PODATAKA O VISOKO�KOLSKIM KNJI�NI CAMA Pove�ani pritisak na knji�nice, sa strane njihovih financijera i smanjenje dr�avnih sredstava za javni sektor, uzrokovalo je da su i (visoko�kolske) knji�nice u Velikoj Britaniji po�ele pomo�u razli�itih pokazatelja dokazivati uspje�nost svoga poslovanja, iako nije nu�no da su ti pokazatelji uop�e imali ista zajedni�kog s kvalitetom (Lovedav, 1987). Pri izboru pokazatelja bili su bolje prihva�eni kvantitativni pokazatelji za koje je potrebno redovito prikupljanje i analiziranje statisti�kih podataka. Iz tog razloga je do�lo do poplave razli�itih statisti�kih upitnika uz �iju su pomo� razli�ite ustanove prikupljale podatke o knji�nicama. Knji�nice su se tu�ile da se skupljaju podaci koji su za ocjenjivanje uspje�nosti poslovanja, za potrebe menad�ementa, za pra�enje posljedica odluka te za prou�avanje trendova neupotrebljivi. Gotovo nikakva pozornost se nije posve�ivala standardizaciji prikupljanja podataka i njihovog prikazivanja i svaka je knji�nica radije prikazivala uspje�nost svoga poslovanja na na�in koji je odgovarao njenoj mati�noj akademskoj ustanovi. U Velikoj Britaniji se na nacionalnoj razini danas prikupljaju podaci za knji�ni�nu statistiku za narodne i visoko�kolske knji�nice, a za druge vrste knji�nica nema redovito publiciranih podataka, iako ih neka stru�na dru�tva prikupljaju. Standard ISO 2789 za knji�ni�nu statistiku, Velika Britanija je prihvatila 1991. godine kao nacionalni standard BS ISO 2789. Detaljnu dugoro�nu (desetgodi�nju) analizu trenda izraduje za nacionalne, narodne i visoko�kolske (odnosno sveu�ili�ne) knji�nice jedinica za 186 knji�ni�nu i informacijsku statistiku (LISU) na sveu�ili�tu Loughborough29, koja te rezultate i objavljuje. LISU dva puta godi�nje objavljuje statisti�ke podatke (indekse) o cijenama akademskih publikacija u Velikoj Britaniji i SAD-u i statistiku rashoda za nabavku grade narodnih knji�nica ("Public Librarv Materials Fund and Budget Survev"); podatke i odnose o uspjesnosti knji�ni�nih usluga za �kole i djecu ("A Survev of Librarv Services to Schools and Children in the UK"), a glavna publikacija je godi�nja statistika narodnih i visoko�kolskih knji�nica koja predstavlja podatke i usporedbe za posljednjih deset godina ("LISU Annual Librarv Statistics - featuring trend anaivsis of UK public and academic libraries"). Podaci su vrlo ilustrativni jer su prikazani ne samo apsolutno ve� i relativno odnosno usporedivo (Sumsion, 1994). Vrlo su kori�tena d�epna izdanja statistickih tablica (L.I.S.T.) koja predstavljaju pregled podataka o razli�itim tipovima knji�nica u obliku razli�itih odnosa po jedinici (na FTE �tudenta odnosno korisnika) predstavljenih u 22 tablice. Za visoko�kolske knji�nice nalazimo i podatke odvojeno za sveu�ili�ne knji�nice i knji�nice koled�a. Ipak, opse�nije podatke za sveu�ili�ne knji�nice nalazimo u godi�njoj statistici SCONUL-a. Po�etkom sedamdesetih godina SCONUL je u suradnji s bibliotekarskim dru�tvom prikupljao podatke za sveu�ili�ne knji�nice prije svega zbog utemeljavanja zahtjeva za financijska sredstva. Prikupljanje je proteklo bez formalnih definicija i svaka je ustanova podatke interpretirala na na�in koji je ona smatrala odgovaraju�im. Objavljivali su uglavnom podatke o izdacima knji�nica, ali nisu imali ve�e va�nosti jer nisu bili sakupljani konzistentno (Lovedav, 1987). U suradnji s istra�iva�kim odjelom Britanske knji�nice kasnije je SCONUL poku�ao uspostaviti sustav prikupljanja podataka o izdacima sveu�ili�nih knji�nica, iako do realizacije istra�iva�kog projekta nije do�lo. Izradene definicije i metodologiju SCONUL je potom ponovno testirao i izradio sustav prikupljanja podataka, koji sadr�i i odnose koji omogu�avaju usporedbe medu sveu�ili�nim knji�nicama. Budu�i da se britanske sveu�ili�ne knji�nice medusobno razlikuju, bio je izraden i prijedlog njihovog grupiranja. Odaziv na prijedlog je bio negativan, jer su se sveu�ili�ta bojala da bi im objavljivanje podataka moglo na�koditi. Ali zbog vladinog smanjenja sredstava za javni sektor i za Jedinicu je ustanovio Odjel za razvoj i istra�ivanja pri Britanskoj knji�nici, iako djeluje kao dio Odjela za knji�ni�nu i informacijsku znanost spomenutog sveu�ili�ta. 187 sveu�ili�ta, utvrdili su da podatke mogu koristiti za sveu�ili�ne organe kao argument za dobivanje (opravdanost) sredstava. SCONUL je takoder oblikovao popis podatka o djelatnosti knji�nica (izlaznim proizvodima) i odgovaraju�im odnosima (Prilog 2), ali je pri tom upozorio da mjere postignu�a ne mogu biti stvarni pokazatelji uspje�nosti poslovanja knji�nica, jer ne govore o kona�noj kvaliteti kona�nih proizvoda, npr., o kvaliteti znanstvenog rada ili studijski uspje�nosti studenata. Financijsku statistiku visoko�kolskih knji�nica danas objavljuje Odbor prorektora i dekana (Committee of Vice-Chancellors and Principals) i Sveu�ili�ni finacijski odbor (Universities Funding Council)30, iako upotrebljivije podatke za knji�ni�are i knji�ni�ne menad�ere prikuplja SCONUL . On to radi za sveu�ili�ne knji�nice u Velikoj Britaniji i u Irskoj, a od 1993. godine COPOL za tehni�ke �kole (i neke visoko�kolske koled�e) u Velikoj Britaniji (Ward et al., 1995, str. 51). COPOL je naro�ito intenzivno radio na oblikovanju standardiziranih pokazatelja uspje�nosti poslovanja za biv�e tehni�ke �kole. Pokazatelji su se uglavnom temeljili na podacima o ulo�enim izvorima i podacima o zbirkama te njihovom ra�unanju po jedinici ("per capita"). Kako su se tehni�ke �kole u 1993. godini preustrojile u sveu�ili�ta, udruzili su i statistiku i pokazatelje. SCONUL prikuplja i publicira statistiku visoko�kolskih (sveu�ili�nih) knji�nica od 1981. godine godi�nje31. Obuhva�eni su podaci o 40 razli�itih kategorija tro�kova, 12 kategorija zaposlenih te odvojeno za oko 80 kategorija podataka o aktivnostima knji�nica (MacKenzie, 1990, str. 201). SCONUL podatke ne prikazuje samo u obliku tablica sa sirovim podacima ve� donosi i odnose odnosno postotke, dodane su i sumarne tablice u kojima su knji�nice grupirane po tipu i veli�ini, za knji�nice svih sveu�ili�ta, a posebno jo� za tehnolo�ke izra�unati su i minimum i maksimum, srednja vrijednost i medijan vrijednost svih odnosa. Velika pozornost se posve�uje izboru kategorija za koje �e prikupljati podatke, jedinstvenom na�inu njihovoga prikupljanja, jasnim definicijama i prikupljanju istih podataka kroz godine, kako bi bile mogu�e usporedbe. Uva�avanje jedinstvenih definicija u slu�aju britanskih Radi se o odboru koji je ovla�ten za raspodjelu prora�unskih sredstava britanskim sveu�ili�tima. Nakon 1989. godine nosi naziv "Universities Funding Council", a prije je bio "Univesities Grant Committee". 31 SCONUL prikuplja podatke s prili�no opse�nim i vrlo preglednim statisti�kim upitnikom ("SCONUL Statistical Return"), koji sadr�i za svaku broj�anu kategoriju i odgovaraju�u definiciju. 188 sveu�ili�nih knji�nica je lak�e jer djeluju u okviru jedinstvenih finacijskih i prora�unskih uvjeta, dok je te�e s Irskim knji�nicama koje takoder daju podatke, ali im ponekad razli�itost financijskih uvjeta onemogu�ava da odgovore na sva pitanja. Usprkos tako opse�nom prikupljanju podataka cijelo se vrijeme osje�a potreba za jasnim odredenjem pokazatelja uspjesnosti poslovanja britanskih sveu�ili�nih knji�nica. Zanimljiv primjer je sveu�ili�te Aston, koje je jo� 1981. godine, kada je dr�ava po�ela smanjivati sredstava za javnu upotrebu, zapo�elo pratiti svoju uspje�nost poslovanja s pokazateljima koji su obuhva�ali 54 varijable, a medu njima se 7 odnosilo na knji�nice.32 L. Lines (1989) ka�e da su se odlu�ili samo za mjerenje ulo�enih izvora, koji ne daju dovoljno informacija za potrebe knji�ni�noga menad�menta. Prikupljanje podataka koji opisuju djelatnosti knji�nice je jednostavnije nego prikupljanje onih podataka za koje moramo analizirati pona�anje i percepcije korisnika. Odbor prorektora i dekana je na osnovi inicijative Sveu�ili�nog financijskog odbora 1987. godine, iz godi�nje statistike sveu�ili�nih knji�nica, izradio popis 54 pokazatelja uspjesnosti poslovanja sveu�ili�nih tijela i slu�bi, koji su trebali omogu�iti usporedbe njihove uspjesnosti poslovanja i pobolj�anje njihovog internog menad�menta. Pokazatelje je u slijede�em izdanju Odbor dopunio (Universitv..., 1988) iako su ih mnogi autori i knji�nicah ozna�ili kao neodgovaraju�e.33 Za podatake i pokazatelje navedene su vrlo precizne definicije kako bi bili �to pouzdaniji i usporediviji. Za svaki pokazatelj je navedeno upozorenje glede njegove upotrebljivosti i obrazlo�enja. Upravni odbor stalno dopunjuje spisak podataka i pokazatelja tako da u publikaciji nalazimo, npr., i podatke o zaposlenim diplomantima, studijskoj uspjesnosti studenata i ispunjavanju prihva�enih uvjeta na sveu�ili�tu, o istra�iva�kim aktivnostima zaposlenih, o kvaliteti nastavnog procesa itd. Prema mi�ljenju A. G. MacKenzie (1990, str. 203) niti jedan od podataka i odnosa, koji su objavljeni u tablici za knji�nice, stvarno nije mjerilo rada knji�nice niti Izdaci za knji�nicu kao postotak sveu�ili�nih izdataka, izdaci za gradu kao postotak svih izdataka knji�nice, izdaci za pla�e knji�ni�ara kao postotak svih izdataka knji�nice; izdaci knji�nice na FTE �tudenta; izdaci knji�nice na FTE akademskog osoblja; izdaci za knjige na FTE �tudenta i izdaci za periodiku na FTE �tudenta. 33 Za knji�nice su se podaci odnosili na izdatke knji�nice kao postotaka ukupnih izdataka ustanove; troskove za kupnju grade kao postotak svih izdataka knji�nice; troskove za pla�e kao postotak svih izdataka knji�nice; troskove za kupnju grade na FTE �tudenta odnosno zaposlenoga; ukupne izdatke knji�nice na FTE zaposlenoga te troskove za kupnju knjiga odnosno periodike na FTE �tudenta. 189 pokazatelj za to, ve� se radi o jednostavnom mjerenju ulo�enih izvora, koji nista ne ka�e o uspje�nosti poslovanja knji�nica iN sveu�ili�ta. Sli�no je kriti�an i G. Ford koji ka�e: "Svi pokazatelji koji se odnose na knji�nice samo su finacijski pokazatelji koji su kao takvi nedostatni za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja sveu�ili�nih knji�nica (1998, str. 79-80)". Usprkos tome mogli bismo re�i da su podaci o poslovanju britanskih sveu�ili�ta vrlo opse�ni i upotrebljivi naro�ito za sveu�ili�nu upravu, ali i za menad�ment knji�nica koji ih mo�e koristiti barem kao statistiku okru�enja. 6.2 POKAZATELJI USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA Na osnovi Follettove analize britanskih visoko�kolskih knji�nica iz 1993. godine, u kojima je bio dat naglasak na uvodenje pokazatelja uspje�nosti poslovanja i strate�kog planiranja, radna grupa savjeta britanskih odbora za finaciranje visokoga �kolstva i SCONUL-a poku�ala je izabrati pokazatelje, koje bi koristili kod godi�njeg prikupljanja podataka i mjerili uspje�nost usluga glede potreba korisnika. 1995. godine radna grupa je izdala publikaciju odnosno izvje��e34 s prijedlogom 33 pokazatelja primjerenih za vrednovanje uspje�nosti poslovanja knji�nica. Dosta podataka za ra�unanje predlo�enih pokazatelja mogu dobiti knji�nice iz redovite godi�nje statistike SCONUL-a. Radna grupa se odlucila za pet glavnih podrucja utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica i to: 1. uskladenost ciljeva knji�nice i mati�ne ustanove; 2. kvaliteta usluga; 3. uspje�nost usluga i slu�bi knji�nice; 4. u�inkovitost i 5. ekonomi�nost knji�nice. Za utvrdivanje stupnja povezanosti knji�nice s maticnom ustanovom predlagano je pet kvalitativnih pokazatelja koji utvrduju: uskladenost poslanstva, ciljeva i strate�kih planova knji�nica i njihovih mati�nih ustanova; na�ine financiranja knji�nica; uklju�enost planiranja knji�ni�nih usluga u proces planiranja znanstvene i obrazovne djelatnosti mati�ne ustanove; postojanje formalnih i neformalnih komunikacijskih kanala medu korisnicima i knji�nicama; provodenje unutarnje i vanjske evaluacije knji�nica. Kvaliteta usluga se utvrduje pokazateljima zadovoljstva korisnika s knji�nicom op�enito, dostavom dokumenata, informacijskim uslugama, opremom i prostorima te programima informacijskog opismenjavanja korisnika. Uspje�nost usluga i slu�bi "The Effective Academic Librarv: A Framework for Evaluating trie Performance of UK Academic Libraries", 1995. 190 knji�nice se utvrduje s dvjema skupinama pokazatelja i to: prvo, pokazateljima za utvrdivanje stupnja ostvarenja ciljeva koje si je knji�nica postavila sama odnosno njena mati�na ustanova i drugo, kvantitativnim pokazateljima za mjerenje knji�ni�nih izlaznih proizvoda (godi�nje posudenih dokumenata po FTE �tudentu kroz godinu, broj odgovorenih referentnih upita po FTE �tudentu godi�nje itd.). U�inkovitost ne govori o tome koliko je dobro neka usluga obavljena, ve� koji opseg usluge garantira knji�nica s obzirom na ulo�ene izvora. Bilo je predlagano devet kvantitativnih pokazatelja, npr., broj obradenih dokumenata po zaposlenome; odnos izmedu svih izdataka knji�nice i broja obradenih dokumenata, odnos izmedu broja posudenih jedinica i broja zaposlenih, broj odgovora na pitanja po zaposleniku itd. Ekonomski aspekt uspje�nosti poslovanja knji�nica trebao bi se utvrdivati kvantitativnim pokazateljima kao �to su, npr., izdaci knji�nice po FTE �tudentu, izdaci po zaposleniku i teku�i izdaci po FTE �tudentu, knji�ni�ni prostor po FTE �tudentu, FTE studenata po �itateljskom mjestu itd. Radna grupa je pri izradi izbora pokazatelja uspje�nosti poslovanja uva�avala ve� spomenuto Follettovo izvje��e, koje je dalo okvire za evaluaciju, IFLA-in priru�nik s pokazateljima uspje�nosti poslovanja za visoko�kolske knji�nice, ISO standard za mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica, projekt Europske komisije o pokazateljima uspje�nosti poslovanja i priru�nik ACRL o mjerenju uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica. Stoga je u dodatku izvje��u navedena povezanost sa spomenutim publikacijama odnosno pokazateljima uspje�nosti poslovanja knji�nica koje ove institucije preporucuju. Iskustva SCONUL-a odnosno predlo�eni izbor kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja nacionalnih i sveu�ili�nih knji�nica mogu�e je primjeniti i u slovenskom akademskom okru�enju. 7 EUROPSKA KOMISIJA 7.1 EUROPSKA KNJI�NI�NA STATISTIKA U kontekstu pribli�avanja zemalja Srednje i Isto�ne Europe zemljama Europske unije Europska komisija (DG XIII) je zaklju�ila da je nu�no zapo�eti s ocjenjivanjem sposobnosti knji�nica tih zemalja za suradnju u projektima Europske komisije, a istovremeno se pobrinuti da prikupljeni podaci o knji�nicama budu usporedivi kako unutar pojedinih zemlja tako i na razini Europe. Isto�noeuropske kao ni Srednjeuropske zemlje uglavnom nemaju odgovaraju�ih podataka za potrebe 191 planiranja i odlu�ivanja, iako prikupljaju i publiciraju svoju knji�ni�nu statistiku. Usprkos naporima UNESCO-a i ISO-a ne koriste standardizirane definicije, podaci su skromno obrazlo�eni ili pak uop�e nisu, vremenske serije ne nalazimo, a upotrebljivost statisti�kih izvje��a za usporedbe je mala jer su pisane na jezicima pojedinih zemalja (Fuegi, 1997, str. 67). Europska komisija je u okviru �tudije knji�nica Srednje i Isto�ne Europe (Ramsdale i Fuegi, 1997) prikupila podatke za razdoblje od 1988. do 1994. godine na sli�an na�in kao za �tudiju ekonomike knji�nica Europske Unije, kako bi usporedbe bile mogu�e. Za sve definicije je kao osnovu uzela standard ISO 2789, a isto tako i za izradu upitnika i uputa. �tudija je obuhvatila 10 zemalja, medu njima i Sloveniju. Naglasak je bio na financijskim pokazateljima odnosno tro�kovima poslovanja knji�nica i njihovih slu�bi, premda su u �tudiji bili predstavljeni i drugi statisti�ki podaci i izra�unati razli�iti kvantitativni pokazatelji poslovanja razli�itih tipova knji�nica.35 Ekonometrijska obrada prikupljenih podataka nudi solidnu osnovu za usporedbe izmedu uklju�enih zemalja. Za visoko�kolske knji�nice nalazimo podatke o izdacima, djelatnosti, kadrovima i knji�ni�nim zbirkama, o tro�kovima, broju jedinica i posudbi po uslu�nom mjestu te o posudbi po korisniku i po zaposleniku. Ciljevi projekta LIBECON (Librarv Economics in Central & Eastern Europe), koji se zapo�eo provoditi 1998. godine jesu: razvoj i kontinuirano dopunjavanje zbirke statisti�kih podataka o djelatnostima knji�nica i njihovim tro�kovima u okviru njihovih nacionalnih ekonomija; briga za harmonizaciju definicija i jedinstvene statisti�ke upitnike; davanje pravovremenih informacija za utjecaj na politi�ke odluke te uspostavljanje veza medu menad�erima knji�nica i statistiki. Projekt bi prikupljanjem statisti�kih podatka i njihovom analizom osigurao pomagalo za menad�ment i mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica. 7.2 UTVRBIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA Projekt Europske zajednice o izboru pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica te njihovoj upotrebi u europskim knji�nicama, koji je bio proveden 1995. godine (Ward 35 U �tudiju su bili uklju�eni: Bugarska, �e�ka, Estonija, Madarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slova�ka i Slovenija. 1993. godine za sektor visokog �kolstva bilo je kori�teno 6,8% izdataka svih knji�nica, zaposlenih knji�ni�nih djelatnika bilo je 15.600 od �ega stru�njaka 8.000. Visoko�kolske knji�nice su zajedno imale 156 milijuna jedinica grade i posudivale su 54,9 milijuna jedinica. Usluge su nudile 2,6 milijuna korisnika. 192 et ali., 1995) pokazao je da su knji�nice svjesne njihove va�nosti i mnoge medu njima koriste i individualno oblikovane pokazatelje uspjesnosti poslovanja. Pokazao je i potrebu za skorim prihva�anjem standarda za mjerenje i za oblikovanjem pokazatelja uspjesnosti poslovanja uz navodenje preporu�ljivih tehnika mjerenja, koje �e biti razumljive i onim knji�ni�arima koji imaju malo ili nikakvo prethodno znanje o utvrdivanju uspjesnosti poslovanja knji�nica. U projektu je bio naglasak na visoko�kolskim i narodnim knji�nicama. Autori �tudije isti�u da je mogu�e knji�nice i njihove usluge mjeriti na razli�ite na�ine, iako za mjerenje uspjesnosti poslovanja knji�nica ne postoje izravne mjere, a isto tako ni dogovorena metodologija za mjerenje srednjerocnog i dugoro�nog utjecaja upotrebe knji�nica na korisnike i dru�tvo (�to bi po njihovom mi�ljenju trebalo predstavljati jedan od najva�nijih aspekta uspjesnosti poslovanja knji�nice). Stoga se uspje�nost poslovanja mjeri indirektno. U �tudiji se termin mjera koristi onda kada ne�to mjerimo izravno, a pokazatelj uspjesnosti poslovanja u slu�aju kada se uspje�nost poslovanja prosuduje pomo�u jedne ili kombinacijom vi�e mjera. Predlagane mjere se odnose na korisnike i usluge knji�nice, a pokazatelji uspjesnosti poslovanja na brzinu osiguravanja usluge, opseg zadovoljenih potreba korisnika i na njihovo zadovoljstvo uslugama. Cilj �tudije je bio razviti zbirku pokazatelja koji bi bili upotrebljivi u razli�itim vrstama europskih knji�nica. U �tudiji je svaka predlo�ena mjera i pokazatelj uspjesnosti poslovanja knji�nica detaljno opisan, a opis obuhva�a: definiciju, cilj, opseg, detaljniju analizu, obrazlo�enje, �imbenike koji mogu utjecati na mjere kao i primjedbe. Mjere i pokazatelji su izabrani za slijede�e aspekte knji�nica odnosno njihovih usluga: knji�nica, knji�ni�no osoblje, otvorenost (uredovno vrijeme), korisnici, knji�ni�na grada, informacijska djelatnost, meduknji�ni�na posudba, knji�ni�ni prostori i oprema. Kao ilustraciju navodimo dvije mjere odnosno pokazatelja uspjesnosti poslovanja knji�nice: KNJI�NICA MJERE Korisnici 1. Ciljna populacija Financijski podaci 2. Bruto godi�nji izdaci (bez investicija) 3. Neto godi�nji izdaci (bez investicija) 4. Godi�nji prihod knji�nice 5. Godi�nji izdaci za investicije 193 POKAZATELJI Tro�kovi: korisnici 1. Neto teku�i izdaci na �lana primarne skupine korisnika 2. Izdaci za investicije na �lana primarne skupine korisnika KORISTENJE KNJI�NICE MJERE Koristenje 1. Posjet knji�nici 2. Koristenje knji�nice na daljinu 3. Posjet izlo�bama knji�nice POKAZATELJI Koristenje: stanovnici 1. Posjeti po stanovniku 2. Koristenje knji�nice na daljinu po stanovniku 3. Posjet izlo�bama po stanovniku Autori su pri sakupljanju podataka o prisutnosti utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica nai�li na pote�ko�e u pojedinim zemljama, jer njihova iskustva uglavnom nisu publicirana ili su bila izvje��a na nacionalnim jezicima. Identificirali su neke razloge, koji bi mogli biti tome uzrok i utvrdili da u europskim dr�avama tehnike mjerenja uspje�nosti poslovanja knji�nica i pomagala za potporu odlu�ivanju nisu Jako ra�irena. Upozorili su na nu�nost obrazovanja i osposobljavanja knji�ni�ara, jer su u vi�e zemalja nai�li na njihovu nezaintersiranost za tehnike evaluacije i metode statisti�ke analize. Tro�kovi evaluacije mogu biti visoki ako menad�eri knji�nice, zbog neznanja, ne odrede dovoljno precizno poslanstvo i ciljeve knji�nice, ako prikupljaju nepotrebne podatke koje se ina�e mo�e posredovati automatiziranim sistemom itd. Knji�nice se ne odlu�uju na utvrdivanje uspje�nosti poslovanja i zato �to imaju ograni�ena sredstva, a koristi od te vrste aktivnosti im nisu u potpunosti jasne. I ako suvremena informacijska tehnologija poma�e u prikupljanju potrebnih podataka i pri njihovoj analizi, na�alost mnogo knji�nica ne zna dovoljno iskoristiti module informacijskih sistema za potporu menad�mentu knji�nice (Ward et al., 1995, str. 128). Razli�iti projekti Europske zajednice, koji se odnose na menad�ement knji�nica, ukupno upravljanje kvalitetom i mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica, trebali bi pomo�i mijenjanju takvog stanja. Spomenut �emo dvogodi�nji projekt EQULIPSE (Evaluation and Quality in Librarv Performance: Svstem for Europe) �iji je cilj odrediti, razviti i isku�ati otvoreni sustav za potporu upravljanju kvalitetom i mjerenju uspje�nosti poslovanja svih vrsta knji�nica. Trebao bi biti izgraden (za europske knji�nice primjeren) sustav evaluacije sa sustavom mjerenja uspje�nosti poslovanja te sustav kvalitete. Projekt je 194 nadgradnja projekta EQUINOX �iji je cilj razviti integrirana pomagala za mjerenje uspje�nosti poslovanja i upravljanje kvalitetom europskih knji�nica. Rezultat projekta bi trebao biti medunarodni dogovor o standardnim mjerama uspje�nosti poslovanja knji�nica, kako tradicionalnih tako i onih primjerenih za mre�ne verzije, elektroni�ko okru�enje knji�nica te njihovu primjenu u okviru upravljanja kvalitetom. Projekt EQULIPSE je nastao iz potrebe knji�nica za oblikovanjem i koristenjem mjera uspje�nosti poslovanja u novom elektroni�kom okru�enju i njihovim uklju�ivanjem u sustav ukupnog upravljanja kvalitetom. Pored medunarodnog dogovora o pokazateljima uspje�nosti za tzv. tradicionalne usluge trebao bi donijeti dogovor o pokazateljima i njihovim definicijama za mjerenje uspje�nosti elektroni�ki poduprtih knji�ni�nih usluga. EQULIPSE je zasnovan na preporukama drugih projekata Europske zajednice kao �to su, npr., TOLIMAC (Total Librarv Management Svstem), CAMILE (Concerted Action on Management Information for Libraries in Europe), MINSTREL (Management Information Softvvare Tool - Research in Libraries), DECIMAL (Decision Making in Libraries; decision research for the deveiopment of integrated librarv svstems) i DECIDE (Decision support models and a DSS for European academic and public libraries).36 Na�alost, slovenske visoko�kolske knji�nice u spomenute projekte nisu uklju�ene. 36 Sadr�aj i ciljevi projekta predstavljeni su na mre�noj stranici Europske zajednice http://wvwv2.echo.lu/libraries/en/projects/. 195 IV. DIO: KNJI�NI�NA STATISTIKA I UTVRBIVANJE USPJE�- NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NI CA U SLOVENIJI 1 KNJI�NI�NA STATISTIKA 1.1 STRU�NI RADOVI O KNJI�NI�NOJ STATISTICI Stru�nih radova o knji�ni�noj statistici, a naro�ito o va�nosti i upotrebi knji�ni�ne statistike u visoko�kolskim knji�nicama, u Sloveniji je bilo vrlo malo objavljeno. Uglavnom se radi o poja�njenjima godi�njih statisti�kih izvje��a ili je ova problematika spomenuta unutar op�ih priru�nika potrebnih za rad knji�ni�ara. Prvi slovenski knji�ni�arski priru�nik je sadr�avao i poglavlje o knji�ni�noj statistici. D. Pirjevec (1940, str. 289-290) je utvrdio da slovensko knji�ni�arstvo nema jedinstvenih pravila za knji�ni�nu statistiku i za svaku vrstu knji�nica podaci se prikupljaju na razli�ite na�ine. Upozoravao je da: "�ak za prividno najjednostavniju statistiku, kao stoje, npr., brojanje knji�nog fonda jo� nemarno jedinstvenih pravila. Neke knji�nice broje samo djela, druge samo sveske, drugdje opet djela i sveske posebno". Po njemu je knji�ni�na statistika upotrebljiva samo ako se temelji na stvarnim brojkama, statisticka grada mora biti pregledno i smisleno uredena, ina�e je oni kojima je namjenjena (javnost, financijeri) ne�e razumjeti. Pri tome ne bismo smjeli zaboraviti da knji�ni�na statistika ima i svoje granice. "Statisti�ki podaci obuhva�aju samo unutarnju djelatnost knji�nice i njene vidljive uspjehe. Zapravo nam nista ne govore o utjecaju knjiga na �ita�e, o utjecaju na njihov duhovni i du�evni razvoj" (Pirjevec, 1940, str. 296). B. Pregelj (1950) je u priru�niku za rad u narodnim knji�nicama, kao njihovu va�nu zada�u naveo propagandu, a medu propagandna sredstava i upotrebu podataka. U poglavlju o statisti�kom radu u knji�nici opisao je va�nost statistike u knji�nici i progovorio o njenoj upotrebi, opisao obrasce Statisti�nega urada LR Slovenije te posebno naglasio da podaci moraju biti istiniti, a ne izmi�ljeni. Knji�ni�noj statistici je posvetila pozornost i M. �lajpah (1961) u priru�niku za knji�ni�are narodnih knji�nica, kojima je savjetovala da trebaju redovito voditi statisti�ke podatke o radu knji�nica, jer bez vjerodostojnih, bri�ljivo sakupljenih i iscrpnih statisti�kih prikaza nema dobrog godi�njeg izvje��a. Statisti�ki se podaci ne prikupljaju samo zbog du�nosti, ve� i zbog pravilnih analiza i zaklju�aka, koji bi trebali pobolj�ati vodenje knji�nice, njenu nabavnu politiku i rad s �itateljima. Knji�nicah bi trebali odredene pojave prikazivati, 196 pored brojcanih vrijednosti i u obliku grafi�kih prikaza, postotaka, srednjih vrijednosti itd. O knji�nicnoj statistici je M. Grgi� (1964, str. 113) zapisala da se ne mo�emo ba� pohvaliti kako knji�nicah na slovenskom prostoru s odu�evljenjem "gaje" statistiku. Razloga za ovakvo stanje je vi�e. �injenica, da se slovensko knji�ni�arstvo po�elo br�e razvijati tek nakon drugog svjetskog rata, zapravo je jedan od osnovnih objektivnih uzroka. Nije bilo kadrova, koji bi se bavili knji�ni�nom statistikom, a mnogi medu knji�ni�arima nisu niti poznavali stvarne vrijednosti statistike jer im se prikupljanje podataka vi�e puta �inilo suvi�no i nepotrebno. Posljedica takvog odnosa prema statistici bila je razlogom da s prikupljenim podacima knji�nicah nisu znali �to u�initi, pa ih nisu koristili ni u analizama rada niti pri utemeljavanju poslovanja i postojanja knji�nice. M. Grgi� je knji�nicama predlagala da statisti�ke podatke upotrijebe za svoju afirmaciju i popularizaciju u dru�tvu te kao sastavni dio izvje��a svojim financijerima odnosno osnivateljima i to naro�ito u tra�enjima financijskih sredstava. lako omogu�ava samo usporedbe kvantitativnih karakteristika knji�nica i ne govori o kvaliteti rada, po mi�ljenju autorice s knji�ni�nom statistikom je mogu�e obuhvatiti odredene vidike, koji su bitni za razvoj knji�nice. U priru�niku za poslovanje specijalnih knji�nica M. �lajpah (1969, str. 112-113) navodi u poglavlju o vodenju knji�ni�ne statistike da specijalne knji�nice, pored slanja podataka republi�kom zavodu za statistiku svake tri godine, zbog nadzora nad svojim radom svake godine, trebaju za sebe voditi statistiku o knji�nom fondu, o korisnicima i posudbi knjiga. Nabrojala je i podatke (i njihove broj�ane jedinice) koje bi trebale prikupljati specijalne knji�nice. O prikupljanju statisti�kih podataka u knji�nicama govorila je i R. Vran�i� (1969), koja je utvrdila: "Na�alost na�e su statistike vrlo neujedna�ene i nepotpune. Za statistiku, koja bi trebala pokazati pravu sliku stanja o upotrebi grade neke knji�nice, nije dostatan samo ukupan broj �itatelja i ukupan broj posudenih knjiga" (Vran�i�, 1969, str. 63). Navela je neka pitanja, na koja bi odgovorila pravilno vodena statistika, npr., koliko je korisnika oti�lo a nije dobilo �eljenu gradu i za�to je nisu dobili; koliko i kakve je informacije knji�nica posredovala; tko je posredovao informacije; koliko je bilo posjetitelja koji nisu dobili odgovaraju�e informacije. S takvim prijedlozima ve� je upozorila na pitanja utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica. 197 Jo� 1985. godine nalazimo konstataciju da u priru�nicima za vodenje statisti�kih evidencija nema pravih uputa. A. Kor�e-Strajnar je mislila da je to stoga �to knji�ni�ari nemaju izradenih zajedni�kih kriterija za prikupljanje statisti�kih podataka "i podaci, koje knji�nice �alju Zavodu za statistiku i drugim slu�bama, od godine do godine variiraju i za bilo kakve kvalitativnije ocjene stanja i poslovanja knji�nica su neprimjereni. Znatno bi bio olak�an rad knji�nica i utvrdivanje kvalitete podataka, ako bi se odlu�ili za ujedna�avanje vodenja podataka barem po vrstama knji�nica..." (Kor�e-Strajnar, 1985, str. 64). Da knji�nice ne bi vi�e prikupljale podatke o svome radu svaka na svoj na�in, A. Kor�e-Strajnar je predlagala razli�ite obrasce. Oni su trebali ukloniti neujednacenost zbog koje su mnogi pokazatelji poslovanja, naro�ito statisti�ki, medu knji�nicama neusporedivi i zamagljuju pravu sliku stanja knji�nica (Kor�e-Strajnar, 1987, str. 5). Posljednji slovenski priru�nik o osnovama knji�ni�arstva posvetio je pitanju statisti�kih podataka samo dvije stranice, a o knji�ni�noj statistici je napisano vrlo malo. Saznajemo samo da je "... knji�ni�ar du�an svoj rad,..., pratiti i statisti�ki. Dobiveni podaci mu pokazuju napredak, zastoj ili �ak nazadovanje knji�nice, govore o tome u kojoj se mjeri pribli�ava standardima za knji�ni�no poslovanje ili se udaljava od njih, osim toga na njima gradi svoje razvojne i financijske planove" (Osnove..., 1987, str. 139). Navedeno je da republi�ka mati�na knji�nica svake godine tra�i podatake o gradi, korisnicima i posudbi, a mogu se pro�itati i neke upute o prikupljanju podataka, koje nisu potpune. Mo�emo zaklju�iti da se i s teorijskim kao i s prakti�nim pitanjima knji�ni�ne statistike slovenski knji�ni�ari nisu sustavno bavili. Slabo poznavanje va�nosti knji�ni�ne statistike mo�e biti znak da knji�nicama u njihovom poslovanju nije bilo potrebno uvoditi metode suvremenog menad�menta. Radovi o utvrdivanju uspje�nosti poslovanja knji�nica jo� su rjedi. Spomenut �emo autore S. Novljan (1997) i R. Slokar (1996), koji se bave narodnim knji�nicama i M. Popovi�a, koji je pored radova o vrednovanju knji�nica napravio jednu od rijetkih metodolo�ki korektnih �tudija korisnika u Sloveniji. Kao �to �emo kasnije vidjeti, ve�ini slovenskih visoko�kolskih knji�nica problematika knji�ni�ne statistike i utvrdivanja uspje�nosti poslovanja jo� je prili�no nepoznata. 198 1.2 KNJI�NI�NA STATISTIKA U PRAKSI SLOVENSKIH KNJI�NICA Knji�nice na slovenskom teritoriju jo� su u pro�lom stolje�u prikupljale podatke o svome poslovanju po uputama, koje su vrijedile na podru�ju tada�nje austro-ugarske monarhije. Medu objavljenim statistikama spomenut �emo popis knji�nih fondova u narodnim �itaonicama, koje je 1869. godine objavio Etbin H. Costa. Za prikupljanje podataka slovenski knji�nicah, sve do prvog statisti�kog upitnika, kojega je po uputama UNESCO-a po�eo 1953. godine slati dr�avni (jugoslavenski) zavod za statistiku republickim zavodima, nisu imali vlastitih uputa. Prikupljanje podataka je bilo na nacionalnoj razini, vi�e ili manje nesustavno i neujedna�eno. Izmedu dva rata nalazimo objavljeno nekoliko op�ih pregleda knji�nica, u kojima visoko�kolske knji�nice nisu predstavljene odvojeno ve� u skupini sa znanstvenim i stru�nim knji�nicama. Za narodne knji�nice je bilo na�injeno vi�e pregleda. Opse�an i detaljan popis knji�nica javnih ustanova na tzv. slovenskom kulturnom prostoru odnosno u Dravskoj banovini, izmedu dva rata, izradila je Melitta Pivec- StelK (1932, str. 71). Kako Dru�tvo jugoslavenskih bibliotekara nije uspjelo posti�i da se izrade formalni popisi djelatnosti svih knji�nica Jugoslavije, M. Pivec-StelK se sama prihvatila prikupljanja podataka za knji�ni�nu statistiku. Statisti�ke podatke je sakupljala pomo�u upitnika sa 17 pitanja, kojega je poslala na 111 ustanova. Opseg objavljenih podataka o pojedinim knji�nicama (visoko�kolske i u njenom pregledu nisu prikazane odvojeno) bio je jako razli�it, za neke knji�nice nalazimo �ak podatke o imenima zaposlenih, a kod drugih samo neke osnovne podatke (Ambro�i�, 1997a). O usporedivosti statisti�kih podataka o knji�nicama, koji su se sakupljali u Sloveniji izmedu dva rata, te�ko je govoriti. Jedan od uzroka za nerazvijenu statisti�ku praksu mogao bi biti u tome da pred drugi svjetski rat formalno knji�ni�arskog poziva nije ni bilo. Zakonodavstvo ga nije priznalo, broj djelatnika u knji�nicama nije bio velik i to su uglavnom bili dr�avni slu�benici (Dvajset ..., 1968, str. 7). U stru�noj literaturi mo�emo na�i navod (Pirjevec, 1940) da su pri sakupljanju podataka o svome radu slovenske knji�nice slijedile upute njema�kog knji�ni�arskog dru�tva iz 1901. godine. Godine 1949. slovenski statisti�ki ured na prijedlog Dru�tva bibliotekara odobrio je posebne obrasce, koji su tra�ili podatke o broju svih knjiga i njihovom prirastu, broju posudenih knjiga po strukama, broju korisnika po strukama, broju �itala�kih krugova u knji�nici i broju njihovih posjetitelja. Ipak prikaza visoko�kolskih knji�nica ne 199 nalazimo.1 Od 1951. godine podatke za podru�je kulture sakupljali su Savjeti za prosvjetu i kulturu, direkcije za informiranje, komiteti za radiodifuziju i za kinematografiju te Jugoslavenski bibliografski institut. Sakupljanje i obradu podataka o knji�nicama je 1952. godine preuzeo tada�nji Savezni zavod za statistiku. Od 1953. godine do 1961. godine podaci o knji�nicama su se sakupljali godi�nje, a od 1961. godine svake tri godine. U Zakonu o knji�nicama (1961) prvi put je zapisano da mati�na knji�nica mora pratiti stanje knji�nica svoga podrucja i o njima sakupljati razlicite podatke. Sli�no je kasnije i Zakon o knji�ni�arstvu (1982) odredio da mati�ne knji�nice prate, ocjenjuju i usmjeravaju stru�ni knji�ni�arski rad i uz pomo� podataka, koje primaju od knji�nica svoga podrucja. Dakako da zakonski nije bilo propisano koje podatke i na koji na�in in treba sakupljati i predstavljati. Iz prakse, prije svega narodnih knji�nica mo�emo razabrati da su sustavno prikupljale podatke o svome poslovanju nakon prihva�anja Zakona o knji�nicama odnosno od 1963. godine na dalje. Za visokoskolske knji�nice nalazimo prvo objavljeno izvje��e o prikupljenim podacima za 1973. godinu (Sepe, 1974). Posebnih uputa odnosno priru�nika o jedinstvenom prikupljanju podataka i upotrebi knji�ni�ne statistike knji�nice nisu imale, a pri izvje�tavanju su se dr�ale uputa i preporuka UNESCO-a. Posljednji upitnik slovenskog statisti�kog ureda za knji�nice sakupljao je podatke za 1992. godinu. Ured od 1992. godine nije vi�e sakupljao podatke o radu slovenskih knji�nica (s iznimkom za �kolske knji�nice). Na osnovi Zakona o dr�avnoj statistici (1995) i prijedloga nacionalnog programa statisti�kih istra�ivanja (1997) jedinica za izvje�tavanje za podru�je knji�ni�arstva postala je nacionalna knji�nica (NUK). Podatke za visokoskolske, narodne i specijalne knji�nice sakuplja Dr�avna mati�na slu�ba vlastitim upitnicima, koji po�tuju medunarodni standard za knji�ni�nu statistiku, a pitanja su vezana za ve�i broj podataka, koje preporu�uje standard. O visoko�kolskim knji�nicama objavljuje podatke bez izra�unatih odnosa i bez detaljnije analize kao i bez usporedbe sa standardima ili s podacima iz proteklih godina.2 Budu�i da su usporedbe mogu�e samo ako za mjerenje odnosno brojenje istih pojava koristimo iste pojmove i iste metode odnosno mjere, u svakom istra�ivanju, u 1 U op�em pregledu knji�nica u Sloveniji, koji je objavio Rijavec (1951), visokoskolske knji�nice jo� uvijek nisu prikazane odvojeno od ostalih knji�nica. 2 Za 1996. godinu podaci su prvi put objavljeni u posebnoj publikaciji: Martelanc, A. "Dejavnost visoko�kolskih knji�nic v Sloveniji v letu 1996". Ljubljana : NUK, 1997. 200 kojem koristimo statisti�ke podatke, u procesu sakupljanja podataka od primarne je va�nosti odredenje terminologije i stadardizacija definicija, jer samo na taj na�in posti�emo odredeni stupanj usporedivosti na lokalnoj, dr�avnoj i medunarodnoj razini. U Sloveniji jedinstvene standardizirane definicije za potrebe knji�ni�ne statistike nisu bile formalno prihva�ene, ali se uva�avaju preporuke UNESCO-a i ISO standarda za medunarodnu knji�ni�nu statistiku. 1.3 PRIJEDLOG MODELA SAKUPLJANJA STATISTI�KIH PODATAKA ZA VISO- KO�KOLSKE KNJI�NICE Pri sakupljanju statisti�kih podataka o radu knji�nica treba zbog usporedivosti, valjanosti i pouzdanosti podataka postivati medunarodne standarde odnosno preporuke za knji�ni�nu statistiku, a upitnike treba oblikovati i ispunjavati u skladu s njihovim odredbama. Potrebe izvje�tavanja za svoje okru�enje treba uskladiti najprije sa standardom ISO 2789, postivati (smisleno) upute UNESCO-a i medunarodni standard za podru�je utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica ISO 11620, jer je sakupljene podatke mogu�e upotrijebiti za ra�unanje kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja knji�nica. Budu�i da je pri sakupljanju statisti�kih podataka potrebno postivati i potrebe konkretnog okru�enja knji�nice, smisleno je sakupljati vi�e podataka nego �to je preporu�eni minimum i brinuti se da se iste vrste podataka u razli�itim vrstama knji�nica prikupe na jednak na�in. Prijedlog upitnika za sakupljanje statisti�kih podataka o slovenskim visoko�kolskim knji�nicama (Prilog 3) bio je izraden na osnovi dosada�njih iskustava NUK-a u Ljubljani pri sakupljanju podataka o radu knji�nica te po uzorku upitnika koje koriste ARL, NCES, SCONUL i sveu�ili�ne knji�nice u Ouebecu u Kanadi. Uz pomo� upitnika sakupljaju se podaci o visoko�kolskim knji�nicama, njihovom statusu, uredenju, otvorenosti, prostorima, knji�ni�nim zbirkama i drugim informacijskim izvorima, o oblikovanju vlastitih informacijskih izvora, uslugama knji�nica, korisnicima, knji�ni�nom osoblju te veli�ini i rasporedu prora�una knji�nica. Prikupljeni podaci omogu�avaju razli�ite kvantitativne analize i izra�unavanja kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica. Kako bi osigurali relevantnost i usporedivost podataka, izradili smo jo� i prijedlog jedinstvenih definicija i broj�anih jedinica za pojedine podatke (Prilog 4). Prijedlog je bio izraden na osnovi preporuka odnosno standarda UNESCO-a i ISO te prakse nekih zemalja, koje imaju knji�ni�nu statistiku dobro organiziranu (npr., SAD, 201 Kanada, Velika Britanija i nordijske zemlje). Dodani su i engleski prijevodi za nazive pojedinih kategorija odnosno vrsta podataka. Po�tovala su se i obrazlo�enja iz ISO standarda za medunarodnu knji�ni�nu statistiku, a zbog bolje razumljivosti neka su i pro�irena pomo�u obrazlo�enja iz stru�ne literature. Po�tivanje jedinstvenih (standardiziranih) definicija i broj�anih jedinica preduvjet je za bilo kakvu upotrebu i predstavljanje sakupljenih statisti�kih podataka o visoko�kolskim knji�nicama, a narocito za potrebe utvrdivanja uspje�nosti njihovoga poslovanja. Predstavljanje podataka, za koje su knji�nice pri sakupljanju koristile razli�ite broj�ane jedinice i neujedna�ene definicije broj�anih kategorija, nije samo krivo, �tetno je. 2 UTVROIVANJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA 2.1 �TUDIJE USPJE�NOSTI POSLOVANJA VISOKO�KOLSKIH KNJI�NICA Analiza uspje�nosti poslovanja ili kvalitete usluga visoko�kolskih knji�nica (isto kao i stru�nih radova o ovoj tematici) u Sloveniji nema puno. Spomenut �emo novije �tudije korisnika, �tudiju o kvaliteti usluga knji�nice i primjer uvodenja utvrdivanja uspje�nosti poslovanja u praksu jedne od slovenskih visoko�kolskih knji�nica. Istra�ivanje o mi�ljenjima korisnika o radu NUK-a (Popovi�, 1988) moglo bi poslu�iti kao ishodi�te za odredivanje ciljeva i za vrednovanje djelatnosti knji�nica, jer je do sada bilo najopse�nije, stru�no i metodolo�ki korektno izvedena �tudija ove vrste u slovenskom knji�ni�arstvu. Autor je naglasio da knji�nice moraju u kvalitativnom smislu na�initi korak dalje, a taj je mogu� samo uz suvremenu organizaciju rada, jasno postavljanje ciljeva i vrednovanje svoga rada. "Odlu�uju�i kriterij za definiranje ciljeva jesu zahtjevi i potrebe korisnika, a ne samo obrazlo�enja samih knji�ni�ara, �to i kakve bi trebale biti te potrebe. Istovremeno su detaljno definirani ciljevi osnovna pretpostavka evaluacije, koje omogu�ava analizu postoje�eg stanja, utvrdivanje slabosti i predlaganje promjena u rada knji�nice" (Popovi�, 1988, str. 2). �tudija korisnika bi trebala biti jedan od na�ina dobivanja povratnih informacija od korisnika, a analiza njihovih stavova, mi�ljenja i ocjena slu�i kao ishodi�te za definiranje ciljeva i zada�a knji�nice. 202 �tudija je bila izvedena na uzorku od 450 korisnika NUK-a, koji su odgovarali na pitanja o razlozima posjeta knji�nici, upotrebi glavne �itaonice, upotrebi �asopisa i novina, zadovoljstvu posudbom i informacijskom slu�bom te o zadovoljstvu s knji�nicom u cjelini kao i njenim pojedinim odjelima odnosno slu�bama. Svrha �tudije je bila utvrditi temeljne slabosti u radu knji�nice i na osnovi toga predlo�iti ishodi�ta za poboijsanje organizacije rada. Autor je utvrdio da �e knji�nica morati detaljno postaviti smjer razvoja i u budu�nosti nu�no provoditi evaluaciju svoje djelatnosti, barem njezina prva dva stupnja tj. uspje�nosti usluga i slu�bi i uspje�nosti s obzirom na tro�kove, ako bude �eljela pove�ati iskoristivost knji�ni�nog fonda i informacijskih izvora. Dio istra�ivanja o stajali�tima javnosti prema izgradnji nove nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice u Ljubljani, koje je bilo provedeno 1995. godine (Golob, 1995) odnosilo se i na mi�ljenje korisnika o uslugama NUK-a, a rezultati bi trebali biti usporedivi s Popovi�evom studijom. Na�alost su obrazlo�enja rezultata prili�no skromna odnosno stru�ni komentari op�enito nedostaju, a ne nalazimo ni usporedbi s rezultatima Popovi�eve �tudije. Za dobivene rezultate se ne tra�e uzroci, niti se na osnovi njih ne predla�u mjere za poboijsanje poslovanja knji�nice. Spomenuti dio �tudije ne utvrduje uspje�nost poslovanja knji�nice, jer rezultate ne usporeduje s ciljevima knji�nice. Rezultati mogu poslu�iti vodstvu knji�nice za daljnje planiranje djelatnosti, jer odgovori anketiranih, koji jo� uvijek knji�nicu primarno povezuju s gradom i njenom posudbom te upotrebom �itaonice, ukazuju na to da su premalo upoznati s njenom djelatnosti i ne iskori�tavaju odgovaraju�e usluge, koje im se nude. Upotrebljivije, stru�no i metodolo�ki korektno izvedeno bilo je istra�ivanje mi�ljenja korisnika knji�nice Ekonomsko-poslovnog fakulteta u Mariboru (Gori�an, 1994). Svrha �tudije kvalitete usluga knji�nice bila je utvrditi: � o�ekivanja korisnika glede kvalitete knji�ni�nih usluga i � postojanje razlika izmedu o�ekivane i stvarno opa�ene kvalitete usluga. Bilo je izabrano 23 sastavna dijela kvalitete fakultetske knji�nice, grupiranih u pet sire odredenih sastavnih dijelova, s kojima se korisnici susre�u u fakultetskoj knji�nici: prostor, osoblje, grada, tra�enje grade i usluge. Cilj istra�ivanja je bio: � utvrditi kakvu va�nost korisnici pripisuju izabranim sastavnim dijelovima kvalitete usluga knji�nice, utje�e U na ta o�ekivanja status korisnika na fakultetu, kao i u�estalost posjeta knji�nici te 203 � utvrditi stupanj zadovoljstva korisnika uslugama knji�nice, kao i utvrditi jesu li kod kvalitete usluga prisutna razila�enja izmedu o�ekivane i stvarno opa�ene kvalitete, te kako na ocjenu zadovoljstva korisnika utje�e njihov status na fakutetu i u�estalost posjeta u knji�nici (Gori�an, 1994, str. 26). Za anketiranje su bila oblikovana dva upitnika, prvi je korisnike pitao o va�nosti pojedinih sastavnih dijelova kvalitete fakultetske knji�nice, a drugi o stupnju njihovoga zadovoljstva (ocjena kvalitete) sastavnim dijelovima kvalitete. Anketiranje su proveli u dva vremenska razdoblja. Rezultati istra�ivanja su pokazali da va�nost sastavnih dijelova kvalitete usluga knji�nice korisnici ocjenjuju razli�ito. Visoka o�ekivanja su izrazili glede osnovnih usluga knji�nice odnosno svih sastavnih dijelova kvalitete povezanih s knji�ni�nom zbirkom te glede stanja knji�ni�nih i studijskih prostora. Utvrdeno je i sve ve�e nagla�avanje va�nosti �irenja opsega knji�ni�nih usluga s grade na informacije. Od osoblja su korisnici o�ekivali naro�ito primjeren odnos i odgovaraju�u stru�nu osposobljenost. Za uspje�no poslovanje fakultetske knji�nice �inila im se va�na njena povezanost sa studijskim programima fakulteta i prilagodenost knji�nice potrebama posjetitelja. Autor �tudije je uz pomo� prikupljenih ocjena va�nosti pojedinih sastavnih dijelova kvalitete utvrdio �to korisnici o�ekuju od knji�nice te tako odredio osnovu za postavljanje standarda kvalitete u fakultetskoj knji�nici.3 U drugom dijelu istra�ivanja bilo je analizirano zadovoljstvo korisnika s uslugama odnosno njihovo opa�anje kvalitete usluga. Najprije su ocjenjivali kvalitetu usluga knji�nice u cjelini, a potom jo� i kvalitetu pojedinih sastavnih dijelova. Autor je usporedbom izmedu o�ekivanog i stvarnog zadovoljstva kvalitetom usluga knji�nice Ekonomsko poslovnog fakulteta utvrdio da su kvalitetu usluga u cjelini ocjenili kao dobru, a kod pet sastavnih dijelova kvalitete postoji raskorak izmedu o�ekivane i opa�ene kvalitete, i najve�i je bio u skupini sadr�aja povezanih s prostorima knji�nice. Uzroke za takvo stanje (i u slu�aju povoljnih rezultata) autor nije 3 Kao vrlo va�an sastavni dio kvalitete visoko�kolske knji�nice, korisnici su izabrali: 1. Primjerenost odnosa osoblja prema posjetiteljima. 2. Opskrbljenost periodikom. 3. Aktualnost knji�ni�nog fonda. 4. Raspolo�ivost grade za posudbu izvan knji�nice. 5. Tra�enje grade preko ra�unala. 6. Stanje knji�ni�nih prostora. 7. Opskrbljenost s gradom doma�ih autora. 8. Opskrbljenost s gradom stranih autora. 9. Stru�nost osoblja. 10. Povezanost sa studijskim programom na fakultetu itd. 204 utvrdivao, ali je u zaklju�ku upozorio da bi ih trebalo utvrditi (novom anketom) i poku�ati �to prije ukloniti. Na kraju rada spominje ciljeve knji�nice: "Kako �e se odvijati upravljanje kvalitetom nadalje, ovisno je naravno od postavljene vizije i ciljeva poslovanja knji�nice na EPF" (Gori�an, 1994, str. 60). Mjerenju uspje�nosti poslovanja slovenskih visoko�kolskih knji�nica sustavno je pristupila CTK u Ljubljani. Kako navodi M. �aucer (1998), CTK se 1997. godine odlu�ila zapo�eti s provodenjem mjerenja uspje�nosti poslovanja pomo�u pokazatelja iz tada osnovanog standarda ISO 11620, ali i uz pomo� drugih kriterija. Budu�i da za neke najva�nije elemente kvalitete usluga, kao �to su, npr., relevantnost nabavljene periodike, standard ne preporu�uje odgovaraju�i pokazatelj, knji�nica je izradila svoju metodologiju za vrednovanje (�aucer, 1998a).4 U 1998. godini knji�nica je u skladu sa standardom ISO provela mjerenje srednjeg vremena dostave dokumenata iz zatvorenog spremi�ta i srednjeg vremena tra�enja dokumenata u otvorenom pristupu, te se na osnovi rezultata mjerenja odlu�ila za neke mjere, kojima bi trebala skratiti vrijeme �ekanja na gradu odnosno vrijeme tra�enja dokumenata. Mo�emo zaklju�iti da u Sloveniji jo� nije prisutno kontinuirano pra�enje uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica, za �to najprije mo�emo prona�i uzroke u sustavu njihovog financiranja, koji vodi ra�una o samo nekim kvantitativnim podacima o ulo�enim izvorima (fond knji�nice i broj studenata te nastavnog osoblja), a ne o uspje�nosti ili kvaliteti usluga i slu�bi. Predvidamo da su uzroci i u u�em okru�enju visoko�kolskih knji�nica (visoko�kolskih ustanova) i u samim knji�nicama. Sli�nu tvrdnju navodi i M. �aucer (1998, str. 112), i to da za razliku od mnogih zemalja, u kojima su na nacionalnoj razini potakli mjerenje uspje�nosti poslovanja knji�nica, u Sloveniji velika ve�ina knji�nica jo� nije po�ela sustavno provoditi mjerenje uspje�nosti poslovanja jer: "Normativi za financiranje knji�nica su zastarjeli i ne sadr�e financijske poticaje za uspje�nije i u�inkovitije knji�nice." Autor je uvjerenja da se lose stanje u vrednovanju poslovanja knji�nica ne da promijeniti preko no�i, iako �e profesionalno odgovorne knji�nice morati odmah zapo�eti s vrednovanjem svoje djelatnosti po predlo�enim pokazateljima standarda ISO 11620. Smisleno bi bilo da financijeri dodijele dio novca (varijabilni dio) za dokazanu uspje�nost poslovanja, pomo�u pokazatelja uspje�nosti poslovanja. 4 Radi se o analizi citata slovenskih autora i koautora u vi�e od 800 �lanka, objavljenih u �asopisima koje obraduje baza podataka SCI. Analiza lokalne citiranosti autora je pokazala koje �asopise naj�e��e citiraju, �to mo�e biti jedan od kriterija za selekciju nabave. 205 2.2 KAKO EVALUIRAJU SVOJE POSLOVANJE SLOVENSKE VISOKO�KOLSKE KNJI�NICE 2.2.1 Upoznatost s problematikom utvrdivanja uspjesnosti poslovanja Kako bi utvrdili u kojoj su mjeri voditelji slovenskih visoko�kolskih knji�nica upoznati s metodama utvrdivanja uspjesnosti poslovanja knji�nica i u kojoj ih mjeri uvode u praksu, u lipnju 1998. godine proveli smo kra�u (anonimnu) anketu (Prilog 5). Upitnike smo postom poslali na svih 75 visoko�kolskih knji�nica (bez NUK-a) i prilo�ili frankiranu kovertu, kako bi odziv bio ve�i. Dobili smo odgovore na samo 44 (59%) anketna lista, a ako bismo uzeli u obzir �injenicu da su ankete bile poslane i knji�nicama samostalnih visoko�kolskih ustanova, koje su tada bile tek u nastajanju i jo� nisu sustavno prikupljale podatke o svome radu, onda bi postotak vra�enih anketa bio ve�i (65%) i rezultati ugodniji. Na pitanje jesu li upoznate s problematikom utvrdivanja uspjesnosti poslovanja knji�nica, 25 (57%) knji�nica je odgovorilo da su za problematiku cule, ali ne znaju to�no �to ona obuhvaca. 3 (7%) knji�nica su za utvrdivanje uspjesnosti poslovanja ve� cule i k tome pro�itale osnovnu literaturu, a samo 1 knji�nica ovu problematiku vrlo dobro pozna. O utvrdivanju uspjesnosti poslovanja nije bilo upoznato 15 (34%) knji�nica, i nijedna se metoda utvrdivanja uspjesnosti poslovanja jo� nije uvodila sustavno. U anketi smo naveli i neke od osnovnih izvora o utvrdivanju razli�itih vidika uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica i knji�nice zamolili da navedu koje izvore poznaju i koliko dobro. Niti jedan od navedenih izvora jo� nisu koristile u praksi. IFLA-in priru�nik za mjerenje kvalitete usluga visoko�kolskih knji�nica (Poli, 1996) poznavalo je 6 (14%) knji�nica, a 38 (86%) ga nije poznavalo. Priru�nik ameri�kog udru�enja knji�nica (Van House, 1990) poznavale su 3 (7%) knji�nice, a 41 (93%) nije za njega culo. Publikaciju Europske zajednice o pokazateljima uspjesnosti poslovanja (Librarv..., 1995) poznavalo je 7 (16%) knji�nica, a 36 (82%) ne, dok niti jedna od knji�nica nije poznavala Kantorovu publikaciju o metodama tzv. objektivnog mjerenja uspjesnosti poslovanja knji�nica (Kantor, 1984). Na pitanje o poznavanju metoda utvrdivanja uspjesnosti poslovanja knji�nica �ak ih je 42 (95%) odgovorilo da im se �ini da tu vrstu znanja ne posjeduju. 206 2.2.2 Kako bi trebala djelovati uspje�na visoko�kolska knji�nica Kako bi morala djelovati visoko�kolska knji�nica da bi bila uspje�na? Na pitanje je odgovorilo 36 (82%) anketiranih knji�nica. Najvi�e odgovora je bilo op�e prirode u smislu, da visoko�kolska knji�nica mora djelovati tako da njeni korisnici budu zadovoljni; da mora pratiti struku i novosti u stru�noj literaturi; da mora biti korisni�ki usmjerena; osigurati maksimalnu dostupnost informacijama; mora pratiti potrebne korisnika (otvorena dovoljno vremena, imati odgovaraju�u literaturu); mora biti povezana s nastavnim osobljem i studentima, te pratiti nastavni i istra�iva�ki rad na fakultetu. Ve�ina odgovora spominje i ulo�ena sredstva, dakle, da bi knji�nica poslovala uspjesno mora imati dovoljno financijskih sredstava, odgovaraju�e osoblje, prostore i opremu (naro�ito ra�unalnu). Nagla�ena je i kvaliteta osoblja, koje bi trebalo imati odgovaraju�u naobrazbu te se permanentno obrazovati. �ak se nekoliko odgovora odnosilo na financijsko nagradivanje zaposlenih - knji�nica bi poslovala uspje�nije ako bi zaposlenici imali ve�e pla�e (!?) i bolji status, a standardi za financiranje knji�nica bi trebali biti stru�ni, a ne birokratski. Vrlo je ilustrativan jedan od odgovora i to: "Od strane vodstva, knji�nica djeluje uspjesno ako s njom nemaju pote�ko�a....". Samo su 3 knji�nice u svojim odgovorima navele preduvjete za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja, dakle - utvrdeno poslanstvo knji�nice i strate�ki plan te nu�nost uvodenja metoda evaluacije, ocjenjivanja kvalitete i ukupnog upravljanja kvalitetom. Jedna od knji�nica je spomenula i nu�nost izrade odgovaraju�ih standarda, preporuka i pokazatelja uspje�nosti poslovanja, kako bi se uop�e mogla usporedivati s drugima. Druga je izrazila potrebu za dobrim vodstvom, koje bi pored ostaloga brinulo o obrazovanju zaposlenih, kako bi znali ispunjavati planirane zada�e, a mora ovladati i metodama za utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica. Prili�no slabo poznavanje problematike utvrdivanja uspje�nosti poslovanja ne iznenaduje ako pogledamo odgovore na pitanja ocjenjuje li se uspje�nost poslovanja visoko�kolskih knji�nica u dru�tvu pomo�u primjerenih metoda i jesu li knji�nice glede te vrste rezultata takoder primjereno financijski nagradene. Samo je 7 (16%) knji�nica bilo uvjerenja da su uspje�nije knji�nice financijski bolje nagradene, 31 (70%) je mislilo da je potpuno svejedno koliko uspjesno djeluju. �est se knji�nica nije moglo odlu�iti za pozitivni odnosno negativni odgovor, 5 je navelo da ne zna, a jedna je navela slijede�e mi�ljenje: "�elja da knji�nica djeluje uspjesno postoji - barem sa 207 strane korisnika, koji pak ne odlu�uju o kriterijima po kojima nas pla�a Ministarstvo za �kolstvo i �port". 2.2.3 Utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica u praksi - nu�nost ili balast? Zanimalo nas je i na kakav na�in visoko�kolske knji�nice sakupljaju podatke, koji su im potrebni za planiranje, odlu�ivanje i predstavljanje svoje djelatnosti. Bilo je mogu�ih vi�e odgovora. 5 (11%) knji�nica je odgovorilo da takve podatake uop�e ne sakupljaju. Naj�e��i na�in sakupljanja podataka je godi�nja knji�ni�na statistika (37 knji�nica odnosno 84%), koju su visoko�kolske knji�nice du�ne slati dr�avnoj mati�noj slu�bi za knji�ni�arstvo. Povremenim istra�ivanjima podatke sakuplja 10 (23%) knji�nica. Niti jedna visoko�kolska knji�nica podatke ne sakuplja redovitim istra�ivanjima ili organiziranim informacijskim sistemom za potporu menad�mentu. �tudija koju su u Velikoj Britaniji 1991. godine proveli D. Gumilar i I. M. Johnson (1995) navela nas je na to da u anketu uklju�imo i pitanje o prisutnosti utvrdivanja cijene (tro�kova) pojedine slu�be odnosno usluge i o upotrebi dobivenih podataka pri planiranju odnosno odlu�ivanju u visoko�kolskim knji�nicama. 22 (50%) knji�nice su odgovorile da tu vrstu analiza ne provode, jer uspjevaju voditi knji�nicu i bez njih. 16 knji�nica (36%) povremeno izra�unava koliko ko�ta pojedina slu�ba odnosno usluga, a 2 knji�nice ovu vrstu analiza izvode redovito. Odgovor "ostalo" izabrale su 4 knji�nice (9%), jedna od njih je navela da povremeno izra�unava koliko ko�ta pojedina slu�ba, ali vodstvo ustanove (na�alost) za to nema pravog sluha i interesa. Jedna knji�nica je takve analize namjeravala uvesti. Redovito "utvrduje uspje�nost" svoga poslovanja 9 knji�nica (20%), 32 (73%) ih je navelo da to ne rade, dok 3 knji�nice nisu dale odgovore. Na pitanje, kako utvrduju uspje�nost poslovanja knji�nice su uglavnom odgovorile da pomo�u redovite godi�nje statistike ili izradom izvje��a o radu, a neke se ocjenjuju pomo�u (usmenog) odziva njihovih korisnika. Prili�no su ilustrativni odgovori na pitanje za�to knji�nice ne utvrduju uspje�nost svoga poslovanja. Iz odgovora mo�emo razabrati da ne poznaju metodologiju utvrdivanja uspje�nosti poslovanja odnosno imaju premalo stru�nog znanja; da je u knji�nici zaposlena samo jedna osoba, koja nema vremena jo� i za mjerenje uspje�nosti poslovanja; da im to nije potrebno; da imaju premalo vremena jer imaju puno drugih poslova; jer to od njih nitko ne zahtijeva, niti koga zanima odnosno od strane fakulteta nema zanimanja za to; jer u mati�noj ustanovi vlada 208 zbrka; imaju nestrucno vodstvo (predstojnik); nemaju za to odgovaraju�e slu�be ili pak imaju premalo zaposlenih. Na kraju ankete jo� smo pitali visoko�kolske knji�nice da li bi bile spremne poduprijeti projekt izbora primernih pokazatelja uspjesnosti poslovanja za slovenske visoko�kolske knji�nice. Ve�ina (31 odnosno 70%) je ideju poduprla, 11 (25%) knji�nica nije bilo uvjereno u smislenost prijedloga, a 2 knji�nice su bile protiv (voditelj jedne od njih je �ak napisao: "Nije potrebno, jo� jedan dodatni balast"). Da se o metodama utvrdivanja uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica u svijetu mnogo govori i pi�e, a malo je knji�nica koje ih uvode u svoju praksu, potvrdila je i rasprava u okviru diskusijske skupine za mjerenje uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica, koja djeluje pri IFLA-inoj sekciji za sveu�ili�ne knji�nice.5 Projekt koji je 1992. godine izradila sekcija, dao je zabrinjavaju�e podatke. Na upitnike o vrednovanju djelatnosti visoko�kolskih knji�nica u zemljama koje imaju �lanove pri IFLA-i, odgovorilo je 20,4% anketiranih knji�nica (od 377 knji�nica samo 44). Medu njima je 29% odgovorilo da uvode metode vrednovanja svoga poslovanja, a 71% da to ne rade. I medu knji�nicama, koje su odgovorile da imaju dokumente o poslanstvu samo ih je 22% navelo da evaluiraju uspje�nost svog poslovanja. Pismeni dokument o politici evaluacije djelatnosti imalo je samo 29% anketiranih knji�nica. Rezultati anketa su potvrdili predvidanja o (ne)phsutnosti sustavnog utvrdivanja uspjesnosti poslovanja u slovenskim visoko�kolskim knji�nicama. Za promjene stanja bilo bi potrebno najprije promijeniti sustav financiranja visoko�kolskih knji�nica odnosno sektora visokog �kolstva i svu�ili�ta posebno (financiranje na osnovi programa rada i vrednovanja uspjesnosti poslovanja). Zbog sada�njeg sustava financiranja6 visoko�kolske knji�nice nemaju niti potrebu niti interes da se "sukobljavaju" jo� i s problematikom uspjesnosti poslovanja ili kvalitete usluga. Kako su pored toga i kadrovski slabo popunjene (u petini knji�nica je zaposlen samo jedan knji�ni�ar), bez promjene organizacije pojedinih visoko�kolskih knji�nica (u smjeru manje usitnjenosti te organiziranja zajedni�kih slu�bi za vi�e manjih odjelnih ili �ak katedarskih knji�nica) i knji�ni�nog informacijskog sustava ljubljanskog sveu�ili�ta (Ambro�i� i Kokole, 1995), ve�u anga�iranost i nije mogu�e o�ekivati. Potrebno je i 5 Rasprava je bila organizirana u okviru op�e konferencije IFLA-e u Amsterdamu u kolovozu 1998. 6 Ministarstvo za �kolstvo i �port financira knji�ni�ne djelatnike, �iji se broj izra�unava prema broju studenata visoko�kolskih zavoda i broja jedinica knji�ne grade. 209 dodatno obrazovati visokoskoiske knjizni�are o va�nosti i upotrebi knji�ni�ne statistike i pokazatelja uspje�nosti poslovanja kao pomagala knji�ni�nom menad�mentu. I kako nagla�ava C. R. McClure (1986) - u visoko�kolskim knji�nicama treba razviti informacijske sisteme za potporu menad�mentu i odlu�ivanju. 3 PRIJEDLOG KVANTITATIVNIH I KVALITATIVNIH POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA KNJI�NICA I NJIHOVO RA�UNANJE 3.1 PRIJEDLOG IZBORA KVANTITATIVNIH POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA Poslovanje slovenskih visoko�kolskih knji�nica bi pored objavljivanja knji�ni�ne statistike (Prilog 6) morali prikazivati i pomo�u kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja. Na osnovi analize iskustava drugih zemalja odlu�ili smo se na izbor 58 kvantitativnih pokazatelja, koji se odnose na: 1. knji�ni�no osoblje, 2. knji�ni�ne zbirke, 3. knji�ni�ne usluge, 4. knji�ni�ne izdatke, 5. prostor i opremu. Kod knji�ni�nog osoblja zanima nas njegova struktura i optere�enost, kod knji�ni�nih zbirki njihova veli�ina i obnavljanje, kod usluga utvrdivat �emo optere�enost djelatnika i uspje�nost njihovih usluga, utvrdivat �emo strukturu i opseg izdataka, a kod prostora njihovu veli�inu i primjerenost glede potreba korisnika. Pokazatelji predstavljaju omjer (odnosno postotak) izmedu broj�anih podataka, koje slovenske visokoskoiske knji�nice ve� sakupljaju i posreduju Dr�avnoj mati�noj slu�bi. Izra�unati omjeri su za usporedbe upotrebljiviji od knji�ni�ne statistike, iako pri obrazlaganju rezultata treba po�tivati posebnosti pojedine knji�nice i znanstvenih podru�ja, koja pokrivaju svojim fondom. 210 Prijedlog izbora kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica: � Knji�ni�no osoblje 1. Postotak administrativno-tehni�kih djelatnika u odnosu na broj strucnih djelatnika knji�nice 2. Postotak strucnih djelatnika knji�nice u odnosu na broj svih zaposlenih u knji�nici 3. Postotak djelomi�no zaposlenih u knji�nici u odnosu na broj svih zaposlenih u knji�nici 4. Broj studenata visoko�kolskog zavoda po stru�nom djelatniku u knji�nici 5. Broj predstavnika nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda po stru�nom djelatniku u knji�nici 6. Broj aktivnih korisnika knji�nice po stru�nom djelatniku u knji�nici 7. Postotak strucnih djelatnika sa strucnim ispitom u odnosu na sve stru�ne djelatnike � Knji�ni�na zbirka 8. Broj jedinica knji�ni�ne grade po �tudentu visoko�kolskog zavoda 9. Broj jedinica knji�ni�ne grade po aktivnom korisniku knji�nice 10. Broj jedinica knji�ni�ne grade po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 11. Broj kupljenih jedinica knji�ne grade po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 12. Broj kupljenih jedinica knji�ne grade po �tudentu visoko�kolskog zavoda 13. Broj kupljenih jedinica knji�ne grade po aktivnom korisniku knji�nice 14. Broj naru�enih naslova serijskih publikacija po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 15. Broj naru�enih serijskih publikacija po �tudentu visoko�kolskog zavoda 16. Broj naru�enih serijskih publikacija po aktivnom korisniku knji�nice 17. Broj jedinica ukupnog prirasta knji�ni�ne grade po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 18. Broj jedinica ukupnog prirasta knji�ni�ne grade po �tudentu visoko�kolskog zavoda 19. Broj jedinica ukupnog prirasta knji�ni�ne grade po aktivnom korisniku knji�nice � Knji�ni�ne usluge 20. Broj aktivnih korisnika kao postotak od potencijalnih korisnika 21. Posjet knji�nici po stru�nom djelatniku 22. Broj posudenih jedinica grade po stru�nom djelatniku knji�nice 23. Broj posudenih jedinica grade po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 24. Broj posudenih jedinica grade po �tudentu visoko�kolskog zavoda 25. Broj posudenih jedinica grade po aktivnom korisniku knji�nice 26. Postotak zadovoljenih zahtjeva knji�nice za meduknji�ni�nom posudbom iz drugih ustanova 27. Postotak zadovoljenih zahtjeva za meduknji�ni�nom posudbom grade drugim ustanovama 28. Broj jedinica meduknji�ni�no posudene grade iz fonda knji�nice u usporedbi s brojem jedinica meduknji�ni�ne posudbe grade iz drugih knji�nica 29. Broj ra�unalnih retrospektivnih pretra�ivanja po aktivnom korisniku knji�nice 211 30. Broj ra�unalnih retrospektivnih pretra�ivanja po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 31. Broj ra�unalnih retrospektivnih pretra�ivanja po �tudentu visoko�kolskog zavoda 32. Broj napravljenih kopija po aktivnom korisniku knji�nice 33. Broj napravljenih kopija po djelatniku knji�nice � Knji�ni�ni izdaci 34. Postotak izdataka za knji�nicu u odnosu na ukupne izdatke visoko�kolskog zavoda 35. Postotak teku�ih tro�kova knji�nice u odnosu na ukupne izdatke knji�nice 36. Izdaci knji�nice po aktivnom korisniku knji�nice 37. Izdaci knji�nice po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 38. Izdaci knji�nice po �tudentu visoko�kolskog zavoda 39. Izdaci knji�nice po posudenoj jedinici grade 40. Izdaci knji�nice po posjetitelju knji�nice 41. Postotak izdataka knji�nice za nabavu knji�ni�ne grade u odnosu na ukupne izdatke knji�nice 42. Postotak izdataka knji�nice za nabavu knji�ni�ne grade u odnosu na ukupne izdatke visoko�kolskog zavoda 43. Izdaci za nabavu knji�ni�ne grade po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 44. Izdaci za nabavu knji�ni�ne grade po �tudentu visoko�kolskog zavoda 45. Izdaci za nabavu knji�ni�ne grade po aktivnom korisniku knji�nice 46. Postotak izdataka za nabavu serijskih publikacija u odnosu na ukupne izdatke za nabavu knji�ni�ne grade 47. Izdaci za nabavu serijskih publikacija po predstavniku nastavnog osoblja visoko�kolskog zavoda 48. Izdaci za nabavu serijskih publikacija po �tudentu visoko�kolskog zavoda 49. Izdaci za nabavu serijskih publikacija po aktivnom korisniku knji�nice 50. Izdaci za pla�e zaposlenih izra�eni kao postotak od svih izdataka knji�nice 51. Prosje�na cijena kupljene monografske publikacije u godini izvje�tavanja 52. Prosje�na cijena kupljene serijske publikacije u godini izvje�tavanja � Prostori i oprema 53. Postotak grade u otvorenom pristupu 54. Broj �ita�kih mjesta po aktivnom korisniku knji�nice 55. Broj �ita�kih mjesta po �tudentu visoko�kolskog zavoda 56. Prosje�na zauzetost �ita�kih mjesta u tipi�nom tjednu 57. Veli�ina knji�ni�nog prostora u m2 po aktivnom korisniku 58. Veli�ina knji�ni�nog prostora u m2 po �tudentu visoko�kolskog zavoda Kod izra�unavanja vrijednosti pokazatelja za �tudente se uzimaju u obzir sve kategorije upisanih, a broj djelatnika knji�nice i nastavnog osoblja visoko�kolskih ustanova treba prera�unavati u ekvivalentu punog radnog vremena (FTE). Kao aktivne korisnike, knji�nice vode samo one koji su u pra�enom razdoblju barem jednom koristili knji�ni�ne usluge, a kod vrijednosti podataka po�tuju stanje na kraju kalendarske godine. Po�tivanjem jedinstvenih definicija i broj�anih jedinica pri sakupljanju knji�ni�ne statistike mogu�e je posti�i odgovaraju�u pouzdanost, valjanost, a u spomenutom opsegu i usporedivost izra�unatih vrijednosti. Predlo�eni 212 kvantitativni pokazatelji uspje�nosti poslovanja knji�nica moraju u prvom redu slu�iti visoko�koiskim knji�nicama za njihovo samovrednovanje, ali i za utvrdivanje trendova. 3.2 VRIJEDNOSTI KVANTITATIVNIH POKAZATELJA USPJE�NOSTI DJELO- VANJA Vrijednosti predlo�enih kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica izra�unali smo pomo�u statistickih podataka, koje je sakupila za 1997. godinu Dr�avna mati�na slu�ba za knji�ni�arstvo pri NUK-u.7 Izostavili smo izra�une onih pokazatelja za koje slu�ba nije sakupila odgovaraju�e podatke, jer njoj nisu potrebni (npr., podatke o izdacima visoko�kolskih zavoda). U vrijeme obrade (20. sije�nja 1999) prikupljeni podaci jo� nisu bili kona�no provjereni i izra�unate vrijednosti pokazatelja nije nu�no da su to�ne. Utvrdeno je i da veliki broj podataka nedostaje iN postoje samo ocjene. Budu�i da izra�une nismo na�inili sa svrhom da utvrdimo uspje�nost poslovanja iN �ak da usporedujemo knji�nice, ve� da prika�emo upotrebljivost pokazatelja, zanemarili smo zahtjev za pouzdano��u podataka. U budu�im istra�ivanjima bilo bi nu�no osigurati ve�u kvalitetu podataka. Iz izra�una kvantitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja (u Prilogu 7 je prikazan njihov izbor) bilo je mogu�e razabrati vrlo velike razlike medu knji�nicama. Nazive knji�nica smo u prikazu namjerno ispustili kako ne bi do�lo do neutemeljenih usporedbi medu njima. Razlike u uspje�nosti poslovanja knji�nica �emo na ovom mjestu ilustrirati pomo�u izbora od sedam kvantitativnih pokazatelja, koje smo slo�ili po padaju�oj vrijednosti. Iz Tablice 1 i Grafikona 1 mo�emo, npr., razabrati da je knji�nica s najve�im brojem aktivnih korisnika po stru�nom djelatniku (1.882 korisnika) bila 145 puta vi�e optere�ena nego knji�nica s najmanjim brojem aktivnih korisnika po stru�nom djelatniku (13). Medijan iznosi 330 korisnika po stru�nom djelatniku. 7 Obrada podataka je na�injena pomo�u programske opreme Excel i SPSS-PC. 213 Tablica 1: Kvantitativni pokazatelji uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica bro j aktivni h korisnik a p o stru� . djel . 1.882 l.297 1.204 942 842 778 765 756 721 691 644 588 583 577 575 547 538 528 504 482 479 460 424 394 370 370 362 360 360 333 327 319 306 275 269 248 248 246 239 234 208 200 182 179 169 143 139 130 124 107 91 90 82 69 60 59 58 bro j jedinic a grad e p o akt . korisnik u 644 551 193 182 171 145 137 130 118 117 105 104 102 100 99 89 71 70 69 67 66 54 54 50 49 43 41 39 38 38 37 36 32 30 26 25 24 24 24 24 23 23 22 22 21 21 19 19 18 18 18 18 17 16 15 14 9 posje t p o stru�no m djeiatnik u knji�nic e 24.684 16.745 16.257 12.184 10.372 10.219 9.500 8.632 7.231 6.930 6.900 6.587 5.235 5.066 5.055 5.000 4.783 4.646 4.550 4.520 4.414 4.022 4.000 3.976 3.630 3.501 3.407 3.377 3.170 3.152 2.883 2.826 2.756 2.745 2.724 2.650 2.560 2.535 2.366 2.240 2.149 1.984 1.975 1.942 1.920 1.883 1.816 1.667 1.656 1.648 1.615 1.259 1.080 997 715 643 596 izdac i knji�nic e p o aktivno m korisnik u 378.692 242.644 187.155 71.193 62.125 51.386 50.230 43.744 41.906 41.398 38.261 34.670 34.235 30.094 29.986 27.715 27.123 23.827 22.335 21.653 21.034 20.540 20.164 19.518 18.787 17.952 16.026 15.319 14.295 13.556 12.942 12.756 11.957 11.750 11.292 11.005 10.932 9.932 8.996 8.256 8.064 7.736 7.466 7.051 7.025 6.757 6.566 5.933 4.925 4.820 4.420 - - - - - - izdac i knji�nic e p o posudeno j jedinic i 151.136 36.083 5.038 4.688 4.216 3.920 3.774 3.076 3.017 2.688 2.593 2.546 2.492 2.402 2.283 2.124 2.036 2.005 1.983 1.931 1.851 1.653 1.498 1.474 1.431 1.335 1.316 1.309 1.260 1.252 1.226 1.140 1.099 897 853 840 808 807 690 676 645 554 550 507 505 492 421 372 370 364 333 330 308 287 263 211 209 izdac i knji�nic e p o posjetitelj u 103.001 10.991 7.272 6.185 5.858 5.797 5.016 4.773 3.670 3.300 3.243 2.823 2.820 2.789 2.780 2.674 2.319 2.149 2.002 1929 1.910 1872 1.839 1.818 1.740 1.669 1.643 1.608 1.585 1.523 1.446 1.348 1.292 1.266 1.247 1.104 955 877 855 828 785 771 744 740 605 556 518 518 438 416 264 263 - - - - - izdac i knji�nic e z a nabav u grad e p o aktivno m ������ � 119.211 106.098 81.980 37.130 28.831 20.568 17.263 17.025 14.401 13.704 13.556 10.837 9.999 9.809 9.627 8.555 8.539 s 390 7.886 7.314 6.936 6.432 6.223 5.931 5.568 5.444 4.820 4.587 4.550 4.521 4.454 4.317 4.012 3.768 3.719 3.448 3.323 3.309 3.208 3.202 3.117 2.994 2.966 2.754 2.697 2.510 2.436 1.694 1.372 - - - - - - - - 214 53 33 13 8 6 6 287 204 74 - - - - - - - - - _ _ - 215 Omjer za broj jedinica knji�ni�ne grade po aktivnom korisniku iznosi 1:107 (najvi�e 644, najmanje 6, medijan 37,5), za broj posjetitelja po stru�nom djelatniku (Grafikon 2) 1:334 (najvi�e 24.684, najmanje 74, medijan 3.017), za izdatke knji�nice po aktivnom korisniku 1:86 (najvi�e 378.692 SIT, najmanje 4.420, medijan 17.952), za izdatke po posudenoj jedinici grade 1:723 (najvi�e 151.136 SIT, najmanje 209 SIT, medijan 1.260 SIT) i za izdatke knji�nice za nabavu grade po aktivnom korisniku (Grafikon 3) 1:90 (najvi�e 119.211 SIT, najmanje 1.372 SIT, medijan 5.568 SIT). Kad bi sakupljeni podaci bili pouzdaniji, vrijednosti medijana bi mogle uz odredeni rizik slu�iti za potrebe usporedbi (uspje�nosti poslovanja) ili za postavljanje internih ciljeva knji�nica. Iz Grafikona 4 mogu�e je razabrati nejednakomjernu raspodjeljenost vrijednosti kvantitativnog pokazatelja "izdaci knji�nice po aktivnom korisniku". Histogram pokazuje da je najvi�e knji�nica grupiranih u razredu s visinom izdataka do 70.000 SIT po korisniku. Krivulja relativnih frekvencija pokazuje vrlo asimetri�nu raspodjelu vrijednosti, koja je vidljiva i iz zgusnutog grafikona. Grafi�ki prikaz kvantila, pak zorno govori da bi upotreba prosje�ne vrijednosti pokazatelja, kako za usporedbu tako i za ciljne vrijednosti pri planiranju djelatnosti knji�nica, bila pogre�na. Do jednakih zaklju�aka mo�emo do�i na osnovi Grafikona 5, koji pokazuje raspodjelu vrijednosti pokazatelja "broj posjetitelja po stru�nom djelatniku knji�nice", a sli�nu sliku bi dobili i za vrijednosti ostalih pokazatelja. 216 Srednje vrijednosti (medijan) za pojedine kvantitativne pokazatelje mogli bi upotrijebiti kao orijentacijske vrijednosti pri samovrednovanju knji�nica, i naro�ito za utvrdivanje trendova. Naravno, da je potrebna dodatna smislena statisti�ka obrada podataka o uspje�nosti poslovanja, npr., diskriminantna analiza, razvrstavanje u skupine, faktorska analiza, regresijska analiza i analiza trendova. Zanimljivo je da niti sveu�ili�te niti pojedini visoko�kolski zavodi, a ni financijeri djelatnosti jo� nisu izrazili potrebu za takvim podacima te ih u "vrednovanju" visoko�kolskih knji�nica zadovoljavaju jednostavni statisti�ki podaci odnosno njihove apsolutne vrijednosti. 217 3.3 PRIJEDLOG IZBORA KVALITATIVNIH POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA Slovenske visoko�kolske knji�nice bi morale u svoju praksu �to prije uvesti barem sustavno utvrdivanje kvalitete usluga, pri �emu mogu koristiti pokazatelje, koje je izabrala IFLA-ina sekcija za sveu�ili�ne knji�nice (Poli, 1996) odnosno koji su opisani u standardu ISO 11620. Pri izradi na�eg prijedloga pokazatelja po�tivali smo IFLA- ine i ACRL-ove preporuke (Van House, 1990). Sudjelovale su tri razli�ite visoko�kolske knji�nice i to: Sredisnja dru�boslovna knji�nica Jo�eta Gori�arja pri Fakultetu za dru�tvene znanosti Sveu�ili�ta u Ljubljani, knji�nica Fakulteta za elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo Sveu�ili�ta u Ljubljani i knji�nica Pedago�kog fakulteta Sveu�ili�ta u Mariboru. Knji�nice su dale primjedbe na popis pokazatelja i na instrumentarij za prikupljanje podataka, sudjelovale su pri izradi anketnog upitnika i provele anketiranje korisnika. Prijedlog instrumentarija za prikupljanje podataka, kojega opisujemo u ovom dijelu, prilagodili smo potrebama Sredi�nje dru�boslovne knji�nice. Prijelog mo�e poslu�iti knji�nicama samo kao model, jer zbog njihove raznolikosti nije mogu�e izraditi jedinstveni instrumentarij, upotrebljiv u svim slovenskim visoko�kolskim knji�nicama. Budu�i da je puno pokazatelja uspje�nosti poslovanja, a neki medu njima zahtjevaju za ra�unanje financijska sredstva, vrijeme i odredeno znanje, knji�nice �e provoditi ona mjerenja "s kojima po na�em mi�ljenju provjeravamo najkriti�nije faze poslovanja knji�nice i s kojima mo�emo bolje planirati rad u knji�nici" (�aucer, 1998, str. 112). Uvodenje utvrdivanja uspje�nosti poslovanja moralo bi postati dio njihovih planova rada, a prikazivanje rezultata sastavni dio izvje��a o radu. Naravno, da treba biti naro�ito oprezan pri usporedbi pojedinih knji�nica, jer bi u Sloveniji te�ko na�li visoko�kolske knji�nice, koje imaju jednaka poslanstva, koje pokrivaju jednaka stru�na podru�ja i koje imaju jednake potencijalne korisnike. Vrijednost pojedinih pokazatelja uspje�nosti poslovanja stoga treba obrazlo�iti u sve�i s mogu�im specifi�nim �imbenicima, koji utje�u na ra�unanje. � Pokazatelj tr�i�ne prodornosti Podatke o broju i strukturi potencijalnih korisnika u protekloj godini knji�nica �e dobiti iz evidencije visoko�kolske ustanove (fakulteta), a podatke o aktivnim korisnicima iz svoje evidencije. Korisnike �e raspodijeliti u skupine. Vrijednost pokazatelja tr�i�ne 218 prodornosti izra�unat �e kao omjer izmedu broja potencijalnih i aktivnih korisnika te utvrditi opseg upotrebe knji�ni�nih usluga. Analiza se mo�e provesti ili telefonskim intervjuem slucajnog uzorka primarne skupine korisnika (treba izlu�iti nove korisnike, koji u analiziranoj godini nisu bili upisani) ili anketiranjem u knji�nici. Mogu�a pitanja: 1. Va� akademski status (stavite kri�i�i� u jedan od kvadrati�a i zaokru�ite odgovaraju�i broj): �tudent: dodiplomski G godina: 12 3 4 5 (apsol.) poslije diplomski G godina: 1 2 nastavno osoblje G znanstveni djelatnik G ostalo, �to G 2. Stru�no podru�je, koje �tudirate ili se njime bavite (stavite kri�i� u jedan od kvadrati�a): Teorijska sociologija O Menad�ment O Informatologija G Teorijska politologija G Medunarodni odnosi Vojni�tvo i obrana G Analiza politike in javne uprave G Novinarstvo G Komunikologija Tr�i�te in tr�i�no komuniciranje G Kulturologija G 3. Jeste li u 1998. godini koristili usluge Sredi�nje dru�boslovne knji�nice Jo�eta Gori�arja? (mogu� je jedan odgovor) da O ne O 4. Ako ste potvrdno odgovorili na pitanje br. 3, mo�ete li navesti koje ste usluge koristili? (mogu�ih je vi�e odgovora) Iz knji�nice sam posudio ili vratio gradu G Koristio sam �ita�ke prostore G Koristio sam klasi�ni(e) katalog(e) O Tra�io sam informacije pomo�u informacijske slu�be G Samostalno sam tra�io informacije online G Knji�ni�ne usluge sam koristio samo preko ra�unalne mre�e G Tra�io sam po literaturi G Kopirao sam gradu Gradu sam naru�io meduknji�ni�nom posudbom G Ostale usluge, koje Koju ste uslugu naj�e��e koristili? (mogu� je jedan odgovor) Iz knji�nice sam posudio ili vratio gradu O Koristio sam �ita�ke prostore G Koristio sam klasi�ni(e) katalog(e) Tra�io sam informacije pomo�u informacijske slu�be G Samostalno sam tra�io informacije online G 219 Knji�ni�ne usluge sam koristio samo preko ra�unalne mre�e O Tra�io sam po literaturi D Kopirao sam gradu O Gradu sam naru�io meduknji�ni�nom posudbom O Ostale usluge, koje Vrijednost pokazatelja knji�nica mo�e izra�unati za svaku kategoriju korisnika i to s obzirom na stru�na podrucja kojim se bave. Izra�uni mogu slu�iti za ocjenu njene tr�i�ne uspje�nosti i ocjenu kori�tenosti njenih usluga. � Pokazatelj primjerenosti vremena otvorenosti knji�nice Podatke za ra�unanje ovog pokazatelja knji�nica mo�e dobiti anketiranjem slu�ajnog uzorka korisnika, koji mogu ocijeniti zadovoljstvo s vremenom otvorenosti (uredovnim vremenom) i predlo�iti mogu�e promjene. Mogu�a pitanja: 1. Kako biste ocijenili Va�e zadovoljstvo s vremenom otvorenosti knji�nice? (mogu� je jedan odgovor) 1 vrlo nezadovoljan O 2 nezadovoljan O 3 malo zadovoljan 4 zadovoljan O 5 Jako zadovoljan O 2. Molimo, da ozna�ite vrijeme otvorenosti (uredovno vrijeme) u kojem bi �eljeli da Vam knji�nica bude dostupna (postoje�e vrijeme otvorenosti je ozna�eno kri�i�em, a �eljeno vrijeme ozna�ite kru�i�em) SAT 0-7 7-8 8-9 9-10 10-11 11 -12 12-13 13-14 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19 19-20 20-21 21-22 22-23 23-24 Pon. X X X X X X X Utorak X X X X X X X X X Srijeda X X X X X X X X X X X X Cetvrtak X X X X X X X X X Petak X X X X X X X X X Subota X X X X X Nedjelja Postoje�e vrijeme otvorenosti odgovara mi i nije ga potrebno mijenjati O 220 Ako visoki postotak anketiranih bude nezadovoljan s uredovnim vremenom knji�nice, knji�nica �e morati prou�iti mogucnost njegove promjene. Pri tom �e morati voditi ra�una o troskovima, koje bi te promjene prouzrokovale te osmisliti dostupnost svake od knji�ni�nih usluga. � Pokazatelj kvalitete knji�ni�ne zbirke Izmedu mogu�ih metoda utvrdivanja kvalitete zbirke8 knji�nica mo�e izabrati metodu provjeravanja pomo�u popisa izvora, koji bi nu�no trebali biti prisutni u zbirci. Knji�nica mo�e popis izraditi uz pomo� stru�njaka s podru�ja koje pokriva visoko�kolska ustanova. Mo�e izabrati, npr., podrucje politickih znanosti, koje je u njenoj zbirci zastupljeno jo� od uspostavljanja knji�nice. Nastavno i znanstveno osoblje s katedre za politologiju mo�e zamoliti da navedu temeljna politolo�ka djela, koja po njihovom mi�ljenju ne bi smjela nedostajati u knji�ni�noj zbirci. Starost izvora mo�e ograni�iti na godinu ustanovljavanja knji�nice tj. 1962. godine. Iz popisa, koji �e primiti, izradit �e pokusni popis literature (pojedini naslov u popisu uvrstit �e neovisno o njegovoj frekvenciji pojavljivanja na pojedinim popisima). Knji�ni�ni djelatnici trebaju prisutnost pojedinih izvora provjeriti u katalozima (klasi�nim i ra�unalnim) i u fondu (mo�da je izvor izgubljen, ve� otpisan, nije ga mogu�e prona�i itd.). Broj dokumenata prisutnih u zbirci, knji�nica �e podijeliti s brojem svih izvora u pokusnom popisu i izra�unati udio prisutnih. �to je ve�a vrijednost pokazatelja, trebala bi biti bolja kvaliteta zbirke. Sli�ne izra�une mo�e na�initi i za ostala znanstvena podru�ja. � Pokazatelj kori�tenosti knji�ni�ne zbirke Predla�emo da knji�nica izra�una omjere izmedu broja dokumenata, koji su bili kori�teni (posudba, produ�ivanje, upotreba u knji�nici) u izabranom razdoblju i broja svih dokumenata u zbirci. Pri tome se ne uzima u obzir unutarnja cirkulacija grade (npr., grada koja je u uvezu, u obradi itd.) i ograni�ava se samo na knji�nu gradu. 8 Evaluacija knji�ni�nih fondova bila je tema magistarskih radova: Kodila-�e�novar, N.: Evaluacija fondova Centralne tehni�ke knji�nice s obzirom na potrebe korisnika. Vara�din : Fakultet organizacije i informatike, 1992; Pe�ko-Mleku�, H.: Evaluacija zbirki bibliote�ne grade s podru�ja kemije u Centralnoj tehni�koj knji�nici s osvrtom na jezik publikacije. Vara�din : Fakultet organizacije i informatike, 1993. 221 Pod upotrebom grade u knji�nici brojat �e svaku kori�tenost grade, i prelistavanje i fotokopiranje koje je korisnik sam na�inio. Za utvrdivanje kori�tenosti grade u knji�nici9 postoji vi�e metoda. Sredi�njoj dru�boslovnoj knji�nici predla�emo izbor metoda, kojom kori�tenu gradu prebroji i u �to kra�em vremenskom razdoblju vra�a na police knji�ni�no osoblje (korisnike treba zamoliti da ne ula�u sami gradu na police, ve� da je ostave na za to posebno odredenom mjestu). Knji�nica mo�e podatake sakupiti u dva reprezentativna tjedna u godini, a kod izra�unavanja treba uzimati u obzir i podatke za posudbu izvan knji�nice u istom vremenskom razdoblju, te potom uz pomo� uzorka izra�unati godi�nju kori�tenost knji�nice. � Pokazatelj kori�tenosti knji�ni�ne zbirke s obzirom na znanstvena podru�ja dokumenata Vrijednost ovog pokazatelja govori je li na�in utro�ka financijskih sredstava i nabavna politika knji�nice odgovaraju�a potrebama njenih korisnika. Pri analizi treba uzeti u obzir nabavu u protekloj kalendarskoj godini, a za utvrdivanje broja kori�tenosti monografija slu�ajni uzorak (trebao bi pokrivati barem 10% godi�njeg prirasta monografija). Za svaku izabranu monografiju treba prikupiti podatke o posudbi u posljednje dvije godine. Posebno �e jo� provjeriti one koje nisu bile posudene (je li podatak o izvoru dostupan u katalogu, nije li knjiga mo�da izgubljena itd.). Najprije treba izra�unati postotak posudbe po stru�nim podru�jima i to tako da svaki od naslova u uzorku uvrsti u odredeno znanstveno podru�je. Potom broj posudbi za pojedino podru�je dijeli s ukupnim brojem posudbi iz uzorka monografija. Mo�e utvrditi i omjer izmedu kori�tenosti zbirke s obzirom na podru�ja i izmedu opsega potro�enih sredstava za nabavu monografija, po tim podru�jima. Stru�no podru�je SOCIOLOGIJA POLITOLOGIJA KOMUNIKOLOGIJA KULTUROLOGIJA VOJNI�TVO I OBRANA % sredstava za nabavu % godi�njeg prirasta (volumeni) % posudbe 9 U otvorenom pristupu knji�nica ima dio referentne grade i posljednja godi�ta serijskih publikacija. 222 Radi pouzdanije ocjene stupnja koristenosti zbirke s obzirom na stru�na podru�ja, dobivene vrijednosti za pojedina podru�ja jo� treba usporediti svako sa svakim i izra�unati srednju vrijednost, koja predstavlja stupanj koristenosti pojedinog dijela zbirke. Stru�no podru�je SOCIOLOGIJA POLITOLOGIJA KOMUNIKOLOGIJA KULTUROLOGIJA VOJNI�TVO 1 OBRANA % posudbe: % prirasta % posudbe: % sredstava Kori�tenost zbirke (srednja vrijednost) Ako je stupanj koristenosti zbirke po pojedinim podru�jima uravnote�en, vrijednosti po pojedinim podru�jima biti �e jednake odnosno 1, manje vrijednosti �e ukazivati na premalu kori�tenost zbirke, a ve�e na preveliku kori�tenost. � Pokazatelj iskori�tenosti knji�ni�ne zbirke Vrijednost ovog pokazatelja predstavlja udio dokumenata, koji u odredenom razdoblju nisu bili posudeni. Knji�nica bi trebala biti uspje�nija ako je ve�i dio zbirke iskori�teniji, jer j� primarni 6ilj izgradnje zbirke njena upotreba, a ne arhiviranje. Pratit �e se samo monografije namjenjene posudbi izvan knji�nice, koje nisu starije od deset godina. Vrijednost pokazatelja knji�nica �e izra�unati tako da �e broj dokumenata, koji nisu bili nikada posudeni u posljednjih pet godina, usporediti s brojem svih dokumenta analizirane zbirke. Sve potrebne podatke mogu�e je dobiti iz automatiziranog sistema (COBISS), kojega koristi Sredi�nja dru�boslovna knji�nica. � Pokazatelj uspje�nosti tra�enja podataka o dokumentima u katalozima Vrijednost ovog pokazatelja predstavlja udio tra�enih dokumenata, o kojima korisnici nalaze podatke u knji�ni�nom katalogu. Mjerenje uspje�nosti tra�enja zapisa o dokumentima u katalozima u Sredi�njoj dru�boslovnoj knji�nici va�no je jer je ve�ina grade u zatvorenom spremi�tu. Knji�nica �e podatke prikupiti tako da korisnicima pri ulasku u prostor, gdje su smje�teni katalozi i pristup ra�unalnim katalozima, podijeli anketu i zamoli ih da je ispune nakon upotrebe kataloga. 223 Mogu�a pitanja: 1. Molimo da napi�ete bibliografske podatke (detaijno kako ste ih imali pri ulasku u knji�nicu!) za dokumente, koje ste tra�ili u katalogu: a. Podatke o tra�enom dokumentu sam na�ao u (ozna�ite kvadrati�): Klasi�nom (katalogu na listi�ima) abecednom imenskom katalogu O Ra�unalnom katalogu � Ni�am na�ao u niti jednom katalogu O b. Podatke o tra�enom dokumentu sam na�ao u (ozna�ite kvadrati�): Klasi�nom (katalogu na listi�ima) abecednom imenskom katalogu O Ra�unalnom katalogu � Ni�am na�ao u niti jednom katalogu O 2. Ako ste podatke o dokumentima tra�ili u klasi�nom (listi�nom) katalogu jeste li pri tom imali pote�ko�a (ozna�ite jedan kvadrati�)? Ni�am imao nikakvih te�ko�a � Imao sam te�ko�e jer se slabo slu�im tim katalozima G Imao sam te�ko�e jer je katalog slabe kvalitete O Listi�ni katalog ni�am koristio O 3. Ako ste dokumente tra�ili u ra�unalnom katalogu (OPAC) jeste li imali pri tom pote�ko�e (ozna�ite jedan kvadrati�)? Ni�am imao nikakvih te�ko�a D Imao sam te�ko�e jer se slabo slu�im tim katalozima O Imao sam te�ko�e jer je katalog slabe kvalitete D Ra�unalni katalog ni�am koristio D Uspje�nost tra�enja knji�nica �e utvrditi analizom barem 200 naslova tra�enih dokumenata u Ijetnom semestru, u kojem su novi korisnici ve� upoznati s upotrebom knji�nice. Korisnike �e anketirati u odredenim danima i satima. Vrijednost pokazatelja �e izra�unati usporedbom broja nadenih naslova u katalogu i ukupnog broja tra�enih dokumenata, a stupanj neupje�nosti tra�enja usporedbom broja naslova koji nisu nadeni i broja tra�enih dokumenata. � Pokazatelj uspje�nosti pretra�ivanja dokumenata po temi Vrijednost ovog pokazatelja predstavlja udio nadenih naslova dokumenata u predmetnom odnosno sistematskom katalogu, koji se podudaraju sa sadr�ajnim 224 potrebama korisnika. Tra�enje �e biti uspje�no ako �e odziv i preciznost biti visoki. Upotreba ovog pokazatelja za Sredi�nju dru�boslovni! knji�nicu je primjerena jer ima predmetni odnosno sistematski katalog (kako klasi�ni tako i ra�unalni), a i grada je pohranjena u spremistu. Za ocjenu uspjesnosti tra�enja koristit �e upitnike, koje �e razdijeliti slu�ajnom uzorku od barem 100 korisnika, koji �e posjetiti odjel s katalozima odnosno terminalima i to u odredene dane i sate. Mogu�a pitanja: 1. Molimo Vas, da napi�ete o kojoj ste temi tra�ili podatke u izvorima? Ako ste tra�ili podatke za vi�e tema, upi�ite sve Tema 1: Tema 2: Tema 3: 2. Napi�ite i klju�ne rije�i pomo�u kojih ste na�li relevantne izvore? Za temu 1: Za temu 2: Za temu 3: 3. Zanima nas koliko ste relevantnih izvora na�li na temu koja Vas je zanimala? O temi 1: O temi 2: O temi 3: 4. Molimo, prilo�ite i kopiju(e) bibliografskih podataka po tra�enim temama (kopije �e Vam na�initi knji�nica na svoj tro�ak!). Ako ste prona�li i nerelevantne izvore, ozna�ite ih zvjezdicom na lijevom rubu ispred bibliografskih podataka. Knji�ni�ar (predmetni specijalist) �e analizirati tra�enu temu i ponoviti tra�enja, kako bi provjerio odgovaraju li klju�ne rije�i temi koja je bila tra�ena. Knji�nica �e sakupiti podatke o izvorima, koje je prona�ao korisnik i koje relevantnima smatra i korisnik i knji�ni�ar, kao i o stvarnom broju relevantnih podataka o izvorima, koji odgovaraju tra�enoj temi i koje je dodatno prona�ao knji�ni�ar. Vrijednost pokazatelja �e biti predstavljana omjerom izmedu broja relevantnih naslova, koje je na�ao korisnik i stvarnog broja naslova koji odgovaraju tra�enoj temi. � Pokazatelj brzine nabave knji�ni�ne grade Knji�nica mo�e utvrditi brzinu narud�bi ili brzinu dostave (tj. uspje�nost rada nabavne slu�be odnosno uspje�nost rada dobavlja�a grade). Za Sredi�nju dru�boslovnu knji�nicu predla�emo samo utvrdivanje vrijednosti pokazatelja brzine dostave, jer bi utvrdivanje brzine narud�be bilo sa zaka�njenjem, i to barem za 100 monografija (IFLA-in priru�nik predla�e analizu barem 300 naslova doma�e i strane literature). Za svaki naslov �e se utvrditi datum narud�be, datum prijema i dobavlja�. Za narud�be 225 publikacija koje su u tisku uzimat �e se u obzir datum od izlaska do dolaska publikacije u knjiznicu. Vrijednost pokazatelja brzine nabave grade izra�unavat �e se kao omjer izmedu ukupnog broja dana, koji su pro�li od narud�be do dostave publikacije, te broja svih naslova grade u uzorku. � Pokazatelj brzine obrade knji�ni�ne grade Vrijednost ovog pokazatelja knji�nica �e izra�unati tako da �e utvrditi vrijeme od prispje�a dokumenta (monografske publikacije) u knjiznicu do vremena kad postaje korisnicima dostupan. Pomo�u ovog pokazatelja ocijenit �e se uspje�nost radnog procesa u knji�nici. Otkrit �e se i mogu�a zaka�njenja u obradi grade, kao i njihovi uzroci. Sredi�nja dru�boslovna knji�nica mo�e, dodu�e prou�iti i brzinu obrade dokumenata po pojedinim stru�nim podru�jima, ali bi u tom slu�aju morala odrediti dovoljno veliki uzorak dokumenata. Uzorak za ra�unanje vrijednosti ovog pokazatelja obuhva�at �e 100 dokumenata (IFLA predla�e 400), koje �e knji�nica po prijemu otpremiti s listi�ima, na kojima �e bti napisani svi odjeli odnosno faze obrade. Odjeli �e zapisati datum prijema i predaje dokumenta. Vrijednost pokazatelja brzine obrade grade knji�nica �e izra�unati tako da �e prebrojiti sve dane od prijeme grade do dana kada je postala dostupna za koristenje. Ukupni broj dana za sve analizirane dokumente podijelit �e s brojem dokumenata u uzorku. Ako vrijednost pokazatelja bude visoka, to �e biti znak zaka�njele obrade, te �e knji�nica morati pobolj�ati uspje�nost tog dijela radnog procesa. � Pokazatelj raspolo�ivosti grade Vrijednost ovoga pokazatelja govori o uspje�nosti knji�nice pri zadovoljavanju potreba korisnika za gradom i predstavlja omjer izmedu tra�enih i dobivenih dokumenata, mjeri dakle koliko je grade, koju korisnici tra�e stvarno na raspolaganju za posudbu ili upotrebu u knji�nici. Vrijednost pokazatelja mo�e izra�unati za cijelu zbirku ili za njene pojedine dijelove (npr., znanstvena podru�ja), iako zbog mogu�eg gubljenja vremena u dobivanju i upotrebi podataka predla�emo da Sredi�nja dru�boslovna knji�nica utvrdi vrijednost pokazatelja samo za zbirku u cjelini. Mogu�e je utvrditi dvije vrste rasplo�ivosti grade, i to za primjer kad korisnici tra�e gradu o odredenoj temi ili ako tra�e unaprijed poznate dokumente. Budu�i da se stru�na podru�ja u zbirci Sredi�nje dru�boslovne knji�nice prekrivaju (interdisciplinarnost 226 struka), knji�nica �e lak�e utvrditi vrijednost pokazatelja pri tra�enju unaprijed poznatih dokumenata. Za ra�unanje vrijednosti ovoga pokazatelja IFLA preporu�uje uzorak od 400 tra�enih naslova grade, pa �e knji�nica morati prirediti barem 200 upitnika, u kojima �e biti prosje�no dva naslova. Knji�nica mo�e veli�inu potrebnog uzorka sama izra�unati (Van House, 1990, str. 63-64). U pra�enom razdoblju upitnike mo�e razdijeli samo medu korisnicima koji su do�li u knji�nicu s namjerom da potra�e gradu. Mogu�a pitanja 1. Molimo, upi�ite podatke o dokumentima, koje ste tra�ili i koliko ste pri tra�enju bili uspje�ni: Autor, naslov, izdanje,..., signatura izvor sam dobio a) da ne b) a ne c) a ne d) a ne 2. Kako biste op�enito ocijenili Va�u dana�nju uspje�nost pri dobivanju tra�enih dokumenata (zaokru�ite odgovaraju�i broj): l 2 3 potpuno neuspje�an potpuno uspje�an Svaki dokument, koji nije bio naden, knji�nica �e jo� jednom provjeriti, jer je mogu�e da je bibliografski opis kriv, a ako ga ne pronade niti u bibliografiji, taj �e se naslov ispustiti iz analize. Mogu�e je izra�unati vi�e omjera, iako predla�emo ra�unanje vrijednosti pokazatelja, koji predstavlja omjer izmedu broja dobivenih dokumenata i broja tra�enih dokumenata. Knji�nica �e morati sama odrediti stupanj raspolo�ivosti tra�ene grade, koji �e ra�unati kao zadovoljavaju�i odnosno nezadovoljavaju�i i u narednom slu�aju utvrditi uzroke takvih rezultata. � Pokazatelj brzine dostave dokumenata Ovaj pokazatelj predstavlja prosje�no vrijeme od trenutka, kad korisnik naru�i dokument za posudbu (bilo izvan knji�nice ili u knji�nicu) do trenutka kad mu je dokument na raspolaganju.10 Za pomo� pri sakupljanju podataka knji�nica �e anga�irati pet osoba u pokusu (npr., asistente, sta�iste), koji su i tako njeni redovni 10 IFLA preporu�uje ra�unanje prosje�ne vrijednosti. U slu�aju da je raspon vrijednost vrlo velik, bolje je dr�ati se prijedloga ISO standarda i izra�unati srednju vrijednost (medijan). 227 posjetitelji. Za svakoga �e prirediti obrasce s popisom deset dokumenata, koje �e tra�iti. Listi�e za posudbu napisat �e osobe uklju�ene u pokus, kako djelatnici koji rade na posudbi ne bi znali da se provodi mjerenje uspje�nosti dostave dokumenata. Vrijeme potrebno za dostavu dokumenata - iz zatvorenog spremi�ta Datum: Podaci o dokumentu (autor, naslov itd.): Signatura: 1. vrijeme predaje zadu�nice: 2. dokument dostupan na za posudbo Za svaki tra�eni naslov knji�nica �e izra�unati vrijeme dostave, a potom i prosje�no vrijeme dostave. �to je kra�e prosje�no vrijeme to je knji�nica uspje�nija. Za mogu�a zaka�njenja pri dostavi dokumenata, potra�it �e uzroke. � Pokazatelj brzine meduknji�ni�ne posudbe Uspje�nost meduknji�ni�ne posudbe je mogu�e utvrdivati razli�itim pokazateljima, npr., pokazateljem brzine dostave dokumenata ili pokazateljem tro�kova dostave dokumenata. Za Sredi�nju dru�boslovnu knji�nicu preporu�amo utvrdivanje vrijednosti prvog pokazatelja, tj. ra�unanje postotka dokumenata, koje je u odredenom vremenskom razdoblju (u 7, 14, 21 dana) knji�nica primila na osnovi poslanih zahtjeva drugim knji�nicama u zemlji i u inozemstvu. Glede na to da knji�nica nema veliku meduknji�ni�nu posudbu, predla�emo da konstantno provodi mjerenje (cijele godine), a rezultate izra�una na kraju kalendarske godine. Podatke �e knji�nica upisivati u tabelu s datumom, kada je od korisnika primila zahtijev, s datumom kad je dokument meduknji�ni�na posudba naru�ila i datumom kad je naru�eni dokument primila. Na kraju godine izra�unat �e vrijeme, koje su trebali djelatnici za narud�bu tra�ene grade te vrijeme od prijema zahtjeva do dostave dokumenata. Utvrdit �e i koliko je postotaka dokumenata primila u svakom od odredenih razdoblja. sat minuta U kupno (2-1): 228 PREJEM ZAHTJEVA NARUD�BA DOKUM. BROJ DANA PRIJEM DOKUM. UKUPNO DANA Ukupno RAZDOBLJE (BR. DOKUM.) 7 14 21 21+ Ako bude �eljela utvrditi koja je knji�nica pri realizaciji narudzbi najbr�a, zapisivat �e jo� i vrijeme, koje prode izmedu narudzbe dokumenta drugim knji�nicama i njegovim prijemom. � Pokazatelj pravilnosti odgovora referentne slu�be Zbog brzog rasta broja razli�itih informacijskih izvora, u�inkovita i uspje�na referentna slu�ba, kao posrednik pri pronala�enju �eljenih informacija, postala je jedna od najva�nijih slu�bi svake knji�nice. Kvaliteta referentnih usluga u velikoj mjeri utje�e na mi�ljenje korisnika o kvaliteti visoko�kolskih knji�nica (Van House, 1990, str. 95). Uspje�nost referentnih usluga knji�nica mo�e utvrdivati kako s kvantitativnim tako i s kvalitativnim pokazateljima, npr., statistikom broja referentnih usluga11, objektivnim mjerama o preciznosti posredovanih informacija i subjektivnim vrednovanjem rezultata referentne djelatnosti, koje mogu provesti knji�ni�ari ili korisnici. Smisleno je kombinirati obje vrste pokazatelja. Glede preporuka razli�itih priru�nika trebali bi kao referentne usluge ra�unati samo one, kod kojih je za pripremu odgovora na upit korisnika, potrebno koristenje znanja, uputa, preporuka itd. pri koristenju razli�itih informacijskih izvora. Pokazatelj ispravnosti odgovora referentne slu�be predstavlja udio pokusnih pitanja na koje je referentna slu�ba odgovorila ispravno (radi se o ocjenjivanju kvalitete odgovora s aspekta njihove to�nosti i potpunosti). Kao pokusna, Sredi�nja dru�boslovna knji�nica �e u svojoj analizi, koristiti kratka i jasna pitanja o �injenicama, kod kojih mo�e brzo provjeriti ispravnost odgovora, npr.: - Kada, gdje i za�to je bila ustanovljenja OZN-a? Kako je organizirana Europska zajednica? - Koje su vrste novinarskih priloga? 11 Broj referentnih usluga mo�emo podijeliti s brojem posjetitelja ovoj slu�bi, kako bi dobili prosje�ni broj upita po posjetu; ako ga dijelimo s brojem zaposlenih, izra�unavamo njihovu optere�enost; mo�emo usporediti i broj usluga i utro�ena sredstva za rad referentne slu�be itd. 229 Na kojim mre�nim stranicama Interneta mo�emo prona�i podatke o religijama u Indiji? Gdje mo�emo prona�i statisti�ke podatke o nezaposlenosti u Sloveniji u posljednjih deset godina? Pri ocjenjivanju �e knji�nica uzimati u obzir odvojeno neposredne odgovore na pitanja i upute na druge informacijske izvore, a pri svakom pitanju �e utvrdivati i vrijeme koje prode od postavljanja upita do prijema odgovora. Za pomo� pri provedbi testiranja zaposlenih u referentnoj slu�bi (knji�ni�ara informatora) tra�it �e asistente odnosno �tudente, koji �e��e posje�uju knji�nicu. Referentnu slu�bu �e posje�ivati u razli�ite dane i vremenska razdoblja, kako bi obuhvatili razli�ita razdoblja optere�enosti slu�be i razli�ite informatore. Predla�emo, da analizu provedu u odredene dane i sate u mjesecu, kad je knji�nica normalno opterecena. Odgovore �e ocjeniti kao ispravne odnosno neispravne glede to�nosti i potpunosti12 i izra�unati postotak pravilnih odgovora, dobivenih u odredenom vremenskom razdoblju. Br. pitanja 1 2 Odgovor na pitanje Vrijeme postavljanja pitanja Vrijeme prijema odgovora Ukupno vrijeme (dana, sati, min.) Odgovor ispravan / neispravan Nedostatak pokazatelja ispravnosti referentnih odgovora je u tome da ne govori nista o korisnikovom odnosu prema dobivenim odgovorima, pa stoga predla�emo da knji�nica provede i �tudiju zadovoljstva korisnika referentnom slu�bom. � Pokazatelj zadovoljstva korisnika knji�nicom i njenim uslugama Zadovoljstvo korisnika je subjektivna mjera postignu�a za mjerenje dimenzije kvalitete usluga knji�nice u cjelini ili njenih pojedinih usluga. Korisnik je neposredni prijemnik rezultata rada (izlaznih proizvoda) knji�nice, i va�no je utvrditi �to misli o njihovoj kvaliteti. Sredi�nja dru�boslovna knji�nica �e analizu provesti tako da �e upitnike dijeliti korisnicima pri ulasku u knji�nicu, u izabrane dane i sate u vremenu 12 Jedan od mogu�ih na�ina grupiranja odgovora na kompliciranija pitanja navodi R. Poli (1996, str. 101-102): 1. Potpuno ispravan odnosno korisnik je bio upu�en na izvore, koji su omogu�ili pravilni odgovor, 2. Gotovo ispravan, ve�ina aspekta je bila obuhva�ena; 3. Djelomi�no ispravan, nisu bili obuhva�eni svi aspekti; 4. Djelomi�no neispravan odnosno korisnici su bili upu�eni na neprimjerene izvore; 5. Odgovor je bio kriv ili ga uop�e nije bilo. 230 kad je knji�nica normalno opterecena. Velicinu uzorka korisnika knji�nica mo�e izra�unati prema broju korisnika, iako predlazemo da razdijeli barem 100 upitnika i uklju�i ve�i broj pitanja u jedan upitnik, jer bi je visekratno anketiranje vremenski previse opteretilo. Mogu�a pitanja: 1. Koje ste knji�ni�ne usluge koristili pri dana�njem posjetu? (za svaku zaokru�ite broj koji po Va�em mi�ljenju najbolje odra�ava Va�e zadovoljstvo uslugama) Vrsta usluge Upis u knji�nicu Tra�enje literature U potreba �itaonice Posudba literature Vra�anje posud. grade Tra�enje informacija Meduknji�ni�na posudba Koristenje referentne lit. Ostalo, �to Danasje ni�am koristio 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Zadovoljstvo uslugom Uop�te ni�am jako sam Zadovoljan zadovoljan 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 2. Koliko ste danas op�enito zadovoljni posjetom knji�nici? (zaokru�ite broj ispred odgovora, koji po Va�em mi�ljenju najbolje odra�ava stupanj va�eg zadovoljstva uslugom) 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljan 5 jako zadovoljan Za�to? 3. Knji�ni�no osoblje je bilo susretljivo i uljudno (zaokru�ite broj ispred odgovora koji vam se �ini odgovaraju�im) 1 uop�e se ne sla�em 2 ne sla�em se 3 djelomi�no se sla�em 4 sla�em se 5 sasvim se sla�em 4. Imate li kakvu primjedbu ili prijedlog? Stupanj zadovoljstva korisnika knji�nica �e izra�unati ra�unanjem prosje�ne ocjene zadovoljstva pri svakom pitanju. Izra�unat �e i raspodjelu vrijednosti izmedu pojedinih mogu�ih odgovora. U upitnik mo�emo uklju�iti i pitanja o tome koliko se korisnicima �ini va�nom odredena usluga, da se mo�e vidjeti u kojem slu�aju treba reagirati na niske vrijednosti pokazatelja. 231 � Pokazatelj zadovoljstva korisnika informacijskim uslugama Pored utvrdivanja stupnja zadovoljstva korisnika knji�nicom u cjelini, za knji�ni�ni menadzement su jo� posebno zanimljivi rezultati utvrdivanja uspje�nosti pojedinih usluga odnosno slu�bi. Na ovom mjestu �emo se dotaknuti samo na primjer utvrdivanja uspje�nosti informacijske djelatnosti knji�nice, i to pomo�u utvrdivanja stupnja zadovoljstva korisnika posredovanom informacijom, knji�ni�nim osobljem i uslugama op�enito. Sredi�nja dru�boslovna knji�nica �e morati najprije na osnovi sakupljenih statisti�kih podataka za proteklu godinu izra�unati prosje�an broj referentnih upita, koje na dan postavljaju njeni korisnici, da bi utvrdila potreban broj dana anketiranja korisnika. IFLA kao i ACRL predla�u da u analizu bude uklju�eno najmanje 100 korisnika informacijske slu�be, a anketiranje bi trebalo provoditi najvi�e tri tjedna, neki bi korisnici mogli biti anketirani vi�e puta. Knji�nica ne�e davati upitnike korisnicima koji �e slu�bi postavljati pitanja tipa upu�ivanja. Mogu�a pitanja: 1. Kako biste ocijenili relevantnost dobivenih informacija (zaokru�ite jedan broj): 12 3 4 5 sasvim nerelevantne sasvim relevantne 2. Koliko ste zadovoljni s koli�inom dobivenih informacija (zaokru�ite jedan broj): 12 3 4 5 jako nezadovoljan jako zadovoljan (previse ili premalo) (prava koli�ina) 3. Kako biste ocijenili potpunost dobivenih informacija (zaokru�ite jedan broj); 12 3 4 5 nepotpune potpune 4. Kako biste ocijenili uslu�nost zaposlenih (zaokru�ite jedan broj): 12 3 4 5 neuslu�ni jako uslu�ni 5. Koliko ste u cjelini zadovoljni uslugama informacijske slu�be (zaokru�ite jedan broj): 12 3 4 5 vrlo nezadovoljan vrlo zadovoljan 232 Na sli�an �e na�in knji�nica analizirati, npr., svoju uspje�nost pri izradi pretra�ivanja baza podataka i korisnike �e pitati je li osoblje ispravno razumjelo njihovu informacijsku potrebu, je li bilo uspje�no pri izboru prave baze podataka i pravih izraza za pretrazivanje, jesu li dobivene informacije bile relevantne, je li ih bilo koli�inski dovoljno i jesu li bile a�urne, jesu li bile posredovane dovoljno brzo itd. 3.4 VRIJEDNOSTI KVALITATIVNIH POKAZATELJA USPJE�NOSTI POSLOVANJA 3.4.1 Izabrani pokazatelji uspje�nosti poslovanja i pokusne knji�nice Za testiranje smo, u dogovoru sa Sredi�njom dru�boslovnom knji�nicom, Knji�nicom Fakulteta za Elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo i informatiku te Knji�nicom Tablica 2: Osnovni podaci o testiranim visoko�kolskim knji�nicama (31.12.1997.) Otvorenost (sati tjedno) �ita�ka mjesta Povr�ina m2 Grada - knji�na Grada - neknji�na Grada - UKUPNO Naslovi serij, publikacija Prirast - knji�na grada Prirast - neknji�na grada Prirast-UKUPNO Posudeno jedinica Meduknji�ni�na posudba Aktivni korisnici Broj studenata fakulteta Broj nastav. i istra�. djel. Posjet Djelatnici Otvoreni pristup �tudenti / stru�. djel. knj. Nastavnici / stru�. djel. knj. Korisnici / stru�. djel. knj. Grada / �tudenti fakulteta Grada / korisnici Posjet / stru�. djel. knj. Posudba / stru�. djel. knj. Akt. korisn. / potenc, koris. Izdaci / korisnici Izdaci / obisk Udio sred. za kupnju grade Prostor / korisnici Sredi�nja dru�boslovna knji�nica, Ljubljana 52 44 712 159.226 1.383 160.609 365 2.245 202 2.447 27.310 368 3.194 3.225 113 50.000 10 2% 323 11 319 50 50 5.000 2.731 96% 19.518 1.247 23% 0.22 m2 Knji�nica FE in FRI, Ljubljana 31 50 500 53.012 7.535 60.547 273 1.418 - 1.418 21.744 406 2.765 2.136 267 26.348 4 10% 534 67 691 28 22 6.587 5.436 115% 7.051 740 42% 0.18 m2 Knji�nica Pedag. fakulteta, Maribor 47 150 852 83.592 22.665 106.257 468 5.087 858 5.945 105.007 442 5.045 3.063 156 50.615 7 60% 438 22 721 35 21 7.231 15.000 157% 7.736 771 43% 0.17 m2 233 Pedagoskog fakulteta (Tablica 2) izabrali samo pokazatelje, za koje je bilo mogu�e prikupiti podatke na relativno jednostavan i brz na�in, tj. anketnim upitnikom. Utvrdivali smo tr�i�nu prodornost knji�nice, zadovoljstvo korisnika s uredovnim vremenom i zadovoljstvo s knji�nicom u cjelini te pojedinim uslugama. Anketne upitnike smo oblikovali po dogovoru s pojedinom knji�nicom (Prilog 8). Anketiranje se provodilo izmedu 25. sijecnja i 12. velja�e 1999. godine, u svakoj od knji�nica je slu�ajnom uzorku korisnika bilo podjeljeno u dva tjedna, u razli�ito vrijeme 100 anketnih upitnika (10 na dan). Za postizanje ve�e pouzdanosti prikupljenih podataka knji�nice bi morale posebnu pozornost posvetiti strukturi uzorka i prirediti stratificiame uzorke korisnika. Odziv korisnika na anketu u Knji�nici Pedagoskog fakulteta u Mariboru je bio 86%, a medu anketiranima je bilo: - 71 (83%) studenata (70 dodiplomskih, 1 poslijediplomski) 11 (13%) nastavno-istra�iva�kih djelatnika - 4 (4%) drugih. U populaciji aktivnih korisnika knji�nice bilo je 4.264 (85%) studenata, 258 (5%) nastavno-istra�iva�kih djelatnika i 523 (10%) drugih. Medu anketiranima dodiplomskih studenata, bio je 21 apsolvenat, 16 s tre�e godine �tudija, 12 s druge, 11 s prve i 9 s �etvrte godine �tudija. Od struka, s kojima se anketirani bave, prevladavale su UDK skupine: 3 tj. dru�boslovlje (21 iN 25%), 5 tj. matematika ili prirodoslovlje (20 ili 24%) i 8 tj. jezikoslovlje (18 ili 22% anketiranih). �etiri anketirana su naveli vi�e skupina i njihove odgovore nismo uzeli u obzir. Korisnici Knji�nice Fakulteta za elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo i informatiku odazvali su se na anketu u 80% slu�ajeva, a medu anketiranima je bilo: - 44 (55%) studenata (svi na dodiplomskom �tudiju) - 34 (43%) pedago�ko-istra�iva�kih djelatnika i - 2 (2%) ostalih (studenata vi�eg stru�nog �tudija). U populaciji aktivnih korisnika knji�nice bilo je 2.323 (84%) studenata, 291 (11%) nastavno-istra�iva�kih djelatnika i 151 (5%) ostalih. Medu anketiranim studentima (46 ili 57% anketiranih) apsolvenata je bilo 8, s peta godine 5 studenata, s �etvrte 6, s tre�e 12, s druge 7 i s prve godine �tudija 8. Iz podrucja elektrotehnike bilo je 54 odnosno 67,5% anketiranih, a s podrucja ra�unarstva i informatike 32,5%. Mo�e se utvrditi da je u slu�aju ove knji�nice bio obuhva�en veliki udio nastavnog i istra�iva�kog osoblja, ali to ne mo�emo uzeti kao pouzdan znak visoke tr�i�ne 234 prodornosti knji�nice kod ove populacije, jer je uzorak anketiranih bio premalen. Knji�nica se zbog toga odlu�ila, da anketu izvede jo� jednom kroz mjesec dana i rezultate usporedi. Kod anketiranja korisnika Sredi�nje dru�boslovne knji�nice nai�li smo na slabiji odziv, vra�enih je bilo 72% anketa. Medu anketiranima bilo je: 65 (90%) studenata (medu njima 61 dodiplomski i 4 poslijediplomska) 4 (6%) nastavno-istra�iva�ki djelatnici 3 (4%) ostali (2 u�enika i 1 �tudent bez statusa). U populaciji aktivnih korisnika knji�nice bilo je 2.859 (90%) studenata, 136 (4%) nastavno-istra�iva�kih djelatnika i 199 (6%) ostalih. Medu anketiranim studentima bilo je 6 s prve godine, 13 s druge, 15 s tre�e, 14 s cetvrte godine �tudija, 13 apsolvenata te po dva poslijediplomanda s prve odnosno druge godine �tudija (u praksi najvi�e je korisnika studenata prve godine, �ak 33%). S obzirom na stru�na podru�ja, koje studiraju ili se njima bave, anketirani su bili razdijeljeni na: sociologiju 18 (25%), politologiju 21 (29%), vojni�tvo i obranu 13 (18%), komunikologiju 14 (19%), kulturologiju 4 (6%) i 2 u�enika. 3.4.2 Pokazatelj tr�i�ne prodornosti knji�nice � Knji�nica Pedago�kog fakulteta u Mariboru U studijskoj godini 1997/98 na Pedago�kom fakultetu u Mariboru bilo je upisano 3.063 �tudenta, a zaposlenog nastavnog osoblja, suradnika i znanstvenih djelatnika 156. Omjer izmedu svih aktivnih i potencijalnih korisnika iz mati�ne ustanove bio je 157%, �to govori da knji�nicu koristi prili�no velik broj tzv. vanjskih korisnika pa je stoga vrijednost pokazatelja tr�i�ne prodornosti vrlo visoka. Ako ra�unamo vrijednost pokazatelja kao omjer izmedu aktivnih i potencijalnih korisnika samo iz kruga studenata i zaposlenih na mati�nom fakultetu onda to iznosi 97% �to govori o vrlo visokom stupnju tr�i�ne prodornosti ove knji�nice. Za knji�nicu je zanimljivo i to koje usluge njeni korisnici koriste. U 1998. godini knji�ni�ne je usluge koristilo 84 (97%) anketiranih. Upotreba pojedinih usluga je vidljiva iz Tablice 3, a naj�e��e kori�tene usluge iz Tablice 4. 235 Tablica 3: Koristenje knji�ni�nih usluga u 1998. godini u knji�nici Pedago�kog fakulteta Vrsta knji�ni�ne usluge 1. Posudba ili vra�anje grade 2. Koristenje �itala�kih prostora 3. Listanje po literaturi 4. Samostalno online pretra�ivanje informacija 5. Kopiranje grade 6. Tra�enje informacija uz pomo� knji�ni�ara 7. Koristenje knji�nice preko ra�unal, mre�e 8. Koristenje klasi�nih kataloga 9. Meduknji�ni�na posudba 10. Ostalo (upis bibliografije, slu�anje glasbe) Broj anketiranih 84 (100%) 62 (74%) 62 (74%) 51 (61%) 37 (44%) 32 (38%) 20 (24%) 4 (5%) 4 (5%) 3 (4%) Knji�nica �e prosuditi da I/ se opseg upotrebe pojedinih us\uga podudara s postavljenim ciljevima, a ako ne, odlu�it �e se �to treba promijeniti u njenom poslovanju. Usluge, koje je koristilo malo korisnika ili imaju nizu vrijednost pokazatelja tr�i�ne prodornosti od o�ekivanoga, prou�it �e detaljnije pomo�u odgovaraju�ih pokazatelja uspjesnosti poslovanja (raspitivanje o uslugama je mo�da nisko zbog toga jer ih korisnici stvarno ne koriste u ve�em opsegu, jer te usluge knji�nica ne provodi na dovoljno uspje�an na�in ili su pak korisnici premalo informirani o njima). Na osnovi utvrdivanja trendova kori�tenosti pojedinih usluga knji�nica �e mo�i planirati opseg potrebnih izvora za njihovo izvodenje. Tablica 4: Najkori�tenije knji�ni�ne usluge u 1998. godini u knji�nici Pedago�kog fakulteta Vrsta knji�ni�ne usluge 1. Posudba ili vra�anje grade 2. Koristenje �itala�kih prostora 3. Samostalno online pretra�ivanje informacija 4. Koristenje knji�nice preko ra�. mre�e 5. Tra�enje informacija uz pomo� knji�ni�ara 6. Meduknji�ni�na posudba Broj anketiranih 69 (82%) 7 (8%) 3 (4%) 3 (4%) 1 (1%) 1 (1%) � Knji�nica Fakulteta za elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo i informatiku U studijskoj godini 1997/98, na oba fakulteta za �ije potrebe radi zajedni�ka knji�nica, bilo je upisano 2.136 studenata, a zaposlenog nastavnog osoblja, suradnika i istra�iva�a bilo je 267. Omjer izmedu broja aktivnih i potencijalnih korisnika iz mati�ne ustanove bio je 115%, �to ukazuje da tu knji�nicu koriste i vanjski korisnici i da je vrijednost pokazatelja tr�i�ne prodornosti visoka. To�niju vrijednost pokazatelja 236 predstavlja omjer izmedu aktivnih (2.001) i potencijalnih korisnika s mati�nog fakulteta, koji iznosi 83%. Pokazatelj tr�i�ne prodornosti knji�nice predstavlja i vrsta usluga i u�estalost njihovog koristenja. U 1998. godini knji�ni�ne je usluge koristilo 78 (97,5%) anketiranih. Koristenje pojedinih usluga vidljivo je iz Tablice 5, a naj�e��e kori�tene usluge vidljive su iz Tablice 6. Tablica 5: Koristenje knji�ni�nih usluga u 1998. godini u knji�nici FE i FRI Vrsta knji�ni�ne usluge 1. Posudba ili vra�anje grade 2. Koristenje �itala�kih prostora 3. Samostalno online pretra�ivanje informacija 4. Listanje po literaturi 5. Tra�enje informacija uz pomo� knji�ni�ara 6. Meduknji�ni�na posudba 7. Kopiranje grade 8. Ostalo (upis bibliografije, naru�ivanje grade) 9. Koristenje klasi�nih kataloga 10. Koristenje knji�nice preko ra�unal, mre�e Broj anketiranih 77 (99%) 50 (64%) 40 (51%) 31 (40%) 30 (38%) 16 (21%) 12 (15%) 11 (14%) 9 (12%) 6 (11%) Knji�nica �e prosuditi da li se kori�tenost pojedinih usluga podudara s postavljenim ciljevima, a ako ne, odlu�it �e �to treba promijeniti u njenom poslovanju. Usluge, koje je koristilo malo korisnika ili imaju nisku vrijednost pokazatelja tr�i�ne prodornosti, prou�it �e detaljnije pomo�u dodatnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja. Preporu�ili bismo da glede struke njenih korisnika (elektrotehnika, ra�unarstvo), detaljnije prou�i razloge niske kori�tenosti knji�nice udaljenim pristupom. Mogu�e je da su korisnici premalo upoznati ili premalo osposobljeni za ovaj na�in koristenja knji�nice. Na osnovi utvrdivanja trendova koristenja pojedinih usluga, knji�nica �e mo�i planirati potreban opseg u njih ulo�enih izvora. Tablica 6: Najkori�tenije knji�ni�ne usluge u 1998. godini u knji�nici FE i FRI Vrsta knji�ni�ne usluge 1. Posudba ili vra�anje grade 2. Koristenje �itala�kih prostora 3. Samostalno online pretra�ivanje informacija 4. Ostalo (upis bibliografije, naru�ivanje grade) 5. Listanje po literaturi 6. Tra�enje informacija uz pomo� knji�ni�ara Broj anketiranih 47 (60%) 7 (26%) 5 (6%) 3 (4%) 2 (3%) 1 (1%) 237 � Sredi�nja dru�boslovna knji�nica Jo�eta Gori�arja U 1997/98 godini na Fakultetu za dru�tvene znanosti bilo je upisano 3.225 studenata, a zaposlenog nastavnog osoblja, suradnika i znanstvenih djelatnika bilo je 113. Omjer izmedu broja svih aktivnih i potencijalnih korisnika iz mati�ne ustanove iznosio je 96%, a ako izra�unamo vrijednost pokazatelja tr�i�ne prodornosti uzimaju�i u obzir samo aktivne (2.900) i potencijalne korisnike iz mati�ne ustanove, tada iznosi 87%. Tablica 7: U�estalost koristenja knj Usluge (rang u�estalosti) 1. Iz knji�nice sam posudio ili vratio gradu (1) 2. Koristio sam �ita�ke prostore (2) 3. Koristio sam klasi�ni(e) katalog(e) (8) 4. Tra�io sam informacije pomo�u informacijske slu�be (7) 5. Samostalno sam tra�io informacije online (5) 6. Knji�ni�ne usluge sam koristio preko ra�unalne mre�e (6) 7. Listao sam po literaturi (3) 8. Kopirao sem gradu (4) 9. Gradu sam naru�io meduknji�ni�nom posudbom (9) 10. Ostale usluge (10) i�ni�nih ni kad 0 6 38 41 19 20 11 9 60 66 usluga u 1998. god ni u knji�nici FDV Frekvencija u�estalosti koristenja usluga jednom dvaput 3-4 puta skoro svaki 1 mjesec 2 4 11 7 2 5 4 2 5 1 5 5 5 4 4 4 4 11 1 1 13 15 9 3 6 8 12 11 1 1 22 24 2 9 10 9 20 27 2 x ili vi�e put; mjese�no 27 15 4 5 28 23 18 9 U 1998. godini knji�ni�ne usluge je koristilo 69 (96%) anketiranih. Iz Tablice 7 mo�emo vidjeti u�estalost koristenja pojedine usluge. Knji�nica �e najprije obratiti pa�nju na usluge, koje su bile vrlo malo kori�tene (meduknji�ni�na posudba, koristenje klasi�nih kataloga, tra�enje informacija uz pomo� knji�ni�ara) i imaju nisku tr�i�nu prodornost, a za usluge koje su bile vrlo cesto kori�tene (posudba, koristenje �itaonice, tra�enje po literaturi) provjerit �e jesu li rezultati u skladu s njenim ciljevima. Tablica 8: Najkori�tenije knji�ni�ne usluge u 1998. godini u knji�nici FDV Vrsta knji�ni�ne usluge 1. Posudba ili vra�anje grade 2. Koristenje knji�nice preko ra�unalne mre�e 3. Samostalno online pretra�ivanje informacija 4. Koristenje �itala�kih prostora 5. Listanje po literaturi 6. Kopiranje grade Broj anketiranih 49(71%) 7(10%) 6 (9%) 3 (4%) 2 (3%) 2 (3%) 238 3.4.3 Pokazatelj zadovoljstva korisnika s uredovnim vremenom knji�nice � Knji�nica Pedago�kog fakulteta u Mariboru Anketirani korisnici su izrazili visoki stupanj zadovoljstva s uredovnim vremenom (vremenom otvorenosti), jer ih je zadovoljnih i vrlo zadovoljnih bilo 84%. Tablica 9: Zadovoljstvo s uredovnim vremenom knji�nice Pedago�kog fakuteta Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljan 5 vrlo zadovoljan UKUPNO Frekvencija 2 3 9 56 16 86 Postotak 2 4 10 65 19 100 Kumulativni postotak 2 6 16 81 100 Korisnici, koji nisu potpuno zadovoljni s uredovnim vremenom knji�nice, naveli su kao uzrok: prekratko vrijeme posudbe, �itaonice i medioteke, jer ve�ina predavanja po�ne ve� u 8 sati, a knji�nicu bi trebalo otvorili pola sata ranije. Korisnici, koji su s uredovnim vremenom zadovoljni, napisali su: knji�nica je dostupna u odgovaraju�e vrijeme, pomo� osoblja je uvijek na raspolaganju, uredovno vrijeme bi moglo biti svaki dan jednako (npr., od 8 do 18. sati), knji�nica je otvorena dovoljno dugo, a mo�da bi bilo dobro da se otvara ranije i da je otvorena u subotu. U tablicu s ozna�enim sada�njim uredovnim vremenom knji�nice (Tablica 10) unijeli smo oznake za sat, za koji bi anketirani �eljeli da im je na raspolaganju. lako je ve�ina anketiranih zadovoljna s uredovnim vremenom, ipak knji�nica mo�e razmotriti mogu�nost njegove promjene (barem za posudbu i vra�anje grade, koja je naj�e��e kori�tena knji�ni�na usluga) i to u smislu prilagodenije otvorenosti i mogu�nosti produljenja uredovnog vremena. Otvorenost bi mogla produljiti jednom u tjednu, npr., u srijedu do 20 sati, kada bi radili i posudba i medioteka, a u petak do 17 sati (lak�e bi je koristili �tudenti poslijediplomci). U subotu s obzirom na �elje anketiranih odgovarala bi otvorenost od 8 do 12 sati. Knji�nica treba izra�unati tro�kove promjene uredovnog vremena i dobiti mi�ljenje knji�ni�nog savjeta o opravdanosti produljenja uredovnog vremena, isto tako o tome treba obavijestiti odgovaraju�e slu�be na fakutetu. 239 Tablica 10. Postoje�e i �eljeno uredovno vrijeme knji�nice Pedago�kog fakulteta SATI 7-8 8-9 9-10 10-11 11 -12 12-13 13-14 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19 19-20 20-21 21-22 22-23 23-24 Ponedeljak ������ ��� X X X X X X X X X X ������ ������ ������ �� ������ � ���� �� � � Utorak ������ ����� X X X X X X X X X X ������ ������ ������ � ������ � ���� �� � � Srijeda ������ ����� X X X X X X X X X X ������ ������ ������ � ������ ��� �� � � Cetvrtak ������ ���� X X X X X X X X X X ������ ������ ���� ������ ��� �� � � Petak ������ �� X X X X X X X ������ ������ ������ ������ ������ ��� ������ ��� ���� Subota ������ ��� ������ ����� ������ ����� ������ ���� ����� � � � Knji�nica Fakulteta za elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo i informatiku Tablica 11: Zadovoljstvo s uredovnim vremenom knji�nice FE i FRI Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljan 5 vrlo zadovoljan UKUPNO Frekvencija 2 10 9 46 13 80 Postotak 3 12 11 58 16 100 Kumulativni postotak 3 15 26 84 100 Zadovoljnih i jako zadovoljnih s uredovnim vremenom knji�nice bilo je 74% anketiranih, iako je i 26% onih koji nisu zadovoljni, i medu njima prevladavaju �tudenti. Anketirani (59 ili 74%) predlazu produljenje uredovnog vremena, kako knji�nice tako i �itaonice (otvorenost do 14.15 �ini im se neobi�no mala). 240 Tablica 12: Postoje�e i �eljeno uredovno vrijeme knji�nice FE i FCL\ SATI 0-7 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 12-13 13-14lb 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19 19-20 20-21 21 -22 22-23 23-24 Ponedeljak ��� X X X X X X ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ � ������ ������ ������ ������ ���� ������ ������ ������ �� ������ ���� ��� � � � � Utorak ��� X X X X X X ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ��� ������ ������ ������ ������ ������ ������ �� ������ ������ ������ ������ �� ������ ������ ������ ������ �� ��� � � � � Srijeda ��� X X X X X X ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ��� ������ ������ ������ ������ ������ ������ ��� ������ ������ ������ ������ ����� ������ �o���� ������ ��� ������ ���� ���� �� �� � � Cetvrtak ��� X X X X X X ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ ������ �� ������ ������ ������ ������ ������ ������ � ������ ������ ������ ������ �� ������ ������ ������ � ������ ��� ��� � � � � Petak ��� X X X X X X ������ ������ ������ ������ ������ ������ ���� ������ ������ ������ ������ ���� ������ ������ ����� ������ ������ ������ �� � � � � Subota � �� ���� ����� ����� ����� � � � � � � � � � � � � Iz Tablice 12 mo�emo vidjeti da bi anketirani �eljeli, da je knji�nica otvorena i poslije podne i subotom (ako bi medu anketiranima bili i poslijediplomci, vjerojatno bi tih prijedloga bilo vi�e). Knji�nica �e morati upoznati odgovaraju�e fakultetske slu�be sa �eljama korisnika, jer bi za njihovo ostvarenje morali pove�ati broj knji�ni�nog osoblja ili anga�irati honorarne (ugovorne) djelatnike. � Sredi�nja dru�boslovna knji�nica Jo�eta Gori�arja Sli�no kao i korisnici knji�nice Pedago�kog fakulteta anketirani korisnici Sredisnje dru�boslovne knji�nice izra�avaju visoki stupanj zadovoljstva s uredovnim vremenom op�enito (82% ih je zadovoljno i jako zadovoljno). Oni, koji nisu potpuno zadovoljni i 241 koji bi postojece uredovno vrijeme promijenili (15 odnosno 21%), imaju malo dodatnih �elja glede uredovnog vremena knji�nice. Tablica 13: Zadovoljstvo s uredovnim vremenom knji�nice FDV Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljan 5 vrlo zadovoljan UKUPNO Frekvencija 0 5 8 44 15 72 Postotak 0 7 11 61 21 100 Kumulativni postotak 0 7 18 79 100 Va�an podatak za knji�nicu je, da i anketirani koji su s uredovnim vremenom knji�nice zadovoljni i oni koji predla�u promjene, �ele da knji�ni�no spremi�te bude otvoreno do kraja radnog vremena knji�nice, a ne samo do 14.30. Budu�i da je zadovoljstvo s radnim vremenom spremi�ta nisko, 82% anketiranih �eli promjene, knji�nica treba za vodstvo mati�ne institucije prirediti prijedlog za promjene uredovnog vremena, koji �e sadr�avati i financijske pokazatelje (rje�enje bi moglo biti s honorarnim djelatnicima). Na taj na�in bi olak�ali koristenje grade korisnicima, koji su do podne zaposleni ili dolaze ih drugih krajeva, mo�da �ak samo na kraju tjedna. Tablica 14: Postojece i �eljeno uredovno vrijeme knji�nice FDV URE 7.30-8 8- 9 9-10 10-11 11-12 12-13 13-14 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19 19-20 Poned. X X X X X X X X ������ ������ ���� ������ ������ ��� ������ ����� ������ ���� Torek X X X X X X X X X X ������ ������ ���� ������ ����� �� I ��� Sreda X X X X X X X X X X X X �� �etrtek X X X X X X X X X X ������ ������ ��� ������ ����� �� Petek X X X X X X X X X X ������ ���� ������ � �� Sobota X X X X X X ������ ����� �� � � Kao �to vidimo iz Tablice 14, anketiranim bi korisnicima najvi�e odgovaralo da je kroz tjedan knji�nica otvorena do 19 sati, i subotom sat ili dva du�e. Samo je jedan od anketiranih predlo�io da knji�nica bude otvorena u nedjelju (izmedu 13 i 15 sati), a 242 jedan bi bio sretan s 24-satnom otvoreno��u. Kako je svako produljenje uredovnog vremena povezano s pove�anjem troskova poslovanja, potrebno je prije njegove promjene utvrditi omjer izmedu troskova i koristi. Valjalo bi provesti ozbiljniju anketu i medu izvanrednim studentima fakulteta. 3.4.4 Pokazatelj zadovoljstva s knji�nicom i njenim uslugama � Knji�nica Pedago�kog fakulteta u Mariboru Stupanj zadovoljstva posjetom knji�nici na dan anketiranja, anketirani su ocjenili s v/sokom prosje�nom ocjenom, i to s 4,2, jer je 75% anketiranih bilo s kn\i�nicom zadovoljno ili jako zadovoljno. Tablica 15: Zadovoljstvo s knji�nicom Pedago�kog fakulteta pri posljednjem posjetu Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljan 5 vrlo zadovoljan UKUPNO Frekvencija 0 2 11 42 31 86 Postotak 0 2 13 49 36 100 Nezadovoljni su bili korisnici isklju�ivo zbog pomanjkanja tra�ene grade. Djelomi�no zadovoljni su bili zato jer im se knji�ni�arke nisu �inile dovoljno ljubazne, smetalo ih je �ekanje za pultom za posudivanje, nisu na�li �eljenu literaturu ili je ta bila samo za koristenje u �itaonici, nije bilo dovoljno primjeraka grade. Anketirani, koji su bili s posjetom knji�nici zadovoljni, naglasili su da je osoblje bilo ljubazno, doslijedno pri obavljanju svih poslova i spremno pomo�i; neki su bili zadovoljni zbog odgovaraju�ih uvjeta za �tudij, drugi zbog toga jer su na�li tra�enu literaturu.13 A za�to su posjetitelji s knji�nicom bili jako zadovoljni? Naveli su brz pristup ra�unalu, urednost prostora, ljubaznost, strpljivost i uslu�nost osoblja (nekima se knji�ni�arka �inila simpati�nom) te zadovoljstvo pri posudbi literature odnosno zbog dostupnosti grade. 13 Jedan od anketiranih je napisao i neke korisne prijedloge: �eli vi�e grade, naro�ito temeljnih djela i stru�nih �asopisa; mogli bi pobolj�ati prostorni raspored u knji�nici, prostor za posudbu i vra�anje grade odijeliti od �itaonice; naru�ivanje nove grade bi moralo biti sustavno uredeno, kako bi knji�nica bolje pokrila sva podru�ja; osoblje knji�nice je jako ljubazno i uslu�no, ali nedostaje stru�na osposobljenost za savjetovanje po pojedinim znanstvenim podru�jima; �elio bih kataloge va�nijih �lanaka iz �asopisa; u �itaonici bi trebalo biti vi�e uti�nica za ra�unala; s knji�nicom je ipak zadovoljan i rado je koristi. 243 Iz odgovora anketiranih, mogu�e je zaklju�iti da na stupanj njihovoga zadovoljstva s knji�nicom, naro�ito utje�e knji�ni�no osoblje. U slu�aju izabrane knji�nice i stupanj zadovoljstva s osobljem visok je (Tablica 16), jer prosje�na ocjena iznosi 4,27, budu�i da je 87% anketiranih s osobljem zadovoljno ili jako zadovoljno. Tablica 16: Zadovoljstvo s osobljem knji�nice Pedago�kog fakulteta Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljen 4 zadovoljan 5 vrlo zadovoljan UKUPNO Frekvencija 1 3 7 36 39 86 Postotak 1.5 3.5 8 42 45 100 Izra�unali smo jo� i stupanj zadovoljstva anketiranih s pojedinim uslugama i prikazali rezultate u zajednickoj tablici (Tablica 17), jer bi prikaz frekvencijskih tablica za svaku pojedinu uslugu zauzeo previse prostora. Tablica 17: Zadovoljstvo uslugama knji�nice Pedago�kog fakulteta Usluge Upis u knji�nicu Tra�enje literature Koristenje �itaonice Posudba literature Vra�anje posudene grade Tra�enje informacija Meduknji�ni�na posudba Koristenje refer. literature Kopiranje grade Ostalo (razgovor s knji�ni�arem) f upotrebe 8 43 35 49 26 28 6 5 8 1 1 - 2 - 2 - - - - 1 - 2 - 4 - 3 1 2 1 1 1 - 3 3 6 5 5 4 1 - 1 3 - 4 2 16 13 12 6 13 3 2 2 - 5 3 1!) 17 27 15 12 2 1 1 5 p. ocjena 4.00 3.88 4.34 4.20 4.35 4.25 4.00 3.60 3.13 5.00 Iz tablice 17 je vidljivo u kojem su opsegu anketirani koristili pojedine usluge i kako su ocijenili zadovoljstvo s njima. Knji�nica �e podrobnije prou�iti usluge, kod kojih su pokazatelji uspje�nosti nizih vrijednosti, nego �to si je postavila za cilj, npr., iska�e vrijednost pokazatelja usluge kopiranje grade. Kako bi knji�nica s ve�om sigumo��u mogla zaklju�iti o vi�ini stupnja uspje�nosti svoga poslovanja, morala bi istra�iti i o�ekivanja korisnika i njihova prethodna iskustva s drugim knji�nicama. Primjedbe14 anketiranih bi trebala prou�iti i uzeti u 14 Anketirani su predlagali otvorenost knji�nice i subotom; neke zbunjuje strogost pri izdavanju iskaznica; zbunjuju�e im se �ini i pisanje zadu�ni�kih listi�a; �eljeli bi vi�e primjeraka najtra�enije grade; �eljeli bi da ra�unala stalno rade, a jedan od anketiranih malo vi�e osmjeha na licima knji�ni�ara; nalazimo i primjedbe na "Ijubaznost" OPAC-a i raspodjeiu 244 razmatranje kod planiranja djelatnosti, a u budu�nosti bi bilo smisleno da se provede i utvrdivanje vrijednosti pokazatelja kvalitete knji�ni�ne zbirke. � Knji�nica Fakulteta za elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo i informatiku Pokazatelj zadovoljstva s knji�nicom ima visoku vrijednost, jer prosje�na ocjena iznosi 4,47 i medu anketiranima nije bilo nezadovoljnih posjetitelja. Kao uzrok svoga Tablica 18: Zadovoljstvo s knji�nicom FE i FRI pri posljednjem posjetu Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljen 5 vrlo zadovoljan UKUPNO Frekvencija 0 0 3 35 40 78 Postotak 0 0 4 45 51 100 zadovoljstva anketirani su naveli da su dobili gradu koju su tra�ili; da nisu imali pote�ko�a, a zaposleni su (vrlo, uvijek) ljubazni, ugodni i uljudni te spremni pomo�i odnosno uslu�ni; usluge su brze i kvalitetne, a organizacija rada je dobra. Korisnici, koji su bili djelomi�no zadovoljni s posjetom knji�nici, kao uzrok su naveli spori rad na Internetu, premalo primjeraka najtra�enijih knjiga i prekratko uredovno vrijeme. Tablica 19: Zadovoljstvo s osobljem knji�nice FE i FRI Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljan 5 vrlo zadovoljan UKUPNO Frekvencija 0 1 0 6 73 80 Postotak 0 1 0 8 91 100 Vrijednost pokazatelja zadovoljstva knji�ni�nim osobljem je iznimno visoka, jer prosje�na ocjena zadovoljstva iznosi �ak 4,89, pri �emu je 91% anketiranih bilo sa zaposlenima vrlo zadovoljno. grade na policama; neki predla�u ved pult za posudbu; drugi vi�e pomo�i pri tra�enju literature itd. 245 Tablica 20 : Zadovoljstvo uslugama knji�nice FE i FRI Usluge Upis u knji�nicu Tra�enje literature Koristenje �itaonice Posudba literature Vra�anje posudene grade Tra�enje informacija Meduknji�ni�na posudba Koristenje refer. literature Kopiranje grade Ostalo (naru�ivanje, bibliografija) f upotrebe 6 32 29 51 31 23 7 4 6 4 1 - - - - - - - - 1 - 2 - - 1 1 - - - - 1 - 3 - 2 2 2 1 1 1 - - 2 4 1 13 11 7 6 5 2 1 1 - 5 5 17 15 41 24 17 4 3 3 2 p. ocjena 4.83 4.47 4.38 4.73 4.74 4.70 4.43 4.75 3.67 4.00 I vrijednosti pokazatelja zadovoljstva s pojedinim knji�ni�nim uslugama visoke su, a knji�nica �e provjeriti usluge �ija je uspje�nost bila ni�a tj. kopiranje grade i naru�ivanje literature. Prou�it �e i koje primjedbe odnosno prijedloge anketiranih mo�e uzeti u razmatranje.15 lako je uspje�nost knji�nice u davanju usluga visoka, preporu�ili bismo da jo� izra�una i vrijednosti pokazatelja brzine naru�ivanja i obrade grade te uvede obrazovanje korisnika o vrstama i dostupnosti informacijskih izvora. � Sredi�nja dru�boslovna knji�nica Jo�eta Gori�arja Pri posljednjem posjetu knji�nici bilo je �ak 84% anketiranih korisnika zadovoljno ili vrlo zadovoljno s knji�nicom (prosje�na ocjena iznosi 4,1). Svoje manje zadovoljstvo anketirani su pojasnili s premalom �itaonicom odnosno prostorima uop�e, premalim brojem ra�unala za javnu upotrebu, neuredenim �itaonicama, prevelikom gu�vom, neki bi �eljeli vi�e Ijubaznosti (drugi pak upravo hvale Ijubaznost i uslu�nost zaposlenih "knji�ni�arki"), nezadovoljni su zbog pla�anja zakasnine, premalog broja literature i izgubljene literature (o kojoj podatke nalaze u katalozima). 15 Ve�i broj primjeraka grade; vi�e ra�unala s pristupom na Internet i s vi�e programske opreme; telefonsko ili obavje�tavanje postom prekora�ivanja vremena posudbe; objava popisa korisnika, koji imaju jako tra�enu literaturu posudenu na "neograni�eno vrijeme"; dostupnost najnovijim �asopisima na policama; vi�e osobnih ra�unala; pobolj�ati naru�ivanje literature; skratiti vrijeme za obradu grade; obavje�tavanje korisnika o novitetima elektroni�kom postom; razvrstavanje novonabavljenih knjiga; na hodniku bi mogao biti fotokopirni stroj na �etone. 246 Tablica 21: Zadovoljstvo s knji�nicom FDV pri posljednjem posjetu Stupanj zadovoljstva 1 vrlo nezadovoljan 2 nezadovoljan 3 djelomi�no zadovoljan 4 zadovoljan 5 vrlo zadovoljan 9 ne znam UKUPNO Frekvencija 2 1 8 33 27 1 72 Postotak 3 1 11 46 38 1 100 Knji�nici bismo preporu�ili da poku�a usprkos trenutnom pomanjkanju prostora pove�ati nadzor i brigu za �itaonicu, a planirati ra�unanje vrijednosti pokazatelja raspolo�ivosti grade i pokazatelja kvalitete knji�ni�ne zbirke (po pojedinim stru�nim podru�jima). Zanimljivo bi bilo izra�unati i vrijednost pokazatelja iskoristivosti knji�ni�ne zbirke, jer podaci (koje prima sistem COBISS) pokazuju, da 29% naslova grade nabavljene u posljednjih pet godina, u 1998. godini nije bilo posudeno. Tablica 22: Ocjena osoblja knji�nice FDV Ocjena osoblja 1 jako neljubazno 2 neljubazno 3 niti ljubazno, niti neliubazno 4 ljubazno 5 vrlo ljubazno 9 ne znam UKUPNO Frekvencija 0 1 9 25 37 0 86 Postotak 0 1 13 35 51 0 100 Anketirani su osoblje knji�nice ocijenili prosjecnom ocjenom 4,36, a najvi�e anketiranih (51%) je osoblje ocijenilo kao vrlo ljubazno. Kako je iz odgovora anketiranih mogu�e razabrati, da nisu jednako zadovoljni sa svim osobljem, knji�nica bi mogla stupanj zadovoljstva korisnika pove�ati dodatnim obrazovanjem osoblja na podru�ju rada s korisnicima. Tablica 23: Zadovoljstvo uslugama knji�nice FDV Usluge Upis u knji�nicu Tra�enje literature - OPAC Tra�enje literature - katalog Koristenje �itaonice - prizemlje Koristenje �itaonice - �asopisne Posudba literature Vra�anje posudene grade Tra�enje informacija Meduknji�ni�na posudba Koristenje refer. literature Kopiranje qrade Ostalo (razgovor s knji�ni�arem ) f upotrebe 9 38 14 20 28 40 36 24 4 5 19 6 1 - 1 2 1 1 1 - 1 - - 1 1 2 1 1 1 2 1 - 2 2 - - 1 - 3 1 3 3 10 6 11 9 5 2 1 4 1 4 3 14 5 3 14 13 11 8 - 3 9 2 5 4 19 13 4 6 15 14 8 2 1 4 2 p. ocjena 4.11 4.29 3.43 3.35 3.82 4.03 4.03 3.83 4.00 4.00 3.74 3.67 247 Vrijednosti pokazatelja zadovoljstva s pojedinim uslugama najni�e su pri koristenju �itaonice i klasicnog (Iisti�nog) kataloga, �to zna�i da �e knji�nica morati ve�u pozornost posvetiti uredenju �itaonice, kvaliteti klasicnog kataloga, a izra�unavanjem �e provjeriti vrijednost pokazatelja uspje�nosti tra�enja podataka o dokumentima u katalozima. Op�e primjedbe ili prijedloge glede rada knji�nice dalo je 25 (35%) anketiranih. Odnose se prije svega na dulje uredovno vrijeme knji�ni�nog spremi�ta, vi�e ra�unalne opreme, vi�e �itala�kih mjesta, ve�u uredenost �itaonica, kvalitetniju i opse�niju zbirku (vi�e izvora i u elektroni�kom obliku), ve�u jasno�u predmetnih oznaka, nadomje�tanje izgubljene (otudene) grade, bolju raspolo�ivost grade, kra�e vrijeme dostave za naru�enu gradu, automatizirano naru�ivanje �eljene grade te izdavanje listi�a za posudbu grade (kao stoje na primjer u NUK-u). Spomenut �emo i primjedbe anketiranih da profesori imaju mnogo posudenih knjiga i to na dulji rok, �to bi svakako trebalo rije�iti, jer na taj na�in dosta velik dio literature nije dostupan (trebali bi vrijediti jednaki uvjeti za sve korisnike). Smeta ih i to da nije mogu�e dobiti literaturu, koja bi po podacima iz ra�unalnog kataloga trebala biti na raspolaganju. Prostorne prilike �e knji�nice uskoro pobolj�ati preseljenjem u novoizgradene prostore fakulteta, a posebnu �e pozornost morati posvetiti politici upravljanja knj�ni�ne zbirke (i nadzoru, npr., stavljanje sigurnosnih oznaka u gradu i a�urnom otpisivanju grade koja nije raspolo�iva) i daljnjoj automatizaciji posudbe. Preporu�ili bi i izra�unavanje vrijednosti pokazatelja brzine dostave knji�ni�ne grade i, kao �to smo ve� spomenuli, raspolo�ivosti grade. 3.5 Rezultati testiranja kvalitativnih pokazatelja uspje�nosti poslovanja Postupak testiranja izabranih pokazatelja uspje�nosti poslovanja zahtjevao je anga�iranje knji�nica koje su sudjelovale, kako u fazi izbora pokazatelja, izrade upitnika za prikupljanje podataka, anketiranja korisnika, tako i pri obrazlaganju rezultata. Knji�nice su se upoznale sa svrhom uvodenja procesa utvrdivanja uspje�nosti poslovanja i mogu�oj upotrebi rezultata za pojedine pokazatelje. Glede pozitivnog odnosa korisnika prema anketi mogle su se uvjeriti, da bi bilo mogu�e kontinuirano pra�enje barem nekih od izabranih pokazatelja te da to od njih ne bi tra�ilo ve�e napore i sredstva. Naravno, da bi najprije trebalo uspostaviti informacijski sistem za potporu menad�mentu, u kojem bi mjerenje uspje�nosti poslovanja bio jedan od njegovih elemenata. 248 Izra�unate vrijednosti pokazatelja uspje�nosti poslovanja za pojedine knji�nice namjerno nismo usporedivali, jer smo �eljeli naglasiti da bi usporedbe medu slovenskim visoko�kolskim knji�nicama zbog njihove raznolikosti bile izvanredno riskantne. Ista vrijednost izabranog pokazatelja uspje�nosti poslovanja za dvije razli�ite visoko�kolske knji�nice mo�e imati sasvim druga�ije zna�enje, pa stoga pri obrazlaganju rezultata stalno treba uzimati u obzir poslanstvo i ciljeve konkretne knji�nice i njene mati�ne ustanove, te karakteristike njenih korisnika i struke koju pokriva. Na kraju bi jo� naglasih, da je na�e testiranje izabranih pokazatelja uspje�nosti poslovanja u uklju�enim knji�nicama imalo vrlo ugodne posljedice. Sve su knji�nice o rezultatima pokazatelja obavijestile svoje korisnike i uprave svojih visoko�kolskih ustanova i poduzele primjerene mjere za pobolj�anje izvodenja onih usluga odnosno aktivnosti kod kojih su im se vrijednosti pokazatelja �inile preniske. Knji�nica Fakulteta za elektrotehniku i Fakulteta za ra�unarstvo i informatiku uspostavila je informacijski sustav za potporu odlu�ivanju u kojeg je uklju�ila i sustavno utvrdivanje vrijednosti izabranih pokazatelja uspje�nosti poslovanja. U svibnju 1999. godine na temelju na�eg prijedloga izbora pokazatelja uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica, izvela je mjerenje vrijednosti slede�ih pokazatelja. � tr�i�na prodornost, � zadovoljstvo korisnika vremenom otvorenosti � zadovoljstvo korisnika knji�nicom i njenim uslugama � brzina dostave dokumenata iz zatvorenog spremi�ta � brzina meduknji�ni�ne posudbe i � brzina nabave knji�ni�ne grade. Osim utvrdivanja vrijednosti pomenutih kvalitativnih pokazatelja iz prijedlo�enog izbora kvantitativnih pokazatelja izabrala i izra�unala je vrijednosti onih pokazatelja koji joj se �ine relevantnima za potrebe njezinog informacijskog sustava za potporu odlu�ivanju i potrebama njezine mati�ne ustanove. 249 ZAKLJU�NE MISLI Podatke o gradi i djelatnosti knji�nice su, naravno i visoko�kolske, prikupljale jo� od svoga nastanka, iako se o njihovim vrijednostima, upotrebljivosti, valjanosti i pouzdanosti nisu pitale, sve dotle dok nisu postale javne ustanove, �ije je postojanje u velikoj mjeri ovisno od odgovaraju�eg predstavljanja njihove djelatnosti okru�enju i financijerima. Va�nost pra�enja i vrednovanja uspje�nosti poslovanja, kao dijela procesa evaluacije, posebno je nagla�ena posljednjih desetlje�a, nakon �to su tzv. neprofitne ustanove po�ele uvoditi metode suvremenog menad�menta, bez kojih na tr�i�tu usluga vi�e ne mogu konkurirati drugim ponudiva�ima, a naro�ito u bitci za dobivanje javnih sredstava. Pomo�u metoda evaluacije knji�nice utvrduju koliko uspje�no zadovoljavaju potrebe korisnika i otkrivaju slabosti u svome poslovanju, te na osnovi utvrdenoga uvode poboljsanja, koja bi trebala pove�ati uspje�nost poslovanja i njihovu u�inkovitost. Visoko�kolske knji�nice koje su nastajale pri ustanovama za visoku naobrazbu, naro�ito pri sveu�ili�tima, bile su do XX. stolje�a usmjerene prete�no k izgradnji i odr�avanju �to ve�ih zbirki knji�ni�ne grade. Bile su slabo povezane sa svojim okru�enjem i slu�ile su relativno uskom krugu korisnika tzv. intelektualnoj eliti. Promjene u na�inu i organizaciji visoko�koiskog obrazovanja i u razvoju znanosti i tehnologije, demokratizacija dru�tvenih procesa, te promjene u u�em i �irem okru�enju visoko�kolskih ustanova, utjecale su kako na odredenje poslanstava visoko�kolskih knji�nica, tako i na sadr�aj i na na�in njihovoga rada. Koncept izoliranosti i samodovoljnosti za suvremene visoko�kolske knji�nice postao je neprihvatljiv, postale su nu�an sastavni dio znanstveno-nastavne djelatnosti, a posredovanje zapisanog znanja i njegova naj�ira dostupnost, njihov osnovni cilj. U literaturi nalazimo �ak oznake da se radi o tzv. novoj generaciji visoko�kolskih knji�nica, koje su korisni�ki usmjerene, imaju jasno postavljene i provjerljive ciljeve te u�inkovit menad�ment. Budu�i da djeluju u okru�enju, za kojega su zna�ajne neprestane promjene, moraju biti sposobne te promjene uo�avati i primjereno na njih reagirati, te biti dinami�an organizam usmjeren u budu�nost. Slovenija je u usporedbi sa ostalim europskim narodima dobila svoje prvo sveu�ili�te (sa izuzetkom ilirskih provincija) prili�no kasno, 1919. godine, a neki oblici visoko�koiskog obrazovanja postoje od ranije. Iako je najprije bilo odlu�eno da �e imati jednu knji�nicu, koja bi slu�ila cijelom sveu�ili�tu, s narastaju�im brojem visko�kolskih ustanova sve vi�e je rastao i broj visoko�kolskih knji�nica. Razvijale su 250 se same za sebe, bez tje�nje povezanosti sa sveu�ili�nom knji�nicom. Njihov broj je tako narastao, da danas o racionalnoj organizaciji mre�e visko�kolskih knji�nica u Sloveniji ne mo�emo govoriti (samo jedan fakultet, npr., u istoj zgradi ima 19 visoko�kolskih knji�nica). Njihova je analiza pokazala da zbog neprimjerene organiziranosti i neprimjerenog na�ina financiranja (naro�ito onih sa samo jednim ili dva zaposlena) te�ko prate promjene brzo razvijaju�eg (akademskog) okru�enja. Visoko�kolske knji�nice nije se dugo vrednovalo glede kvalitete njihovih zbirki i usluga i njihovog utjecaja na akademsko okru�enje, ve� samo pomo�u broj�anih podataka o veli�ini i godi�njem prirastu knji�ni�nih zbirki, o broju �lanova i njihovim posjetama, o broju posudbe, uredovnom vremenu itd. Problematika knji�ni�ne statistike postala je visoko�kolskim knji�ni�arima aktualna tek posljednjih desetlje�a, kad su metode kvantitativne analize po�ele prodirati i na podru�je knji�ni�arstva. Knji�ni�na statistika danas je va�no pomagalo knji�ni�nog menad�menta i stoga je za knji�ni�are poznavanje statisti�ke metodologije postalo neizbje�no. Na osnovi �tudija razli�itih izvora s podru�ja evaluacije knji�ni�ne djelatnosti, utvrdili smo da je evaluaciji mogu�e pristupiti s razli�itih aspekata i razina, te pri tom koristiti razli�ite metode i tehnike. Mnogi autori nagla�avaju da bi ishodi�te za razumijevanje trebala biti evaluacija knji�nice kao sustava, te koristenje sistemske analize. Naglasih smo da je utvrdivanje uspje�nosti usluga i slu�bi knji�nice samo jedna od mogu�ih razina utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica, iako je naj�e��a i najlak�e provediva. I za podru�je visoko�kolskih knji�nica najvi�e literature i priru�nika nalazimo upravo za ovu razinu evaluacije, a rijetke su �tudije, kojima se poku�alo utvrditi njihov utjecaj odnosno korisnost za akademsko ili sire (znanstveno) okru�enje. Nadalje je utvrdeno da u terminologiji i u definicijama pojedinih pojmova vlada prili�na zbrka, i da, npr., za termin "performance" jo� nemarno primjerenog slovenskog prijevoda, jer je standard ISO 11620 u Sloveniji jo� u postupku prihva�anja. Stoga smo u ovom radu poku�ali najprije razgrani�iti sadr�aj termina "performance", "effectiveness" i "efficiency". Budu�i da problematici uspje�nosti poslovanja knji�nica autori pristupaju na razli�ite na�ine, �inilo nam se potrebnim prikazati temeljne modele, koji govore o vi�eslojnosti problematike. Problematika utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica tijesno je povezana s problematikom kvalitete, poslovanja po na�elu ukupne kvalitete i kontrole kvalitete, 251 koja je relevantna za sve uslu�ne sektore, pa tako i za knji�nice. Unutar akademskog okruzenja postoji dvojba o tome da li bi se koncepti iz proizvodnog sektora mogli prenijeti na podru�je visokog �kolstva, jer obrazovanje i znanje ne bi trebali biti proizvodi, koje bi "prodavali" potro�a�ima (korisnicima). Budu�i da je utvrdivanje uspje�nosti poslovanja knji�nica metoda za ocjenjivanje kvalitete usluga te uspje�nosti i u�inkovitosti knji�nica pri ostvarenju postavljenih ciljeva kvalitete, �inilo nam se nu�nim da kratko predstavimo i problematiku kvalitete. Utvrdili smo da medu slovenskim visokoskolskim knji�nicama trenutno jo� niti jedna nema tzv. certifikat kvalitete po standardu ISO, a u postupku provjeravanja ispunjavanja uvjeta za to samo je jedna i to Centralna tehni�ka knji�nica u Ljubljani. Kako uspje�nost poslovanja knji�nica nije mogu�e utvrditi neposredno nego o njoj mo�emo donositi zaklju�ke samo na osnovi vrijednosti pokazatelja uspje�nosti poslovanja, prikazali smo njihovu svrhu i ulogu. Za podru�je visoko�kolskih knji�nica postoje mnogobrojni priru�nici s pokazateljima uspje�nosti poslovanja, koji su uglavnom usmjereni na mjerenje postignu�a (izlaznih proizvoda) knji�nica iN samo na mjerenje kvalitete usluga, lako sve visoko�kolske knji�nice ne moraju koristiti jednake pokazatelje uspje�nosti poslovanja, �inilo nam se smislenim ukratko predstaviti pokazatelje, koje preporu�uje IFLA, jer su dovoljno jednostavni i dobro dokumentirani, da bi ih slovenske visoko�kolske knji�nice mogle odmah po�eti primjenjivati. Budu�i da su pokazatelji bili izabrani glede potreba visoko�kolskih knji�nica i u njima su testirani, naveli smo ih kao relevantnije od op�ih pokazatelja iz standarda ISO, koji su namijenjeni svim vrstama knji�nic. Pri predstavljanju pojedinog (IFLA) pokazatelja upozorili smo ako se predlo�eni na�in izra�unavanja njegove vrijednosti razlikuje od predlo�enog u standardu ISO. Zadr�ali smo se i kod stru�nih standarda, koji pod odredenim uvjetima mogu slu�iti utvrdivanju uspje�nosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica. Utvrdili smo da slovenski standardi u tu svrhu ne mogu poslu�iti, iako sadr�e i broj�ani dio. Oni mogu poslu�iti normiranju rada knji�ni�nih djelatnika, a ne mjerenju uspje�nosti poslovanja knji�nica. Po na�em mi�ljenju takvi su standardi �ak �tetni, jer financijere djelatnosti (a i javnost) navode na pojednostavljenje na�ina ocjenjivanja knji�nica i njihovo medusobno usporedivanje, iako stvarno nisu usporedive. Jo� je opasnije to, da se radi o vrednovanju knji�nica samo na osnovi jednostavnih broj�anih podataka, pri �emu se �ak ne ra�unaju kvantitativni pokazatelji uspje�nosti poslovanja. Za ustrajnost na "tavlorizmu" glede stupnja razvoja slovenskog (visoko�kolskog) knji�ni�arstva zapravo vi�e nema pravog razloga. Utvrdili smo da uzrok za upotrebu 252 pojednostavljenih metoda evaluacije visoko�kolskih knji�nica mo�e biti i u tome da sustav slovenskog visokog �kolstva ne poznaje institut akreditacije visoko�kolskih ustanova, koji uklju�uje i ocjenjivanje visoko�kolskih knji�nica. U predposljednjem dijelu �tudije na primjeru izabranih zemalja i organizacija prikazali smo razli�ita iskustva na podru�ju sustava i organizacije knji�ni�ne statistike i utvrdivanja uspjesnosti poslovanja visoko�kolskih knji�nica, koja bi mogli korisno primijeniti u slovenskom visoko�kolskom knji�ni�arstvu. Da se spomenuta iskustva rijetko ili uop�e ne primjenjuju, pokazala je analiza koristenja knji�ni�ne statistike i prisutnosti utvrdivanja uspjesnosti poslovanja u slovenskim visoko�koskim knji�nicama, za koje smo prikupili podatke anketiranjem knji�nica. Bio je izraden i prijedlog statisti�kog upitnika, jedinstvenih definicija i broj�anih jedinica za pojedine kategorije podataka, koji bi trebali pobolj�ati kvalitetu prikupljenih podataka. Za podru�je utvrdivanja uspjesnosti poslovanja slovenskih visoko�kolskih knji�nica, na osnovi stranih iskustava, bio je izraden prijedlog kvantitativnih pokazatelja uspjesnosti poslovanja, a na osnovi preporuka IFLA-e i ACRL-a, jo� i prijedlog kvalitativnih pokazatelja uspjesnosti poslovanja, koje bi visoko�kolske knji�nice u Sloveniji mogle upotrijebiti. Pokusna izra�unavanja kvantitativnih pokazatelja bila su obavljena pomo�u knji�ni�ne statistike, koju sakuplja Dr�avna mati�na slu�ba za knji�ni�arstvo pri NUK-u. Utvrdili smo da je vrijednost pokazatelja, dodu�e riskantno koristiti u svrhu usporedivanja, ali mogu knji�nicama poslu�iti za njihovu samoprocijenu, utvrdivanje trendova i planiranje djelatnosti. Pri izradi prijedloga pokazatelja i izra�unavanja nekih od njih, sudjelovale su tri visoko�kolske knji�nice. Utvrdivali smo vrijednost pokazatelja tr�i�ne prodornosti, zadovoljstvo s uredovnim vremenom (vremenom otvorenosti), zadovoljstvo s knji�nicom i zadovoljstvo s pojedinim knji�ni�nim uslugama. Glede dobrog odziva korisnika na anketiranje i njihovog zanimanja za rezultate ankete, te zanimanja samih knji�nica za suradnjom i kasnije sustavnim uvodenjem utvrdivanja uspjesnosti poslovanja u njihovo poslovanje, dr�imo da je smisao testiranja postignut. Na�alost, utvrdili smo i to da bi provodenje testiranja ve�eg broja pokazatelja uspjesnosti bilo mogu�e samo u okviru istra�iva�kog projekta, koji bi u tu svrhu trebao imati i financijsku potporu. Na kraju bi naglasili, da glede dobivenih podataka, do kojih smo do�li pomo�u ankete o prisutnosti utvrdivanja uspjesnosti poslovanja knji�nica, izraden (prijedlo�eni) 253 instrumentarij za pra�enje uspje�nosti slovenskih visoko�kolskih knji�nica ne�e biti od koristi, ako ne budu stvoreni uvjeti za njegovu implementaciju. Medu njima bi naglasih potrebu za reorganizacijom mre�e visoko�kolskih knji�nica, po druga�ijem sustavu njihovog financiranja i druga�ijem odnosu visoko�kolskih ustanova prema njihovim knji�nicama, te nu�nost ve�e osposobljenosti i znanja visoko�kolskih knji�ni�ara o metodama i na�inima utvrdivanja uspje�nosti poslovanja knji�nica. 254 VIRI 1. CITIRANA LITERATURA 1. Abbott Christine: Performance measurement in library and information services. - London : Aslib, 1994, 57 str. 2. Adams Roy J.: Information technology & libraries : a future for academic libraries. - London : Croom Helm, 1986, 188 str. 3. ALA. American Library Association. URL: http://www.ala.org <6.3.1997> 4. ALA/ACRL. Standards for College Libraries. College and Research Library News 47(1986)3, str. 189-200. 5. ALA/ACRL. Standards for College Libraries, 1995 Edition. College and Research Library News 56(1995), str. 245-257. 6. ALA/ACRL. Standards for University Libraries: Evaluation of Performance. URL: http/www.ala.org <17.7.1996). Tiskana verzija:College and Research Libraries News 50(September 1989)8, str. 679-691. 7. Allen Geoffrey G.: The Management Use of Library Statistics. IFLA Journal 11(1985)3, str. 211-222. 8. Ambro�i� Melita: Definicije za potrebe zbiranja statisti�nih podatkov o delu knji�nic. Ljubljana : NUK, 1997, 14 str. (Tipkopis.) 9. Ambro�i� Melita: Knji�ni�na statistika. Knji�nica, 41(1997a)4, str. 5-31. 10. Ambro�i� Melita, Kokole Jo�e: University of Ljubljana Library System - Organizational Aspects. Libri 45(1995)4, str. 224-230. 11. Anderson Beryl L.: Canadian library statistics: current use and future developments. - 53rd IFLA Conference and Council, Brighton, United Kingdom, 1987, STAT 18/5 - 18/6. 12. ANSI. American National Standards Institute. URL: http://www.ansi.org <6.3.1997> 13. Aparac-Gazivoda Tatjana: Sveu�ili�ni bibliote�ni sustavi u teoriji i praksi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 33(1990)1-4, str. 43-53. 14. Aparac-Gazivoda Tatjana, Tur�in Vesna: Osvrti na sveu�ili�ne bibliote�ne sustave - II. dio- Vjesnik bibliotekara Hrvatske 31(1988)1-4, str. 1-20. 15. Barton Clark M.: Statistics, management, and automation. IFLA General Conference and Council Meeting, Pari�, 1989, 6 str. 16. Bekavac-Lokmer Fila, Joki� Maja: Mjerila za vrednovanje kvalitete usluga u specijalnim knji�nicama Republike Hrvatske. V: ZBDS. Sekcija za specialne knji�nice. Vloga specialnih knji�nic pri pospe�evanju dru�benega in gospodarskega razvoja. Kakovost storitev v specialni knji�nici: zbornik referatov. - Ljubljana : CTK, 1994, str. 57-65. 17. Ber�i� Branko:: Uveljavljanje bibliotekarske stroke na Slovenskem. Knji�nica 27(1983)1-4, str. 5-18. 18. Bibliotekarski terminolo�ki slovar.- Ljubljana : NUK, 1996, 84 str. 19. Ber�i� Branko: Univerzna/univerzitetna/visoko�olska knji�nica. Knji�nica 34(1990)1-2, str. 126-130. 20. Blagden John: Do we really need libraries? New York; London : C. Bingley Ltd.; KG Saur, 1980, 162 str 21. Blagden John, Harrington John: How good is your library? A review of approaches to the evaluation of library and information services. London : Aslib, 1990, 59 str. 22. Boekhorst Peter te: Measuring Quality: The IFLA Guidelines for Performance Measurement in Academic Libraries. IFLA General Conference, Istanbul 1995, 10 str. 23. Carbone Pierre: The Committee Draft of International Standard ISO CD 11620 on Library Performance Indicators. IFLA Journal 21(1995)4, str. 274-277. 24. Carbone Pierre: Statistics and Evaluation in French University. IFLA General Conference and Council Meeting, Pari� 1989, 13 str. 25. Ching-chin Chen: Statistical and Systems Applications in Library Management. V: Ouantitative Measurement and Dynamic Library Service. - Mansel; London : ORYX Press, 1978, str. 1-12. 26. Christensen John O.: Use of Statistics by Librarians. Journal of Library Administration 255 9(1988)2, str. 85-90. 27. Ciperle Jo�e: 400. obletnica za�etka jezuitskega �olstva v Ljubljani. Vestnik 28(1997)11, str. 21-22. 28. Clark Barton M.: Statistics, management, and automation. IFLA General Conference and Council Meeting, Pari� 1989, 6 str. 29. Coleman Paul, Jarred D. Ada; Regional Association Criteria and the Standards for College Libraries: The Informal Role of Ouantitative Input Measures for Libraries in Accreditation. Journal of Academic Librarianship, 20(November 1994), str. 273-284. 30. College libraries : Guidelines for Professional Service and Resource Provision. - London : Librarv Association, 1982, 64 str. 31. Conference of Rectors and Principals of Quebec Universities; Librarv Subcommittee; Statistical Task Force: Standardization of Statistics: the Experience of the Quebec Universitv Libraries. IFLA General Conference, Montreal, 1982. 32. Corrall Sheila: Management Development in Academic Libraries and the Joint Funding Council's Libraries Review. British Journal of Academic Librarianship 9(1994)3, str. 209-223. 33. Costa Etbin Henrik: Statisti�ni pregled vseh slovenskih �italnic. V: Letopis Matice slovenske. Ljubljana : Slovenska matica, 1869, str. 282-296. 34. Cullen Rowena J., Calvert Philip J.: Stakeholder Perceptions of Universitv Librarv Effectiveness. Journal of Academic Librarianship, 21 (November 1995)6, str. 438-448. 35. Dolar Jaro: Spomin �love�tva. - Ljubljana : Cankarjeva zalo�ba, 1982, 425 str. 36. Dolgan Petri� Mojca: Standardi in normativi v slovenskih visoko�olskih knji�nicah med teorijo in prakso. Knji�nica 42(1998)2-3, str. 159-181. 37. Du Mont Paul F., Du Mont Rosemarv Ruhig: A goal typology and svstems model of librarv effectiveness. Journal of Librarv Administration 2(Spring 1981)1, str. 13-23. 38. Dvajset let Dru�tva bibliotekarjev Slovenije. Knji�nica 12(1968)1-4, str. 1-14. 39. Edem Selong U., Lawal Olu Olat: Utilization of quantitative methods in decision making among Nigerian universitv librarians. Librarv Management 18(1997)1, 7 str. URL: http://www.emerald-library.com/brev/01518ac1 .htm 40. Edwards Ronald G., VVilliams Calvin J.: Performance appraisal in academic libraries: minor changes or major renovation? Library Review 47(1998)1, 7 str. URL: http://www.emerald-library.com/brev/03547aa1.htm 41. The Effective Academic Library: A Framework for Evaluating the Performance of UK Academic Libraries. - London : Joint Funding Councils' Ad-hoc Group on Performance Indicators for Libraries, 1995, 43 str. 42. Ellis Debbie, Norton Bob: Implementing BS EN ISO 9000 in Libraries. - London : Aslib, 1996, 138 str. 43. Encarta 97. Encyclopedia. Microsoft, 1997. 44. Farlev Thea, Broadv-Preston Judith, Hayward Tim: Academic libraries, people and change: a �ase study of the 1990s. Library Management 19(1998)4, 17 str. URL: http://www.emerald-library.com/brev/01519db1 .htm <10.11.98> 45. Filo Breda: Vzajemno dopolnjevanje knji�ni�nega gradiva. V: Zapisi znanja v informacijski dobi / ZBDS strokovno posvetovanje in skup��ina, Novo mesto, 1988. - Ljubljana : ZBDS : NUK, str. (5-24). 46. Filo Breda: Knji�nice in pedago�ki sistemi. Knji�nica 35(1991) 2-3, str. 17-30. 47. Ford Barbara J.; Segal Joan S.: Measuring Academic Library Performance. IFLA General Conference, Stockholm, 1990, 10 str. 48. Ford Geoffrev: Approaches to performance measurement: some observations on principles and practice. British Journal of Academic Librarianship 4(1989)2, str. 74-87. 49. Ford Geoffrev: Performance Measurements: Principles and Practice. IFLA Journal 15(1989a)1,str. 13-17. 50. Fuegi David: LIBECON 2000: The pan-European approach. V: From Quantity to Quality: Collection, Analysis and Use of Statistics for Libraries. - Luxemburg : European Commission, DG XIII-E/4, 1997, str. 67-74. 51. Giappiconi, Thierrv: Evaluation statistics: methods and tools for the new library project at Fresnes. IFLA General Conference, Beijing, 1996, 6 str. 52. Glonar Jo�a: Vseu�ili�ka knji�nica v Ljubljani. Kronika slovenskih mest 1(1934)2, str. 81-85. 256 53. Golob Irena: Analiza stali�� javnosti do izgradnje nove knji�nice z analizo porabe storitev knji�nice. - Ljubljana : Interakcija, 1995, 248 str. + pril. 54. Gori�an Uro�: Analiza kakovosti fakultetne knji�nice z marketin�kega zornega kota (na primeru knji�nice Ekonomsko-poslovne fakultete v Mariboru). - Maribor: EPF, 1994, 61 str.+pril. 55. Gorman Michael: The Academic Librarv in the Year 2001: Dream or Nightmare or Something In Betvveen? The Journal of Academic Librarianship 17(1991)1, str. 4-9. 56. Gradi�ar Miro, Resinovi� Gortan: Informatika. - Kranj : Moderna organizacija, 1994, 427 str. 57. Grgi� Milka: Statistika in obrazci v knji�nicah. Knji�nica 8(1964)3-4, str. 112-118. 58. Gruber Peter: German Librarv Statistics. IFLA Council, 1981, 7 str. 59. Gumilar Dudung, Johnson lan M.: Management information svstems in some academic libraries in Britain. The New Review of Academic Librarianship 1(1995), str. 57-84. 60. Harris Melanie: The User Survev in Performance Measurement. British Journal of Academic Librarianship 6(1991)1, str. 1-12. 61. Harris Patricia R.: The Development of International Standards: Exploring the ISO/IFLA Relationship. IFLA Journal 17(1991)4 str. 358-365. 62. Hartman Bruno: Mariborsko univerzno knji�ni�arstvo v sklopu slovenskega in svetovnega. Knji�nica 30(1986)3-4, str. 1-8. 63. Hayes Robert M.: Strategic Management for Academic Libraries : A Handbook. - VVesport; London : Greenvvood Press, 1993, 218 str. 64. Heery Mike, Morgan Steve: Practical strategies for the modem academic library. - London : ASLIB, 1996, 177 str. 65. Hentv Margaret: Performance indicators in higher education libraries. British Journal of Academic Librarianship 4(1989)3, str. 177-191. 66. Hoel Ivar A.L.: Harmonization of Statistical Data from Nordic Research Libraries: An Adaptation of the International Standard for International Librarv Statistics. Libri 40(1990)3, str. 217-227. 67. Hunt Christopher J.: The relationship betvveen the academic librarv and its parent institution. V: Academic Librarv Management. - London : Librarv Association, 1990, str. 7-13. 68. Hunt Christopher J.: Staff structures. V: Academic Librarv Management. - London : Librarv Association, 1990a, str. 166-172. 69. IFLA. Standards for universitv libraries. - IFLA General Conference, Chicago, 1995. 70. ISO. Information and documentation - International librarv statistics. International Standard, ISO 2789, 1991 9 str. 71. ISO. Information and documentation - Librarv performance indicators. International Standard, ISO 11620, 1998, 56 str. 72. Johannsen Carl Gustav: ISO 9000 - a managerial approach. Librarv Management 17(1996)5, 13 str. URL: http://www.emerald-library.com/brev/01517eb1.htm <10.11.1998> 73. John Fielden Consultancy. Supporting expansion: a report on human resource management in academic libraries, for the Joint Funding Councils' Libraries Review Group. -Bristol: HEFCE, 1994. 74. Joint Funding Council's Libraries Review Group : report. - Bristol: HEFCE, 1993. 75. Kantor Paul B.: Objective Performance Measures for Academic and Research Libraries. - VVashington D.C. : ARL, 1984, VIII+76 str. 76. Kelly Patricia M.: Performance Measures: A Tool for Planning Resource Allocations. Journal of Library Administration 14(1991)2, str. 21-36. 77. Keys to Success: Performance Indicators for Public Libraries. - London : HMSO, 1990, VI1+156 str. 78. Khin Wai Thai Rose: Four Decades of International Librarv Statistics. IFLA Journal 14(1988)2, str. 149-154. 79. Khin Wai Thai Rose: Status of replies to the UNESCO questionnaires on library statistics. V: From Quantity to Quality: Collection, Analvsis and Use of Statistics for Libraries. - Luxemburg : European Commission, DG XIII-E/4, 1997, str. 51-62. 80. Kidri� France: Bibliote�ki problemi in univerza. -V: Zgodovina slovenske univerze v Ljubljani do leta 1929. - V Ljubljani: Jugoslovenska tiskarna, 1929, str. 422-439. 257 81. Kidvvell Margaret: Quality Management and Library and Information Services: Competitive Advantage forthe Information Revolution. IFLA Journal 21(1995)4, str. 265-273. 82. Kor�e-Strajnar An�ka: Delovni postopki in obdelava podatkov v poslovanju knji�nic. - Ljubljana : /NUK/, 1985, 72 str. 83. Kor�e-Strajnar An�ka: Delovni pripomo�ki za organizacijo delovanja knji�nic. - Ljubljana : NUK, 1987, 86 str. 84. Kovel-Jarboe Patricia: Quality Improvement: A Strategy for Planned Organizational Change. Library Trends, 44(Winter 1996)3, str. 605-630. 85. Kunkel Lilith R , Weavew Susan M., Cook Kim N.: VVhat Do They Know?: An Assessment of Undergraduate Library Skills. Journal of Academic Librarianship 22(November 1996)6, str.430-434. 86. Lancaster F. VVilfrid: If you want to evaluate your library. - London : Library Association, 1988, 193 str. 87. Lancaster F. VVilfrid: If you want to evaluate your library.- London : Library Association, 1993, 352 str. 88. Lancaster F.VV., Joncich M.J.: The Measurement and Evaluation of Library Services. - VVashington : Information Resources Press, 1977, 395 str. 89. Laursen Morten: Library Statistics - for VVhat Purpose? - IFLA General Conference and Council Meeting, Pari� 1989, 8 str. 90. Librarv Association: College Libraries: Guidelines for Professional Service and Resource Provision. - London : Library Association, 1982, 64 str. 91. Librarv Association. Procedures for the Accreditation of Courses. - London : LA, 1992, 11. str. 92. The Library in the University: Observations on a Service. London : Andre Deutsch, 1980, 205 str. 93. Librarv Statistics. V: Encyclopedia of library and information science, Vol. 16. - New York : Marcel Deker, 1975-, str. 63-74. 94. Librarv Statistics: A Handbook of Concepts, Definitions, and Terminology. (VVilliams Joel Ed.) - Chicago : ALA, 1966, 160 str. 95. LindahI Aase: Can conventional statistics describe elektronic media and services? IFLA General Conference, 1997, Copenhagen, Booklet6, str. 29-31. 96. Line Maurice B.: Academic libraries: a new generation? V: Academic Library Management. - London : Library Association, 1990, str. 255-261. 97. Line Maurice B.: The Changing Role of Nordic Academic, Research and Special Libraries. - ESBO : NORDINFO, 1992, 139 str. 98. Line Maurice B.: Current issues in academic libraries. V: Academic Library Management. - London : Library Association, 1990a, str. 1-6. 99. Line Maurice B.: "Measuring quality: international guidelines for performance measurement in academic libraries", "Library performance indicators and librarv management tools". Alexandria 8(1996)3, str. 217-219. 100. Line Maurice B: The Survival of Academic Libraries in Hard Times: Reactions to Pressures, Rational and Irrational. British Journal of Academic Librarianship 1(1986)1, str. 1-12. 101. Lines Liz: Performance measurement in academic libraries - An university perspective. British Journal of Academic Librarianship 4(1989)2, str. 111-120. 102. Little Robert David: The Collection of Nationvvide Library Statistics in the United States. Libri 30(1980)2, str. 127-140. 103. Lovedav Anthonv J.: Statistics for management and trend analvsis: A SCONUL experiment. IFLA 53 General Conference and Council, Brighton, 1987, 4 str. 104. Lynch Beverlv P.: Research as a Basis of the Development of Standards for Libraries. IFLA General Conference, Beijing, 1996, 19 str. 105. MacDougall Allan: Performance Assessment: Today's Confusion, Tomorrow's Solution? IFLA Journal 17(1991)4, str. 371-378. 106. MacKenzie A. Graham: Performance measurement. V: Academic Library Management. - London : Library Association, 1990, str. 196-205. 107. Martelanc Ana: Dejavnost visoko�olskih knji�nic v Sloveniji v letu 1996. - Ljubljana : NUK, 1998, lo�.pag. 258 108. Martelanc Ana: Pregled dejavnosti visoko�olskih knji�nic v Sloveniji v letu 1996. Knji�ni�arske novice 7(1997)12, priloga. 109. McClure Charles R:. A View from trie Trenches: Costing and Performance Measures for Academic Librarv Public Services. College & Research Libraries 47(July 1986), str. 323-336. 110. McDonald Joseph A., Micikas Lynda Basnev: Academic Libraries : The Dimensions of their Effectiveness. London : Greenvvood Press, 1994, 188 str. 111. McElrov Rennie A..: Standards and Guidelines in Performance Measurement. British Journal of Academic Librarianship 4(1989)2, str. 88-98. 112. Morgan Steve: Future academic librarv skills: what will they be? V: Human Development: Competencies forthe Twenty-First Century. Ed. By Patricia Layzell Ward and Darlene E. VVeingand. - Muenchen : Saur, 1997, str. 19-29. 113. Myers Rose E.: Library self-evaluation. - V: Quantitative methods in librarianship: standards, research, management. - VVesport: Greenvvood Press, 1972, str. 61-65sa. 114. Nacionalni program statisti�nih raziskovanj, tretja obravnava. Poro�evalec Dr�avnega zbora RS 23(1997)22, str. 7-94. 115. Na�rt integriranega sistema znanstveno-strokovnih informacij v knji�nicah in INDOK centrih Univerze Edvarda Kardelja v Ljubljani. V: Obvestila republi�ke mati�ne slu�be, �t. 2, 1982, str. 5-11. 116. Navodila za poslovanje strokovnih knji�nic. - Ljubljana : Centralna tehni�ka knji�nica, 1962, 41 str. 117. NCES. Who U�es NCES Statistics? URL: http://www.ed.gov/NCES/ <7.3.1997> 118. Niels Mark: Organizational aspects of the new conditions for university libraries. European reserach libraries cooperation 1(1991)2, str. 131-137. 119. Novljan Silva: Uspe�nost merjenja uspe�nosti slovenskih splo�noizobra�evalnih knji�nic. Knji�nica 41(1997)1, str. 7-18. 120. Niyonsenga Theophile, Bizimana Bernard: Measures of Library Use and User Satisfaction with Academic Library Service. Library and Information Science Research 18(1996), str. 225-240. 121. CConnor Daniel O.: Statistical Model for Data Analysis and Networks. IFLA General Conference, Montreal, 1982, 9 str. 122. Olausson, Carin: Evaluation in University Libraries: A Tool for Development. Libri 42(1992)1, str. 63-74. 123. Osnove knji�ni�arstva. - Ljubljana : PIS za kulturo, 1987, 228 str. 124. Park Betsy, Riggs Robert: Status of the Profession: A 1989 National Survey of Tenure and Promotion Policies for Academic Librarians. College and Research Libraries 52(May 1991)3, str. 275-289. 125. Parker Diane C: "Standards for college libraries": Foundations. College and Research Libraries News, May 1995, str. 330-331, 337. 126. Pejova Zdravka: Raziskava, izobra�evanje in izpopolnjevanje - pogoj za doseganje kakovosti. V: Vloga specialnih knji�nic pri pospe�evanju dru�benega in gospodarskega razvoja. Kakovost storitev v specialni knji�nici : zbornik referatov. - Ljubljana : CTK, 1994, str. 1-12. 127. Performance measures for academic libraries. V: Encyclopedia of Library and Information Studies. - New York : M. Dekker, vol. 45, supplement 10,1990, str. 294-332. 128. Petek Marija: Vrednotenje knji�ni�nih katalogov s stali��a uporabnikov. Knji�nica 42(1998)4, str. 127-147. 129. Pirjevec Avgust: Knji�nice in knji�ni�arsko delo. - Celje : Dru�ba Sv. Mohorja, 1940, 358 str. 130. Pivec-Stele Melitta: Na�e knji�nice : poskus statistike. Dodatek. V: Glasnik Muzejskega dru�tva za Slovenijo, 1933, str. 144-147. 131. Pivec-Stele Melitta: Na�e knji�nice : poskus statistike. V: Glasnik Muzejskega dru�tva za Slovenijo, 1932, str. 71-92. 132. Poli Roswitha: Probiems of performance evaluation in academic libraries. IFLA General Conference, Stockholm, 1990, 12 str. 133. Poli Roswitha: Quality and performance measurement- a German view. British Journal of Academic Librarianship 8(1993)1, str. 35-47. 259 134. Poli Roswitha, Boekhorst Peter te: Measuring quality : international guidelines for performance measurement in academic libraries- Muenchen : Saur, 1996, 171 str. 135. Popovi� Mirko: �tudij uporabnikov kot izhodi��e za opredelitev ciljev in evalvacijo dejavnosti Narodne in univerzitetne knji�nice v Ljubljani. - Ljubljana : NUK, 1988, 214 str. 136. Popovi� Mirko: Sistemi znanstvenega informiranja na univerzah po svetu : predlogi za privzemanje njihovih dobrih re�itev. - Ljubljana : NUK, 1988a. Tipkopis 137. Popovi� Mirko: Evalvacija knji�ni�no-informacijske dejavnosti. V: Vloga knji�nic pri posredovanju znanja. Strokovno posvetovanje in skup��ina, Bled, 1. in 2. oktober 1987. - Ljubljana : ZBDS, lo�.pag. 138. Popovi� Mirko: Evalvacija knji�ni�no-informacijske dejavnosti. Organizacija in kadri 21(1988b)3-4, str. 313-322. 139. Popovi� Mirko: Evalvacija sistemov za iskanje informacij: nekatera metodolo�ka izhodi��a na primeru evalvacije algoritma za avtomatsko krnjenje slovenskih besed. Knji�nica 35(1991)2-3, str. 101-122. 140. Pors Ole Niels: Performance Measurement in the Danish Libraries. IFLA General conference, Stockholm, 1990, 5 str. 141. Pregelj Bogo: Delo knji�ni�arja v ljudski knji�nici. - Ljubljana : Ljudska prosveta Slovenije, 1950, 68 str. /II. predelana in izpopolnjena izdaja./ 142. Quality management principles and methods in librarv and information science theorv and practice. V: Encvclopedia of Librarv and Information science theorv and practice. - New York : M. Dekker, Volume 56, Supplement 19, 1995, str. 318-352 (Carl Gustav Johannsen) 143. Ouantitative methods in librarianship: standards, research, management. Irene Braden Hoadlev, Alice S. Clark Eds. - VVesport: Greenvvood Press, 1972, 270 str. 144. Ramsdale Phillip: From statistics collection to policv making. V: From Quantity to Quality: Collection, Analysis and Use of Statistics for Libraries. - Luxemburg : European Commission, DG XIII-E/4, 1997, str. 27-39. 145. Ramsdale Phillip, Fuegi David: Library economics in Central and Eastern Europe. - Luxembourg : European Commission, 1997, 2, VII, 324 str. 146. Report on university libraries of the University Grants Committee. Parry Report. (1967). - London, 1967. 147. Roelandts Geert: Flanders (Belgium). V: Performance Measurement and Quality Management in Public Libraries. - Berlin : Deutsches Bibliotheksinstitut, 1998, str. 33-47. 148. Sacks Patricia Ann, VVhildrin Sara Lou: Preparing for Accreditation : A Hanbook for Academic Librarians. - Chicago ; London : American Library Association, 1993, 84 str. 149. Salverson Carol A.: The Relevance of Statistics to Library Evaluation. College and Research Libraries 30(1969)4, str. 352-361. 150. Sepe Mi�a: Statistika univerznih in nekaterih znanstvenih knji�nic v letu 1973. Knji�nica 18(1974)3-4, str. 229-230. 151. Shapiro Beth J.: Access and Performance Measures in Research Libraries in the 1990's. Journal of Library Administration 15(1992)3-4, str. 49-66. 152. Shaughnessy Thomas W.: Key Issue: Achieving Peak Performance in Academic Libraries. Journal of Academic Librarianship 21(1995)3, str. 155-157. 153. Slokar Raj ko Uporabnikovo vrednotenje splo�nih knji�nic. Knji�nica 40(1996)3-4, str. 211- 221. 154. Slovenska akademija znanosti in umetnosti. Slovar slovenskega knji�nega jezika. - Ljubljana : DZS, 1994, XLVI, 1714 str. 155. SLS ISO 8402 :1993. Kakovost - Slovar, prva izdaja. - Ljubljana : Urad Republike Slovenije za standardizacijo in meroslovje, 1993, 16 str. 156. SLS ISO 9000 : 1992. Standardi za vodenje in zagotavljanje kakovosti - smernice za izbiro in uporabo. - Ljubljana : Urad Republike Slovenije za standardizacijo in meroslovje, 1992, 14 str. 157. Smith Hoyt Rita, Granade VVarner: User and Library Failures in an Undergraduate Library. College and Research Libraries 39(November 1978)6, str. 467-473. 158. Sri�a Velimir: Sistem, informacija, kompjutor. - Zagreb : Informator, 1981, 307 str. 159. Standardization of Statistics: the Experience of the Ouebec University Libraries. Conference of Rectors and Principals of Ouebec Universities; Library Subcommittee; 260 statistical Task Force. IFLA 48th General Conference, Montreal, 22.-28. august, 1982. 160. Statisti�ni terminolo�ki slovar. - Ljubljana : Statisti�no dru�tvo Slovenije; Dru�tvo matematikov, fizikov in astronomov Slovenije, 1993, 100 str. 161. Stephen Peter, Hornbv Susan: The joys of statistics. Library Revievv 44(1995)8, str. 56-62. 162. Strokovni kriteriji in merila za visoko�olske knji�nice : knji�ni�no informacijski sistem univerze. - Ljubljana ; Maribor: ZBDS, 1989, 30 str. 163. Stubbs Kendon: Universitv Libraries: Standards and Statistics. College and Research Libraries 42(1981)6, str. 527-538. 164. Sumsion John, Marriott Richard: Statistical perspectives add reality to policy debates: how well are we served by statistical data? V: Feeney Mary, Grieves Maureen (Eds.): The Value and Impact of Information. - London etc. : Bowker/Saur, 1994, str. 117-143. 165. Supporting Expansion: A Report on Human Resource management in Academic Libraries, for the Joint Funding Councils' Libraries Revievv Group. - Bristol : HEFSCE/John Fielden Consultancy, 1993, 53 str. 166. �ifrer�ivko: Priro�nik za statistiko. Ljubljana : Zavod RS Slovenije za statistiko, 1970, 160 str. 167. �lajpah Mara: Ljudske knji�nice : priro�nik za knji�ni�arje. - Ljubljana : Dr�avna zalo�ba Slovenije, 1961, 245 str. 168. �lajpah Mara: Priro�nik za poslovanje specialnih knji�nic. - Ljubljana : Centralna tehni�ka knji�nica, 1969, 215 str. 169. Tadi� Katica: Rad u knji�nici. - Opatija : Naklada Benja, 1994, 206 str. 170. Thompson James, Carr Reg: An introduction to university library administration. - London : C. Bingley, 1987, V, 265 str. 171. Total quality management. V: Encyclopedia of Library and Information Science. - New York : M. Dekker, Volume61, Supplement 24, 1998, str. 311-326. 172. Tuck John: Operational planning and performance measurement in the John Rylands University Library of Manchester. New Revievv of Academic Librarianship, (1995), str. 15-31. 173. UNESCO. Division of Statistics. Pari�: Status of replies to the UNESCO questionnaires on library statistics. - From quantity to quality: Collection, analysis and use of statistics for libraries, European Commission, Luxembourg, 9-10 December 1997,13 str. + pril. 174. UNESCO: Recommendation concerning the International Standardization of Library Statistics. - UNESCO : Pari�, 13 November 1970, 9 str. 175. Universitv library statistics from the Library and Information Statistics Unit (LISU). New Revievv of Academic Librarianship (1996), str. 235-242. 176. Universitv Management Statistics and Performance Indicators in the UK. - [London] : Committee of Vice-Chancellors and Principals ; University Grants Committee, 1988 Ed., 237 str. 177. Urbanija Jo�e: Lik bibliotekarja v moderni univerzni knji�nici. Knji�nica 30(1986)3-4, str. 142-148. 178. Van House Nancy A., Weil Beth T., McClure Charles R.: Measuring Academic Library Performance: A Practical Approach. - Chicago ; London : American Library Association, 1990, 183 str. + pril. 179. Van House Nancy A.: Output Measures in Libraries. Library Trends 38(Fall 1989)2, str. 268-279. 180. Veselko Maks: Knji�nice ljubljanske univerze. Knji�nica 9(1965)1-4, str. 32-39. 181. Vokac Libena: IFLA Section on Statistics 1983 to 1988. IFLA Journal 16(1990), str. 343- 356. 182. Vran�i� Radojka: Uporaba knji�ni�nega gradiva in informacijska slu�ba v knji�nicah. Ljubljana : /NUK/, 1969, 83 str. 183. VVallace James O. The history and philosophy of library standards. - V: Ouantitative methods in librarianship: standards, research, management. - VVesport: Greenvvood Press, 1972, str. 39-56. 184. VVallace James O.: The practical meaning of library standards. -V: Ouantitative methods in librarianship: standards, research, management. -VVesport: Greenvvood Press, 1972a, str. 31-38. 261 185. Ward Suzanne, Sumsion John, Fuegi David, Bloor lan: Librarv performance indicators and librarv management tools. Luxembourg ; European Commission, DG XXX-E3, 1995, 172 str. 186. VVilliams Robert V.: The Making of Statistics of National Scope on American Libraries, 1836-1986: Purposes, Problems, and Issues. Libraries & Culture 26(1991)2, str. 464-485. 187. VVillemse John: Summarv of the Pari� VVorkshop 1989 on Performance Measurement. IFLA General Conference, Stockholm, 1990, 5+1 str. 188. VVilliamson Vicki, Exon F.C.A.: The Quality Movement in Australian Universitv Libraries. Librarv Trends, 44(Winter 1996)3, str. 526-543. 189. VVormell Irene: Quality Management in Librarv and Information Services. -V: Vloga specialnih knji�nic pri pospe�evanju dru�benega in gospodarskega razvoja. Kakovost storitev v specialni knji�nici: zbornik referatov. Ljubljana : CTK, 1994, str. 13-26. 190. Young Peter R.: Measurement of Electronic Services in Libraries: Statistics for the Digital Age. IFLA General Conference, 1997, Copenhagen, Booklet 6, str. 35-37. 191. Zakon o dr�avni statistiki. Uradni list RS, 1995/45. 192. Zakon o knji�nicah. Uradni list LRS, 1961/26. 193. Zakon o knji�ni�arstvu. Uradni list SRS, 1982/27. 194. Zakon o visokem �olstvu. Uradni list RS, 1993/67. 195. �aucer Matja�, Fabjan Ur�ka: Meritve uspe�nosti knji�nic in �tudij bibiiotekarstva. Knji�nica 42(1998)4, str. 105-125. 196. �aucer Matja�: Ocenjevanje relevantnosti periodike. Raziskovalec (1998a)10, str. 61-66. 197. �aucer Matja�: Standardizacija v knji�ni�arstvu, dokumentalistiki in informatiki. -V: Vloga specialnih knji�nic pri pospe�evanju dru�benega in gospodarskega razvoja. Zbornik referatov / VI. posvetovanje Sekcije za specialne knji�nice, Zveza bibliotekarskih dru�tev Slovenije, Ljubljana 17.-18. oktober 1996. - Ljubljana : Centralna tehni�ka knji�nica, 1996, str. 183-194. 2. DRUGA UPORABLJENA LITERATURA 1. Academia operosorum: zbornik prispevkov s kolokvija ob 300-letnici ustanovitve. - Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 1994, 141 str. 2. ACRL Academic Status Committee: Model Statement of Criteria and Procedures for Appointment, Promotion in Academic Rank, and Tenure for College and Universitv Librarians. College and Universitv Libraries News 48(May 1987), str. 247-254. 3. ACRL Academic Status Committee: Standards for Faculty Status for College and University Librarians. URL: 4. Ambro�i� Melita: Mednarodni standardi in ISO. Knji�ni�arske novice 3(1993)3, str. 4-5. 5. Ambro�i� Melita. Mednarodno statisti�no spremljanje delovanja knji�nic. Knji�ni�arske novice 3(1993)4, str. 6-8. 6. Ambro�i� Melita: Strokovne kvalifikacije in akreditacija izobra�evalnih programov v knji�ni�arstvu. Knji�nica 40(1997)2-3, str. 265-287. 7. Ambro�i� Melita: Visoko�olske knji�nice: knji�ni�ni informacijski sistem ljubljanske Univerze (I. del). Knji�nica 37(1993)1-2, str. 7-39. 8. Ambro�i� Melita: Visoko�olske knji�nice: knji�ni�ni informacijski sistem ljubljanske Univerze (II. del). Knji�nica 37(1993)4, str. 7-50. 9. Blagden John, Harrington John: How Good is Your Library: A Review of Approaches to the Evaluation of Library and Information Services. - London : Aslib, 1990, 59 str. 10. Brindley Lynne: Performance measurement: can you manage without it? Summing up. British Journal of Academic Librarianship 4(1989)2, str. 121-126. 11. Bruusgaard Jan: Performance measurement in public and special libraries - similarities and differences. IFLA General Conference, Istanbul, 1995, 5 str. 12. Carbone Pierre: The Committee Draft of International Standard ISO CD 11620 on Library Performance Indicators. IFLA Journal 21(1995)4, str. 274-277. 13. Chacha Rosemary N., Irving Ann: An Experiment in Academic Library Performance Measurement. British Journal of Academic Librarianship 6(1991)1, str. 13-26. 14. Ciliberti Annne, Radford Marie L., Radford Gary P., Ballard Terry: Empty Handed? A 262 Material Availabilitv Studv and Transaction Long Analvsis Verification. Journal of Academic Librarianship 24(1998)4, str. 282-289. 15. Cooke Eileen D.: Statistics in Support of Legislation for Librarians, USA. IFLA General Conference, Copenhagen, 1979, 6 str. 16. Dakers Hazel: NVQs, Follettand Fielden. British Journal of Academic Librarianship 9(1994)3, str. 179-190. 17. Davinson Donald: Academic Libraries in the Enterprise Culture. - London : Librarv Association, 1989, 40 str. 18. Dow Ronald F.: Using Assessment Criteria to Determine Librarv Quality. Journal of Academic Librarianship 24(1998)4, str. 277-281. 19. Esko H^bkli: Performance Indicators for National Libraries? CEN L, Prague, October 1-2, 1998, 10 str. 20. Evans Glyn T.: Netvvork Statistics - Vievvpoint of a Netvvork Administrator and a Universitv Librarv Administrator. IFLA General Conference, Montreal, 1982, 13 str. 21. Filo Breda: Problem informacij dru�benih ved v knji�nicah in NATIS v Sloveniji: raziskovalna naloga. Maribor: Univerzitetna knji�nica, 1978, 257 str. 22. Filo Breda: Univerzne knji�nice v Mariboru : analiza. - Maribor: UKM, 1988, 36 str. Tipkopis. 23. Fuegi David: LIBECON2000 and the Future of International Library Statistics, 6 str. URL: http://ifla.org/IV/ifla65/papers/027-120e.htm <6.7.99> 24. Gorman Gary E.: Collecting Data Sensibly in Information Settings, 8 str. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla65/papers/004-120e.htm <6.7.99> 25. Hamburg Morris: Statistical Methods for Library Management. V: Statistical and Systems Applications in Library Management. V: Ouantitative Measurement and Dynamic Library Service. - Mansel; London : ORYX Press, 1978, str. 31-43. 26. Hannagan Tim: The Effective Use of Statistics: A Practical Guide for Managers. - London : Kogan Page Ltd., 1990, 159 str. 27. Hartman Bruno: Koncepcija razvoja knji�ni�arstva v Sloveniji iz leta 1971 in njena realizacija v obdobju 1971-1981. Knji�nica 26(1982)1-2, str. 9-22. 28. Huff Darrell Howto LievVith Statistics. -London : Penguin Books, 1991, 124 str. 29. Jordan Peter: Library performers: groups and individuals. British Journal of Academic Librarianship 7(1992)3, str. 177-185. 30. Jurow Suzan: Tools for Measuring and Improving Performance. Journal of Library Administration 18(1993)1-2, str. 113-126. 31. Kania Antonniette: Academic Library Standards and Performance Measures. College and Research Libraries 49(1988)1, str. 16-23. 32. Karp Rashelle S.: The Academic Library of the 90's. - VVestport (etc.): Greenwood, 1994, VIII+337 str. 33. Kert Zlata: Ugotavljanje potreb bralcev v univerznih knji�nicah. Knji�nica 22(1987)1-2, str. 17-25. 34. Koncepcija razvoja knji�ni�arstva v Sloveniji (Predlog). SRS. Rep. sekretariat za prosveto in kulturo. Kulturni poro�evalec ZKO Slovenije 2(1971)10. 35. The Library in the University: Observations on a Service. London : Andre Deutsch, 1980, 205 str. 36. Line Maurice B. (Ed.): Academic Library Management. - London : Library Association, 1990, 266 str. 37. Loveday Anthony J.: Statistics for management and trend analysis: A SCONUL experiment. IFLA Journal 14(1988)4, str. 334-342. 38. Mayman Nick, Allen G.G.: Australian Census of Library Services: A Pragmatic Approach. IFLA Pre-Conference Semminar on Library Statistics, Montreal, 1982, 5+4 str. 39. McCarthy Cherly Ann: Students' Perceived Effectiveness Using the University Library. College and Research Libraries 56(May 1995)3, str. 221-235. 40. Miller VVilliam, Rockwood Stephen D. (Eds.): College Librarianship. - London : Scarecrow Press, 1981, 284 str. 41. The Modern Academic library. - London : Library Association, 1989, XVIII+157 str. 42. 0'Connor Daniel O.: Statistical Model for Data Analysis and Networks. IFLA General Conference, Montreal 1982, 9 str. 263 43. Orr Richard H.: Measuring the goodness of librarv services: A general framevvork for considering quantitative measures. Journal of Documentation 29(September 1973)3 str 315- 332. 44. Pack Peter J., Pack Marian F.: Colleges, Leaming and Libraries: The Future. - London : Clive Binglev, 1988, 177 str. 45. Park Betsy, Riggs Robert: Status of the Profession: A 1989 National Survev of Tenure and Promotion Policies for Academic Librarians. College and Research Libraries 52(May 1991)3, str. 275-289. 46. Parry Julie: Supporting Expansion: The Future for Librarv and Information Staff. British Journal of Academic Librarianship 9(1994)3, str. 149-158. 47. Performance Measurement and Quality Management in Public Libraries. - Berlin : Deutsches Bibliotheksinstitut, 1998, 260 str. 48. Pontes de Carvalho Maria Beatriz: Aspects of Librarv Statistics in Brazil. IFLA General Conference, Montreal, 1982, 12 str. 49. Povezovanje knji�nic v knji�ni�no-informacijskem sistemu SR Slovenije : delovni osnutek. V: Obvestila republi�ke mati�ne slu�be, �t. 1-2, 1987, str. 5-25. 50. Povvell Ronald R.: Basic Research Methods for Librarians. - Norwood, NJ : Ablex, 1985, X, 188 str. 51. Puri� Ivanka: Usporedni prikaz statisti�kih obrazaca u bibliotekarstvu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 31(1988)1-4, str. 65-80. 52. Revill Don: Self-assessment of an academic librarv. New Revievv of Academic Librarianship 3(1997), str. 151-157. 53. Richard M.: Assesing Performance in Academic Libraries. IFLA, General Conference, �trbske Ple�o, 1978, 8 str. 54. Rijavec Josip: Slovenske knji�nice: pregled ob �tiristoletnici slovenske knjige. - Ljubljana : Dru�tvo bibliotekarjev Slovenije, 1951, 219 str. 55. Schrader Alvin M.: Canada's National Core Librarv Statistics Program: First Steps in Developing Key Performance, 6 str. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla65/papers/035-120e.htm <6.7.99> 56. Sepe Mihaela: Na�rtovanje razvoja knji�nic univerze in visokih �ol. V: Strokovno posvetovanje in XXII. ob�ni zbor DBS, Portoro�, 1975, 12 str., lo�.pag. 57. Simpson I.S.: How to Interpret Statistical Data: A Guide for Librarians and Information Scientists. - London : Library Association, 1990, 78 str. 58. Sklep o normativih in standardih za opravljanje izobra�evalne dejavnosti v vi�jem in visokem �olstvu. Uradni list RS, 1992/39, str. 2472-2475. 59. Smolik Marijan: Semeni�ka knji�nica. - Ljubljana : Semeni�ka knji�nica, 1985, 7 str. 60. SLS ISO 9001 :1992. Sistemi kakovosti - model zagotavljanja kakovosti v na�rtovanju/razvoju, proizvodnji, vgradnji in servisiranju. - Ljubljana : Urad Republike Slovenije za standardizacijo in meroslovje, 1992, 17 str. 61. SLS ISO 9002 : 1992. Sistemi kakovosti - model zagotavljanja kakovosti v proizvodnji in vgradnji. - Ljubljana : Urad Republike Slovenije za standardizacijo in meroslovje, 1992, 16 str. 62. SLS ISO 9003 : 1992. Sistemi kakovosti - model zagotavljanja kakovosti v kon�ni kontroli in presku�anju. - Ljubljana : Urad Republike Slovenije za standardizacijo in meroslovje, 1992, 17 str. 63. SLS ISO 9004 :1993. Vodenje kakovosti in elementi sistema kakovosti - Smernice. - Ljubljana : Urad Republike Slovenije za standardizacijo in meroslovje, 1993, 32 str. 64. Spencer John S., Dorsev Luene: Assessing Time Spent on Reference Ouestions at an Urban University Library. Journal of Academic Librarianship 24(1998)4, str. 290-294. 65. Standards for College Libraries, 1995 edition. College and Research Libraries News, April 1995, Vol. 56, No. 4, str. 245-257. 66. Statistical and Systems Applications in Library Management. V: Quantitative Measurement and Dynamic Library Service. - Mansel; London : ORYX Press, 1978, 290 str. 67. Statistikuppgift: Forskningsbibliotek 1995, alt. 1994/95. - Stockholm : Bibliotheca regia holmiensis, 1995. 68. Statistiques generales des bibliotheques universitaires quebecoises: 1992-1993. - Montreal: Conference des recteurs et des principaux des universites du Quebec, 1995, 95 + 15 str. 264 69. Statistiques de catalogage: 1994-1995. - Montreal: Conference des recteurs et des principaux des universites du Quebec, 1997, lo�.pag. 70. Statistiques relatives aux operations de pret et d'emprunt entre les bibliotheques des universites Ouebecoises: 1993:1994. - Montreal: Conference des recteurs et des principaux des universites du Quebec, 1996, lo�.pag. 71. Thompson James (Ed.): Universitv Librarv History: An International Review. - New York : Clive Binglev, 1980, 330. str. 72. Thompson James, Carr Reg: An Introduction to Universitv Librarv Administration. - London : Clive Binglev, 1987, 265 str. (4th Edition) 73. Tuck John: Performance and Measurement in Academic Research Libraries. LIBER Quarterly (1998)8, str. 389-400. 74. Universitv Libraries in Developing Countries: Structure and Function in Regard to Information Transferfor Science and Technology. - Muenchen : Saur, 1985, 183 str. 75. Urbanija Jo�e: Karakteristike uporabnikov biblioteke Visoke �ole za organizacijo dela v Kranju: magistrska naloga. - Zagreb : Center za podiplomski �tudij, 1984, IV + 181 str., URL: 76. Ushervvood Bob: Value and impact studies, 6 str. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla65/papers/110-84e.htm <6.7.99) 77. Ward Lavzell Patricia: Measuring Performance: How Effective is my Library? IFLA Journal 16(1990)14, str. 51-60. 78. VVillemse John: Summary of the Pari� VVorkshop 1989 on Performance Measurement. IFLA Journal 16(1990)4, str. 458-462. 3. IZBOR DRUGE RELEVANTNE LITERATURE 1. Abbott Christine: VVhat does good look like? The adoption of performance indicators at Aston University Library and Information Services. British Journal of Academic Librarianship 5(1990)2, str. 79-94. 2. Adams Roy: Decision Support Systems and Performance Assessment in Academic Libraries. - London : Bawker/Saur, 1993, 85 str. 3. Afolabi Michael: A comparative study of library science students' academic performance in organization of knowledge with other library science courses. Library Scientist 12(1985), str. 41-53. 4. Allen Geoffrey G.: Australian library statistics: achievements, needs and problems. Australian Library Journal 35(May 1986)2, str. 71-76. 5. Auckland Mary: Performance measurement in academic libraries. Outlook on Research Libraries 11 (December 1989)12, str. 3-6. 6. Aversa Elizabeth: Organizational Effectiveness in Libraries: A Review and Some Suggestions. Drexel Library Quarterly 17(1981)2, str. 27-45. 7. Battin Patricia: The Library: Center of the Restructured University. College and Research Libraries 45(May 1984), str. 170-176. 8. Bentley Stella: Academic library statistics: a search for a meaningful evaluative tool. Library Research 1(Summer 1979)2, str. 143-152. 9. Brooks Terrence A.: The Systematic Nature of Library Output Statistics. Library Research 4(Winter 1982)4, str. 341-353. 10. Brophy Peter: Performance measurement in academic libraries: a polytechnic perspective. British Journal of Academic Librarianship 4(1989)2, str. 99-110. 11. Budd John: The Education of Academic Librarians. College and Research Libraries 45(January 1984)1 str. 15-24. 12. Burrell Ouentin L., Cane Violet R.: The analysis of library data. Royal Statistical Society Journal 145(1982)4, str. 439-471. 13. Calvert Philip J.: Library effectiveness: the search for a social context. Journal of Librarianship and Information Science 26(March 1994)1, str. 15-21. 14. Cameron Kim S.: Measuring organizational effectiveness in institutions of higher education. Administrative Science Quarterly 23(December 1978), str. 604-629. 15. Cameron Kim S.: A study of organizational effectiveness and its predictors. Management Science 32(January 1986), str. 87-112. 265 16. Cameron Kim S., Tschirhart Mary: Postindustrial Environments and Organizational Effectiveness in Colleges and Universities. Journal of Higher Education 63(January-February 1992) str. 87-108. 17. Casserly Mary F.: Accreditation related self-study as a planned change process - factors relating to its success in academic libraries. Journal of Library Administration 8(1987)1, str. 85-105. 18. Coupe Jill: Undergraduate library Skills: Two Surveys at John Hopkins University. Research Strategies 11(Fall 1993), str. 188-201. 19. Cronin B.: Performance measurement and information management. Aslib Proceedings 34(May 1982)5, str. 227-236. 20. Crosby P.: Quality VVithout Tears. - New York : McGraw-hill, 1984, 108 str. 21. Daggers Joe: Performance standards vvithout incentives. Information and Library Manager 8(1989)6, str. 21-24. 22. Davinson Donald: Academic libraries in the enterprise culture. - London : Library Association, 1989, 40 str. 23. Day A.: Performance Indicators: The Librarian's Challenge. Library Management 11(1990)5, str. 24-28. 24. D'Elia G., VValsh S.: User satisfaction with library service - a measure of library performance? Library Quarterly 53(1983), str. 109-133. 25. Du Mont Rosemary Ruhig: A conceptual basis for library effectiveness. College and Research Libraries 41 (March 1980)2, str. 103-111. 26. Exon F.C.A., Eccleston J.: Statistical Data-gathering in Australian Libraries: A Resume. IFLA General Conference, Sydney, 1988. 27. Evans Glyn T.: Library Statistics and Institutional Decision Making. IFLA General Conference, Tokyo, 1986. 28. Ford Geoffrey: A perspective on performance measurement. International Journal of Information and Library Research 1(1989)1, str. 12-23. 29. Goodall Deborah L: Performance measurement: a historical perspective. Journal of Librarianship 20(1988)2, str. 128-144. 30. Gore Daniel: The Mischief in Measurement. Library Journal 103(May 1978)9, str. 933-937. 31. Greer Arlene, VVeston Lee, Alm Mary: Assesment of Learning Outcomes: A Measure of Progress in Library Literacy. College and Research Libraries 52(November 1991), str. 549- 557. 32. Hamburg Morris et. al.: Library Objectives and Performance Measures and their Use in Decision Making. Library Quarterly 42(1972), str. 107-128. 33. Hamburg Morris: Statistical Methods for Library Management. V: Ouantitative Measurement and Dynamic Library Service. - London ; Mansell :ORYX Press, 1987, str. 31-43. 34. Hannabuss Stuart: The Concept of Performance: A Semantic Review. Aslib Proceedings 39(1987)5, str. 149-158. 35. Hannabuss Stuart: The importance of performance measures. Library Review 36(Winter 1987)4, str. 248-253. 36. Hannabuss Stuart: Introduction to performance measures: selected teaching examples. Information and Library Manager 7(September 1987)2, str. 31-37. 37. Hannabuss Stuart: Library performance and evaluation 17(February 1989)2, str. 43-44. 38. Hannabuss Stuart: Measuring the value and marketing the service: an approach to library benefit. Aslib Proceedings 35(October 1983)10, str. 419-427. 39. Hannabuss Stuart: Moving into statistics. Assistant Librarian 81 (March 1988)3, str. 39-44. 40. Harris C. (Ed.): The new university library: issues for the '90s and beyond. - London : Taylor Graham, 1994, 131 str. 41. Hernon Peter: Statistics: a component of the research Process. - Norvvood, New Yersey : Ablex Publishing co., 1991, 198 str. 42. Higham Norman: The library in the university. - London : Deutsch, 1980, 205 str. 43. Hoadley I.B., Clark A.S. (Eds.): Ouantitative Methods in Librarianship: Standards, Research, Measurement. - VVesport, CT : Greenwood Press, 1972, XV+270 str. 44. Ifidon Sam E.: The evaluation of performance. Libri 36(1986)3, str. 224-229. 45. Kaser David: Standards for College Libraries. Library Trends 31(Summer 1983), str. 7-19. 266 46. Kells H.R. (Ed.): The development of performance indicators for higher education : a compendium for eleven countries. - Pari� : OECD, 1990. 47. Koskiala S.: Measuring the performance of academic libraries in Finland. IATUL Proceedings (New Series) 3(1994), str. 62-74. 48. Lancaster F. VVilfrid, Baker Sharon L.: The Measurement and Evaluation of Library Services. - 2nd ed. - Arlington, Vrg. : Information Resources Press, 1991. 49. Line Maurice B.: Strategic planning as an instrument of improving library quality. IFLA General Conference, Stockholm 1990, Booklet2. 50. Lofgren Hans: Priority and performance evaluation: a tool for libraries. Australian Library Journal 41(February 1992)1, str. 14-30. 51. Lynch Beverly P.: University Library Standards. Library Trends 31(1982/83), str. 33-47. 52. Lynch Beverly P. (Ed.): Standards for University Libraries. - Hague : IFLA Section of University Libraries and Other General Research Libraries, 1986. 53. MacDougall Alan: Statistics in library management. Outlook on Research Libraries 6(September 1984)9, str. 5-8. 54. Matier Michael, Sidle Clinton C: What Size Libraries for 2010? Planning for Higher Education 21(Summer 1993), str. 9-15. 55. McDonald Joseph A., Basney Micikas Lynda: Academic Libraries: The Dimensions of their Effectiveness. - VVestport: Greenvvood Press, 1994, 188 str. 56. Meier R.L.: Efficiency Criteria for the Operation of Large Libraries. Library Quarterly 31(1961), str. 215-234. 57. Moore Nick: Ouantitative information in library management: national and international needs. LIBER Bulletin (1977)7-8, str. 124-127. 58. Moore Nick: The need for library statistics. LIBER Bulletin (1977)7-8, str. 24-29. 59. Morgan Steve: Performance assesment in academic libraries. - London : Mansell, 1995, Xll+211 str. 60. Pratt A.D.: Analvsis of Library Statistics. Librarv Quarterly 45(July 1975), str. 257-286. 61. Ralli Tony: Performance measures for academic libraries. Academic and Research Library 18(March 1987)1, str. 1-9. 62. Redfern Margaret: Giving an account: performance indicators for libraries. Library Review 39(1990)5, str. 7-9. 63. Revill D.H.: Availability as a performance measure for academic libraries. Journal of Librarianship 19(January 1987)1, str. 14-30. 64. Richard S.: Library use of performance indicators. Library Review 41(1992)6, str. 22-36. 65. Rzasa Phillip, Baker N.R.: Measures of Effectiveness for a University Librarv. Journal of the American Society for Information Science 23(July 1972), str. 248-253. 66. Slaverson Carol A.: The Relevance of Statistics to Library Evaluation. College and Research Libraries 30(July 1969), str. 352-361. 67. Seokho Cheweh Steven: User criteria for evaluation of library service. Journal of Library Administration 2(Spring 1981)1, str. 35-46. 68. Shaughnessy Thomas W.: Benchmarking, Total Quality Management and Libraries. Library Administration and Management, 7(Winter 1993)1, str. 7-11. 69. Sheppard Margaret: Some thoughts concerning a structural framevvork for performance indicators. Australian Academic and Research Libraries 21(March 1990)1, str. 44-47. 70. Simpson IS.: How to interpret statistical data: a guide for librarians and information scientists. - London : Library Association Publishing Ltd., 1990, 78 str. 71. Sheridan Jean: The Reflective Librarian: Some Observations on Bibliographic Instruction in the Academic Library. Journal of Academic Librarianship 16(1990), str. 22-26. 72. Slater Margaret (Ed.): Research methods in library and information studies. - London : Library Association, 1994, X+182 str. 73. Standing Conference of National and University Libraries. Advisory Committee on Performance Indicators.: Performance Indicators for University Libraries: A Practical Guide. - London : SCONUL, 1992, 44 str. 74. Strain Paula M.: Evaluation by the numbers. Special Libraries 73(July 1982)3, str. 165-172. 75. Thompson Jan: Performance review: a management tool for libraries. New Zealand Libraries 45(September 1986)3, str. 62-64. 267 76. Thompson Lavvrence S.: Historv of the Measurement of Library Service. Librarv Quarterly 21(April 1951), str. 94-106. 77. Tiefel Virginia: Output or performance measures: the making of a manual. College and Research Libraries News 50(June 1989)6, str. 475-478. 78. Veaner Allen B.: Academic librarianship in a transformational age: program, politics, and personnel. - Boston, MA : G.K. Itale, 1990, XXIII+520 str. 79. VVallace Linda K.: Customer Feedback - How to Get It. College and Research Libraries News 55(1994), str. 64-65. 80. VVallace Danny P.: The use of statistical methods in library and information science. Journal of the American Society for Information Science 36(Novembre 1985)6, str. 402-410. 81. VValch David B.: The 1986 College Library Standards: Application and Utilization. College and Research Libraries 54(May 1993), str. 217-226. 82. VVhite Travis G.: Ouantitative measures of library effectiveness. Journal of Academic Librarianship 3(July 1977)3, str. 128-136. 83. VVillemse John: Library effectiveness - the need for measurement. South Afri�an Journal of Library and Information Science 57(1989)3, str. 261-266. 84. VVinkvvorth lan: Performance indicators and quality assurance. Aslib Information 21(June 1993)6, str. 250-251. 268 PRILO�I Prilog 1: PRIMJER POKAZATELJA USPJESNOSTI RADNIH PROCESA I USLUGA � Nabava grade (radni proces, pomo�u kojeg se dolazi do grade za knji�ni�ne fondove). Pokazatelji u�inkovitosti: brzina nabave grade uspje�nosti: primjerenost nabavljene grade - tro�kova: tro�kovi nabave na jedinicu nabavljene grade produktivnosti: broj nabavljenih jedinica grade na jednog djelatnika u nabavi � Katalogizacija i klasifikacija grade (ostvarivanje primjerenih i pravilnih opisa grade, �to korisnicima omogu�uje tra�enje informacija o gradi u katalozima te nala�enje grade na knji�nim policama). Pokazatelji u�inkovitosti: vrijeme utro�eno po jedinici (opisu) uspje�nosti: to�nost (pravilnost) opisa; pravovremenost usluge; stupanj neuspje�nosti korisnika pri tra�enju informacija o gradi u katalogu i tra�enju grade na policama tro�kova: tro�kovi za katalogizaciju ili klasifikaciju jedinice � Oprema grade (postupak pomo�u kojeg se knji�ni�na grada priprema za postavljanje na police, npr., uvez, naljepnice, oznake za police itd.). Pokazatelji u�inkovitosti: vrijeme potro�eno po jedinici ili produktu uspje�nosti: to�nost (pravilnost) obavljenog posla - tro�kova: cijena opremanja jedne jedinie� produktivnosti: broj opremljenih jedinica po odgovaraju�em djelatniku � Odr�avanje knii�ni�nog fonda (postavljanje vra�ene grade te nove na police, provjeravanje grade na policama te uredivanje redoslijeda, ozna�avanje polica, preseljavanje grade). Pokazatelji u�inkovitosti: postotak sati kada grada nije na policama (grada je na koristenju) uspje�nosti: to�nost postavljanja grade, utjecaj dobre ozna�enosti polica na uspje�nost tra�enja grade tro�kova: cijena �uvanja grade po jedinici grade produktivnosti: broj pohranjenih jedinica po odgovaraju�em djelatniku � Razvoj knji�ni�nog fonda (staranje da grada odgovara potrebama korisnika, da im je dostupna u odgovaraju�em opsegu i u pravo vrijeme). Pokazatelji financijski: udio prora�unskih sredstava namijenjen razvoju fondova u�inkovitosti: koristenje; postotak zadovoljenih zahtjeva po korisniku; postotak posudenih jedinica po korisniku u odnosu na cjelokupni fond tro�kovne u�inkovitosti: cijena odr�avanja fonda po korisniku tro�kova: cijena selekcije i izlu�ivanja grade po jedinici; prosje�ni tro�kovi po jedinici kupljene grade na jednog korisnika 269 � Uvodenje korisnika u uporabu informacijskih izvora (izobrazba pojedinaca ili malih grupa o tehnikama uporabe knji�nice, tra�enju informacija te o menad�mentu informacija). Pokazatelji prodornosti na tr�i�tu: odnos stvarnih korisnika prema potencijalnima u�inkovitosti: zadovoljstvo korisnika oblicima izobrazbe; postotak ponovnog koristenja usluga knji�nice tro�kovne u�inkovitosti: tro�ak po korisniku (usporedba stupnja tr�i�nog prodora i uporabljenog vremena za odgovaraju�eg djelatnika) � Usluga online pretra�ivanja baza podataka (tra�enje informacija na instaliranim bazama podataka radi zadovoljenja specifi�nih potreba za informacijama). Pokazatelji financijski: udio prora�unskih sredstava namijenjen toj usluzi tr�i�ne prodornosti: odnos stvarnih i potencijalnih korisnika usluge u�inkovitosti: vrijeme potro�eno za jedno pretra�ivanje uspje�nosti: koli�ina kojom su potrebe uspje�no zadovoljene; postotak ponovnog koristenja usluge tro�kovne u�inkovitosti: tro�ak po korisniku usluge; odnos uporabljenog vremena i nadenih referenci u raznim bazama podataka tro�kova: cijena za jedno pretra�ivanje produktivnosti: broj pretra�ivanja po odgovaraju�em djelatniku � Publikacije knji�nice (pripremanje uputa, vodi�a, letaka i dr. radi lak�eg koristenja usluga knji�nice te informiranja korisnika o mogucnostima koristenja posebnih djelatnosti i slu�bi). Pokazatelji financijski: udio prora�unskih sredstava za tu djelatnost tr�i�ne prodornosti: stupanj korisnikovih uporaba publikacija u�inkovitosti: prosje�no vrijeme pripreme publikacije uspje�nosti: koristenje fonda tro�kovne u�inkovitosti: cijena za publikaciju prema standardu izrade tro�kova: tro�ak po stranici publikacije � Uporaba prostora i opreme (npr., studijskih prostora, prostora za odmor, relaksaciju). Pokazatelji tr�i�ne prodornosti: broj godi�njeg posjeta knji�nici na stanovnika u�inkovitosti: zauzetost sjedi�ta u studijskom prostoru (odnos zauzetih mjesta prema ukupnom broju mjesta) tro�kovne u�inkovitosti: tro�ak po korisniku prema razli�itom vremenu otvorenosti tro�kova: tro�ak na posjetu korisnika prema broju sati rada knji�nice ili njenog dijela; tro�ak na m2 prostora knji�nice � Meduknji�ni�na posudba (nabava dokumenata koje knji�nica nema) Pokazatelji financijski: udio prora�unskih sredstava za tu slu�bu tr�i�ne prodornosti: u�estalost koristenja usluge u�inkovitosti: brzina nabave dokumenata 270 uspje�nosti: pravovremena nabava dokumenata; primjerenost nabavljenog dokumenta tro�kova: tro�ak na tra�enu jedinicu grade; tro�ak na primljenu jedinicu grade produktivnosti: broj obradenih jedinica na djelatnika slu�be � Posudba (djelatnost koja korisnicima osigurava posudbu knji�ni�ne grade izvan knji�nice) Pokazatelji tr�i�ne prodornosti: prosje�an broj posudene grade na upisanog korisnika u odredenom vremenskom razdoblju (mjesec, godina) u�inkovitosti: broj transakcija na sat; prosje�no vrijeme �ekanja na tra�enu knji�ni�nu jedinicu uspje�nosti: to�nost (pravilnost) usluge, tj. odsutnost pogre�aka tro�kova: tro�ak po transakciji, cijena sata rada slu�be produktivnosti." broj transakcija po djelatniku slu�be � Informacijska djelatnost (pomaganje korisnicima pri koristenju fondova, tj. pri tra�enju brzih, referentnih odgovora, pretra�ivanju kataloga, tra�enju grade na policama, davanje savjeta o izvorima informacija te strategiji pretra�ivanja, odgovaranje na referentna pitanja i referalno upu�ivanje). Pokazatelji financijski: udio sredstava namijenjenih toj djelatnosti tr�i�ne prodornosti: odnos stvarnih i potencijalnih korisnika u�inkovitosti: broj odgovora na pitanje prema satu rada slu�be; prosje�no vrijeme �ekanja na odgovor uspje�nosti: zadovoljstvo korisnika (stupanj zadovoljenja potreba) tro�kova: tro�ak po odgovoru na pitanje; cijena sata rada slu�be produktivnosti: broj odgovora na pitanja prema djelatniku slu�be � Slu�ba teku�ih informacija, SPI (osiguravanje teku�ih informacija o novim publikacijama ili informacija o specifi�noj temi, koje zanimaju odredenu grupu korisnika) Pokazatelji tr�i�ne prodornosti: odnos stvarnih i potencijalnih naru�itelja SDI uspje�nosti: zadovoljstvo korisnika; postotak ponovnog koristenja odredenog izvora tro�kovne u�inkovitosti: tro�ak slu�be po jednom naru�itelju tro�kovni: tro�ak po izradenoj publikaciji ili obavijesti produktivnosti: broj izradenih publikacija ili obavijesti po djelatniku slu�be 271 Prilog 2: SCONUL KNJI�NI�NA STATISTIKA ZA SVEU�ILI�NE KNJI�NICE � Cjelokupni izdaci knji�nice usporedeni s izdacima sveu�ili�ta � Dotacija sveu�ili�ta knji�nici usporedena s cjelokupnim izdacima sveu�ili�ta � Izdaci za nabavu grade usporedeni s cjelokupnim izdacima sveu�ili�ta � Izdaci za nabavu knjiga usporedeni s dotacijom sveu�ili�ta knji�nici � Izdaci za serijske publikacije usporedeni s dotacijom sveu�ili�ta knji�nici � Teku�i izdaci knji�nice usporedeni s dotacijom sveu�ili�ta knji�nici � Izdaci za djelatnike knji�nice usporedeni s dotacijom sveu�ili�ta knji�nici � Izdaci za serijske publikacije usporedeni s izdacima za nabavu grade � Izdaci za stru�ne djelatnike usporedeni s izdacima za sve djelatnike knji�nice � Dotacija sveu�ili�ta knji�nici po jednom �tudentu � Izdaci za nabavu grade po jednom �tudentu � Teku�i izdaci po jednom �tudentu � Izdaci za djelatnike knji�nice po jednom �tudentu � Izdaci za nabavu grade po djelatniku knji�nice � Dotacija sveu�ili�ta knji�nici po djelatniku knji�nice � Dotacija sveu�ili�ta knji�nici po stru�nom djelatniku knji�nice � Izdaci za stru�ne djelatnike po stru�nom djelatniku knji�nice � Ostali izdaci za djelatnike knji�nice po nestru�nom djelatniku knji�nice � Knji�ni�ne police (m / korisnik) � Gradom zauzete knji�ni�ne police (m / korisnik) � Slobodne knji�ni�ne police kao % svih knji�ni�nih polica � Police za slobodan pristup kao % svih knji�ni�nih polica � Rezervne knji�ni�ne police kao % svih knji�ni�nih polica � Police zauzete gradom posebnih zbirki kao % svih zauzetih polica � Broj metara godl�njeg priliva kao % slobodnih polica � Nabava grade (m /100 korisnika) � Broj naslova serijskih publikacija na 100 korisnika � Broj �itaoni�kih mjesta na 100 korisnika � Broj sati zauzetosti �itaoni�kih mjesta na 100 korisnika � Prosje�na zauzetost �itaoni�kih mjesta (%) � Broj posudbi na 100 ulazaka u knji�nicu � Broj informacija na 100 posjeta knji�nici � Broj informacija na 100 posudenih jedinica grade � Broj informacija prema jednom zahtjevu � Broj pretra�ivanja na 100 korisnika � Udio pretra�ivanja kao % posjete korisnika uzor�nog dana � Broj posudbi u odnosu na 1oo korisnika � Udio pretra�ivanja kao % posjete korisnika uzor�nog dana � Broj posudbi na 100 korisnika � Aktivnost posudbenog pulta na 100 korisnika � Broj rezervacija u odnosu na 100 posudbi � Broj produ�ivanja posudbenog roka u odnosu na 100 posudbi � Meduknji�ni�no posudena grada drugima usporedena s posudenom gradom od drugih � Stupanj uspje�nosti meduknji�ni�ne posudbe (%) 272 Prilog 3: PRIJEDLOG UPITNIKA ZA SKUPLJANJE STATISTICKIH PODATAKA IZVJE��E O RADU VISOKO�OLSKE KNJI�NICE Zagodinu: I. dio: OP�I POPA�I O KNJI�NICI 1. Slu�beno ime knji�nice (ustanove) Ime mati�ne ustanove (za nesamostalne knji�nice): Ime knji�nice: 2. Adresa knji�nice (ulica, broj, p.p., po�anski broj i kraj) 3. Telefon: Fax: Adresa elektronske po�te: Doma�a stranica na Internetu (URL); 4. Broj�ana oznaka (sigla) knji�nice 5. Knji�nica ustanove ili zajedni�ka knji�nica (odgovarajuce zaokruziti) 1. Visoko�olska ustanova ima svoju knji�nicu 2. Nema svoju knji�nicu, ve� daje sredstva skupnoj knji�nici (naziv knji�nice) 3. Ima svoju knji�nicu, no podaci o njoj obuhva�eni su u izvje��u druge ustanove, koje 6. Status knji�nice kao pravne osobe (odgovarajuce zaokruziti) samostalna O nesamostalna O Broj upravnih (administrativnih) jedinica: Broj mjesta uslu�ivanja: 7. Odgovorna osoba visoko�olske ustanove (ili samostalne knji�nice): Prezime, ime: Akademski status: Funkcija: Telefon: 273 8. Kontaktna osoba za knji�nico a) Predstojnik knji�nice: Prezime, ime: Akademski status: Telefon: b) Voditelj knji�nice: Priimek, ime: Akademski status: Telefon: Stru�na naobrazba (stupanj i smjer): 9. Dostupnost informacijskih izvora i usluga knji�nice (odgovaraju�e zaokru�iti) a) Dostupnost izvora i usluga korisnicima: svima bez ograni�enja D ograni�enom krugu korisnika O kojima: b ) Dostupnost grade prema smje�taju: pultni sistem O slobodan pristup O kombinirani pristup koja grada je u slobodnom pristupu. koliki % ukupne grade je u slobodnom pristupu (ocjena): 10. Dostupnost usluga korisnicima (u tipicnom tjednu) (ukupni broj sati) (od do) a) ponedeljak - petak: b) subota: c) nedjelja: 11. Prostori knji�nice Ukupna uporabna povr�ina (m2): Od toga u odvojenim odjelima (m2): Ukupna du�ina polica za knji�ni�nu gradu (m): Ukupna du�ina polica zauzetih gradom (m): Ukupna du�ina polica u slobodnom pristupu (m): Ukupna du�ina polica zauzetih gradom u slobodnom pristupu (m): 12. �itaonica i �itaoni�ka mjesta Knji�nica ima odvojenu �itaonicu(e): DA NE Broj mjesta u �itaonici(ma): Ukupan broj svih �itaoni�kih mjesta: Od toga u odvojenim jedinicama: 13. Knji�nica ima automatizirane slijede�e poslove: O posudba D meduknji�ni�na posudba O nabava grade O obrada grade O izrada javnih kataloga 274 D izrada bibliografija za djelatnike mati�ne ustanove O organizacija pristupa izvorima informacija (uzajamni katalog, strane baze podataka, itd.) � prikupljanje informacija za potrebe knji�ni�nog menad�menta D drugo, �to II. dio: INFORMACIJSKI IZVORI KNJI�NICE 14. Stru�na podrucja, koja pokriva fond knji�nice (ocjena udjela u %) Humanisti�ke znanosti Dru�tvene znanosti Prirodoslovne znanosti Tehni�ke znanosti Medicinske znanosti Biotehni�ke znanosti Podrucja (%) 15. Knji�ni�ni fond (stanje 31. prosinca) a) Broj jedinica knji�ne grade Jezik knjige, bro�ure disertacije, mag., dipl., istra�iva�ki radovi serijske publikacije (novine, �asopisi itd.) UKUPNO Slovenski Drugi jezici UKUPNO b) Broj jedinica neknji�ne Jezik Slov. Drugi Jezici UKUPNO kartograf, grada s grade slikovna grada rukopisna grada glasbeni tisak, muzikalije mikrooblici (mikrofi�, mikrofilmovi itd.) proicirana grad. (diafilmi, diapozitivi., folije itd.) Jezik Slov. ; Drugi : Jezici ; UKUPNO audio grada (gram. ili CD plo�e, kasete, magnetof. trake) videosnimke i film (film. trake, video kasete itd.) ra�unal, grada (CD-ROM, diskete, drugi magnetni zapisi) sitni tisak druga grada (multimed. kompleti, igra�ke, tridimen. grada itd.) UKUPNO 275 c) Broj standarda: d) Broj patenata: 16. Broj teku�e narucenih naslova serijskih publikacija jezik Slovenski Drugi jezici UKUPNO �asopisi novine druge serijske publikacije UKUPNO Od toga narucenih naslova serijskih publikacija u elektronskom obliku: 17. Prirast knji�ni�ne grade (od 1.1. do 31.12.) a) Prirast knji�ne grade: Vrsta grade knjige, bro�ure disertacije,mag., dipl., istra�. radnje �asopisi novine druge serij, publikacije UKUPNO jezik Slovenski Drugi jezici Slovenski DfLigi jezici Slovenski Drugi jezici Slovenski Drugi jezici Slovenski Drugi jezici kupnja obvezni primjerak zamjenu dar UKUPNO 276 b) Prirast jezik Slov. Drugi jezici UKUPNO Jezik Slov. Drugi jezici UKUPNO neknji�ne grade kartograf, grada slikovna grada audio grada (gram. ili CD plo�e, kasete, magnetof. trake) rukopisna grada videosnimke i film (film. trake., videokasete itd.) glasbeni tisak (tiskana glas. grada -. muzikalije) ra�unal, grada (CD-ROM, diskete, drugi magnetni zapisi) mikrooblici (mikrofi�, mikrofilmi itd.) sitni tisak proicir. grad. (diafilmi, diapozitivi, folije '. itd.) druga grada (multimed. kompleti, igra�ke, tridimenzion. grada itd.) UKUPNO c) Prirast standarda: d) Prirast patenata: 18. Otpis knji�ni�ne grade knjige, bro�ure, maq., dipl., istra�. radovi serijske publikacije (�asopisi, novine, drugo) neknji�na grada UKUPNO 19. Javno dustupni katalozi za fond knji�nice a) Ra�unalni katalog: DA NE Godina, od koje dalje te�e obrada pomo�u ra�unala: Postotak ra�unalno obradenog fonda (neovisno o vrsti ra�unalne potpore): b) Drugi oblici javno dostupnih kataloga o fondu knji�nice: Vrsta kataloga Abecedni imenski Naslovni Abecedni stvarni (predmetni, geselski) Sistematski - UDK Sistematski - drugi Drugi, koji Nima drugih vrsta javnih kataloga D Karti�ni n D D D D � Mikrooblik � n D D D � 20. Izrada vlastitih specijaliziranih racunalnih baza podataka a) Ime baze: 277 b) Stru�no podru�je: c) Tip zbirke: bibliografska O faktografska D punog teksta O kombinirana D drugo O �to: d) Broj zapisa: e) Prirast zapisa u posljednjoj godini: f) Dostupnost zbirke: lokalno O u mre�i O g) Programska potpora, koja: 21. Strane specijalizirane baze podataka, do kojih knji�nica osigurava pristup a) Specijalizirane baze, koje knji�nica nabavlja i fizi�ki poseduje Ime baze: Znanstveno podru�je/sadr�aj: b) Specjializirane baze, do kojih knji�nica osigurava on-line pristup (fizi�ki ih ne posjeduje, no osigurava pravo koristenja) III. dio: USLUGE KNJI�NICE 22. Ra�unalne usluge knji�nice korisnicima Vrsta usluge koju knji�nica osigurava korisnicima Ra�. katalog, koji uklju�uje zapise o fondu knji�nice Drugi ra�. katalozi ili informacijski izvori (npr., strane baze, CD-ROM) Elektronske publikacije (periodika) punog teksta Nastavna grada u elektronskom obliku punog teksta Ra�. datoteke napravljene u knji�nici (osim kataloga fondova) Pristup informacijskim izvorima na Internetu Pomo� ili savjeti korisnicima pri koristenju infor. izvora na Internetu Mogu�nost koristenja elektronske po�te Refer./informacijske usluge putem elektronske po�te Mogu�nost elektr. naru�ivanja dokumenata (posudba, meduknji�ni�na posudba) Elektronsko dostavljanje grade na adresu korisnika Ra�unala za korisnike u neknji�ni�noj funkciji (npr., pisanje teksta) Uporaba progr. opreme knji�nice (uredivanje teksta, statisti�ki paketi, pregledi) Posebno prilagodena ra�. oprema knji�nice za funkcionalno ograni�ene Usluga dostupna u prostorima knji�nice da ne (bilog mat. us ili odi da dje)u tanovi elima ne Usluga dostupna na daljinu samo primarnim korisnicima da ne i drugim korisnicima da ne 278 23) Posudba, rezervacije, produzavanje i opomene a) Posudba ku�i �tudenti pedago�ki djelatnici Drugi korisnici UKUPNO knjige, bro�ure, mag., dr., itd. serijske publ. (novine.�asop.itd.) neknji�na grada UKUPNO b) Posudba u knji�nici �tudenti drugi korisnici UKUPNO knjige, bro�ure, mag., dr., itd. serijske publ. (novine,�asop.itd.) neknji�na grada UKUPNO c) Samostalna uporaba grade u knji�nici (primjer tjeden): d) Ukupan broj rezervacija grade: e) Ukupan broj produ�enja posudbe: f) Ukupan broj poslanih opomena: 24. Meduknji�ni�na posudba a) POSUDENA GRADA IZ DRUGIH KNJI�NICA (jedinica) poslani zahtjevi primljena grada Slovenija inozemstvo UKUPNO Odnos (poslani zahtjevi: realizirane narud�be) % b) GRADA POSUDENA DRUGIM KNJI�NICAMA (j primljeni zahtjevi posudena grada Slovenija inozemstvo edinica) UKUPNO Odnos (primljeni zahtjevi: realizirane narudbe) 25. Sudjelovanje u uzajemnim sustavima: a) Knji�nica sudjeluje u sustavu COBISS: DA NE punopravni �lan O pridru�eni �lan O % 279 Koliki % fonda knji�nice je ra�unalno obraden pomo�u programske opreme COBISS (ocjena): % b) Knji�nica sudjeluje u drugim uzajamnim sustavima: DA � NE O Ako sudjeluje, u kojima: 26. Informacijska djelatnost knji�nice a) Sadr�ajne informacije posredovane iz ra�unalnih baza podataka: Broj tematskih (sadr�ajnih) pretra�ivanja : Broj SDI interesnih profila: Broj baza na kojima radi SDI: b) Broj sadr�ajnih informacija posredovanih iz drugih izvora: c) Broj informacija iz kataloga: d) Broj posredovanih faktografskih informacija: e) Broj op�ih informacija: 27. Da H knji�nica organizira osposobljavanje korisnika ili grupa za uporabu knji�nice i izvora informacija? DA O NE O a) Ukupni broj organiziranih oblika osposobljavanja: b) Ukupni broj sati organiziranog osposobljavanja: c) Ukupni broj sudionika osposobljavanja: d) Da li je osposobljavanje uklju�eno u studijski program visoko�kolske ustanove? DA O NE O 28. Kopije grade (foto i drugi oblici), kojeje knji�nica napravila korisnicima ili za potrebe meduknji�ni�ne posudbe a) Kopije na papiru (broj stranica): b) Drugi oblici kopija (broj fizi�kih jedinica): 29. Publikacije kojeje u protekloj godini izdala knji�nica ili publikacije o knji�nici a) Autor: b) Naslov: IV. dio: KORISNICI KNJI�NICE 30. Aktivni korisnici, posjet i posjetioci a) Individualni korisnici: visok, nastav., suradnici, znan. djelat. drugi djelatnici visok, ustanova �tudenti drugi korisnici UKUPNO od toga iz mat. ustanove 280 b) Kolektivni korisnici: c) Posjeta knji�nici visok, nastav., suradnici, znan. djelat. drugi djelat. visok, ustanova �tudenti drugi korisnici UKUPNO od toga iz mat. ustanove d) Prosje�ni broj posjetilaca knji�nice na dan (uzorka): 31. Broj potencijalnih korisnika knji�nice a) Broj upisanih studenata na visoko�kolskoj ustanovi (31.12.) dodiplomski �tudij podiplomski �tudij (svi oblici) UKUPNO Redovni �tudij izvanredni �tudij �tudij na daljinu UKUPNO b) Broj visoko�kolskih nastavnika i suradnika te istra�ivaca visoko�kolske ustanove (31.12.): c) Broj ostalih potencijalnih korisnika, koji bi mogli koristiti usluge knji�nice (iz drugih visoko�kolskih i ostalih organizacija te zainteresirane javnosti - ocjena): d) Kojim vrstama korisnika ili organizacija su usluge knji�nice najzanimljivije/najpotrebnije: V. dio: KNJI�NI�NI DJELATNICI 32. Djelatnici knji�nice (u FTE) A) Struktura: a) STRU�. DJELATNICI S NAOBRAZBOM ILI STRU�. NASLOVOM IZ PODRU�JA BIBLIOT./INF. ZNANOSTI Dr. bibl./inf. znanosti Mr. bibl./inf. znanosti Bibl. savjetnik, visi bibl. Specijalist, bibl. specijalist Bibliotekar, vi�ji bibliot. Visi knji�ni�ar, visi knji�ni�arski referent Knji�ni�ar, knji�ni�arski Referent UKUPNO stru�ni knji�. djelatnici U redovnom radnom odnosu s stru�nim ispitom bez stru�n. ispita UKUPNO redovno zap. djelomi�no zaposleni UKUPNO djelom. zap. UKUPNO SVI ZAPOSLENI 281 b) OSTALI STRU�NI DJELATNICI Dr. znanosti Mr. znanosti Specijalist Diploma visoke �kole Diploma vi�e �kole Srednja �kola U KUPNO ostali stru�ni djelatnici T c) OPERATIVNI (RADNICI) DJELATNICI Knji�ni�ni manipulant Administr.-tehni�ni djel. UKUPNO operativni djel. d) UKUPNO voditelji UKUPNO svi djelatnici knji�nice (a + b + c + d) B) Broj djelatnika knji�nice sa stru�nom naobrazbom iz podrucja bibliotekarstva ili informacijskih znanosti (u FTE): a) stru�. knji�. djelatnici s diplomom iz podrucja knji�ni�nih i/ili infor. znan. b) stru�. knji�. djel., koji su se osposabljavali na radnom mjestu UKUPNO Sveu�ili�na diploma (i mr., spe�, dr.) Redovno zaposl. dijelom. zaposl. UKUPNO nesveu�ili�ni stupanj naobrazbe (npr., visi) redovno zaposl. dijelom. zaposleni UKUPNO UKUPNO SVI c) Ima li voditelj knji�nice obavljen stru�ni bibliotekarski ispit? DA O NE O 282 VI. diol: FINANCIJSKA SREDSTVA KNJI�NICE 33. Prihodi i rashodi knji�nice u SIT (1. sije�anj - 31. prosinacj IZVORI PRIHODA Ministarstvo �kolstva i �porta Ministarstvo kulture Ministarstvo znanosti i tehnologije mati�na ustanova vlastiti prihodi (�lanarine, zakasnine, kopiranje, prodaja publikacija...) drugi izvori, koji UKUPNO prihodi za cjelokupan program od toga za nabavu informac. izvora RASHODI Bruto pla�e sa svim davanjima Nabava knji�ni�ne grade Osiguranje i za�tita grade Tro�kovi meduknji�. posudbe Tro�kovi koristenja inf. sustava Pla�anje �lanarina Ra�unalna oprema Drugi tro�kovi (najamnine, usluge, amortizacija) UKUPNI rashodi UKUPNO INVESTICIJE zgrada i prostori drugi investicijski izdaci UKUPNO izdaci za investicije UKUPNO Upitnik ispunio: Za pravilnost podataka odgovara: Ime i prezime: Ime i prezime: (potpis) (�ig) (potpis) Datum: Primjedbe i prijedlozi: 283 Prilog 4: DEFINICIJE ZA POTREBE PRIKUPLJANJA STATISTICKIH PODATAKA 1 UVODNA OBJA�NJENJA Pri popunjavanju statistickih upitnika potrebno je u potankosti po�tivati upute i ne ostavljati neispunjene rubrike. Ako podaci koji se upisuju radi ne�ega ne odgovaraju navedenim definicijama, uvijek treba objasniti �ime se razlikuju od potonjih. Ako se ne mo�e odgovoriti na odredena pitanja preciznim podatkom, treba upisati pribli�an, te objasniti kako se do njega do�lo. Preporu�uje se izbjegavati ocjene vrijednosti podataka, jer ih se ne mo�e rabiti pri statisti�kim prora�unima. Pri popunjavanju upitnika treba koristiti slijede�e dogovorene znakove: podatak nije dostupan (knji�nica ne pohranjuje): - redovnost podataka je nula (podatak knji�nica pohranjuje): 0 ocjena vrijednosti podatka: * 2 DEFINICIJE 2.1 Broj knji�nica (engl. number of libraries) Broj knji�nica ra�una se brojem administrativnih (upravnih) jedinica i ukupnim brojem mjesta na kojima korisnici imaju pristup knji�ni�nim uslugama. � Knji�nica (engl. librarv): ustanova ili dio ustanove zadatak koje je da s radom u njoj zaposlenog osoblja prikuplja, obraduje, pohranjuje, te posreduje dokumente i informacije, koje odgovaraju informacijskim, kulturnim, istra�iva�kim, obrazovnim te zabavnim ili duhovnim potrebama korisnika. Definicija ne isklju�uje prikupljanje te posredovanje drugih dokumenata i informacija te druge usluge. Da bi ustanovu mogli ubrojiti medu knji�nice mora imati: 1) organiziranu zbirku knji�ni�ne grade; 2) osposobljene djelatnike koji garantiraju korisnicima gradu i informacije koje pokrivaju njihove potrebe; 3) odgovaraju�e radno vrijeme za usluge korisnicima; 4) potrebnu opremu te druga sredstva za provodenje knji�ni�ne djelatnosti. � Administrativna, upravna jedinica (engl. administrative unit): svaka je neovisna (samostalna) knji�nica ili grupa knji�nica koje imaju istog voditelja ili istu upravu. � Knji�ni�na mjesta rada (engl. service points): javno dostupna mjesta gdje je osoblje knji�nice na raspolaganju korisnicima za usluge kao �to su posudba, te referalna i informacijska slu�ba. Medu mjesta rada ubrajaju se samostalne, centralne knji�nice ili knji�nice odjela, pod uvjetom da u odgovaraju�em prostoru osiguravaju knji�ni�nu gradu i usluge. Mjesto rada mo�e biti stati�no ili mobilno (npr., bibliobus). Kod mobilnog mjesta rada, prema standardu ISO, pojedina stajali�ta mobilne knji�nice ne ubraja se kao pojedino knji�ni�no mjesto rada. Radi potreba preciznijeg pregleda rada knji�nica mo�e se prikupljati i podatke o mjestima posudbe bibliobusa te mjestima posudbe kolekcija putuju�e knji�nice, no, takva se mjesta onda ubrajaju u posebne kategorije Broj knji�ni�nih mjesta rada mo�e biti jednak ili ve�i, no nikada manji od broja upravnih (administrativnih) jedinica. Npr., knji�nica koja osigurava usluge korisnicima u svojim 284 prostorima te u jo� �etiri odvojena odjela (pod njenom upravom) i jednim bibliobusom, ra�una se kao 1 upravna jedinica, koja nudi korisnicima 6 knji�ni�nih mjesta rada, medu kojima je 5 stati�nih i 1 mobilno. � Zajedni�ka knji�nica (engl. shared librarv): knji�nica kojom upravlja vi�e od jedne ustanove iN njen rad financira vi�e ustanova. Sama lokacija knji�nice kod toga nije zna�ajna. Primjedba: Definiciju koristi ameri�ki nacionalni centar za prikupljanje statisti�kih podataka na podru�ju naobrazbe. UNESCO i ISO standard ne uklju�uju jo� takve vrste knji�nica. 2.2. Vrste knji�nica (engl. types of librarv) Svaku knjiznicu svrstava se tek u jednu kategoriju prema njenoj primarnoj funkciji. Tako UNESCO i ISO navode kao vrste knji�nica: nacionalne, visoko�kolske, �kolske, op�e i va�nije nespecijalizirane knji�nice. � Nacionalna knji�nica (engl. national librarv): sredi�nja je knji�nica nekog naroda ili dr�ave i neovisno o nazivu odgovorna je za prikupljanje i pohranu svih zna�ajnih dokumenata, koji nastaju u dr�avi (ISO standard) ili o odredenom narodu (UNESCO), mo�e djelovati i kao knji�nica koja pohranjuje obvezni primjerak grade. Uobi�ajno je da obavlja neke od ovih funkcija: izrada teku�e nacionalne bibliografije i retrospektivnih bibliografija; pohrana i dopunjavanje ve�e i reprezentativne zbirke strane literature uklju�uju�i dokumente o svojoj dr�avi; djeluje kao nacionalni bibliografski informacijski centar, vodi nacionalni centralni katalog itd. Knji�nice koje mo�da imaju naziv nacionalnih, a ne obavljaju navedene funkcije, ne smije se svrstavati u tu kategoriju. � Knji�nice visoko�kolskih ustanova tj. visoko�kolske knji�nice (engl. libraries of institutions of tertiarv education): u prvom su redu namijenjene studentima i nastavnom osoblju sveu�ili�ta i drugih visoko�kolskih ustanova, a mogu slu�iti i �iroj javnosti. Medunarodna klasifikacija (UNESCO) navodi slijede�e vrste knji�nica: =s> Knji�nice sveu�ili�ta i drugih sli�nih ustanova visoko�kolskog obrazovanja - glavna (engl. main) ili sredi�nja (engl. central) sveu�ili�na knji�nica ili grupa visoko�kolskih knji�nica, mogu biti razdvojene u prostoru, a imaju zajedni�ku upravu; namijenjene su cijelom sveu�ili�tu (main) ili slu�e za vi�e fakulteta (central); => Knji�nice sveu�ili�nih instituta ili fakulteta, umjetni�kih akademija, odjela, pedago�kih znanstvenih jedinica i fakultetskih katedri, kojima ne upravljaju glavne ili centralne sveu�ili�ne knji�nice; => Knji�nice visoko�kolskih ustanova koje nisu u sastavu sveu�ili�ta. Glavnu ili sredi�nju knjiznicu sveu�ili�ta/visoko�kolske ustanove (ili grupu knji�nica koje su razdvojene a imaju istog voditelja), vodi se kao posebnu administrativnu (upravnu) jedinicu, isto tako kao pojedine administrativne jedinice vodimo sve samostalne, neovisno o sveu�ili�noj knji�nici vodene knji�nice u okviru sveu�ili�ta 285 /visoko�kolskih ustanova (npr., knji�nice koje pripadaju sveu�ili�nim odjelima, institutima itd.). � Specijalne knji�nice (engl. special libraries): knji�nice koje fondovima i uslugama pokrivaju jednu disciplinu ili pojedino znanstveno podru�je. Termin se rabi i za knji�nice koje primarno slu�e specifi�noj kategoriji korisnika tj. imaju specifi�ne vrste dokumenata ili za knji�nice koje financiraju pojedine ustanove i namijenjene su potrebama njihove djelatnosti. Podjeljene su na knji�nice koje su otvorene javnosti (nude fondove i usluge svim korisnicima koji ih trebaju) i one prvenstveno otvorene u�im skupinama (fondovi i usluge slu�e zadovoljavanju informacijskih potreba njihovih primarnih korisnika), iako ponekad zadovoljavaju i informacijske potrebe stru�njaka (korisnika) izvan grupe kojoj pripada knji�nica. Specijalne knji�nice djeluju u okviru udruga, vladinih slu�bi, parlamenata, istra�iva�kih instituta (osim sveu�ili�nih), znanstvenih dru�tava, profesionalnih dru�tava, muzeja, tvrtki, obrtni�kih komora, gospodarskih komora, industrijskih poduze�a ili drugih organiziranih skupina. � Druge va�ne nespecijalizirane knji�nice (engl. other major non-specialized libraries): studijskog su (znanstvenog) zna�aja, a ne pripadaju visoko�kolskim ustanovama, niti su nacionalne, no mogu imati funkciju nacionalne knji�nice za specifi�no zemljopisno podru�je. � Narodne knji�nice (engl. public libraries): namijenene su zadovoljavanju potreba stanovnika na odredenom upravno-teritorijalnom podru�ju (lokalna ili regionalna zajednica). Slu�e op�oj javnosti ili pojedinim grupama korisnika - djeci, pacijentima u bolnicama, slijepima, vojnicima, zatvorenicima, starima itd. Njihove su usluge besplatne ili dostupne nakon uplate �lanarine (upisnine). Obi�no se pri izvje��ivanju odjeljuju narodne knji�nice koje su financirane ili ve�im dijelom financirane javno, od onih financiranih iz privatnih izvora. � �kolske knji�nice (engl. school libraries): rade u okviru �kola ni�eg stupnja od visokoskolskog; u �kolama osnovnog i srednjeg stupnja, namijenjene su prvenstveno u�enicima i u�iteljima tih �kola, mada njihove usluge mogu biti dostupne i drugim korisnicima. Odijeljene zbirke koje se mo�da rabe u pojedinim razredima u istoj �koli ne broji se posebno (niti kao dodatna mjesta rada). � Mobilne knji�nice (engl. mobile libraries): ISO standard definira kao knji�nice (obi�no su odjeli op�ih knji�nica), koje koriste posebna transportna sredstva a opremljene su tako da mogu dostaviti gradu neposredno korisnicima koji mo�da imaju ote�an pristup knji�ni�nim uslugama (pr. Knji�ni�ne kolekcije, bibliobus). 2.3 Knji�ni�ni fond, grada � Knji�ni�ni fond (engl. Collection, librarv collection): svi su dokumenti knji�nice namijenjeni korisnicima. U fond se ne ubraja grada postavljena u uredima i drugim 286 prostorima koja nije dio knji�nice, tj. nije evidentirana kao takva. O stanju fonda izvje��uje se periodi�no pri kraju definiranog razdoblja. � Rezervni fond (engl. reserve collection): definiciju daje ameri�ki standard (ANSI), odredbom da je to knji�ni�ni fond koji sadr�i gradu koju je knji�nica izlu�ila iz svojeg op�eg fonda i fizi�ki ga postavila u drugi prostor unutar ili izvan knji�nice, s namjenom da bi jo� uvijek bilo dostupno prou�avanju. Obi�no je posudba takve grade izvan knji�nice ograni�ena ili su rokovi posudbe kra�i. � Dokument (engl. document): zapisana informacija koju se smatra jedinicom u dokumentacijskom procesu, neovisno o fizi�kom obliku i zna�ajkama. Dokumenti mogu biti objavljeni ili neobjavljeni. � Publikacija (engl. publication): objavljeni je dokument; izdanje ustanove kojoj je nakladni�tvo jedina ili glavna djelatnost ili je dokument izdao autor ili ustanova koja prema zakonu nije nakladni�ka ku�a, no dostupan je javnosti (mo�e se na�i u knji�arama). Publikacija je op�i naziv za knjige, �asopise te druge tiskane ili na drugi na�in umno�ene radove. � Knji�ni�na grada (engl. librarv material): sva grada koju prikupljaju knji�nice, ureduju i daju na koristenje. Za potrebe knji�ni�ne statistike uzima se u obzir samo grada koja je stru�no obradena. � Knji�na grada (engl. librarv material in codex form): tiskane ili na drugi na�in umno�ene monografske ili serijske publikacije, sastavljene sa�ivenim ili na drugi na�in povezanim listovima s koricama. Imaju vi�e od 4 stranice. � Knjige i bro�ure (engl. books and pamphlets): tiskane su ili druga�ije umno�ene neperiodi�ne publikacije u obliku knjige. Mogu imati jedan svezak ili vi�e (fizi�kih jedinica). Knjiga ima 49 ili vi�e stranica, bro�ura od 5 do 48, iskijucivo u koricama, stranice korica se ne broje. � Neknji�na grada (engl. non-book material): nekonvencionalna grada koja nema oblik knjige t.j. tiskana ili na drugi na�in umno�ena knji�ni�na grada do uklju�ivo 4 stranice opsega, te sve vrste ostale grade na materijalnim podlogama koje nisu papir. Razlikuju se ove vrste neknji�ne grade: Kartografski dokumenti: dvodimenzionalne i trodimenzionalne karte, globusi, na�rti ili planovi, topografski modeli, karte za slijepe, snimci iz zraka itd. (osim atlasa i druge grade u knji�nom, mikro, audiovizualnom ili strojno �itljivom obliku i rukopisne grade). 287 Slikovna grada: grafike, umjetni�ki originali i reprodukcije, slike, fotografije, plakati, posteri, razglednice (osim grade u knji�nom, mikro, audiovizualnom ili strojno �itljivom obliku). Glazbeni tisak, notna grada ili tiskana glazbena grada ili muzikalije Rukopisna grada Mikrozapisi/mikrooblici: mikrofilmovi, mikrofi�evi itd. Audiovizualna grada * grada za projekcije (diafilmovi, diapozitivi, folije itd.) * audio grada (gramofonske plo�e, laserske plo�e ili CD, CD-ROM, zvu�ne kasete, magnetofonske trake, zvu�ne knjige itd.) * videosnimke i film (videokasete, filmske trake itd.) Ra�unalna grada (CD-ROM, diskete, magnetne trake i drugi magnetni zapisi) - Sitni tisak (prospekti, oglasi, letci, programi priredbi, vozne karte itd.) Druga grada (multimedijalni kompleti, trodimenzionalna grada - i igra�ke, grada pisana Brailovim pismom itd.) � Rukopis-izvornik (engl. manuscript): svaki originalni dokument pisan rukom (tekst, korespondencija, autograf, arhive pojedinih osoba) ili tipkan strojem. To je netiskana grada. Doktorske disertacije, diplomski radovi i dr. ne ubrajaju se u rukopise, ve� medu knjige i bro�ure. Rukopisi se broje prema inventariziranim jedinicama. Jedna signatura (inventarna jedinica) mo�e oznacavati jedan list papira isto kao i vi�e svezaka. Primjedba: Prema definiciji ANSI standarda rukopis je rukom pisana grada koja obuhva�a povijesne zapise na glinenim ili kamenim plo�ama, srednjovjekovne i renesansne rukom pisane knjige, kodekse te moderne rukopise, kao �to su literarni rukopisi (rukom ili strojem pisani radovi, pr. novele, eseji, drame ili poezija), ostav�tine ili osobni dokumenti te arhivski dokumenti ustanova koji sadr�e pisma, memoare, dnevnike, posebne zapise, skice ili planove, arhive obitelji ili udruga. Mogu�e je uklju�iti i neku tiskanu gradu kao pamflete, izreske iz �asopisa itd. Kod modernih rukopisa definicija uklju�uje i strojem tipkane rukopise (tiposkript). � Mikrofi� / mikrokartica (engl. microfiche): pravokutan komad filma koji sadr�i jednu ili vi�e mikrofotografija (mikroslika) obi�no rasporedenih u obliku mre�e (dvodimenzionalno) sa naslovom na vrhu. � Mikrofilm (engl. microfilm): traka je filma na kojoj linearno slijede mikrofotografije. � Mikrooblik (engl. microform): generi�ki izraz za sve nositelje mikrofotografija, obi�no za filmove s mikrofotografijama koje se mo�e pregledavati samo pomo�u opti�kih te drugih aparata. Izraz uklju�uje mikrofilmove, mikro kartice i mikrofi�eve. Diapozitivi i drugi sli�ni dokumenti uvr�teni su u audiovizualnu gradu. � Audiovizualni dokument (engl. audio-visual document): neknji�na je grada (koja nije ni mikrooblik niti elektronski dokument), za uporabu koje je potrebna posebna oprema da bi je se moglo vidjeti ili �uti. Tu su audio dokumenti kao �to su plo�e, magnetofonske trake, kasete, audio kompaktni diskovi (CD), vizualni dokumenti - diapozitivi, folije te kombinirani audiovizualni dokumenti kao - filmovi (zvu�ni), video snimke itd. 288 � Sitni tisak (engl. ephemeral): zajedni�ko je ime za razli�itu gradu koja nosi poruku rje�ju ili slikom i nije tiskana kao standardna knjiga, bro�ura ili periodi�na publikacija. Obi�no se sastoji od samo jednog lista papira koje mo�e biti vi�e puta savijen (npr., prospekt, oglas, letak, program priredbe, vozna karta, jelovnik itd.). Ne mo�e se nad u redovnoj prodaji knjizara i �iri se nekonvencionalnim putevima distribucije, a publiciranje je nekomercijalno. Strani izvori tu vrstu grade ozna�avaju "efememom" (kratkotrajnom, prolaznom). � Kartografski dokument (engl. cartographic document): konvencionalno je predstavljanje (u smanjenom obliku) stvarnih ili apstraktnih pojava koje se mogu smjestiti u prostor i vrijeme. To su: dvodimenzionalne i trodimenzionalne karte, globusi, na�rti, topografski modeli, karte za slijepe, zra�ne reprodukcije ili snimke. Definicija isklju�uje: atlase i bilo kakve kartografske dokumente u knji�noj, mikro, audiovizualnoj ili strojno �itljivoj formi. � Elektronski dokument (engl. electronic document): dokument u strojno �itljivom obliku. Definicija ukljucuje online dostupne baze podataka (treba razlikovati baze koje ima knji�nica od onih do kojih samo osigurava pristup) te korisni�ku programsku opremu. Ti dokumenti su zapisani na magnetnim, opti�kim ili drugim medijima i mogu�e ih je procesirati na ra�unalnim ili drugim srodnim napravama. Programska oprema koju koristi osoblje knji�nice ili oprema za potporu djelatnosti, ne broji se pri statistici. Kad knji�nica naru�uje gradu u CD-ROM obliku, pa to sti�e mjese�no ili druga�ije, za statistiku se broji samo "primarna" jedinica, ne i svaki disk sa a�uriranim zapisima kao dodatne jedinice. Primjedba: ISO standard navodi da elektronski dokumenti mogu biti zapisani i na papirnim medijima, za �to postoji mi�ljenje da se tirne ru�i konsistentnost definicije, pa ti navodi u ovom radu nisu uzeti u obzir. Za brojenje elektronskih dokumenata nema preciznih uputa, ISO navodi tek da ih se pribroji fizi�kim jedinicama. � Slikovni dokument (engl. graphics document): dokument u kojem prevladava slikovna predstava (nad tekstualnom/jezi�nom, glazbenom ili kartografskom). Definicija ukljucuje grafi�ke listove, umjetni�ke originale i reprodukcije, fotografije, postere, tehni�ke crte�e itd., a isklju�uje slikovnu gradu u obliku knjige ili mikroobliku, audiovizualnom ili strojno �itljivom obliku. � Tiskana glazbena grada, muzikalije (engl. printed music document): dokumenti su �iji je glavni sadr�aj predstavljanje glazbe (obi�no pomo�u nota). Mogu biti u obliku knjige ili u listovima. � Serijska publikacija (engl. serial, serial publication): publikacija u tiskanom ili netiskanom obliku, izlazi redoslijedom u dijelovima, obi�no s broj�anim ili kronolo�kim oznakama, s namjerom da izlazi neodredeno vrijeme, neovisno o svojoj periodi�nosti. U serijske publikacije ubrajaju se novine, periodi�ne publikacije i knji�ne zbirke. Definicija ne ukljucuje publikacije u vi�e dijelova, koji izlaze prema unaprijed odredenom omedenom vremenskom razdoblju. =o Novine (engl. nevvspapers): serijske su publikacije koje izlaze u odredenim �estim intervalima, obi�no dnevno, tjedno, polutjedno ili na 14 dana. Tiskane su na formatu ve�em od A3 (297 mm x 42o mm), obi�no na celuloznom papiru, bez 289 korica, sa impresumom, podijeljene na rubrike i stupce. Objavljeni prilo�i donose informacije o teku�im dogadanjima a namijenjeni su naj�iroj javnosti. Broje se kronolo�ki ili numeri�ki. => Periodi�ne publikacije (engl. periodicals): nezavr�ene su serijske publikacije koje pod istim nazivom izlaze redovito ili u neredovitim intervalima, neodredeno vrijeme. Pojedini svesci mogu biti ozna�eni rednim brojem ili datumom. Njihova zna�ajka jesu razli�iti prilo�i autora, u okviru jednog broja kao i vi�e brojeva. Dijele se na �asopise te ostale periodi�ne publikacije. Kod �asopisa se razlikuju op�i i stru�no-znanstveni. Publikacije u vremenskom redoslijedu (godi�njake) definicija uklju�uje, a isklju�uje novine i knji�ne zbirke. Definicija UNESCO novine ubraja medu periodi�ne publikacije, a definicija ISO standarda ih ne uklju�uje! * �asopisi: Op�i �asopis (engl. magazine): oblik je periodi�nog tiska koji izlazi tjedno, na 14 dana ili mjese�no, namijenjen naj�irem krugu �italaca. Objavljeni �lanci posve�eni su aktualnim dogadanjima, no poku�avaju imati te�i i vi�e analiti�an pristup. Stru�no znanstveni �asopis (engl. journal, fran. revue): oblik je periodi�nih publikacija koji u pravilu izlazi mjese�no, dvomjese�no, tromjese�no ili polugodi�nje. Nosilac je stru�ne i znanstvene misli odredenog stru�nog podru�ja, objavljeni �lanci donose nova znanja i pisani su prema normama i standardima znanstvenog pisanja (navodi se izvore i literaturu, sa�etak je na stranom jeziku, ima medunarodnu klasifikaciju itd.). * Druge periodi�ne publikacije: Oblik su periodi�nih publikacija koje, u pravilu izlaze neredovno ili povremeno, no vi�e od jednom na godinu. Objavljeni prilo�i donose informacije o radu institucija ili udruga uglavnom povezanih s njihovim teku�im poslovima (savjetovanja, seminari, izlo�be, novosti u organizaciji i proizvodnji itd.). Tu su stru�ni bilteni (poduze�a, institucija, udruga, politi�kih organa, priredbi, sajmova i dr.) te zbornici (institucija, savjetovanja i dr.). * Publikacije u vremenskom redoslijedu, godi�njaci (engl. annuals): Izlaze jednom godi�nje i ve�inom se broje tek s godinom. Izdaju ih institucije ili udruge koje u njima objavljuju informacije o svom radu. To su anali, godi�nja izvje��a, almanasi, kalendari itd. �=> Knji�ne zbirke (engl. monographic series): izlaze redovito ili neredovito, numerirane ili nenumerirane. Povezane su nadnaslovom, a svaka publikacija ima i svoj naslov. Tu su samo one knji�ne zbirke koje nemaju predviden kraj izla�enja. � Ostali knji�ni�ni dokumenti (engl. other Iibrarv documents): ostali dokumenti osim knjiga, serijskih publikacija, rukopisa, muzikalija, mikrooblika, kartografske i slikovne 290 grade, audiovizualne grade te elektronskih dokumenata. Tu su diorame i drugi trodimenzionalni dokumenti, miltimedijski kompleti, dokumenti na Brailovom pismu i dr. � Standardi (engl. standards): dokumenti koji navode op�a ili vi�e puta upotrebljiva pravila, upute ili zna�ajke proizvoda, usluga ili procesa povezanih s njima i postupaka proizvodnje; �ije po�tivanje nije obvezno. � Patenti (engl. patents): su dokumenti kojima se izumiteljima osigurava za�tita izuma (pronalaska). Patent osigurava izumitelju odnosno njegovim zakonitim nasljednicima u skladu s propisima pravo iskori�tavanja izuma (pronalaska). Primjedba: Kako standarde i patente ni ISO standard niti UNESCO preporuke ne definiraju, prijedlog je, da ih se za potrebe knji�ni�ne statistike ne ubraja u knji�nu ili neknji�nu gradu, ve� za njih vodi odvojene podatke. Broje se fizi�kim jedinicama. � Naslov (engl. title): generi�ki rije� ili fraza obi�no vidljiva na dokumentu (uobi�ajno na prvoj - naslovnoj stranici) predstavlja, identificira ga i dijeli od bilo kojeg drugog dokumenta. Kao jedinica pri brojenju "naslov" se koristi za dokument koji predstavlja posebnu cjelinu sa svojim naslovom, neovisno da li je to jedna ili vi�e fizi�kih jedinica. Duplikati ne predstavljaju novi naslov ve� dodatak broj (fizi�kih) jedinica. Nova izdanja i reprinti broje se za nove "naslove". � Fizi�ka jedinica grade (engl. phvsical unit, unit): fizi�ki je zaklju�ena i samostalno upotrebljiva cjelina grade u jednom uvezu, u koricama (tvrdom ili mekom uvezu), neovisno o broju naslova u njemu i neovisno da li ima samostalno ozna�ene stranice ili ne. Kod tiskanih dokumenata uobi�ajno je za ozna�avanje fizi�ke jedinice rabiti termin v8lum�n (engl. volume). Koherentnost definicije mo�e se poremetiti onda kada se grada naknadno uve�e u jednu knjigoveznu jedinicu ili kad se postavi vi�e primjeraka grade u zajedni�ku za�titnu ambala�u (omot, kutiju). Kod tiskanih monografskih publikacija fizi�ka jedinica je fizi�ki primjerak (svezak, volumen) ili - jedinicu definira inventarni broj i ima isto zna�enje kao inventarni primjerak. Neuvezane periodi�ne publikacije i novine broje se kao da su uvezane u fizi�ki primjerak (jedinica je dakle volumen ili cijelo godi�te nakon �to je inventarizirano, a ne pojedina�ni broj ili naslov). Treba obratiti pa�nju na to da se volumen obi�no prekriva s godi�tem, ali ne i nu�no! � Jedinice brojenja pri izvje��ivanju o veli�ini knji�ni�nog fonda su: => Kod monografskih publikacija u jednom ili vi�e svezaka to je knjigovezna jedinica ili fizi�ki primjerak knji�ni�ne grade; dakle, ako je djelo u vi�e svezaka, broji se svaki svezak posebno, isto kao i kad postoji vi�e primjeraka iste publikacije. =t> Kod periodi�nih publikacija i novina jedinica je volumen, godi�te, neovisno o mogu�nosti druga�ijeg uveza. 291 =0 Kod neknji�ne grade jedinica je svaki fizi�ki primjerak koji se samostalno koristi (gramofonska plo�a, zvu�na ili video ka�eta, kolut ili kaseta filma, dia-film, sadr�ajem povezana serija diapozitiva, mikrofilm itd.). Mikrofilmovi se broje po svitcima (kolutima), mikrofi�evi i mikrokartice po karticama. Fizi�kim primjercima broje se posteri, rukopisi, zemljovidi u listovima (ako su uvezani, jedinica za brojenje je inventarizirani primjerak grade), slike, fotografije, neuvezani glazbeni listovi, grafi�ki listovi. Mape s grafi�kim listovima i plo�e u zajednickim omotima broje se kao inventarizirana jedinica grade. I audiovizualna grada broji se pojedina�no. Dijapozitive i komade filmske trake broji se po fizi�kim primjercima, ako se koriste samostalno. Filmovi se broje po kolutima. Glazbeni zapisi na kompaktnim diskovima, snimke na �ici (engl. spool of vvire) ili na magnetofonskim trakama broje se fizi�kim jedinicama, jedino ako nisu dio kompleta koji predstavlja samostalno uporabnu cjelinu. � Prirast grade (engl. addition, acquisition): pri akviziciji knji�ni�ne grade broji se sva grada koju je knji�nica primila u teku�oj godini neovisno o na�inu nabave (kupnjom, darom, zamjenom) te je obradila i pridodaia postoje�em fondu. Uvjet za definiranje prirasta grade prema UNESCO je da je grada na raspolaganju korisnicima. Kopije primarne grade ako su obradene, broje se isto kao i originali. Ako kopirana grada nije obradena i nije dostupna korisnicima ne smije se ubrojiti. ANSI standard je, npr., o obradi precizniji i zahtijeva da grada mora biti formalno i sadr�ajno obradena te fizi�ki pripremljena za koristenje. � Otpis grade (engl. withdrawal): broje se u toku godine izlu�ene jedinice knji�ni�nog fonda (prema propisanom postupku, �to zna�i brisanje iz inventame knjige i svih kataloga). 2.4 Koristenje knji�nice (engl. librarv use) � Radno vrijeme knji�nice (engl. public service hours): vrijeme kad je knji�nica otvorena za korisnike. Prikupljaju se podaci o broju dana kad je otvorena u tjednu te broju sati koliko je otvorena na tjedan. Ako se broj dana ili sati mijenja unutar godine, treba navesti podatke za tipi�no razdoblje. Ako knji�nica ima dislocirane odjele treba odvojeno navesti podatke za radno vrijeme glavne knji�nice te za odjele. Primjedba: ISO i UNESCO ne predvidaju prikupljanje tog podatka, no ANSI standard to preporu�uje i to za tipi�an radni tjedan te suprotno slovenskoj praksi - zajedni�ki za glavnu knji�nicu i odjele. Knji�nice izvje��uju ne dupliraju�i sate radnog vremena u tipi�nom tjednu i pritom rabe slijede�u metodu: ako je knji�nica otvorena od 9 do 17 sati od ponedjeljka do petka, navodi se 40-satno radno vrijeme tjedno. Ako je njen dislociran odjel A jedno ve�e otvoren uzto jo� i od 19 do 21, ukupan broj sati rada za korisnike bit �e 42. Kad je u tom vremenu otvoren jo� i odjel B, ukupan broj sati je jo� uvijek 42, a ako je otvoren jo� dva sata neko drugo ve�e, ukupno vrijeme bit �e 44 sata. � Tipi�ni radni tjedan (engl. tvpical week): ANSI standard definira kao razdoblje kad knji�nica nije ni previse niti premalo (u prosjeku) optere�ena. Izbje�i treba vrijeme kao se u knji�nici, mati�noj ustanovi ili u okolini dogada ne�to posebno. Izabire se tjedan kad je knji�nica "normalno" otvorena i optere�ena. Uzima se 7 dana u slijedu. 292 Knji�nice koje prikupljaju podatke za cijelu godinu izra�unaju tipi�ni tjedan tako da vrijednost za cijelu godinu podijele brojem tjedana. � Posudba (engl. loan, circulations): zna�i posudivanje dokumenata korisnicima, uklju�uje evidentiranu posudbu u knji�nici (�itaonici). Definicija uklju�uje i produ�enje roka posudbe, a isklju�uje meduknji�ni�nu posudbu (posudba drugim knji�nicama ili ustanovama), koja se bilje�i posebno. Odvojeno se mo�e voditi podatke za prvu posudbu (engl. initial circulation) te za produ�ivanje roka (engl. reserve circulation). Jedinica pri brojanju posudbe je fizi�ki primjerak grade. Kod novina i �asopisa broje se kao fizi�ke jedinice uvezana godi�ta iii pojedini brojevi kod neuvezanih (pojedinih) godi�ta ili volumena. Kopije koje se daju umjesto originalne grade broje se isto kao posudba originalnih dokumenata (brojem kopiranih fizi�kih jedinica grade). Ista uputa vrijedi za brojanje jedinica posudene grade u meduknji�ni�noj posudbi. Primjedba: Posudbu kopija originalnih dokumenata koje su stru�no obradene broji se kao posudbu originalne grade. Ako kopirana grada nije obradena ne smije se ubrajati u posudbu, jer bi podaci pokvarili statisti�ka izra�unavanja (npr., pri koristenju, gdje se radi o odnosu cjelokupnog knji�ni�nog fonda i broja posudene grade)! � Meduknji�ni�na posudba (engl. interlending, interlibrarv lending, interlibrarv loan): posudba dokumenata ili kopija dokumenata (koji zamjenjuju originale) medu knji�nicama koje nemaju istu upravu. Za jedinicu koja se broji koristi se upute za brojanje jedinica posudbe ili broji naslove dokumenata, ako se radi o kopijama �lanaka i dr. dokumenata. Primjedba: Medunarodni standard preporu�uje prikupljanje slijede�ih podataka: * Meduknji�ni�na posudba unutar dr�ave (engl. interlending vvithin the countrv): Meduknji�ni�ni zahtjevi primljeni od drugih knji�nica te njihova realizacija. Meduknji�ni�ni zahtjevi poslani drugim knji�nicama te njihova realizacija. * Medunarodna meduknji�ni�na posudba (engl. interlending at the international level): Meduknji�ni�ni zahtjevi primljeni iz drugih dr�ava te njihova realizacija. Meduknji�ni�ni zahtjevi poslani u druge dr�ave te njihova realizacija. Primjedba: Ameri�ke knji�nice prikupljaju uz to i podatke o vrsti grade u meduknji�ni�noj posudbi i to broj jedinica knji�ni�ne grade koju treba vratiti (eng. returnable), to je grada za koju knji�nica koja posuduje o�ekuje, da �e joj biti vra�ena (npr., knjige, disertacije, mikrofilmske trake, zvu�ni zapisi, audiovizualna grada) i podatke o gradi koju ne treba vra�ati (eng. nonreturnable). Grada koju ne treba vra�ati su - fotokopije, faksimili, tiskane kopije mikrofilmova, elektronski dokumenti u cjelokupnoj du�ini, gratis tiskane kopije nepubliciranih izvje��a. � Korisnik knji�nice (engl. user): fizi�ka ili pravna osoba koja koristi gradu i usluge knji�nice. Korisnici nisu samo tzv. �itatelji, ve� i oni koji tra�e informacije po katalozima, priru�nicima, bibliografijama, kao i oni koji �ele da im se odredena grada umno�i, kopira, da im se restauriraju njihove publikacije i dr. Medunarodna statistika prikuplja podatke o �lanovima knji�nice (tj. upisane korisnike). 293 Primjedba: Standard ISO i preporuke UNESCO jo� ne uklju�uju udaljene korisnike (engl. remote users), mada postoje mi�ljenja da ih treba uklju�iti. � �lan knji�nice (engl. registered users): korisnici koji se u�lane u knji�nicu radi koristenja grade ili usluga u njenim prostorima ili izvan njih, u skladu s pravilima knji�nice. Pri izvjescivanju broje se samo aktivni korisnici - oni upisani �lanovi koji su usluge knji�nice koristili barem jednom u godini (razdoblju izvje��ivanja) ili oni koji su usluge koristili na daljinu. � Potenicijalni (mogu�i) korisnici (engl. population served, potential users): Kod op�ih knji�nica to je ukupan broj stanovnika podru�ja koje knji�nica opslu�uje. Kod �kolskih knji�nica to je ukupan broj u�enika i u�itelja u osnovnim ili srednjim �kolama kojima slu�i knji�nica. Kod visoko�kolskih knji�nica ukupan je broj studenata i visoko�kolskih nastavnika te ili drugih visoko�kolskih ustanova. Kod nacionalnih knji�nica to je broj stanovnika dr�ave na po�etku razdoblja za koje se izvje��uje. Podatak o broju potencijalnih (mogu�ih) korisnika razlikuje se od podatka o stvarnim korisnicima knji�nice. � Posjetioci (engl. visitors, user visits): ISO standard i UNESCO ne predvidaju prikupljanje tog podatka, no neke zemlje prikupljaju podatke o broju posjeta, brojanjem na vratima tj. pri ulasku u prostore knji�nice (engl. gate count), gdje se svaka osoba broji toliko puta, koliko je puta u�la kroz vrata. Za potrebe na�ih upitnika evidentirat �e se svakog korisnika toliko puta koliko je posjetio (mo�e to biti i vi�e puta u istom danu) knji�nicu ili neki njezin odjel ili slu�bu (mjesto rada), da bi ili posudio gradu (ku�i ili za �itaonicu) ili produ�io posudbu, vratio gradu ili rezervirao i mo�da dobio odredene informacije. Zapisat �e se i posjeta neupisanih (po�asnih ili drugih) korisnika. Ako korisnik sve poslove obavi na jednom mjestu odjednom, radi se o jednoj posjeti, isto treba brojati jednu posjetu ako je korisnik samo produ�io rok posudbe. Kao posjeta ne bilje�i se korisnik koji je do�ao po ranije naru�enu i za njega pripremljenu gradu, ve� prije naru�eno tematsko pretra�ivanje, u knji�nici zaboravljen rokovnik itd. Posjetioce priredbi broji se odvojeno od ostalih korisnika knji�nice. Posjetilac priredbe je svatko tko je posjetio priredbu ili vi�e njih u odredenom danu, uz brojanje i ne�lanova. Ako je posjetio vi�e priredbi u istom danu, broji ga se toliko puta, koliko je priredbi posjetio. Posjet priredbi prikazuje se odvojeno od posjete i to kao "posjet priredbi". Podatke za tu posjetu ne prikuplja medunarodna statistika, tako da nema niti definicije u standardima. � Obrazovanje korisnika (engl. librarv instructions, user education, bibliographic instructions): izvje��uje se o ukupnom broju svih obrazovnih oblika koje je izvela knji�nica. Tu pripadaju, npr., uvodna predstavljanja knji�nice i njenih fondova, predstavljanja pred u�enicima u razredu ili studentima, razgledavanja knji�nice. Uklju�eni su svi oblici koje je knji�nica izvela u svojim ili drugim prostorima, no ne i oni koje su druge institucije organizirale radi svojih potreba u prostorima knji�nice. Ako se pojedni obrazovni oblik izvodi u vi�e navrata, broji se kao jedan, isto tako se posjetioci pri tome broje samo jednom. Primjedba: ISO i UNESCO ne predvidaju prikupljanje tog podatka. 294 � Online pretrazivanje (engl. online search): za potrebe knji�ni�ne statistike to je pretrazivanje knji�nice za njenog korisnika, ograni�eno na jednu temu, pretra�uje se jedna ili vi�e baza podataka, na jednom ili vi�e hostova. Pri brojanju ne rade se razlike medu bibliografskim, faktografskim ili bazama punog teksta. Primjedba: ISO i UNESCO ne predvidaju prikupljanje tog podatka. � Referentne usluge (engl. reference transactions): broje se usluge kod kojih se radi o posredovanju takvih informacija; za formiranje kojih je potrebna uporaba znanja, preporuka, obja�njenja ili uputa, koje djelatnici knji�nice dobiju iz jednog ili vi�e izvora informacija. Izvore predstavlja tiskana i netiskana grada, strojno �itljive baze podataka (uklju�uju�i baze za u�enje poduprto ra�unalom), katalozi i druge zbirke, razni zapisi te druge knji�nice, ustanove ili osobe (unutar ili izvan knji�nice) na koje je knji�ni�ar uputio korisnika. U primjeru, da kao odgovor na pitanje knji�ni�ar posreduje informaciju koju je dao kao odgovor ve� na jedno od prija�njih pitanja, pa tako nije iznova koristio izvore informacija, uslugu se broji ipak kao novu referentnu uslugu. Knji�nice daju i jednostavne informacijske upute, koje pobolj�avaju logisti�ku uporabu knji�nice a za njih nije potrebna uporaba znanja, preporuka, obja�njenja ili uputa; potrebni su tek izvori koji opisuju knji�nicu, npr., radno vrijeme, na�rt prostorija, priru�nici. Takve usluge se ne�e ubrajati. Primjedba: ISO i UNESCO ne predvidaju prikupljanje tog podatka. � Informacije (engl. information): ni standard ISO niti UNESCO ne navode prikupljanje podataka o davanju informacija, pa tako ne navode ni definiciju informacije ili jedinice za brojanje. Jedan od mogu�ih na�ina bilje�enja posredovanih informacija pri kojem se grupiraju prema vrsti postavljenog pitanja je: - Op�e informacije (upute): daju se u pravilu ne-bibliografski podaci za koje obi�no nisu potrebni referentni izvori (npr., vrijeme otvaranja knj�nice, lokacija �asopisa u knji�nici, obja�njenja o ku�nom redu knji�nice itd.). Jedinica za brojanje je svako rije�eno pitanje o odredenoj stvari, predmetu tra�enja. - Informacije iz kataloga: daju se informacije iz vlastitih ili centralnih kataloga (u obliku listi�a, ra�unalnoj ili drugoj formi) te iz uzajamnih kataloga. Namjena informacije je da pomo�u nje korisnik nade put do samog izvora (npr., da li knjiga postoji u Mariborskoj knji�nici? Gdje se mo�e na�i djelo Ivana Cankara: Hlapci? Koja se djela U. Eca mogu na�i u slovenskim knji�nicama? Jedinica za brojanje je broj odgovora na postavljena pitanja, mo�e biti i broj posredovanih bibliografskih podataka. - Sadr�ajne informacije: odgovori su na zaklju�ena pitanja, �to je svako RP (retrospektivno pretrazivanje) ili SDI profil. To su termatska pretra�ivanja pri kojima se za davanje odgovora rabi vi�e izvora informacija ili specializiranih baza podataka. Jedinica za brojanje pri RP je broj izradenih pretra�ivanja, mo�e biti i broj bibliografskih jedinica u tom pretra�ivanju. Jedinica brojenja pri SDI je broj izradenih individualnih ili kolektivnih profila u razdoblju izvje��ivanja, a mo�e biti i ukupan broj bibliografskih podataka svih izradenih SDI profila u tom razdoblju. 295 - Informacije referalnog tipa: korisnika se upu�uje pri rje�avanju njegovog pitanja na druge kompetentne osobe i ustanove ili organizacije. Informacije se mogu mjeriti kvantitativno (npr., broj pitanja u odredenom vremenskom razdoblju, vrijeme potrebno za odgovore, broj pitanja na pojedinim mjestima uslu�ivanja, broj pitanja u odnosu na vrstu, kategorije korisnika, izvori kori�teni za pripremu odgovora itd.) ili kvalitativno (pomo�u testova ili �tudijama korisnika o zadovoljstvu odgovorima). � Koristenje knji�nice udaljenim pristupom (engl. remote use): to je koristenje zbirki i usluga kada korisnik sam fizi�ki ne obide knji�nicu. Npr., uporaba slu�be za dostavu grade; pristup katalozima knji�nice ili drugim bazama podataka koje knji�nica izraduje. Korisnik rabi usluge knji�nice pomo�u terminala izvan nje, telefonom, elektronskom postom ili naru�ivanjem usluga ili grade telefaxom. Primjedba: Taj na�in koristenja knji�nice ISO i UNESCO jo� ne uklju�uju. � Korisnici s udaljenim pristupom (engl. remote users): korisnici koji imaju lozinku za uporabu knji�nice s udaljenosti. Primjedba: Medunarodni standard i UNESCO jo� ne uklju�uju tu vrstu korisnika. 2.5 Tro�kovi (engl. expenditure) i prihodi knji�nice (engl. income) u nacionalnoj valuti (engl. national curencv) ^ � Teku�i tro�kovi (engl. operating/ordinarv expenditure): sredstva potrebna za neometano poslovanje knji�nice, npr., pla�e zaposlenih, nabavu grade, uvezivanje grade, najamninu prostora itd. Radi se o izdacima koji nastaju djelovanjem knji�nice. Medu njima se dijele: * Izdaci za zaposlene (engl. expenditure on emplovees): ukupan iznos sredstava upotrijebljenih za pla�e i nagrade, razne dodatke i druge sli�ne tro�kove. * Izdaci za nabavu grade (engl. acquisitions): tro�kovi za nabavu svih jedinica prirasta knji�nog fonda. * Drugi izdaci (engl. other expenditure): tro�kovi uvezivanja, najamnine, usluga, amortizacija. � Investicije (engl. capital expenditure): tro�kovi koji nastaju kupovinom novog osnovnog sredstva ili njegovim �irenjem tj. nabavom dodatka nekom osnovnom sredstvu (novac upotrijebljen za prostor, opremu, novogradnje ili pro�irenja, namje�taj itd., pa i nabava po�etnog knji�nog fonda ili namje�taja za nove ili pro�irene prostore). � Prihodi (engl. income): prikuplja se barem podatke o prihodima iz sredstava prora�una ili od mati�ne ustanove, vlastitim prihodima te ostalim izvorima. Primjedba: ISO I UNESCO ne predvidaju prikupljanje podataka za prihode, no prikupljanje se preporu�a, jer se podaci mogu upotrijebiti za izra�unavanje nekih 296 indikatora mjerenja rada knji�nica. Podatke prikuplja i Europska komisija za svoju statistiku knji�nica. 2.6 Djelatnici knji�nica - u FTE jedinicama (engl. librarv staff, librarv employees) Bilje�i se stanje na kraju razdoblja izvje�civanja. Djelatnici knji�nice su sve osobe koje rade za knji�nicu i za to primaju naknadu. Medunarodna statistika knji�nica bilje�i ukupan broj (stalnih ili dijelom) zaposlenih u ekvivalentu punog radnog vremena - FTE (engl. full tirne equivalent) i pri tome posebno broj: a) stru�nih djelatnika koji imaju odgovarajuce diplome s podru�ja knji�ni�nih ili informacijskih znanosti (engl. trained librarians holding an official diploma in librarianship or information science); b) stru�nih djelatnika koji su se za rad u knji�nici obu�avali na poslu, prema odgovaraju�em programu i pod nadzorom (engl. trained librarians who have received their training in the form of an extended period of work under supervision in a librarv), te c) ostalih zaposlenih u knji�nici. � Stru�ni djelatnici sa stru�nom naobrazbom iz knji�ni�arstva (engl trained librarians): prema UNESCO-u su zaposleni djelatnici koji su zavr�ili �kolovanje iz knji�ni�nih i/iJi informacijskih znanosti. �kolovanje je moglo biti formalno (visoko�kolska diploma ili naslov s podru�ja knji�ni�nih ili informacijskih znanosti) ili putem profesionalnog obrazovanja odredeno vrijeme u samoj knji�nici (stru�na obuka) pod stru�nim nadzorom (vodenjem). Primjedba: Kod koristenja podataka o djelatnicima knji�nica mora se voditi ra�una da je usporedivanje podataka na medunarodnom nivou upitno (radi razli�itog klasificiranja knji�ni�nih djelatnika ili razli�itih definiranja stupnja naobrazbe, koji je potreban za to, da bi se djelatnika ubrojilo u stru�no, a ne pomo�no knji�ni�no osoblje). � Full-time ekvivalent: metoda prora�unavanja dijelom zaposlenih djelatnika u odgovaraju�i ekvivalent broja za puno radno vrijeme zaposlenih djelatnika. Primjer, zaposlena su 3 djelatnika, dva rade 1/4 a jedan 1/2 radnog vremena, tako da je FTE tih triju osoba 0.25 + 0.25 + 0.50 = 1 FTE (puno radno vrijeme zaposlen) djelatnik knji�nice. 2.7 Prostori i oprema (engl. librarv buildings and eguipment) Primjedba: Medunarodni standard ne predvida prikupljanje tog podatka niti ne navodi definicije, a UNESCO preporu�uje prikupljanje. � Netto korisna povr�ina knji�nice (engl. net assignable area): zbir je svih prostora (u m2) u svim dijelovima zgrade, namijenjenih djelatnosti knji�nice. Uklju�uje prostore za korisnike i �itaonice, prostore za pohranjivanje tj. skladi�tenje grade, prostore za rad s korisnicima (uklju�ivo s prostorima za kataloge), informacijski prostor, prolaze medu tim prostorima, prostore za kopirne strojeve i ostale uporabne 297 povr�ine. Ne ubrajaju se: ulazi tj. predprostori, prostori za transport grade, prostorije domara i slu�be sigurnosti, toaleti, dizala ili stepeni�ta i ostali prostori koji nisu posebno namijenjeni djelatnosti knji�nice. Broj m2 uporabne povr�ine dobiva se mjerenjem prostora izmedu unutarnjih zidova. Ako su police ili ormari ugradeni u zidove, prostor kojeg zauzimaju broji se kao uporabna povr�ina. Isto se ubraja prostor koji zauzimaju stupovi ili ostali arhitektonski elementi konstrukcije. � Sjedi�ta u �itaonicama (engl. study seat): stolice namijenjene korisnicima knji�nice neovisno o tome koriste li gradu knji�nice ili svoju. � Kapacitet �itaonica (engl. seating capacitv): sjedi�ta u �itaonicama (studijska mjesta) prikazuju se za cijelu knji�nicu, uklju�uju: sjedi�ta u �itaonicama, u prostorima za skupni rad i u prostorima za odmor, u u�ionicama za seminare, u audiovizualnim prostorima, sjedi�ta za poslijediplomante i drugo osoblje fakulteta te sjedi�ta u prostorima za tipkanje ili pisanje i u sobama seminara (ako su na raspolaganju korisnicima). Sva se ostala sjedi�ta koja ne slu�e �tudiju (npr., uz kataloge, u auditorijima, u kavanama itd.) ne ubrajaju, a ne ubrajaju se ni sjedi�ta u prostorima koji nisu normalno dostupni korisnicima (npr., u predavaonicama i konferencijskim dvoranama). � Kapacitet spremi�ta / knji�ni�ne police (engl. volume capacitv, linear metres of shelving): vodi se broj jednostranih knji�nih polica u metrima. Ubraja se samo police koje su namijenjene redovnom fondu. Police za gradu koja je u obradi, �eka odlaganje ili sortiranje, police za privremeno odlaganje itd., ne ubrajaju se u kapacitet. Knji�ni�ne police u slobodnom pristupu su na onim mjestima gdje korisnici imaju neometan pristup. Knji�ni�ne police u zatvorenim spremi�tima su one kojima korisnici obi�no nemaju pristup, a iznimno pod nadzorom. 2.8 Fotokopije i kopije grade u mikrooblicima, izradene u knji�nici (engl. photocopies and microforms produced by librarv) Ubrajaju se kopije knji�ni�ne grade koje izradi knji�nica za korisnike iz svoje grade i one kopije koje zamjenjuju originalne dokumente u (meduknjiznicnoj) posudbi. Ne broje se kopije koje sami korisnici naprave (npr., na kopirnim strojevima sa zetonima, u prostoru knji�nice). Jedinica brojanja je za: kopije na papiru (engl. paper copies): broj listova ili pri dvostranom kopiranju, broj stranica, mikrooblici /mikrozapisi/ (engl. microforms): broj fizi�kih jedinica (primjeraka). 298 Prilog 5: UPITNIK O UTVRDIVANJU USPJESNOSTI POSLOVANJA U SLOVENSKIM VISOKO�KOLSKIM KNJI�NICAMA 1. Ali ste seznanjeni s problematiko merjenja uspe�nosti (ang. librarv performance measurement) knji�nic? (mo�en je en odgovor) n sem �e sli�al-a, vendar ne vem natan�no, kaj zajema n sem �e sli�al-a in tudi prebral-a temeljno literaturo o tem H problematiko poznam zelo dobro n metode merjenja uspe�nosti uvajam v svoji knji�nici H o merjenju uspe�nosti knji�nic �e nisem seznanjen-a 2. Na�tela bom nekaj virov o merjenju uspe�nosti visoko�olskih knji�nic, vi pa ozna�ite, kateri so vam poznani in kako dobro: Poli Rosvvitha : Measuring quality : international guidelines for performance measurement in academic libraries. Muenchen : Saur, 1996 (IFLA publications ; 76). H ne poznam n poznam, a ne uporabljam v praksi H poznam in uporabljam v praksi Van House Nancy A.: Measuring academic librarv performance : a practical approach. Chicago ; London : ALA, 1990. n ne poznam O poznam, a ne uporabljam v praksi n poznam in uporabljam v praksi Librarv performance indicators and librarv management tools. Luxembourg : European Commission, 1995. H ne poznam d poznam, a ne uporabljam v praksi n poznam in uporabljam v praksi Kantor Paul B.: Objective Performance Measures for Academic and Research Libraries. VVashington, DC : ARL, 1984. n ne poznam O poznam, a ne uporabljam v praksi n poznam in uporabljam v praksi 3. Na kak�en na�in v va�i knji�nici zbirate podatke, ki jih potrebujete za planiranje, odlo�anje in predstavljanje va�e dejavnosti? (mo�nih je ve� odgovorov) H tak�nih podatkov ne zbiramo n zbiramo jih v okviru letne knji�ni�ne statistike d podatke zbiramo z ob�asnimi raziskavami n podatke zbiramo z rednimi raziskavami H v okviru knji�nice obstaja informacijski sistem za podporo mened�mentu 299 4. Ali ugotavljate ceno (stro�ke) za posamezne slu�be oziroma storitve v va�i knji�nici in tak�ne podatke uporabljate pri planiranju oziroma odlo�anju? (mo�en je en odgovor) n ne, tovrstnih analiz ne opravljamo, ker uspevamo voditi knji�nico brez njih O ob�asno izra�unavamo, koliko nas stane posamezna slu�ba oziroma storitev � tovrstne analize izvajamo redno O drugo, kaj 5. Ali redno ugotavljate uspe�nost delovanja va�e knji�nice, njenih slu�b oz. posameznih storitev? H da, kako n ne, zakaj ne 6. Kako mora po va�em mnenju delovati visoko�olska knji�nica, da bi bila uspe�na? 7. Se vam zdi, da imate dovolj znanj o metodah ugotavljanja uspe�nosti knji�nic? n da, imam n ne, nimam 8. Menite, da se uspe�nost na�ih visoko�olskih knji�nic ocenjuje s pomo�jo primernih metod in rezultatom primerno tudi finan�no nagrajuje? (mo�en je en odgovor) O ne, je popolnoma vseeno, kako uspe�no delujejo H da, uspe�nej�e knji�nice so bolje nagrajene � drugo, kaj 9. Bi vi osebno podprli projekt definiranja za slovenske visoko�olske knji�nice primernih kazalcev uspe�nosti? (mo�en je en dogovor) d da � ne Dne vem, nisem prepri�an-a o smiselnosti tega 300 Prilog 6: PRIMJER ISPISA KNJI�NI�NE STATISTIKE VISOKOSKOLSKIH KNJI�NIC KNJI�NICA Akademija za glasbo AGRFT Akademija za likovno umetnost BF, Centralna biotehni�ka knji�nica BF, Knji�nica oddelka za agron. BF, Gozdarska knji�nica BF, Oddelek za lesarstvo BF, Oddelek za zootehniko BF, Oddelek za �ivilstvo EF, Centralna ekonomska knji�. Fakulteta za arhitekturo FDV, Osred.dru�bos.knji�. Knji�nica FE in FRI Fakulteta za farmacijo Fakulteta za gradbeni�tvo in geodezijo Fakulteta za kemijo in kemij.tehn. FMF, Astronomska knji�nica FMF, Fizikalna knji�nica FMF, Knji�nica katedre za meteorologijo FMF, Matemati�na knji�nica FMF, Knji�nica za mehaniko Fakulteta za pomor, in promet Fakulteta za strojni�tvo Fakulteta za �port FF-OHK-Arheologija FF-OHK - Azijske in afri�. �tudije FF-OHK - Bibliotekarstvo FF-OHK - Etnol. in kult.antrop. FF-OHK-Filozofija FF-OHK - Geografija PRIRAST Knji�nega gradiva 125 427 762 298 903 627 484 1.024 2.050 5.261 504 2.245 1.418 263 927 827 94 189 49 1.388 67 507 1.794 759 654 861 376 365 834 1.053 neknji�. gradiva 304 4.609 430 276 2 5 13 434 300 1.111 - 202 - - - - 5 - 1 365 2 15 1.955 - - 20 7 - 2 561 standardi - - - - - - 67 3 20 - - - - - 5 - - - - - - - 112 - - - 1 - - - Patenti - - - - - - - 1 15 � - - - 4 - - - - - - - - - - - - - - - - SKUPAJ 429 5.036 1.192 574 905 632 564 1.462 2.385 6.372 504 2.447 1.418 267 932 827 99 189 50 1.753 69 522 3.861 759 654 881 384 365 836 1.614 od tega nakup knji�nega grad. 125 288 456 63 520 231 279 665 1.409 2.278 378 1.170 939 136 524 640 94 91 22 1.101 62 311 1.002 416 654 161 24 350 755 219 Odpis � .T 49 U - - � � -~ 1.00 4i u - � �* 1.97J - - 43- - 32 iS - - - - - � - 301 KNJI�NICA Akademija za glasbo Center za teatrologijo in filmografijo Akademija za likovno umetnost Centralna biotehni�ka knji�nica * Knji�nica oddelka za agronomijo Gozdarska knji�nica BF, Oddelek za lesarstvo BF, Oddelek za zootehniko BF, Oddelek za �ivilstvo Ekonomska fakulteta Fakulteta za arhitekturo Osred.dru�bos.knji�. J. Gori�arja Knji�nica FE in FRI Fakulteta za farmacijo * Fakulteta za gradbeni�tvo in geod. Fakulteta za kemijo in kemij.tehnol. Astronomska knji�nica Fizikalna knji�nica Knji�nica katedre za meteorologijo Matemati�na knji�nica Knji�nica za mehaniko Fakulteta za pomorstvo in promet Fakulteta za strojni�tvo Fakulteta za �port FF - Oddelek za arheologijo FF - Oddelek za azij. in afri�ke �t. FF - Oddelek za bibliotekarstvo FF - Odd. za etnolog.in kult.antrop. FF - Oddelek za filozofijo FF - Oddelek za geografijo FF - Oddelek za germanske jezike FF - Oddelek za klasi�no filologijo FF - Oddelek za muzikologijo �t. stud. / strok. del. knji�nice 377 30 141 1.578 299 244 82 104 728 853 323 534 772 332 556 312 18 109 1.449 177 252 63 133 260 167 209 117 �t. u�nega osebja / strok. del. knj. 100 7 32 135 20 20 15 10 13 66 11 67 40 33 67 36 3 31 109 39 40 19 7 15 42 15 19 10 �t. enot gradiva / akt. upor. 30 551 39 15 71 22 24 102 14 32 23 50 22 18 36 18 38 89 8 17 193 43 41 23 104 99 69 118 obisk / strok. del. 6.930 596 2.366 715 2.650 1.883 3.501 1.920 16.765 12.184 5.000 6.587 4.414 4.550 3.377 1.975 2.535 4.646 3.407 1.259 2.240 1.615 16.257 5.066 4.022 3.630 �t. izpos. enot grad. / strok. del. 5.329 1.386 7.518 2.041 12.140 6.660 5.769 3.669 6.648 33.287 11.491 2.731 5.436 80 3.074 3.400 744 2.173 4.377 2.331 2.524 5.845 11.833 908 554 3.253 4.239 16.320 11.314 4.699 7.040 �t. izpos. enot grad. / akt. upor. 10 20 30 5 45 13 19 41 16 57 15 9 8 4 6 5 12 19 1 10 17 3 9 12 68 81 26 119 izdatki knji�. / akt. upor. 11.292 50.230 20.540 187.155 11.957 8.256 19.518 7.051 10.932 22.335 8.996 30.094 27.715 6.757 12.756 34.670 11.005 4.925 17.952 27.123 34.235 izdatki knji�nice / izpos. enoto 1.140 2.492 676 36.083 209 550 2.283 897 151.136 2.688 3.774 3.920 1.983 2.546 1.474 5.038 1.260 364 2.005 1.252 421 263 333 287 izdatki knji�. / obisk 877 5.797 2.149 103.001 416 518 1.247 740 1.872 2.820 3.300 1.740 5.016 1.585 1.266 1.818 1.104 264 744 556 o" C ss "o C b rn m D W<;> ?tf Uco C/5 ^J -H -1 ZABR POSL P J> 3> S* t i S� co a o q ?; 5 03 00<
 
Izvedba, lastnina in pravice: NUK 2005-2014    |    pogoji uporabe    |    napišite svoje mnenje    |    na vrh