Varaždinski učitelj digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje ISS& 1(113-7237 Godina 3 / Broj 4/ 2020. Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Varaždinski učitelj digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje Varaždin, kolovoz 2020. ISSN 2623-7237 2 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Nakladnik Varaždinski učitelj -digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje Glavni i izvršni urednik Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Grafička priprema i dizajn Zoran Hercigonja Izdanje časopisa Godina 3 / Broj 4/ 2020. Kontakt e-mail: zoran.hercigonja@gmail.com ISSN 2623-7237 3 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sadržaj: 1. Anica Kovačic-Tehnički dani u 4. razredu......................................................[5] 2. Klementina Lindič-Vještina čitanja..............................................................[15] 3.Martina Bizjak-Orijentacijsko trčanje kao oblik interdisciplinarnog povezivanja.....[22] 4.Martina Bizjak-Razredništvo tijekom karantene..............................................[28] 5.Silvija Permoser-Tombola, didaktička igra?............................................................[34] 6.Silvija Permoser-Učionica u prirodi.............................................................[45] 7.Maja Škerjanec-Sigurno na suncu.............................................................[51] 8.Maja Škerjanec-Motivacija u tjelesnom odgoju.............................................[56] 9.Lea Opravž Ostrelič-Uporaba IKT-a u nastavi engleskog jezika........................[62] 10. Maja Grbec Švajncer-Suradnja izmedu škole i muzeja..................................[75] 11.mr.sc.Vesna Nosic-Školski „biseri" iz hrvatskog jezika 2009.2019................................................................................................[83] 12.Alenka Juršnik-Kazalište kao izvannastavna aktivnost.................................[108] 13.Alenka Juršnik-Čitam.Čitaš li?Čitaj!....................................................................[117] 14.Aleš Dolinšek, Alenka Juršnik-Osnovni tehnički elementi rukometa u osnovnoj školi.......................................................................................................[127] 15.Valerija Jazbec-Odgoj za zanimanja u prilagodenom programu osnovne škole s nižim obrazovnim standardom.................................................................................[136] 16.Valerija Jazbec-Timski rad u odjelu posebnog programa odgoja i obrazovanja.............................................................................................[144] 17.Vesna Nosic-Imena metodički model nastavnog sata...................................[153] 18.Jasmina Petek Pelcl-Daroviti učenici i matematika......................................[174] 19.Andreja Kolarič-Učenje kroz pokret i igru...................................................[181] 20.Petra Ivanušič-Poticanje pozitivnih emocija „primjer dobre prakse"...................................................................................................[189] 21.Nataša Satler-Dvostruko iznimne djece......................................................[196] 22.Tamara Jerič Miholič-Problematizacija spolne specifične socijalizacije.............................................................................................[204] 23.Mojca Mlakar-Primjer dobre prakse u radu s učenikom s malim poremecajima na razini procesa slučaja........................................................................[211] 24.Lucija Andric-Predstavljanje esperanta učenicima razredne nastave...............[218] 25.Maja Vučko-Prvi dani u prvom razredu djece s poteškocama u razvoju............[225] 26.Nuša Zadražnik-Učitelj i dramatizacija.......................................................[233] 27.Marija Žigart-Srčani e-učitelj uz COVID 19.................................................[242] 28.Tjaša Čamernik-Javna svijest o jezičnim poremecajima................................[249] 29.Dragica Kosi-Škola Summerhill................................................................[258] 30. Maja Grbec Švajncer - Uporaba usmene povijesti u nastavi za devete razrede...................................................................................................[266] 31.Klavdija Šanca-Poticaji i prepreke na profesionalnom putu specijalnih i rehabilitacijskih pedagoga................................................................................................[277] 32. Katja Zupančič Krajnc -Utjecaj pažljivosti u glazbenu bajku.......................................................................................................[287] 4 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad TEHNICKI DAN u 4. razredu Anica Kovačič, profesorica razrednega pouka, OŠ Ljudski vrt, Župančičeva ulica 10, 2250 Ptuj, Slovenija 5 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Tehnički dani obvezni su dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogučuju učenicima povezivanje i primjenu znanja u životnim situacijama. U četvrtom su razredu tehnički dani povezani s ciljevima prirodne znanosti i tehnologije, društvene znanosti, likovne umjetnosti i glazbe. Bavimo se ekološkim sadržajima, a veliku pažnju posvečujemo i spoznaji da smo svi odgovorni za prirodu. Isto radimo i s glazbom, kao što od ambalažnog otpada izradujemo glazbeni instrument. U prirodni znanosti i tehnologiji naučili smo o važnosti odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada. Studenti su naučili o korisnosti odbačenih predmeta i razvili ekološku svijest. U umjetnosti glazbe, tijekom planiranja projekta izrade instrumenata od ambalažnog otpada. Neuobičajeni glazbeni instrumenti radeni su od otpadnog materijala i prema planu napravljenom na temelju vlastitog iskustva. Svaki je napravio svoj instrument, koji se sastojao od različitih predmeta. Istražili su različite zvukove i otkrili da otpad od ambalaže može biti i sjajan glazbeni instrument. Učenici su bili opušteni i kreativni na poslu. Na kraju smo pripremili galeriju recikliranih glazbenih instrumenata i razredni koncert. Važno je naučiti studente da štede prirodne resurse. Posebnu pozornost posvečujemo uštedama materijala i korištenju višekratnog otpada. Ključne riječi: integracija znanja, ekologija, recikliranje, ambalažni otpad, instrument 6 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Interdisciplinarno povezivanje znanja jedna je od mogucnosti praktične provedbe različitih strategija učenja. U razredu se bavimo različitim aspektima iste teme, a kao rezultat toga nastavnici moraju koristiti raznolikiji skup nastavnih metoda, oblika i tehnika. To je metoda poučavanja kojom se odredena jedinica učenja istovremeno podučava kroz različite nastavne discipline. [1] Dakle, INTERDISCIPLINARNO POVEZIVANJE je jedan od ključnih čimbenika u procesu učenja.To je način rada gdje su pojedini predmeti medusobno povezani. Učinak učenja ili znanja je na taj način veci kod učenika, jer imaju priliku nadograditi svoj rad, ideje i kreativnost. Cilj tehničkog dana bio je da učenici povežu glazbu s drugim umjetnostima i različitim tematskim područjima te da upoznaju korisnost odbačenih predmeta i razviju ekološku svijest. Istodobno, svjesni su da se ambalažni otpad može ponovo upotrijebiti, istražiti različite zvukove, razviti motoričke sposobnosti i osjecaj prilikom rada s različitim materijalima i cijene svoj rad i rad razrednika. Ljudsko okruženje može biti ugodno uredeno i zdravo, ali može biti i zagadeno ili čak degradirano. Pokušavamo ukloniti štetne pojave i posljedice, a toga moramo biti svjesni svaki dan i što treba učiniti. [2] Danas smo svi dobro svjesni vrste negativnih utjecaja koje ljudske aktivnosti imaju na okoliš. Pogotovo one koje osjecamo na vlastitoj koži i vidimo u svojoj okolini. Koliko snažno utječemo na okoliš u našoj svakodnevnoj potrošnji i na ono što se dogada s predmetom kad više nije upotrebljiv - stavljamo ga u odlagalište, spalimo ili ponovo upotrebljavamo. Uključeni smo u program EKO škola, a takoder pobudujemo brigu učenika za okoliš i prirodu. Osnovni zadatak je izgraditi emotivan i profesionalan odnos prema upravljanju okolišom i prirodom novim idejama i inicijativama. Svakodnevno se privikavamo na odvajanje otpada, vodeci računa o energetici i upravljanju vodom. 7 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 2. INTERDISCIPLINARNO POVEZIVANJE U četvrtom razredu ekološki sadržaj ugraden je u sve školske predmete. U jezičnom obrazovanju bavimo se tekstovima, koji se odnose na odvajanje otpada, a pojedinačni tekstualni zadaci iz matematike povezani su s ekološkim sadržajem. U likovnoj umjetnosti stvaramo od otpadnog materijala i biramo teme povezane s ekologijom. U glazbenom obrazovanju imamo temu iz kurikuluma pod nazivom Reciklirani orkestar, gdje se svake godine od otpadnog materijala stvaraju originalni i zanimljivi glazbeni instrumenti. Provedba projekta eko-tehničkog dana uključivala je interdisciplinarnu vezu: GUM - proizvodnja instrumenata od ambalažnog otpada, istraživanje raznih zvukova, prezentacija glazbenih instrumenata NIT - pokazuju da se odredeni otpad može ponovno upotrijebiti DRU - briga za okoliš SLJ - čitanje tekstova koji se odnose na ekologiju , opis instrumenta LUM - izrada od otpadnog materijala, slikanje instrumenata, priprema galerije. 2.1. EKOLOGIJA U KURIKULUMU za 4. razred Učenici nauče mudro mijenjati okoliš. Stoga se upoznaju s tehničkim i tehnološkim postupcima prijenosa i izmjena tijela, tvari, energije i podataka i njihovom racionalnom uporabom. Shvacaju da moramo sačuvati prirodne resurse. To znači održavanje raznolikosti i raznolikosti u prirodi izbjegavanjem nenadoknadivih procesa koji smanjuju i uklanjaju razlike u prirodi. [3] 2.2. PROVEDBA EKO TEHNIČKOG DANA U četvrtom su razredu tehnički dani obvezni dio nastavnog plana i programa osnovne škole. Ovi dani omogucuju učenicima interdisciplinarno povezivanje, primjenu znanja u životnim situacijama, a istovremeno omogucuju sudjelovanje u užem i širem okruženju. Važno je upoznati studente sa odvajanjem otpada tijekom praktičnog rada. Rad je osmišljen kako bi potaknuo medusobnu suradnju, pomoc i razmjenu. Buduci da je naglasak u četvrtom razredu na učenju da učim, medusobno su povezani ekološki sadržaj razdvajanja i recikliranja i 8 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. interdisciplinarno povezivanje, korištenje različitih strategija čitanja i učenja. Postavili smo sljedece ciljeve: • razvijanje svijesti i osjetljivosti na okoliš i ekološke probleme te sposobnosti da budu svjesni svoje vrijednosti i ranjivosti, • prepoznati da proizvodnja i svakodnevni život stvaraju otpad o kome treba voditi računa i da se neki otpad može ponovno upotrijebiti, • koristiti različite materijale, alate i procese obrade i povezati svojstva materijala i metoda obrade: preoblikovati, rezati, lijepiti, zalijepiti, • se upučuje da slijede plan ili skicu radnog procesa u proizvodnji predmeta, • izraduju reciklirane glazbene instrumente od otpadnih materijala, • naviknuti se na čiščenje nakon posla. Uključila sam sljedece didaktičke sustave: prezentacija zvuka i slike, razgovor, objašnjenje, metoda pisanog rada, rad s tekstom, metoda praktičnih radova. Učenici su na poslu koristili sljedeča nastavna sredstva: knjige, računalo s pristupom internetu, projektor, slike, autentični tekstovi i ambalažni otpad. Istraživanje ekoloških sadržaja odvijalo se putem sljedečih oblika učenja: frontalna, individualna. Za konačnu provedbu ekološkog sadržaja trebalo mi je 5 školskih sati i medusobno su se povezali sljedeči predmeti: društvena znanost, prirodna znanost i tehnologija, slovenski jezik, likovna umjetnost, glazba. Časovi su bili različiti i individualizirani. 2.3. POSTU PAK AKTIVNOSTI Pametna oluja za uvodnu motivaciju „RECIKLIRANJE" • Ponovimo osnovna znanja o zaštiti prirode • Učenici su bili podijeljeni u homogene skupine. Svaka je skupina dobila tekst iz knjige Mali koraci koji ima veliki utjecaj na čišči svijet. [4] Ovaj zabavni vodič donosi puno ideja za manje zagadenja: o uštedi energije i vode, prehrani koja manje opterečuje okoliš, recikliranju, zaštiti prirode i njezinih stanovnika i sve više i više. 9 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Odabrali su strategiju čitanja [5] da sažmu sadržaj. Pripremili su ispis za plakat i predstavili ga kolegama. • Stalak za otpad (na sredini učionice). • Poredajte predmete po materijalima (npr. Boce zajedno) • U predmetu Glazba umjetnosti imamo projekt pod nazivom Reciklirani orkestar. Učenici stvaraju glazbene instrumente od ostataka materijala i tako ambalažni otpad može postati sjajan instrument s malo mašte i vještine. Upute za rad nalaze se u neovisnoj radnoj knjižici za glazbu, dok se uči o korisnosti odbačenih predmeta i razvija se ekološka svijest. • Izrada vlastitog instrumenta koji se mora sastojati od više različitih predmeta i biti ce takav da možete s njim izvoditi što više zvuka: (slika 1) Slika 1: Gitara i klarinet Slika 2: U galeriji novih glazbenih instrumenata 10 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Konceptualne ideje, priprema plana, materijah. • Izvršenje zadače • Prezentacija "GALERIJA NOVIH GLAZBENIH INSTRUMENATA". • Učenici su uživali u svom poslu i zabavili se. • Vježbali su vještine medusobne suradnje. • Predstavili su i imenovali svoje glazbene instrumente (slika 3). Slika 3: Svaki učenik predstavlja svoj instrument, od čega je instrument izraden i prezentira zvuke tog instrumenta. Slika 4: Sviraju zvukove na svom glazbenom recikliranom instrumentu, svirajuci ih, ali mogu i pjevati. 11 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 5: Formiraju se glazbeni sastavi Na kraju su instrumente rasporedivali u puhačke, gudače, trube i sastavili razredni orkestar u kojem su svirali na reciklirane instrumente i pjevali. Učenici su medusobno izmjenjivali glazbene instrumente i tako pokušali svirati na drugim glazbenim instrumentima. Nakon toga uslijedio je razgovor - procjena tijeka školskog dana. Uz pomoč svega što je stvoreno tijekom ovog EKO-tehničkog dana, pripremili smo izložbu u školskom prostoru dogadanja, gdje su i ostali učenici mogli vidjeti zapise, fotografije, proizvode i probati reciklirane glazbene instrumente. Glavne aktivnosti ekologije usmjerene su na zaštitu prirode i ujediniti napore ljudi za uravnotežen odnos prema prirodi, racionalno korištenje prirodnih resursa i održavanje prirodne ravnoteže bez razarajučih posljedica za sva biča našeg planeta. [6] Planiranje rada: Učenici su imali četrnaest dana, za sastavljanje skice za glazbeni instrument i prikupljanje odgovarajučeg ambalažnog otpada. Donijeli su i poluproizvode (perforirane boce i čepove, rezali žice, izrezali dijelove iz kutija) kako bi se u školi mogli sastaviti, dizajnirati i dodati oznaku za recikliranje. 12 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Materijal i pribor: • Sa sobom donose različite ambalaže otpada koja bi se mogla koristiti za izradu glazbenih instrumenata (boce, boce, limenke, plastične posude, ljepljiv trak, škare, Ijepilo, slamke, strune, elastika, karton...) 3. ZAKLJUČAK Moramo biti svjesni da su svi ljudi odgovorni za prirodu i da svojim djelovanjem možemo sačuvati naš planet, pa je zbog toga potrebno djeci usaditi ekološke vrijednosti vrlo rano. Studenti vole učiti i isprobavati nove metode i oblike, pa je potrebno pripremiti obrazovni rad na način, da učenici budu što motiviraniji i da pokušaju pronaci načine za rješavanje problema zaštite prirode. Potrebno je ojačati svijest da smo svi odgovorni za prirodu. Svi zajedno moramo biti svjesni, da ne smijemo nesmotreno zagadivati prirodu i da čak i mali koraci mogu doprinijeti boljoj buducnosti planeta. Stečeno znanje uz pomoc različitih metoda i oblika, a potkrijepljeno primjerima iz svakodnevnog života, dugotrajnije je, svjesnije i smislenije. Smatram da je interdisciplinarno povezivanje vrlo prikladan oblik rada sa učenicima, na ponavljanju i učenju. 13 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. POPIS LITERATURE [1] Medpredmetno povezovanje kot strategija za kakovostno učenje učencev v osnovni šoli, Medpredmetno_URN_NBN_SI_doc-TW57QGYK.pdf [2] Več avtorjev, OKOLJSKA VZGOJA, učbenik za izbirni predmet; medpredmetno področje v osnovni šoli; Založba Obzorja, Maribor, 2002. [3] UČNI NAČRT - Naravoslovje in tehnika [4] Glenn Murphy, Majhni KORAKI, Založba Mladinska knjiga , Ljubljana, 2011. [5]M. Kerndl, "Bralna pismenost-bralne učne strategije", ZRSS, http://www.os- dob.si/files/2014/11/BUS_predstavitev_posameznih_strategij.pdf (Dostop: 7. 3. 2018). [6] http://misijazeleno.si/o_misiji_zeleno/kaj_je_ekologija/ <7. 3. 2018>. [7] Učbeniki in delovni zvezki, "Radovednih pet", Rokus, 2019. 14 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad VJESTINA CITANJA Klementina Lindič OŠ Gorišnica, Slovenija 15 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U radu su prikazane različite mogucnosti tijeka nastave, od rada u učionici do rada u knjižnici. Pokazani su različiti suvremeni pristupi nastavi, s naglaskom na vještinu čitanja. Takoder su predstavljeni različiti grafički organizatori, koji pomažu učenicima, da nauče suštinu i organiziraju učenje na način, koji ga čini razumljivijim i lakšim. Buduci da postavljanje dobrog pitanja nije nimalo lak zadatak, stavljamo naglasak na postavljanje pitanja uz pomoc kucice za čitanje, gdje su pitanja pozicionirana po katovima od najnižeg do najvišeg. Buduci da je u nastavi vrlo važna povratna informacija i samorefleksija, prezentacija takoder predstavlja primjer iz prakse. Na satu društva, na temu panonskog svijeta u petom razredu, naglasak je bio na osnovnim elementima vještine čitanja i mogucnosti suradnje sa školskom knjižnicom. Ključne riječi: dobra pitanja, knjižnica kao prostor za učenje, grafički organizatori 16 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 1. UVOD Uvodenje inovacija u nastavu je danas vrlo je važno. Sve više i više se uvodi rad po parovima i grupni rad. Pogrešno je pretpostaviti da se učenici samo zato što sjede u grupama po automatizmu i uče u grupama. Razvrstavanje učenika u grupe rijetko znači da oni zapravo rade u grupama s bilo kojim oblikom diferencijacije. Lako je danas večina razreda več strukturirana po grupama ili parovima, još uvijek je večina aktivnosti individualnog karaktera ili se radi o podučavanju cijelog razreda [2]. Učenici u grupi takoder trebaju točno definirane zadatke, koji im pomažu, da s njihovim udjelom doprinesu boljem radu cijele grupe. Učitelji, medutim, moraju shvatiti, da učenje znači kretanje kroz različite razine mogučnosti, sposobnosti (kapacitet), katalizatore i kompetencije [4]. 2. PROVEDBA SATA NASTAVE 2.1. OPIS NASTAVNE SITUACIJE Na početku nastavnog sata su učenica u igri Od 5 do 0 morali suradivati kako bi ispunili zadani zadatak. Najprije im je pročitan najteži opis. Ako su pronašli rješenje, dobili su 5 bodova. Svaki sljedeči opis bio je lakši i donio je manje bodova. Nakon što su otkrili rješenje, slike rješenja su rasporedili na praznu kartu, koja je bila projicirana na tabli. Uz pomoč ove igre došli smo do najave teme nastavne lekcije, koju su učenici sami otkrili: Panonski svijet u Sloveniji. 2.2. GLAVNI DIO SATA Nakon uvodne motivacije dogovorili smo se, kako bi izgledao naš rad u knjižnici. U knjižnici su učenici bili podijeljeni u heterogene grupe. Svaka je grupa imala zadatak, da objasni jednu od značajki panonskog svijeta. Na raspolaganju su im 17 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. bile rode, hrana, reljef i panonska kuca. Buduci da smo bili u knjižnici, mogli su naravno koristiti različitu literaturu, a na raspolaganju su imali i računalo. Postavili smo ciljeve lekcije i učenici su započeli svoj rad. Kada su ciljevi jasno definirani i predstavljeni na početku nastave, učenici vjeruju da ih mogu postici. Njihovo samopouzdanje raste s napredovanjem u stjecanju vještina, a to samopouzdanje pomaže u održavanju motivacije i dobrog, vještoga rada [5]. Učenici su zatim provodili planirane nastavne zadace, pomocu ljestvice razumijevanja [3] medusobnih povratnih informacija, povratne informacije od učitelja, knjižničara ... Svaki učenik u grupi imao je odredenu ulogu, što je vidljivo iz slike 1. Navaja vir Naredi Oblikuje povzetek vprašanja VODJA Ključne besede Slika1: Zadace svakog učenika u grupi Dogovorili smo se, da ce učenici svoje spoznaje i zaključke zapisivati u obliku cilja koji ce imati pet kolutova. Svaki kolut ima svoju ulogu: tema, sažetak, ključne riječi, pitanja i izvor. Gotovo se svaki neumjetnički tekst temelji na odredenoj hijerarhiji. Na primjeru novinskog članka, učitelj pokazuje kako se hijerarhija odražava kroz naslove, podnaslove, podebljani i sitni tisak. Vratili smo se u razred, gdje su grupe izvijestile o svojim spoznajama. Svaka je grupa na tablu zalijepila svoj dio lista, što je u konačnici dalo rješenje u obliku cilja. 18 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. U razredu smo se posvetili pitanjima, koja su nam pomogla ponoviti i utvrditi obradenu materiju. Prilikom postavljanja pitanja učenici su se pomogli s kucicama pitanja, što nam pomaže postaviti zahtjevnije pitanja na višoj razini. Sami učenici su pitanja razvrstali po katovima prema kriteriju kompleksnosti. Tako ih navikavamo da postavljaju pitanja viših taksonomskih stupnjeva. S vremenom ce biti pitanja: OPIŠI, NABROJI, TKO, ŠTO i slično zamijenjena riječima UTEMELJI, PREDVIDI, DOKAŽI, USPOREDI, OSMISLI, KRITIČKI POJASNI... Slika 3: Kucica pitanja 2.3. ZAKLJUCAK SATA Na kraju nastave učenici su proveli samovrjednovanje i dali povratne informacije o svom radu. Učenici su riješili listic Što mislim o svom radu te tako dali učitelju povratnu informaciju o svom radu i osjecanjima tijekom nastavnog sata. Povratne informacije su informacije o tome kako napredujemo u nastojanjima da postignemo cilj [6]. Istraživanja pokazuju da povratne informacije poboljšavaju učenje, usmjeravaju ka samoregulacijskom učenju i najjače utječu na rezultate učenja kada dolaze od učitelja ka učeniku, jer učitelj izvješcuje što učenici znaju, kako razumiju, gdje rade pogreške, što ne razumiju. Povratne informacije su od iznimne je važnosti u formativnom pracenju, jer ih učenici uzimaju u obzir u daljnjem učenju, a učitelj u daljnjem planiranju nastave [7]. Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. ZAKLJUCAK Jedan od ključnih aspekata takvog učenja je povjerenje. Povjerenje znači da učenici vjeruju, da učitelj vjeruje u njih, te osobito kada imaju probleme. To takoder znači da učitelj pokazuje razumijevanje sa stavove i poglede učenika, čak i ako mu se kao odrasloj osobi mogu činiti previše jednostavnim. Učitelj mora očekivati da ce učenici uspjeti ili da ono što žele naučiti je vrijedno učenja (Cornelius - White, [1]. Takav način poučavanja pokazuje puno pozitivnih stvari. Učenici su više motivirani za rad, njihovo se samopouzdanje jača, osjecaju se važnijim, vide se kao suradnici procesa učenja ... U takvim nastavnim satima učitelj je osoba koja nije frontalni diktator. On traži od učenike dokaze o tome kako doživljavaju njegove nastavne sate, o osobnom uspjehu u ulozi nositelja odnosno inicijatora promjena, o svojoj razini inspiracije i o tome kako svoju strast dijeli sa svojim učenicima [4]. 20 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. POPIS LITERATURE [1] Cornelius - White, J.(2007). Learner-centered teacher-student relationships are effective: A meta - analysis. Review of Educational Research, 77 (1), 113 - 43. [2] Galton, M., Patrick, H. (1990). Curriculum provision in small primary schools. London: Routledge. [3] Holcar Brunauer, A., Bizjak, C., Cotič Pajntar, J., Borstner, M., Eržen, V. et al. (2016). Formativno spremljanje v podporo učenju: priročnik za učitelje in strokovne delavce. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. [4] Hattie, John A.C.(2018) Vidno učenje za učitelje, maksimiranje učinka na učenje. Prevod Lingua Service. Svetovalno - izobraževalni center MI, Griže. [5] Schunk, D.H. (1996). Goal and self-evaluative influences during childrens cognitive skill learning. American Educational Reasearch Journal, 33, 359 - 82. [6] Wiggins, G. (2012). Seven Keys to Effective Feedback. Educational Leadership, 70(1), 10-16. [7] Yunker, B. A. (2003). The nature of feedback in a community of composing. V M. Hickey (ur.), Why and how to teach music composition: A new horizon for music education. Reston, VA: MENC: The National Association for Music Education, str. 233-242. 21 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad ORIJENTACIJSKO TRCANJE KAO OBLIK INTERDISCIPLINARNOG POVEZIVANJA Martina Bizjak, prof. tjelesne i zdravstvene kulture Srednja gradbena, geodetska in okoljevarstvena šola Ljubljana, Slovenija 22 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U članku je opisano orijentacijsko trčanje organizirano na sportski dan škole, povezano s različitim sadržajima i različitim predmetima (kemija, biologija, fizika). Naglasak je na interdisciplinarnoj vezi. U orijentacijskom trčanju, koje se odvija po točno odredenoj ruti, učenike na različitim točkama čekaju zadaci koje pripremaju nastavnici različitih predmeta. U zadacima se izmjenjuju teorija i praksa. U takvoj organizaciji sportskog dana učenici su aktivni, istodobno ponavljajuci odredene sadržaje i povezujuci ih jedan s drugim. Na kraju se zadaci predaju nastavnicima koji ih pregledavaju i ocjenjuju. Uspješni učenici takoder mogu biti nagradeni. Nagrade odreduje svaki nastavnik, a učenici odlučuju žele li da učitelj uzme u obzir rezultat ili ne. Učitelji su takoder aktivno uključeni u organizaciju i provedbu sportskog dana i više nisu samo pratitelji, vec i suraduju dajuci prijedloge kao i njihovom provedbom. Ključne riječi: sportski dan, orijentacijsko trčanje, interdisciplinarne veze 23 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 1. UVOD U današnjem društvu sve više prevladava informacijska tehnologija . Preplavljeni smo papirologijom zbog čega se krečemo znatno manje. Učenici su zasuti materijalima za učenje, a u slobodno vrijeme koriste razne tehnologije i društvene mreže zbog čega su sve manje fizički aktivni, imaju manje društvenih kontakata te im se pogoršava tjelesna kondicija. Kao rezultat toga, kod djece se javljaju mnoge bolesti i sve veča tjelesna težina. U školi smo se na organizirani sportski dan odlučili za orijentacijsko trčanje.. Kombinirajuči različite sadržaje naučene u školi, istovremeno smo osigurali druženje i zabavu. Buduči da večina učenika doživljava trčanje kao monotono i dosadno, ono kao oblik aktivnosti nije popularno kod učenika. Neki to rješavaju slušajuči glazbu ili se jednostavno prepuštaju svojim mislima. Ali pravih je trkača malo, a navike trčanja su im obično razvijene od ranije. Uz orijentacijsko trčanje usmjerili smo ih, koliko god je to moguče, na aktivnost koja ih motivira, daje im osječaj slobode i istovremeno ih educira. 2. ORIJENTACIJSKO TRČANJE Orijentacijsko je trčanje rekreativna aktivnost u kojoj se osoba kreče po nepoznatom terenu, uglavnom kroz šumu. Sudionik mora, što je prije moguče, pretrčati ili prehodati zadanu rutu, uz pomoč mape, karte ili kompasa. [2] Orijentacijsko se trčanje može obaviti i u gradskim parkovima ili u blizini škole. Kontrolne točke mogu biti predmeti u prirodi, razni natpisi na panoima ili zgradama; lozinke koje moraju točno prepisati; mjesta na kojima žigom potvrde, da su pronašli točku. [3] To je aktivnost, koja kombinira tjelesnu i mentalnu aktivnost. Može biti samo ugodna i opuštena rekreacija u prirodi, ali može biti i vrhunski sport. [1] 2.1. TRČANJE OPISANOM RUTOM Medu svim oblicima i mogučnostima, odlučili smo izvesti orijentacijsko trčanje kao trčanje opisanom rutom. Kod ove vrste trčanja ruta nije označena na karti, več učenici na startu dobivaju upute koje opisuju rutu kojom moraju trčati ili hodati. Prema potrebi, učenici mogu dobiti mapu kako bi im pomogla na putu ali nije neophodna, jer moraju sami slijediti opise puta. Na uputama se nalaze i kontrolne točke koje je potrebno pronači uz obavljanje različitih zadataka. Staza je kružna što znači da su start i cilj na istome mjestu. Trči se u grupama od dva do pet učenika u koje se učenici sami podijele, ali u grupi nikad ne može biti samo jedan učenik. Opis zadane rute vodi učenike od jedne kontrolne točke do druge, što u prirodi mogu biti različiti objekti. Na putu odgovaraju na razna pitanja čime je razbijena monotonija trčanja. Posvečujuči se svojim zadacima i istovremeno pronalazeči različite kontrolne točke, trčanje postaje vrsta zabave. Učenici započinju trčati u intervalima od 2 do 5 minuta - ovisno koliko je udaljen konačni cilj i koliko je učenika u grupi. Minutu prije početka učenici stižu na početnu točku gdje grupa dobije upute i opis zadane rute. Učenici ispunjavaju list 24 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. potrebnim podacima i pripremaju se za početak. Na cilj učenici grupe moraju doči zajedno. Vrijeme se zaustavlja kada posljednji u grupi stigne na cilj, odnosno kada preda list. 2.2. MEDUPREDMETNA NASTAVNA VEZA Uza sve navedene sadržaje i aktivnosti, naše orijentacijsko trčanje namijenjeno je i interdisciplinarnom povezivanju predmeta. U tu svrhu, povezali smo učitelje različitih struka i upoznali ih s našim namjerama. Odaziv je bio vrlo dobar, jer su svi bili voljni sudjelovati i pripremiti zadatke koje su učenici dobili na kontrolnim točkama. Svaki nastavnik (kemija, biologija, fizika) pripremio je set pitanja za učenike od 1. do 4. razreda, različitih stupnjeva težine. Kada su učenici stigli na pojedinu kontrolnu točku gdje su ih čekali nastavnici, mogli su birati izmedu lakih, srednjih i teških pitanja. Svaki točan odgovor donio im je odredeni broj bodova. Pitanja iz lakog skupa nosila su 1 bod, srednjeg 3 boda, a za teška pitanja dobivalo se 5 bodova. Ako je odgovor bio pogrešan, nisu dobili bodove. Na kraju smo zbrojili bodove. Ovisno o rezultatima, učenici su sami mogli odlučiti žele li da učitelj u školi uvaži rezultat ili ne, npr: ako se učenik nalazi izmedu dvije ocjene. Skup pitanja za 1. godinu: Biologija: Lagano: Kako izmjerimo otkucaje srca u mirovanju odnosno minimalan broj otkucaja srca? a. odmah nakon budenja, mjereci nekoliko puta zaredom b. prije početka vježbanja c. odmah nakon vježbanja d. prije nego što odemo spavati Umjereno: Što je aerobna vježba? Vježba pri kojoj tijelo koristi energiju: a. samo iz masti b. samo od proteina c. uz prisutnost kisika d. u nedostatku kisika Teško: Kako organizam reagira na produljenu tjelesnu aktivnost? a. disanje je mirno, otkucaji srca se smanjuju b. krv cirkulira sporije kroz kardiovaskularni sustav c. disanje se ubrzava, povečava se broj otkucaja srca d. disanje je mirno, koža je blijeda i vlažna Kemija: Lagano: Koji mineral nedostaje tijelu kada dolazi do mišičnih grčeva? a. cink b. kalcij c. magnezij d. natrij Umjereno: Koja je funkcija krvožilnog sustava u našem tijelu? 25 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. a. prenosi kisik (O2) i hranu b. prenosi ugljični dioksid (CO2) c. brine o regulaciji tjelesne temperature d. opskrbljava tijelo kisikom (O2) i hranom te uklanja ugljični dioksid (CO2) Teško: Koji izraz u žargonu koristimo za bolove u mišicima? Imenuj. Tada se u tijelu odvija kemijska reakcija i stvara se nova tvar. Koja tvar nastaje? Fizika Lagano: Staza oko jezera duga je 5000 m. Prelazimo je za sat vremena. Kolika je naša brzina? a. 2,5 km / h b. 5 km / h c. 4 km / h d. 10 km / h Srednje: Automobil se krece jednakomjerno ubrzanim gibanjem. Brzinu od 108 km/h postiže nakon 10 s. Koliki je put prešao u tih 10 sekundi? a. 1080 m b. 300 m c. 108 m d. 150 m Teško: Koliko visoko moramo podici željeznu kuglicu mase 7,6 kg da bi se njena potencijalna energija povisila za 19 J. Pri zadatku uvažite g = 10 m / s2. a. 14,44 m b. 1,9 m c. 4 m d. 0,25 m 3. ZAKLJUČAK U modernoj se školi povečava potreba za interdisciplinarnom integracijom. Ovaj trend slijedimo i u našoj školi. Postigli smo to da učitelji budu više uključeni u dogadanja i organizaciju sportskog dana, te je tako lakše sudjelovati u samoj izvedbi. Suvremeni je trend povečanje tehnološke pismenosti, odnosno upotrebi IKT-a i na sportskom danu. Naš slijedeči zadatak bit če da učitelje na kontrolnim točkama zamijenimo s QR kodovima. Svi potrebni podatci i odgovori učenika postat če odmah dostupni i zabilježeni na računalu. 26 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. POPIS LITERATURE [1] Vahčič, N. in Mlakar, M. (2001). Orientacijski tek (Priručnik). Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport, Ljubljana [2] Kristan, S. (1994). Osnove orientiranja v naravi. Radovljica: Didakta. [3] Zorman, J. (2016). Orientacijski tek v osnovni šoli (Diplomsko delo). Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport, Ljubljana 27 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad RAZREDNISTVO TIJEKOM KARANTENE Martina Bizjak, prof. tjelesne i zdravstvene kulture Srednja gradbena, geodetska in okoljevarstvena šola Ljubljana, Slovenija 28 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Nitko nije bio spreman za situaciju nastalu pojavom novog koronavirusa. To je sa sobom donijelo dodatne stresne situacije i opterecenja za sve - učenike, roditelje i nastavnike. Nitko nije imao iskustva suočavanja s takvim okolnostima, te su se svi "preko noci" morali prilagoditi novom načinu života i rada. Kako je to utjecalo na pojedince? Roditelje? Kakav su stres doživljavali pojedinci u nedostatku socijalnih kontakata? Članak govori o osobnom iskustvu učiteljice razredne nastave, reakcijama učenika i roditelja. Ključne riječi: učenje na daljinu, koronavirus, stres, socijalni kontakti, karantena 29 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD U vrijeme koronavirusa obrazovanje se iz školskih klupa prenijelo u domove pojedinaca i odvijalo se putem nastave na daljinu. Kako je učenje na daljinu utjecalo na učenike i koliko je važno da se ono odvija u školi? U početku je bilo dosta problema. Učenici dolaze iz različitih sredina; neki nisu imali radne uvjete, neki nisu htjeli raditi, neki se nisu pronašli, neki pak nisu imali tehničku podršku, internetsku vezu, neki su dolazili iz neorganiziranih obitelji u kojima je bilo i nasilja. Mjere izolacije tijekom koronavirusa takoder su imale i pozitivne posljedice, jer su učenici razvijali i neke nove vještine, suočavali se s frustracijama te promjenom okoliša. Nekima je posao od kuče odgovarao i bili su još uspješniji i susretljiviji. Napravili su više i bolje, uglavnom zato što su mogli bolje organizirati svoje vrijeme, bez vremenskih pritisaka i rokova za dovršavanje odredenih zadataka i projekata. 2. MINDFULNESS- OSVJESCIVANJE, USREDOTOČENA SVJESNOST Zbog okolnosti u kojima se nalazimo, osvješcivanje je izuzetno važno i pokazalo se vrlo učinkovito u suočavanju sa stresom koji je nastao u ovoj izvanrednoj situaciji. Osvješcivanje je temeljna komponenta ljudske svijesti i mentalne sposobnosti koja se može razviti i ojačati na više načina. Istodobno, riječ pažnja podrazumijeva i skup vježbi i tehnika pomocu kojih razvijamo ovu svijest. [1] Uz pomoc osvješcivanja postajemo svjesniji iskustava, a prihvacanjem iskustava gradimo otpornost na stres i normalne reakcije na njega. Misli ne možemo zaustaviti, ali kontakt s njima možemo prekinuti. Isto tako, budnost ne dolazi sama od sebe. "Biti u trenutku" važan je element osvješcivanja. Dobro je biti svjestan trenutnog aspekta života, upravo onakvog kakav jeste: ovdje i sada. Napuštajuci rasudivanje, oslobadamo se svoje povijesti, svojih očekivanja i iskrivljenog razmišljanja. Na taj način svijet možemo gledati otvorenije, s više odobravanja, što nam pomaže da živimo u trenutku. [2] Kako potaknuti takvo razmišljanje kod učenika koji su se u trenutku našli u potpuno novoj situaciji, isprva zacijelo uplašeni, jer ne znaju što očekivati? Kako postici da učenici mogu pogledati u sebe u ovom trenutku i živjeti za ovaj trenutak, te da im ta unutarnja spoznaja pomogne u organizaciji života? 30 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. UČIONICA Na satovima nastave u učionici na daljinu ili putem društvenih mreža (npr. aplikacija Zoom), na mnogim je razinama bilo dosta tema posvečenih osječaju u ovoj izvanrednoj situaciji. Razgovori s učenicima koji su u početku imali prilično problema s ispunjavanjem zadataka i obradom materijala, odvijali su se putem videokonferencije. Odjednom su se učenici našli u situaciji, da su sami morali obraditi nastavne materijale, posvetiti se različitim načinima rada i drugačijim pristupom. U početku se cijeli razred sastajao putem videokonferencije, no s vremenom se pokazalo znatno učinkovitijim kada je na videokonferenciji bio prisutan manji broj učenika, do pet ili sasvim pojedinačno. Što su se više otvarali, bili su spremniji za razgovore, savjete i ohrabrenje. Trebala im je podrška. U učenju na daljinu, emocionalne i socijalne vještine bile su prepoznate. Svi smo zajedno učili i pomagali jedni drugima. Učenici su se medusobno pomagali i savjetovali. Krajnji rezultat je bio da su svi učenici u odjeljenju uspješno završili školsku godinu bez popravnih ispita, što gledano kroz višegodišnju statistiku, do sada nije bio slučaj. Kako se nositi s tim? Važno je prihvatiti činjenicu da je trenutna situacija za sve ista. Potrebno je naučiti prihvatiti okolnosti ovdje i sada, shvatiti da ih ne možete promijeniti ili popraviti, niti na njih utjecati. Ovo je u datom trenutku najučinkovitija strategija: prihvačanjem priznati da je ovo novonastala izvanredna situacija. Slijedeči je korak pronači rješenje za ovu situaciju i postiči najbolje rezultate. Prije svega, potrebno je ukazati na prednosti i nedostatke koji su se ukazali kroz nastavu na daljinu. Prednosti koje učenici ističu su: - vrijeme za učenje može svatko sam svojevoljno rasporediti (jedan dan više, drugi dan manje), - možete raditi kad god želite - ujutro, tijekom dana, navečer, - sami mogu odrediti odmore - kada i koliko dugo, - mogu se povezati s kolegama iz razreda/godine za zajedničko rješavanje zadataka, - možete spavati duže ujutro, - sav je materijal dostupan u svakom trenutku u virtualnim učionicama, - ne gubite vrijeme na vožnju do škole. Nedostaci koje učenici ističu su: - nedostaje kontakt sa školskim kolegama, - gradivo je lakše pratiti u školi, - nedostaje učiteljevo objašnjavanje gradiva, - ponekad ne razumiju zadatke, i ne znaju što učiniti. S obzirom na poznate činjenice, svi su tražili najbolju opciju koja im u odredenom trenutku najbolje odgovara. Neki su pokušali nekoliko puta, te na kraju uspjeli, što se pokazalo i pri uspješnom završetku školske godine. Započeli su sustavno, postupno i posvetili se trenutnoj situaciji, koju su njenim smirivanjem na kraju ipak kontrolirali. 31 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Razgovori putem videokonferencija bili su namijenjeni savladavanju straha pred javnim nastupanjem, izražavanju vlastitog mišljenja, razvijanju pozitivnog stava prema školi te promatranje sebe, svojih osjecaja i misli. Važno je bilo da učenici shvate kako mogu imati utjecaja na svoje raspoloženje, kao i da o tome razmišljaju. Odzivi roditelja na kraju predavanja: "Pozdrav, što se tiče učenja na daljinu, nisam se bavila sinom, sve za školu je napravio sam. Na početku corone, samo mi je rekao, da ima više posla kod kuce za školu, nego kad je u školu fizički išao. Ostali školski kolege su se takoder malo žalili, ali s vremenom se i to smirilo, uz vašu pomoc i sin je sve radio normalno. Osobno mislim, da je bolje za djecu, da imaju socijalni kontakt s drugom djecom. Svidaju mi se obaveze koje bi dijete trebalo imati (rano ustajanje za školu, trening nakon škole, učenje...). Vama profesorice, hvala na strpljenju i informacijama koje ste nam stalno posredovali, vi ste uistinu „super" žena i prije svega majka, što mom sinu i meni puno znači. Želim vam ugodan ljetni odmor." "Pozdrav, škola na daljinu na kraju je bila uspješna, jer smo uz vašu pomoc sina probudili iz osjecaja da je stalno na nekom odmoru. Hvala na pozivima i ohrabrenju. Pozdrav." "Poštovani, nisam se mnogo uključivao u obaveze svog sina. Bilo mu je doduše potrebno objašnjavanje iz matematike i engleskog jezika. Tjedan dana imali smo problema s internetom, što je i prijavljeno. Više puta je isticao, da mu se ne svida takav način rada i da bi radije bio u školi. Novi način rada bio mu je stran, ali on ga je ipak usvojio i radio koliko je bilo potrebno. Ako je imao problema s komunikacijom s bilo kim od učitelja, obratio se vama. Iskreno hvala za svu pomoc, brigu i podršku i stvarno izuzetno brze odazive na sva pitanja." "Zdravo, karantena je došla potpuno neočekivano. Imam troje djece kod kuce. Imali smo problema s računalima, ali škola je bila vrlo obazriva te smo ubrzo dobili još jedno dodatno računalo. Učitelji su bili vrlo korisni i vrlo susretljivi. Hvala vam za svu pomoc. Lijep pozdrav." "Pozdrav, mom sinu nije bila potrebna pomoc pri učenju na daljinu. Domace zadatke obavljao je samostalno, jednako kao i uvijek. Nemam primjedbe u vezi s informacijama, koje nam je pružala škola, jer smo bili obaviješteni o tekucim stvarima, pravodobno i kontinuirano. Lijepe praznike." 32 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. ZAKLJUCAK Vrijeme nastave provedeno u vrijeme koronavirusa bilo je svojevrstan izazov. Medutim, radom i suradnjom svih sudionika, školska je godina završila vrlo uspješno. Bilo je puno novih saznanja, puno se vremena posvečivalo individualnim pristupima. Neki su pojedinci čak bili uspješniji u takvom radu, nego inače. Želja nam je i u budučnosti primijeniti novostečene spoznaje o tome što je važno a što nije, kao i spoznaje o našim osječajima u odredenim trenucima. 5. POPIS LITERATURE [1] Bajt, M., Žugman, K., Cerar, K. (2016). Projekt Čuječnost v šolah - naši začetki. Društvo za razvijanje čuječnosti. V. Orel., M. (ur.), Mednarodna konferenca MINDfulness 2016 »Bodite čuječni, poučujte čuječno, poučujte čuječnost« (str. 67-74). Ljubljana: EDUvision. [2] Burch, V., Penman, D. (20l6). Čuječnost za zdravje. Ljubljana, Slovenija: Učila. 33 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad TOMBOLA, DIDAKTICKA IGRA? Silvija Permoser, profesorica razredne nastave OŠ Raka 34 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Igra je najvažnija aktivnost djeteta. Motivirana je iznutra i potiče je znatiželja. Djeca kroz igru najviše uče. Na nastavi takoder aktivnosti možemo oblikovati tako da su za učenika opuštene i zabavne, a da istovremeno uče. Tombola je igra koja je razvijena kao društvena igra. Unatoč tome, učitelji u njoj vide mogucnosti za razvijanje tombole kao didaktičke igre. U 1. razredu možemo je uspješno koristiti u svim predmetima. Ključne riječi: tombola, didaktička igra, opuštanje, učenje 35 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Igra je sastavni dio djetetovog života i »osim zadovoljavanja osnovnih fizioloških potreba, najvažnija je aktivnost djece.« [1, str. 11] Igru shvacamo kao slobodnu, spontanu, kreativnu aktivnost, koja je motivirana iznutra. Potiče je znatiželja. Dijete se kroz igre koje odabere zabavlja i istovremeno stječe iskustvo, razvija vještine, znanje i osobnost. [1] Učitelji smo svjesni da je igra važan dio djetetovog razvoja, ne samo predškolskog, vec i školskog djeteta. Osim spontane igre, kojoj je namijenjeno vrijeme tijekom odmora, učitelji potičemo i didaktičku igru jer s njima želimo postici odredene odgojno-obrazovne ciljeve. »Didaktička igra je igra s odredenim ciljem i zadatkom te pažljivo odabranim pravilima i zanimljivim sadržajem. Važno je da su ciljevi skriveni i da ih učenici nisu ni svjesni. Korištenjem takvih igara učitelji nastavu čine zanimljivijom, opuštenijom i dinamičnijom. « [6, str. 5] Tombola kao igra je popularna aktivnost u slobodno vrijeme, koju igraju i u Sloveniji i širom svijeta. Igru možemo naci na policama svih trgovina igračaka. 2. TOMBOLA SSKJ (Rječnik slovenskog književnog jezika) kaže da je tombola »igra na srecu u kojoj o dobicima odlučuje izvlačenje brojeva". [11] Pertot [6, str. 31] kaže da se tombola razvila u periodu »od sredine 18. do sredine 19. stoljeca ... kao javna ili obiteljska igra pod talijanskim imenom tombola. ... O dobitku, koji nije novčani, vec materijalni, odlučuje podudaranje zapisanih brojeva s izvučenim brojevima.« Tombola je igra u kojoj svaki igrač ima svoju karticu sa nasumičnim brojevima od 1 do 99. Igrači na svojoj kartici moraju žetonima pokrivati izvučene brojeve, koje voditelj igre vadi iz vrecice u kojoj je 99 brojeva. Izvučeni brojevi stavljaju se na tablicu. Prvi koji pokrije sve brojeve na svojim karticama je pobjednik. Tombola kao društvena igra pozitivno utječe na medusobnu povezanost, a osim toga, kroz jednostavnu igru jačamo svoje sposobnosti razmišljanja. Ali, može li tombola biti i didaktička igra? 36 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Tombola kao didaktička igra, prikladna je za učenike 2. razreda na satima matematike. Cilj koji možemo postiči igrom je čitanje i brojanje brojeva do 100. Učitelji često razmišljamo šire i izlazimo izvan zadanih okvira pojedinačne igre. Možemo li osnovno pravilo igre primijeniti i na didaktičku igru koja bi postigla drugi cilj? 2.1. TOMBOLA KAO DIDAKTIČKA IGRA Učenici vole didaktičke igre. Prihvačaju ih kao igru i kroz njih uče na opušten i zabavan način. Znanje stečeno na ovaj način trajnije je i kvalitetnije. Moji učenici, prvašiči, ljubitelji su i spontanih i didaktičkih igara. Od svih didaktičkih igara tombola im je najdraža. Njihovo oduševljenje nad igranjem navedene igre potaknulo me na istraživanje putem interneta i razmišljanje o tome koje ciljeve bih mogla ostvariti pomoču ove igre. U nastavku ču vam predstaviti par igara koje sam izvodila u 1. razredu. Svaki učenik imao je svoju karticu sa sličicama, brojevima ili riječima. U lončiču smo imali sve lističe sa sličicama, brojevima ili riječima pojedinačne igre. Zajedno smo odredili tko če izvlačiti pojedinačne lističe. Obično su odabrali mene jer su svi željeli sudjelovati u igri. Slika 1: Igranje tombole [7] Važno je da na raspolaganju imamo toliko kartica koliko ima učenika, jer svi učenici žele biti uključeni u igru. Kartice sam plastificirala kako bih ih mogla koristiti više puta. 37 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Za pokrivanje polja, učenici su obično koristili link kocke. Na tomboli Riječi, učenici su zbog lakše preglednosti izvučene riječi bojali. Igru koristim u različitim predmetima, u različitim dijelovima nastave (motivacija, utvrdivanje znanja). ORFFOVI GLAZBENI INSTRUMENTI Uz spomenutu igru u predmetu glazbene umjetnosti, željela sam da učenici prepoznaju i koriste imena za Orffove glazbene instrumente. O A V Slika 2: Kartica za tombolu Orffovi glazbeni instrumenti [5] PRIJEDLOZI Svrha igre je da učenici prepoznaju prijedloge, odnosno definiraju položaj predmeta u odnosu na drugi predmet. U matematici sam igru koristila na kraju sata, kao test znanja. Kod slovenskog jezika smo igru na kraju školske godine nadogradili. Učenici su zapisali rečenice. Odgovore su stvarali u cijelim rečenicama na pitanje Gdje je lopta?. 38 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. KJE JE ŽOGA? Slika 3: Kartica za tombolu Prijedlozi [2] VRIJEME Uz spomenutu igru u predmetu upoznavanje okoliša, željela sam da učenici prepoznaju i imenuju simbole vremenskih stanja. Slika 4: Kartica za tombolu Vrijeme [4] GEOMETRIJSKI LIKOVI I TIJELA Igru sam najprije koristila kao test znanja prije učenja geometrijskih likova i tijela, a kasnije i kao utvrdivanje znanja na kraju školskog sata. Svrha igre je da učenici razlikuju geometrijske likove od geometrijskih tijela te prepoznaju i koriste nazive za osnovne geometrijske likove i tijela. 39 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 5: Kartica za tombolu Geometrijski likovi i tijela [3] BROJEVI DO 10 Igru sam najprije koristila u glavnom dijelu sata matematike. Kasnije sam je u završnom dijelu koristila za utvrdivanje brojeva, čitanje i brojanje brojeva do 20. Slika 6: Kartica za tombolu Brojevi do 10 [8] BROJEVI DO 20 Igrom sam željela da učenici na matematici čitaju brojeve do 20. Prvo sam je koristila za čitanje brojeva. Kasnije sam igru nadogradila i tražili smo najmanji i najveci broj na kartici te brojeve poredali prema veličini. 40 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 7: Kartica za tombolu Brojevi do 20 PRONADIMO ISTI GLAS Igru sam najprije koristila u glavnom dijelu sata, jer je učenicima trebalo više vremena da prepoznaju glasove. Svrha igre je da učenici prepoznaju prvi, odn. posljednji glas izvučene riječi te zatim na svojoj kartici pronadu riječ s istim prvim, odn. posljednjim glasom. Kasnije sam igru koristila na kraju sata za utvrdivanje stečenog znanje. "" V ^ k « O <# Slika 8: Karta za tombolu Prvi glas [10] Slika 9: Kartica za tombolu Posljednji glas [9] ČITANJE RIJEČI Kroz igru sam željela da učenici prepoznaju poznate riječi, čitaju krače riječi s poznatim slovima. U ovoj su se igri najizrazitije pokazale različite sposobnosti učenika. Neki su uspjeli pronači samo prvo slovo izvučene riječi, drugi prvi slog, a treči su bez poteškoča našli sve izvučene riječi. Učenici su si medusobno pomagali u pronalaženju riječi, a pojedinci su redovito trebali moju pomoč. 41 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. ALENKA NEJA JAKA IMAVA K ( JATA VLAK KIT LEJA META TETA JELKA LOK NIKA JANA j ANITA NIT VEJA IVA ATA MAT Slika 10: Riješena kartica za tombolu Riječi Kartice za tombolu su dobro pomagalo za utvrdivanje brzog čitanja, prepoznavanja riječi, prepoznavanja i utvrdivanja brojeva. Kao i za sve didaktičke igre, za pripremu ove nam takoder treba vremena, ali isplati se. Ako malo pretražimo internet, vidimo da su mnogi učitelji več podijelili svoje ideje. Možemo ih samo nadograditi, preoblikovati na svoj način. Na internetskoj stranici Učiteljska.net [12], našla sam i alat u Excelu za izradu kartica za tombolu. Učenici su se tijekom igre zabavljali, bili su opušteni, suradivali su i usput su učili. 3. ZAKLJUČAK Tombola mi se kao didaktička igra pokazala jako uspješnom. S pravilima spomenute igre možemo oblikovati zadatke za različite predmete i teme. Učenici su uvijek bili motivirani za igru. Usvojili su ciljeve koje sam planirala opisanim igrama. Njihova se motivacija uz različite sadržaje nije smanjila. Dokazali su se i u suradnji te pomoči školskom kolegi. 42 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. POPIS LITERATURE [1] Čas, M. in Kranjc, M., 2015. Otroška razigranka. Velenje: Modart. [2] Free beginner Prepositions of Place Worksheets [online] Dostupno na: https://www.teacherspayteachers.com/Product/FREE-Beginner-Prepositions-of-Place-Worksheets-4145690 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [3] Kokalj, T., 2019. Tombola liki in telesa. [online] Dostupno na: https://www.facebook.com/groups/484622181874304/?post id=818837165119469 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [4] Mušič, P., 2012. Opazujemo vreme. [online] Dostupno na: https://uciteljska.net/ucit search podrobnosti.php?id=7379 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020.]. [5] Orffov inštrumentarij. Melodija Glasbila d.o.o. [online] Dostupno na: https://www.melodija.si/orffov-instrumentarij [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [6] Petrot, S., 2009. Igre na srečo nekoč in danes. Diplomsko delo. [online] Dostupno na: http://dk.fdv.uni-lj.si/diplomska/pdfs/pertot-sasa.pdf Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede: Ljubljana. [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [7] Rojc, J., 2007. Geometrijski liki - tombola. [online] Dostupno na: https://uciteljska.net/ucit search podrobnosti.php?id=2623 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [8] Saje, A., 2008. Bingo - Števila do 10. [online] Dostupno na: https://uciteljska.net/ucit search podrobnosti.php?id=4285 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [9] Saje, A., 2009a. Igra BINGO - zadnji glas. [online] Dostupno na: https://uciteljska.net/ucit search podrobnosti.php?id=4405 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [10] Saje, A., 2009b. Prvi glas besede. [online] Dostupno na: https://uciteljska.net/ucit search podrobnosti.php?id=4360 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. 43 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. [11] Slovar slovenskega knjižnega jezika, [online] Dostupno na: www.fran.si [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [12] Šinkovec, J., Večernik, M., Holy, N. in Kerman, M., 2009. Orodje za tombolo [online] Dostupno na: https://uciteljska.net/ucit search podrobnosti.php?id=4486 [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. [13] Učni načrti za osnovno šolo, Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport [online] Dostupno na: https://www.gov.si/teme/programi-in-ucni-nacrti-v-osnovni-soli/ [datum posjeta stranice: 8. 7. 2020]. Izvori fotografija: osobni arhiv 44 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad UCIONICA U PRIRODI Silvija Permoser, profesorica razredne nastave OŠ Raka 45 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Učitelji smo svjesni problema da djeca vani provode manje vremena nego u prošlosti i da je suvremeni način života utjecao na njihov motorički razvoj. Znamo da je priroda ta koja nam omogučuje život i pomaže nam da živimo. Djeca se vole igrati. Neka njihov životni svijet bude veliko igralište. Svatko tko je znatiželjan u prirodi pronalazi odgovore na svoja pitanja ZAŠTO. Ako mu u tome pomažemo i vodimo, usmjeravamo, dijete če u prirodi pronači blago. Zato nastava u prirodi. Zato učionice izvan škole. Priroda je bogata učionica. Iskoristimo je i istražujmo s učenicima. Za brojna gradiva nastavu možemo organizirati u prirodi, gdje čemo pronači nastavna pomagala, ohrabrenje i pomoč. Nastavom u prirodi čemo ujedno zadovoljiti njihovu osnovnu potrebu za kretanjem, njihov socijalni razvoj i motivaciju za učenje. Kretanje potiče razvoj mozga, pa učenici bolje čitaju, pišu i računaju. S učionicom u prirodi im na nenametljiv način približavamo zdrav način života. Ključne riječi: priroda, kretanje, zdravlje, učenje, motivacija 46 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Današnji način života se po mnogo čemu razlikuje od života u prošlosti. Suvremena tehnologija donijela nam je sve informacije svijeta na dlanu, a nas udaljila od kretanja. U Sloveniji su mjerenja za karton sportskog odgoja (ŠVK), koji je u slovenskom školskom sustavu prisutan od 1987. godine, veliki pokazatelj tjelesnog i motoričkog razvoja djece. Mediji nas upoznaju sa sve lošijim motoričkim sposobnostima djece u posljednjih trideset godina. Usporedba mjerenja u 1990. i 2016. godini, koju je napravio prof. dr. Strel, govori nam kako su se dječaci u odnosu na 2016. godinu pogoršali u pet kategorija: skok u dalj iz mjesta, pretklon, izdržaj u visu zgibom, trčanje na 60 m i trčanje na 600 m. Djevojčice su se odnosu na 1990. godinu pogoršale u tri kategorije: skok u dalj iz mjesta, izdržaj u visu zgibom i trčanje na 600 m. [5] I u našoj školi otkrili smo da sposobnosti učenika opadaju, pa smo se 2014. godine uključili u projekt Zdrav životni stil (ZŽS). Svrha projekta Zdrav životni stil bila je približiti kretanje učenicima i utjecati na motoričke sposobnosti djece; jer je suvremeni način života negativno utjecao na motorički razvoj djece. Projekt je svakom djetetu osigurao 2 sata dodatnog kretanja tjedno. I bio je usmjeren na razvijanje osnovnih motoričkih sposobnosti i poticanje zdravog životnog stila. [2] Isto kao Dr. Strel na opčoj generaciji djece u Sloveniji, učitelji tjelesnog u našoj školi smo takoder otkrili da su djeca s dodatnim satima kretanja u sklopu projekta Zdrav životni stil poboljšala rezultate na mjerenjima za ŠVK. Strel je objasnio da je projekt ZŽS takoder velik broj djece (čak 50% djece uključene u ZŽS) potaknuo i da se uključe u popodnevne sportske aktivnosti. [6] Zdrav životni stil »ne znači samo dulji i kvalitetniji život, več i bolji uspjeh u učenju. Redovito trčanje u šumi, igra slobodnog kretanja ili šutiranje lopte na igralištu nije samo "gubljenje vremena" ili "sagorijevanje kalorija«. To ne samo da poboljšava našu fizičku kondiciju, več ima i blagotvoran učinak na naše intelektualne sposobnosti. Tjelovježba vjerojatno potiče oslobadanje odredenih tvari u mozgu, koje jačaju živčane stanice i poboljšavaju rad mozga. Prema istraživanjima, dodatni sati tjelesnog odgoja ili svakodnevna vježba doprinose tome da djeca bolje čitaju, pišu i računaju.« [3] 47 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2. UČIONICA U PRIRODI 2.1. RAZLOZI ZA IZVODENJE PROJEKTA UČIONICA U PRIRODI U jesen 2018. godine smo se uključili u Mrežu šumskih škola i vrtiča, koja potiče kretanje u prirodi u neposrednoj okolici škole. Dakle, učenje u šumi, kraj potoka ili na travnjaku trebalo bi biti dio svakodnevne nastave u školama. Učionice na otvorenom omogučuju razvoj socijalnih vještina, iskustva, suradnje, radoznalost, spontanih individualnih inicijativa ... Mreža šumskih škola i vrtiča nije samo učenje o prirodi u prirodi, več i premještanje učionice u prirodni okoliš - vani i npr. učiti pjesmicu na travnjaku, ponavljati tablicu množenja pod drvetom ... [1] Na isti način nastavu na otvorenom opisuje Darja Skribe - Dimec [4, str.81 ], koja osim kretanja naglašava važnost učenja, igranja ili stvaranja na svježem zraku. Skribe - Dimec u nastavi na otvorenom odvaja neposrednu uporabu školske okolice (učitelj pripremi one aktivnosti koje se mogu izvoditi samo vani) i posrednu uporabu školske okolice (učitelj na otvorenom podučava isto kao u učionici). Nastava na otvorenom može različito trajati (od nekoliko minuta do cijelog dopodneva). Znači, kretanje djece je važno sa najmanje tri aspekta. Prvo je svakako zdravlje, drugo je razvoj mozga, a provodenje vremena na svježem zraku svakako je vrijedno spomena. Spomenute čimbenike i sama primječujem kod učenika, zato sam si zacrtala razredni projekt UČIONICA U PRIRODI. Učenicima 1. razreda sam učenjem izvan učionice željela omogučiti vrijeme u prirodi i na svježem zraku kao što su navikli u vrtiču te zadovoljiti njihove osnovne potrebe za kretanjem, razvijati stvarno iskustvo učenja u prirodi, njihov socijalni razvoj i povečati motivaciju za učenje. 2.2. PREZENTACIJA PROJEKTA UČIONICA U PRIRODI Več u prvom tjednu rujna sam s prvašičima počela izvoditi projekt Učionica u prirodi. Učenici su brzo naučili osnovna pravila, koja vrijede u skupini i pri izlasku iz učionice. Odgojiteljica i ja posvetile smo posebnu pozornost pravilima ponašanja u prometu, jer se naša škola nalazi uz državnu cestu. Ovisno o vremenskim uvjetima, zdravlju učenika i drugim čimbenicima, odgojiteljica i ja odlučile smo se gdje čemo izvoditi aktivnosti: u školskom dvorištu, u šumi, na travnjaku ili na seoskom kolniku pored dvorca. U nastavnim programima pojedinih predmeta za 1. razred je puno aktivnosti koje se mogu izvoditi u prirodi, a ne samo u učionici i za njih nam ne treba puno pomagala. 48 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. U nastavku cu istaknuti par aktivnosti, odn. nastavnih tema koje sam izvela s prvašicima u »UČIONICI U PRIRODI«: • sport: trčanje u prirodi, poligon u prirodi, elementarne igre i igre kretanja, prirodni oblici kretanja; • likovna umjetnost: prostorni dizajn (ptičje gnijezdo, sklonište za patuljke), kiparenje, crtanje nakon promatranja; • glazbena umjetnost: igranje s prirodnim materijalima, pjevanje pjesama; • slovenski jezik: rastavljanje na slogove, odredivanje prvog, posljednjeg glasa, imenovanje predmeta i pojava u prirodi; • matematika: prepoznavanje i crtanje linija, likova, razvijanje numeričkih prikaza, oblikovanje matematičkih uzoraka; • upoznavanje okolice: prometni znakovi, sigurno u prometu, promatranje promjena u prirodi kroz godišnja doba, šuma u jesen, travnjak u proljece,... Učenici su bili puno aktivniji u nastavi na otvorenom nego u učionici. Priroda, promet ili drugi posjetitelji šume bili su uznemiravajuci faktor u vodenju skupine i učenju, ali učenici su se brzo skoncentrirali i nastavili sa zadanim radom. Puno aktivnosti smo mogle izvoditi kretanjem, ali istodobno je potrebno istaknuti da do pojedinih lokacija (šuma, travnjak,.) treba doci, tako da su učenici bili aktivni i na taj način. Učenicima su se svidjele aktivnosti na otvorenom. I sami su predlagali što bi mogli raditi vani. Puno puta su njihove ideje bile konstruktivne, zato smo ih odgojiteljica i ja uzele u obzir. Učenici su bili motivirani za rad, medu njima su jačali socijalni kontakti. Nesvjesno su se kretali i oni učenici koji su inače izbjegavali sportske aktivnosti u dvorani za tjelesni odgoj. 3. ZAKLJUCAK Učionicu u prirodi sam koristila i za vrijeme nastave na daljinu, a još više smo je koristili nakon povratka u školu; nakon 18. 5. 2020. Upute NIJZ-a, kojima su htjeli spriječiti širenje virusa, mene i stručnu suradnicu potaknule su da u prirodi budemo još više nego što smo inače bili. Zdrav životni stil je nešto što se ne može naučiti samo iz teorije. Praktični dio je takoder nužan. Učionica u prirodi omogucuje da učenici uče i ujedno se krecu i borave na svježem zraku. Na taj način učitelji izravno utječemo na njihovo fizičko i psihičko zdravlje. Za kraj bih željela citirati dr. T. Bergant [3], koja kaže: »Tko je kao dijete stekao zdrave prehrambene navike, zavolio vježbanje i bio okružen ljudima koji ga vole, lakše ce prevladati izazove suvremenog života: nedostatak vremena, stalnu žurbu, sate sjedenja na poslu i kod kuce, vožnju autom na udaljeni posao, nervozu i loše raspoloženje, koje neki zadovoljavaju cigaretama i alkoholom.« 49 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. POPIS LITERATURE [1] Gozdni vrtec, gozdna šola. Mreža gozdnih vrtec in šol Slovenije. Dostupno na: http://www.gozdnivrtec.si/sl/mreza-gozdnih-vrtcev-in-sol [datum posjeta stranice: 10. 7. 2020]. [2] Predstavitev projekta: Zdrav življenjski slog, 2010. Zavod za šport RS Planica (posodobljeno 27. 5. 2010). Dostupno na: https://www.zsrs-planica.si/2010/05/27/predstavitev-projekta-zdrav-zivljenjski-slog/ [datum posjeta stranice: 10. 7. 2020]. [3] Ratej, M., 2018. Dr. Tina Bregant, spe. pediatrije, spec. FRM. VAL 202 zManost Dostopno na: https://val202.rtvslo.si/2018/10/dr-tina-bregant/ [datum posjeta stranice: 10. 7. 2020]. [4] Skribe - Dimec, D., 2014. Pouk na prostem. V: Mršnik,S. in Novak, L. ur. Posodobitve pouka v osnovnošolski praksi: Spoznavanje okolja/Naravoslovje in tehnika. [e-knjiga]. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo (pp. 79-83). Dostupno na: http://pefprints.pef.uni-lj.si/2577/1/Skribe Pouk na prostem.pdf [datum posjeta stranice: 10. 7. 2020]. [5] Teran Košir, A., 2017. Novosti na področju športnega kartona: le klik do podatkov in nasvetov, SPORTAL [online]. Dostupno na: https://siol.net/sportal/sportal-plus/novosti-na-podrocju-sportnega-kartona-le-klik-do-podatkov-in-nasvetov-438127. [datum posjeta stranice: 10. 7. 2020]. [6] Teran Košir, A., 2013. Kaj prinašajo meritve iz športnovzgojnega kartona? SPORTAL (posodobljeno pred dvema letoma). Dostupno na: https://siol.net/sportal/rekreacija/kaj-prinasajo-meritve-iz-sportnovzgojnega-kartona-331683. [datum posjeta stranice: 10. 7. 2020]. [7] Učni načrti za osnovno šolo, Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport: Dostupno na: https://www.gov.si/teme/programi-in-ucni-nacrti-v-osnovni-soli/ [datum posjeta stranice: 10. 7. 2020]. 50 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad SIGURNO NA SUNCU Maja Škerjanec Osnovna škola Brinje Grosuplje 51 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Sunce je izvor života na Zemlji, a sve češče i alternativni izvor energije. Medutim, sunce nam i prijeti. Pretjerano izlaganje ultraljubičastom zračenju štetno je. Važno je biti svjestan opasnosti sunčevih zraka te načina i postupaka pomoču kojih se možemo zaštititi od opasnog zračenja. Odgoj djece s tog aspekta važan je jer pridržavajuči se jednostavnih smjernica u ranoj dobi možemo pridonijeti zdravom suživotu sa suncem. Ključne riječi: UV zrake, zaštita, zdravlje. 52 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Tople sunčeve zrake pružaju osječaj zadovoljstva. Svjesni smo da bez sunca život na Zemlji ne bi bio moguč. Solarnu energiju iskorištavamo na različitim razinama svakodnevnog života. U posljednjim desetlječima zbog ljudskog ponašanja naša se atmosfera promijenila i sve više UV zraka prodire na Zemljinu površinu i do čovjeka. Prekomjerna izloženost UV zrakama štetna je i moramo s time upoznati i djecu kako bi se štitila od njih. 2. UV ZRAKE Najčešci su uzrok svih vrsta raka kože UV zrake. Riječ je o UV zrakama skupine A i skupine B. Kontinuirano intenzivno izlaganje suncu, koje rezultira i opeklinama, povečava rizik od razvoja melanoma, najopasnijeg oblika raka kože, ali i od nemelanomskih rakova kože [1] 3. PROJEKT Buduči da smo svjesni štetnih posljedica pretjeranog izlaganja suncu, naša škola pridružila se nacionalnom projektu „Sigurno sa suncem" koji se godinama održava pod pokroviteljstvom Nacionalnog instituta za javno zdravstvo (NIJZ). U projekt smo uključili učenike od četvrtog razreda jer u razredu vodimo „školu u prirodi na moru" gdje je rizik od prekomjernog izlaganja suncu i veči nego inače. U sklopu projekta dobili smo i mnogo korisnog materijala (od toga je večina besplatno dostupna na mreži) uz pomoč kojeg smo uspjeli započeti podizanje svijesti medu učenicima. Na satima razredne zajednice učenike smo upoznali s opasnostima prekomjerne izloženosti štetnom zračenju i s mjerama kojima se mogu zaštititi. U učionicama i po cijeloj školi objesili smo plakate koji upozoravaju na pravilno ponašanje kad smo izloženi suncu. Djecu smo motivirali da tu temu predstave roditeljima te da se i kod kuče ponašaju što odgovornije. 53 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. MJERE ZAŠTITE Kako je prije svega važna prevencija, mjere zaštite usmjerene su na nju. 4.1. OGRANIČENJE IZLAGANJA SUNCU Koliko god je moguce, trebamo izbjegavati sunce izmedu 10.00 i 16.00. U školi u prirodi plivanje smo ograničili na vrijeme prije 10.30 i nakon 16.00 (uzimajuci u obzir dodatne mjere zaštite koje ce biti predstavljene u nastavku). 4.2. POVLAČENJE U HLAD Izmedu 10.00 i 16.00 povlačimo se u hladovinu, a ako je nema, osiguramo si je sami. Za to vrijeme održavamo lekcije i provodimo slobodno vrijeme na otvorenom. Srecom, u Poreču, koji posjecujemo tijekom nastave u prirodi, postoji mnogo prirodne hladovine, tako da svoje aktivnosti možemo obavljati neometano. Stvaramo individualni hlad odgovarajucom odjecom, pokrivalom za glavu i zaštitom za oči. Učenike motiviramo na nošenje sunčanih naočala, majica i šešira. Učenici svjetlije kože češce nose majice za plivanje. Kad izadu iz mora, svi učenici moraju biti u hladu ili navuci majice i kape. Nošenje šešira obvezno je na pješačenju. 4.3. KEMIJSKA ZAŠTITA Dodatna su zaštita razne kreme za sunčanje. Nanosimo ih prije izlaganja suncu i nakon svakog kupanja. Učenici si medusobno pomažu, a time postižemo i ishod neovisnosti (učenik sam pronade pomoc i ne čeka roditelja ili učitelja), suradnju i brigu jednih za druge. 4.4. TEKUCINA Treba paziti i na nadoknadu izgubljene tekucine. Zbog toga svaki učenik ima svoju bocu s vodom. Učenici imaju bocu sa sobom na plaži i na pješačenju, a učitelji ih potiču da cijelo vrijeme piju. 54 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4.5. SOLARIJ Ta je tema namijenjena starijim učenicima, a s učenicima četvrtog razreda samo razgovaramo o tome kako je potrebno biti oprezan kod uporabe solarija. 5. DODATNE AKTIVNOSTI Kako bismo učenike dodatno osvijestili o izloženosti opasnim UV zrakama, u Poreč smo donijeli materijal za izradu narukvica i privjesaka. Kuglice koje su osjetljive na UV zračenje imale su posebnu važnost. One postaju obojene kad su izložene UV zrakama. Nakon ručka, za vrijeme stanke, učenici su izradivali proizvode koje su kasnije upotrebljavali. Ako je učenik na primjer napravio narukvicu, ona ga je na izletu ili na plaži, kad je učenik bio izložen UV zrakama, dodatno upozoravala na opasnost i potrebu za zaštitom. 6. ZAKLJUČAK Svijest o štetnosti sunca vrlo je važna. Educirajuci i pružajuci primjer možemo pomoci da naša djeca što sigurnije žive sa suncem. Reakcije roditelja naših učenika takoder su bile vrlo pozitivne što pokazuje da su učenici ozbiljno shvatili upozorenja i upute te ih prenijeli u krug obitelji. 7. POPIS LITERATURE 1. Arko, J. (2017.). Sonce je zdravo, ko smo razumni, in škodljivo, ko pretiravamo. URL: https://www.primorske.si/plus/zdravje/sonce-je-zdravo,-ko-smo-razumni,-in-skodljivo,-ko- (15.7.2020) 55 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad MOTIVACIJA U TJELESNOM ODGOJU Maja Škerjanec Osnovna škola Brinje Grosuplje 56 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Kretanje je vrlo važno za zdrav razvoj djece i adolescenata. Velik broj djece za vrijeme školovanja nema drugih sportskih aktivnosti osim tjelesnog odgoja iako je preporuka za djecu u tom razdoblju sat vremena kretanja dnevno. Učitelji se bave motiviranjem djece i uvijek traže nove načine kako bi se djeca kretala. Uz pomoč moderne tehnologije često uspiju. Ključne riječi: moderna tehnologija, kretanje, zdravlje. 57 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Razvoj djeteta znači pojavljivanje i razvoj njegovih sposobnosti, karakteristika u motoričkom (tjelesnom), kognitivnom (mentalnom) i emocionalnom (društvenom) području. Ta područja nisu odvojena i kontinuirano utječu jedno na drugo. Istraživanja potvrduju da skromna uključenost u motoričko područje ima odvračajuči učinak na mentalno i emocionalno područje razvoja [1]. Upravo je zato zadatak škole brinuti se za tjelesnu aktivnost djece, barem u dijelu koji je u nastavi namijenjen za kretanje. To je sve teži zadatak za učitelje, barem kod učenika od 10. godine nadalje. Mlada djeca održavaju primarnu potrebu za kretanjem, a tijekom godina kretanje za njih postane nešto suvišno, pogotovo kad „moraju" nešto učiniti u odredenom trenutku (na primjer na tjelesnom odgoju). Svoje vrijeme provode za računalom i uz telefon, a zbog nedostatka kretanja sve vrste napora počinju im biti preteške - i fizički i psihički. 2. MOTIVACIJA ZA KRETANJE Moderna tehnologija privlači djecu pa je zato učitelji primjenjuju za rad u školi. Kad učenici mogu upotrebljavati telefon u školi, odmah su spremniji sudjelovati. Aktivnosti za razvoj izdržljivosti nisu popularne kod učenika i zato je motivacija posebno važna. Postoji nekoliko načina primjene moderne tehnologije za te aktivnosti, a u ovom ču članku navesti nekoliko primjera koji su se pokazali učinkovitima u mojem radu. 58 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. UPORABA TELEFONA 3.1. DULJE TRČANJE Kod trčanja za izdržljivost učenicima je dopušteno da slušaju glazbu na telefonu (ili na drugim odgovarajučim uredajima - na primjer MP3). Slušaju glazbu koja im se svida, koja ih motivira i odvrača pozornost od trčanja, što im olakšava izvodenje vježbe. 3.2. BROJ KORAKA Uporaba telefona dobra je motivacija i kad imaju zadatak priječi odredeni broj koraka. Pomoču aplikacije na telefonu mjere broj koraka i tako imaju stalnu kontrolu nad time koliko su zadatka več ispunili. 3.3. ODREDENO VRIJEME Kod zadatka pri kojem učenici moraju trčati odredeno vrijeme (na primjer 15 minuta) mogu pomoči aplikacije koje im omogučuju da na svojem telefonu prate koliko su daleko trčali te ne trebaju trčati na atletskoj stazi (što je stvarno dosadno) da bi mogli izmjeriti udaljenost. Ta je metoda izvrstan način pračenja napretka. Učenik može sam vidjeti je li napredovao, je li u odredenom vremenu pretrčao više ili manje nego u prethodnoj vježbi. Informacije koje sam vidi na telefonu doživljava drugačije nego ako mu ih pruži učitelj. Osim toga, oni koji žele mogu vježbati izvan škole i usporedivati svoje rezultate. 59 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. UPORABA ŠTOPERICE Uporabom obične štoperice učenike se može motivirati na različite načine. 4.1. PREDAJA ŠTAFETE Učenici trče u malim skupinama, na primjer po pet, a svaki od njih minutu je voditelj sa štopericom u rukama. Nakon minute štopericu predaje drugome. Tako učenici trče pet minuta bez večih problema, a inače ih je za to teško motivirati. 4.2. FARTLEK Fartlek je igra brzine. Uz pomoč štoperice učenici sami kontroliraju vrijeme za brže ili sporije trčanje ili hodanje. Zadatak može biti sljedeči: dvije minute laganog trčanja, 30 sekundi brzog trčanja, jedna minuta hoda. Sve se ponavlja triput. To učenicima pruža osječaj kontrole nad vježbom i zato je radije izvode nego kad čekaju učiteljev znak koji označuje promjenu pokreta. 4.3. TRČANJE NA VRIJEME Zadatak je učenika trčati odredeno vrijeme (na primjer 15 minuta). Ako učenik procjeni da neče moči 15 minuta stalno trčati, dobije štopericu kojom mjeri vrijeme trčanja. Može i hodati, ali tada zaustavlja vrijeme. Kad nastavi trčati, ponovo uključuje štopericu. Tako može trčati 15 minuta prema svojim sposobnostima. 60 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. ZAKLJUCAK Svi smo svjesni da je kretanje važno za čovjeka. Neki se krecu jer znaju da je to potrebno za zdravlje, drugi zato što osjecaju potrebu, treci zbog društva dok trče... Postoji više razloga i vrlo su različiti. Važno je znati kako motivirati one koji ne mogu pronaci razlog za kretanje. Kod mladih poticaj može biti uporaba telefona. I zašto ga ne bi iskoristili? Putovi su različiti, no važan je cilj, a to je kretanje. 6. POPIS LITERATURE 1. Oražem Grm, B (2018.). Otrok in gibanje v prostem času: Zagotovilo za skladen razvoj. URL: https://www.zdravje.si/otrok-gibanje-v-prostem-casu (13.7.2020) 61 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad UPORABA IKT-A U NASTAVI ENGLESKOG JEZIKA Lea Opravž Ostrelič Osnovna šola XIV. divizije Senovo 62 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U članku su predstavljeni programi i aplikacije koje koristimo na nastavi engleskog u našoj osnovnoj školi. Uporabom ikt-a sredstava i kvalitetnim medukulturnom suradnjom uspjelo nam je podici motivaciju učenika za učenje stranog jezika, a posljedično se je podigla i razina znanja englesko g jezika. Ključne riječi: Aplikacije, programi, IKT, engleski, osnovna škola. 63 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Osnovna škola Senovo manja je seoska škola koju trenutačno pohada oko 280 učenika. Učenici koji pohadaju našu školu u večini slučajeva slovenske su narodnosti, a imamo i nekoliko učenika imigranata koji su u večini slučaja iz zemalja bivše Jugoslavije pa i iz Albanije. Njihove su se obitelji u Senovo preselile prije više godina, kada je u Senovu i dalje radio rudnik. A danas, kada je uz rudnik izgradeno i dosta industrijskih pogona u Senovu, ono je postalo mjesto s nižim socijalnim standardom. Osnovna škola XIV. divizije Senovo je tehnološki vrlo dobro opremljena IKT tehnologijom. Naši učenici imaju na raspolaganju multimedijski vrlo dobro opremljene učionice. Svaka učionica u školi ima interaktivnu ploču s projektorom, računalom i televizorom, a svim učenicima je na raspolaganju i 26 tablet računala, koja po potrebi donosi učitelj u razred. U cijeloj školi na raspolaganju je i besplatna internetska mreža, kako bismo mogli nesmetano koristiti tablete ili pametne telefone u obrazovne svrhe. Nastava informatike, multimedije, a povremeno i drugih predmeta odvija se u računalnoj učionici, gdje je učenicima na raspolaganju 16 računala visokih performansi. Mi, učitelji naše škole, redovito se educiramo i brinemo za jačanje naših digitalnih kompetencija, jer nam je od iznimne važnosti prenositi znanje našim učenicima. Svjesni smo da je nova tehnologija naša saveznica, učenike motivira, a nama često olakšava posao. Trudimo se i da bi u naš posao (a posebno na odjelu za strane jezike) uveli što više rada s vršnjacima iz cijelog svijeta. Čini nam se kako je važno da su učenici svjesni izvorne, komunikacijske funkcija jezika i da je on korisni alat za dostizanje mnogih ciljeva. Komunikacijsku funkciju jezika dostižemo uključivanjem u medunarodne projekte: na primjer naši učenici sudjeluju u medunarodnim kampovima itd. 64 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2. PROGRAMI I APLIKACIJE PRIMJERNI ZA UPORABU NA NASTAVI ENGLESKOG U nastavku cu opisati nekoliko računalnih programa i aplikacija koje koristimo pri našem izravnom radu s učenicima. Koristimo ih na sasvim uobičajenim satovima, kada učenicima predstavljamo novo nastavno gradivo, a takoder i prilikom rada na medunarodnim projektima. Moram još spomenuti da IKT ne koristimo na svim satovima, vec samo kad se ukaže potreba ili kada vidimo dobru priliku da bi uporabom IKT-a motivirali svoje učenike, provjerili njihovo znanje ili se povezali s razredom iz inozemstva. 2.1 MYSTERY SKYPE Mystery Skype bio je prvi program koji smo počeli koristiti, još prije nego što je naša škola kupila tablet računala i još prije nego što smo učenicima dozvolili uporabu bežične mreže. Za njegovu uporabu smo računalo povezali s interaktivnom pločom, kamerom i mikrofonom. Mystery Skype je igra koju igraju dva razreda iz različitih dijelova svijeta. Povezuju se putem Skype-a i cilj igre je da samo s postavljanjem »da« ili »ne« pitanja utvrde iz koje zemlje je drugi razred. Iza svega toga naravno stoje oba učitelja (slovenskog razreda i razreda iz druge zemlje) koji se prethodno dogovaraju o točnom datumu i satu zajedničkog »druženja«. Učitelje za igru Mystery Skype nalazimo na portalu Microsoft i Education. Prije nego što stvarno provedemo prvi sat Mystery Skype-a, učenicima prvo objašnjavamo pravila tijekom samog Skype poziva (kada trebaju govoriti, a kada trebaju šutjeti i slušati), kakvo pitanje trebaju postavljati i kako koristiti geografski atlas kojeg ispred sebe mora imati svaki učenik. Kasnije smo umjesto atlasa počeli koristiti i tablet računala, što je veoma skratilo vrijeme koje su učenici potrošili da bi utvrdili iz koje zemlje je drugi razred učenika. A to nikada nije bila samo igra. Sa svakom učiteljicom ili učiteljem iz inozemstva smo se dogovorili za barem još jedan ili dva sata koje smo potom proveli zajedno. Ili smo združili 65 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. učenike u male skupine koje su imale specifičnu zadacu ili smo im pak dali zadacu da od učenika iz strane države saznaju odredene informacije i kasnije ih predstave u razredu. Tijekom same igre učenici su aktivni. Aktivno slušaju, traže podatke na internetu, atlasu i govore. Time gube strah od govora na stranom jeziku i shvacaju njegovu praktičnu komunikacijsku funkciju. Aktivni su kako u samostalnom radu tako i u timskom radu. Često se dogada da je to samo početak prijateljstva izmedu naših učenika i učenika iz stranih zemalja te da se ova veza koja je počela na Mystery Skype-u nastavi i godinama nakon toga. Fotografija 1: Mystery Skype u 7. razredu (Foto: Lea O. Opravž) 66 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.2. KAHOOT I FORMATIVE Sljedece aplikacije koje poboljšavaju digitalne kompetencije učenika su Kahoot i Formative. Obje su dosta slične, zato je njihov opis tj. usporedba združena u ovom poglavlju. Kahoot i Formative su besplatni aplikacije gdje se učenici na zabavan način uče i utvrduju novo naučeno gradivo. Kahoot je dostupan bez registracije korisnika, a kod aplikacije Formative potrebno je prethodno se registrirati. Mi, učitelji sastavljamo kvizove u koje ne uključujemo samo tekst, vec i fotografije, snimke s Youtube-a te ponudimo dva, tri ili četiri moguca odgovora. Alat Formative učitelju nudi upravo sve tradicionalne vrste pitanja i odgovora na koje smo navikli iz škole - esejska pitanja, kratka pitanja i odgovori, točno-netočno, crtanje na listu, odabir odgovora, odabir više pravilnih odgovora... ukratko, bez ograničenja. Za obje aplikacije potrebno nam je računalo, priključeno na interaktivnu ploču i zvučnike. Učenicima je potreban pametan telefon ili tablet računalo, a mogu se pridružiti igri i preko prijenosnog ili stolnog računala. Aplikaciju Kahoot učenici mogu besplatno prenijeti na svoje uredaje, a mogu je igrati i preko web stranice Kahoot. Učenici se pridružuju igri pomocu šifre. Za Formative kviz učenici se pridružuju kvizu na web stranici https://goformative.com pomocu specijalne lozinke, koja je za svaki kviz drugačija. Pri Kahoot-u vrijeme koje učenici imaju za odabir svojeg odgovora može biti ograničeno ili pak neograničeno. Učenici čuju ili vide pitanje na interaktivnoj ploči, na svom uredaju biraju samo odgovor. Kao razliku smo primijetili da Formative nema vremenska ograničenja, dok je kod Kahoota to uključeno. Na to možemo gledati kao prednost, buduci da vremenskim ograničenjem učenike potičemo na brzo razmišljanje, ili pak kao slabost, jer ovo vremensko ograničenje može utjecati na učenike upravo u suprotnom smjeru. Oba kviza smo vec pokušali igrati medudržavno, s udaljenim razredom, istodobno, i možemo potvrditi da radi odlično. Jedina teškoca na koju smo tu naišli je ako na školi ne postoji širokopojasna bežična veza, zbog čega učenika sustav povremeno izbacuje iz igre. Tako da sada ovaj problem rješavamo tako što se za sat Kahoot-a ili Formative-a selimo u učionicu za koju znamo da ima odličnu bežičnu vezu. 67 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Na kraju kviza učitelji dobivaju povratnu informaciju za svakog učenika, kod kojih je odgovor bio uspješan, a kod kojih ne, tako da to možemo upotrijebiti i za planiranje svojeg daljnjeg rada. Povratne informacije učenici prilikom rješavanja Kahoot-a dobivaju odmah nakon odgovora, dok u Formative-u učenici povratne informacije ne dobivaju odmah, vec ih o njima može naknadno obavijestiti učitelj. Oba alata čine nam se jednostavni za uporabu, kako za učitelja, tako i za učenika. Kahoot je primjereniji za brzo provjeravanje znanja, a Formative je više namijenjen temeljitijem pregledu znanja učenika. Aplikaciju Kahoot u našoj školi koristimo od 2. do 9. razreda i zbog njene jednostavnosti je vrlo preporučljiva i za mlade učenike. Slika 1: Kahoot (vir: http://responsiblemanagement.net/kahoot-quizzes-textbook-principles-of-responsible-management/) 68 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 2: Formative (vir: https://www.commonsense.org/education/website/formative) 2. 3. PLICKERS Plickers je besplatna aplikacija koju koristimo za utvrdivanje znanja ili za razna natjecanja. Mogu sudjelovati samo učenici jednog razreda, a možemo uključiti i pojedince ili razrede iz drugih zemalja. Za Plickers nam je potrebno računalo na kojem je instalirana aplikacija i koje je povezano s interaktivnom pločom i zvučnikom. Učenicima nije potreban pametan telefon ili tablet računalo. Svaki učenik dobiva samo karticu s QR kodom, koje dobivamo kada instaliramo aplikaciju na računalo. Plickers je kviz, jer učitelj postavlja pitanje i kaže dva, tri ili četiri moguca odgovora. Učenici se odlučuju koji je pravilan odgovor i okrecu svoju QR karticu tako da je slovo pravilnog odgovora na vrhu njihove kartice. Učitelj potom koristi svoje tablet računalo ili pametni telefon i preko aplikacije Plickers i kamere skenira sve podignute QR kodove učenika. U trenutku dobiva sve njihove odgovore na tabletu. Nakon završenog kviza, učitelj može vidjeti spisak imena učenika i sve njihove točne ili netočne odgovore. Iz ovog dobiva povratnu informaciju o tome kakav je napredak pojedinog učenika i koja su njegova/njena slaba područja. Kviz se može izvoditi i izmedu različitih zemalja. Oba učitelja se upisuju pod istim korisničkim imenom i istodobno provode kviz. Po našim iskustvima je najbolja kombinacija preko Skype veze. Jedino je potrebno paziti da se ista QR kartica ne dodijeli za dva učenika. Na kraju ponovno dobivamo rezultate sa spiskom imena 69 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. za sve učenike iz obiju zemalja. Vjerojatno bismo mogli uključiti u kviz i više zemalja, ali za sada to još nismo probali. C 13 V Slika 3: Plickers kartica s QR kodom (vir: http://physiquechimiecollege.eklablog.com/plickers-a122933458) 70 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 2. 4. ADOBE SPARK VIDEO Adobe Spark Video besplatan je program koji najlakše koristimo na računalu. Namijenjen je obradi videa i kreiranju raznih prezentacija. Prilično je jednostavan za uporabu, buduci da na raspolaganju ima različite prethodno podešene prijedloge, gdje s lakocom možete ubacivati svoje fotografije, dodavati omiljenu glazbu i snimati svoje komentare ili objašnjenja. Na satovima engleskog učenici koriste Adobe Spark Video aplikaciju za izradu raznih projekata ili prezentacija. Za neke učenike je to malo teže, jer nisu navikli na ovakve poslove. Učenik uvijek ima mogucnost napraviti klasičnu prezentaciju zapisima rukom, ili plakat, ali ako neko ipak želi kreirati digitalnu, interaktivnu prezentaciju, nudi mu se sva potrebna pomoc. U prvom redu u razredima imamo uredenu pomoc unutar razreda. To bi značilo da se nakon nastave učenici (učenik s vještinom rada u aplikaciji i učenik kojem je potrebna pomoc) nadu u knjižnici gdje imaju mogucnost korištenja računala te tamo zajedno izrade prezentacije. Ako im ne ide, mogu se obratiti učiteljima ili školskom informatičaru. Učenicima se prezentacije preko Adobe Spark Videa posebno svidaju, buduci da ih mogu dijeliti/objavljivati i na svojim društvenim mrežama. Social stories with Adobe £park Video •• h—p AA P ^ - Slika 4 : Adobe Spark Video (vir: https://teachingforward.net/social-stories- videos/) 2. 5. VIRTUAL FIELD TRIPS Virtualni izleti preko Skype-a su predavanja i prezentacije stručnjaka s odredenog područja. Na portalu Mycrosoft i Education nalazi se spisak stručnjaka iz raznih zemalja koji su spremni predstaviti učenicima odredenu tematiku ili čak mjesto odnosno izložbu. Ova predavanja uvijek su na engleskom i besplatna su. Odvijaju se tako da se prije predavanja učitelji dogovaraju s izabranim stručnjakom 71 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. što točno odnosno o čemu če predavati vašem razredu i obavezno ga upozoravaju i na razinu znanja engleskog jezika svojih učenika. Več smo doživjeli da odredeni predavači govore previše stručno i prebrzo da bi ih naši učenici mogli razumjeti. Učenici obično prije i nakon virtualnog izleta dobivaju radni list, s kojim provjeravaju svoje znanje i poznavanje date tematike prije i nakon virtualnog izleta. Možemo odabrati razne tematike. Našim učenicima se najviše svidio gospodin Ranjitsinh Disale iz Indije, koji je našim učenicima petog razreda predstavio svoj tematski park s dinosaurusima. Gospodin Dizale nas je pozvao putem Skype-a i kada je bio u parku, preko njegove kamere smo svi zajedno posjetili njegov tematski park i saznali puno toga novog o dinosaurima, čuli njihovo glasanje i preko prstiju gospodina Dizala pritiskali smo na tipke na informacijskim pločama i vrištali smo kada smo se zajedno s gospodinom Dizalom vozili vlakičem po prapovijesnoj Indiji. S učenicima šestog razreda smo na sličan način upoznavali piramide u Egiptu i puno smo naučili o tradicionalnom kulinarstvu Argentine. U sljedečoj školskoj godini idemo još i u Brazil na otkrivanje Amazona. Učenici sami razmišljaju gdje bi na sličan način mogli odvesti učenike iz stranih zemalja i na ovaj im način predstavili ljepote naše zemlje. Fotografija 3: Gospodin Dizale iz Indije (Vir: Facebook) 72 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. ZAKLJUCAK Mislim da mi, učitelji, učenicima nudimo puno više nego što smo dobili sami u vrijeme našeg školovanja. Živimo u 21. stolječu, tehnologija je napredovala, a time smo dobili mogučnost predstaviti učenicima gradivo na više načina. Bila bi šteta ako ne bismo koristili tehnologije koja je i našim učenicima tako bliska. Naravno, ona mora biti korisna, ne smije se koristiti prečesto i mora biti strogo nadzirana. Postoji puno pozitivnih učinaka uključivanja IKT-a u nastavu. Učenici na ovaj način puno dobivaju, posebno pri stranom jeziku. Sama nastava postaje zanimljivija, a učenici su motiviraniji. Puno nauče, a uopče nisu ni svjesni da uče. Več dok ulazim u učionicu s kutijom tablet računala, zasvijetle im oči u očekivanju što če se zanimljivo danas dogadati. Učenici na ovaj način dobivaju veču mogučnost komuniciranja na engleskom. Istina je da im je prvo potrebno neko vrijeme da se ohrabre i da progovore, a kada shvate da ih osoba na drugoj strani stvarno razumije, otvara im se cijeli novi svijet. Raduju se takoder kada krenu otkrivati da i učenici iz Brazila i Bangladeša prave gramatičke greške, a prije svega su ponosni na sebe da su se več toliko naučili da oni više ne prave takve greške. Preko modernih tehnologija u razredu pristupaju ljudima i mjestima na drugim krajevima svijeta, razgovaraju s njima, upoznavaju ih i razumiju, čime se smanjuje i njihova netrpeljivost prema drugim kulturama. Da zaključimo izjavom Alberta Einsteina: »Jedini izvor znanja su iskustva« (Class VR, 2017). Pitanja koja se pri tome javljaju nama, učiteljima, je kako prenijeti nova iskustva na učenike unutar fizičkih ograničenja same učionice? Odgovor na to mogu ponuditi moderni mediji i tehnologije preko zanimljivih sadržaja koji kod učenika, uz pravilnu uporabu, povečavaju motiviranost, razinu suradnje prilikom nastave, potičuči njihovu predstavu i razvijajuči kreativnost. S obzirom da je prilikom uporabe ovakve tehnologije uključeno više osjetila, takoder je i razina pamčenja nastavnog gradiva puno veča nego kod klasične nastave. 73 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. POPIS LITERATURE [1.] Class, VR. (2017). WHITE PAPER: A Guide To AR & VR In Education URL: http://www.classvr.com/virtual-reality-downloads/ (20. 6. 2020) [2.] Dale, E. (1969). Audiovisual methods in teaching. (str 37 - 38). New York. Dryden Press [3.] Gerlič, I. (2009). Nove tehnologije in šola bodočnosti. V nova vizija tehnologij prihodnosti, Mednarodna konferenca InfoKomTeh 2009, 283-288. Ljubljana: Evropska hiša. [4.] Sulčič, V. (2008). E-izobraževanje v visokem šolstvu. Koper: UP, Fakulteta za management. 74 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad SURADNJA IZMEDU ŠKOLE I MUZEJA Maja Grbec Švajncer, uni. dipl. soc. kul. In prof. zgodovine OŠ 8 talcev, Logatec 75 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U mjestu Logatec od godine 1998. djeluje Ratni muzej Logatec. Posjeduje bogatu zbirku starina i izdaje knjige iz povijesti. Od godine 2003. učenici devetog razreda Osnovne škole 8 talcev tri nastavna sata povijesti odrade s obilaskom tog muzeja. Obilazak je na kraju školske godine i tematski se uskladuje s razdobljem raspada Jugoslavije i nastankom samostalne Slovenije i rata, koji se je odvijao u tom razdoblju. To razdoblje u Ratnom muzeju Logatec posebno je bogato predstavljeno, uz činjenicu što je muzejski pedagog vrlo dobar poznavatelj tog dogadaja. Fokus je na razgovoru koji slijedi nakon uvoda, a koji traje oko sat vremena. U članku cu predstaviti glavne značajke predstavljanja povijesti učenicima na takav način. Ključne riječi: Ratni muzej, učenici devetog razreda, raspad Jugoslavije 76 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1.UVOD Povezivanje kurikuluma i muzeja danas je vrlo aktualno. Suradnja izmedu osnovne škole od 8 talaca i Ratnog muzeja Logatec traje praktički od osnutka spomenutog. Suradnja je započela 2003. Muzej nudi školi obrazovni program koji slijedi ciljeve učenja, plan i program iz predmeta povijesti. Ponekad su muzei dolazili isključivo iz muzejskih predmeta, uglavnom u svrhu prezentacije. Danas se učenici sve više uključuju u ovaj proces. Aktivno sudjelovanje mladih je vrlo važno. I naravno, sadržaji predstavljeni u muzejima povezani su s nastavnim planovima. Lidija Tavčar opisuje obrazovni rad škola i muzeja: „Obrazovni rad u muzejima i galerijama slijedi ciljeve muzeja i galerija, a u školi ciljeve škole. Naravno, neki su od tih ciljeva slični - ako ne i isti - dok su drugi komplementarni. Stoga se obrazovni rad u obje vrste ustanova nadopunjuje. Ali on se može nadopuniti samo ako se školsko obrazovanje razlikuje od onog u muzejima i galerijama. Da su jednaki, mogao bi se samo ponoviti, a ne nadopuniti. No, s obzirom na ovaj nalaz, mora se priznati da je utjecaj škola na rad u muzejima i galerijama bio mnogo veci od utjecaja muzeja na rad u školama. [5]. Ratni muzej Logatec je posebnost našega kraja. Djelovati je započeo godine 1998. Tadašnji je umirovljeni general Slovenske vojske ostvario cilj s kojim je započeo vec u vremenu obnašanja službe u Slovenskoj vojsci, a to je postaviti povijesnu zbirku, koja predstavlja ratnu i vojnu povijest Slovenaca i našega teritorija od razdoblja kamenog doba do danas. Ratni muzej Logatec ima skromne prostorne mogucnosti. Jedan cijeli zid izložaka prekrivaju odlikovanja, jer ih ima više od 3.000 u zbirci i zato se ova zbirka odlikovanja svrstava medu najbogatije na svijetu. Slika 1: Zid s medaljama u Ratnom muzeju Logatec 77 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Iznimno temeljito je predstavljeno razdoblje rata za Sloveniju godine 1991. Niti jedna državna ili zasebna slovenska zbirka ne posjeduje sva odlikovanja, znakove i oznake iz razdoblja 1991.-1994., kao upravo Ratni muzej Logatec. To je bilo moguče jer je umirovljeni general koji vodi muzej i prima učenike, u prvim godinama nove slovenske vojske bio na visokom položaju u toj vojsci. Sve gore navedeno je razlog zašto posjet zbirci znači za učenike najdirektniji susret s poviješču. Zatim se materijal objašnjava živom riječju istaknutog sudionika u dogadajima 1991., takoder poznatog kao autor i organizator vojnog rada proglašenja slovenske neovisnosti 26. lipnja 1991. u Ljubljani. 2.POSJETA MUZEJU KAO DOPUNA OBRADI NASTAVNOG SADRŽAJA Kad smo odlučili suradivati s Ratnim muzejom, planirali smo tri sata kako bismo postigli ciljeve kurikuluma. Nastavni plan za deveti razred vrlo je opsežan, a s učenicima vrlo površno i s teškočama odradujemo planirane i predvidene sadržaje. Nastavni planovi su prepuni, to je činjenica. Povijesno razdoblje, koje uključuje neovisnost Slovenije, dolazi krajem 9. razreda. Posljednji mjesec devetogodišnje osnovne škole prepun je opterečenja za učenike povezano s pronalaskom njihove budučnosti u srednjoj školi i stresan je zbog svega što taj prijelaz znači. Stoga je pažnja učenika usmjerena na završetak škole i što je bliži posljednji dan nastave, to je manje sadržaja na pojedinim predmetima. Na satima povijesti to je upravo razdoblje tranzicije iz Jugoslavije u samostalnu Republiku Sloveniju. Tik pred kraj školovanja pozornost učenika pada. Kako ih motivirati i potaknuti zanimanje za tako važnu tematiku kao što je u nastavi povijesti raspad Jugoslavije i osamostaljenje Slovenije? Na to pitanje smo na Osnovnoj školi 8 talcev u mjestu Logatec pokušali odgovoriti u skladu s več iskušanim didaktičkim metodama, koje ne ostaju pri predavanju gradiva , ali naglašavaju aktivno sudjelovanje učenika. Upravo u nastavi povijesti je to posebno moguče, ako imamo mogučnosti za direktno suočavanje s poviješču. Pri tome mislim na predmete, koji pričaju o njoj, i aktivne sudionike koji pripovijedaju o razmatranom razdoblju. U tematici osamostaljenja Republike Slovenije in i obrani njezinog suvereniteta godine 1991., to je posebno moguče jer je to razdoblje vrlo blizu i postoje živi svjedoci. To je bio razlog zbog kojeg smo dio obrade nastavnog sadržaja o osamostaljenju prenijeli u Ratni muzej Logatec. U Ratnom muzeju su spremni slušati želje učitelja koji vodi grupu i spremni su pripremiti program koji je u skladu s nastavnim planom ili je nadogradnja nastavnog plana. Stvorili smo pravo partnerstvo s Ratnim muzejom. Svi nastavnici koji vode učenike u muzej slažu se s programom, sadržaj učenja prilagoden je željama učitelja. Posjeta muzejskoj zbirci omogučuje vam da iskustvo rata doživite na drugačiji, osobniji način nego u učionici. 78 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. ZAŠTO ZADNJI DEVETI RAZRED? Bilo je nekoliko razloga za odabir 9. razreda kao najprikladnijeg za susret uživo s poviješču. Prvi je izbor teme. Razdoblje neovisnosti Slovenije najjasnije je predstavljeno u Ratnom muzeju Logatec, a to je tema kojoj takoder želimo dati poseban naglasak. Priča o ratu za Sloveniju u učionici ne može imati iste učinke kao susreti s predmetima, uniformama, dokumentima i fotografijama. Izloženi letak, koji su izbacivali nad Slovenijom, kako če nas uništiti, učenicima govori više od silnih riječi koje bi mogli izreči u učionici. Drugi razlog je punoljetnost učenika, ako ovaj izraz koristim za njihovu razinu zrelosti u usporedbi s učenicima nižih razreda. Izravni susret s poviješču, o stvarima o kojima se raspravlja u muzeju zahtijeva više od uobičajenog hodanja učenika pokraj predmeta koji ih ostavljaju više ili manje hladne. Učenici u posljednjim razredima osnovne škole spremaju se uči u život koji se više ne odvija iza zidova osnovne škole pa su stoga njihovi horizonti širi i lak za prihvačanje slike koja nije ograničena na obične satove osnovne škole. Treči razlog je objašnjenje koje učenici dobivaju kad posjete muzej. Ovo nije monotono, vječno ponavljano i takoder, umorno za riječ tumača kustosa koji je prisiljen raditi svoj posao, več živa riječ nekoga tko ima želju dio svog iskustva i pogleda prenijeti na mladu generaciju. Upravo to učenici i nastavnici koji prate učenike ističu kao najviše važno što pruža posjeta muzej. Učenici devetog razreda posječuju Ratni muzej Logatec svake godine na dan državnog testa znanja (NPZ - slovenski jezik, matematika i treči predmet). Jedan odjel svakodnevno obilazi muzej. Od škole do muzeja učenici putuju pješke, a to je otprilike pola sata. Put ih iscrpljuje, a onda ih u muzeju čekaju još tri školska sata. Na raspolaganju je nekoliko stolica, ali dio učenika mora stajati. Nakon dobrog sata počinje se smanjivati pažnja medu onima koji moraju stajati. U svakom su trenutku prisutna dva nastavnika. Posjeta je podijeljena na dva dijela. Prvi dio posvečen je riječima domačina, a to je prezentacija zbirke i naglasak na neka posebno važna razdoblja za Slovence. Drugi dio je prepušten inicijativi učenika. Postavljaju pitanja na koja dobivaju odgovore. Kad domačin procijeni da pažnja učenika opada, napravi kratki odmor u kojem poslužuje napolitanke, bombone i vodu. Nakon ove kratke pauze, koja traje oko pet minuta ili manje, slijedi upoznavanje s odabranim predmetima. Svaki učenik može zadržati rimski novčič, vojnu tikvicu s fronta Isonzo, sablju i pušku te slovensku kacigu iz 1991. Taj opipljiv susret s poviješču opet povečava razinu zanimanja, pa slijede nova pitanja i različiti pogledi učenika. Za večinu posjeta dogada se da posjet treba prekinuti nakon tri školska sata protiv volje učenika jer bi željeli ostati. U usporedbi s posjetima drugim muzejima, interes učenika povečava se opipljivim susretom s poviješču. U drugim muzejima, zabranjeno je dirati predmete, a Ratni muzej Logatec ima nekoliko predmeta namijenjenih učenicima koje drže u rukama i na taj način osječaju povijest. 79 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Tako se, primjerice, uvijek iznenade kad navuku neprobojni prsluk i kacigu Slovenske vojske, koliko je vojna oprema teška. Mač, koji se vrti poput igračke u filmovima, u stvari je težak teret u ruci. Ova specijalnost, povijest materijala, može se postaviti kao glavni razlog zašto učenici prihvačaju povijest u ratnom muzeju Logatec drugačije i s večim zanimanjem nego na nastavi povijesti u školi. 4. DOSADASNJA PRAKSA I TIJEK ZBIVANJA Dosadašnja praksa pokazala je da je suradnja muzeja sa školom vrlo uspješna. Kao što kaže John Dewey, povezivanje škole s institucijama poput muzeja i knjižnica vrlo je dobrodošlo. Škola i muzej trebali bi biti dio aktivnog učenja. Ova je meduinstitucionalna suradnja temeljna za učenje. U školi postoji puno krajnje nebitnih sadržaja za učenje koji su prepuni naučenih činjenica. Muzeji prikupljaju izvore prošlosti, kulturnu baštinu. Svrha veze škole i muzeja je bolje obrazovanje. Muzej pruža podršku učitelju u postizanju ciljeva učenja kurikuluma. Muzeji se često spominju u nastavnim planovima. Naravno, ne smijemo zaboraviti pažljivo pripremiti učenike da posjete muzej [9]. Muzeji se nude kao pomoč u postizanju ciljeva kurikuluma (ažuriran i revidiran 2011.) i igraju važnu ulogu u obrazovnom procesu. Znanje stečeno u školi nadograduje se i produbljuje, jer je iskustveno učenje važan dio procesa učenja. Interpretacija muzejskog pedagoga u obliku priče, u kojoj je prisutno i osobno iskustvo, kao u Ratnom muzeju Logatec, dobar je primjer oživljavanja povijesti i njenih predmeta i dobar je primjer ostvarivanja ciljeva učenja izvan škole i uz pomoč muzeja. Za sate povijesti vrlo je važno da škola suraduje s vanjskim ustanovama, jer učenici razvijaju vještine pronalaženja i prikupljanja novih informacija [3, str. 41]. Učenici uče vještine kritičkog razmišljanja kroz posjete muzeju. Uče cijeniti izvore. Izvori su raznoliki, pisani, materijalni, elektronički, informacije se prenose i usmeno. Svaka vrsta resursa ima svoje prednosti i ograničenja. U Ratnom muzeju Logatec učenici se upoznavaju s materijalnim izvorima i usmenim izvorom svjedočenja opisa rata za neovisnu Sloveniju. Učenici usporeduju izvore jer je potrebno slijediti nastavni plan i program i upute za učenike kako bi razvili vještine kritičkog prosudivanja i korisnosti informacija i povijesnih izvora. Učenici trebaju oblikovati neovisne zaključke, mišljenja, stavove i tumačenja pojava, dogadaja koji su se dogodili u povijesti. Ratni muzej ima mnogo materijalnih i pisanih izvora, od kojih svaki ima i svoju priču. 80 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. IMA LI SMISLA NASTAVITI, STO PROMIJENITI, POBOLJŠATI? Praksu suradnje s muzejom potrebno je nastaviti. Sve dosadašnje ocjene poznavanja povijesti u Ratnom muzeju Logatec, kako učenika tako i nastavnika u pratnji vrlo su pozitivne. Uglavnom se odnose na domačinovu (kustos) sposobnost komuniciranja s učenicima i njegovo poznavanje povijesti što je i razumljivo, jer je autor nekoliko knjiga i smatra se utemeljiteljem ratne i vojne povijesti u Sloveniji. Takav je bio naslov njegove knjige iz 1991. godine. Slika 2: Znakovi Slovenske vojske u Ratnom muzeju Logatec. Jedini problem - prema dosadašnjem iskustvu - je umor učenika. Nešto ranije prošli su zahtjevan test znanja, što je za njih bilo stresno, potom su morali pješke priječi relativno dug put, a zatim su morali stajati tri nastavna sata povijesti. Ipak, to nije prepreka koja posjet muzeju ne bi učinila pozitivnim. Manje grupe bi sigurno povečale aktivno sudjelovanje učenika u učenju o povijesti. Možete potražiti vezu s drugim školskim predmetima. U sljedečoj školskoj godini mogli bismo pokušati fotografirati zanimljive eksponate i prikazati ih u likovnom obrazovanju. Tehnikom kamišibaja (japanskom tehnikom pripovijedanja sa slikama) i pripremom dovršene priče mogli bismo obogatiti školski dogadaj povodom kulturnog praznika i na taj način uspostaviti vezu s nastavom slovenskog jezika. Promjene i inovacije zasigurno bi bile dobrodošle, mada dosadašnja iskustva i odgovori nedvojbeno potvrduju da je koncept pravi i to čemo nastaviti raditi i dalje. 81 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 6. LITERATURA: [1.] Program osnovna šola, Zgodovina. (2011). Učni načrt. Ljubljana: MŠŠ, ZRSŠ [2.] Švajncer, J. (2016). Vojni muzej Logatec, Zakladi zgodovine. Logatec: Vojni muzej Logatec [3.] Učni načrt, Izbirni predmet zgodovina. (2008). Odkrivajmo preteklost mojega kraja. Ljubljana: MŠŠ, ZRSŠ [4.] Brodnik, V. in drugi (2013). Posodobitve pouka v osnovnošolski praksi. Zgodovina. Ljubljana: ZRSŠ [5.] Tavčar L., (2009). Homo spectator. Uvod v muzejsko pedagogiko. Ljubljana: Pedagoški inštitut / Digitalna knjižnica [6.] Nagode, S. in Hladnik Rupnik, T. (2018). Kamišibaj v šoli in doma. Ljubljana: Osnovna šola 8 talcev [7.] Nagode, K. in Kompan, B. (2007). Raziskovalna naloga: Vojna za samostojno Slovenijo v Logatcu - po ustnih virih. Logatec: OŠ 8 talcev [8.] Švajncer J. (1993). Obranili domovino. Ljubljana: Viharnik [9.] Dewey, J. (1938). Experience&Education. New York: The Macmillan company 82 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad SKOLSKI „BISERI" IZ HRVATSKOG JEZIKA 2009.-2019. mr. sc. Vesna Nosic, prof. savjetnica Gimnazija „Matija Mesic" Slavonija 1 br. 8, HR-35000 Slavonski Brod 83 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Stručni članak sadrži prikaz izvannastavnog školskog projekta Školski „biseri" iz Hrvatskog jezika 2009.-2019. koji je realiziran u Gimnaziji „Matija Mesič" u Slavonskom Brodu u 2019./2020. školskoj godini. Projekt sadrži 160 primjera pogrešnih, a ujedno duhovitih odgovora učenika od prvog do četvrtog razreda iz područja književnosti i jezika. Primjeri imaju trodijelnu strukturu: pitanje, pogrešan odgovor/pogrešne odgovore i točan odgovor. Marija Živič i Nikolina Živič, učenice 4. I razreda opče gimnazije, prepisale su i lijepo grafički oblikovale izabrane primjere. Projekt je predstavljen na hamer-papirima i postavljen u predvorju škole. Izloženi projekt izazvao je veliko zanimanje učenika. Ključne riječi: Hrvatski jezik, književnost, jezik, „biseri", humor, smijeh. 84 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1.UVOD „Nastava, odnosno nastavni proces predstavlja važan dio čovjekova života, a u tome životu humor i smijeh zauzimaju znakovito mjesto. Ukupno razredno-nastavno ozračje, odnosno školsko ozračje umnogome ovisi o naslanjanju nastavnika i učenika na humor u organizaciji nastavnog procesa" (Matijevič, Radovanovič, 2011. : 381). Humor povezan s nastavnim sadržajima oplemenjuje nastavu. Rad je podijeljen u tri dijela: Prvi dio, Značajke školskih „bisera", navodi različite oblike humora koji se mogu ugraditi u nastavni sat, a zatim ukratko objašnjava obilježja školskih „bisera" iz Hrvatskog jezika. Drugi dio, Projekt Školski „biseri" iz Hrvatskog jezika 2009.-2019., opisuje izvannastavani školski projekt. Treči dio, Prilog: Primjeri školskih „bisera" iz Hrvatskog jezika 2009.2019., donosi 160 najzanimljivijih primjera pogrešnih, ali duhovitih odgovora učenika od prvog do četvrtog razreda iz područja književnosti (105) i jezika (55). 2. ZNACAJKE SKOLSKIH „BISERA" U nastavni sat mogu se ugraditi različiti oblici humora: anegdota, karikatura, vic, zagonetka, strip i dr. Humoristički sadržaj može se ugraditi u svaku etapu nastavnog sata. Humor i smijeh česti su sadržaji u nastavnim satima ponavljanja gradiva i analiza pismenih provjera iz Hrvatskog jezika. Pojedini učenici tada daju svoje pogrešne usmene ili napisane odgovore, tzv. „bisere" koji uvijek izazovu spontan i iskren smijeh. Odraz su nenaučenog gradiva ili su pak izraz humorističke nadarenosti ponekih učenika. Predmetna nastavnica podržava „kulturu učenja iz pogrešaka" [5,str. 381]. Podučava učenike da imaju razumijevanja i poštovanja prema autoru školskog „bisera". Smijemo se „biseru", a ne autoru; autoru se potiho divimo. Trenuci smijeha i radosti u učionici su nezaboravni! Stoga predmetna nastavnica redovito zahvali učenicima na njihovom doprinosu: humoru i smijehu kojim su oplemenili nastavni sat. Školski „biseri" o kojima je riječ uvijek se pojavljuju u kontekstu odredenog školskog gradiva. Svaki „biser" je individualan i jedinstven, neočekivan i nepredvidiv, koncizan i zapamtljiv, ali kratkotrajan. Najčešče predstavlja iznenadujuču verbalnu asocijaciju ili varijaciju cijele jedne riječi ili dijela jedne riječi. Zamjena jedne riječi drugom ili pak jednog ili nekoliko glasova drugim/drugima mijenja smisao riječi, a time i cjelokupnog odgovora, što često rezultira komičnim učinkom. Zamjenu jedne riječi drugom donosi primjer naslova Čehovljeve drame „Višnjik" u „Šljivik" dok primjer zamjene jednog slova drugim sadrži ime kineskog filozofa Konfucija u Konfuzije. 85 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Varijacija jednog dijela riječi nalazi se u primjeru naziva glasovne promjene ispadanje suglasnika koju učenici pogrešno nazivaju ispuštanje/otpuštanje/izbacivanje/odbacivanje suglasnika. 3. PROJEKT ŠKOLSKI „BISERI" IZ HRVATSKOG JEZIKA 2009.-2019. Pogrešne, a ujedno duhovite odgovore iz Hrvatskog jezika predmetna nastavnica skupljala je od 2009. do 2019. godine. Na poticaj učenika četvrtih razreda izabrala je 160 najzanimljivijih primjera iz područja književnosti (105) i jezika (55). Izabrane primjere složila je kronološki po razredima i područjima. Primjeri imaju tročlanu strukturu: pitanje, pogrešan odgovor/pogrešne odgovore i točan odgovor. Marija Živič i Nikolina Živič, učenice četvrtog razred opče gimnazije, prepisale su odabrane primjere za izvannastavni projekt. Lijepo grafički oblikovan projekt predočen je na tri hamer-papira i postavljen u predvorju škole. Izloženi projekt izazvao je veliko zanimanje i smijeh mnogih učenika. 4. ZAKLJUČAK I pogrešan odgovor može biti koristan. No, on ne predstavlja učenikov neuspjeh nego uspjeh ako učenik iz njega nauči gradivo. Pogreške su sastavni dio (školskog) života. Pogriješiti se smije! „Onaj tko nikad nije pogriješio, nikad nije pokušao naučiti ništa novo" (mudremisli.net/albert-einstein-citati-izreke-misli-poslovice, 25. 4. 2020.). Humor ima svoje mjesto u nastavi. „Utemeljen na smijehu humor kao močan odgojni adut pomaže učitelju u stvaranju poticajnog ozračja u nastavi, razvijanju kvalitetnijeg odnosa s učenicima i pojašnjenju obrazovnih sadržaja" (Dramac, Lazzarich, 2016. : 95.). Razborito upotrijebljen humor, humor primjeren nastavnim sadržajima, doprinosi kvaliteti nastavnog procesa. Stoga humor treba češče koristiti u nastavi. 86 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. LITERATURA [1.] Critchley, S. (2007.). O humoru. Zagreb : Algoritam. [2.] Dramac, I.; Lazzarich, M. (2016.). Smiješna strana obrazovanja - humor u poučavanju, Život i škola. 62 (3) : 87.-96. [3.] Hadžic, F. (1998.). Anatomija smijeha : studije o fenomenu komičnoga. Zagreb : V.B.Z. [4.] Matijevic, M. (1994.). Humor u nastavi : Pedagoška i metodička analiza. Zagreb : UNA-MTV. [5.] Matijevic, M.; Radovanovic, D. (2011.). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb : Školske novine. [6.] mudremisli.net/albert-einstein-citati-izreke-misli-poslovice, 25. 4. 2020. 87 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 6. PRILOG: PRIMJERI ŠKOLSKIH „BISERA" 1. RAZRED, KNJIŽEVNOST 1. Odredi vrstu rime i vrstu stiha u pjesmi „Bezimenoj" G. Krkleca. • Rima je promjenjiva, a stih je slobodan. (Rima je ukrštena, a stih je jedanaesterac.) 2. Odredi vrstu rime: aa. • Glatka rima. (Parna rima.) 3. Opiši svoj doživljaj pjesme „Isus čita novine" N. Šopa. • Pjesma je ganujuca. (Pjesma je ganutljiva.) 4. Navedi vrste rime. • Slučajna rima/uparena rima/naslagana rima/raštrkana rima/razbacana rima. (Parna, ukrštena, obgrljena, isprekidana rima.) 5. Pojasni vezani stih. • To je stih koji nije slobodan nego je povezan slovima. (Stih vezan rimom.) 6. Što je bugarštica? • Bugarska strofa. (Stara hrvatska narodna pjesma dugoga stiha, najčešce balada.) 7. Kako se naziva strofa romanskog podrijetla od šest stihova? • Šestina, sekstina. (Sestina.) 8. Kako se naziva ujedinjena anafora i epifora? • Sinklopa. (Simploka.) 9. Što je sinestezija? • Sinestezija je pjesnička figura u kojoj se piše jedno, a izaziva drugo. (Sinestezija je stilsko izražajno sredstvo u kojoj jedno osjetilo izaziva pojavu drugog/drugih osjetila.) 10. Što je tercina? • To je stih od tri samoglasnika. (To je strofa sastavljena od tri rimovana jedanaesterca s rimom aba, bcb itd.) 88 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 11. Napiši četiri vrste stopa u kvantitativnoj versifikaciji. • Dvostopa, trostopa, pentostopa, heksostopa. (Pirihij, spondej, jamb, trohej i dr.) 12. Napiši tri strofe grčkog podrijetla koje se javljaju u hrvatskoj književnosti. • Pentan, elegijski distrikt, kejska strofa. (Elegijski distih, alkejska strofa, safička strofa.) 13. Navedi naslov epigrama A. G. Matoša: „Mani se svog idealizma, Što ne živiš od patriotizma?" • Djed u luku. („Djed unuku".) 14. Što je fabula? • Niz dogadaja u rečenici. (Fabula je niz kronološki poredanih dogadaja u književnom djelu.) 15. Navedi, a zatim objasni pripovjedača prema licu koje pripovijeda. • Pripovjedač u prvoj osobi - direkt priča priču; pripovjedač u trecoj osobi -indirekt priča priču. (1.Pripovjedač pripovijeda priču u 1. licu izravno. 2. Pripovjedač pripovijeda priču u 3. licu neizravno.) 16. Napiši vrste pripovjedača prema licu koje pripovijeda. • Povjerljivi pripovjedač, nepovjerljivi pripovjedač, pripovjedač sveznalica, sveznalački pripovjedač, vanjski pripovjedač, unutarnji pripovjedač. (1. Pouzdani, autorski ili sveznajuci pripovjedač. 2. Nepouzdani pripovjedač.) 17. Što sadrži invokacija? • Zaziv muze da pomogne pjesniku napisati ep i zaziv čitatelju da pročita ep. (Pjesnik zaziva muzu ili Božju pomoc u pisanju epa i donosi kratki sadržaj.) 18. Ep započinje iznošenjem situacije iz vec razvijene radnje. Kako se naziva ta epska tehnika? • In media stres/in medias tres. (In medias res.) 19. Dopiši. Epsko pjesničko djelo veceg opsega naziva se_. • Epopjev. (Ep.) 20. Što znači ime Uliks? • Uliks je vrsta ptice. (Latinsko ime za Odiseja.) 21. Kako se naziva bajka H. C. Andersena koje govori o tkalcima varalicama? 89 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • „Zlatarevo novo ruho". („Carevo novo ruho".) 22. Koju književnu vrstu odlikuje načelo ekonomičnosti u igradnji kompozicije? • Ekonomiju. (Novelu.) 23. Dopiši. Termin roman dobiva značenje slično današnjem od pojave romana • „Svileni vitez don Quijote"/ „Blistavi vitez Manche"/ „Don Quijote od Monaca". („Bistri vitez don Quijote od Manche".) 24. Kakav nadimak ima baka Magda iz romana „Zlatarovo zlato" A. Šenoe? Zašto? • Papratnjača - prodaje listove biljke paprati. (Paprenjarka - peče i prodaje kolače paprenjake.) 25. Kakav je bio odnos Grge Čokolina prema Dori Krupic (roman „Zlatarovo zlato" A. Šenoe)? • On ju voli pa čak i ubija. (Čokolin je želio oženiti Doru, ali njezin otac to nije dopustio. Otrovao je Doru po nalogu Klare Grubarove.) 26. Roman D. J. Salingera „Lovac u žitu" uzorak je za novi tip suvremene proze. Kako se naziva ta proza? • Trapez proza/traperice u prozi/proza u jeansu. (Proza u trapericama, jeans-proza.) 27. Kakva je fabula u modernom romanu? • Malo je ima pa je malo nema. (Reducirana.) 28. Kako se naziva pročišcenje osjecaja kod gledatelja u tragediji? • Kartaza. (Katarza.) 29. Objasni postupak „deus ex machina". • To je voda sa mašine. (Rasplet radnje u drami rezultat je „intervencije bogova".) 90 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 30. Navedi vrste komedije. • Komedija karaktera, komedija intrige, komedija situacije, komedija konfiguracije, komedija konzervacije. (Komedija konverzacije. Komedija konzervacije i komedija konfiguracije ne postoje.) 31. Objasni situaciju „quid pro quo". • To je situacija jedan na jedan; jedan lik ide na drugi lik. (Situacija u kojoj jedan lik misli na jedno, a drugi na drugo. To je produljeni nesporazum u kojem gledatelj vidi ono što ne vide likovi pa je prizor smiješan.) 32. Kako glasi čuvena Skupova rečenica? • „Quid pro quo." • „Ljubav je ljubav, zlato je zlato." („Amor nije amor, zlato je amor.") 33. Kako se naziva književnoznanstvena vrsta u kojoj autor piše o značajnim ličnostima i dogadajima u kojima je sudjelovao ili im je bio suvremenik? • Mamoar. (Memoari.) 34. Kako se zove kineski filozof koji je priredio „Knjigu pjesama"? • Konfuzije. (Konfucije.) 35. Nastavnica: Navedi naslove indijskih epova. Učenik: Samo malo... (Učenici šapcu.) Nastavnica: I? Učenik: Sjetio sam se: „Maha baha". (Mahabharata.) 36. Kako se nazivaju Homerovi epovi? • Homerovi epovi. („Ilijada" i „Odiseja".) 37. Zašto Ahilej više ne želi sudjelovati u Trojanskom ratu? • Zbog pete - boli ga peta. (Agamemnon je uzeo Ahilejevu ropkinju Brizeidu pa se Ahilej naljutio i odustao od ratovanja.) 38. Zašto se Ahilej vratio u bitku? 91 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Zato što mu je bilo dosadno. (Da bi osvetio svog prijatelja Patrokla kojega je ubio trojanski junak Hektor.) 39. Zašto su poginuli Eteoklo i Polinik (Sofoklo, „Kralj Edip")? • Zato što su stanovnike Tebe napali arijevci. (Trebali su naizmjence vladati gradom Tebom, ali Eteoklo nije htio predati grad bratu Poliniku, izašli su na dvoboj i ubili jedan drugoga.) 40. Kako se zovu Edipove kčeri? • Antigona i Ismeta. (Antigona i Ismena.) 41. Kada je Antigona pokopala brata Polinika (Sofoklo, „Kralj Edip")? • U četvrtom činu. (Nakon što je kralj Kreont zabranio da se Polinikovo tijelo pokopa.) 42. Zašto je Edip tragički junak? • Zato što je on bio jedan veliki problem. • Zato što je on bio problematičan tip. (Edip je žrtva vlastite nesretne sudbine: počinitelj zločina, istražitelj, sudac, izvršitelj presude i osudenik.) 43. U kojem razdoblju prestaje poganska rimska književnost? • U raspadnom razdoblju. (U razdoblju propadanja.) 44. Tko je Euklionu ukrao blago (komedija „Škrtac" T. M. Plauta)? • Telemah. (Sluga Strobil. Telemah je Odisejev sin.) 45. Što je Vergilije htio učiniti s rukopisom „Eneide"? • Iskrižati ga. (Spaliti rukopis jer nije bio zadovoljan njegovim stilom.) 46. Što piscu, prema Horaciju, treba osim talenta? • Olovka i papir. (Znanje, strpljivost i mukotrpan rad.) 47. Djelo „Metamorfoze" napisao je_. • Olivije. (Publije Ovidije Nazon.) 48. Tko u Ovidijevim „Metamorfozama" priča priču o „Piramu i Tizbi"? 92 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Predilja/krojačica/neka ženska. (Prelja.) 49. Navedi naslov Ovidijeve zbirke pisama što ih mitološke junakinje pišu svojim ljubavima. • „Mitoze". („Metamorfoze".) 50. Kakav naslov ima francuska srednjevjekovna junačka pjesma? • „Pjesan o Ronaldu". („Pjesan o Rolandu".) 51. Kako se nazivaju srenjovjekovni pjesnici ljubavne poezije? • Trubači. (Trubaduri i minnesangeri.) 52. Tko je Beowulf? • Beowulf je viteški čovjek koji ima osobine feudalca i viteza. (Beowulf je legendarni engleski junak ratnik, geatski knez.) 1. RAZRED, JEZIK 1. Dopiši. Nejezične sustave proučava_. • Silabika/sfragistika/semitologija. (Semiologija.) 2. Kako se dijele zatvornici? • Na sonante i koksonante. (Na sonante ili zvonačnikei šumnike.) 3. Kako se dijele glasovi po načinu tvorbe? • Na slivnike, zapornike i tjesnačnike. (Na slivenike, zapornike i tjesnačnike.) 4. Kako se dijele usnenici? • Na jednousnenike i dvousnenike. (Na dvousnenike i zubno-usnenike.) 5. Kako se nazivaju srednjojezični suglasnici? • Zupčanici. (Nepčanici.) 93 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 6. Odredi glasovne promjene u primjeru sladak - slatka. • Stapanje suglasnika po zvučnosti. (Nepostojano a, jednačenje suglasnika po zvučnosti.) 7. Odredi glasovnu promjenu u primjeru momak - momka. • Umetnuto a. (Nepostojano a.) 8. Prepoznaj glasovnu promjenu u primjeru kazalište - kazališni. • Ispuštanje suglasnika/izbacivanje suglasnika/odbacivanje suglasnika/otpuštanje suglasnika. (Ispadanje ili gubljenje glasova.) 9. Prepoznaj glasovnu promjenu u primjeru svat+ba. • Podudaranje glasova po zvučnosti. (Jednačenje glasova po zvučnosti.) 10. Prepoznaj glasovnu promjenu u primjeru mog - moga. • Dodavanje samoglasnika. (Navezak.) 11. Označi naglasak u navedenim riječima, a zatim napiši odgovarajuce pravilo. • lav, krug • U jednosložnim riječima naglasak je na samoglasniku. • Jednosložne riječi mogu imati samo jedan naglasak. (Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske.) 12. Odredi glasovnu promjenu u primjeru cvijet - cvjetati. • Pretvorba ije u je/jednačenje ije u je/nepostojano i. (Smjenjivanje ije u je.) 13. Što je slovopis i kako se još naziva? • Slovopis ili pisanje je pisanje slova. (Slovopis ili grafija je sustav pisanih znakova, tj. slova ureden prema potrebama nekog jezika.) 14. Što je slovo? • Slovo je osnovni gradevni element pisanog jezika. • Slovo je gradivna jedinica jedne riječi. (Slovo je pisani znak za glas.) 15. Dopiši: slovopis ili _. 94 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Rukopis. (Ortografija.) 16. Tko opisuje svoje osjecaje u pjesmi? • Lirski pripovjedač u pjesmi opisuje svoje osjecaje. (Lirski subjekt.) 17. Razumiješ li kralja Edipa? • Da. Suosjecam se sa Edipom. (Da. Suosjecam s Edipom.) 18. Je li te se svidjela pjesma? • Pjesma mi se svidjela na prvo čitanje. (Pjesma mi se svidjela vec pri prvom čitanju.) 19. Možeš li zamisliti situaciju iz romana? • Situaciju iz romana mogu si zamisliti u glavi. (Situaciju iz romana mogu zamisliti.) 2. RAZRED, KNJIŽEVNOST 1. Što piše na vratima pakla u Danteovom „Paklu"? • „Oni koji udu, nikad ne nadu izlaz." • „Onaj koji ude, nikad ne izade." („Tko ude, nek se kani svake nade.") 2. Kako je Dante podijelio pakao? • Na katove/na slojeve. (U devet krugova.) 3. Tko je bio zaljubljen u Lauru de Noves? • Kanconijer. (Francesco Petrarca. „Kanconijer" je zbirka pjesama.) 4. Kako se naziva ep L. Ariosta koji predstavalja vrhunac renesanse u Italiji? • „Bistri Orlando". („Bijesni Orlando".) 5. Tko je bio don Quijote? • Seljački plemic. (Seoski plamic.) 6. Kako se naziva don Quijoteov perjanik? 95 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Sančo Pančo. (Sancho Panza.) 7. Kada je umro don Quijoteov? • Pred sam kraj svog života. 8. Kako se nazivaju dvije vrste renesansnih komedija? • Učena komedija i komedija u trapericama. (Učena komedija i komedija umijeca.) 9. Što piše na zastavi „Globe teatra"? • Dobro došao u klub. • („Totus mundus agit histrionem." Prijevod: „Cijeli svijet glumi."/„Cijeli svijet je pozornica.") 10. Što je blank verse? • Prazan stih/vrsta stiha u kojem se ostavlja praznina za smijeh. (Bijeli stih, 10-erac ili 11-erac s jednosložnom ili dvosložnom riječju na kraju; najčešci stih engleske poezije.) 11. Kako se naziva prvi glavni predstavnik humanizma u Zadru? • Petar Kršovina. (Petar Kršava.) 12. Što su „Plandovanja" I. Bunica Vučica? • Najveci kancijoner hrvatske književnosti 17. stoljeca. (Najveci kanconijer hrvatske književnosti 17.stoljeca.) 13. Kako se naziva drama T. de Moline kojom autor uvodi lik don Juana? • „Seviljski razbojnik"/„Seviljski ubojica"/„Serijski ubojica"/„Serijski varalica". („Seviljski varalica i kameni gost".) 14. Kako se nazivaju melodrame I. Gundulica? • „Arijadna", „Armida", „Dijana", „Prozerpina ugrobljena", „Prozerpina udrobljena". („Prozerpina ugrabljena".) 15. Kako završava Werther svoj život (roman „Patnje mladog Werthera" J. W. Goethea) ? • Smrcu, ubio se pištoljem. • Ubio se revolverom. (Ubio se hicem iz pištolja.) 96 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 16. Kakav naslov ima pjesma W. Wordswortha u čitanci? • „Suncovrati". („Sunovrati".) 17. Kako se zove roman u stihovima A. S. Puškina? • „Evgenij Ognjeni"/„Eugenij o njegi". („Eugenij Onjegin".) 2. RAZRED, JEZIK 1. Što proučava morfologija? • Morfone. (Vrste riječi i njihove oblike.) 2. Kako se dijele morfemi po položaju? • Korijenske, natkorijenske i potkorijenske. (Korijenske, prefiksalne i sufiksalne morfeme.) 3. Kako se naziva hrvatski naziv za sufiks? • Nadometak. (Dometak.) 4. Nastavnica: Navedi padeže u hrvatskome jeziku. Učenik: Nominativ, genitiv, dativ... Ne mogu se sjetiti sljedecega. Nastavnica: Pokušaj se sjetiti. Učenici: (Šapcu.) Akuzativ, vokativ. Učenik: Da,vokuzativ. 5. Napiši dativ jednine prezimena književnika: Goethe, Leopardi, Hugo. • Goetheou, Leopardima, Hugiu. (Goetheu, Leopardiju, Hugou.) 6. Po čemu se razlikuju upitne i odnosne zamjenice? • Upitne zamjenice nešto upituju, a odnosne se odnose izmedu dvije rečenice. (Upitne zamjenice upotrebljavaju se u pitanjima, a odnosne uvode zavisnu rečenicu u zavisnosloženoj rečenici.) 7. Što je perfektivizacija? • Pravljenje/proces pretvaranja/pretvorba/prebacivanje glagola iz nesvršenih u svršene. (Tvorba perfektivnih ili svršenih glagola.) 8. Što je imperfektivizacija? 97 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Kada glagol prelazi u imperfekt. (Tvorba nesvršenog ili imperfektivnog glagola.) 9. Od kojih se glagola pretežno tvori glagolski prilog sadašnji? • Nesavršenih. (Nesvršenih.) 10. Čime je Amor pogodio Petrarcu? • Amor je Petrarcu pogodio s lukom i strijelom. (Amor je Petrarcu pogodio strijelom iz luka.) 11. Tko su bili petrarkisti? • Pjesnici koji su uzimali Petrarcinov stil. (Pjesnici koji su slijedili Petrarcin stil.) 12. Napiši ideju djela. • Važnije je gledati u unutrašnjost čovjeka nego izvanjskost. (Važnije je gledati čovjekovu nutrinu nego vanjštinu.) 3. RAZRED, KNJIŽEVNOST 1. Kakav naslov ima pjesma P. Preradoviča o jeziku? • „O rodu, o jeziku"/„O rodu jezika". („Rodu o jeziku".) 2. Kada je Novica Cerovič krenuo iz Stoca? • Po nočnom mraku. (Noču.) 3. Kako se nazivaju pučki igrokazi J. Freudenreicha? • „Crna krojačica", „Grobničari". („Crna kraljica", „Graničari".) 4. Kako se zove putopis A. Nemčiča? • „Putopisnice". („Putositnice".) 5. Kako se zove razdoblje u kojem je djelovao A. Šenoa? • Proturomantizam. (Predrealizam.) 6. Napiši naslove pripovjedaka A. Šenoe. 98 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • „Kanarinčeva ljubavnica", „Profesor Luka", „Karanfil s pjesnikova raskršca", „Tulipan s putnikova groba". („Kanarinčeva ljubovca", „Prosjak Luka", „Karanfil s pjesnikova groba".) 7. Kakav naslov ima zbirka novela I. S. Turgenjeva? • „Lovački zapisnik". („Lovčevi zapisi".) 8. Tko je umro „u bijegu"na usputnoj željezničkoj postaji? • Akakije Akakijevič Bašmačkin. (Lav Nikolajevič Tolstoj.) 9. Tko je autor romana „Ana Karenjina" ? • Tolstojevski. (Lav Nikolajevič Tolstoj.) 10. Tko je autor romana „Zločin i kazna" ? • Mihail Fjord Dostojevski. (Fjodor Mihajlovič Dostojevski.) 11. Kako se zove najpopularniji roman E. Bronte? • „Orkanski valovi"/„Orkanske visine". („Orkanski visovi".) 12. Kakav je odnos imao Ante Stipančic prema sinu Jurju (roman V. Novaka „PosljednjiStipančici) ? • Ante Stipančic razbacivao se svojom imaštinom. (A. Stipančic uložio je gotovo cijelo imanje da bi odškolovao sina.) 13. Kako završava životna priča Lucije Stipančic (V. Novak, „Posljednji Stipančici") ? • Na kraju života dočekala ju je smrt. • Svoj život Lucija završava smrcu. (Lucija je umrla od tuberkuloze.) 14. Kako glasi naslov religiozne pjesme S. S. Kranjčevica koja govori o uzaludnosti Kristove žrtve? • „Eli! Eli! Lama! Lama!" („Eli! Eli! Lama azavtani?!".) 15. Kako se nazivaju četiri najpoznatije drame A. P. Čehova? • „Galeb", „Ujak Vanja", „Tri sestre" i „ Šljivik". 99 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. („Višnjik") 16. Napiši naslove Matoševih domoljubnih pjesama. • „U sokolovom gnijezdu"/„Iz sokolovog gnijezda"/„Sokol bez gnijezda". („Gnijezdo bez sokola".) 17. Napiši naslove pjesama A. G. Matoša iz „Književnog vremeplova". • „Djevojčice nisu igračke"/„Djevojčica nosi igračke". („Djevojčici umjesto igračke".) 18. Kako se nazivaju zbirke kajkavske poezije D. Domjaniča? • „Popivci i popevke". („Kipci i popevke".) 19. Kako je naslovljena pjesma Dragutina Domjaniča u kojoj on iznosi svoj pjesnički program? • „Ugledna dosada"/„Umjetna dosada". („Otmjena dosada".) 20. Tko je napisao pjesmu „Zvonimirova lada"? • Vladimir Nadzor. (Vladimir Nazor.) 3. RAZRED, JEZIK 1. Koja vrsta složene rečenice nestaje sklapanjem nizanjem? • Nabrajalačka. (Rečenični niz.) 2. Kako se naziva nova informacija i iskazu? • Novitet. (Novo.) 3. Što se dogada s prijanom Lovrom na kraju pripovijetke? • On umire od strane ljubavi. Zakolje se. (Lovro umire zbog zabranjene ženidbe. Prerezao si je grkljan britvom.) 4. S kime je živjela Lucija Stipančič? • S majkom i tuberkulozom. (S majkom. Bolovala je od tuberkuloze.) 5. Kakav je bio materijalni status Leona Jungmana („Tena", Josip Kozarac) ? 100 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • On je bio imučno-materijalna osoba. (On je bio imučan.) 6. Što se dogada s Ivicom Kičmanovičem na kraju romana? • Ivica je pukao. (Ivica se slomio i zapalio registraturu u kojoj je izgorio.) 7. Kakvu je tjelesnu manu imao Ferkonja? • Ferkonja je imao čoravo oko. (Ferkonja je bio slijep na jedno oko.) 8. Što je Teni značila njezina ljepota? • Tenina ljepota je njezin „as u rukavu". (Ljepota Teni daje prednost pred drugim djevojkama u selu.) 9. Kako je Marmeladov provodio vrijeme? • Marmeladov se opijao u rakijarnici. (Marmeladov se opijao u krčmi.) 10. Okarakteriziraj lik Dure Andrijaševiča(roman „Bijeg" M. Cihlara Nehajeva). • Duro dolazi u Senj kao intelektualni pojedinac. Muče ga problemi unutar sebe. On je potlačeni lik koji se nije uklopio u sredinu u kojoj živi. Njegovu situaciju neki likovi komentiraju ovim rječnikom... (Duro dolazi u Senj kao intelektualac. Muče ga problemi. Nije se uklopio u sredinu u kojoj živi. Njegovu situaciju neki likovi komentiraju ovim riječima...) 4. RAZRED, KNJIŽEVNOST 1. Što je jesenjinština? • Djelo o jeseni. (Dekadentan, boemski i pesimističan odnos prema svijetu koji je nastao u Rusiji nakon samoubojstva S. A. Jesenjina.) 2. Što je radio Gregor Samsa prije preobrazbe(F. Kafka, „Preobrazba")? • Bio je putnički trgovac/putujuči putnik/trgovac na putu/putni trgovac. (Trgovački putnik.) 3. Kako se zove ciklus romana M. Prousta? • „Tragedija za izgubljenim vremenom". („U traganju za izgubljenim vremenom".) 4. Čime započinju pripovjedačeva sječanja u romanu „Combray" M. Prousta? 101 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Kada jede kolače ispod lipe. (Kada jede kolač madeleine i pije lipov čaj.) 5. Što je mala madeleine (M. Proust, „Combray")? • Naivna i lijepa djevojka. (Kolačič koji je tetka Leonie davala dječaku kada bi unedjelju ujutro došao u njezinu sobu pozdraviti je.) 6. Navedi značajke reforme kazališta L. Pirandella. • Likovi ulaze kroz publiku, Pirandello uvodi aplauz na kraju predstave, uvodi stanku za publiku i udobnije stolice. (Isprepliče prostor pozornice i prostor publike, npr. glumci ulaze kroz gledalište. Ostalo nije točno.) 7. Što Otac traži od Redatelja u drami „Šest lica traži pisca" L. Pirandella? • Traži da režisira priču njegove obitelji. (Traži da režira priču o njegovoj obitelji.) 8. Kako se naziva roman J. Joycea za kojeg je potreban „idealan čitatelj koji pati od idealne nesanice"? • „Filigranovo bdijenje". („Finneganovo bdijenje".) 9. Dopiši. Glavni predstavnici teatra apsurda su_. • Breket i Eugenesko. (Samuel Beckett i Eugene Ionesco.) 10. Napiši naslove dviju najpoznatijih drama E. lonesca. • Stolice i gospoda čelavica / Pjevačica čelavica. (Stolice i Celava pjevačica.) 11. Napiši naslove pripovjedaka I. Andriča. • „Put Alije Derzalije". („Put Alije Derzeleza".) 12. Napiši naslove romana I. Andriča. • „Omer-paša Lotos", „Travanjska kronika". • („Omer-paša Latas", „Travnička kronika" i dr.) 13. Napiši naslove zbirki pjesama T. Ujeviča. 102 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • „Lelek srebra", „Još jedan kamen studenac", „Žedan kamen na stepenici", „Srebreni lelek". („Lelek sebra", „Žedan kamen na studencu".) 14. Tko je napisao pjesmu „Moj križ svejedno gori"? • Josip Papučič. (Josip Pupačič.) 15. Nastavnica: Kako se zove najvažniji roman V. Desnice? Učenik: „Prolječe Ivana Goluba". Nastavnica: Netočno. Promisli. Učenik: Ne znam kako se zove ptica u prezimenu. Nastavnica: Ptica se zove galeb, a roman „Prolječa Ivana Galeba". 16. Kako se zove roman A. Šoljana koji govori o putovanju Istrom? • „Kratki život"/„Kratko putovanje". („Kratki izlet".) 4. RAZRED, JEZIK 1. Kako se naziva osnovno značenje riječi? • Osnovno - detonacija. (Denotacija.) 2. Kako se naziva preneseno značenje riječi? • Preneseno - kontacija. (Konotacija.) 3. Dopuni sinonimski niz. • a) noč b) tama c)zvijezde d) Mjesec (Mrak, tmina, tmica, crnilo.) 4.Kako se nazivaju riječi koje su prešle iz aktivnog u pasivni leksik iz unutarjezičnih razloga? • Anarhizmi. (Arhaizmi.) 5. Pojam neologizam prevedi na hrvatski jezik. • Mnogotvorenica/novonastalica. (Novotvorenica.) 6. Kako se zovu posudenice iz grčkog jezika? 103 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. • Grčizmi. (Grecizmi.) 7. Odredi vrstu prilagodbe posudenice kišobran. • Preuredenica. (Prevedenica.) 8. Kako se nazivaju posudenice koje su potpuno uklopljene u hrvatski jezik? • Ustaljenice. (Usvojenice.) 9. Što su barbarizmi? • Riječi koje upotrebljavaju barbari. (Nepotrebne tude riječi za koje postoje istoznačne riječi u hrvatskom jeziku.) 10. Koja znanstvena disciplina proučava frazeme? • Frazematika/frazemistika. (Frazeologija. 11. Nastavnica:Što znaš o frazemima? Učenik: Postavili ste mi čisto retoričko pitanje. Nastavnica: Molim?! Učenik: Postavili ste mi pitanje na koje nema odgovora. 12. Nastavnica: Učiš li? Učenik: Ne. Nastavnica: Pa što onda radiš? Učenik: Ništa... a da Vam pravo kažem - nemam ni kad! 104 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje 7. PRILOG: FOTOGRAFIJE godina 3/ broj 4/ 2020. Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 106 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 107 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad KAZALISTE KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST Alenka Juršnik, prof. OŠ Karla Destovnika Kajuha Šoštanj, Šoštanj, Slovenija 108 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak: Dramske grupe održavaju se u gotovo svim školama u Sloveniji. To je aktivnost koja se nudi u školama i koju učenici dobrovoljno pohadaju. Gluma ima mnogo pozitivnih učinaka na djecu. Oni se mogu transformirati u koga god žele, riješiti se nervoze, razgovarati o neugodnim temama, ojačati samopouzdanje, razviti kreativnost, kritičko razmišljanje ... U članku je predstavljen rad engleske dramske grupe iz 2011. godine u Osnovnoj školi KDK Šoštanj koja se sastojala od učenika i učenica posljednje trijade. Ključne riječi: dramska grupa, kazalište, škola 109 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Na pitanje „Što je kazalište?" može se odgovoriti na više načina. Kazališni terminološki rječnik [10] daje različita objašnjenja pojmu „kazalište". Prvo navodi da je kazalište „aktivnost u kojoj glumci ili drugi izvodači igraju uloge, predstavljaju (izmišljenu) dramsku priču, djeluju i izražavaju se svojim tijelom ispred neposredno prisutnih gledatelja koji sudjeluju u tome." Sljedeče definicije objašnjavaju kazalište kao zgradu, instituciju, kao dramatični opus pojedinog tvorca i kao pretjerano emocionalno ponašanje. Prema Aristotelu, kazalište čine glumac, ideja i gledatelj. Naravno, mora postojati sukob u ideji, što je i njezina suština. 2. KAZALIŠTE U OBRAZOVNOM SUSTAVU Razlikujemo izravnu inscenaciju i kazalište kao instrument kurikularnih tema. O izravnoj inscenaciji radi se u dramskim grupama i sekcijama, a ponekad je poduzimaju i nastavnici i učenici u razredu. Za dobar nastup potrebna je velika učiteljeva želja, njegova domišljatost, kao i uspješno interdisciplinarno povezivanje (na primjer, u likovnoj umjetnosti učenici mogu napraviti scenu i kostime, u glazbenoj umjetnosti uče pjesme, u sportu vježbaju plesne pokrete...). Kazalište kao instrument nastavnih tema podijeljeno je na različite nastavne metode koje nastavnici uglavnom koriste za motiviranje djece i veču raznolikost pouka (lutke, igre uloga . ). Danas kazalište ima različite funkcije u slovenskim školama. Osim što predstavlja dio temeljnog ljudskog prava na obrazovanje i sudjelovanje u kulturnom polju, ono takoder služi razvoju individualnih vještina (kreativnost, samoinicijativa, kritičko razmišljanje ...) i podizanju kvalitete obrazovanja. Učenici takoder uče uvažavati kreativni izraz, ideje, iskustva i osječaje [1]. U našem školskom sustavu još puno toga ovisi o učiteljima koji sami odlučuju hoče li koristiti kazališne tehnike, te od ponude i rasporeda škole koja nudi dramske grupe ili ne. 110 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.1. KAZALISTE KAO IZVAN NASTAVNA AKTIVNOST Dramske grupe vode predani učitelji koji vole kazalište. Obično je cilj uprizoriti predstavu. Dobro je da roditelji i njihova djeca budu svjesni sljedečih činjenica prije ulaska u dramsku grupu [3]: - Dramska grupa uključuje ne samo glumce, vec i scenografsku ekipu, šaptače, kostimografe i ostale koji osiguravaju da predstava bude besprijekorna. - Djeca se takoder mogu razočarati u dramskom klubu. Ne mogu svi učenici dobiti glavnu ulogu u predstavi. Moraju naučiti prihvatiti kritike i razočaranja koja ih uostalom prate cijeli život. - Potrebno je puno vremena za vježbu i pripremu kazališne predstave. Jako je neugodno ako bilo koji od učenika nedostaje, jer je svakog od njih teško zamijeniti u predstavi. Posebna je motivacija učenika da če na kraju uprizoriti predstavu koju če vidjeti i drugi, bilo da su to roditelji ili vršnjaci. Kontakt s publikom bit če im posebno iskustvo, pa ih mentor mora poticati u svakom trenutku. Predstava takoder pomaže inhibiranim učenicima da steknu bolju sliku o sebi. „I upravo to, omogučiti djetetu da pokaže sve svoje posebne sposobnosti, da traži i potiče svoju individualnost i kreativnost - to su sigurno glavni ciljevi svakog odgajatelja ili učitelja"[5]. Učitelj koji priprema predstavu mora u svakom trenutku biti svjestan da radi s djecom, a ne s profesionalnim glumcima. Opuštenost i spontanost, kao i radost zbog same glume, moraju biti prisutni medu učenicima u svakom trenutku. Pogreška je nekih ljudi da insceniraju predstavu čitanjem teksta, a onda podijele uloge, uvježbavaju i na kraju uprizore predstavu. Prije nego što učitelj počne obradivati tekst s učenicima, mora posvetiti mnogo sati improvizaciji, prostoru i liku (Korošec, net.). Mentor mora za dramsku predstavu odabrati dramski tekst, koji je napisan na takav način da se može izvoditi na pozornici. Trebao bi odabrati tekst omladinske dramatike za učenike, jer je prikladniji od neomladinske drame. Tekst treba sadržavati elemente replika i elemente režije odnosno glavni i sporedni tekst (didaskalije). Razlikuje se od ostalih ne-dramatičnih žanrova po slijedečim značajkama: umjetnost, inscenacija, dijaloška komponenta i zamišljanje prostora. Odredeni tekstovi sadrže samo neke elemente, a dramski tekst sadrži sva obilježja [9]. Dramski tekst osnova je za učitelja i učenike jer ga mogu transformirati tako da ga je lakše postaviti na odredenoj pozornici. 111 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Kazalište pruža djeci mogučnost da istražuju, razgovaraju, suoče se s problemima i izraze svoje emocije u prihvačajučem okruženju. Djeca mogu kroz kazalište istražiti vlastitu kulturnu vrijednost. To omogučuje mnogim učenicima kreativno razmišljanje i odgovarajuče reagiranje na situaciju u kojoj se nalaze. Kroz kazalište učenici takoder uče kritički razmišljati i rješavaju različite probleme koji su važni za sva područja učenja. Oni takoder uče preuzeti različite odgovornosti i donositi različite odluke [2]. Kad jedan od učenika prihvati odredenu odgovornost, ali se je ne pridržava, ostali sudionici su ljuti na njega, što je za njega največa kazna. Zato učenici naporno rade i pažljivo svoja zaduženja. Mentor dramskog kluba ima veliku odgovornost. Mora pripremiti djecu da počnu izražavati svoje emocije, želje i strahove, a istodobno ih vodi kroz proces i pruža im sigurnost i povjerenje. Uostalom, on mora zajedno s djecom napraviti konačni proizvod - predstavu. Izuzetno je zanimljivo koliko odgovornosti polažemo na mentore u odnosu na to koliko obrazovanja im nudimo [11]. 2.2. DRAMSKA GRUPA U OŠ KDK ŠOŠTANJ U školskoj godini 2011/12. ja i kolegica krenuli smo na vrlo uzbudljivo putovanje. Odlučili smo uprizoriti kazališnu predstavu sa učenicima na temelju američkog glazbenog filma Grease iz daleke 1978. Buduči da oboje učimo engleski, sljedeča logična ideja bila je da če predstava biti na engleskom jeziku. Več tijekom ljetnih praznika dramski smo tekst preveli i prilagodili ga znanju učenika posljednje trijade. U rujnu smo pozvali učenike na sastanak na kojem smo gledali neke prizore iz filma, razgovarali, dali mišljenja i ideje. Svako je razmislio o tome kakvu ulogu želi i odigrao je na audiciji. Sječam se da je zanimanje djevojka bilo iznimno, a ja i kolegica malo smo više ohrabrili dječake tijekom nastave engleskog jezika ili dok su bili na dužnosti u školskom hodniku. Mislili smo da je najteži dio iza nas kad smo odabrali glumce i dobili svoju prvu dramsku grupu. No, tada je najteži ali izuzetno lijep dio školske godine tek počeo. Sljedeči je težak zadatak bio odrediti vrijeme vježbanja, jer su djeca imala nekoliko drugih aktivnosti, a neka su bila vezana i za školski autobus. Sve se nekako smirilo i počele su prve probe. Puno smo se smijali, improvizirali, 112 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. razgovarali, ukratko, sve se odvijalo u vrlo opuštenoj atmosferi. Svidjelo im se jer smo se upoznali u drugačijem svjetlu. Nas dvoje s učiteljicom smo upoznali njih, a oni nas. Povezali smo se. Nije im bilo teško doci na probe u subotu ujutro, kad bi inače još slatko spavali. Najteži dio predstavljao je ples, posebno dječacima. Bili su tako ljubazni, pomagali su jedni drugima i poticali se medusobno, pokazivali su, ohrabrivali jedni druge i nisu bili nepristojni jedni prema drugima.Mentorice smo se medusobno povezale. Učiteljica za likovnu umjetnost zajedno je s djecom napravila auto od kartona i sve što je bilo potrebno za pozornicu. Učiteljica za glazbenu umjetnost pripremila je zbor za pjevanje pjesama iz filma i školski orkestar koji je pratio pjevače. Dan predstave se približavao, bio je prosinac i učiteljicu i ja najviše smo se brinuli je li se netko razbolio. Kako je naša škola prilično velika, igrali smo čak dvaput u četvrtak ujutro, a popodne je kulturni centar bio rezerviran za roditelje i sve ostale mještane. Upravo nastup popodne koji je odigran besprijekorno je najviše značio djeci. Svi smo bili ponosni. Glasni pljesak i danas odjekuje u našim sjecanjima. Študenti su se zaista dokazali i pokazali svaki svoj talent. Snimili su i DVD, koji su roditelji vrlo rado kupili za simboličnu cijenu i pridonijeli školskom fondu. ~JLl\ II SI r f?b Slika 1.Dio orkestra F-r- Slika 2.DVD-i 113 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 3.Engleska dramska skupina u osnovnoj školi KDK Soštanj, prosinac 2011 2.3. VAŽNOST KAZALISNIH PREDSTAVA MLADIH Dječje i kazališne predstave imaju u sebi važnu poruku ili skrivenu lekciju. Predstava educira djecu na poseban način. Djeca se uranjaju u lik i doživljavaju ga kao da se predstava dogada njima osobno. Draga Potočnjak u svom prilogu ocrtava ulogu kazališta u rješavanju tabu tema raznim primjerima kazališnih predstava. „Kazalište kao umjetnost važno je prvenstveno zbog kontakta uživo, snažnih iskustava i identifikacije koju pruža gledateljima" (2001). Pomocu kazališnih predstava mogu se riješiti i objasniti razne neugodne teme za djecu, o kojima je inače teško razgovaraju i potisnu ih u sebe. Nasilje u obitelji, razvod, smrt, seksualnost i slično teme su koje djeca pokušavaju sakriti što je moguce dublje u sebe, pa je važno voditi razgovor prije i poslije predstave. „Potvrdeno je da upravo razgovorom i širenjem sadržaja kazališne predstave za mlade postižu još veci učinak. Kazalište je najučinkovitije kada se gledatelju postavi mnogo pitanja i asocijacija za vrijeme gledanja i doživljavanja. Obično su ta pitanja slična onima koja sebi postavljamo u životu, pa je nužan dijalog ili razmjena mišljenja nakon predstave. Svaka predstava takoder govori o nama" [7]. 114 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Važan sastavni dio kazališta je i iskustvo gledanja dobre predstave. Pružanje ovog iskustva ponekad je i problem jer postoje velike razlike u kvaliteti i dostupnosti predstava za djecu [6]. Problem današnjeg vremena i gledanja predstava nastaje kada učenici više ne znaju uvažavati kazališni bonton i na taj se način ponašaju neprimjereno tijekom predstava, na primjer zviždanje, pričanje, mljackanje itd. Neki učitelji stoga izbjegavaju predstave jer se stide ponašanja svojih učenika [8]. Učenici se moraju dobro pripremiti za predstavu, reci im nešto zanimljivo o potonjoj ili ih upozoriti na što moraju obratiti pažnju. Ako predstavu vide samo kao izlet i zabavu, ponašat ce se u skladu s tim. 3. ZAKLJUČAK Stvaranje predstava iziskuje ogromnu količinu energije, motivacije i tolerancije od mentora. Smatram da bi dramske grupe trebale djelovati u školama, jer učenici mogu samo imati korist od kazališta (u samopouzdanju, empatiji, izražavanju, kreativnosti ...). Definitivno cu i sama pokrenuti još koji projekt. 115 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. LITERATURA [1.] Bucik M. in Požar Matijašič, M. (ur.). (2008). Kultura in umetnost v izobraževanju - Popotnica 21. stoletja: Predstavitev različnih pogledov o umetnosti in kulturni vzgoji v izobraževanju. Ljubljana: Pedagoški inštitut. [2.] Farmer, D. (2011). Learning Through Drama in the Primary Years. URL: https://books.google.si/books?hl=sl&lr=&id=qH90NqbPwxUC&oi=fnd&pg=PR10 &dq=david+farmer+learning+through+drama&ots=E 58zuUtvx&sig=7pVC5hH5J 6PEymiiXqEnfTVjSg&redir esc=y#v=onepage&q=david%20farmer%20learning %20thtough%20drama&f=false (19. 7. 2020) [3.] Haynes, K. (2008). What Drama Education Can Teach Your Child. URL: http://www.education.com/magazine/article/What Drama Education Can Teach/ (19. 7. 2020) [4.] Korošec, H. Novo razumevanje vloge gledališča v vzgoji in izobraževanju. URL: http://www.gledaliskapedagogika.net/#!helena-korosec-2/cxfy/ a. (7. 1. 2016) [5.] Majaron, E. (2006). Animacija lutk in otrokovo gibanje. U: Borota, B. et. al., Otrok v svetu glasbe, plesa in lutk. Koper: UP, Pef Koper [6.] McCaslin, N. (2006). Creative Drama in the Classroom and Beyond. URL: https://www.pearsonhighered.com/samplechapter/0205451160.pdf a. (19. 7. 2020) [7.] Potočnjak, D. (2011). Pot nasilja - iz družine v šolo in nazadnje v svet skozi gledališče. U: Skozi umetnost o medsebojnih odnosih. Ljubljana. URL: http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocie/razvoj solstva /Skozi_umetnost_o_medosebnih_odnosih.pdf (13. 1. 2016) [8.] Polončič Ruparčič, A. (2008). Učitelj učitelju:Priprava na ogled predstave in gledališki bonton. URL: http://veza.sigledal.org/prispevki/ucitelj-ucitelju-priprava-na-ogled-predstave-in-gledaliski-bonton (19. 7. 2020) [9.] Saksida, I. (1998). Slovenska mladinska dramatika. Maribor: Založba Obzorja. [10.] Sušec Michieli, B., Podbevšek, K., Humar, M., Lokar, S., Molka, V., Moder, J., ... Žagar Karer, M (2007). Gledališki terminološki slovar. Ljubljana: Založba ZRC. [11.] Šmalc, m. Učitelj na odru. Ljubljana. URL: http://www.gledaliskapedagogika.net/fflmatja-malc/c1ofk (22. 2. 2016) 116 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad CITAM. CITAS LI? CITAJ! Alenka Juršnik, prof. Osnovna škola Karla Destovnika Kajuha Šoštanj, Šoštanj, Slovenija 117 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Pad čitanja medu mladima glavni je izazov za cijelu zajednicu. Zabrinjavajuče je da se ovaj fenomen proširio i na najmlade osnovnoškolce, za koje se smatralo da su visoko motivirani čitatelji. U članku su opisani uzroci i moguče posljedice smanjenja čitanja medu osnovnoškolcima. Usredotočen je na čitanje literature, zašto je to posebno važno za mlade, te na slobodno čitanje, tj. čitanje radi zabave. U njemu su opisane aktivnosti koje smo provodili u Osnovnoj školi Šoštanj kako bismo povečali popularnost čitanja kvalitetne dječje i omladinske literature u cijeloj vertikali, od najmladih do najstarijih učenika. Ključne riječi: čitanje, značenje čitanja, promocija čitanja, škola, upad čitanja. 118 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD 1.1. ŠTO JE ČITANJE? Čitanje je puno više od prepoznavanja i povezivanja slova. Dijete koje bismo željelo odgajati u čitatelja prolazi kroz različite faze čitanja: presilabičko čitanje, slovkanje, neodlučno čitanje, tečno čitanje, izražajno čitanje, zadovoljstvo u čitanju, promišljeno čitanje, kritičko čitanje, interpretativno čitanje [5]. Osim dešifriranja pojedinih slova, riječi i zatim rečenica, potonji se moraju medusobno povezati i dobiti značenje i smisao. Informacije iz teksta trebaju biti povezane s vlastitim iskustvom i reflektirane. Treba čitati različite tekstove iz različitih područja života. Učenici stoga moraju biti svjesni na koji se način mogu probijati kroz različite vrste tekstova: način interpretiranja grafike, način orijentiranja s legendom, kako brzo čitati novinski članak, način pažljivog čitanja domače zadače. Medutim, ne želimo upasti u zamku, u nastojanju da čitanje razvijemo kao vještinu te u svrhu funkcionalne i informacijske pismenosti, odrastanja generacija koje ne čitaju beletristiku (dovoljno) i zato ostaju maštovito siromašne, polupismene u dubokom, osnovnom smislu. [3]. 1.2. ZAŠTO ČITATI BELETRISTIKU? Činjenica jest da je čitanje literature od največe važnosti. Kod nas se značenjem, učincima i posljedicama (ne)čitanja najopširnije bavi dr. Meta Grosman, koja navodi slijedeče funkcije i učinke čitanja [1]: Kad čitamo književno djelo, čitamo o tudim iskustvima, što nam omogučava opču svijest o mogučim ljudskim iskustvima, njihovim dimenzijama i posljedicama. Kad čitamo, istodobno upoznajemo metode pripovijedanja koje kasnije možemo koristiti u artikuliranju svojih iskustava. Upravo potonje, to jest formulacija vlastitih iskustava, od sve je veče važnosti, jer omogučuje ljudima neku vrstu „samoanalize" odnosno osmišljavanja svog životnog iskustva. 119 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Moguča funkcija literature je i u tome što čitatelj „traži sebe" (ibid.), jer književnost nudi obilje osobnih tema i iskustava s kojima se čitatelj može poistovjetiti. Potraga za identitetom, kriza identiteta, razvoj identiteta literarnih likova stalne su teme književnih djela. Takoder je važno shvatiti značenje pripovijesti za tzv. narativnu spoznaju, što je jedan od dva načina spoznaje akcije i mišljenja, što nam omogučuje poseban oblik uredenja iskustva, gledanja na svijet. Narativnu spoznaju ljudi koriste kako bi povezali različite kompozicije iskustva ili djelovanja u smislenu cjelinu. Ispričavanje/zamišljanje priče apsolutno je potrebno za smislenu rekonstrukciju prošlih dogadaja. Takoder nam omogučava kreativno razmišljati o stvarnosti i (maštovito) zamišljati nepostoječe. Oni koji čitaju beletrističke knjige stoga su osjetljiviji na nova znanja, imaju bolji vokabular i kreativniji su u rješavanju problema. Beletristika je onaj oblik književnosti koji karakterizira vrlo bogat jezik. Dok čitamo priču, u mislima crtamo slike i dogadaje, što pojačava maštu i poboljšava moždane funkcije. 1.3. PREPREKE Čini se da i odrasli i djeca uvijek negdje žure: od škole do glazbene škole, pa do treninga, od tamo na tečaj ..., a zatim ispred televizora, računala, igrače konzole ili čak svog pametnog telefona. U konkurenciji naizgled neograničenih i atraktivnih mogučnosti mladi ljudi sve manje biraju knjigu, a kamoli beletristiku. Pad čitanja (ne samo beletristike) i proživljavanja slobodnog vremena na druge načine globalni je trend, a slovenska djeca takoder koriste različite medije kojima posvečuju različite razine pozornosti. Vjerojatno su se djeca navikla na brzo mijenjajuče dogadaje, akciju, gledanjem televizije i igara, koje im nedostaju prilikom čitanja knjiga. Ali samo prigovaranje zbog nedostatka vremena za čitanje, zabrana mladim ljudima da gledaju televiziju i koriste Internet i nametanje čitanja kao dodatni posao (obavezno čitanje petnaestak minuta dnevno kod kuče) nažalost neče djecu učiniti čitateljima. Postiči da bi tinejdžeri voljeli čitati i književnost mnogo je teže nego što se čini na prvi pogled. Ne možemo samo propisati čitanje. Preduvjet za uspjeh je motivacija. Dobro čitati i voljeti čitati idu ruku pod ruku. Ako se suoči iskustvo 120 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. televizijskih pripovijesti (recimo, beskrajnih serija) s beletrističkim iskustvom, može primijetiti, kako kaže Igor Saksida u [4]: „Prve odgajaju ukočenu pažnju, a druge aktivno sudjelovanje u stvaranju stvarnosti; prve teže objedinjavanju percepcije svijeta u potrošačkim vrijednostima, dok su druge način za formiranje vlastite suštine". Zurimo u televiziju, gledamo knjigu i čitamo je. Ispred ekrana nalazimo se u položaju pasivnog gledatelja, a tijekom čitanja smo u aktivnom položaju čitatelja. To je i razlog zašto je čitanje sve manje popularno - jer zahtijeva napor od čitatelja. 1.4. MOTIVACIJA ZA ČITANJE Promicanje čitanja važan je zadatak škole i osnovni cilj opismenjivanja je znati kako dobro čitati. Sigurno da svi koji se kod nas bave čitanjem ističu važnost motivacije. To je ujedno i glavni faktor učenja i uvelike povečava, ako ne osigurava, pamčenje nastavnih odnosno naučenih materijala. Moderne knjižnice za mladež nastoje povečati funkcionalnu pismenost i istovremeno čitanje literature jer čitanje kvalitetne literature za mladež i, naravno, druge kvalitetne književnosti u adolescenciji ima dalekosežne učinke na mladog čitatelja i njegov svestrani razvoj, pogotovo društveni, osobni, jezični, kao i za razvoj imaginativne aktivnosti. Premalo je poticati čitanje samo unutar nastavnog predmeta slovenskog jezika. Prema nalazima istraživanja i praktičnom iskustvu, kultura čitanja započinje u krugu obitelji. Stručnjaci ističu važnost takozvane obiteljske pismenosti: obiteljsko čitanje temelj je formiranja interesa za čitanje, a istodobno se uz pomoč djeci razvija i pismenost i sposobnost čitanja odraslih. U uvodu svoje knjige Strategije motiviranja za čitanje (2015: 17) Montserrat Sarto naglašava da je potrebno odvojiti didaktiku od odgoja i motiviranost za čitanje smatra odgojnim procesom. Da je samo podučavanje dovoljno, gotovo bi svi koji su završili školu postali „autonomni čitatelji" (ibid.). Ali iz prakse znamo da to nije slučaj, jer mnogi odrasli nikada ne prerastu u čitatelje: teško dosežu dubinu književnih tekstova, ne razumiju sadržaj članka, pa čak ni upute za lijekove. Dakle, sama nastava nije dovoljna. Čitanje je značajan intelektualni napor na koji se treba mentalno prilagoditi i pripremiti. Stoga je motiviranje za čitanje pokušaj rješavanja problema edukacijom čitatelja. 121 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Učitelji i knjižničari iz prakse znamo da djeca i adolescenti ne vole književnost. Čitaju odlomke u čitankama i knjige za čitanje kod kuce, ali čitanju odolijevaju, pošto to vide kao dodatni školski rad i opterecenje. Stoga im je potrebno utrti put koji ce ih odvesti do literature i razviti kod učenika svih razina potrebu za dobrom knjigom. 2. PROMOCIJA ČITANJA U OŠ KDK ŠOŠTANJ U školi motiviramo i razvijamo interes za čitanje, ohrabrujemo vlastitim primjerima i omogucavamo slušanje teksta na nekoliko načina. Učenike ohrabrujemo, da čitaju više, ne samo kod materinjeg jezika, nego u svim predmetima i aktivnostima u osnovnoj školi. Predstavit cu nekoliko načina. Vec nekoliko godina suradnici provode noc čitanja s učenicima trecih razreda. Učenici stižu u školu kasno popodne. Svatko donosi i svoju najdražu knjigu, koju čitaju prije spavanja i predstavljaju razrednicima. Nakon večere posjecuju ih stomatolozi, koji igraju važnu ulogu u podizanju svijesti o važnosti dentalne higijene. Oni za njih igraju igru i čitaju knjigu. Održana je i predstava s psima u teretani. Prije odlaska u krevet, učiteljice su takoder pročitale zanimljivu knjigu i uspavanku. Slika 1.Nastup stomatologa 122 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 2.Točka sa psima Slika 3.Citanje prije spavanja U petom razredu učiteljica engleskog i ja održali smo književnu večer kako bismo potaknuli učenike da čitaju i na engleskom jeziku. Čitali smo knjigu pod nazivom The Cat in the Hat. Bilo je vrlo zanimljivo za djecu. Čitanje je praceno aktivnostima vezanim za razumijevanje teksta i ponovno stvaranje. Na kraju, uslijedio je omiljeni dječji dio: kino - gledanje istoimenog animiranog filma uz obavezne kokice. 123 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 4. Reprodukcija: pojedinačni ili grupni rad Škola takoder organizira takmičenja za Kajuhovu, englesku i njemačku značku za čitanje. Mentorice trudimo se da odaberemo zanimljive knjige za učenike, ali takoder im ostavljamo izbor, vodimo ih i definitivno ih bodrimo i potičemo na čitanje. Na kraju školske godine pripremamo dogadaj na koji pozivamo poznatog umjetnika koji priprema kratki program i djeci uručuje osvojene nagrade. 124 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 5. Posjet poznatog slovenskog kulturnjaka Andreja Rozmana Roze Naša škola sudjeluje u projektu Odrastanje uz knjigu. Sedmoškolci svake godine posjete gradsku knjižnicu. Tamo razgledavaju studijski odjel, a posebno odjel za mlade, slušaju bajke i upoznavaju zanimljive radove za mlade. Oni mogu postati članovi omladinske knjižnice i posudivati knjige. Na kraju, svaki učenik dobije jednu knjigu. 3. ZAKLJUČAK Istraživanje, a posebno praksa, pokazuju drastičan pad čitanja književnih djela medu mladima u posljednja dva trimestra osnovne škole. Nedovoljno čitanje ili nečitanje očituje se na više razina: od mentalne (nedostatak empatije ...), jezične (loš vokabular, slaba sposobnost izražavanja ...) do društvene (loše osnovana društvena mreža ....). U Osnovnoj školi KDK Šoštanj učitelji pokušavaju što više približiti čitanje učenicima. Mnogo je aktivnosti za promicanje, povečanje popularnosti i ubrzanje čitanja kroz čitavu vertikalnu i horizontalu. Ako želimo biti uspješni u čitanju, moramo shvatiti sadržaj onoga, što smo pročitali. Pri tome moramo imati dobro znanje, savladati tehniku čitanja, biti usredotočeni na čitanje, odvojiti važno od nebitnog ... Ovisi o nama, koliko čemo čitati i kakva če biti naša kultura čitanja. Misao Ernesta Hemingwaya ne treba zanemariti: „Nijedan prijatelj nije vjeran kao knjiga." [2]. 125 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. LITERATURA [1.] Grosman, M. (2004). Zagovor branja. Bralec in književnost v 21. stoletju. Ljubljana: Sophia. [2.] Misli, citati, izreki - Ernest Hemingway. URL: https://www.kresnik.eu/misli-citati-izreki-ernest-hemingway clanek 1215.html (19. 7. 2020). [3.] Pennac, D. (1996). Čudežno potovanje. Knjiga o branju. Ljubljana: J. Pergar. [4.] Saksida, I. (1994). Izhodišča in modeli šolske interpretacije mladinske književnosti: priročnik za knjižno vzgojo. Trzin: Different. [5.] Sarto, M. (2015). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc. [6.] Stanislav J (2018). Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij. URL: http://www.eduvision.si/Content/Docs/Zbornik%20prispevkov%20EDUvision 2 018 SL0.pdf#%5B%7B%22num%22%3A604%2C%22gen%22%3A0%7D%2 C%7B%22name%22%3A%22XYZ%22%7D%2C68%2C771%2C0%5D (19.7.2020). 126 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad OSNOVNI TEHNIČKI ELEMENTI RUKOMETA U OSNOVNOJ ŠKOLI Aleš Dolinšek, prof., Alenka Juršnik, prof. Osnovna škola Karla Destovnika Šoštanj, Šoštanj, Slovenija 127 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak: Članak opisuje osnovne tehničke elemente potrebne za igranje rukometa u osnovnoj školi (hvatanje lopte, dodavanje lopte, vodenje lopte, pucanje u gol ...). Predstavili smo i uvodenje rukometnih elemenata po satima i u izborni predmet „Rukomet". Ključne riječi: izborni predmet „Rukomet", osnovna škola, rukomet, tehnički elementi rukometa 128 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 1. UVOD Školski tjelesni odgoj kontinuirani je proces obogačivanja znanja, razvijanja sposobnosti i karakteristika te važno sredstvo oblikovanja osobnosti i odnosa medu pojedincima. Redovnim i visokokvalitetnim sportskim vježbanjem doprinosimo skladnom biopsihosocijalnom razvoju mladih, opuštanju, neutralizaciji negativnih učinaka višesatnog sjedenja i drugih nezdravih navika. Uz stalnu brigu o zdravom razvoju, educiramo ga i podučavamo kako če svoje slobodno vrijeme obogatiti sportskim sadržajima u svim razdobljima svog života. Zdravim načinom života moči ce se brinuti o svom blagostanju, zdravlju, vitalnosti i životnom optimizmu. Dio tjelesnog odgoja posvečen je i rukometu. 2. RUKOMET U OSNOVNOJ ŠKOLI Učenici osnovne škole s rukometom se prvi put susreču u 4. razredu. U to vrijeme još u obliku elementarnih igara, igara s prilagodenim pravilima, i u obliku malog rukometa koji se nastavlja u 5. i 6. razredu. MALI RUKOMET 4. razred 5. razred 6. razred Praktični sadržaji Elementarne igre, štafete, igre s prilagojenim pravilima koje uključuju osnovne tehničke elemente rukometne igre Osnovni tehnički i taktički Osnovni tehnički i taktički elementi: hvatanje lopte, elementi: hvatanje lopte, vodenje lopte, dodavanje laktom, otkrivanje igrača bez lopte. dodavanje laktom, dodavanje s dugim zamahom iznad glave od poda, vodenje lopte, prodiranje s loptom, šut s dugim zamahom iznad glave od poda, otkrivanje igrača bez lopte, pokrivanje napadača bez lopte. Elementarne igre, štafete, Igra malog rukometa 1 + 3 i 1 + 4 uz osobnu obranu. igre s prilagodenim pravilima Teoretski sadržaji Osnovni pojmovi koji se odnose na tehniku i taktiku malog rukometa. Osnovna pravila malog rukometa i sportsko ponašanje Tablica 1: Praktični i teorijski sadržaji u drugoj trijadi [1] 129 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. U trečoj trijadi učenici upoznaju se s rukometom, iako s odredenim ograničenjima i prilagodbama, kao što su osobna obrana i pojedini osnovni tehnički elementi prikladni za dob djece. RUKOMET 7. razred 8. razred 9. razred Praktični sadržaji Izboljšanje osnovnih tehničnih in taktičnih elementov: dodavanja (laktom, s dugim zamahom iznad glave od poda), šut, hvatanje i dizanje lopte, otkrivanje, pokrivanje i pračenje napadača s loptom i bez lopte Upoznavanje s nekim složenijim tehničkim i taktičkim elementima (dodavanje iz naleta, šut iz skoka, protunapad 2 : 1, osnovni grupni tehničko-taktički elementi za napad protiv zonske obrane). Igra s osobnom obranom na svojoj polovici igrališta s prilagodenim pravilima. Zonska obrana (postavljanje obrane, spriječavanje šutiranja na gol). Teoretski sadržaji Osnovna pravila rukometa i osnovni sudački pojmovi. Pojmovi koji se odnose na tehniku i taktiku rukometa. Sportsko ponašanje. Tablica 2: Praktični i teorijski sadržaji u trečoj trijadi [1] Osim tjelesnog odgoja, učenik može odabrati predmet „Odabrani sport" u trečoj trijadi ako se škola odluči za taj sport. Svrha jednogodišnjeg predmeta „Odabrani sport" je produbiti sadržaj pojedinog sporta. Namijenjen je svim učenicima, a ne samo onima koji se odabranim sportom več bave u interesnim aktivnostima u školi ili izvan nje. Škola nudi jedan od sportova osnovnog programa: atletika, gimnastika s ritmičkim izrazom, ples, košarka, odbojka, rukomet, nogomet ili plivanje. U predmetu „Odabrani sport - rukomet" nadograduju se stečena znanja iz tjelesnog odgoja, a dodaju se neki osnovni tehnički i taktički elementi. 130 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Praktični sadržaji Teoretski sadržaji - izboljšanje osnovnih tehničnih elementov: dodavanja, šut, hvatanje i dizanje lopte, , otkrivanje, pokrivanje i pracenje napadača s loptom i bez lopte - Upoznavanje s nekim složenijim tehničkim i taktičkim elementima (dodavanje iz naleta, šut iz skoka, protunapad 2 : 1, osnovni grupni tehničko-taktički elementi za napad protiv zonske obrane). - igra: s osobnom obranom na svojoj polovici igrališta, zonska obrana. - pravila igre - sudački znakovi Nivo znanja - uspješna upotreba osnovnih i zahtjevnijih tehničkih i taktičkih elemenata u igri s osobnom obranom na svojoj polovici igre s golmanom i šest igrača i igre sa zonskom obranom i protiv duboke zonske obrane s vratarom i šest igrača Tablica 3: Odabrani praktični i teorijski sadržaji „Odabranog sporta - rukomet" [2] 2.1. OPIS OSNOVNIH ELEMENATA KOJI OMOGUCUJU IGRANJE RUKOMETA I RUKOMETA PO PRILAGODENIM PRAVILIMA Držanje lopte: Lopta se može držati jednom ili obje ruke. Kada držimo loptu s obje ruke, palčevi se gotovo dodiruju pod kutom od 60-90 stupnjeva. Oni formiraju svojevrsni „šator", a dlan s prstima „čašicu". Prsti su otvoreni i drže loptu. 131 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Dizanje lopte s tla: Loptu dižemo s tla savijajuči noge u koljenima u stoječem položaju, spuštajuči težište i dohvačajuči loptu rukama. Podignemo je objema rukama. Torzo je uspravan, pogled usmjeren prema naprijed. Važno je pravilno držati loptu nakon što je podignete s tla. Vodenje lopte: Gurajte loptu prema dolje prstima i dijelom dlana. Prsti „leže" na lopti i guraju je prema dolje. Lagano savijte ruku u laktovima i gurajte loptu pokretom lakta i zgloba. Loptu trčimo ispred sebe i odbijamo je u visinu pojasa ili malo iznad te visine. Ako je lopta vodena u pokretu, dlan je lagano gurnut prema naprijed u smjeru kretanja, a ne vertikalno prema dolje kao u vodenju na mjestu. Hvatanje lopte: Kod hvatanja lopte najvažniji je položaj ruku i tijela. Ruke su u ruke su ispružene ispred tijela u visini i širini ramena, lagano savijene u laktovima, a dlanovi su prstima usmjereni u smjeru leta lopte i tvore tzv. „lijevak". Prsti su ispruženi, palci se gotovo dodiruju i tvore kut izmedu 60 i 70 stupnjeva. Ova metoda hvatanja koristi se prilikom hvatanja lopti koje lete iznad visine struka. Kada hvatate lopte dodavane ispod visine struka, ruke su lagano savijene u laktovima, dlanovi su otvoreni prema lopti, prsti su usmjereni prema dolje, a mali prsti se dodiruju. Kad lopta sleti na dlan vaše ruke, potrebno je izvesti tzv. „amortizaciju" s pokretima u ručnom zglobu i laktovima. U idealnom slučaju, „amortizacija" prilikom hvatanja treba biti izvedena na način da se omoguči da se lopta odmah prebaci u položaj za predaju ili udarac bez nepotrebnog spuštanja ruku ili povlačenja lopte prema prsima. Dodavanje laktom: Korisno je za prijenos lopte na krače udaljenosti. Nakon hvatanja, prebacite loptu najkračim putem u položaj bacanja. Položaj nogu je dijagonalan (ispred je noga koja je suprotna od ruke s kojom bacamo). Stopalo prednjeg stopala usmjereno je ravno, a 132 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. stražnje je blago postrance. Tijelo je lagano okrenuto u stranu (uvijeno), ruka s kojom bacamo je u zamahu. Lakat je malo ispred lopte i podignut iznad visine ramena. Lopta leži na dlanu, a zapešče okrenuto prema van. Kod bacanja igrač mora lakat držati što dalje prema naprijed, a potom ispružiti ruku za loptu. Dodavanje s dugim zamahom iznad glave od poda: U igri igrači ga koriste prilikom prijenosa lopte sa veče udaljenosti. Tehnika izvodenja slična je dodavanju laktom, osim što u ovom dodavanju u večoj mjeri sudjeluju i mišiči u ramenom zglobu i torzu. Dijagonalni napadački položaj prije bacanja izraženiji je. Naginjanje trupa je takoder izraženije, a mišiči na prednjem dijelu trupa su istegnuti. Ruka je u zamahu prije izbacivanja, rame ruke s kojom bacamo je u visokom položaju, kao i lakat, koji je lagano savijen. Dlan s loptom okrenut je malo prema van. Suprotna ruka ispružena je ispred tijela i lagano je savijena u laktu - pomaže u boljoj uravnoteženosti dodavača lopti. Prije bacanja težište je na stražnjoj nozi, a tijekom bacanja prenosi se na prednju nogu. Nakon što lopta napusti ruku, zamah s rukom nastavlja se opušteno, istodobno čineči korak naprijed sa stražnjim stopalom. Dodavanje iz naleta: Dodavanje iz naleta najčešče se koristi u napadu na zonsku obranu. Svrha ovog prolaza je privuči pažnju branitelja naglašenim trčanjem prema golu i izrazito naznačenim udarcem prema golu, a zatim loptu proslijediti najbolje postavljenom suigraču s lijeve ili desne strane. Šut s dugim zamahom iznad glave od poda: Kinematska struktura pokreta kod ovog šuta gotovo je ista kao u slučaju dodavanja s dugim zamahom iznad glave od poda. Taktike su, naravno, potpuno različite. Šut i dodavanje razlikuju se otprilike po dvije karakteristike: 133 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. - šut se izvodi silom zahvačajuči sve potencijale mišično-koštanog sustava, a pri dodavanju je snaga bacanja ograničena; to znači da igrač postiže največe moguče kutne brzine u svim zglobovima koji su uključeni u šut (kuk, rame, lakat i zglob); - na kraju bacanja, kada igrač prstima daje posljednji impuls lopti, loptu dodirne prstima i na taj način uzrokuje njezinu rotaciju, što olakšava hvatanje igrača koji prima loptu (lopta se okreče centrirano prema natrag). Kretanje zapešča prema naprijed relativno je usporeno i ima tendenciju pomicanja prstiju ispod lopte prije šuta. Prilikom udarca snažno završava bacanje prstima i dlanom - „presavija" loptu, pomicanje zgloba prema naprijed je silovito, a prsti ostaju iza lopte. Šut iz skoka: Ovaj udarac igrači provedu nakon što se odgurnu nogom suprotnom od ruke koja baca. Koljeno zamahnute noge igrač podiže prema gore i lagano u stranu, omogučujuči odvrtanje trupa. Prije guranja noga usmjerena je nožnim prstima točno prema cilju. Tijekom guranja, igrač izvodi kontra-zamah rukom u bacanju, nalik na šut od poda, sa suprotnom rukom lagano savijenom ispred tijela. Tako je igrač okrenut suprotnim bokom i ramenom prema cilju prije bacanja. Ruka zamaše naprijed opušteno, a rame i bok prate pokret. Slijetanje je na potisnu nogu. Prilikom šuta iz skoka igrač se može, ovisno o namjeni, malo više gurnuti u visinu ili u daljinu. Udarci iz skoka najčešče se uzimaju nakon zaleta, a mogu biti jedno-, dvo- ili trostupanjski. Zalet se može izvesti ravno ili u polukrugu, pri čemu igrač čini prve korake zaleta bočno ili polubočno okrenut prema cilju i samo posljednji korak usmjerava točno prema cilju. Otkrivanje: Otkrivanje je tehnički-taktički element koji omogučuje igraču da bez ometanja primi loptu. Aktivnosti se sastoje od zaustavljanja i promjene smjera, brzine i ritma pokreta. Odvajamo otkrivanje prema igraču koji drži loptu i dalje od igrača koji drži loptu. 134 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Pokrivanje i pracenje napadača: Obrambeni igrač nalazi se u položaju za pokrivanje kada je izmedu napadača i svojeg gola. Igrači pokrivaju svoje protivnike u obrambenom položaju. Obrambeni položaj znači da su stopala u izuzetno širokom položaju (na taj način se povecava oslonac na površini i omogucava brža i učinkovitija reakcija), dok su noge savijene u svim zglobovima, težište je na prednjem dijelu stopala, tijelo je lagano nagnuto prema naprijed, ruke su podignute do visine ramena i lagano savijene u lakatnom zglobu. Razlikujemo tzv. paralelni položaj gdje su stopala postavljena paralelno, i tzv. dijagonalni položaj gdje se jedna noga pomiče naprijed. 3. ZAKLJUČAK Članak smo napisali kako bismo pomogli učiteljima tjelesnog odgoja u učenju rukometa u osnovnoj školi. Kao rukometni trener primjecujem nepoznavanje osnovnih tehničkih elemenata koje bi osnovnoškolci mogli steci na satovima sporta ili u izbornom predmetu „Rukomet". 4. POPIS LITERATURE [1.] Portal gov.si. URL: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna- sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN sportna vzgoja.pdf (21. 7. 2020) [2.] Portal gov.si. URL: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna- sola/Ucni-nacrti/izbirni/1-letni/Sport izbrani sport izbirni.pdf (21. 7. 2020) [3.] Dolinšek, A. (2009). Metodika učenja in treniranja rokometa pri igralcih starostne kategorije od 10 do 12 let: diplomski rad. Sveučilište u Ljubljani, Fakulteta za sport. 135 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Stručni rad ODGOJ ZA ZANIMANJA U PRILAGODENOM PROGRAMU OSNOVNE ŠKOLE S NIŽIM OBRAZOVNIM STANDARDOM Valerija Jazbec, profesorica socijalne pedagogike Osnovna škola dr. Mihajla Rostoharja Krško, Slovenija 136 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Sažetak Osnovnu školu s prilagodenim programom i nižim obrazovnim standardom pohadaju učenici kod kojih se je u postupku profesionalnog usmjeravanja djece s posebnim potrebama pokazala lakša teškoča u duševnom razvoju, ali i učenici za koje komisija za profesionalno usmjeravanje ocijeni da je takvo usmjeravanje od največe koristi za dijete. Prilikom tog usmjeravanja roditelje najviše brine (pored socijalne stigme) da če se djetetu onemogučiti daljnje školovanje i zaposlenje. Svrha ovog priloga je rasvijetliti aktivnosti u osnovnoj školi s prilagodenim programom i nižim obrazovnim standardom u smislu pripreme na daljnje školovanje i rad. Teži se tome da se različiti poslovi i zanimanja djeci približe na što više iskustveni način. Ključne riječi: lakša teškoča u duševnom razvoju, zanimanja, školovanje 137 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 1. UVOD U osnovnu školu s prilagodenim programom i nižim obrazovnim standardom (dalje u tekstu: OŠ NIS) učenici se obično usmjeravaju onda kada se iskaže da u redovnoj osnovnoj školi ne postižu standarde znanja i ne napreduju unatoč svim oblicima pomoči koju školski sustav predvida. Tada se pokreču postupci utvrdivanja teškoča i usmjeravanja tih učenika. Ti učenici najčešče imaju lakšu teškoču u duševnom razvoju ili se pak iz različitih razloga utvrdi da je za njih najbolje da program školovanja nastave u OŠ NIS. Čest je slučaj da lakšu teškoču u duševnom razvoju prate i pridružene teškoče (autistička teškoča, motoričke teškoče, teškoče na području govora, vida i sluha, dugotrajna bolest, teškoče u ponašanju i emotivne teškoče). Spadaju u dio populacije djece s posebnim potrebama [5]. Za ove se učenike smatra da če uspješno završiti program osnovne škole koji je za njih lakši i da če školovanje nastaviti u dvogodišnjem strukovnom programu. U životu bi trebali postati dovoljno samostalni u stvaranju socijalnih kontakata, traženju i zadržavanju zaposlenja, u skrbi za sebe i obitelj. Stoga je nužno da je program u školi koncipiran na način da se učenika što bolje pripremi za život. A to uključuje i odgoj za stjecanje zanimanje. 1.1.PRILAGODENI OBRAZOVNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA S NIŽIM OBRAZOVNIM STANDARDOM (OŠ NIS) U Sloveniji, učenicima koji ne mogu savladati program u redovnoj osnovnoj školi, omogučuje se školovanje u prilagodenom programu. Tu so standardi znanja sniženi, a sadržaji su tako prilagodeni da učenici mogu stjecati opče znanje i spretnosti koje im omogučuju normalno funkcioniranje u životu. Na popisu predmeta nalaze se opči predmeti. Specifični predmeti u zadnjim godinama školovanja spojeni su u prirodoslovlje i društvene znanosti i učenici upoznaju samo osnovne sadržaje tih područja koje če moči u životu i koristiti. Obvezno osnovno školovanje traje devet godina. U okviru školovanja imaju i dva predmeta koji se ne ocjenjuju, ali su unatoč tome itekako važni za funkcionalnu i emotivno/socijalnu pismenost u životu: računalno opismenjavanje i socijalno učenje. U 8. i 9. razredu predvideno je čak 10 tehničkih dana koji su namijenjeni praktičnom radu i odgoju za stjecanje zanimanja [4]. 138 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 2. ODGOJ ZA STJECANJE ZANIMANJA U DJECE S LAKŠOM TEŠKOCOM U DUŠEVNOM RAZVOJU Od velike je važnosti da se odgoj za stjecanje zanimanja planira na način da učenici dovoljno rano upoznaju svoja vlastita jaka područja, interese i mogucnosti i da razviju spretnosti koje ce im trebati prilikom traženja zaposlenja i stvaranju uvjeta života. Tu spadaju i vještine komunikacije, radne navike, upornost. Isto tako moraju upoznati i različite vrste poslova i radnih okruženja te osnovne radne postupke s kojima ce se susretati u nastavku školovanja i prilikom zapošljavanja. Isto tako, s ovim se osobinama učenika moraju upoznati i zaposleni stručni radnici kako bi u suradnji s učenicima i roditeljima istima mogli dati najbolje savjete oko izbora škole i zanimanja. 2.1 ODGOJ ZA STJECANJE ZANIMANJA NA NASTAVI Nastava je koncipirana vrlo praktično. U školi koja provodi prilagodeni program ima puno mogucnosti (što je i nužno) za drugačije oblike rada u okviru školskih predmeta. Ne samo učenje domacinstva i tehnike, vec se i učenje matematike, prirodnih i društvenih predmeta može odvijati u školskom vocnjaku, vrtu, okolici škole, u učionicama i u lokalnom okruženju. Tako se uvjeti za što više praktičnog rada osiguravaju u skladu s opremljenošcu prostorija i okruženjem. Na ovaj se način odgoj za stjecanje zanimanje odvija za cijelo vrijeme školovanja djeteta s posebnim potrebama. Za vrijeme prve tri godine školovanja u prilagodenom programu učitelji koriste slikovni i filmski materijal, razgovor, igre uloga, didaktičke igre (slagalice na temu zanimanja i alata, vrsnog reda slika, igre uloga ...). Za vrijeme drugog trogodišta kod predmeta domacinstvo sve više vremena provode u kuhinji za nastavu domacinstva, gdje se upoznaju s različitim kuhinjskim poslovima -pripremaju voce, povrce, kuhaju puding, peku kekse i kolače, čitaju recepte, važu, pripremaju stol, pospremaju za sobom. Uče se šivati, izraduju jednostavne šivane proizvode, glačaju. U učionicama zalijevaju cvijece i skrbe se za male životinje. Pripremaju i čiste svoj radni prostor i skrbe se za čistocu. Sudjeluju u radovima u školskom vocnjaku i na vrtu. Pomažu u čiščenju grana iz vocnjaka, beru jabuke, a kasnije ih i operu, melju i rade sok. Pripremaju svoje vrtne gredice, siju i sade povrce, uklanjaju korov. Ureduju vrt sa biljem i beru i suše ljekovito bilje. 139 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Slika 1: Rad u kuhinji za nastavu domačinstva Slika 2: Rad na vrtu Krajem drugog trogodišta počinje nastava tehnike i tehnologije koja je izrazito praktično usmjerena. Učenici dobivaju znanja o materijalima i radnim postupcima i to na način da se s teorijom upoznaju putem prakse. U tehničkoj se učionici upoznaju s redom, alatima, radnim pomagalima, zaštitnim sredstvima, pojedinim fazama izrade odredenog proizvoda, planiraju vremenski okvir. Od velike je važnosti i aspekt komunikacije na nastavi i stoga se učenici upučuju da potraže pomoč kada im je ona potrebna, da zatraže savjet, obavijeste o problemima. To su vještine koje če im trebati i u radnom okruženju kod obavljanja zanimanja. U zadnjem trogodištu dane aktivnosti (prvenstveno tehničke dane) planiramo tako da budu što više profesionalno usmjereni. Tako se u tehničkoj učionici dva ili tri dana odvija proizvodni rad u kojem se radni postupak dosljedno izvodi po fazama pa sve do završnog proizvoda. Učenici izraduju uporabne predmete od drveta, metala ili drugih materijala. Na kraju školske godine pripremaju izložbu, a nakon toga proizvode odnesu doma. Slika 3: Proizvodni rad u školskoj radionici Slika 4: Posjeta lokalnom poduzeču Dani aktivnosti usmjereni su i u lokalno okruženje. Učenici posječuju obližnje poljoprivredna gospodarstva, upoznaju se s poljoprivrednim poslovima, životinjama, strojevima, ali i pomažu. Izmedu ostalog beru jagode, grožde, pomažu oko domačih životinja na poljoprivrednom gospodarstvu. Svake godine posječuju barem dvije srednje škole u kojima zaposlenici i srednjoškolci pripreme radionice vezane uz zanimanja za koje 140 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. se na tim školama obrazuju. Tu izrade poneki proizvod koji mogu odnijeti doma (pripreme peciva, jogurt, sladoled, proizvode od drveta, metala, predmete za uredenje stola, dekoracije). Srednju školu predstavljaju im daci koji se u njoj školuju i učitelji, a izmedu ostalog pokazuju im i prostorije i radionice. Konkretna radna okruženja učenici upoznaju i kroz suradnju s lokalnim proizvodačima. U obližnjoj tvornici vide kako se dovija rad na tekucoj traci, u drugom poduzecu upoznaju obradu vecih komada metalnih proizvoda, a u trecem gledaju proizvodnju pokucstva itd. U slastičarnici upoznaju posao slastičara i konobara, a u rasadniku se susrecu s masovnim pripremanjem različitih sadnica. 2.2 POTPORNE AKTIVNOSTI SAVJETNIČKE SLUŽBE U ŠKOLI PRI ODGOJU ZA STJECANJE ZANIMANJA Odgoj za stjecanje zanimanja odnosno profesionalna orijentacija takoder je i dio savjetničkog rada u školi [1]. U okviru profesionalne orijentacije savjetnička se služba u odgoj za stjecanje zanimanja intenzivnije uključuje u zadnjem trogodištu školovanja. U tom se razdoblju više pozornosti treba posvetiti upoznavanju vlastitih interesa učenika, njegovih želja, razvijanju radnih navika, upoznavanju radnih postupaka, upoznavanju radnih okruženja. Savjetnička služba stoga, izmedu ostalog, koordinira suradnju sa srednjim školama koje se nalaze u blizini i koje provode programe u koje se učenici mogu uključiti te suradnju s lokalnim obrtnicima gdje upoznaju radna okruženja. Savjetnička služba organizira radionice u okviru razrednih sati. Učenicima predstavlja internetske stranice gdje dobivaju više podataka o zanimanjima i školama te im pomaže da podatke sažmu u razumljive sheme. Najviše koriste mrežnu stranicu Moja izbira.si [2]. Svaki učenik oblikuje svoju mapu o izboru zanimanja. Mapa sadrži istraživanje vlastitih interesa, sposobnosti, poslova koji se učeniku svidaju, poslove koje učenik upoznaje za vrijeme školovanja, slike i programe srednje škole, moguca zaposlenja. Učenik prikuplja i fotografije svojih aktivnosti u svezi s upoznavanjem zanimanja i srednjih škola, radne listove, ispise, tiskane sadržaje s interneta, kratke upitnike. Dragocjen izvor informacija učenicima su oni učenici koji su završili školovanje u OŠ NIS i nastavili ga u srednjoškolskih programima pa se stoga organiziraju i takvi susreti. Roditeljima se na primjeren način moraju predstaviti odgovarajuce informacije. Savjetnička služba priprema roditeljske sastanke na kojima roditeljima pojašnjava shemu obrazovanja, moguce programe u koje se učenik može uključiti, mogucnosti nastavka školovanja, nazive koji se stječu u pojedinim programima, potrebe za zapošljavanjem na tržištu rada. Roditeljima trebaju i podsjetnici u pogledu informativnih dana u srednjoj školi i upisa te svih drugih aktivnosti. Na roditeljskom sastanku predstavljaju se i lokalni poslodavci koji bi mogli zapošljavati učenike, invalidska poduzeca te Zavod za zapošljavanje i njegove aktivnosti u traženju zaposlenja. U okviru Zavoda za zapošljavanje radi rehabilitacijski savjetnik kojemu se roditelji (učenici, daci) mogu obratiti u slučaju da se u nastavku školovanja ili traženju zaposlenja 141 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. pokažu problemi [6]. On provodi oblik produbljenog profesionalnog savjetovanja - informira i savjetuje o pravima invalida, utvrduje potrebe za zapošljavanje, mogucnosti i sposobnosti osobe za uključivanje u osposobljavanje i zaposlenje, utvrduje potrebe za produbljenim oblicima tretmana u okviru profesionalne rehabilitacije. Takoder provodi postupke za utvrdivanje invalidnosti i/ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju, vodi profesionalnu rehabilitaciju i izraduje ocjenu mogucnosti zapošljavanja za pojedinu osobu. Ako roditelji znaju za ovu mogucnost, u buducnosti ce djetetu lakše potražiti pomoc. Ali, ponekad i sami roditelji imaju problema sa zapošljavanjem, trajno su nezaposleni ili pak obavljaju povremene i loše placene poslove. Takve informacije koje dobiju u školi roditeljima mogu biti korisne i prilikom traženja mogucnosti zaposlenja za sebe. Zbog specifičnosti posebnih potreba jedni učenici imaju lošiju prognozu u pogledu nastavka školovanja (autistička teškoca u različitim oblicima, lošije mogucnosti prilagodavanja, druge pridružene teškoce) i traženja zaposlenja, drugima je potrebno nešto više vodenja (tu je potrebno više rada s vodenjem roditelja i učenika). Trenutno je u Sloveniji za razdoblje od siječnja 2018. do prosinca 2021. godine aktivan projekt „Prehod mladih s posebnim potrebama na trg dela" (u prijevodu: Prelazak mladih s posebnim potrebama na tržište rada) [3]. To je projekt koji je nastao u svrhu utjecaja na vecu socijalnu uključenost mladih s posebnim potrebama (to su naši učenici) i oblikovanja jedinstvenog potpornog okruženja kao medu elementa izmedu škole i tržišta rada za opunomocen ulazak mladih s posebnim potrebama na tržište rada. Cilj je smanjiti nezaposlenost spomenute populacije. Roditelji i učenici informaciju o projektu dobivaju u škol i, a na vlastitu želju mogu se uključiti i u taj oblik savjetovanja u pogledu školovanja i zapošljavanja. 3. ZAKLJUČAK Učenik koji završi deveti razred prilagodenog programa odgoja i obrazovanja s nižim obrazovnim standardom, nema priznat isti stupanj obrazovanja koji ima, učenik koji uspješno završi redovnu osnovnu školu. Unatoč tome može nastaviti školovanje u dvogodišnjem programu srednje škole (niže strukovno obrazovanje). Nakon završetka tih programa učenici stječu sljedece nazive: pomocnik u biotehnici i opskrbi, pomocnik u tehnološkim procesima, obradivač drveta, pomocnik u tehnologiji gradnje, zaposlenik na preoblikovanju tekstilija. Ako uspješno završi niže strukovno obrazovanje, može školovanje nastaviti u prvom razredu strukovnog obrazovanja (traje 3 godine) i tako stječe zanimanje -kao učenici koji uspješno završe redovni program osnovne škole. 142 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. U suvremenom se društvu zanimanja svaki dan mijenjaju, nastaju i nastaju nova zanimanja. Tako i učenici s lakšom teškocom u duševnom razvoju dobivaju nove mogucnosti za zapošljavanje. Njihovo zaposlenje ovisi o puno različitih čimbenika, ali ipak ce se baviti osnovnim djelatnosti pa je stoga dobro da za vrijeme školovanja imaju što više mogucnosti praktičnog rada i što više konkretne, iskustvene informacije. A redovna škola, u usporedbi s OŠ NIS, ne može ponuditi toliko i takve sadržaje u kojima bi učenici stjecali konkretna iskustva s radom, a na čijoj se osnovi i stvarno oblikuju interesi i želje i pokazuju realne mogucnosti. Ali, i roditelji te djece trebaju više vodenja, konkretne informacije, upute. Zato je za osobe s posebnim potrebama odgoj za zanimanja još posebice važan. 4.LITERATURA [1] Čačinovič Vogrinčič, G., Bregar Golobič, K., Bečaj, J., Pečjak, S., Resman, M., Bezič, T. ... Šmuk, B. (2008.). Programske smjernice. Savjetnička služba u osnovnoj školi. Ljubljana: Zavod republike Slovenije za školstvo. [2] Moja izbor. URL: https://www.mojaizbira.si/ [20. 6. 2020.] [3] Prelazak mladih. URL: https://prehodmladih.si/ [20. 6. 2020.] [4] Prilagodeni obrazovni programi odgoja i obrazovanja s nižim obrazovnim standardom (NIS). URL: https://www.gov.si/teme/osnovnosolsko-izobrazevanje-za-otroke-s-posebnimi-potrebami/ [20. 6. 2020.] [5] Zakon o profesionalnom usmjeravanju djece s posebnim potrebama /ZUOPP-1/ (2011). Službeni list RS, broj 58/2011., 40/2012.-ZUJF, 90/2012., 41/2017.-Z0P0PP (6. 8. 2011.). URL: https://zakonodaja.sio.si/predpis/zakon-o-usmjeravanju-otrok-s-posebnimi-potrebami-zuopp-1/ [20. 6. 2020] [6] Zakon o rehabilitaciji za zapošljavanje i zapošljavanju invalida/ZPIZ-2/ (2011.). Službeni list RS, broj 16/07. - službeni pročišceni tekst, 87/11., 96/12. - ZPIZ-2 i 98/14. URL: http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAK03841 [20. 6. 2020.] 143 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Stručni rad TIMSKI RAD U ODJELU POSEBNOG PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Valerija Jazbec, profesorica socijalne pedagogike, OŠ dr. Mihajla Rostoharja Krško 144 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Sažetak Odjeli posebnog obrazovnog programa uključuju učenike s umjerenim, težim i teškim intelektualnim poteškočama i mnogim povezanim poremečajima (autistični poremečaj, poremečaj kretanja, poremečaji emocija i ponašanja, poremečaji govora i jezika, kronične bolesti, oštečenje vida, oštečenje sluha). Prema pravilniku o razrednom odjelu, osim učitelja, često radi i skrbnik njegovatelj (asistent u nastavi). Akt o sistematizaciji radnih mjesta sadrži zadatke oba djelatnika, koji ne definiraju njihove konkretne kompetencije u praksi. Zbog toga može doči do nesigurnosti u njihovom odnosu. Ako je cilj učinkovit tim u kojem se članovi osječaju ugodno, tada je ključno razumjeti čimbenike koji utječu na timski rad, odrediti potrebe, vrijednosti i pravila tima te razumjeti meduljudske procese u timu. Ključne riječi: timski rad, posebne potrebe, njegovatelj, odnosi u timu, škola 145 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 1. TEŠKA PITANJA U TIMU S NEJASNIM KOMPETENCIJAMA U složenosti današnje škole timski je rad ključan za stvaranje dobrih uvjeta za učenje i život u školskom prostoru. U tom kontekstu najčešče spominjemo timove pojedinih stručnjaka slične razine i iste, slične ili različite struke. U navedenim timovima, radnim timovima ili usmjerenim prema zadacima, postoje pojedinci s različitim iskustvima, osobinama i osobnim potrebama. Ovdje pojedinci djeluju prilično ravnopravno bez obzira na raspodjelu uloga u timu. U odjelima posebnog programa odgoja i obrazovanja, prema pravilniku, učitelj (specijalni pedagog) i njegovatelj rade zajedno, povremeno, za pojedinog učenika i poseban asistent. U praksi je to hijerarhijski raspored uloga u kojem se jednom ili drugom akteru (ili oboje) nešto teže snači. Skupina učenika u odjelu obično je vrlo raznolika u pogledu izraženih posebnih potreba, pa je ovdje potrebno puno individualiziranog planiranja, koordiniranog djelovanja odraslih na odjelu, dobro promišljene promjene aktivnosti i prilagodavanje situaciji. U timu se postavljaju se pitanja poput: Što je moj posao? Što mogu učiniti? Trebam li čekati da mi se kaže što da radim? Trebam li svom suradniku stalno govoriti što da radi? Mogu li mu reči da učini to i to? Zar ne može biti samoinicijativan? Ne razumije me? Zašto me ne doživljava? Što da kažem roditeljima? Što se češče postavljaju takva pitanja, lošija je atmosfera u timu, odnosi su napetiji. To se odražava na obavljenom radu, na sastancima u širim timovima, na učenicima, a nakon svega vanjsko okruženje takoder dobiva neke informacije o unutarnjoj klimi. Ravnateljstvo i savjetodavna služba prepoznaju te probleme u samom procesu rada, a oni se obično još više otkrivaju tijekom godišnjih razgovora uprave sa zaposlenicima. 1.1. UOČENE PREPREKE ZA TIMSKI RAD U ODJELU U procesu pračenja (ne)zadovoljstva u timskom radu nastavnika i njegovatelja na odjelu ističu se neke prepreke koje slično navodi i A. Polak (2007): - Nejasno definirane uloge u timu: Neki njegovatelji odgovorno obavljaju dogovorene i nedogovorene zadatke u timu, ponekad čak prekorače svoje kompetencije (prekomjerna pomoč djetetu u školskom radu ili prilikom brige o sebi, neredovito informiranje roditelja), dok drugi preuzimaju potpuno pasivnu ulogu u timu (sjedi pored učenika, njegova aktivnost ograničena je isključivo na upute učitelja, a takoder provjerava je li zadatak zaista njegov zadatak). 146 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. - Područje komunikacije: Njegovatelji i učitelji različito su osjetljivi na način i koherentnost verbalne i neverbalne komunikacije. Tu spadaju neprimjerena upotreba i razumijevanje komunikacijskih razina (informacija, objašnjenje, upozorenje, ohrabrenje, zamolba, zahtjev, prijedlog, dozvola), neprikladne emocionalne reakcije u komunikaciji, prepoznavanje i razumijevanje parakomunikacije. - Meduljudske prepreke (barijere): Posebno kod učitelja, barijera djeluje u prostoru izmedu nepovjerenja prema njegovatelju i vlastite introverzije. - Osobne prepreke: Percepcija straha, bojazni, osobne prijetnje, nepoštivanje, nerazumijevanje javlja se nešto češče kod njegovatelja nego kod učitelja. - Prepreke vezane uz status: Asistenti posebno ističu nezadovoljstvo vlastitim statusom, razlike u radnom vremenu, plačama i mogučnostima napredovanja. Promatranje neformalnih okupljanja i poruka takoder potvrduje činjenicu da prenošenje nerazumijevanja ili sukoba u timu drugim suradnicima produbljuje osječaj nezadovoljstva u timu. 2. CILJ: USPJEŠAN TIM U KOJEM SE DOBRO OSJECAM U potrazi za rješenjima u užim skupinama zaposlenika (ravnateljstvo, savjetodavna služba, voditelj aktiva) jasno se oblikuje opči cilj koji je zajednički svima: Uspješan (učinkovit) tim u kojem se pojedinac osječa dobro. Cilj uključuje svijest o zadacima koje je potrebno obaviti i svijest o potrebi za dobrobiti članova tima. Uzimajuči u obzir različite osobine ličnosti pojedinaca u timu, različita iskustva i prepreke, ima smisla sustavno uvesti neko znanje o radu timova medu zaposlenicima. 2.1 SVRHA RADIONICA O TIMSKOM RADU U ŠKOLI Sadržaj radionica koje škola planira za zaposlenike na temu timskog rada mora odgovarati potrebama polaznika. Na razini škole, naravno, nema potrebe da svi timovi rade isto, iako ih uprava usmjerava na osnovna pravila ili zadatke. Svrha radionica je usvajanje znanja o potrebama pojedinaca u timu, o ulogama u timu, važnosti osobina ličnosti i osvještavanje važnosti komunikacijskih vještina. 2.2.PLAN IZRADE RADIONICE Radionice smo planirali za vrijeme školskih praznika prije početka nove školske godine, a zatim tijekom jesenskih i zimskih praznika u sklopu stručnog usavršavanja zaposlenika. Za svaku smo radionicu pripremili dnevni i vremenski okvir koji je uvijek na početku bio predstavljen sudionicima. Organizirali smo prostor za grupni rad (socijalne igre opuštanja, upoznavanja, debate, posredovanje osnovnih informacija, razgovor) i rad u malim skupinama (kutiči) s mogučnošču gibanja. Sudjelovalo je 12 do 16 polaznika, od kojih je 8 bilo učitelja i 6 njegovatelja, a na vlastiti zahtjev pridružili su se učitelj u prilagodenom obrazovnom programu i učitelji za djecu s posebnim potrebama. Važan čimbenik koji je doprinio dobroj atmosferi bila je pripremljena zakuska i mogučnost opuštenog uvodnog razgovora. 147 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 2.3. PRIMJER RADIONICE ZA TIMSKI RAD 2.3.1 VRIJEME I SADRŽAJ RADIONICE PRVI SUSRET (od 9.00 do 10.30) a. Dogovorena pravila (današnjeg) tima: Osnovna pravila komunikacije, medusobno poštovanje, intimnost timskog rada, dogovor b. Grupno: - Sjedalo na mojoj desnoj strani je prazno - po dva susjeda su par po završetku igre c. Rad u paru: - Ogledalo (neverbalno) - Osobno predstavljanje u paru (ime, što rado radim, koje su moje vrline, što mi se svida kod ljudi, u budučnosti bih rado postao ...). U grupi svatko predstavlja svoj par u prvom licu. d Individualno - Svatko dobi list sa pitanjem ŠTO OČEKUJEM U TIMSKOM RADU? - osoba šalje anonimno, na narednom susretu predstavim odgovore d. Frontalno, razgovor: komunikacija, potrebe, osječaji, prepreke e. Slika vatrogasca Prije početka prvog sastanka okvirno sam definirala što je tim ili tandem i objasnila da svi zaposlenici rade u različitim timovima s različitim zadacima. Da bi tim bio što uspješniji, dobro je znati čimbenike koji utječu na naše ponašanje, i obrnuto, na večinu tih čimbenika možemo utjecati sami kad ih dobro poznajemo. 148 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.3.2. BRIGA ZA DOBRU ATMOSFERU NA RADIONICI U prvom dijelu radionice nudili smo dobru atmosferu i oslobodili napetosti različitim igrama s jedne strane, a istovremeno te aktivnosti su omogučile medusobno upoznavanje na drugačiji, neformalni, zabavan način [2]. Igre su bile razlog za smijeh i smanjenje suzdržanosti koja nam je bila potrebna za nastavak radionice. 2.3.3. DEFINIRANJE OČEKIVANJA POJEDINCA U VEZI S TIMSKIM RADOM Željela sam iskrene odgovore na pitanje, kakva su očekivanja članova tima. Imali su priliku to zapisati pojedinačno i anonimno. Rezultate sam im priopčila na sljedečem sastanku. Pokazalo se da su očekivanja vezana za gore opisane prepreke u timu [1]. Te uglavnom pokrivaju socijalno, emocionalno područje meduljudskih odnosa u timu, a manji dio tehničko područje (timski zadaci, uloge, ciljevi, vodstvo). Sudionici tima zapisali su svoja očekivanja za timski rad sljedečim riječima: - iskrenost, otvoreni razgovor, ako nešto pode po zlu, razgovaramo o problemima (10) i predlažemo rješenja (3), - slušamo jedni druge i razmatramo (5), razumijevanje (2), - ljubaznost, empatija, prihvačanje različitosti (6), - da nema nervoze i žurbe u radom s djecom, strpljenje (3) - pomažemo jedni drugima (takoder i mentalno) (8) - nemojte odmah ogovarati ili osudivati (2) - nikad ne znamo kako se osoba osječa, s kojim problemima se suočava, - stjecanje iskustva - spremnost za rad, fleksibilnost (2) - koherencija, suradnja (10), komplementarnost, zajedničko planiranje i dolaženje do zajedničkih ideja (2) - vodstvo koje uvažava i poštuje sudionike (1) - medusobno poštovanje (3) - pristup timskom radu s predanošču - poštivanje sporazuma i pravila - podjela i podizanje svijesti o ulogama (2) -pračenje zajedničkih ciljeva (tako da svi u timu znaju što želimo zajedno postiči), povezanost -malo humora (2), puno smijeha, opuštenosti (2), dobro raspoloženje (2), pozitivna atmosfera (2) 149 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. 2.4. RAZGOVOR O DJELOMIČNO POZNATIM I NOVIM PRONALASCIMA U trečem dijelu radionice željela sam u razgovoru sa sudionicima identificirati neke od čimbenika koji utječu na naše ponašanje u timu. Uz pitanja i djelomična objašnjenja, usmjerila sam ih prema faktorima po područjima: - Ljudi ulaze u timski rad s odredenim osobinama ličnosti, nazovimo to osobnošču. Što bi kolektivizam, individualizam mogao značiti u ovom slučaju? - Što može utjecati na takav stav? Sudionici su nabrojali dob, financijsku sigurnost, odgoj, obrazovanje, zanimanje, putovanja (iskustvo!). - Želimo raditi u timu u kojem čemo biti uspješni i osječati se dobro. Koje su naše potrebe koje treba zadovoljiti? Definirali smo ih kao prijedloge: a. Potrebe za sigurnošcu: Ako potrebe nisu zadovoljene, osoba se osječa nesigurno ili ugroženo. Povrh svega, sigurnost u timu osigurava poštivanje pravila koja vrijede u timu. Potrebe za sigurnošču su potreba za stabilnošču, medusobnom ovisnošču, za zaštitom, sloboda od straha, potreba za strukturom, redom, pravilima itd. b. Potreba za prihvacanjem: To je slobodno izražavanje straha, razočaranja i nesigurnosti, bez straha da če biti odbačen i ismijan. Osječaj prihvačanja važan je za suočavanje s problemima i sukobima koji prate timski rad. Pojedinac se osječa odbačenim kada njegova potreba nije zadovoljena. c. Potrebe za potvrdivanjem i priznavanjem: To su potrebe za samopoštovanjem, za samopouzdanjem, majstorstvom i sposobnostima, neovisnošču i slobodom. Zadovoljavanje tih potreba jača osječaj samopouzdanja, vlastite vrijednosti, moči, sposobnosti, dostatnosti te vlastite korisnosti i nužnosti. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac se osječa inferiornim i nemočnim. d. Potreba za samoaktualizacijom: Je potreba najvišeg reda koja usmjerava čovjeka prema shvačanju da se ostvari u okviru vlastitih mogučnosti. Što se dogada ako te potrebe nisu zadovoljene, ako pojedinac izgubi osječaj sigurnosti, prihvačanja, potvrdivanja? Sudionici su spomenuli osječaj nesigurnosti u vezi s tim da li je učinio nešto ispravno ili pogrešno, tugu, bijes, pasivnost, nekritičko izvršavanje zadataka, usamljenost, čak i eskaliranje u agresivnost u komunikaciji. - Što se dogada ako te potrebe nisu zadovoljene, ako pojedinac izgubi osječaj sigurnosti, prihvačanja, potvrdivanja? Sudionici su navodili osječaj nesigurnosti u vezi s tim da li je sam učinio nešto ispravno ili pogrešno, tugu, bijes, pasivnost, nekritičko izvršavanje zadataka, usamljenost, čak i eskaliranje u agresivnost u komunikaciji. - Kako komuniciramo u timu? Sudionici su naveli komuniciranje, ispitivanje, potvrdivanje, usmjeravanje, naredivanje, slaganje. Posebnu pozornost posvetili smo području neverbalne komunikacije i njezinoj koordinaciji s verbalnom, što smo pokazali i na primjerima igranja uloga. Shvatili smo da je nekomunikacija ujedno i komunikacija. Polje parakomunikacije (stenjanje, 150 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. smijeh, uzvici ...) i njegova snažna poruka takoder su bili zanimljivi svima, jer su pojedinci pronašli različite (posebno neprimjerene) načine parakomunikacije u sebi, medu suradnicima i u privatnom okruženju. Slučajeve smo spontano popratili humorom i na taj način nadvladali bilo kakve neugodne osjecaje. - Kada smo razgovarali o potrebi za sigurnošcu, spomenuli smo pravila u timu. Tko ih odreduje, postavlja? Sudionici su u početku smatrali da je pravila postavila institucija. Na neki su način izrazili i želju za osjecajem sigurnosti. Lakše je ako pravila postavlja netko izvana, jer je pojedinac na taj način isključen iz odgovornosti da nešto ne radi dobro. U razgovoru smo došli do činjenice da institucija postavlja samo odredeni okvir pravila u smislu akta o sistematizaciji radnih mjesta [3] i odredenih zadataka u odjelu ili na razini škole. Ali svaki je tim specifičan. Tu specifičnost odreduju pojedinci svojim iskustvom, ulogama i zajedničkim zadacima. Stoga je ispravno da svaki tim oblikuje svoja vlastita pravila, s kojima se slažu svi članovi tima. Prvu radionicu smo završili zrcalnom slikom dviju skupina, što je izazvalo poprilično mnogo smijeha. Neki sudionici i nakon završetka radionice ostali su u prostoru i izrazili zadovoljstvo sa sadržajem i načinom rada, a fraza „To smo trebali!" olakšala je pripreme za nastavak radionica. 2.5. NASTAVAK RADIONICA Sadržaj sljedecih radionica su meduljudski procesi u timu, primjeri neslaganja i dilema te njihovo rješavanje u igrama uloga, poticajni načini komunikacije, rješavanje sukoba, definiranje odgojno-obrazovne uloge učitelja u timu, njegovateljske, zaštitne uloge njegovatelja i njihovo ispreplitanje. Sve teme nisu bile iscrpljene. Uvijek se u nekom smislu odnose na potrebe pojedinaca u timu i potrebe radnog procesa u školi. Sudionici, medutim, više puta ističu potrebu za humorom, smijehom, opuštenošcu, dobronamjernošcu i pozitivnom atmosferom. Iako to izražavaju kroz smijeh, vjerujem da je to nužna komponenta bilo kojeg odnosa. 151 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3.ZAKLJUČCI Polaznici su po prvi puta došli na radionicu pomalo rezervirano, sa svojim različitim osječajima i očekivanjima. Bilo bi previše idealno očekivati da če svi s oduševljenjem prisustvovati sljedečim radionicama, jer su mnogi ljudi takoder prepoznali prepreku koju su morali svladati, što potiče promjenu u sebi samome. Brinuči se za ugodnu atmosferu, promišljenim igrama i metodama opuštanja, mogu reči da nije uočen veči otpor. Ako ništa drugo, pojedinci su se „došli igrati".U radionicama nismo dali prostora raznim složenim teorijama, več smo se oslanjali na več djelomično poznate inserte koji su sudionike u praksi inače zbunjivali te nove informacije stavili u kontekst, pojasnile. Obrazovni uvjet za njegovatelja u odjelu je četverogodišnja srednja škola i teško je očekivati da svi polaznici imaju ista prethodna znanja ili informacije. U prošlosti u pedagoškim studijskim programima nije bilo dovoljno naglaska na timskom radu, pa pozdravljam sve oblike učenja timskog rada na pedagoškim i izvan-pedagoškim poljima studija. Bez obzira na izobrazbu, svaki član tima može osjetiti poteškoče, nelagodu, prepoznajuči da je nešto dobro ili nije dobro u timskom radu. Več neko osnovno znanje o meduljudskim odnosima, komunikaciji, timskom radu, omogučava pojedincu da se postavi u novi (timski) odnos, mogučnost promjene i napredovanja. Svi timovi još uvijek razvijaju vještine zajedničkog planiranja, definiranja i provedbe zadataka, evaluacije. U tome im treba pomoč i ohrabrenje. Spoznanje da svaki pojedinac doprinosi k dobrom osječaju svih sudionika te obavljenom zadatku olakšava uvjete rada i suživota u zajednici. 4.LITERATURA [1.] Polak, A. (2007). Timsko delo v vzgoji in izobraževanju. Ljubljana: Modrijan. [2.] Virk-Rode, J., Belak-Ožbolt J. (1991). Razred kot socialna skupina in socialne igre. Ljubljana: Zavod republike Slovenije za šolstvo. [3.] Pravilnik o sistemizaciji delovnih mest v OŠ dr. Mihajla Rostoharja Krško (2019). Interni akt. 152 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad IMENA METODIČKI MODEL NASTAVNOG SATA VESNA NOSIC Gimnazija "Matija Mesič" Slavonija I 8, HR - 35000 Slavonski Brod 153 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Rad je prikaz priprave i izvodenja nastavne jedinice Imena koja se obraduje u okviru nastavnog predmeta Hrvatski jezik u nastavnom programu gimnazija u četvrtom razredu. Nastavna jedinica nalazi se u predmetnom području jezik u nastavnoj cjelini / temi Onomastika. Priprava i izvedba nastavne jedinice sadrži sljedece elemente: nastavnu cjelinu/temu, nastavnu jedinicu, tip nastavnog sata, metodički sustav, cilj nastavne jedinice, ključne pojmove,odgojno-obrazovna postignuca / ishode učenja: kognitivno područje, psihomotoričko područje i afektivno područje, unutarpredmetnu i medupredmentu korelaciju, nastavne izvore, sredstva i pomagala, nastavne oblike, nastavne metode i metodičke postupke, literaturu za učenike i nastavnike, dramsku igru i plan ploče. Prikaz izvedbenog dijela nastavne jedinice sadrži tri dijela: uvodni dio (5 minuta) kojega čini: doživljajno-spoznajna motivacija (dramska igra Baka i Anica, 1. dio), emocionalno-intelektualna pauza, objava doživljaja, najava teme nastavne jedinice, najava ishoda nastavnog sata; središnji dio (30 minuta): obrada novoga gradiva, rješavanje zadataka na nastavnom lističu i čitanje riješenih zadataka; zaključni dio (10 minuta): sinteza (ponoviti i objasniti osnovne pojmove iz onomastike, navesti nove primjere, zadavanje domače zadače te izvedba dramske igre Baka i Anica, 2. dio). Metodički kreativan i dinamičan nastavni sat, osmišljen raznovrsnim oblicima i metodama te nastavnim sredstvima i pomagalima, naveo je učenike da marljivo rade tijekom cijelog sata. Dramska igra s ginjol-lutkama dodatno je motivirala učenike. Gledanjem i slušanjem, čitanjem i pisanjem, kao i rješavanjem različitih zadataka, učenici su postupno usvojili pojmove iz područja onomastike, razvrstali nove primjere, a zatim su povezali pravopisnu normu s pisanjem imena. Ključne riječi: antroponimi, antroponomastika, onomastika, toponimi, toponomastika. 154 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1.UVOD Nastavna jedinica Imena obraduje se u nastavnom predmetu Hrvatski jezik u nastavnom programu gimnazija u četvrtom razredu. Ova nastavna jedinica nalazi se u predmetnom području jezik u nastavnoj cjelini/temi Onomastika. Rad donosi prikaz priprave i izvodenja nastavne jedinice Imena na nastavnom satu održanom u Gimnaziji "Matija Mesič" u Slavonskom Brodu. *** Cilj nastavne jedinice je objasniti osnovne pojmove iz onomastike, tj. podjelu imena koju čine: antroponimi (hrvatska osobna imena, prezimena i nadimci, patronimi, matronimi, etnonimi) i toponimi (imena mjesta, voda, gora i planina), hrvatski egzonimi, etnici i ktetici; navesti primjere; razvrstati nove primjere; primijeniti pravopisnu normu u pisanju imena. Predvidena su sljedeča odgojno-obrazovna postignuca / ishodi učenja: 1. kongnitivno područje: učenici če znati definirati, objasniti i razlikovati osnovne pojmove iz onomastike, prepoznati i razvrstati nove primjere antroponima i toponima, primijeniti pravopisnu normu u pisanju imena 2. psihomotoričko područje: učenici če moči grafički prikazati antroponimiju i toponimiju (mentalna mapa), istražiti podrijetlo i značenje svojega imena i imena članova obitelji, istražiti koja su imena i prezimena česta u hrvatskom jeziku, razvijati sposobnost zapažanja, usporedivanja, razlikovanja i zaključivanja 3. afektivno područje: učenici če moči uočavati i osvješčivati vrijednost poznavanja i primjene osnovnih pojmova iz područja onomastike, kao i primjenu pravopisne norme u pisanju imena. Nastavni sat pripada satu obrade novoga gradiva te lingvističko-komunikacijskom sustavu. Na satu su korišteni ovi nastavni izvori, sredstva i pomagala: dramski tekst, nastavni listič sa zadacima, listič s osnovnim pojmovima iz onomastike, LCD projektor i računalo, ginjol-lutke i zastor, živa riječ nastavnika i učenika. Primijenjeni su sljedeči nastavni oblici: čelni, u paru, individualni oblik, nastavne 155 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. metode: metoda pokazivanja, metoda razgovora, metoda čitanja, metoda slušanja, metoda pisanja, metoda rada na tekstu, metoda upucivanja. Uspostavljena je unutarpredmetna korelacija: meduovisnost predmetnih područja - suodnos nastave jezika (pravogovor, pravopis, gramatika, leksikologija i stilistika), nastave književnosti (teorija i povijest književnosti) i jezičnog izražavanja (različite tekstne vrste), kao i medupredmetna korelacija (svi predmeti). Priprava sadrži izvore / literaturu za učenike i nastavnike. Nastavni sat strukturiran je na sljedeci način: UVODNI DIO (5 minuta) 1. doživljajno-spoznajna motivacija (dramska igra Baka i Anica, 1. dio) 2. emocionalno-intelektualna pauza 3. objava doživljaja 4. najava teme nastavnog sata 5. najava ishoda nastavnog sata SREDIŠNJI DIO (30 minuta) 1. obrada novoga gradiva 2. rješavanje zadataka na nastavnom listicu [3 77.-78.]; Tipovi zadataka preuzeti su od autorice udžbenika; nove zadatke napisala je V. Nosic.) 3. čitanje riješenih zadataka ZAKLJUČNI DIO (10 minuta) 1. sinteza: ponoviti i objasniti osnovne pojmove iz onomastike, navesti nove primjere 2. zadati domacu zadacu 3. prikazati dramsku igru Baka i Anica, 2. dio. UVODNI DIO U uvodnom dijelu nastavnog sata prikazana je dramska igra Baka i Anica, 1. dio koja je poslužila kao doživljajno-spoznajna motivacija. Tekst dramske igre napisala je V. Nosic. 156 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Baka: Jesi l' štogod novog naučila danas u gimnaziji, Anice? Anica: Jesam, bako. Učili smo imena. Baka:Imena? Šta se tud ima učit? Valda svako zna kako se zove on, a kako njeko drugi?! Anica:Učili smo slojeve iz kojih potječu hrvatska imena. Baka:Kake slojeve? Ma de, nemoj smatat. Valda se hrvatska imena daju po katoličkom kalendaru il' po starijima u kuci, a ne po njekakim slojevima? De da ti baka rastumači: ja sam Ana, ti si Anica. Dali su ti ime po meni. To je taki red u nas. Znaš, dite. Nikake slojeve mi nismo tražili kad smo dici nadivali imena. Anica:Imena se, bako, nalaze u slojevima. To smo danas učili. Slušaj: strinino ime Vesna došlo je iz slavenskog sloja, ime bratica Domagoja iz hrvatskog narodnog sloja, a ime našeg susjeda Marija je posudeno iz jednog stranog jezika. Baka:Mario je posudito ime?! A otkalen? Anica:Iz talijanskog jezika. Baka:To sam mogla i očekivat. Snaša Manda furtom nješta posuduje po selu. Nije čudo da je i ditetovo ime posudila iz stranjskog jezika. Anica:Pa i ime našeg premijera Plenkovica je posudeno. Baka:Znam to. A otklen? Anica:Iz ruskog jezika. Baka: Iz ruskog? K'o da se ni mog'o lipo zvat Andrija kako se naš svit zove nego po ruski- Andrej. E, moj svitu! Svašta cu još naučit od tebe, sinko. Eto, fala, unuko, na poduki. Za danas mi je dosta škole. Odo' ja kuvat gra'. Tud mi nece trebat doškolavanje. 157 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Nakon emocionalno-intelektualne pauze učenici su izrazili svoj doživljaj dramske igre: iznenadenost zanimljivim tekstom. Najavljena je i projicirana tema nastavnog sata, a zatim su najavljeni ishodi nastavnog sata: učenici če naučiti osnovne pojmove s primjerima iz imenoslovlja, zatim če razvrstati nove primjere te na kraju primijeniti pravopisnu normu u pisanju imena. U uvodnom dijelu sata od nastavnih oblika korišten je čelni oblik rada, a od nastavnih metoda- metoda pokazivanja, metoda govorenja, metoda slušanja i metoda pisanja. SREDIŠNJI DIO U središnjem dijelu nastavnog sata nastavnica je u tri dijela objasnila osnovne pojmove iz imenoslovlja; izlaganje je pratila projekcija: uz svaki pojam nalazila se definicija i primjer. Učenici su dobili nastavne lističe sa zadacima; zadatke su rješavali u tri dijela, a potom su čitali rješenja. U središnjem dijelu sata od nastavnih oblika rabljen je čelni oblik rada, rad u paru i individualni oblik rada, a od nastavnih metoda-metoda izlaganja, metoda pisanja, metoda čitanja i metoda upučivanja. ZAKLJUČNI DIO U zaključnom dijelu nastavnog sata učenici su dobili nastavne lističe; na svakom lističu nalazio se jedan pojam iz onomastike. Učenici su objasnili zadane pojmove, a zatim su svakom pojmu dali novi primjer. Pri kraju sata učenicima je zadana domača zadača: trebaju riješiti 6. zadatak na nastavnom lističu i zadatke u radnoj bilježnici na 31. i 32. stranici. Na samom kraju sata prikazana je dramska igra Baka i Anica, 2. dio. Anica: Bako, možeš li mi pomoči napisati zadaču? Baka: Ja?! Šta trebaš? Anica: Trebam napisati i objasniti desetak obiteljskih nadimaka u našem selu. Baka: Dobro. Piši: Šestoprstini (on ima šest prstiju na jednoj ruci), Sikerini (dida Pera najbolje oštri sikere), Laprdanovi (pokojni dida volio je pričat bezveze), Živinarovi (to je naš veterinar, on liči našu živinu), Guskini (imaju najviše 158 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. gusaka u selu), Gazda Janjini (baba Janja oduvik je glavna u kuci), Licitarovi (oni prave i prodaju licitarske svaštarije) pa ondak Zvonarevi (to smo mi - moj čovik zvoni u našoj crkvi). Je l' to dosta il' da krenem dalje po selu? Anica:Dosta mi je to. Puno hvala, bakice. Imat cu lijepu zadacu, autohtonu. Baka:Kaku? Auto...auto...? De mi ponovi. Anica:Autohtonu, bako. To znači izvornu. Baka:Pa naravno. Obiteljski selski nadimci i ja, mi smo sto posto izvorni. šokački. LITERATURA/IZVORI: 1. ZA UČENIKE: • Dujmovic-Markusi, Dragica; Pavic-Pezer, Terezija. 2014. Fon-Fon 4, udžbenik. Profil. Zagreb. 2. ZA NASTAVNIKE: • Dujmovic-Markusi, Dragica; Pavic-Pezer, Terezija. 2014. Fon-Fon 4, udžbenik. Profil. Zagreb. • Dujmovic-Markusi, Dragica; Bogdanovic, Mirjana; Mlačic-Brakus, Ljiljana. 2014. Fon-Fon 4, priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika. Profil. Zagreb. *** Struktura nastavnog sata predočena je u tablici; sadrži sljedece elemente: etape nastavnog sata i njihovo trajanje, sadržaj nastavne situacije, nastavne oblike, nastavne metode i metodički postupke, aktivnosti učenika te nastavna sredstva i pomagala. 159 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. ETAPE NASTAVNOG SATA I NJIHOVO TRAJANJE SADRŽAJ NASTAVNE SITUACIJE NASTAVNI OBLICI AKTIVNOSTI UČENIKA NASTAVNI IZVORI, SREDSTVA I POMAGALA NASTAVNE METODE METODICKI POSTUPCI 1.UVODNI DIO (5 minuta) Učenici živa riječ doživljajno- metoda gledaju nastavnice i spoznajna PRIKAZATI pokazivanja učenice dramsku igru. motivacija DRAMSKU IGRU čelni oblik ginjol-lutke i BAKA I ANICA, zastor 1.dio emocionalno- -intelektualna pauza objava doživljaja -Kako vam se metoda Učenici živa riječ svidjela dramska razgovora objavljuju svoje nastavnice i igra? doživljaje učenika dramske igre. -Zanimljiva je, posebno bakin govor. najava nastavne -O čemu su metoda Učenici živa riječ jedinice baka i Anica razgovora iznose svoja nastavnice i 160 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. razgovarale? metoda slušanja čelni oblik zapažanja. učenika -O osobnim imenima. NAJAVITI I NAPISATI NASLOV NASTAVNE JEDINICE -Dakle, metoda Učenici pišu LCD projektor i razgovarale su o govorenja naslov nastavne računalo/grafoskop imenima. Imena metoda jedinice. i prozirnica/ploča i su naslov naše današnje nastavne jedinice. slušanja metoda pisanja čelni oblik kreda najava ishoda NAJAVITI metoda Učenici živa riječ nastavne jedinice ISHODE NASTAVNE JEDINICE Danas cemo naučiti osnovne pojmove iz imenoslovja i navesti osnovne primjere. govorenja metoda slušanja čelni oblik slušaju. nastavnice 161 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Nakon toga cemo razvrstati nove primjere i povezati pravopisnu normu s pisanjem imena. 2.SREDIŠNJI DIO (30 minuta) obrada novoga OBJASNITI gradiva OSNOVNE POJMOVE IZ ONOMASTIKE Onomastika ili metoda Učenici živa riječ imenoslovje je dio izlaganja slušaju, čitaju i nastavnice leksikologije koji metoda zapisuju LCD projektor i proučava imena. slušanja osnovne računalo/grafoskop Onomastik je metoda čitanja pojmove. i prozirnica/ ploča i naziv za vlastito metoda pisanja kreda ime. Apelativ je čelni oblik opca imenica. Antroponomastika proučava imena ljudi. Toponomastika proučava zemljopisna imena. Imena se dijele u dvije skupine: antroponime (imena ljudi) i toponime (zemljopisna imena). 162 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. PODIJELITI UČENICIMA NASTAVNE obrada LISTIČE ANTROPONIMA Preuzmite nastavne lističe. Rad it čete u paru. Pročitajte i riješite prvi zadatak. Imate nastavni lističi 5 minuta za rad. (Kada učenici metoda Učenici živa riječ nastavnice završe s radom, upučivanja uzimaju nastavnica proziva metoda rada na nastavne učenike da tekstu metoda lističe. pročitaju rješenja čitanja metoda zadatka.) pisanja -Tko želi izložiti rezultate rada rad u paru Učenici svoga para o IMENIMA? rješavaju 1. zadatak. živa riječ obrada imena PROČITATI RIJEŠENI ZADATAK metoda govorenja čelni oblik nastavnice 163 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. -Individua n odgovori mete da čitanja Učene čitaju živa riječ u cenika ind vidualni rjessnja 1. obl k zadetka. -Zapišite u bilježnicu mete da Učeric slušaju. živa riječ osnovne slojeve iz govoren ja či:ajL i zapisuju. na stavnice kojih potječu mete da LCD projekror i hrvatska imena. slu sanja računa o/grafoskop mete da čitanja i or,q4wLpFVploča i mete da kreda pisanja čeln obl k obrada nad¡mala -Ljudi su u prcšlosti mete da Učene slušaju. živa rijec uz mena dobivali ¡zlaganja či:ajL i zapisuju. na stavnice nadimke Kadimci su m ste da LCD projekror i predstavljali prijelaz' slu sanja računa o/grafoskop od imena prema mete da čitanja i efc0wLp^/'ploča i prez imenu Nadi iti m ste da kreda se dije le na osobne i pisanja čeln k obitsljske. obl k -Riješi:e dncji mete da živa riječ zadatak na upučivanja na stavnice na sta vn on" lis: ču m ste da rada nastavni Radite u paru. Imate na teletu I stič 4 minute za rad m ste da čitanja (Kada učen ci zavrse mete da s rad on'. naslavnica pisanja proživa učenike d£ rad u parL pročitaju rješenja obrada preži mena zadataka j živa riječ -Tko zeli izlož ti na stavnice rezultate svoga para o PREZIMENIMA? m ste da govoren ja čelni oblik PROČ IT ATI RIJEŠENI ZACATAK -Individua n odgovori m ste da čitanja Ueeric čitaju živa riječ u cenika ind vidualni rjessnja 2. obl k zadetka. obrada top on in" a -A 3£d£ rijesre :reči m ste da živa riječ zadatak na upučivanja na stavnice na sta vn on' lis: ču m ste da rada nastavni listič Radite u pari. Imate na teletu 3 minute za rad mete da čitanja Učeric rješavaju m ste da 3 zadatak. pisanja rad u parL (Kacla učen ci riješe m ste da živa riječ dobiveni zadatak. govoren ja na stavnice na stavnica proživa čelni oblik jednog učen ka ) -Tko ;e prcči:ati odgovore svog para o ZE VI LJ 0 P1S N1M POJMOVIMA? 164 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. PROČITATI RIJEŠENI ZADATAK -Individualni odgovori metoda čitanja Učenici čitaju živa riječ učenika individualni rješenja 2. oblik zadatka. obrada toponima -A sada riješite treči metoda živa riječ nastavnice zadatak na nastavnom upučivanja nastavni listič lističu. Radite u paru. metoda rada Imate 3 minute za rad. na tekstu metoda čitanja Učenici rješavaju metoda 3. zadatak. pisanja rad u paru (Kada učenici riješe metoda živa riječ nastavnice dobiveni zadatak, govorenja nastavnica proziva čelni oblik jednog učenika.) -Tko če pročitati odgovore svog para o ZEMLJOPISNIM POJMOVIMA? 165 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. PROCITATI RIJEŠENI ZADATAK -Individualni metoda čitanja Učenici čitaju živa riječ učenika odgovori individualni oblik rješenja 3. zadatka. obrada ekonima, -Ekonimi ili metoda Učenici slušaju, živa riječ hidronima, oronima ojkonimi su imena naseljenih mjesta. Hidronimi su imena voda, a oronimi imena gora i planina. Imena stanovnika naseljenih mjesta izlaganja metoda slušanja metoda čitanja metoda pisanja čelni oblik čitaju i zapisuju. nastavnice LCD projektor i računalo/grafoskop i prozirnica/ploča i kreda obrada etnika, ktetika, egzonima zovu se etnici, posvojni pridjevi izvedeni iz imena naseljenih mjesta zovu se ktetici, a egzonim je hrvatsko ime za naseljeno mjesto izvan Hrvatske. Tu su i primjeri. -Riješite četvrti i peti zadatak na nastavnom lističu. Zadatke če svatko sam rješavati. Imate 5 minuta za rad. metoda čitanja Učenici rješavaju 4. i 5. nastavni listič metoda pisanja zadatak. (Kada učenici individualni rad završe s radom, 166 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. nastavnica proziva učenike da pročitaju odgovore.) -Tko želi pročitati odgovore? živa riječ nastavnice PROČITATI RIJEŠENE ZADATKE -Individualni odgovori metoda čitanja individualni oblik Učenici čitaju rješenja 4. i 5. zadatka. živa riječ učenika 3. ZAKLJUČNI DIO (10 minuta) PONOVITI I OBJASNITI OSNOVNE POJMOVE metoda upučivanja čelni oblik živa riječ nastavnice sinteza -Ponovit čemo i objasniti osnovne pojmove iz onomastike. 167 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. PODIJELITI Učenici uzimaju lističi s UČENICIMA lističe s pojmovima iz LISTIČE S pojmovima. onomastike POJMOVIMA -Preuzmite lističe. Na svakom lističu zapisan je jedan pojam kojega učenik treba objasniti i dati novi primjer. -Individualni metoda čitanja Učenici živa riječ učenika odgovori metoda govorenja individualni oblik objašnjavaju pojmove i daju nove primjere. domača zadača ZADATI DOMAČU ZADAČU -Za domacu metoda Učenici zapisuju živa riječ zadaču riješite 6. govorenja zadatke za nastavnice zadatak na metoda slušanja domaču zadaču. nastavnom lističu i metoda pisanja zadatke u radnoj čelni oblik bilježnici na 31. i 32. stranici. PRIKAZATI metoda Učenici gledaju živa riječ DRAMSKU IGRU pokazivanja dramsku igru. nastavnice i BAKA I ANICA, 2. čelni oblik učenice ginjol- DIO -lutke i zastor 168 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.ZAKLJUČAK Metodički kreativan i dinamičan nastavni sat, osmišljen raznovrsnim oblicima i metodama te nastavnim sredstvima i pomagalima, naveo je učenike da marljivo rade tijekom cijelog sata. Dramska igra s ginjol-lutkama dodatno je motivirala učenike. Gledanjem i slušanjem, čitanjem i pisanjem, kao i rješavanjem raznih zadataka, učenici su postupno usvojili osnovne pojmove iz područja onomastike, razvrstali nove primjere, a zatim su znalački povezali pravopisnu normu s pisanjem imena. 3.LITERATURA [1.] Anič, V. (1991.). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb : Novi Liber. [2.] Barič, E. i suradnici. (1999.). Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena i Školske novine. [3.] Dujmovič-Markusi, D. (2014.). Fon-Fon 4, udžbenik hrvatskoga jezika za četvrti razred gimnazije. Zagreb : Profil. [4.] Dujmovič-Markusi, D.; Bogdanovič, M.; Mlačič-Brakus, LJ. (2014.). Fon. Fon 4, priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika. Zagreb : Profil. [5.] Jozič, Ž. i suradnici. (2013.). Hrvatski pravopis. Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Čakovec: Zrinski. [6.] Rosandič, D. (2005.). Metodika književnoga odgoja. Zagreb : Školska knjiga. 169 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Nastavni listič (Imena) Zadaci 1. Povežite pojam na lijevoj strani s nizom imena na desnoj strani pa čete saznati osnovne slojeve iz kojih potječu hrvatska IMENA. 1. sloj posudenih imena Dijana, Mišela, Elvis, Majk 2. sloj pomodnih imena Tanja, Katja, Dionizije, Bruno 3. sloj hrvatskih narodnih imena Hasan, Muhamed, Nadira, Fikreta 4. sloj orijentalnih imena Borna, Hrvoje, Vjera, Zvonimir 5. sloj slavenskih imena Eva, Marija, Petar, Stjepan 6. sloj krščanskih imena Morana, Vuga, Zdeslav, Ladislav Povežite niz prezimena na lijevoj strani s pojmom na desnoj strani pa čete saznati osnovne slojeve iz kojih potječu hrvatska PREZIMENA. 1. Karlovčan, Zagorec, Madar, Horvat nadimci 2. Cutura, Obad, Zeravica, Debelič imena mjesta, pokrajina, zemalja 3. Stipič, Perič, Marič, Anič zanimanja 4. Kovačevič, Lončarevič, Puškarič osobna imena 3. Razvrstajte sljedeča imena u tablicu pa čete dobiti ZEMLJOPISNE POJMOVE. Velika Kopanica, Sava, Velebit, Tihi ocean, Gundinci, Sljeme, Donji Andrijevci, Drava, Papuk imena mjesta imena gora/planina imena voda 4. Ispravite pogreške u pisanju vlastitih imena. aleksandar veliki, karlo debeli, rikard lavljeg srca, sulejman prvi veličanstveni, janko polič kamov, marija jurič zagorka, karlo treči, onaj koji nosi svoj kanu,pavao ritter vitezovič, katarina velika 170 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. Izvedite ETNIKE i KTETIKE od navedenih riječi. etnik ktetik Split Osijek Rijeka Prag Rim 6. Riješite premetaljke pa čete dobiti osnovne pojmove iz IMENOSLOVLJA. 1. O, MATA, NISKO! 2. ONI, MIRO 3. TAPIR, ON, MI 4. ANTO, MIR, PONI 5. TAMNI MIRO 6. TONE, MINI 7. HRID, ONI, MI 8. ENO MIKI! 9. K TENI 10. K TETKI Nastavni listič (Imena) Rješenja 1. Povežite pojam na lijevoj strani s nizom imena na desnoj strani pa čete saznati osnovne slojeve iz kojih potječu hrvatska IMENA. 1. sloj posudenih imena Tanja, Katja, Dionizije, Bruno 2. sloj pomodnih imena Dijana, Mišela, Elvis, Majk 3. sloj hrvatskih narodnih imena Borna, Hrvoje, Vjera, Mislav 4. sloj orijentalnih imena Hasan, Muhamed, Nadira, Fikreta 5. sloj slavenskih imena Morana, Lada, Zdeslav, Ladislav 6. sloj krščanskih imena Eva, Marija, Petar, Stjepan 2. Povežite niz prezimena na lijevoj strani s pojmom na desnoj strani pa čete saznati osnovne slojeve iz kojih potječu hrvatska PREZIMENA. 1. Karlovčan, Zagorec, Madar, Horvat imena mjesta, pokrajina, zemalja 2. Cutura, Obad, Žeravica, Debelič nadimci 3. Stipič, Perič, Marič, Anič osobna imena 4. Kovačevič, Lončarevič, Puškarič zanimanja 3. Razvrstajte sljedeča imena u tablicu pa čete dobiti ZEMLJOPISNE POJMOVE. 171 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Velika Kopanica, Sava, Velebit, Tihi ocean, Gundinci, Sljeme, Donji Andrijevci, Drava, Papuk imena mjesta imena gora/planina imena voda Velika Kopanica Velebit Sava Gundinci Sljeme Tihi ocean Donji Andrijevci Papuk Drava 4. Ispravite pogreške u pisanju vlastitih imena. Aleksandar Veliki, Karlo Debeli, Rikard Lavljeg Srca, Sulejman Prvi Veličanstveni, Janko Polič Kamov, Marija Jurič Zagorka, Karlo Treči, Onaj Koji Nosi Svoj Kanu, Pavao Ritter Vitezovič, Katarina Velika 5. Izvedite ETNIKE i KTETIKE od navedenih riječi: etnik ktetik Split Splicanin, Splicanka splitski Osijek Osječanin, Osječanka osječki Rijeka Riječanin, Riječanka riječki Prag Pražanin, Pražanka praški Rim Rimljanin, Rimljanka rimski 6. Riješite premetaljke pa čete dobiti osnovne pojmove iz IMENOSLOVLJA. 1. O, MATA, NISKO! onomastika 2. ONI, MIRO oronimi 3. TAPIR, ON, MI patronimi 4. ANTO, MIR, PONI antroponimi 5. TAMNI MIRO matronimi 6. TONE, MINI etnonimi 7. HRID, ONI, MI hidronimi 8. ENO MIKI! ekonimi 9. K TENI etnik 10. K TETKI ktetik Plan ploče Imena - onomastika ili imenoslovje - dio leksikologije koji proučava imena - onomastik - naziv za vlastito ime (Anica) - apelativ - opča imenica (zadača) - antroponomastika - proučava imena ljudi - toponomastika - proučava zemljopisna imena PODJELA IMENA - imena se dijele u dvije skupine:_ 172 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. a) antroponimi - imena ljudi b) toponimi - zemljopisna imena 1. ANTROPONIMI -ljudi su u početku imali samoosobna imena - kasnije se pojavljuju nadimci - u 16. st. javljaju se prezimena 1. Imena - osnovni slojevi iz kojih potječu hrvatska imena: 1. slavenski sloj: Buga, Vesna, Lada, Ladislav 2. krščanski sloj (hebrejska, grčka, latinska imena): David, Sara, Marija, Pavao 3. sloj hrvatskih narodnih imena: Tomislav, Višeslav, Vjera, Zdravka 4. orijentalni sloj (arapska, perzijska, turska imena): Osman, Aida, Alma 5. sloj posudenih imena: Nataša, Igor (ruska), Bruno, Mario (talijanska) 6. sloj pomodnih imena: Mišela, Šeherezada, Elvis, Marčelo 2. Nadimci - nadimci se uglavnom nadijevaju po nekoj istaknutoj osobini, često su podrugljivi i šaljivi dijele se na: a) osobne (individualne): Debeli, Dugi, Cvikeraš, Bucka b) obiteljski: Zvonarovi, Kovačevi 3. Prezimena - prezimena su stalna, nepromjenljiva, nasljedna i zakonski obvezatna - najčešči slojevi/izvori iz kojih potječu hrvatska prezimena: 1. osobna imena majke ili oca: Anič, Markovič, Šimič 2. zanimanja: Kovač, Mlinarič, Lončar 3. nadimci:Debelič, Brzica, Naglič 4. imena pokrajina, gradova, zemalja: Posavac, Ogulinec, Madar - patronimi - prezimena nastala od očevog imena: Mato - Matič - matronimi - prezimena nastala od majčinog imena: Mara - Marič - etnonimi - imena naroda i etničkih skupina: Talijani, Baski 2. TOPONIMI - podjela toponima: 1. ekonimi ili ojkonimi - imena naseljenih mjesta: Osijek, Oprisavci 2. hidronimi - imena voda (rijeka, jezera, mora i sl.): Kupa, Modro jezero, Tihi ocean 3. oronimi - imena gora, planina: Dinara, Dilj gora - etnici - imena stanovnika naseljenih mjesta: Osječanin, Beravčanin - ktetici - posvojni pridjevi izvedeni iz imena naseljenih mjesta: osječki, beravački - egzonimi -hrvatsko ime za naseljeno mjesto izvan Hrvatske: Wien - Beč 173 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad DAROVITI UCENICI I MATEMATIKA Jasmina Petek Pelcl OŠ Ljudski vrt Ptuj 174 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Matematički daroviti učenici trebaju raznoliko ohrabrenje i učitelja kojem je izazov raditi sa darovitim učenicima zbog njihovog optimalnog razvoja. Ovi učenici koriste razne strategije, metode i načine u rješavanju izvornih problema. Oblike i metode rada prilagodavam učenicima koji pokazuju talent za matematiku. Uključujem ih u dodatne sate, zanimljive aktivnosti i pripreme za natjecanja. Izvodim i individualni rad za talentirane i znatiželjne učenike, gdje učenicima pripremam zanimljive radionice iz matematike. U ovom radu predstavljam radionice na kojima su učenici naučili palindromne brojeve, trokutaste brojeve i Rubikovu kocku. U našoj školi organiziramo i natjecanje u logici, logično čudovište, natjecanje u zabavnoj matematici, natjecanje iz matematike i natjecanje u znanju matematike za Vegove nagrade. Prošle školske godine prisustvovali smo na festivalu matematike u Varaždinu na poziv VI. Osnovne škole iz Varaždina. Posebnost ovog natjecanja je u tome, što se natječu ekipe od četiri učenika. Naši učenici sudjelovali su na natjecanju prvi put i postigli odlične rezultate. Ključne riječi: palindromni brojevi, trokutasti brojevi, Rubikova kocka, festival matematike 175 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD U nastavi matematike nastavnici često troše najviše vremena i pažnje na prosječne učenike, a manje na rad sa slabijim i talentiranim učenicima. Posebno se ovo posljednje često zanemaruje. Kako otkriti darovitog učenika? "Istraživanja pokazuju, da daroviti učenici imaju odredena sposobnosti, koje nemaju drugi učenici ili su izraženije kod darovitih učenika [1]." Edukacija darovitih učenika provodi se u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj školi, koji u članku 11. kaže [5]: „Daroviti učenici su učenici, koji pokazuju visoko nadprosječne sposobnosti razmišljanja ili izvanredne uspjehe u pojedinim područjima učenja, u umjetnosti ili sportu. Škola ovim učenicima osigurava odgovarajuče uvjete za odgoj i obrazovanje, prilagodavajuči njihove sadržaje, metode i oblike rada i omogučujuči im uključivanje u dodatnu nastavu, druge oblike individualne i grupne pomoči i druge oblike rada. " Ali kako otkriti matematički darovitog učenika? Matematička darovitost ne provjerava se samostalno u procesu evidentiranja darovitog učenika, pa moraju učitelji matematike sami otkriti i identificirati darovitog učenika. Učenici nadareni za matematiku, imaju neke osobine koje ih izdvajaju od njihovih vršnjaka. Nastavnici matematike moraju obratiti pažnju na odredene karakteristike koje su zajedničke tim darovitim učenicima. Ti učenici [2]: - razvili su logično i divergentno mišljenje, - znaju rasudivati i donositi kritičke prosudbe, - imaju originalan pristup rješavanju problema, pokazuju visoku razinu kreativnosti u pronalaženju neobičnih rješenja, - su znatiželjni, radoznali, brzo uče, imaju dobro pamčenje, pažljivo promatraju, razumiju matematičke ideje i veze, - analitički pristupaju radu te su sustavni i pouzdani u radu, - lako prepoznaju obrasce, pravila i karakteristike, - znaju, kako koristiti svoje znanje čak i u neobičnom kontekstu, - koncentriraju se dulje vrijeme, bave se dugoročnim aktivnostima, ustraju u pronalaženju rješenja, vješti su u postavljanju pitanja i sposobni su slijediti crvenu nit istraživanja, - imaju velike aspiracije, posljedično visoku motivaciju i uživaju u postignučima. "Ako je dijete nadareno za matematiku, ne mora postati najbolji matematičar u školi, dobitnik zlatne Vegove nagrade, kreativno rješavati probleme, znanstvenik iz matematike ... Matematički daroviti učenici su heterogena skupina, medu njima postoje velike individualne razlike i potrebe. Sve to stoji, ali za njih su potrebni razni poticaji (intelektualni, motivacijski, kreativni ...) [4]. "Nastavnici koji rade s darovitim učenicima uglavnom su zaslužni za njihov uspjeh i napredovanje u matematici. Moraju osluškivati želje i potrebe koje imaju daroviti učenici i zadovoljiti ih, jer samo tako oni mogu napredovati i razvijati svoje potencijale. Moramo osposobiti ove učenike da razlikuju, individualiziraju, neovisno istražuju i otkrivaju, te razvijaju kreativnost i više taksonomske vještine. 176 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2. DAROVITI UCENICI I MATEMATIKA Oblike i metode rada prilagodavam učenicima koji pokazuju talent za matematiku. Nastava matematike mora biti diferencirana i individualizirana, ne samo u rješavanju problema, vec i u interpretaciji nastavnog materijala, koji treba biti dublji za darovite učenike. Često pronalazim i pripremam dodatne zadatke za darovite učenike koji je nužno slijediti od konkretnih podataka do opcih izvedenica. U rješavanju zadataka koriste se raznim strategijama, metodama i načinima koji se ogledaju u izvornom rješenju. Učenici često pripremaju čitave lekcije, od objašnjavanja materijala do konsolidacije znanja. Ponekad rade seminarski rad na odredenu temu ili prezentaciju pomocu MS Power Point. Takoder vole sastavljati matematičke probleme, koje potom razmjenjuju i rješavaju. Pri tome jedni drugima daju povratne informacije. U svim tim aktivnostima učenici razvijaju različite umrežene vještine: kritičko mišljenje, argumentaciju, rad s resursima i istraživanje, suradnju, komunikaciju, kreativnost i korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). U geometriji vole koristiti program za crtanje dinamičnih slika Geogebra, a vole istraživati i grafičke funkcije s programom Desmos. Uključujem darovite učenike u dodatnu nastavu, individualni rad, zanimljive aktivnosti iz matematike, pripreme za natjecanja i kreativne radionice. Dodatnu i dopunsku nastavu vodim jedan sat tjedno, tako da se u učionici često dogada da talentirani učenici pomažu učenicima koji su vrlo slabi u pogledu učenja. U sklopu astronomske večeri, koju je vodila učiteljica fizike i matematike, pripremam zanimljive matematičke kreativne radionice. 3. KREATIVNE RADIONICE 3.1. PALINDROM U mrežnom rječniku slovenskog knjižnog jezika možemo pročitati, da je palindrom riječ ili rečenica, koja ima isto ili različito značenje, ako se čita naprijed ili natrag [3]. Tražili smo palindrome na slovenskom i engleskom jeziku. Učenike smo podijelili u četiri skupine. U skupini su učenici tražili riječi koje se čitaju isto s lijeve ili desne strane. Brzo su pronašli sljedece riječi: oko, ata (tat)a, Ana, tat (lopov), ded (djed), radar ... Takoder su napisali rečenicu: ''Perica reže raci rep''. Zatim smo postavili izazov učenicima, gdje su morali istražiti prirodne brojeve koji se s lijeva i desna čitaju na isti način. Tražili su palindromne brojeve. 177 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Palindromni broj je broj, koji je zapisan kao broj u zadanoj bazi, jednako se čita s lijeve i desne strane. Palindromni broj je, dakle, broj zapisan simetrično u zadanoj numeričkoj osnovi (ai, a2, a3, ..., a3, a2, ai). Učenici su vrlo brzo shvatili, da su brojevi s dvije identične znamenke palindromni brojevi. Otkrili su da postoji devet dvoznamenkastih palindromnih brojeva. Zatim su pretraživali, istraživali i zapisali troznamenkaste palindromne brojeve, kojih je 90. Pitala sam ih, jesu li jednoznamenkasti brojevi takoder palindromni brojevi. Otkrili su, da su svi jednoznamenkasti brojevi takoder palindromni brojevi. Posljednji su izazov postavili učenici sami. Tražili su palindrome na engleskom. Vrlo brzo su pronašli riječi na stranom jeziku, a to su palindromi: dad, mom, lewel, wow, non, eye, race car ... Nakon radionica naučili su više o povijesti palindroma. Riječ palindrom dolazi od grčke riječi palindromos, gdje palin znači leda, a dromos znači put ili smjer. Stari grčki pjesnici vec su se bavili palindromima. Poznat je i natpis na kamenoj ploči s područja Pompeja. Za natpis je karakteristično čitanje istog sa sve četiri strane. 3.2. TROKUTASTI BROJEVI U matematici je trokutasti broj broj koji se može predstaviti uzorkom točaka u obliku jednakostraničnog trokuta. Učenici su istražili, koji se prirodni brojevi mogu predstaviti kao trokutasti brojevi. Učenici su započeli istraživanje prvo utvrdivši s krugovima, koliko krugova može biti smješteno u nizu i koliko krugova je u svim tako dobivenim uzorcima, tako da zajedno tvore trokutasti uzorak. Prvo su istražili koliko ima trokutastih brojeva do broja 10. Otkrili su da brojevi 1, 3 i 6 govore koliko je točaka crtano u obrascu jednakostraničnih trokuta sa stranicama 1, 2 i 3. Iz nacrtanih obrazaca zaključili su, da postoje tri trokutasta broja do 10. Zatim su istražili koliko trokutastih brojeva ima do 100. Opet su si pomogli crtajuci krugove i otkrili su, da ih ima 13. Nakon radionice upoznali su se s poviješcu brojeva poligona. Informirali smo ih da još postoje četverostrani brojevi, petokraki brojevi... Ove brojeve karakterizira činjenica, da spajaju aritmetiku i geometriju. Bili su poznati vec u staroj Grčkoj. Pitagora ih je vec spomenuo u svojoj čuvenoj Pitagorejskoj školi. 3.3. RUBIKOVA KOCKA Na inicijativu učenika, koje podučavam matematiku, proveli smo radionicu, na kojoj smo naučili sastaviti Rubikovu kocku. Radionicu smo izveli tako, da su učenici, koji znaju kako sastaviti čarobnu kocku, učili učenik koji su ju željeli naučiti sastaviti. Donijeli su i razne verzije Rubikove kocke. Rubikova kocka, izvorno poznata kao Čarobna kocka, trodimenzionalna je mehanička zagonetka koju je 1974. godine izumio Ernö Rubik. Osnovna Rubikova kocka (3 * 3 * 3) ima 6 strana: crvena, plava, bijela, žuta, zelena i narančasta. Svaka od ovih strana ima 9 manjih dijelova. Učenici, koji su vodili radionicu, predstavili su strategije kako sastaviti čarobnu kocku. Predstavili su razne video upute koje ce nam pomoci sastaviti čarobnu kocku. 178 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Pripremili su i zanimljivu prezentaciju o čarobnoj kocki te ponudili puno zanimljivosti: - več se prodalo više od 300 milijuna komada Rubikove kocke u različitim izvedbama - 1982. godine organizirano je 1. Svjetsko prvenstvo u rješavanju Rubikovih kocaka, na kojem svaki natjecatelj mora sastaviti 5 kockica s različitih pozicija - svjetski rekord postavljen je u travnju 2015., za sastavljanje Rubikove kocke potrebno je 5,25 sekundi - za sastavljanje kocke potrebno je najmanje 20 poteza Postoji nekoliko varijanti Rubikove kocke, i to džepna ili mini kocka (2 * 2 * 2), obična Rubikova kocka (3 * 3 * 3), Rubikova osveta (4 * 4 * 4), Rubikov profesor (5 * 5 * 5) , V-kocka 6 (6 * 6 * 6), V-kocka 7 (7 * 7 * 7), koja je službeno največa kocka, s kojoj se natječe na natjecanjima, i Ower-the-top kocka (17 * 17 * 17), koja je trenutno največa dostupna kocka. Učenici šestih i sedmih razreda veliki su obožavatelji Rubikove kocke, posebno dečki. Zanimljivo je i da su Rubikovu kocku takoder naučili sastavljati učenici koji su vrlo slabi u matematici i učenici koji nisu previše zainteresirani za matematiku. 4. FESTIVAL MATEMATIKE U VARAŽDINU U četvrtak, 25. travnja 2019. u Varaždinu je održan 5. Festival matematike. Tema festivala bila je "Turizam u Varaždinskoj županiji". Kroz zanimljive matematičke zadatke učenici su upoznali glavne značajke turizma u ovoj regiji. Ciljevi Festivala matematike su promocija i popularizacija matematike te promocija logičkog razmišljanja, matematičkih sposobnosti, kreativnosti i inovativnosti učenika. Osnovna škola Ljudski vrt Ptuj s ogrankom Grajena sudjelovala je na Festivalu matematike u Varaždinu na poziv partnera VI. Osnovne škole iz Varaždina. U njemu su sudjelovali učenici od 2. do 9. razreda. Učenici naše škole natjecali su se u ekipnom radu. Učenici 8. i 9. razreda natjecali su se u kategoriji PURGER, a učenici 6. i 7. razreda natjecali su se u kategoriji HUSARI. Ekipa se morala sastojati od dva učenika osmog i dva devetog razreda, te od dva učenika šestog i dva sedmog razreda. Predstavljale su nas dvije ekipe u obje kategorije. Ekipe su imale 90 minuta za rješavanje zadataka koji su bili zadani od lakših prema težim. Učenici su morali sudjelovati u ekipi, dogovarati se i argumentirati rješenja ili kritički procijeniti ispravnost riješenih zadataka, ako je svaki učenik dobio različito rješenje. Na natjecateljskom terenu morali su odabrati točan odgovor od četiri ponudena. U zadacima su dobiveni bodovi samo za označene točne odgovore, a ne za postupak rješavanja. Ako su označili više odgovora ili ih uopče nisu označili, nisu dobili bodove. Natjecanje učenika na Festivalu matematike razlikuje se od natjecanja u kojem se natječu naši učenici. Do sada su učenici bili naviknuti na pojedinačna natjecanja gdje su se natjecali sami, ali ovaj put su se morali nači u timu i podijeliti zadatke. Najbolji učenik u ekipi nikako nije mogao riješiti sve zadatke jer nije bilo dovoljno vremena. Posebnost ovog natjecanja je u tome što 179 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. su sve ekipe rješavale zadatke u jednoj učionici, svaka za svojim stolom. Tijekom rješavanja zadataka, učenici su mogli medusobno suradivati i tražiti rješenja. U natjecanju su učenici postigli odlične rezultate koji su bili rezultat dobrih priprema za natjecanje. Pripremali su se rješavanjem zadataka s prijašnjih festivala. Pri tome su morali prevesti zadatke na naš jezik. Zadaci na natjecanju prevedeni su na slovenski jezik. 5. ZAKLJUČAK Rad sa darovitima učenicima odvija se u okviru redovnih sati matematike, a znanje matematike darovitih učenika nadograduje se tijekom dodatnih predavanja, zanimljivih aktivnosti, priprema za razna natjecanja i unutar individualnih grupnih predavanja, gdje provodimo kreativne radionice. Učenici su jako uživali u kreativnim radionicama, jer nam na nastavi matematike nedostaje vremena za razne zanimljive teme koje učenici žele. Daroviti učenici ne rado pasivno sudjeluju u nastavi, vec se radije aktivno izražavaju. Žele riješiti zahtjevnije i zanimljivije zadatke, a prije svega privlače ih problematični zadaci iz svakodnevnog života. Dobra značajka darovitih učenika je i to što pomažu učenicima koji su slabiji u matematici. 6. POPIS LITERATURE [1] Koncept. Odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci. (1999). URL: https://www.zrss.si/zrss/wp-content/uploads/koncept-dela-z-nadarjenimi-ucenci.pdf. (15. 7. 2020) [2] Rogina, D. (2013). Delo z nadarjenimi učenci pri matematiki v tretji triadi osnovne šole. Matematika v šoli, XIX (št. %), 18-30. [3] Spletni slovar knjižnega jezika. URL: https://fran.si/130/sskj-slovar-slovenskega-knjiznega-jezika. (15. 7. 2020) [4] Švagan, M. (2012). Učenci, nadarjeni za matematiko. Vzgojno-izobraževalno delo z nadarjenimi učenci osnovne šole (str. 211-218). Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. [5] Zakon o spremembah in dopolnitvah Zakona o osnovni šoli. (2011). URL: https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs/vsebina/2011 -01 -3727?sop=2011 -01 -3727 (15. 7. 2020) 180 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad UČENJE KROZ POKRET I IGRU Andreja Kolarič OŠ Gorišnica, Slovenija 181 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Stručnjaci otkrivaju da tjelesna aktivnost ima pozitivan učinak na psihofizički razvoj, razvoj kognitivnih sposobnosti i, prema tome, na rad u školi. U tu svrhu počela sam uključivati dodatne fizičke aktivnosti u proces učenja, a istovremeno sam se pobrinula i za obogačivanje predavanja i aktivno provodenje pauza. Ključne riječi: kretanje, fizička aktivnost, učenje, aktivni odmori 182 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD U posljednje vrijeme u našim se školama primjenjuju moderni pristupi poučavanju. Interaktivne ploče dolaze do izražaja, uvodenje tablica i telefona u učionicu. Stručnjaci nas upozoravaju na dva ključna problema koja nastaju u suvremenom načinu života. Prvo je da su današnja djeca znatno previše uključena u digitalni svijet, a drugo se odnosi na nedostatak kretanja. Djeca provode večinu dana u sjedečem položaju, pa pronalazak rješenja za takve probleme predstavlja poseban izazov za učitelje. 2. TEORIJA Naše tijelo stvoreno je za kretanje. Dugo sjedenje negativno utječe na fizičko i psihičko blagostanje. Što je fizička, mišična i motorička memorija razvijenija, to je bolja osnova za kasniju nadogradnju i pohranu sve apstraktnijih kognitivnih informacija. [5]. Raspored djece duži je iz godine u godinu tijekom osnovnog obrazovanja. Broj sati tjelesnog odgoja je skroman. Tijekom večine nastave, velika večina učenika nalazi se u pasivnom sjedečem položaju. Za fizičko, ali i mentalno zdravlje učenika u školi, pasivnost nije dobra dota za budučnost. Radno opterečenje učenika u učionici uglavnom je intelektualno, senzorno, emocionalno, često je monotono i snažno zauzima rad mozga koji je veliki potrošač kisika. Krvotok krvi takoder se usporava, brzina disanja i otkucaji srca se smanjuju, pa ima manje kisika, što posebno nedostaje mozgu. Vježbanje je, dakle, najprirodniji, najjednostavniji, najčešči i nezamjenjivi, te gotovo jedini način za poticanje cirkulacije krvi i na taj način povečanje količine kisika u mozgu. [1] Osoba se treba kretati kako bi ojačala i održavala neuronske veze (sinapse) ili sječanja. Pojačane su neuronske veze. Važno je znati, da kada tijelo neaktivno djeluje 20 minuta ili više, sposobnost neurona za medusobno komuniciraju opada. [3] 183 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Redovna tjelesna aktivnost trebala bi biti sastavni dio odrastanja, jer pomaže u fizičkom, socijalnom i mentalnom razvoju. Pomaže u osiguravanju odgovarajuče tjelesne težine i tjelesnog razvoja. Kao što pokazuju različite studije, ona takoder poboljšava djetetove kognitivne sposobnosti - pamčenje, pažnja i sposobnost rješavanja problema. Tjelesna aktivnost u učionici sigurno služi kao oslobadanje od stresnih situacija u učionici. Ovdje se možemo osloniti na Kondino stručno istraživanje koje kaže da pokret služi za smanjenje stresa. Ako djeca žive u stalnim stresnim situacijama, prednji cerebralni režanj neče primiti dovoljno cirkulacije krvi, da bi mogao učinkovito funkcionirati, jer je centar za preživljavanje u stražnjem moždanu udaru u stalnoj pripravnosti. [3] Rezultati pokazuju, da su učenici, koji su bili fizički aktivni, bolje radili u nastavi. Vrsta tjelesne aktivnosti i njezin intenzitet nisu toliko važni. Tijekom fizičke aktivnosti povečava se dotok kisika u mozak, pa je lakše razmišljati, koncentracija se povečava i radaju se nove ideje. Tijekom sportske aktivnosti oslobada se hormon sreče koji izaziva osječaj zadovoljstva, ispunjenosti i postignuča [5]. 3. PRAKSA Naučivši teoriju, otkrila sam, da če uključivanje pokreta donijeti mnoge pozitivne posljedice. Odlučila sam uključiti vježbu nekoliko puta dnevno, kako u samom procesu učenja, tako i tijekom odmora. Nastojim uvesti što više pokretnih aktivnosti u sam proces učenja, tako da koristim razne pokretne igre tijekom rasprave o sadržaju učenja, kao i u fazi konsolidacije znanja. Rad organiziram tako, da učenici mogu stajati dok uče, kreču se tijekom izvodenja aktivnosti ili igraju razne igre s gibanjima. 3.1. FIT IGRE POKRETA Izvodim igre pokreta kao dio redovnog pedagoškog procesa. Izvodenje gibalnih igara u kretanju preporučuje se na početku predavanja. Te su aktivnosti kratkotrajne i traju od 2 do 5 minuta jer nema potrebe za duljom vježbom pokreta ako je dovoljno intenzivna i pažljivo isplanirana. Suština pokretnih igara jest da 184 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. aktiviramo učenika s pokretom, da je u stanju ponovno aktivno sudjelovati u procesu učenja. Izvodim ih kad primijetim pad koncentracije kod učenika, kada su umorni ili postanu nemirni. Vježbe izvodimo u tišini i što je brže moguce, ali naravno da moramo voditi računa o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti drugih. S učenicima se unaprijed dogovaramo o pravilima. Nakon vježbe mirno sjede na stolici. U slučaju da svi učenici još ne sjede, učitelj počinje brojati od 5 do 1, a u 1 svi sjede. Primjer: Upucujem studente, da lijevim kažiprstom dodirnu sve stolove u učionici. Vježba se nastavlja s novom poukom, učenici se penju na stolac, stupaju na pod i puze ispod stola. Vježbu ponove 5 puta. Nakon vježbe sjede na stolici. Nekoliko primjera vježbi, koje smo radili sa učenicima: - Učenici se dijele u parove. Okrecu se ledima jedni drugima i naslanjaju se jedan na drugog. Načine 10 čučnjeva na signal učitelja. Zatim mijenjaju parove i vježbu ponove nekoliko puta. - Učenici upisuju svoje ime s prstom na svaki stol i ispod stola,... - Učenici plešu uz popularnu glazbu. Kad glazba prestane, učenici postaju okamenjeni. Učitelj ih zatim upucuje na to kako se kretati po sobi tijekom nastavka glazbe (trčanje na licu mjesta, skokovi na jednu nogu - takoder možemo istovremeno dodati vježbe s rukama). - Študenti ustaju, hodaju po učionici i pronalaze par. Vježbe izvode par istovremeno, jedan učenik ih izvodi, a drugi je njegova zrcalna slika. Zatim prebacuju parove i ponavljaju aktivnost pet puta. - Oni dodiruju pet djevojačkih torbica, prave 5 čučnjeva tijekom svakog dodira. - Učenici su rasporedeni duž crte na tlu prema mjesecu rodenja (prema veličini, abecednim redom imena, ...). Na signal učitelja skaču preko crte, naprijed-natrag ili sa okretanjem. - Svaki student dobiva drvenu kopču za pričvršcivanje na donji rub majice. Cilj igre je prikačiti svoj isječak razredniku prije nego što vam ga on preda. 3.2. UČENJE ZA VRIJEME POKRETNIH IGARA Često sam koristila pokretne igre za konsolidaciju znanja, jer je ova metoda zanimljivija učenicima i, prije svega, zabavnija. Opisat cu nekoliko primjera. Baloni u zraku, baloni izmedu nas Svaki učenik dobiva balon s upisanim brojem i mjernom jedinicom (npr. 17 cm). Na signal učitelja počinju odskakati balone (dlanom, koljenom, glavom). Kod drugog znaka moraju pronaci druga iz razreda koji ima istu količinu, ali napisanu s 185 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. drugom mjernom jedinicom (17 cm i 1 dm7 cm). Zatim zamjenjuju balone i nastavljaju igrati. Ista igra može se koristiti i za pronalaženje prethodnika i nasljednika broj, pri množenju i dijeljenju sa 10, 100 i 1000, prilikom pretraživanja sinonima i antonima, prilikom objedinjavanja brojnika,... Hot - dog Igra se odvija u troje. Jedan je učenik hot-dog, a druga dva su kruh, po jedan sa svake strane. Učenici se krecu po učionici i podižu ruku na signal učitelja. Oni koji dižu ruku su kobasica. Kobasica kaže odabrani broj, a kruh je prethodnik i nasljednik broja. Ista igra može se koristiti za učenje brojeva - prvi učenik odabire broj, drugi mu predstavlja decimalnu jedinicu, a treci svoju notu riječi. Ova se vježba može upotrijebiti za konsolidaciju mjernih jedinica, konsolidaciju imenica, traženje hiponima ... Mnogo je mogucnosti. Kada troja ispuni zadatak, učenici se ponovno miješaju, tvoreci druge troje, i na taj način nastavljaju igru. Nakon dva ili tri kruga, na signal učitelja svi pojure u bilježnice i zapišu sve podatke. Ako jedan student ostane, pridružuje se kobasicama i kruhu kao majoneza i sudjeluje u grupi. Kokice Igra se odvija u skupinama. Jedan je student kuhar, drugi su kokice i sjedeci na podu. Kuhar govori upute, račune......Zadaca kuhara je i da skače i zaokruži oko čim više učenika. Oni koje kuhar zaokruži, moraju skočiti iz čučnjeva u zrak, ispružiti ruke preko glave i reci rješenje. Ispravnost rješenja provjerava cijela skupina. 3.3. FIZIČKE AKTIVNOSTI TIJEKOM ODMORA Glavna pauza je idealna prilika za fizičku aktivnost. Ako studenti aktivno provode odmor, mozak im je spreman za daljnji rad. Buduci da njihove aktivnosti moraju biti pod nadzorom, iskoristili smo ovo vrijeme za igru u učionici i u hodniku. Povremeno smo igrali i u teretani ili u dvorištu. Studenti jako vole ples. Plesali su uz računalniške animacije „Just dance" ili sastavili vlastitu koreografiju za popularnu pjesmu. 186 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Aktivnosti u hodniku Učenici su u pauzama uglavnom boravili u učionicama, pa smo uveli razne igre kako bismo ih pozvali u školski hodnik, gdje su se opustili, aktivirali i družili. Koristili smo jednostavne, uglavnom otpadne materijale i izradivali uredaje za igranje mnogih igara. Neke su uredaje učenici izradili sami, a povremeno su dodane nove upute postoječoj igri. Ovo su neke poznate igre i njihove verzije: - mnoge verzije igre ristanc, - tri ili četiri u nizu, - golf, - košarka, - poligona od hopscota, - čovječe, miči se - ovo je igra koju su napravili sami učenici. Kada baca kocku, igrač izvodi toliko ponavljanja pokreta, koliko je točaka na kocki. - Za označavanje poda koristili smo obojenu ljepljivu traku, ali nije se dugo zadržala, pa smo po potrebi promijeni li igre. Inače, s bogatim setom igara i ne previše dugim hodnikom, imalo je smisla mijenjati igre oko dva tjedna. Slika 1: Igre u hodniku 187 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. ZAKLJUCAK Vježbanje i sport sigurno pozitivno utječu na učinkovitost mozga, sposobnost učenja i koncentraciju, ali takoder puno doprinose dobrobiti i osjecaju srece, smanjuju stres i poboljšavaju produktivnost i kreativnost. Rezultati pokazuju da su učenici koji su bili fizički aktivni, bolje radili u nastavi. Ispitne škole u Sloveniji vec su učile sa i / ili bez fit pedagogije (eksperimentalna i testna skupina). Otkrili su, da su u eksperimentalnoj skupini, u kojoj učitelji intenzivno izvode fit pedagogiju, postigli 11% bolje rezultate nego u kontrolnoj skupini. [2] Redovito vježbanje od malih nogu nadalje investicija je buducnosti, jer ce se to isplatiti u odrasloj dobi. Oba roditelja, koji su djetetovi prvi učitelji, i škola, mogu utjecati na svijest o važnosti pokreta i zbog toga igraju važnu ulogu u integriranju tjelesne aktivnosti u život djece. Prikladnim pristupom ili podizanjem svijesti djece i njihovih roditelja nastavnici mogu značajno utjecati na kvalitetu slobodnog vremena i tako neizravno pridonijeti zdravom tjelesnom i kognitivnom razvoju. 5. LITERATURA [1] Drev, A. Pomen rednega gibanja za otroke in mladostnike URL: na: http://www.zdravjevsoli.si/index.php?option=com_content&view=article&id=169 (6.12. 2018) [2] Hosta, M. (2016). PEDAGOGIKA PLAYNESS Gibanje, igra in učenje. URL: https://www.devetletka.net/resources/files/doc/novice/2017_18/Igra_gibanje_uenje _Playness_pedagogik (2. 11. 2018) [3] Konda, B. (2016). Fit program Kako motivirati za učenje FIT Slovenija International, Ljubljana [4] J. Prgič. (2018). Kinestetični razred: učenje skozi gibanje: priročnik z več kot 100 vajami in igrami. Samozaložba: Svetovno-izobraževalni center MI, Griže [5] Zarnik Horvat, A. Vpliv fizične aktivnosti na psihično zdravje URL: https://www.aktivni.si/psihologija/fizicna-aktivnost-in-psihicno-zdravje/ (4. 12. 2018) 188 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad POTICANJE POZITIVNIH EMOCIJA "PRIMJER DOBRE PRAKSE" Petra Ivanušič OŠ Šmartno pri Litiji, PŠ Štangarske Poljane, Slovenija 189 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Emocije - čitav niz onih lijepih i manje lijepih, "nevidljivih stvari" koji oboje naš dan u različite boje koje nas podsječaju na sebe i svijet oko nas u našem subjektivnom pogledu. Pozitivne i negativne emocije - postoji izbor. U nastavku rada predstavljen je primjer promocije pozitivnih emocija kod učenika 1. i 2. razreda u kombiniranom odjelu u podružničkoj školi. Iako smo svjesni da su pozitivne emocije ključne za razvoj i dobrobit djece, primječujem da previše djece prati negativne emocije i posljedično negativne radnje. Clanak je osmišljen sa željom da pomogne učenicima prepoznati negativne emocije, preusmjeriti negativne radnje u pozitivne i tako utjecati na bolju emocionalnu dobrobit djece i posljedično steči pozitivnu klimu u učionici. Ključne riječi: emocije, poticanje pozitivnih emocija, učenici 1. i 2. razreda, primjer dobre prakse 190 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Emocije su ključne za djetetov holistički razvoj. Dijete mora odrasti u okruženju ispunjenom ljubavlju i sigurnošču u kojem se osječa prihvačenim. Obrazovanje kod kuče i u školi vrlo je važno za razvoj dječjih emocija. Dijete izražava svoje emocije kroz trenutne situacije ili kroz cjelodnevno raspoloženje. Ako je dijete pretežno raspoloženo, a vršnjaci ga prihvačaju, to je najvjerojatnije rezultat dobrog odgoja. Ako je djetetovo opče raspoloženje vrlo neprikladno za vršnjake i oni ga obeshrabruju, vjerojatno s njim ne odrasta ništa. Uzroci mogu biti u specifičnostima djetetovog temperamenta, neprikladnom odgoju i nedostatku ljubavi. Na razvoj emocija utječe i okolina, jer je čovjek društveno biče. Razvija se u društvenom i povijesnom okruženju od rodenja. Neposredno okruženje djeteta je obitelj; na obitelj utječu širi i promjenjivi utjecaji susjedstva, zajednice i društva. Ne treba zanemariti ni činjenicu da dobrobit takoder utječe na zdravlje naše djece. Što se dijete više može nositi sa stresom, to če se više brinuti za njegovo zdravlje. 2. EMOCIJE Ljudi su uvijek bili zainteresirani za emocije i njihovo značenje i istražili kako utječu na pojedinca. Rječnik slovenskog književnog jezika (2014) definira emociju kao mentalni proces ili stanje koje proizlazi iz odnosa čovjeka i okoline. Emocije su inače vrlo složeni procesi koji se sastoje od sljedečih odgovora: kognitivni, fiziološki, ekspresivni i bihevioralni [7]. Razlikujemo pozitivne i negativne emocije. Pozitivno može uključivati radost, sreču, ljubav, iznenadenje i nadu, dok negativno može uključivati ljutnju, mržnju, strah, tugu, zavist i gadenje. Pozitivne emocije izražavaju se kada smo zadovoljni sobom i možda u prisustvu drugih osoba, a negativne se pokazuju kada se osječamo nelagodno. Čak i kod djece u školi možemo više puta lako prepoznati pozitivne ili negativne emocije. Djeca u grupi često uživaju, oduševljena su. Obično je ta izražajnost karakteristična za čitavu skupinu, a iznimke se rijetko dogadaju. U školi takoder uočavamo reakciju djece na negativne emocije. Ako im netko oduzme omiljenu igračku ili igru, tužni su, neki ljuti, ali postoje i iznimke kada djeca svoj bijes izražavaju na vrlo nepristojan način. Kada izražavamo negativne emocije, u školi moramo biti sigurni da ih kroz izraze lica, a još više primjerom, mijenjamo u ugodan stav, ali takoder ih možemo pretvoriti u pozitivne emocije. 191 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. UTJECAJ SKOLE NA EMOCIONALNI RAZVOJ DJECE Škola predstavlja "socijalni prostor" gdje se susreču kognitivno, socijalno i emocionalno učenje. Škola je, dakle, jedan od najvažnijih čimbenika socijalizacije, jer dijete u aktivnom odnosu s drugim ljudima stvara osobnost, razvija svoje ponašanje i iskustvo. U školi djeca razvijaju sposobnost opažanja, korištenja i izražavanja emocija, sposobnost regulacije vlastitih emocija i sposobnost korištenja emocija u rješavanju problema i odlučivanju putem izravne interakcije. Učenici obično ne uče u potpunosti u izoliranim situacijama, več u interakciji s učiteljem, u suradnji s vršnjacima i uz podršku svoje obitelji. Važna zadača osnovne škole je promicanje djetetovog emocionalnog razvoja. Objašnjavajuči principe osnovnih škola za poticanju razvoja djece iz Bijele knjige o obrazovanju, pišu da škola potiče dječji tjelesni, motorički, socijalni, kognitivni i emocionalni razvoj organiziranjem različitih aktivnosti. Osnovu vide u pravilno osmišljenom kurikulumu i nastavnom planu, kao i u učinkovitim lekcijama i drugim aktivnostima. Učitelj je središnja osoba u školi koja organizira i usmjerava djetetove aktivnosti. Ima dvije važne uloge. Prva se uloga odnosi na stil vodenja odjela u školi, učeničke aktivnosti i organiziranje „marginalnih obrazovnih situacija". Podršku vodečoj ulozi mora temeljiti na jasnim, razumljivim i vidljivim osobinama djeteta, naime na večoj količini znanja i iskustava, brizi za sigurnost i dobrobit djece i na moralno dosljednom stavu. U konfliktnim situacijama potaknite djecu da kritički razmišljaju o opravdanosti ili neopravdanosti svojih postupaka. Druga se uloga odnosi na učitelja kao važnog objekta identifikacije i neraskidivo je povezana s prvom ulogom. Identifikacijom (obrambenim mehanizmom) dijete stječe prijeko potrebnu naklonost njemu važnih drugih ljudi i tako oblikuje svoj identitet. Važno je razgovarati s djetetom na način da se uživimo u njegov problem razum ijevajuči njegovo iskustvo i izražavanje. Jedna od vrlo učinkovitih tehnika koja nam može omogučiti da djetetu pridemo u razgovoru i razumijemo koji je njegov "stvarni" problem je "aktivna tehnika slušanja". Tek kada upoznamo djetetov stvarni problem, možemo (zajedno) pronači prikladne i prihvatljive načine za rješenje problema. Unatoč nekim gore navedenim opčim smjernicama za postupanje s djecom koja se nalaze u različitim poteškočama i doživljavaju različite emocije, uvijek moramo prilagoditi strategije ponašanja specifičnom djetetu i specifičnoj situaciji. Adekvatna pomoč djetetu s "emocionalnim" problemima prvenstveno ovisi o pronalaženju "pravih" odgovora na to koji je stvarni problem djeteta, koji cilj treba slijediti u vezi s djetetovim problemom, kako postiči taj cilj i kako konkretno pomoči djetetu " [7]. 192 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. PRIMJER DOBRE PRAKSE U KOMBINIRANOM ODJELJENJU 1. I 2. RAZREDA - " NASMIJMO SE -VOLIMO JEDNI DRUGE" Emocionalna pismenost medu vršnjacima izuzetno je važna za socijalizaciju pojedinca. Razumijevanje i osluškivanje reakcija sebe i svoje okoline vodi do razumijevanja društva i njegovih zakona, a prije svega dovodi do duševnog mira čak i tijekom najnaprednijih iskustava. Nije dobro potiskivati emocije, što znači da ih je bolje izraziti. Nije važno gdje ih iskazujemo i na koji način. Učenici su ujutro išli u školu u vrlo različitom raspoloženju. Večina učenika je u školu došla sretna, nasmijana; dosta učenika ljuta, tužna, zabrinuta i „kisela" lica. Zbog tjeskobnih, bijesnih i uznemirenih učenika ujutro su izbijale svade. Dugo sam razmišljala o tome kako obogatiti lekcije učenika ili unijeti aktivnosti u učionicu koje če ujutro učenike smiriti i opustiti. Kako ih pripremiti za prihvačanje i suočavanje s najtežim emocijama. Svjesna sam da im je potrebna pažnja, fokus, koncentracija, poslušnost dok rade u školi; prije svega, oni trebaju imati dobar odnos sa sobom - što uključuje i njihove misli i emocije. I tako se dogodilo. Rezultat je bio projekt koji sam vodila sredinom školske godine, točnije od rujna do ožujka. Projekt je podijeljen na II. razine. I. RAZINA: Prvo sam u školu donijela slikovnice Jane Bingham, koje predstavljaju osnovne emocije (strah, bijes, radost, tuga). S knjigama sam željela upoznati učenike s razumijevanjem i savladavanjem nove situacije, s emocijama i osječajima s kojima se susreču. Svaku bajku čitali smo tjedno, nakon čega su slijedile aktivnosti u prepoznavanju emocija. Zadaci koji su uslijedili nakon čitanja slikovnice uvijek su išli istim redoslijedom: - saznati koje su emocije učenici prepoznali u bajci, - utvrditi mogu li zaokružiti sliku oblika koji je pokazao odredenu osnovnu emociju u bajci, - utvrditi mogu li i znaju kako glumiti emocije mimikrijom lica i tijela, - prepoznati ili prepoznati situacije u kojima doživljavaju temeljne emocije u svom svakodnevnom životu, - nacrtati doživljaj odredene temeljne emocije. Bajke su se pokazale vrlo bogatim sadržajem za učenje učenika u razredu. Osim učenja novih umjetničkih tekstova, učenici su naučili i socijalne vještine, vrijednosti, razumijevanje ponašanja, opušteno i smireno. Oni su takoder igrali važnu ulogu u području emocija, jer su učenici naučili empatiju koju su postigli proživljavajuči bajke. II. RAZINA: Izradila sam kutiju patuljaka. Okvir za patuljačko raspoloženje predstavljen je odjelu tijekom indukcijskog razdoblja. Za to vrijeme učenici su se naviknuli na novo školsko okruženje, nove 193 Slika 1. Kutija patuljaka Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. razrednike, učitelje, školska pravila te prihvačaju i navikavaju se na različite emocionalne reakcije razreda koji dolaze u novo društveno okruženje. U učionici sam pripremila kutiju ukrašenu slikama emocija iz koje je "izvirio" nasmijani patuljak, učenici su je samo znatiželjno promatrali nekoliko dana, a kasnije sam predstavila kutiju. Ujutro, kad su učenici stigli u školu, čekao ih je patuljak. Oni bacaju karticu (obrazac) u okvir s osječajem trenutne temeljne emocije. Svaki je učenik pripremio karte s različitim raspoloženjima, koje smo pripremili kada smo učili o okolini. Ako je dobro raspoložen, loš, ljut, tužan, uplašen. Nakon uvodnog jutarnjeg pozdrava, gledamo u patuljka i razgovaramo s učenicima kakvo je raspoloženje za školu danas, uključujuči učitelja. Razgovarajmo o njihovim emocijama ili trenutnom raspoloženju: • Što ih je dovelo do takvih emocija? Zašto su ljuti, sretni ...? • Što osječaju o negativnom ili pozitivnom osječaju? • Kako možete svoju emociju pretvoriti u pozitivnu? • Što biste mogli promijeniti na putu do škole da biste se osječali drugačije? • Tko bi im mogao pomoči u poboljšanju raspoloženja? • Kako možemo utjecati na raspoloženje? • Kako razrednici mogu poboljšati raspoloženje? • Kako učenici i učitelj mogu savjetovati učenika koji je ljut, prestrašen ...? Nakon razgovora, veseli patuljak izviri iz okvira, crta osmijeh na licima učenika i obavezno briše sva tužna i ljuta lica, osigurava da se svi razumijemo tijekom nastave, slušamo učitelja, aktivno suradujemo, pomažemo razrednicima i nadasve se smiješimo. Ponekad sam ponavljala igru s čarobnom patuljastom kutijom, čak i kad su učenici odlazili kuči ili do odjela produženog boravka. Koristila sam i patuljačku čarobnu kutiju kad sam htjela istražiti "svida li im se u školi ili ne" i posvetila mu razgovor. Možemo navesti i konkretan primjer koji se tog dana dogodio u školi i kada učenici odlaze kuči pitali smo ili pomoču emocionalne kartice odlučuju da li im se odredena aktivnost u školi svidjela ili ne. Slika 2. Kartice s temeljnim emocijama Pomoču okvira patuljaka ispunila sam ključne točke učenja koje sam sebi postavila na početku projekta: upoznati trenutnu emociju, pripremiti se ili naučiti učenike da moraju poštovati i razumjeti vlastite emocije kao i osječaje i raspoloženja drugih. Izgradite suosječanje i empatiju učenika. 194 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. ZAKLJUČAK Profesionalci u području obrazovanja sve su više sjedinjeni u mišljenju da su pozitivne emocije od velike važnosti za uspješno učenje. Zbog toga je važno da učitelj u svom radu stalno traži nove ideje, pristupe i alate koji ce kod učenika potaknuti pozitivne emocije i tako omoguciti napredak svakog pojedinca. Dopustite mi da završim članak razmišljanjem koje je jedan učenik dao u knjizi o strahu koji je postao slogan našeg razreda: „Hrabar nije onaj koji nije u strahu ni od čega; hrabar je onaj koji strah preuzima! " 6. LITERATURA [1.] Akin, T., Cowan, D., Palomares, S. in Schilling, D. (2000). Pomoč otrokom pri spoprijemanju z žalostjo, strahom in jezo. Ljubljana: Educy. [2.] Bingham, J. (2007). Vsak je kdaj srečen. Murska Sobota: Pomurska založba. [3.] Bingham, J. (2007). Vsak je kdaj jezen. Murska Sobota: Pomurska založba. [4.] Bingham, J. (2007). Vsak je kdaj prestrašen. Murska Sobota: Pomurska založba. [5.] Bingham, J. (2007). Vsak je kdaj jezen. Murska Sobota: Pomurska založba. [6.] Goleman, D. (1997). Čustvena inteligenca. Zakaj je lahko pomembnejša od IQ. Ljubljana: Mladinska knjiga. [7.] Smrtnik Vitulic, H. (2007). Čustva in razvoj čustev. Ljubljana: Pedagoška fakulteta. 195 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad DVOSTRUKO IZNIMNE DJECE Nataša Satler, master profesor specijalne i rehabilitacijske pedagogije Osnovna škola Kungota, Slovenija 196 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U Sloveniji obrazovni sustav posvečuje puno pažnje djeci i adolescentima s posebnim potrebama, ali ne i djeci i adolescentima s različitim talentima. Medutim, postoji posebno područje dvostruko iznimne djece - oni se prema istraživanjima najčešče zanemaruju, neki stručnjaci [1] otkrivaju da je oko 36% djece sa specifičnim poteškočama u učenju takoder talentirano. Dvostruko iznimna djeca imaju problema, koja kombiniraju različite nedosljednosti i teško prihvačaju različitosti školskih postignuča u pojedinim područjima učenja. U radu s dvostruko izuzetnom djecom vrlo je velik problem ispravno prepoznati djetetove probleme i talente. Često produ neopaženo barem prve godine škole. Ključne riječi: talent, djece sa specifičnim poteškočama u učenju , dvostruko izuzetna djeca, samopoštovanje. 197 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. DVOSTRUKO IZNIMNE DJECE Talent nije jednoliko definiran u literaturi. Jedna od najčešče korištenih definicija u svijetu je ona napisana u američkom Zakonu o nadarenom obrazovanju iz 1978. Prema toj definiciji, nadarena ili talentirana su ona djeca i adolescenti koji su pokazali visoka postignuča u predškolskoj, osnovnoj ili srednjoj školi. ili potencijale na intelektualnom, kreativnom, posebno akademskom, menadžerskom ili umjetničkom području i koji pored redovnog školskog programa zahtijevaju posebno prilagodene programe i aktivnosti. Ova definicija najprije naglašava da su nadareni ili talentirani ljudi koji imaju stvarna visoka postignuča, kao i oni koji imaju potencijala za takva dostignuča, u sljedečim područjima: - opča intelektualna sposobnost, - specifične akademske sposobnosti, - kreativno ili produktivno razmišljanje, - sposobnost vodenja, - sposobnost za likovnu i izvedbenu umjetnost [7]. Na razvoj djetetovog talenta utječe niz čimbenika, kao što je prikazano na slici 1. Ovaj takozvani model trostruke meduovisnosti razvio je E. J. Moenks 1995 godine [3]. Slika 1: Model trostruke meduovisnosti prema E. J. Moenksu 198 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Dvostruko iznimne djece i adolescenti posebna su skupina djece koja su obdarena i imaju poteškoča u učenju ili funkcioniranju. Večina njih pripada skupini u kojoj se brišu i talent i deficit. Dakle, takvo dijete ne samo da ne dobiva odgovarajuču pomoč u prevladavanju deficita, več i ne dobiva dodatne poticaje i smjernice za izražavanje potencijala talenta. Profesija je počela proučavati dvostruko iznimnu djecu u drugoj polovici 20. stolječa. Kod nas definicija talenta ili talent prema dva kriterija: talentirani ili talentirani su ona djeca i adolescenti koji zapravo imaju visoka postignuča, a takoder i oni koji imaju potencijalne mogučnosti za takva postignuča [7]. Magajna [4], koja se bavi istraživanjem i radom s djecom s poteškočama u učenju ili manjkom na pojedinim područjima učenja, u Sloveniji je počela koristiti termin dvostruko iznimna djeca. U stranoj literaturi, medutim, nalazimo izraze dvostruko izvanredne ili osmišljene ili jedinstveno darovite. Talentirano dijete ili adolescent može imati problema sa samopoštovanjem buduči da se njegove individualne potrebe razlikuju od zahtjeva socijalnih. Konkretno, dvostruko iznimna djeca imaju problema, koja kombiniraju različite nedosljednosti i teško prihvačaju različitosti školskih postignuča u pojedinim područjima učenja. Stoga često prikrivaju svoje nedostatke ili slabosti [2]. Sam talent riječi sadrži ideju o daru koji dijete nosi u sebi, odnosno o potencijalu koji je sakrio. Izvana se djetetov talent ogleda u njegovom ponašanju i aktivnostima. Karakteristike i motivacijska nadarena djeca su manje uočljive, ali podjednako važne za razvoj njihovih potencijala [5]. Po definiciji daroviti učenici sa specifičnim teškočama u učenju ili težim oblicima ovih poremečaja, koji se nazivaju i deficiti u pojedinim područjima učenja, oni s visokim opčim intelektualnim sposobnostima, talentima u odredenim akademskim područjima ili posebnim vizualnim prostornim sposobnostima, kinestetskim sposobnostima, dobri su na terenu. upravljanje itd. a istovremeno imaju specifične kognitivne probleme neurofiziološke prirode koji ih ometaju u stjecanju i automatizaciji vještina i znanja u odredenim školskim područjima [6]. 199 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Danas je poznato da odredeni postotak djece ima visoke intelektualne sposobnosti i istovremeno teškoce u učenju, deficit, poremecaji i / ili prepreke. Darovito je izmedu 3% i 5% djece s posebnim potrebama (Nielsen, 2006. nakon Magajne, 2005.). Oko 36% djece sa specifičnim teškocama u učenju je darovito (Baum, Owen, 1988; nakon Magajna, 2012). Nadareno dijete, posebno nadareno dijete s posebnim potrebama, često kombinira nedosljednosti (asinkronost tjelesnog, socijalnog i intelektualnog razvoja, asinhronost intelektualnog razvoja, posebne emocionalne karakteristike i osobine, poteškoce u prilagodavanju školskom programu, problemi u odnosima s vršnjacima) ogleda u njegovom ponašanju, aktivnostima, emocionalnom iskustvu i motivacijskoj orijentaciji. Darovito dijete ranjivije je na području mentalnog zdravlja zbog veceg stupnja prilagodavanja potrebnog za upravljanje sukobom izmedu njegovih individualnih potreba i ciljeva i potreba socijalnog okruženja. Osobito su u riziku oni talentirani koji nisu dovoljno uspješni u školi ili. nisu prepoznati kao talentirani i nemaju odgovarajuce prilagodene nastavne planove. Zbog svoje dvojne iznimnosti, ova skupina nadarenih ima složene obrazovne potrebe, ali istraživanja pokazuju da u praksi često ostaju nepriznata. Čak i ako nastavnici djece ne vide da je učenik sposoban pokazati i postici više nego što to zapravo čini u školi, tim je učenicima teško prihvatiti varijacije u školskim postignucima u pojedinim područjima učenja. U svojoj potrebi za savršenstvom i najboljim dostignucima (perfekcionizam) i u nastojanju da zadrže samopoštovanje (često su pretjerano kritični i nerealni), ti osjetljivi, emocionalno osjetljivi studenti pribjegavaju prikrivanju svojih nedostataka. slabosti [2]. 200 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2. GRUPE DVOJNO IZNIMNE DJECE Baum i Owen [1] navode tri skupine dvostruko iznimne djece, u smislu njihovog funkcioniranja u školskoj situaciji i teškoča s prepoznavanjem. - U prvoj skupini su djeca kod kojih se uočava natprosječna sposobnost učenika apstraktnog razmišljanja, logičkog rasudivanja, dubinskog znanja iz područja njegovog interesa. No, sporije usvajanje osnovnih školskih vještina pripisuje se djetetovoj površnosti i lijenosti. U ovoj skupini djece talent se otkriva, ali ne i deficit. - U drugoj skupini su djeca, gdje prvo primječujemo njihov deficit i stoga smo pravilno orijentirani i obrazovani prema programu s prilagodenom provedbom i dodatnom stručnom pomoči. Poteškoče u funkcioniranju dvostruko iznimne djece smanjuju rezultate kako u školskom radu, tako i u procjeni njihovih intelektualnih sposobnosti. Stoga je u ovoj skupini dvostruko iznimne djece otkriven deficit, a ne dječiji talent. - Treča skupina dvostruko iznimne djece najbrojnija je, a istovremeno i najskrivanija ili je teško ispravno prepoznati. Djetetove visoke intelektualne sposobnosti pokrivaju deficit i krajnji je rezultat potpuno prosječno postignuče u učenju i ne razmišljamo o poteškočama u učenju. U ovoj skupini dvostruko iznimne djece ne otkrivaju se ni talenti ni nedostaci. Žagar i kolege [7] navode da se kod nadarenih učenika koji ne uspiju učestalo nači sljedeče karakteristike koje ometaju školski rad: - nedostatak interesa za školu i sudjelovanje u školskim dogadanjima; - strah od ispitivanja; - nisko samopoštovanje, nedostatak samopouzdanja; - nemogučnost kreativnog djelovanja u grupnom radu; - nije moguče motivirati učenika uobičajenim poticajima (dobre ocjene, nagradivanje marljivost, entuzijazam učitelja itd.); - slaba pažnja; - hiperaktivnost; - emocionalna i socijalna nezrelost. 201 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. ZAKLJUČAK Uspjeh u učenju vrlo je važan za učenike, jer se na temelju njega formiraju stavovi učenika prema učenju i prema školi, a samim tim i prema učenju samopouzdanja. Dugotrajni neuspjesi u školi snažno utječu na djetetovo učenje samopoštovanja. Učenici sa specifičnim teškocama u učenju često doživljavaju neuspjeh i kao rezultat toga imaju osjecaj nesposobnosti i nesposobnosti, što može dovesti do gubitka motivacije za učenje i otpora prema školi. Konkretno, dvostruko iznimna djeca imaju problema, koja kombiniraju različite nedosljednosti i teško prihvacaju različitosti školskih postignuca u pojedinim područjima učenja. Dakle, takvo dijete ne samo da ne dobiva odgovarajucu pomoc u prevladavanju deficita, vec takoder ne dobiva dodatne poticaje i smjernice za iskazivanje potencijala talenta, što zauzvrat dovodi do djetetova niskog samopoštovanja u učenju. U Sloveniji je vrlo malo istraživanja na polju učenja samopoštovanja koja su dvostruko izuzetna. 202 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. POPIS LITERATURE [1.] Baum S. M., Owen S. V. (2005). To be Gifted & Learning Disabled, Creative Learning Press, USA. [2.] Božič, J. (2013). Prikaz različnih emocionalnih in prilagoditvenih težav nadarjenih otrok in mladostnikov s specifičnimi motnjami učenja (študije primerov). V: Nadarjeni učenci s posebnimi potrebami. Zbornik prispevkov. Ljubljana. Pedagoška fakulteta. [3.] Krafft, T., Semke, E. (2008). Odkrijmo in razvijmo otrokovo nadarjenost, Mladinska knjiga, Ljubljana. [4.] Magajna, L. (2005). Zgodnje odkrivanje nadarjenih - izkušnje in problemi. V: Inteligentnost, ustvarjalnost, nadarjenost: zbornik razprav/ 5. dnevi slovenskih psihologov. Ljubljana: Društvo psihologov Slovenije. [5.] Magajna, L., Božič, J. (2012). Vloga šolskega psihologa pri prepoznavanju in obravnavi rizičnih skupin nadarjenih učencev. V: Vloga psihologa v vzgoji in izobraževanju nadarjenih. Ljubljana. Pedagoška fakulteta. [6.] Reid, G. Kavkler, M., Viola, S. G., Košak Babuder, M., Magajna, L. (2007). Učenci s specifičnimi učnimi težavami: skriti primanjkljaji - skriti zakladi, Bravo društvo za pomoč otrokom in mladostnikom s specifičnimi učnimi težavami, Ljubljana. [7.] Žagar, D., Artač, J., Bezič, T., Nagy, M., Purgaj, S. (1999). Koncept odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli. Univerza v Ljubljani. Filozofska fakulteta. 203 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad PROBLEMATIZACIJA SPOLNE SPECIFIČNE SOCIJALIZACIJE univ. dipl. ped., Tamara Jerič Miholič, prof. soc., mag. prof. inkluz. ped. OŠ Ivana Cankarja Ljutomer 204 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U ovom članku raspravljam o problemu roda u vezi s rodno specifičnom socijalizacijom. Vjerujem da je primarna socijalizacija jedan od ključnih procesa u životu svakog pojedinca jer oblikuje socijalni rod i našu rodnu ulogu. Polazim od stava da je nejednakost izmedu muškaraca i žena prisutna i danas i da je za njezino smanjivanje ključno biti svjestan utjecaja vlastitog ponašanja i ponašanja djelatnika u vrticu i školi. Medu faktorima socijalizacije važnu ulogu dajem prosvjetnim djelatnicima (profesionalcima), jer su upravo radnici u vrticu i školi ti koji svojim latentnim ponašanjem značajno utječu na formiranje muške i ženske seksualne uloge u djece odnosno učenika. Vjerujem da bismo podizanjem svijesti i problematizacijom teme rodno specifične socijalizacije mogli dati važan doprinos razbijanju rodnih stereotipa i poduzimanju malih koraka prema rodnoj ravnopravnosti. Ključne riječi: spol, nejednakost, socijalizacija 205 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Na prvi pogled tema socijalizacije specifične za rod čini se svakodnevnom, „neproblematičnom". Djevojčicu obično bez oklijevanja oblačimo u ružičastu haljinu, dok na dječaka stavljamo plavu odječu. Djevojčici kupujemo razne igračke kao što su lutke, kuhinje, češljevi, dok za dječaka imamo veliki izbor vojnika, životinja i kockica. Ne razmišljamo o tome jer je to normalno, očekivano. Istovremeno, kao majka, više sam puta postavila pitanje: „Jesmo li se stvarno rodili kao dječak / djevojčica, ili jednostavno postajemo jedno pod utjecajem socijalnih čimbenika?". Iako se danas naglašava ravnopravnost muškaraca i žena, vjerujem da se odvija samo na deklarativnoj razini, jer nam socijalizacija specifična za rod pokazuje kako kroz proces „udruživanja" postoji snažna razlika izmedu spolova i s njom različita očekivanja od žena i muškaraca. Djelatnici vrtiča i škola važan su čimbenik koji utječe na kasniji život pojedinca u društvu, jer kako kaže De Beauvoir [2], mi odrasli imamo „čarobnu moč" u svojim rukama koje zapravo nismo ni svjesni. 2. SPOL Da bi sve bilo jasnije, sagledajmo prvo definicije roda. Razlikujemo biološki i socijalni spol. Biološki spol predstavlja anatomske razlike medu spolovima i daje dvije mogučnosti: muško / žensko. Društveni rod, s druge strane, karakterizira psihološke i emocionalne karakteristike pojedinca: ponašanje, uvjerenja, vrijednosti, seksualna orijentacija i seksualni identitet. Tu dolazi do izražaja kultura koja zbog svih pravila, očekivanja i navika utječe na percepciju roda [6]. Definicije roda nisu problematične sve dok ne osvijetlimo „odnose moči" izmedu biološkog i društvenog spola. Iako se spol dodjeljuje novorodenčetu na temelju bioloških dokaza, u budučnosti se ta biologija razvija na kulturi i u kulturi. Spolna uloga pojedinca stoga se oblikuje na temelju kulture. Kao rezultat toga, nije moguče znati „biološku" istinu koja bi bila izvan kulturološkog diskursa [6]. 2.1. PROBLEMATIZACIJA SPOLA Izvorni grijeh u raju počinila je žena kad je kušala zabranjeno voče i zavela Adama. Od tada pa nadalje zbog toga ispašta. Na temelju toga neki sociolozi i antropolozi s pravom vjeruju da nikad nije postojalo i nikada neče postojati društvo u kojem žena ne bi imala niži položaj od muškarca [3, str. 589]. Kada govorimo o društvenoj strukturi i odnosima moči, rod je vrlo važna kategorija društva i društvenoga, jer se pokazao kao jedan od najjačih, najupornijih i najdosljednijih struktura u povijesti. Kao rezultat toga, dominacija muškaraca u društvu prihvačena je kao nešto što ne treba posebno opravdavati [1]. Iako je danas pristup svim razinama obrazovanja omogučen za oba spola podjednako, pitanje rodne nejednakosti nije nestalo. Danas su razlike suptilnije i prije svega povezane s različitim očekivanjima djevojčica i dječaka i različitim stavovima odraslih prema djeci u odnosu na spol. 206 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. SOCIJALIZACIJA Socijalizacija je proces u kojem pojedinci uče kulturne norme društva u kojem žive [3]. Procesi socijalizacije dijele se na primarnu, sekundarnu i tercijarnu socijalizaciju [5]. Ako pojam socijalizacije povežemo s pojmom roda, koji je u prvom planu moje problematizacije, mogu reci da je primarna socijalizacija svojevrsno oblikovanje postoječeg biološkog roda na temelju društveno poželjnih očekivanja. 3.1. PRIMARNA SOCIJALIZACIJA Primarna socijalizacija uključuje dva važna procesa: internalizaciju društvene kulture i strukturiranje ličnosti. Da se nije dogodila internalizacija kulture, društvo bi prestalo postojati [3]. Vrijeme primarne socijalizacije temelj je na kojem se gradi čitav život [4]. Ova je faza izrazito „obiteljska" jer traje od rodenja do adolescencije, uglavnom unutar obitelji. No, obitelj nije jedini faktor koji je važan za ovo razdoblje. Medu važnim čimbenicima ovog razdoblja spadaju i stručni djelatnici škole, vrtiča. 3.2. PRIMARNA SOCIJALIZACIJA I OBLIKOVANJE SPOLA Ann Oakley autorica je koja je istraživanjem naglasila da su rodne uloge kulturno uvjetovane. Naime, ljudi uče ponašanju u društvu, a to je društvo koje "odreduje" kakva če biti uloga žene i kakva če biti uloga muškarca. Ako a priori postoje biološke osnove za muško i žensko ponašanje, prevladavaju ih kulturni čimbenici. Kultura modernih društava ima snažan utjecaj na formiranje rodnih uloga. Autori [3] navode četiri glavna načina koji se odvijaju kroz proces socijalizacije. To su: 1. Na definiranje rodne uloge utječe manipulacija. Za ovaj način navodi se primjer kako majka posvečuje više pažnje djevojčinoj frizuri i kosi u odnosu na dječaka. 2. Drugi način je vodenje, što znači da su djeca od rodenja usmjerena na razne predmete, gdje su prvi od njih igračke. Djevojčice karakterizira igračka lutaka, kroz koju se ističe uloga žena kao majki i domačica. Za dječake su najkarakterističnija igračka auto i kockice, puške s kojima se dječaci od početka potiču na praktično, natjecateljsko i agresivno ponašanje. 3. Treči način je verbalni apel. Pritom imajmo na umu tipične rečenice: "Dječaci ne plaču!" I "Djevojčice su naporne!". To vodi djecu da se poistovječuju sa svojim spolom i oponašaju ulogu odraslih koji su več internalizirali ove verbalne apele. 4. Posljednji način koji se aktivno odvija socijalizacijom je izlaganje raznim aktivnostima. Naime, djevojčice i dječaci potiču se na razne aktivnosti; djevojčice na aktivnosti kučanskih poslova, a dječaci na odgovornost za cijelu obitelj kroz ekonomsku superiornost [3]. 207 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Dodjeljivanje rodnih uloga je, dakle, društveni konstrukt, kakav nastaje unutar pojedine kulture; usvajamo ih kroz udruživanje. To je proces kroz koji prolazi svaki pojedinac roden u civiliziranom društvu. 4. UTJECAJ ODRASLIH NA OBLIKOVANJE SPOLNE ULOGE Činjenica je da mi odrasli, a samim tim i djelatnici u području obrazovanja, imamo odredene moci u smanjenju rodnih nejednakosti. Zbog autoriteta, kojeg uglavnom predstavljaju profesionalci ili obrazovno osoblje, sasvim je normalno da nam djeca / učenici žele ugoditi. Zbog toga imamo „moc" utjecati na djecu, na primjer, pomocu odabranih igračaka, koje se prečesto čine same po sebi očitim. Da bi se prevladala rodna nejednakost, koja je vec izgradena i učvršcena pomocu rodno uvjetovanih igračaka (na primjer, za djevojčice, lutke, za dječake, automobili), potrebno je potaknuti djecu na zajedničku igru (koja nece biti odvojena po spolu). Prostor u igraonici i učionici može se organizirati vrlo fleksibilno i atipično prema spolu. Kutak za "djevojčice" i posebno kutak za "dječake" ne bi trebali biti imenovani. Čak i kada se formiraju skupine djece, poželjno je da se seksualno miješaju kako bi dijete steklo iskustvo ravnopravne suradnje sa suprotnim spolom. Rad s materijalima možemo usmjeriti na isti način; djevojčice se potiču na korištenje čekica i čavala, dok se dječake potiče na šivanje i glačanje. U stvari, djeca preuzimaju tradicionalne rodne uloge vec unutar obitelji, gdje se rodni stereotip prvo očituje. Ako to ne pokušamo razbiti u vrticu i školi, rodna nejednakost ce sama eskalirati. Prosvjetni djelatnici imaju veliku moc u rukama za ublažavanje spolnih razlika. Ali potrebno je graditi u početku i zaposliti oba spola. Na polju obrazovanja ženska radna snaga je visoko koncentrirana, a muška radna snaga izuzetno rijetka. Medutim, opet smo na početku, na razini primarne socijalizacije, koja tako snažno "obilježava" djecu u rodno specifičnim ulogama da rijetko koji muškarac odabere takva zanimanja. U Sloveniji se i dalje suočavamo s polarizacijom radne snage prema spolu u nekim ključnim zanimanjima. Žnidaršič Žagar [8]a ističe područje obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi kao tipične ženske profesije. Razina feminizacije u tim profesijama najviša je u Europi (upravo tamo). Prečesto nismo svjesni da rodna nejednakost dovodi do razlike. Pitam se nije li ovo novi sladunjavi oblik kategorije osoba s posebnim potrebama? Ne, žene kao i muški spol nemaju nedostatak. Zašto onda nejednakost? Zašto smo prihvaceni kao inferiorni, slabiji, emocionalniji spol? Je li emocionalnost inferiorna kada, s druge strane, podučavamo individualni senzibilitet i toleranciju? Čini se da je naše društvo zalutalo - zatočeno u zatvorenoj petlji. Promjene su potrebne na svim razinama društva: obitelj, mediji, politika, posao ... Jesu li to sva područja koja treba mijenjati? Je li to uopce moguce? Je li moguce izbrisati jake tradicionalne uzorke i postaviti nove? 208 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5.ZAKLJUCAK Tema socijalizacije koja se odnosi na spol izuzetno je važna, ali nema jednoznačan odgovor. Hočemo li mi muškarci i žene zaista imati potpuno iste mogučnosti, teško je pitanje na koje najvjerojatnije nikada nečemo dobiti pravi i jedinstveni odgovor. Percepcija nejednakosti i njeno razbijanje prvo ovisi o svakom pojedincu. To ovisi o njegovoj svjesnosti, životnim pogledima i ciljevima te putu kojim se kreče da bi prevladao nejednakost na bilo kojem području života. Ako želimo prevladati nejednakost, dokazat čemo se i istaknuti kao izuzetak koji če potvrditi naše pravilo: svi imaju priliku ostvariti svoj cilj bez obzira na spol: bilo žena u vojsci ili muškarac kao učitelj. Muškarcima je doista lakše prodrijeti na žensko "područje", no neosporna je činjenica da ništa na svijetu ne sprječava žene da budu vojnici, hrabre osobe, natjecateljskog duha, agresivne. Put do cilja zaista varira izmedu spolova, ali važno je da taj put bude, ovdje i sada. Vjerujem da je prevladavanje rodno specifične socijalizacije, a time i rodna nejednakost, tvrd i složen proces koji je čvrsto ukorijenjen u sve pore našeg društva. Neče ga biti lako svladati. Ali kroz članak smo vidjeli da prosvjetni djelatnici mogu sami nešto učiniti. Več shvačanje važnosti našeg utjecaja korak je bliže razbijanju tradicionalnih rodnih uloga. 209 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 6.LITERATURA [1.] Antič Gaber, M. (2015). Strukturiranje slovenske družbe in spol kot strukturirana in strukturirajoča struktura. V Humer, Ž., Gaber, S., Podreka, J., Rožman, S., Selišnik, I., Šori, I., Tašner, V., Zgaga, P., Antič Gaber, M. (ur): Zahtevna razmerja: spol, strukturne ovire in priložnosti (str. 7-20). Ljubljana. Znanstvena založba Filozofske fakultete [2.] Beauvoir, S. (1999). Drugi spol (1). Ljubljana. Delta [3.] Haralambos, M. in Holborn, M. (1999). Sociologija: teme in pogledi. Ljubljana. DZS [4.] Južnič, S. (1989). Politična kultura. Maribor. Založba Obzorja [5.] Počar, M., Andolšek, S., Popit, T., Barle Lakota, A. (2009). Uvod v sociologijo. Ljubljana. DZS [6.] Prijon, L. (2012). Podrejenost žensk v zahodni družbi: Mit, realnost ali kliše? Ljubljana. Založba Vega [7.] Turnšek, N. (2008). Subjektivne teorije o otroštvu in vzgoji. Ljubljana. Pedagoška fakulteta [8.] Žnidaršič Žagar, S. (2009). Problematika neenakomerne zastopanosti žensk in moških v poklicih vzgoje in izobraževanja v Republiki Sloveniji. V Lesar, I., Antič Gaber, M., Hlebec, V., Pušnik, M., Tašner, V. (ur.): Brez spopada: kultur, spolov, generacij (str. 153-165). Ljubljana. Pedagoška fakulteta 210 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad PRIMJER DOBRE PRAKSE U RADU S UCENIKOM S MALIM POREMECAJIMA NA RAZINI PROCESA SLUČAJA Mojca Mlakar Osnovna šola Adama Bohoriča Brestanica Šolska cesta 29, 8280 Brestanica, Slovenija 211 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Diferencirana nastava koristi učenicima s posebnim potrebama ako su prilagodeni njihovim specifičnim potrebama učenja. Pri planiranju koristimo podatke iz individualnih planova i orijentacije učenika. Ključne riječi: diferencijacija, igra, druženje 212 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Kao i svi učenici, i oni s posebnim potrebama jedinstveni su pojedinci. U radu je prikazan rad učenika sa oštečenjem sluha. Učenici s individualiziranim nastavnim planom i programima imaju koristi od diferencirane nastave. Prilagodavam lekcije njezinim specifičnim potrebama učenja. Koristim podatke iz individualnog plana za studenta. Učenik ima lakše poteškoče u analizi i izražavanju informacija u obliku smislenih govornih poruka. Ne čuje dobro razlike izmedu glasova, teže ih je povezati u slogove i riječi. Što čuje, to prihvača i polako obraduje, što otežava pračenje usmenih uputa. Učenik ima ometenu sposobnost čitanja, pisanja i pisanja. Učenik sjedi u blizini učitelja i učenika koji je spreman pomoči joj. Provjeravam učenikovo razumijevanje uputa i objašnjavam joj upute ako je potrebno. Složene upute dijelim na manje, jednostavne korake. U radu koristim vizualne ilustracije, konkretni materijal i kartice s ključnim informacijama i postupcima za rješavanje zadataka. Tako mu pomaže pamčenje pojmova s karticama. Sažetak prezentiram studentima na konkretniji način. Koristim što više multisenzornih i aktivnih oblika učenja. Pomažem studentici u organizaciji alata i rada i podučavam je odgovarajučim strategijama organizacije i planiranja. Potičem učenicu da se uključi u izvannastavne aktivnosti u kojima če se kroz kontakte s vršnjacima moči razvijati i stjecati iskustvo u socijalnim situacijama. Prilagodujem joj domaču zadaču prema sadržaju i količini. Dijelim duže i složenije pitanja ili upute na krače jedinice. Pojednostavljujem dulje tekstove i često ih opremim slikovnim materijalom radi lakšeg razumijevanja. 2. AKTIVNI PROCES 2.1. KRATAK OPIS Učenicima objašnjavam svrhu lekcije. Studenti su više predani poučavanju ako znaju zašto nešto rade. Objašnjavam svoja očekivanja za lekciju. Na početku predavanja kažem učenicima što se točno očekuje od njih. Sa studentima provjeravam jesu li upute dovoljne i jasne. 2.2. CILJEVI: - naučiti studente različitim postupcima smirivanja, opuštanja, - pobuditi zanimanje učenika za igru, - usmjeriti studente na druženje, - usmjeriti učenike na veču samoinicijativu (uključenost u igru na vlastitu inicijativu), - ponoviti i konsolidirati pojmove vezane za sadržajni skup žive prirode. 213 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.3. POSTUPCI I VJEŠTINE: - aktivno sudjelovati u svim fazama igre, - razvijaju vještine timskog rada, - razviti odgovarajuču medusobnu komunikaciju, - kroz igru učvrščuju znanje o sadržaju skupa žive prirode. 2.4. TIJEK SATA Na početku lekcije aktiviramo misaone procese. Študenti su podijeljeni u parove, parove. Učenik s posebnim potrebama uparava se s razrednikom s kojim sjedi i spreman joj je pomoči. Učitelj daje jasne i sažete upute za tijek igre. Upute su projicirane na ploči. Igra se odvija na takav način da kad učitelj izgovori osnovnu frazu ili riječ, na primjer "morski sisavci" ili "ehinodermi", učenici "prenose" riječi iz odredenog skupa sadržaja dok se netko ne zaglavi ili dok ne planira odredeno vrijeme igre. Slijedi formiranje grupa. Uz pomoč igre Abeceda dijelimo učenike u grupe. Učenici uzimaju kriške papira s slovima abecede na njima - postoji toliko različitih slova koliko i grupa. Nečujno u svojim mislima biraju riječ koja započinje slovom sa sloga i povezana je s prirodom, poput dinosaura nakon slova D. Zatim se kreču po učionici i izgovaraju samo svoju riječ kako bi pronašli druge koji imaju riječi s istim početnim slovom. Skupina slova D može se sastojati od dinosaura, djeteline, djeteline, zemljane gliste ... Konačno, svaka se skupina predstavlja s drugima izgovaranjem odabranih riječi na odredeno slovo. Ovom metodom učenici stvaraju grupni identitet. Stvara se pozitivna atmosfera i pojedinci se medusobno povezuju. Kad se formiraju grupe (grupe tvore neparan broj članova), članovi iste skupine sjede zajedno. Učitelj daje upute za rad usmeno i ujedno ih projicira na ploču. Svaki učenik najprije napiše tablicu s ploče u svoju bilježnicu. Tada članovi iste skupine sjede za zajedničkim stolom. U uputama dodajem objašnjenje što točno učenici trebaju učiniti kad ispune zadani zadatak. Predvidam u koje vrijeme moraju riješiti zadatak. Objašnjavam što če se dogoditi ako zadaci ne budu izvršeni u odredenom vremenu. Učenici ponavljaju upute susjedu na klupi. Što čete prvo učiniti? Zatim? Kada čete završiti? Ako ne završite? Svaka skupina dobiva svoj zadatak, specifični organski sustav morskih organizama. To je oblik heterogenog grupnog rada. Prva skupina obrača pažnju na organski sustav lokomotornog sustava, druga skupina na gastrointestinalni trakt, treča na dišni sustav, četvrta na ekskrecijski sustav, ... Informacije se prikupljaju kroz igre, didaktički materijal, konceptne kartice. Prije nego što započnemo igru zajedno, pregledavamo pravila igre (tablica 1) i raspravljamo o nejasnočama. Pravila igre sastavni su dio didaktičkog materijala koji učenici imaju sa sobom tijekom provodenja igre. Isto vrijedi i za kazneni udarac (tablica 2). Kad drugi započnu igru, prilazim učeniku s posebnim potrebama i objašnjavam upute. Ja se brinem za "prijatelja za početak". Ovo je razrednica čiji je posao brinuti se o učenici s posebnim potrebama kako bi ona bila "na pravom putu". 214 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Tablica 1: Pravila igre 1. Učenici se dijele u skupine s neparnim brojem članova. 2. Unutar grupe studenti su podijeljeni u dva tima s istim brojem učenika. Jedan učenik je sudac koji vodi utakmicu, čita karte i zaustavlja penale. 3. Kada grupa dode do broja s brojem, sudac čita ono što je napisano na listu i stavlja ga u hrpu ovoj grupi (ako su podaci pročitani s lista podaci prikupljeni od strane grupe (odredeni organski sustav), članovi to zapisuju u tablicu). 4. Kada grupa dode na teren sa ?, sudac sastavlja pitanje vezano za ovu kartu (ako grupa odgovori pravilno, zaraduje kartu, ako ne, ulaznica se vraca sucu na hrpu). 5. Kad grupa dode na teren sa !, kockaju kockice 2 puta zaredom. 6. Kada grupa stigne na teren STOP, sudac čita zadatak sa kaznenog listica. Ako svi članovi ne izvrše zadatak, sudac uzima kartu s njihove gomile i protivnički tim ima priliku izvršiti zadatak i zaraditi kartu, inače se karta stavlja na gomilu sucu. 7. Kada grupa dode na teren tamnice, članovi grupe ne bacaju dva puta. Izuzetak je karta za zaustavljanje broj 4, koju članovi grupe ne bacaju 5 puta. 8. Kada dvije skupine dodu do ciljnog polja, vracaju se na početak i nastavljaju igru. Igra se završava dok se ne pročitaju i distribuiraju svi ključni informativni listovi ili dok ne prode vrijeme odredeno za igru. 9. Pobijedi grupa koja sakupi više ulaznica. Pobjedničku skupinu odreduje sudac. Tablica 2: Kazneni spis KORAK 1: Previše sjedenja loše je za vaše zdravlje, zato plivajte. Napravite pet ljuljački. STOP 2: Radar je uhvatio vašu brzinu glisera, pa se vratite na dva polja. KORAK 3: Zaronili ste pregloboko. Postalo vam je kisika, pa se vratite tri cilindra za cilindar. STOP 4: Progoni vas divovska meduza. Vi ste njezin plijen. Trčiš iza njenih rešetaka. Ne bacaš 5 puta. KORAK 5: Morski pas vam se približava. Da ne postanete njegova poslastica, vratite mu mamac na početno polje. STOP 6: Napada vas divovska hobotnica. Vaše jedino rješenje je sakriti se od njezinih šipki u špilji u kutiji s oznakom !. 215 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Smjernice koje omogučuju sudjelovanje u grupi: slušamo jedni druge, svi aktivno sudjelujemo, svi smo jednaki, poštujemo mišljenja drugih. Prije nego što započnu igru, s učenicima ponovno provjeravam jesu li upute, pravila igre dovoljno jasna i jasna. Kroz igru se dobivaju informacije o željenom organskom sustavu za odredenu skupinu morskih životinja. Kad pronadu informacije napisane na konceptnim karticama, kopiraju ih u tablicu u bilježnici. Igra se završava kada istekne zakazano vrijeme za pokretanje igre. Adekvatno vrijeme igre takoder je važno jer omogučava učenicima da budu uporni u aktivnosti. Slijedi izvješčivanje po skupinama. Na početku svake nove aktivnosti potrebno je najprije definirati uloge i odgovornosti svakog učenika, definirati ciljeve, a zatim i aktivnosti koje iz njih slijede na smisleni način. U prezentaciji moraju sudjelovati svi članovi grupe. Ova aktivnost razvija suradnju i potiče članove tima na rješavanje zajedničkih zadataka. Kad se skupine prijave, članovi grupe dolaze do odbora i u planiranu tablicu pišu rješenje koje se odnosi na organski sustav pojedinih morskih organizama. Na taj su način odgovori vidljivi svim učenicima, koji ih zapisuju ili kopiraju s ploče u bilježnicu. Zajedno donosimo zaključke i zaključke. Učitelj prati dogadaje, podržava učenike, potiče širenje, razmjenu ideja, reagira na probleme i vodi sažetak lekcije. Pregledujem bilješke učenika s posebnim potrebama i ispravljam sve gramatičke pogreške. Studenti provode nekoliko sekundi tiho razmišljajuči. Na taj način potičemo pohranu podataka u memoriju. 3. ZAKLJUCAK Važnost individualnosti svih učenika mora se uzeti u obzir i kvaliteta pojedinaca mora biti uključena na način da doprinosi uravnoteženom funkcioniranju cijele grupe. Svaki član grupe daje dio zagonetke priči o stvaranju pismenog izvještaja. Na taj način jačaju svoj društveni smisao u odnosu s ljudima u školi i u životu. Učenici su se medusobno ohrabrivali, pomagali jedni drugima. Ojačali su suradnički rad i bili vezani za tim. Održavanje motivacije učenika možda je jedan od najtežih i najizazovnijih zadataka koji se javljaju u životu učitelja i roditelja. Najvažnije je da se unutarnja motivacija održi i to se može postiči igrom. Nastava diferencijacije u procesu učenja usredotočena je na napredak učenika - na ono što več zna i što tek treba da nauči. Uzima u obzir najbolje načine učenja i omogučava učenicima da pokažu stečena znanja naglašavajuči svoja izvanredna područja i interese. Timski rad promiče zajedničko učenje, pripadnost, predanost radu, kreativnost, protok ideja, timsko učenje. Tijekom rada u grupi razvili su kvalitetne meduljudske odnose, članovi grupe povečavaju samopoštovanje i osobno blagostanje, članovi se nadograduju jedni drugima u znanju, u konkretnijim idejama, nude jedni drugima psihološku podršku i prihvačanje. Stimuliranje, razvijanje kreativnosti u svim područjima aktivnosti učenika potiče dodatnu snagu u motivacijskim, emocionalnim i intelektualnim procesima. Povezanost igre i grupnih aktivnosti ima trostruki učinak: opuštenost, izbor prikladnog ponašanja, socijalizacija. Tijekom izvodenja same igre primijetio sam da je večina učenika aktivnost izvodila sa zadovoljstvom. Učenici su jedinicu za učenje sa igrom smatrali motiviranijom od klasične. Primijetio sam njihovo zadovoljstvo, nisu ih trebali podsječati cijelo vrijeme da bilježe, rade. Kada su studenti uključeni u takav 216 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. način rada, kroz igru, to ima pozitivan učinak na mnoge funkcije tijela, pa je stoga važno i za mozak. To je vrsta opuštanja koja djeluje protiv stresa, djelomično ga neutralizirajuči preusmjeravajuči tok misli. Tako če učenici olakšati kontrolu emocija i pritisaka s kojima su suočeni. Tako se pojedinci osječaju uključenima, željnima i samouvjerenima ako sudjeluju u aktivnostima prilagodenim njihovim sposobnostima učenja. Kao i svi studenti, i oni s posebnim potrebama jedinstveni su pojedinci. Isto vrijedi i za učenika s posebnim potrebama koje sam izabrao za ovu prezentaciju. Ne moramo dizajnirati posebno prilagodene zadatke za te studente, več samo preradimo zadatke da bi bili relevantniji. U radu sa studentom koristim vizualne ilustracije, konkretni materijal i kartice s ključnim informacijama i postupcima za rješavanje zadataka. Na ovaj način koristi didaktičke kartice koje mu pomažu u pamčenju pojmova. Sažetak prezentiram sažetak sadržaja na konkretniji način, temu sadržaja prezentiram misaonim obrascima, slikovnim ilustracijama i tabelarnim zapisima. 4. LITERATURA [1.] Heacox, D.(2009): Diferenciacija za uspeh vseh. Predlogi za uspešno delo z učenci različnih zmožnosti. [2.] Marentič Požarnik, B. (1980): Dejavniki in metode uspešnega učenja. [3.] Shinn, G. (1999): Čudež motivacije. 217 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad PREDSTAVLJANJE ESPERANTA UČENICIMA RAZREDNE NASTAVE Lucija Andric, prof. razredne nastave OŠ Livada Velenje 218 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Tijekom projekta Noč čitanja učenici su se na zanimljiv način upoznali s medunarodnim jezikom esperanto, kojeg večina učenika prije nije poznavala. Upoznali su ga na praktičan način kroz pokret i igru te s kratkim teorijskim prikazom značenja jezika, njegove povijesti i gradiva. Ključne riječi: esperanto, strani jezik, noč čitanja 219 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Esperanto je jezik koji se koristi za medunarodne komunikacije, a koji je nastao na temelju vokabulara indo-europskih jezika. Sastavljen je tako da ga je moguce što jednostavnije naučiti [1]. Osmišljen je tako da ljudima iz različitih kultura olakšava komunikaciju, a osmišljen je kako bi pružio jezičnu jednakost korisnicima. Glavna ideja esperanta je zalaganje za toleranciju i poštivanje medu ljudima različitih kultura. 2. ESPERANTO 2.1. POVIJEST Začetnik esperanta je Ludwig Lazar Zamenhof, koji je stvorio gramatiku na temelju europskih jezika i uz nekoliko iznimaka. Rječnik uglavnom potječe iz romanskih jezika, mada su prisutne i riječi iz germanskih i drugih jezika. Prvi esperantski udžbenik objavljen je 1887. godine, a jezik je brzo privukao zajednicu govornika koji su ga počeli koristiti u mnogim sredinama i počeli na njemu stvarati novu kulturu. Tako je započeo normalan proces jezične evolucije. Nakon dva desetljeca rodena su prva djeca koja su govorila esperanto sa svojim roditeljima, znači prvi izvorni govornici ovog jezika. Stoga se može reci da je taj jezik stvoren za medunarodnu komunikaciju, ali je kasnije kreoliziran i danas je jezik dijaspore esperanta [3]. 2.2. GLAVNE ZNAČAJKE ESPERANTA Medunarodan je i zato koristan za komunikaciju medu ljudima drugih nacionalnosti koji nemaju zajednički materinji jezik. Neutralan je, jer nije nacionalni ili državni jezik. Istovjetan je te se u komunikaciji osjecamo ravnopravnije sa sugovornikom. Lagan je zahvaljujuci strukturi jezika. Živ je, jer se razvija i živi isto kao i bilo koji drugi jezik. Pravičan je, jer svi koji uče esperanto imaju dobre šanse za postizanje visoke razine jezičnih znanja [3]. 220 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Vokabular je sastavljen od riječi koje su najčešce u kulturno važnim europskim jezicima. lako je jezik bogat i dinamičan, gramatika mu je vrlo jednostavna. Glavne vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi i prilozi) uvijek imaju iste sufikse koji svjedoče o njihovoj vrsti. Sve imenice završavaju se s -o (libro - knjiga), a množini se dodaje -j (libroj - knjige). Pridjevi u esperantu imaju sufiks -a (bela - lijep, -a, -o), a pridjevi - e (silente - tiho). Kod glagola infinitiv završava na -i (ludi - igrati), sufiks za sadašnjost je -as (mi ludas), za prošlost - is (mi ludis) i za buducnost -os (mi ludos). U esperantu nema nepravilnih glagola [3]. 2.3. PREZENTACIJA ESPERANTA U NOČI ČITANJA U sklopu projekta Noc čitanja, koji se svake godine održava u našoj školi i uključuje najvjernije čitatelje razredne nastave, provodimo razne kulturne aktivnosti, na koje uvijek pozivamo zanimljivog gosta koji obogacuje naše druženje. Tako smo 2019. godine pozvali gospodu Niku Rožej, članicu Esperantskog društva Slovenije, koja je na zanimljiv način prezentirala osnove esperanta našim učenicima. Fotografija 1. Prezentacija povijesti i osnova esperanta. U prvom je dijelu upoznala učenike s poviješcu esperanta, inicijatorima koji su pridonijeli nastanku jezika i njegovom značenju. Pokazala im je i razna pisana gradiva. 221 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Fotografija 2. Pisana gradiva Nakon kratkog teorijskog izlaganja, prešla je na praktičnu demonstraciju. Uz razgibavanje i ručne lutke učenike je prvo upoznala s vokabularom pjesme o muhi (mušo), koja sjedi na različitim dijelovima tijela. Fotografija 3. Razgibavanje s ručnom lutkom. Pjesmu o muhi je zatim predstavila na vrlo sugestivan način uz pomoč kamišibaja. 222 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. MUSO Okulo, nazo, buso, en aero flugas muso. Fotografije 4, 5, 6. Predstavljanje pjesme s kamišibajem. U drugom dijelu našeg druženja gospoda Rožej je učenike s metodom ponavljanja na esperantu naučila pjesmu Majstor Jaka. Buduči da je vokabular pjesme lagan i ponavljajuči, učenici su pjesmu zapamtili vrlo brzo. FRATO JAKO Frato Jako, frato Jako, levu vin, levu vin. Jen la sonorilo, jen la sonorilo: bim, bam, bom, bim, bam, bom! 223 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Pjesmu smo ranije naučili na slovenskom, engleskom i francuskom jeziku, te je u pratnji ksilofona u kanonu zapjevali u kombinaciji svih jezika. Učenici su bili podijeljeni u četiri skupine i svaka je skupina pjevala na odredenom jeziku. U završnom dijelu prezentacije naša je gošča upoznala učenike s učenjem esperanta putem besplatne web stranice lernu.net. 3.ZAKLJUČAK Esperanto je učenicima predstavljen kao zanimljivost i večina učenika ga je upoznala prvi put. Zbog slikovitog i praktičnog pristupa ovom projektu kod nekih učenika se pobudio interes i dobili su motivaciju da kasnije sami nastave istraživati i učiti nove riječi, pa su kasnije na nastavi prezentirali svoje novostečeno znanje. 4.LITERATURA [1.] Esperanto. URL: https://esperantoslovenija.wordpress.com/ (14. 4. 2020.) [2.] Kaj je to esperanto? URL: https://esperanto-maribor.si/kaj-je-to-esperanto/ (14. 4. 2020.) [3.] Kaj je esperanto? URL: https://lernu.net/sl/esperanto/ (14. 4. 2020.) [4.] Združenje za esperanto Slovenije. URL: https://esperanto.si/sl/osnovne-informacije-o-esperantu/ (14. 4. 2020.) 224 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad PRVI DANI U PRVOM RAZREDU DJECE S POTEŠKOCAMA U RAZVOJU Maja Vučko, dip.odgojitelj djece predškolske dobi Osnovna škola IV, Murska Sobota 225 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U članku sam opisala koliko su važni prvi kontakti s učiteljem i koliko je važno uspostaviti dnevnu rutinu od prvog dana škole. Usredotočila sam se uglavnom na emocionalnost djece, kako ih potaknuti da ostanu pozitivni, kako vole iči u školu i kako učitelj može osigurati da su povezani jedni s drugima kako bi stekli svakodnevnicu i uspostavili pozitivnu klimu u učionici. Opisao sam nekoliko primjera moje prakse koji su se pokazali ugodnom i ohrabrujučom za djecu i učitelje. Ideje su korisne svim nastavnicima. Ključne riječi: svakodnevna rutina, motivacija, briga o sebi, empatija 226 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Za djecu i njihove obitelji prijelaz iz vrtiča u školu važna je prekretnica u životu i obrazovanju djece. To znači novo iskustvo koje može izazvati i uzbudenje i nelagodu ili neizvjesnost. Ako djeca i njihove obitelji imaju pozitivna iskustva s prijelazom iz vrtiča u školu i samim početkom školovanja, stječu pozitivna iskustva i povjerenje za sve daljnje obrazovanje. Kažu da je svaki početak težak, ali s pravom motivacijom i pozitivnim djelovanjem sve je regulirano. Za svakog učenika koji prvi put prijede školski prag, ovo je vrijeme stresnog početka. Dakle, na nama nastavnicima je da prve početke školskog rada posvetimo učenju i uspostavljanju rutine. Riječ rutina možda zvuči dosadno u svijetu odraslih, ali sama rutina za dijete ima nekoliko prednosti: - Zbog ustaljene rutine dijete zna što dolazi, što treba očekivati - Dijete kroz rutinu uči da je život (unatoč svemu što mu se dogada svakodnevno) predvidiv - Rutina smiruje dijete, pruža mu osječaj sigurnosti I sama se puno bavim motivacijom i empatijom djece. Želim da se učenici osječaju dobro u školi, da vole pohadati nastavu, biti motivirani, puno se kretati i prije svega osječati se sigurno i kreativno oko sebe. Kad god je lekcija malo drugačija, maštovitija, originalnija, sudjeluju učenici. Stalno. 227 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2. O ŠKOLI ŠKOLSKA VIZIJA Profesionalizam, marljivost, tolerancija, ljubaznost naše su vrline. Podršku i profesionalnu pomoč nudimo svima koji ga pronadu kod nas. m • m m • « « m m A A A A A A A A A kul turnašola OSNOVNA ŠKOLA IV, Murska Sobota Izvodimo tri programa: - prilagodeni obrazovni program - poseban obrazovni program - obrazovni program domova za učenike s posebnim potrebama 2.1. PRVI DANI U NASTAVI Prije početka lekcije svako jutro ventiliram učionicu i pripremim stolice u krug, na koje je zalijepljena fotografija učenika. Kada zazvonim na zvono za početak predavanja, pobrinem se da učenici mirno udu u učionicu. 228 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Odloži školsku torbu za svoj stol i sjedne na stolicu u krug. Kad se svi okupimo, želim im svakom dobro jutro i započinjem uvodnu jutarnju pjesmu s imenima -kako bi se učenici vrlo brzo sjecali imena svojih razrednika (u skladu s učiteljem Yak). "Gdje si Luka, gdje si Luka?" Evo me, evo me (Luka maše i pjeva) Kako si Luka, kako si Luka (koncept) Dobro sam, dobro sam. (pjeva i pokazuje palcem da je dobro) Tada Luka pjeva i zove drugog razrednika, pjevamo dok svi ne dodu na red. Uvodnu pjesmu prati jutarnja vježba. Možete prilagoditi koncept melodije pjesme. Učenici ponavljaju pokrete iza učitelja dok pjevaju pjesmu 1. Podignite jednu ruku, drugu podignite, Sada pljeskajte, počnite učiti, Bilo da je sunce ili kiša, svaki novi dan je lijep. Bilo da je sunce ili kiša želio bih vidjeti svijet. 2. Podignite jednu nogu, drugu nogu podignite, sad skočite, počnite učiti, neka bude sunce da li je kiša svaki novi dan lijepa, bila to sunce ili kiša željela bih vidjeti svijet. Nakon vježbanja probudimo tijelo i mozak. Mi se tapšamo po glavi, licu, očima, ušima, vratu da bismo glavu držali uspravno, potapšali lijevu, zatim desnu ruku, probudili svaki prst odvojeno (učenici drže svaki prst i kažemo dobro jutro palac, kažiprst ...) Kad se probudimo gledamo prstima i prstima upalimo svjetla (mahnemo im) Pozdravljam svakog učenika namignuvši prstima, oni mi vracaju pozdrav namignuvši prstima. Mi milujemo trbuhe kružnim pokretima i sjecamo se što nam je majka pripremila za doručak - mrmljamo mmmmmmm. Svaki učenik kaže što je jeo za doručak. Kucanjem probudimo lijevu i desnu nogu i milujemo leda. Odložimo stolice i probudimo mozak skakanjem. 229 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Tada je susjed poželio susjedu lijep dan. Učenici sjede za svojim stolom, a dežurni učenik odlazi do tablice s slikama, gdje otkriva koji je dan danas, kakvo je vrijeme i koje je godišnje doba. 230 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Zatim odlazi na slikovni raspored, gdje nam uz pomoč slika govori što nas čeka u danu. 231 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. ZAKLJUČAK Kao moderni učitelj moram koristiti nove nastavne metode i svoja jaka područja. Moram imati vrlo dobro razvijenu intuiciju i puno dobre volje. Takav jutarnji ritual razvijam na samom početku školske godine i izvodim ga sa učenicima svaki dan. To se pokazalo vrlo pozitivno i učinkovito. Potrebno je mnogo domišljatosti i kreativnosti učitelja, kao i glazbeno stvaranje. Za mene je svaki novi dan izazov -dok se pripremam za predavanje u razredu, pred sobom imam sliku i misao o svojoj „djeci", kako raditi što, što učiniti da bih bio uspješan. Svaki dan naš rad slijedi isti „raspored", svaki dan učenici znaju tko i što ih čeka. Mislim da je važno -za sve učenike - da se rad odvija istim dnevnim tempom, što puno znači djeci. 4. LITERATURA [1.] Spletna stran škole; dostupno na http://www.osp-4.ms.edus.si/ 232 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad UČITELJ I DRAMATIZACIJA Nuša Zadražnik, OŠ Matije Valjavca Preddvor 233 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak: U nižim razredima osnovne škole učenici takoder vole javno pokazati svoje vještine i znanja stečena u školi. Vole pjevati, plesati, svirati i nastupiti. Učitelji se stoga često suočavaju s pitanjem što ponuditi učenicima, kakvu bi aktivnost s njima radili kako bi se predstavili roditeljima ili kako bi obogatili mnoge školske dogadaje. U tu svrhu napisala sam bajku Medvjed u novom brlogu i takoder je dramatizirala. Izvodila sam to s učenicima 5. razreda, koji su je uspješno igrali na školskom dogadaju i s njom su gostovali i u nekim drugim školama. Autorsku bajku nudim i drugim učiteljima koji vole takve izazove te koji se uz redovnu nastavu vole provoditi predstave sa svojim učenicima. Ključne riječi: dramatizacija, poučavanje, učitelj, igrokaz, učenje 234 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Nuša Zadražnik MEDVJED V NOVOM BRLOGU LIKOVI (OSOBE): - medvjed: - žaba: - zec: - pauk: - sova: MEDVJED: Oh, u (stenjuči). Oh oh oh. Kako me bole leda, koliko je hladno. Oh! Oh! Moram brzo napraviti jedan ukusan čaj s medom. S puno meda. Tada ču pozvati još prijatelje. U, kako če biti sretno piti čaj s medom u krugu prijatelja. 53911 halo medvjed. Slušaj! Pozivam te na čajanku. Hočeš li se odazvati? U redu. Bok! 117739 halo, medvjed pri telefonu, žabo jesi li ti? Slušaj! Trebamo te! Dodi odmah, napravit čemo čajanku! Hvala, vidimo se. 661143 zec? Ovdje medvjed. Jesi li možda u blizini da navratiš kod mene. Da, odmah. Hvala. Bok! Sjajno. Opet čemo napraviti čajanku. Uh, kako volim piti čaj s medom. MEDVJED: Dobar dan zeče. Hvala što si se odazvao pozivu. Kako si? Čuo si da se lisica posvadala s vukom. Mrzila ga je zato što ju večeras uopče nije pogledao. O, sad još i to. ZEC: Čuo, čuo. Pauk mi je rekao. O, zdravo pauče, razgovarali smo upravo o tebi. PAUK: Dobar dan. Baš o meni? ZEC: Da pa znaš što nas toliko zanima. Lisica i vuk. PAUK: A to. Oh, najbolje da to ostavimo. Pogledajte prijatelji dolaze, čajanka počinje. ŽABA, SOVA: Dobar dan, gospodo. Hvala na pozivnici za čajanku. Ovaj če čaj biti zaista nešto prekrasno u ovako hladnom vremenu. (Razgovor, ispijanje čaja) ZEC:Pogledajte, pada kiša. Nažalost, morat čemo se malo stisnuti da ne pokisnemo. ŽIVOTINJE: Da, hočemo, nema problema. Medvjede, idi tamo. ŽABA: Vau, prestani medvjede, srušit češ me. PAUK: Prestani se naguravati žabo, ostani mirna. SOVA: Drage životinje, ja sam več prilično mokra. Pomaknite se malo udesno. ZEC: Prestanite, podite radije ulijevo. MEDVJED: Dosta je svade. Prestanite, pogledajte, prestala je padati kiša. SOVA: Oh, dobro, več sam prilično mokra. MEDVJED: Dakle dragi prijatelji, moramo ozbiljno porazgovarati. ŽIVOTINJE: Da, a što je tako hitno? 235 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. MEDVJED: Slušaj. Nekoliko puta se okupljamo ovdje u mojem brlogu. Samo što je moj brlog premalen. Što možemo učiniti? ZEC: Da, malo čemo se stisnuti. SPIDER: Ne, ne, ne. Ja se neču stiskati. Ali možete sjesti na moje niti. MEDVJED: Pa da ne bi, tvoje niti samo su za paukovu stražnjicu. Gdje da onda naslonimo naše stražnjice? SOVA: Imam ideju. Poslušajte. Trebamo povečati medvjedov brloga čemo onda lako svi sjediti u njemu. Više se nečemo morati stiskati. ŽIVOTINJE: Hura, več se veselimo! PAUK: Ja ču započeti raditi i sve čemo medusobno povezati. ZEC: Ja ču dodati još nekoliko stolova. Žaba, ali mi... ŽABA: Ne smetaj, ne smetaj, ne smetaj! Zar ne vidiš da premještam ormare. SOVA: Joj, koliko posla, to če biti lijep brlog. MEDVJED: Da, kako če biti prostran. Izgubit ču se u njemu. ŽABA: Još malo pa gotovo. PAUK: Zeče, primi ovdje da čvrsto zavežem. ŽABA: Joj, pogledajte, noč se je spustila na zemlju. Moram kuči. Brlog je gotov, Vidimo se sutra. SOVA: Super! I ja se opraštam s vama. PAUK i ZEC: Uh, i nas dvoje smo gotovi.Tako, brlog je uvečan, uredili smo ga, sada Tako, brlog je povečan, uredili smo ga, sada brzo kuči. MEDVJED: Hvala vam prijatelji, lijepo spavajte, laka vam noč. MEDVJED: Joj, kako lijep brlog imam, i kako je prostran. Tu su ormari ovdje stol krevet, sve je tip-top. Otiči ču na spavanje. Ooooooooo! PAUK: Dobro jutro medvjede, još spavaš? Došao sam kdo tebe na čaj. MEDVJED: O pauče, dobro jutro. I kažeš? Došao si na čaj? Da. Pa znaš da imam nov brlog, prostraniji brlog i kada bi ušao u nj još i ti, brlog bi mi uprljao Oprosti pauče, ali ne mogu ti dozvoliti da udeš. 236 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. SOVA: O pauče, jesi li i ti došao na čaj? PAUK: Jesam, ali medvjed me ne pušta unutra. Boji se da cu mu uprljati i uništiti brlog. SOVA: Ah pauče, pa znaš i sam da se medvjed i sam vrlo rado šali. Jedan, dva, tri pa cemo piti čaj. Hooj, medvjede, sova in pauk su došli na čaj, otvori nam i pusti nas u svoj novi brlog. MEDVJED: Draga moja sovo. To nece ici. Znaš da imam novi brlog lijep i prostran brlog, što bi bilo da mi uništite ili uprljate cijeli brlog? SOVA: Što bi bilo, ništa? Pa zato smo ti pomogli u poslu. ZEC I ŽABA: Ohoj, i za nas pripremite čaj. ŽABA: Za mene bez meda, na dijeti sam. Danas je mjesec i ne pijem slatko. PAUK: Ne brini i dalje možeš ostati na dijeti. ŽABA: Da, zašto, ne pijete čaj? SVI: Ne, medvjed nas ne pusti u novi brlog. ZEC: Da medvjede, tako se nismo dogovorili. Pomogli smo ti. Pusti nas unutra i skuhaj nam čaj. MEDVJED: Jeste li poludjeli? Da u svojem novom brlogu kuham čaj? Gle koliko vas je, ni noge niste očistili. Dragi prijatelji, to nece ici. SOVA: I mi smo njegovi prijatelji. MEDVJED: Sva sreca da su otišli. U moj lijepi veliki brlog. Nema šanse. ŽIVOTINJE: Što se dogodilo s našim medvjedom? Pa pomogli smo mu izgraditi brlog. A sada ovako. MEDVJED: O, kakva tišina, kako lijepo. Mislim da cu malo čitati. No, sada cu piti čaj,pa cu malo pospremati, pa... MEDVJED: Joj, sada mi nije baš lijepo. Nešto, hm hm hm, nešto nije u redu. Da, slika je ukrivljena. Ne, nije to. Imam premalo čaja, ne, imam ga i više nego dovoljno. Trbuh me boli. Ne, pa ništa me ne boli. Što bi bilo krivo? Joj, znam što je. Nedostaju mi prijatelji. Što mi znači velik, nov brlog, ako je prazan. Naravno, 237 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. trebam prijatelje. Prijatelji znače više od hrpe zlata. Nazvat ču ih i ispričati se te ih pozvati na čajnku. 11254 halo, medvjed pri telefonu, žaba jesi li to ti? ŽABA: Da, ja sam. Što želiš medvjede? MEDVJED: Žabo, oprosti molim te. Bio sam jako glup. Više mi je značio veliki i lijep brlog nego prijatelji. Spoznao sam, što znači imati prave prijatelje. Ako mi možeš oprostiti, dodi, pozivam te na veliku čajanku. ŽABA: Super, pravi si medvjede. Prava si ljudina. Znaš opraštam ti. Dolazim. MEDVJED: O, hvala žabo, sada ču pozvati i ostale prijatelje. ŽABA: Ne treba medvjede, zaejdno sjedimo i ja ču im reči. Svi čemo doči. MEDVJED: Najsretniji sam medvjed na svijetu. La, - pjeva, pleše ZEC: Medvjede, medvjede, tu smo, svi smo došli. MEDVJED: Hvala vam dragi prijatelji, što ste mi oprostili. Tek sada sam spoznao kako dom može biti pust ako u njemu nema smijeha i dobrih ljudi. Prijatelje kao što ste vi, teško je dobiti, s vama sve se promijeni i život opet dobije smisao. Hvala vam dragi prijatelji! 238 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. PRILOG: Izvorni tekst igrokaza NASTOPAJOČE OSEBE: - medved: - žaba: - zajec: - pajek: - sova: MEDVED: O, u (stokajoče). Au, au, au. Kako me boli hrbet, pa kako je hladno. Joj! Joj! Brž si moram skuhati en slasten čaj z medom. Z veliko medu. Potem povabim še prijatelje. U, kako bo veselo bo piti čaj z medom v krogu prijateljev. 53911 halo medved. Poslušaj! Vabim te na čajanko. Se lahko oglasiš pri meni? O.K. Čao! 117739 halo, medved pri telefonu, si ti žaba? Poslušaj! Potrebujemo te! Pridi takoj, priredili bomo čajanko! Hvala, se vidimo. 661143 zajec? Tukaj pa medved. Si mogoče kje blizu, da se ustaviš pri meni. Ja, takoj. Hvala. Čao! Super. Zopet bomo imeli čajanko. Uh, kako rad pijem čaj z medom. MEDVED: Dober dan zajec. Hvala, da si se odzval povabilu. Kako si kaj? Si slišal, da se je lisica pobotala z volkom. Pa tako ga je sovražila, ker jo včeraj sploh ni pogledal. No, sedaj pa to. ZAJEC: Slišal, slišal. Pajek mi je povedal. O pozdravljen pajek, ravno o tebi sva se pogovarjala. PAJEK: Dober dan. Pa ravno o meni? ZAJEC: Ja, pa saj veš, kaj nas tako zanima. Lisica in volk. PAJEK: A to. Oh, pa pustimo to. Poglejte prijatelji prihajajo, čajanka se pričenja. ŽABA, SOVA: Dober dan gospoda. Hvala za povabilo na čajanko. Tale čaj ob tako mrzlem vremenu bo res nekaj čudovitega. (Se pogovarjajo, pijejo čaj) ZAJEC: Poglejte, dežuje. Žal se bomo morali malo stisniti, da ne bomo mokri. ŽIVALI: Ja, bomo, ni problema. Medved, pojdi malo tja. ŽABA: Auva, nehaj medved, še zmečkal me boš. PAJEK: Nehaj se prerivati žaba, bodi lepo pri miru. SOVA: Drage živali, jaz sem že čisto mokra. Prosim, pomaknite se malo v desno. ZAJEC: Nehajte, pojdite raje v levo. MEDVED: Dovolj je prepira. Nehajte, poglejte, saj je nehalo deževati. SOVA: Joj, še dobro, čisto sem že mokra. MEDVED: Toda dragi prijatelji, resno se moramo pogovoriti. 239 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. ŽIVALI: Ja kaj pa je tako nujnega? MEDVED:Poslušajte. Večkrat se zberemo tu v mojem brlogu. Samo moj brlog je premajhen. Kaj nam je storiti? ZAJEC: Ja, malo se bomo še stisnili. PAJEK: Ne, ne, ne. Jaz se ne bom stiskal. Lahko pa se usedete na moje niti. MEDVED: Pa kaj še, te tvoje niti so samo za pajkovo zadnjico. Kam pa naj prislonimo naše zadnjice? SOVA: Imam idejo. Poslušajte. Povečajmo medvedov brlog, pa bomo lahko vsi sedeli v njem. Pa še stiskati se nam ne bo treba. ŽIVALI: Hura, se že veselimo! PAJEK: Jaz bom začel delati niti in bom vse med seboj lepo povezal. ZAJEC: Jaz bom dodal še nekaj stolov. Žaba, ali mi... ŽABA: Ne moti, ne moti, ne moti! Saj vidiš, da prestavljam omare. SOVA: Joj, koliko dela, to bo lep brlog. MEDVED: Ja, pa kako bo prostoren. Kar zgubil se bom v njem. ŽABA: Še malo, pa bo gotov. PAJEK: Zajec, poprimi tukaj, da dobro zavežem. ŽABA: Joj, poglejte, noč se je spustila na zemljo. Domov moram. Brlog je gotov, jutri pa se dobimo. SOVA: Super! Tudi jaz se bom poslovila. PAJEK in ZAJEC: Uf, tudi midva sva končala. Tako, brlog je povečan, uredili smo ga, sedaj pa urno domov. MEDVED: Hvala vam prijatelji, dobro spite, lahko noč. MEDVED: Joj, kako lep brlog imam, pa kako je prostoren. Tukaj so omare, pa stol, ležišče, vse je tipi top. Kar spat se bom odpravil. Ooooooooo! PAJEK: Dobro jutro medved, kaj še spiš. Na čaj sem prišel k tebi. MEDVED: O pajek, dobro jutro. Kaj? Na čaj si prišel? Ja pa saj veš, da imam nov, večji brlog, če bi vstopil še ti, bi mi brlog lahko še kako umazal. Pajek oprosti, ne morem ti dovoliti, da vstopiš. SOVA: O pajek, si ti tudi prišel na čaj? PAJEK: Ja sem, pa mi medved ne pusti, da bi vstopil. Boji se, da bi mu popackal in uničil brlog. SOVA: Ah pajek, saj veš, da se medved rad šali. En dva tri, pa bova pila čaj. Hooj, medved, sova in pajek sta prišla na čaj, odpri in naju spusti v tvoj novi brlog. MEDVED: Draga moja sova. To pa ne gre. Pa saj veš, da imam nov, lep in velik brlog, kaj bi bilo, če mi ga poškodujete ali celo umažete brlog. 240 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. SOVA: Ja kaj kaj, nič. Saj smo ti zato pomagali pri delu. ZAJEC IN ŽABA: Ohoj, še za naju pripravite čaj. ŽABA: Za mene brez medu, imam shujševalno. Danes je luna in pijem vse nesladkano. PAJEK: O, ne skrbi, še naprej boš lahko na dieti. ŽABA: Ja, kaj ne pijete čaj? VSI: Ne, medved nas ne spusti v nov brlog. ZAJEC: Ja medved, tako se pa nismo zmenili. Saj smo ti vendar pomagali. Spusti nas in nam skuhaj čaj. MEDVED: Kaj, saj ste nori. Da bi v mojem novem brlogu kuhal čaj? Pa toliko vas je, gotovo si še nog niste očistili. Dragi prijatelji, žal ne bo šlo. SOVA: To pa smo dragi prijatelji. MEDVED: Še sreča, da so šli. V moj lepi, velik brlog. Ni šans. ŽIVALI: Le kaj se je zgodilo z medvedom? Pa saj smo mu vendarle mi pomagali graditi brlog. Zdaj pa to. MEDVED: O,kakšna tišina, kako lepo. Malo bom bral. No, sedaj pa bom pil čaj, pa malo bom pospravil, pa... MEDVED: Joj, sedaj mi pa ni nekaj všeč. Nekam, hm hm hm, no nekaj je narobe. Ja, slika visi po strani. Ne, ni to. Imam premalo čaja, ne, saj ga imam še dovolj. Trebuh me boli. Ne, pa saj me sploh nič ne boli. Le kaj bi bilo narobe? Joj, vem kaj je. Manjkajo mi prijatelji. Kaj mi pomeni nov, lep in velik brlog, če je ta prazen. Seveda, prijatelje potrebujem. Prijatelji pomenijo več kot kup zlata. Kar poklical jih bom, se jim opravičil in jih povabil na čajanko. 11254 halo, medved pri telefonu, si ti žaba? ŽABA: Ja, jaz sem. Kaj želiš medved? MEDVED: Žaba, oprosti prosim. Bil sem zelo neumen. Več mi je pomenil lep brlog kot prijatelji. Spoznal sem, kaj pomeni imeti prave prijatelje. Če mi lahko oprostiš, pridi, vabim te na veliko čajanko. ŽABA: Super, ti si res pravi medved. Fant od fare si. Veš da ti oprostim. Pridem. MEDVED: O, hvala žaba, sedaj pa pokličem še ostale prijatelje. ŽABA: NI treba medved, skupaj sedimo in jim bom kar jaz povedala. Vsi bomo prišli. MEDVED: Najsrečnejši medved sem. La, - poje, pleše ZAJEC: Medved, medved, tukaj smo, prav vsi smo prišli. MEDVED: Hvala vam dragi prijatelji, ker ste mi oprostili. Šele sedaj sem spoznal, kako pust je lahko dom, če v njem ni smeha, sreče in prijaznih ljudi. Prijatelje kot ste vi, se le s težka dobi, ob vas vse se spremeni in vse življenje smisel dobi. Hvala vam dragi prijatelji! 241 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad SRCANI E - UČITELJ UZ COVID19 Marija Žigart Srednja škola za ugostiteljstvo i turizam Maribor 242 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Covid 19 i proglašena pandemija odveli su nas u novu eru. U Sloveniji se to dogodilo 16. ožujka 2020. Toga dana bili smo primorani voditi učenje na daljinu. Sve je to utjecalo na nagli razvoj e-učenja i razvoj e-kompetencija nastavnika, kao i uporabu raznih elektroničkih uredaja i alata. Ljudi su več neko vrijeme izbjegavali inovacije, tako da nismo bili dovoljno vješti u korištenju te tehnologije i uvodenju iste u nastavu prije epidemije. Medutim, u vrlo kratkom vremenu naučili smo koristiti mnoge aplikacije i internetske alate koji su nam omogučili provodenje učenja na daljinu, konsolidaciju znanja, testiranje i posljednje, ali ne najmanje bitno, vrednovanje. Ključne riječi: nastava, primjena, provjera znanja, matematika, fizika 243 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Tijekom pandemije, mi učitelji našli smo se u izazovnoj ulozi. Poučavanje od danas na sutra prebacili smo na Internet. U školi neki od nas več nekoliko godina koriste virtualne učionice Moodle, koje nisu u potpunosti zaživjele. I sama sam ih koristila samo povremeno, kao mjesto za pohranu korisnih materijala i radnih lističa. Nisam iskoristila sve mogučnosti koje je nudila virtualna učionica. Svejedno moja prva misao je bila da ču poučavati uz pomoč virtualnih učionica. Zasigurno nismo očekivali da če rad na daljinu trajati toliko dugo i da če biti potrebno obraditi nove sadržaje, utvrdivati ih, provjeravati i na kraju ocjenjivati. Medutim, kako učitelji neprestano uče i proširuju svoje znanje o korištenju tehnologije, uspjeli smo u svemu tome. 2. TEŠKO RAZDOBLJE TIJEKOM PANDEMIJE Predajem na Srednjoj školi za ugostiteljstvo i turizam u Mariboru. U školi provodimo tri različita programa, i to: a) srednje stručno obrazovanje, usmjerenja gastronomski hotelijer. Učenik stječe profesiju kuhara ili konobara i traje 3 godine; b) strukovno i tehničko obrazovanje, usmjerenja gastronomski tehničar i traje 2 godine kao nadogradnja trogodišnjeg programa, i c) srednje stručno obrazovanje, usmjerenja gastronomski i turistički tehničar, koje traje 4 godine. Učenici koji upisuju kod nas uglavnom imaju slaba predzanja iz matematike i fizike. Veliki dio djece takoder ima raznih poteškoča u učenju. Djeca s poteškočama u učenju nisu se osobito bavila radom na daljini. Ubrzo sam shvatila da je živa komunikacija izmedu učitelja i učenika vrlo važna. Učenici mog razreda naučili su me da koristim aplikaciju Zoom več s 13. Ožujkom 2020., buduči da smo imali prvi sat nastave na daljinu. Prvih 14 dana koristila sam samo virtualnu učionicu Moodle. Buduči da večina učenika više nije bila upisana u virtualnu učionicu ili je zaboravila svoje lozinke, bilo je potrebno ponovno upisati učenike u virtualnu učionicu i naučiti ih kako se koristiti alatima virtualne učionice. U tu svrhu pripremila sam slikovne upute za rad i podijelila ih s učenicima online i u zatvorenim skupinama na FB-u. 244 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.1. PREDAVANJE NA DALJINU U virtualnu učionicu unijela sam upute za rad u tjednu kao što je prikazano na slici 1. Bile su dovoljno detaljne, ali kratke i jasne. Učenicima sam objasnila što je predmet, koje ciljeve učenja postižemo i koji je bio njihov tjedni zadatak. Dala sam poveznice do e-materijala (obično iz e-udžbenika) te video objašnjenja materijala. Veci dio sadržaja učenici su mogli obraditi sami, ali ih je bilo malo. V učbeniku, str. 1G7 -108, najdete snov: KVADRATNA FUNKCIJA Rešene naloge oddajte v XOOITIME učilnico, v easistentu. Slika 1. Upute u virtualnoj učionici za 2. godinu učenja-tema Kvadratna funkcija Na web stranici https://eucbeniki.sio.si/ možete pogledati neke slovenske e-udžbenike pogodne za nastavu u osnovnim i srednjim školama. Za strukovne škole, medutim, gradivo je potrebno prilagoditi. Obično sam pripremala provjere u stvarnom vremenu i poveznice na kvizove provjere znanja, odlaganje radnog lista i odredila rok za podnošenje domačih zadaca u virtualnu učionicu. Učenici su morali uredivati bilješke, rješavati zadatke, slikati se i slati dokaze u virtualnu učionicu. Provjerila sam njihov predani rad i tjedno davala povratne informacije učenicima i razrednicima. Počela sam koristiti aplikaciju Zoom i uživo provodio nastavne sate fizike i matematike. Fizičari imaju 2 sata tjedno prema nastavnom planu, imali smo najmanje 1 sat tjedno uživo. Prema nastavnom planu i programu, matematičari imaju 3 sata tjedno, od čega smo imali 2 sata tjedno uživo. Objašnjavajuči nove sadržaje, pripremila sam Powerpoint prezentacije kako bih olakšala razumijevanje i uredivanje bilješki, uglavnom zbog djece s poteškočama u učenju. Koristila sam ih za tumačenje uživo i stalno ih ažurirala. U Zoom aplikaciji možete snimiti predavanje u stvarnom vremenu ili unaprijed. To se pokazalo vrlo korisnim za one učenike koji nisu bili na videokonferencijama i lekcijama uživo zbog nepristupačnosti kučnog računala ili problema s mrežom. Medutim, kasnije su učenici mogli vidjeti objašnjenje stvari. Učenik četvrte godine, predsjednik razreda, bio je pravi majstor vršnjačke podrške u vrijeme Korone. Snimio je predavanja i objavio ih u zatvorenoj grupi 4.c razreda. 245 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. Primjeri takvog učenja na daljinu mogu se vidjeti u interpretaciji sadržaja Varijacije (https://www.facebook.com/mages.rene/videos/2919991974734564/) i vjerojatnosti (https://www.facebook.com/mages.rene/) videozapisi / 2950491068351321 /), o kojima se razgovaralo tijekom učenja na daljinu. Takoder sam ovaj materijal proslijedio internetskoj učionici, odakle su ih ponovo mogli pregledati i koristiti. Objašnjenje sam podržao relevantnim videozapisima s interneta i e-materijala za učenje, vježbama ... Za svoje aktivnosti i daljinski rad koristio sam mnoge kanale i aplikacije, uključujuči zanimljivu i korisnu aplikaciju Padlet (https://padlet.com/). Uz pomoč aplikacije Padlet proslavili smo Dan planeta Zemlje - 22. travnja na satovima fizike. Primjer toga možete pronači na: https://padlet.com/minka_zigart/brqqjfv0vk4d. 2.2. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE Utvrdivanje i provjeru znanja sam izvodila korištenjem kvizova. U tu svrhu naučila sam koristiti kviz aplikacije: Socrative, Kahoot, Quizizz i kviz u Moodle-ovoj virtualnoj učionici. Zbog neprestanog širenja učenja na daljinu, ubrzo mi je postalo jasno da če trebati provesti ocjenjivanje na udaljenost. To je bio novi izazov i za učenike i za nastavnike i za cijelu državu. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta izdalo je smjernice, a Zavod Republike Slovenije za obrazovanje pripremio je upute za testiranje i ocjenjivanje znanja u gimnazijskim, srednjoškolskim i nižim strukovnim programima tijekom obrazovanja na daljinu. Ove su nam upute omogučile procjenu znanja na drugačiji način nego što smo predvidali godišnjim kurikulumom (npr. Pismeno i usmeno ocjenjivanje može se zamijeniti kvizovima, govornim nastupima, može se ocjenjivati putem videokonferencija...). Više detalja možete pronači na donjoj poveznici: https://www.acs.si/wp-content/uploads/2020/04/Navodila preverjanje-in-ocenjevanje SS.pdf Tako smo se u školi ujedinili unutar stručnih aktiva i složili se da čemo znanje ocjenjivati i kvizovima, govornim nastupima i usmenim ispitivanjem putem Zoom konferencija. Buduči da sam utvrdivala i testirala znanje učenika kvizovima, odlučila sam zamijeniti pismeni test s ocjenjivanjem znanja putem kvizova. Isprobala sam različite kvizove. Več prije sam u nastavi nekoliko puta koristila kviz Kahoot. Primjer kviza iz fizike o radu i energiji možete pronači na: https://create.kahoot.it/details/fc9bc39b-8d41 -426b-adb1 -d7eed1854ec8 . Provjeravanje i ocjenjivanje znanja iz fizike na temu Temperature, izvela sam pomoču Socrative kviza (https://b.socrative.com/login/teacher/ ). Možete ga lako isprobati na: https://b.socrative.com/login/student/ , gdje je naziv sobe (ROOMNAME): MZIGART. Quizizz (https://quizizz.com/) kao alat, pokazao se kao najprikladniji kviz za nastavu fizike i matematike. U ovoj aplikaciji pripremila sam najviše kvizova za 246 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. provjeru i ocjenjivanje znanja iz matematike i fizike. Mnogi su kvizovi spremni i otvoreni, što nam omogučava da ih iskoristimo za utvrdivanje znanja. Možete pripremiti vlastite kvizove i pomoču njih ocijeniti pojedinog učenika. Pruža nam povratne informacije o ispravnosti ili neispravnosti svakog zadatka za svakog pojedinca. Primjer kviza, na temu Kvadratna funkcija i jednadžba, koji sam pripremila za ocjenjivanje, (slika 2), možete isprobati na poveznici https://quizizz.com/admin/quiz/5ecabefba2103d001bc004e0/kvadratna-funkcija-in-ena%C4%8Dba. Quizizz omogučava pisanje matematičkih simbola, simbola formule, umetanje slika i video zapisa. Nudi nekoliko oblika pitanja. Vrlo je koristan za ocjenjivanje, jer kviz možete aktivirati kada budete s učenicima uživo, npr. putem Zoom-a dodijelite im ulazni kod i započnite ocjenjivanje. Svako pitanje može biti ograničeno vremenom. Iznimno je lak za korištenje i analiziranje rezultata. Loša strana ovog kviza je ta što zahtijeva registraciju korisnika. Moje iskustvo dobivanja ocjena s kvizovima je pozitivno. Učenici vole rješavati kvizove i na taj način uče. Svjesna sam mogučnosti prepisivanja posebno ako je kviz pripremljen radi ocjenjivanja. Kako bih to spriječila, barem dijelom, zatražila sam da se zadaci rješavaju na komadu papira i da se postupci rješavanja zadataka fotografiraju i pošalju mi odmah po završetku kviza. Slika 2. Quizizz - kviz na temu Kvadratna funkcija i jednadžba Tako se dogodilo da učenik nije mogao uči u aplikaciju Quizziz kako bi riješio kviz. Tome učeniku sam pripremila isti kviz u PDF formatu, koji možete pripremiti u ovoj aplikaciji pritiskom tipke za ispis. Proslijedila sam ga učeniku e-poštom. Tako je mogao sudjelovati provjeri znanja na ovaj način. Kviz je riješen u isto vrijeme kada isu i svi ostali bili na liniji. Na kraju je fotografirao rješenja i odmah ih poslao natrag. To je učenik s poteškočom koji ima produženo vrijeme pisanja. 247 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. ZAKLJUČAK Tijekom tog vremena koristili smo dosta različitih aplikacija koje su omogucile meni i učenicima da budemo u kontaktu, čak i ako smo bili daleko jedno od drugoga. Tako smo uspješno završili ovu školsku godinu. Ne znamo što ce nam donijeti jesen ako se ponovno nademo na distanci, no obecava nam se korištenje Teems i drugih novih alata. Točno je da neke sadržaje učenja nismo u potpunosti proradili. Usredotočili smo se samo na minimalne standarde znanja. Takoder je istina da su učenici kod nas naučili koristiti mnogo različitih alata, aplikacija i dodataka, što kod klasičnog načina rada ne bi bilo moguce. Taj cilj slijedimo i u nastavnom planu i programu našeg školskog sustava. Do sada smo ga možda imali premalo. Smatram da ovo znanje vrijedi jednako toliko ili možda čak i više od sadržaja propisanog nastavnim planom i programom. Kroz razdoblje učenja na daljinu i neprestanog prilagodavanja situacijama koje nastaju, zaključujem da učitelji ostaju vječni učenici samo ako smo iskreni učitelji. Svaki je izazov prilika za napredak ako znamo da je problem zaista izazov da budemo još bolji učitelji. Tako smo uspješno prevladali izazove učenja na daljinu. 4. LITERATURA [1.] I učbeniki. [online]. Dostupno na: https://eucbeniki.sio.si/ (3.8.2020.) [2.] Kahoot. [online]. Dostupno na: https://kahoot.com/schools-u/ (3.8.2020.) [3.] Mageš.R. Variacije. [online]. Dostupno na: [4.] https://www.facebook.com/mages.rene/videos/2919991974734564/ (3.8.2020.) [5.] Mageš.R. Verjetnost. [online]. Dostupno na: https://www.facebook.com/mages.rene/videos/2950491068351321/ (3.8.2020.) [6.] Padlet. [online]. Dostupno na: https://padlet.com/ (3.8.2020.) [7.] Quizizz. [online]. Dostupno na: https://quizizz.com/admin (3.8.2020.) [8.] Socrative. [online]. Dostupno na: https://www.socrative.com/ (3.8.2020.) [9.] Zavod Republike Slovenije za šolstvo: Navodila za preverjanje in ocenjevanje znanja. [online]. Dostupno na: https://www.acs.si/wp-content/uploads/2020/04/Navodila preverjanje-in-ocenjevanje SS.pdf (3.8.2020.) 248 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad JAVNA SVIJEST O JEZIČNIM POREMECAJIMA Tjaša Čamernik OŠ Ivana Cankarja Ljutomer 249 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak U ovom članku opisujem jezične poremečaje, specifične jezične poremečaje i probleme iz područja neujednačene terminologije i dijagnostičkih kriterija za definiranje specifičnih jezičnih poremečaja. Neujednačena terminologija i nejednaki dijagnostički kriteriji štetno utječu na područje kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, kao i na svijest javnosti o jezičnim poremečajima. Razina svijesti roditelja posebno je važna, jer ima značajan utjecaj na pravovremeno upučivanje djeteta logopedu što zauzvrat utječe na bolji ishod terapije. Smatram da je ključno poboljšati javno informiranje, jer se samo na taj način može poboljšati polje prevencije i pravodobnog reagiranja roditelja. Ključne riječi: jezični poremečaji, specifični jezični poremečaji, javna svijest 250 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Jezični poremecaj je poremecaj u razumijevanju i / ili upotrebi govornog, pismenog ili drugog simboličkog sustava (npr. znakovni jezik). Poremecaj može uključivati oblik, sadržaj i / ili upotrebu jezika [i]. U stručnoj literaturi često susrecemo različite izraze koji označavaju jezične poremecaje. Za jezične poremecaje koji nisu uvjetovani poznatim neurološkim, percepcijskim, kognitivnim ili emocionalnim deficitom, u svijetu se etablirao pojam specifični jezični poremecaj, a koriste se i različiti sinonimi: poremecaj govornoga jezika, razvojna disfazija, specifično kašnjenje u jezičnom razvoju i specifični jezični deficit [12]. Upotreba različitih termina jedan je od čimbenika koji utječu na djetetov pristup uslugama logopedske terapije i javnu svijest o jezičnim poremecajima [3]. Javna svijest je izuzetno važna, jer izravno utječe na prepoznavanje jezičnih poremecaja, pravovremeno upucivanje logopedu, na ishod terapije, pristup uslugama logopedske terapije tw na odnos prema osobama s poremecajima govora i jezika [2i]. 2. POREMECAJ! JEZIKA Bishop i sur. [7] definiraju jezične poremecaje kao trajne jezične probleme koji utječu na sposobnosti djeteta u svakodnevnom životu i na akademskom području. Grobler [10] ističe da se u dobi od 4 do 5 godina mogu razlikovati dvije grupe jezičnih problema koji se razlikuju po etiologiji i karakteristikama. Kad je riječ o zaostajanju jezika, iz poznatih razloga, govor se javlja kasnije, a vremenski odmak jezičnog razvoja je pritom tipičan. Kada govorimo o specifičnom jezičnom poremecaju, misli se na odsutnost poznatih uzroka, dok je tijek usvajanja jezika specifičan. Autori Ljubešic [15] i Žerdin [22] ističu slično, rekavši da neka djeca imaju sporiji razvoj ili sporije usvajanje jezika, medutim, razvoj se odvija u tipičnom slijedu. Kod neke djece pojavljuje se potpuno drugačije usvajanja jezika. 2.1. SPECIFICNI JEZIČNI POREMECAJ! Izraz specifični jezični poremecaj odnosi se na jezični poremecaj nepoznatog uzroka i odnosi se na djecu čija se jezična vještina značajno razlikuju prema kronološkoj dobi i neverbalnim sposobnostima. Bilo koja razina jezika može se poremetiti [8]. Bishop [3] kaže da djeca sa specifičnim jezičnim poremecajem imaju značajne poteškoce u usvajanju govora i jezika, kao i tipičan razvoj u svim ostalim područjima. U njemu su sažete najčešce karakteristike djece sa specifičnim jezičnim poremecajem: djeca govore kasnije, imaju artikulacijske poremecaje, koriste pojednostavljene gramatičke strukture, imaju manje ekspresivan i receptivni rječnik, slabo verbalno kratkotrajno pamcenje i poteškoce u razumijevanju složenih jezičnih struktura kada sugovornik govori vrlo brzo. Specifični jezični poremecaj se takoder manifestira kao problem u područjima razumijevanja vremenskih i prostornih pojmova, razumijevanja i korištenja pasivnih rečenica, prenesenih značenja, 251 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. razumijevanja humora, a neki imaju problema i sa socijalnim vještinama, jer specifični jezični poremečaj stvara teže povezivanje s vršnjacima [11]. 2.2. TERMINOLOGIJA I POVIJEST POIMANJA SPECIFIČNIH JEZIČNIH POREMECAJA Povijesno gledano, na imenovanje jezičnih poremečaja u odredenom razdoblju utjecalo je nekoliko čimbenika: uključivanje različitih disciplina (lingvistika, medicina, govorna terapija i psihologija) koje su imale različita teorijska polazišta, razvoj zdravstvenog i obrazovnog sustava te znanstveno-metodološki pristup jezičnom istraživanju jezičnih poremečaja. U samom početku terminologija se usredotočila uglavnom na djecu koja su imala probleme s jezičnim izražavanjem. Nakon 1900. godine pojavili su se izrazi koji su ukazivali na svijest da jezični poremečaji utječu ne samo na izražavanje nego i na razumijevanje. Godine 1981. počeo se koristiti izraz specifični jezični poremečaj [18]. Bishop [5] napominje da se u opisu specifičnih jezičnih poremečaja u različitim disciplinama koriste različiti izrazi, te stoga naglašava potrebu za objedinjavanjem terminologije. Smatra da javnost počinje pridavati manje važnosti fenomenu za koji se koristi toliko različitih izraza. Kao rezultat toga, postoji velika tendencija objedinjavanja terminologije u području jezičnih poremečaja, posebno u zemljama koje govore engleski jezik. U sklopu projekta CATALISE, koji je imao za cilj objedinjavanje terminologije i dijagnostičkih kriterija u području jezičnih poremečaja, odlučeno je zamijeniti pojam specifični jezični poremečaj terminom poremečaja u razvoju jezika (DLD), koji se odnosi na jezične poremečaje nepoznatog uzroka [7]. 2.3. DIJAGNOSTICIRANJE SPECIFIČNIH JEZIČNIH POREMECAJA U literaturi se pojavljuju različiti kriteriji za dijagnosticiranje odredenog jezičnog poremečaja, ali svima je zajedničko da uključuju značajno niske jezične vještine, neuskladenost verbalnih i neverbalnih vještina i kriterije isključenosti (genetski sindromi, gluhoča i nagluhost i socijalna deprivacija) [5], Bishop i sur. [6] ističu pitanje neujednačenih dijagnostičkih kriterija koji imaju štetan učinak na polje kliničke prakse i znanstvenih istraživanja. Vjeruju da se razlike izmedu korištenih kriterija pojavljuju i zbog različitih profesija uključenih u područje govornih i jezičnih poremečaja. Da bi se unificirali dijagnostički kriteriji, Bishop i sur. [6] proveli su prvi dio projekta CATALISE. Korištenjem dijagnostičkih kriterija, jezični poremečaji podijeljeni su u jezične poremečaje u razvoju (DLD) i jezične poremečaje povezane sa specifičnim biomedicinskim stanjem (jezični poremečaj povezan s x), poput: oštečenja mozga / neurodegenerativni poremečaji / genetski ili kromosomski poremečaji / senzorineuralni gubitak sluha / autistični poremečaji i mentalna retardacija. Prvo su utvrdili dva ključna kriterija za prepoznavanje jezičnih poremečaja: trajni jezični problemi koji djete ometaju u svakodnevnom životu i loša prognoziranje. Zaključili su da za dijagnosticiranje poremečaja u razvoju (DLD) treba uzeti u obzir sljedeče kriterije: jezični poremečaji ometaju djetetov svakodnevni život, a djetetovi su problemi vjerojatno (ili još uvijek nisu) riješeni do pete godine života te da problemi nisu povezani s poznatim biomedicinskim stanjima, kao što su: oštečenje mozga, neurodegenerativni poremečaji, genetski ili kromosomski poremečaji (npr. Downov 252 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. sindrom), senzorineuralni gubitak sluha, autistični poremečaji i poremečaji mentalnog razvoja. Oni ističu da specifični jezični poremečaj (DLD) može biti povezan s odredenim stanjima / bolestima koje ne sprečavaju dijagnozu specifičnog jezičnog poremečaja: ADHD, dispraksija, disleksija, poremečaji govora i poremečaji ponašanja i emocija. 3. VAŽNOST JAVNE SVIJESTI U PODRUČJU LOGOPEDIJE I SURDOPEDAGOGIJE Upotreba različitih termina i dijagnostičkih kriterija jedan je od čimbenika koji utječu na djetetov pristup uslugama logopedske terapije, javnu svijest, poznavanje jezičnih poremečaja [5], polje kliničke prakse i znanstvenih istraživanja [6]. Unatoč činjenici da su jezični poremečaji mnogo češči od autističnih poremečaja, pojam autizam ljudima je poznatiji, a istovremeno je učinjeno mnogo više istraživanja na području autističnih poremečaja nego na području specifičnih jezičnih poremečaja. Takoder, unatoč sličnoj učestalosti i težini poremečaja, dostupno je mnogo više publikacija o disleksiji i ADHD-u nego o specifičnom jezičnom poremečaju [4]. Autorica ističe da je uzrok najvjerojatnije u neujednačenoj terminologiji i dijagnostičkim kriterijima specifičnog jezičnog poremečaja, a Silverman i Brosco [19] vjeruju da je uzrok i u samoj struci, koju povezujemo s odredenim deficitom ili poremečajem. Stoga se više pažnje posvečuje poremečajima koje povezujemo s medicinom, nego poremečajima koje pretežito povezujemo s pedagoškom profesijom. Oni takoder ističu da je specifičan jezični poremečaj skriven ili manje uočljivi, a dječji problemi nisu uvijek očigledni. U istraživanju koje je provela američka udruga (ASHA), logopedi i audiolozi naveli su nedostatak svijesti javnosti o jezičnim poremečajima kao glavni razlog za kasno prepoznavanje jezičnih poremečaja kod djece (American Speech-Language-Hearing Association, 2013). Razina svijesti roditelja u javnosti je posebno važna, jer utječe na pravovremenu upučivanje djeteta logopedu, što zauzvrat utječe na ishod terapije [20] Mahmoud i sur. [16] ističu da slaba svijest javnosti utječe na slabiji pristup uslugama logopedske službe, jer često osobe kojima je potrebna logopedska terapija ne znaju gdje potražiti pomoč zbog nedostatka znanja o struci. Bolja svijest javnosti takoder utječe na pozitivan stav i manje diskriminiranje ljudi s poremečajima govora i jezika [21]. 253 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3.1. ISTRAŽIVANJE NA PODRUCJU JAVNE SVIJESTI Provedeno je nekoliko istraživanja koja su proučavala javnu svijest i znanje o govornoj terapiji i pojedinim poremečajima govora i jezika. Večina autora smatra da je svijest javnosti o tom problemu nezadovoljavajuča. Mahmoud i sur. [16] istraživali su svijest javnosti i znanje govorne terapije u Jordanu. Usredotočili su se na poznavanje logopedske profesije i na pojedine poremečaje govora i jezika. Ustanovili su da je svijest javnosti i poznavanje logopedske terapije u puno gorem stanju nego što bi bilo poželjno. Iimura i sur. [13] istražili su svijest i znanje javnosti o mucanju u Japanu i otkrili da je ono ograničeno. Otkrili su da je 55,8% ispitanika več čulo za mucanje ili su upoznali nekoga tko je mucao, ali večina njih nije imala odgovarajuče osnovno znanje o mucanju. U medunarodnom istraživanju [9] gdje je tema ankete bila javna svijest o afaziji, 37,1% ljudi je več čulo za afaziju, a samo 9,2% ljudi imalo je osnovno znanje o afaziji. Rezultati su pokazali da je razina svijesti javnosti vrlo niska. U sklopu medunarodnog projekta koji istražuje javnu svijest o jezičnim poremečajima, istraživanje je provedeno i u Hrvatskoj [l4]. Rezultati su pokazali da je razina svijesti javnosti upitna. Više od polovice ispitanika več je čulo za jezične poremečaje, a večina nema dovoljno znanja o njima. Nasuprot tome, autori provedenog istraživanja o osviještenosti javnosti o logopedskoj terapiji i profesiji logopedske terapije u Egiptu i Maleziji [18]; [21] smatraju da je svijest javnosti vrlo visoka. 4. ZAKLJUCAK Područje terminologije i dijagnostičkih kriterija na području cjelovite logopedije i surdopedagogije od izuzetne je važnosti. Visoka svijest javnosti utječe na bolji pristup uslugama logopedske terapije, uspješniju prevenciju i bržu identifikaciju jezičnih poremečaja te na pravovremenu govornu terapiju. Vjerujem da je na temelju rezultata istraživanja osviještenosti javnosti potrebno podiči svijest javnosti o profesiji logopeda i surdopedagogije (u kojim institucijama djeluju, koje usluge nude, kako stupiti u kontakt s logopedom / surdopedagogom itd. ...). Takoder je potrebno podiči svijest javnosti o pojedinim poremečajima govora i jezika i njihovim osobinama, kao i o svim dobnim skupinama s kojima rade logopedi i surdopedagozi. Javna svijest se može odvijati putem različitih kanala; putem medija (televizija, radio), plakata, brošura, javnih predavanja i kampanja. Preventivni testovi u vrtičima, školama i raznim institucijama takoder su izuzetno važni za poboljšanje javne svijesti. U obrazovnim ustanovama imalo bi smisla pripremiti različite radionice i obuke za roditelje, učitelje i sve stručnjake koji su često u kontaktu s poremečajima govora i jezika. Timski rad izmedu različitih stručnjaka takoder je izuzetno važan jer omogučuje odgovarajuče informiranje osoba kojima je potrebna pomoč logopeda i surdopedagoga pomoč. 254 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. LITERATURA [1.] American Speech-Language-Hearing Association. (2013). At a glance: Public lacks critical awareness of early detection. The ASHA Leader, 18(7), 21 -21. https://leader.pubs.asha.org/doi/10.1044/leader.AAG.18072013.21 [2.] American Speech-Language-Hearing Association. URL: https://www.asha.org/policy/RP1993-00208/ (16.5.2019.) [3.] Bishop, D. V. M. (2006). What causes specific language impairment in children? Current directions in psychological science, 15(5), 217-221. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2582396/?fbclid=IwAR1ERqEQ iHiPIQ5uvm67zAq6FwmOg4T 4pbLfU0I5i8U64izJu3QoTasU-k [4.] Bishop, D. V. M. (2010). Which neurodevelopmental disorders get researched and why? PLOS ONE, 5(11). https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0015112 [5.] Bishop, D. V. M. (2014). Ten questions about terminology for children with unexplained language problems. International Journal of Language and Communication Disorders, 49 (4), 381-415. https://www.researchgate.net/publication/264938035 Ten questions about t erminology for children with unexplained language problems [6.] Bishop, D. V. M., Snowling, M. J., Thompson, P. A., Greenhalgh, T. in CATALISE Consortium. (2016). CATALISE: a multinational and multidisciplinary Delphi Consensus Study. Identifying language impairments in children. PLOS ONE, 11(7). https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0158753 [7.] Bishop, D. V. M., Snowling, M. J., Thompson, P. A., Greenhalgh, T. in CATALISE-2 Consortium. (2017). Phase 2 of CATALISE: a multinational and multidisciplinary Delphi Consensus Study of problems with language development: Terminology. The Journal of Child Psychology and Psychiatry, 58(10), 1068-1080. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jcpp.12721 [8.] Blaži, D. (1997). Obilježja posebnih jezičnih teškoca. V I. Rodic (ur.), Jezične teškoce školske djece: Oblici, uzroci, posljedice, otklanjanje (str. 97-104). Školske novine. [9.] Code, C., Papathanasiou, I., Rubio, S. L., de la Paz Cabana, M., Villanueva, M. M., Haaland-Johansen, L., Prizl Jakovac, T., Leko, A., Žemva, N., Patterson, R., Berry, R., Rochon, E., Leonard, C. in Robert, A. (2016). Research report: International patterns of the public awareness of aphasia. 255 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. International Journal of Language and Communication Disorders, 51 (3), 276-284. https://www.researchgate.net/publication/284806514 International patterns o f the public awareness of aphasia [10.] Grobler, M. (2002). Otroci s specifično govorno-jezikovno motnjo. V N. Končnik Goršič in M. Kavkler (ur.), Specifične učne težave otrok in mladostnikov (str. 121-134). Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. [11.] Grobler, M. (2006). Specifična jezikovna motnja. V I. Andolšek, N. Končnik Goršič in Ž. Brišar Slana (ur.), Mozaik našega delovanja : zbornik prispevkov ob 50-letnici Svetovalnega centra za otroke, mladostnike in starše Ljubljana : [50 let : 1955-2005] (str. 272-281). Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. [12.] Grobler, M. (2010). Odkrivanje specifičnih primanjkljajev na področju jezika s tehniko ponavljanja stavkov. V I. Andolšek in M. Hudoklin (ur.), Izzivi in pasti otroštva in adolescence (str. 164-174). Svetovalni center za otroke, mladostnike in starše. [13.] limura, D., Yada, Y., Imaizumi, K., Takeuchi, T., Miyawaki, M. in Van Borsel, J. (2018). Public awareness and knowledge of stuttering in Japan. Journal of communication disorders, 72. https://www-sciencedirect-com.nukweb.nuk.uni-lj.si/science/article/pii/S0021992417300473 [14.] Kuvač Kraljevič, J. in Matic, A. (2019). Public awareness of developmental language disorders in Croatia. Neobjavljeno delo. [15.] Ljubešič, M. (1997). Razvojni jezični poremečaji i problemi njihova odredenja. V I. Rodič (ur.), Jezične teškoce školske djece: Oblici, uzroci, posljedice, otklanjanje (str. 11-16). Školske novine. [16.] Mahmoud, H., Aljazi, A. in Alkhamra, R. (2014). A study of public awareness of speech-language pathology in Amman. College student journal, 48(3), 495-510. https://www.researchgate.net/publication/272351900 A Study of Public Aware ness of Speech-Language Pathology in Amman [17.] Mostafa, E. in El-Rabie Ahmed, M. (2018). Public awareness of delayed language development in Upper Egypt. The Egyptian Journal of Otolaryngology, 34(1), 94-102. http://ejo.eg.net/article.asp?issn=1012-5574;year=2018;volume=34;issue=1 ;spage=94;epage=102;aulast=Mostafa 256 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. [18.] Reilly, S., Tomblin, B., Law, J., McKean, C., Mensah, F. K., Morgan, A., Goldfeld, S., Nicholson, J. M. in Wake, M. (2014). Specific langauge impairment: a convenient label for whom? International journal of language and communication disorders, 49(4), 416-451. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4303922/ [19.] Silverman, C. in Brosco, J. P. (2007). Understanding autism: Parents and pediatricians in historical perspective. Archives of pediatrics and adolescent medicine, 161(4), 392-398. https://iamanetwork.com/journals/jamapediatrics/fullarticle/570026 [20.] Vameghi, R., Bakthiari, M., Shirinbayan, P., Hatamizadeh in N., Biglarian, A. (2015). Delayed referral in children with speech and language disorders for rehabilitation services. Iranian Rehabilitation Journal, 13(1), 16-20.https://pdfs.semanticscholar.org/2cd4/6d4daedbb49ece333f49545b0eb25 2907ca4.pdf [21.] Ying Chu, S., Ping Tang, K., McConnell, G., Mohd Rasdi, H. F. in Yuen, M. C. (2019). Public perspectives on communication disorders and profession of speech-language pathology. Speech, language and hearing, 22(3), 172-182. https://www.researchgate.net/publication/331088005 Speech Language and H earing Public perspectives on communication disorders and profession of s peech- language pathology View supplementary material Public perspectives on co mmunication disorders and pr [22.] Žerdin, T. (2003). Motnje v razvoju jezika, branja in pisanja. Svetovalni center za otroke, mladostnice in starše in društvo Bravo. 257 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad SKOLA SUMMERHILL Dragica Kosi Osnovna škola Hajdina 258 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Škola Summerhill osnovana je 1921. godine, a zaživjela je 1930. godine u Engleskoj, pod vodstvom Alexandera Sutherlanda Neilla. Postala je poznata uglavnom zbog autonomije djece. Cilj je bio razviti djetetovu holističku osobnost od djetinjstva do puberteta i tretirati ga kao individuu. Djeca trebaju biti aktivno i neovisno motivirana za školsko učenje. Djeci se ništa ne nameče, samo se na njihov zahtjev pomaže postizanje željenog cilja ili znanja. Summerhillova glavna ideja zapravo škola po mjeri djeteta, a ne dijete po mjeri škole. Djeci je dana sloboda da se igraju na neodredeno vrijeme, oni sami odlučuju hoče li ili neče iči na predavanja, što obuči, što raditi tijekom dana... Sloboda njihovog izbora podržana je odobravanjem. Oni takoder uče prepoznati zakone djelujuči neovisno, postavljajuči životna pravila te djelovati i živjeti po zakonima koje donose. I učenici i nastavnici slijede ista pravila. Summerhill je stoga samoupravna škola u kojoj djeca pokazuju zdrav odnos prema sebi i drugima. Prema različitim analizama, školski uspjeh je bio prosječan. Glavni cilj i suština Summerhillovog obrazovnog sustava bio je razviti djetetovu snažnu mentalnu ravnotežu koja če im omogučiti da uživaju u životu i sreča je na prvom mjestu. Ključne riječi: Summerhill, alternativni obrazovni koncept, obrazovanje, samoupravljanje, samoinicijativa. 259 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Možete li zamisliti školu u kojoj se učenici mogu igrati koliko žele? U kojoj nije obavezno ici na nastavu? U kojoj mogu sami odrediti pravila i kazne? Oči svakog djeteta blistale bi kad bi čuli da postoji škola o kojoj su mogli samo sanjati. Ta se škola zove Summerhill i osnovana je u vrijeme kada su prava djece bila manje cijenjena nego danas. Vladali su stari načini odgoja, autoritarni, koji se takoder mogu nazvati tvrdim odgojem ili odgojem u obliku kažnjavanja. Summerhill je s druge strane, djeci ponudio upravo suprotno. Djeca su sama odlučivala kako ce rasporediti nastavu tijekom dana. Nije bilo pritiska za usvajanjem ideja odraslih koji odrastaju, mada društvo to očekuje i od pojedinca [7]. Djeca u ovoj školi biraju izmedu učenja i igre. Nitko ih ne prisiljava ili kritizira u njhovim odlukama. Uz ovaj alternativni način poučavanja u Summerhill školi, otvorila su mi se dva pitanja. Stječu li djeca dovoljno znanja i vještina kroz školu da bi se mogla suočiti s problemima u životu? Imaju li dovoljno motivacije i želje za učenjem te postizanjem željene razine znanja? 2. ŠKOLA SUMMERHILL Summerhill škola je internat osnovan pod pokroviteljstvom A. S. Neilla. Osnovao ga je 1921. godine, a poznata je postala 1930. godine. U svom razmišljanju odupirao se psihološkim polazištima. Prvo je uključio djecu koja su imala problema u školi, a potom nekoliko godina kasnije promijenio princip i uključio djecu koja su „normalna" [1]. Koncept škole temelji se prije svega na slobodi djece, jer oni odabiru izmedu učenja i igre. Cilj škole je da djeca koriste djetinjstvo kako bi stvorili osobnu snagu i bili što samoinicijativniji. U početku je školu pohadalo 40-50 učenika, a taj se broj tijekom godina povecavao ili smanjivao. U siječnju 2006. školu je pohadalo 80 učenika, a tri godine kasnije (2009.) 71 učenik. Djeca su različitih nacionalnosti i dolaze iz različitih zemalja, poput Njemačke, Francuske, Španjolske, Nizozemske, Švicarske, Izraela, Amerike, Koreje, Japana, ... . Nema tipičnih roditelja koji bi dijete poslali u ovu školu, svi su roditelji obrazovani, neki čak dolaze iz ove škole, a drugi su drugdje pohadali osnovnu školu. Roditelji upisuju dijete jer vjeruju u Neillovu psihologiju. Uprava škole nastoji učiniti školu pristupačnom za sve roditelje [7]. Škola traje cijeli dan. Djeca se brinu o sebi, odijevajuci se prema vlastitoj slobodnoj volji jer ih nitko ne kontrolira, progoni ili kritizira. Djeca različite dobi dolaze u školu, neki roditelji upisuju djecu s pet godina, neki djeca prelaze kasnije iz drugih škola u Summerhill. Djeca su podijeljena u tri dobne skupine, prva uključuje djecu od 5-7 godina, druga od 8-10 godina i treca od 10-16 godina. Oni su uključeni u lekcije po dobnim skupinama i rasporedeni su u sobama [1]. 260 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.1.OSNIVAC SKOLE: ALEXANDER SUTERLAND NEILL Alexander Sutherland Neill roden je u Forfaru u Škotskoj. Bio je sin tamošnjeg učitelja. U mladosti nije bio baš vezan za svog oca, koji je bio strog prema njemu. Obitelj je bila mišljenja da on nije u mogucnosti nastaviti školovanje, pa je počeo raditi u dobi od četrnaest godina. Kasnije se počeo zanimati za nastavničko zanimanje i upisao se na Sveučilište u Edinburgu. Kada je završio školu, neko je vrijeme predavao kao učitelj-praktičar, a onda je osnovao i vodio školu u Hellerauu. Po povratku u Englesku nastavio je vodstvo svoje Summerhill škole. U školi je pokušao bez ugnjetavanja realizirati sve svoje ideje i ideje o novom načinu učenja [6]. S istomišljenikom Haroldom Hartom objavio je knjigu Summerhill - radikalni pristup djetinjstvu, koja je postigla veliki uspjeh. Uskoro je objavljen i u drugim zemljama. Umro je 23. rujna 1973., a njegova supruga preuzela je vodenje škole. Sada ga vodi njegova kcerka Zoe Readhead, koja takoder živi i predaje na imanju [5]. 2.2. OSNOVE PEDAGOSKOG KONCEPTA Osnivač škole imao je vlastiti pogled na učenje. Naglasio je da je životni cilj pronači sreču u onome što radite. Kritizirao je način poučavanja koji djeci točno odreduje kako stvari funkcioniraju, a do tih zaključaka djeca ne dolaze sama. Prema njegovom mišljenju, takav način dijetetu uskračuje radost koju je mogao iskusiti kad sam nešto istraži ili još gore na neki način impliciraju da mu je uvijek potrebna nečija pomoč [5]. On pridaje veliku važnost igri. Tvrdi da se djeca trebaju najprije igrati, a zatim kad shvate da žele nešto naučiti, sama pristupaju lekciji. Obrazovanje se temelji na obrazovnom konceptu koji čvrsto vjeruje u djecu. Svako se dijete rodi s velikim potencijalom i voli život. Stoga je cilj življenaj i učenja pronači sreču i radost u vlastitom radu. Važno je da u obrazovanju i rješavanju problema budu uključene emocije i razum. Svako je dijete takoder jedinstveno pa mu se škola treba prilagoditi. Neill je vjerovao da problematična djeca ne postoje, problematičnim ih čine roditelji i društvo. Dopuštao je djeci život i slobodu te im omogučio obrazovanje bez straha i prisile [1]. Nastava se temelji na povjerenju i djetetovoj motivaciji za učenje. Vjeruje djetetu jer vjeruje u njegove odluke i vodi ga na pravi put svojom osobnošču i pedagoškim erosom. Na taj način postiže da dijete razvija svoje prirodne sposobnosti, oslobada se i ne podreduje se drugima. On veliku važnost pridaje emocijama, jer su one, po njegovom mišljenju, važnije od intelektualnog razvoja [7]. Neill vjeruje da djecu pokreče snažan instinkt za samoodržanjem. To ih usmjerava zadovoljenju mnogih potreba. Taj proces odrasli prekidaju moralnim učenjima ili ograničenjima u vidu pravila i normi. Djeca u školi žive potpuno slobodno sve dok ne ugrožavaju druge. Zajedno, čak postavljaju pravila i ne osječaju vanjsku obrazovnu prisilu. Prekomjerna disciplina, 261 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. kažnjavanje, prema Neillu, razvija strah i mržnju. To zauzvrat ometa normalan mentalni razvoj djeteta. Postajuci neovisan, on prekida vezu s roditeljima i suočava se sa svijetom kao pojedinac. Suština takve škole je stvoriti ljude koji nisu materijalisti, ali postižu istinske vrijednosti koje im učinkovito onemogucavaju da postanu „vodeni, gladni skupljači" [1]. 2.3. ZAPOSLENI U ŠKOLI SUMMERHILL „Učitelj u Summerhillu prije svega je čovjek koji se treba brinuti o učenicima i njihovoj dobrobiti, čovjek koji obrazuje i nadahnjuje, upoznaje učenika sa svime, tretira ga kao pojedinca i potiče ga na individualnost. " [2]. Svaki nastavnik koji se odluči za nastavu u Summerhill školi može se brzo naviknuti na drugačiju školsku psihologiju. Prema Neillu, učitelj treba biti vrlo kreativan jer treba motivirati djecu tako što postanu spremni odustati od igre i pristupiti predavanju. Udžbenici su najmanje važan dio školskog sustava za Neilla. Sve što dijete treba znati je čitanje, pisanje i aritmetika. Dijete preuzima kontrolu nad vlastitim životom. Kvalitetni učitelji u Summerhillu trebaju ispunjavati sljedece uvjete: o Imati smisao za humor; o ne brine ih vlastito dostojanstvo; o ne pobuduju strah; o nisu moralisti: o vjeruju djetetu. Učitelje je nekad angažirao Neill, ali danas taj zadatak ima njegova kci, ravnateljica škole. Trenutno škola redovno zapošljava osam učitelja za prvi razred, ti učitelji podučavaju djecu od 6 do 10 godina, a podučavaju i drugi razred koji uključuje djecu u dobi od 10-16 godina. Školsko osoblje uključuje i nastavnike koji rade skraceno radno vrijeme koji podučavaju japanski, kineski i glazbu. Školsko osoblje takoder uključuje čistačice, kuhare,... [3]. 2.4 OPREMLJENOST ŠKOLE SUMMERHILL Pored nekoliko dobro opremljenih učionica, Summerhill škola ima vlastiti bazen, teniski teren, igralište, mjesto za rolanje, kazalište, glazbene učionice i računalnu sobu. Učenici takoder jednom u tjednu idu u kino. Ova škola nudi djetetu brojne mogucnosti, ali na svakom je pojedincu kako ce to najbolje iskoristiti. Dijete mora biti dovoljno motivirano i odlučno da odabere svoje "obrazovanje". U školi učenici nemaju procjene znanja, ali mogu položiti ispit na kraju škole, što im omogucava 262 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. da nastave s daljnjim školovanjem. Jedna od odluka učenika je i kada ce napustiti školu. Oni se najčešce odlučuju kada napune 17 godin no neki odlaze ranije, a drugi pak ostaju dodatnu godinu. Zoe je u knjizi rekla da djetetu preporučuje da ode kasnije, jer stječe dragocjeno iskustvo s dodatnom godinom koja ce mu pomoci u rješavanju problema kasnije u životu. Osoblje škole Summerhill smatra da su njihova djeca bolje pripremljena za vanjski svijet od svojih vršnjaka, jer vec od rane dobi donose vlastite odluke o tome kako i na koji način ce provoditi svoje obrazovanje [3]. 2.5. TIJEK RADNOG DANA U ŠKOLI Dan započinje doručkom, koji se u blagovaonici priprema u 8:15 i traje pola sata. Kuhari u školi paze da djeca jedu zdravu hranu spremajuci obroke s puno svježeg povrca i izbjegavaju pripremu hrane koja sadrži puno škroba. Pažljivi su i pri odabiru kruha, uvijek postoji kruh koji sadrži sjemenke pšenice. Svaki obrok na Summerhillu ima dva jelovnika, tako da djeca mogu birati što ce jesti. A. S. Neill je naglasio da je zdravlje koje uživaju u školi usmjereno prema slobodi, svježem zraku i naravno dobroj i zdravoj hrani. Nakon doručka djeca imaju vremena posložiti i pospremiti krevete, iako nitko ne pregledava njihove sobe. Nastava za učenike koji je odluče pohadati započinje u 9:30 i traje do 13:00. Raspored predavanja vrijedi samo za nastavnike. Popodne je rezervirano za igru na Summerhillu. Učenici crtaju, pišu, sviraju, puštaju glazbu. U 16.00 sati djeci se poslužuje čaj, nakon čega slijedi sažetak predavanja, neformalni razgovor, gdje se učenici i učitelji dogovaraju o dodatnom satu. Djeca i učitelji u školi imaju jednako "ja". Sastanci se održavaju svake subote navečer. Najvažnija je činjenica da svaki učenik i učitelj imaju jednak glas. Ponekad se dogodi da se učitelji suzdrže od glasa. To se dogada kada učenik unaprijed prizna grešku učitelju i tada bi njegova odluka imala drugačiju težinu. Na taj se način čuva ideja da je učitelj uvijek na strani pojedinca. Prvo odaberu "predsjednika" sastanka, svaki tjedan sastanke vodi drugi učenik. Tim činom pokazuje se ravnopravnost izmedu djece, nitko od njih nema povlastice, ne uzimaju nikoga drugoga, svi su jednaki, bez obzira na status ili nacionalnost. Predsjednik ima težak zadatak pred sobom jer mora održavati red medu svojim vršnjacima. Na sastanku razgovaraju o raznim stvarima, razgovaraju o životnim problemima, ustroju škole, promjeni pravila i kažnjavanju pojedinca. Kazne za kršenje pravila obično su zabrana odlaska u kino ili otkazani mjesečni džeparac. Oni ce birati najprikladniju kaznu glasanjem. Prijedloge za tijek kažnjavanja može podnijeti bilo koji od prisutnih. Na kraju, oni daju "glasove". Neill vjeruje da tjedni opci skupovi vrijede mnogo više od tjednog rasporeda. Medu ostalim prednostima, djeca uče javno govoriti [4]. 263 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Tijekom tjedna djeca mogu dovršiti raspored pohadajuči sljedeče predmete: o prirodoslovno matematička grupa predmeta (biologija, fizika, kemija, matematika); o jezici (engleski, njemački, španjolski, francuski, japanski, kineski); o tehnički odgoj (dizajn drva); o dramski kružook; o umjetnost (crtanje, fotografija); o sport (tenis, stolni tenis, nogomet, odbojka, košarka, plivanje); o glazba (glazbena produkcija, pjevanje, sviranje violine, bubnjeva, saksofona, klavira i gitare) [4]. 2.6. ODGOJNO PARTNERSTVO S RODITELJIMA S. Beričnik, T. Devjak i M. Plestenjak (2013) vjeruju da je filozofija Summerhill škole potaknuti djecu da žive vlastiti život i donose vlastite odluka. Moje je mišljenje da su ta djeca samostalnija i lakše se integriraju u društvo. Djeca praktički žive u školi i nemaju puno kontakta s roditeljima. Roditelji imaju ograničen broj posjeta tijekom cijele godine. Prema Neillu, za roditelje je važno da nemaju velika očekivanja, jer postoji mogučnost da njihovo dijete nikada neče odlučiti pohadati školu [1]. Roditelji vrlo malo znaju o školovanju svog djeteta, jer im škola ne daje podatke o tome koje predmete učenik pohada. Ravnateljica ima puno veza s roditeljima, njezine želje temelje se na suradnji izmedu njih i škole. Mnogi roditelji zbunjeni su idejom da osoblje i nastavnici škole nemaju više moči nad njihovom djecom, zabrinuti su zbog činjenice da je dijete premlado da odlučuje o vlastitom životu. Neki roditelji djetetu nameču vlastito mišljenje. Čineči to krše pravila škole, iako ne žele da se djetetu dogodi ništa loše.[3]. 264 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. ZAKLJUCAK Ako je Summerhill škola u kojoj roditelji nemaju utjecaja, onda je u našem školstvu malo drugačije. Roditelji i učitelji imaju zajednički cilj. Oboje teže prema zadovoljstvu, sreči, neovisnosti i uspjehu djece te prema uspješnom rješavanju svakodnevnih izazova. Takoder želimo da djeca izrastu u odgovorne i emocionalno inteligentne osobe. Mnogi roditelji, vjerujuči čine najbolje za svoje dijete ne dozvoljavaju djetetu da samo poleti vlastitim krilima. Umjesto njih obavljaju njihove školske obaveze, nose im školske torbe do navršene osme godine života i čekaju ih ispred ulaza u školu, unatoč organiziranom javnom prijevozu. Mislim da su učenici koji pohadaju Summerhill školu mnogo emocionalno zreliji i odgovorniji u odnosu na školsku populaciju u našim osnovnim školama. Sama filozofija Summerhill škole prikladnija je i za učenike s posebnim potrebama i učenike koji imaju umjerene i teške oblike teškoča u učenju. Misiju učitelja u osnovnoj školi vidim u poticanju učenika na usvajanje znanja i važnost tog znanja, vodenju učenika do znanja osiguravajuči pritom da učenici uče na zabavan način uključujuči fizičku aktivnost, usmjeravajuči ih da uče razmišljati na kreativan način. Jačanjem kritičkog mišljenja i kreativnosti započet čemo mijenjati često negativan stav prema stvarima koje nama kao društvu još uvijek nedostaju. Kada učimo učenike kreativnosti, ne postoji prepreka koju ne možemo svladati kao odrasli. Najljepša nagrada za učitelja je kada se ti bivši učenici kao odrasli, zahvaljuju za svo ohrabrenje, tople riječi i ostaju im u sječanju kao cijenjen i dobri učitelji. 4. LITERATURA [1] Beričnik, S., Devjak, T. in Plestenjak, M. (2013). Alternativni vzgojni koncepti. [2] Devjak, T. (2007). Pravila in vzgojno delovanje šole. [3] Neill Readhead, Z. (2006). Summerhill and A.S.Neill. [4] Neill S., A. (1988). Slobodna deca Summerhilla. [5] Summerhill. URL: http://www.summerhillschool.co.uk/asneill.php (2004) [6] Summerhill. URL: http://www.summerhillschool.co.uk (2004) [7] Wikipedia. URL: https://sl.wikipedia.org/wiki/Summerhill (16. 01. 2017) 265 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad UPORABA USMENE POVIJESTI U NASTAVI ZA DEVETE RAZREDE Maja Grbec Švajncer, uni. dipl. soc. In prof. zgodovine OŠ 8 talcev, Logatec 266 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Proteklo stolječe obilježila su dva svjetska rata, a atomska je bomba sudbinski naštetila razvoju čovječanstva. Sudbinu svijeta oblikovali su Hitler, Staljin i ostale vode. Sve je to, medutim, nešto udaljeno, nama strano. Naša stvarnost bili su naši ljudi, rodeni u 20. stolječu. I bake i djedovi učenika bili su dijelom povijesti. To su bili ljudi s imenom i prezimenom, a ipak, o njihovim životima ne znamo ništa. Upravo zbog gore navedenih činjenica, metoda usmene povijesti počela se u prošlom stolječu sve više koristiti u historiografiji. lako su „mali ljudi" u prošlosti često bili zanemarivani, danas valja razgovarati i o njima. To su ljudi koji su živjeli prije nas i stvorili nas. Radi njih smo takvi kakvi jesmo i sve oko nas je takvo kakvo je. Zato sam se odlučila da se, uz nastavu, učenici upoznaju i sa životnim pričama svojih djedova i baka te da ih potom pokušaju smjestiti u širi povijesni okvir, na makrorazinu. Obrasci razmišljanja unutar obitelji prenose se s generacije na generaciju. Primarna socijalizacija uvelike utječe na razvoj pojedinca. Tako se, kroz priče starijih, prikazuje i pogled učenika na sve što se dogadalo tijekom 20. stolječa. Ključne riječi: usmeno svjedočenje, mikropovijest, usmena povijest, intervju, studija sječanja 267 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Korištenje suvremenih nastavnih metoda i pristupa u obrazovanju, gdje su i sami učenici uključeni u proces učenja, je od velike važnosti. U trečem tisučlječu proces učenja usredotočen je na učenike, a ne na učitelje, dok je zadača učitelja motivirati učenike na sudjelovanje u tom procesu. Učenici moraju razumjeti temu, sami moraju tražiti rješenja problema, steči nova saznanja i otkriti što je istina. U osnovnoj školi učenici još nisu dovoljno zreli da bi sami pronalazili rješenja, iako medu njima ima pojedinaca koji se izdvajaju iz prosjeka. Večina učenika još nije sposobna za unutarnju motivaciju koja bi ih dovela do aktivnije uloge u procesu učenja. Mi učitelji nastojimo upotrebljavati što modernije oblike podučavanja u našem radu s učenicima. Nekada bi, tijekom nastave, samo navodili pojedine povijesne činjenice, dok danas pokušavamo uvesti više samoaktivnosti od strane učenika. Aktivno sudjelovanje mladih veoma je važno na svim razinama podučavanja. Radi se o njihovom pogledu na svijet i njihovoj percepciji prošlosti. Ključno je, pritom, pitanje kako uključiti učenike, na koji način im približiti te teme, učiniti ih zanimljivijim i potaknuti ih da sami o njima promišljaju. Kao odgovor na ovo pitanje donesena je odluka o uvodenju novih pristupa u nastavi povijesti. Prije svega, riječ je o uvodenju mikropovijesti kao nečega što bi povijest trebalo približiti učenicima na način da takvo što prihvate kao svoje. Dodatnu dopunu daje posjet lokalnom muzeju, gdje prošlost postaje „opipljivija" i lakše razumljiva. Tamo če se susresti s predmetima o kojima če čuti od starijih. Radi se o skupu didaktičkih metoda koje ne ostaju pri učenju gradiva nego naglašavaju aktivno prihvačanje učenika. Posebno je to moguče u nastavi iz povijesti, jer imamo mogučnost izravno se s njome upoznati. U prvom redu, to su živi svjedoci koji mogu puno toga reči o prošlim vremenima. Uz to, i vanjske institucije (kao svjedoci) igraju važnu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu. Znanje stečeno na školskim satovima nadograduje se i produbljuje jer je iskustveno učenje važan dio procesa učenja. Tumačenje svjedoka u obliku priče koja uključuje osobno iskustvo predstavlja dobar primjer oživljavanja povijesti. Pomoču toga, pa i pomoču predmeta izloženih u muzeju, dolazi do ostvarivanja 268 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. ciljeva učenja izvan školskih prostorija. Stoga je za nastavu povijesti veoma važno da škola suraduje s vanjskim institucijama i osobama, jer na taj način učenici razvijaju vještine pronalaženja i prikupljanja novih informacija [8]. Tijekom takvog rada učenici se uče i vještinama kritičkog razmišljanja. Uče se procjenjivati izvore. Oni su raznoliki - pisani, materijalni, usmeni, audio-vizualni i apstraktni. Mnogo informacija prenosi se usmeno. Iz toga proizlazi mikropovijest kao sastavni dio nastavnih sati povijesti. 2. USMENA POVIJEST - MIKROPOVIJEST „U našem osnovnoškolskom prostoru usmena je povijest nedovoljno zastupljena. Njeno uključivanje u plan i program nastave te u rad u razredu i izvan njega bilo bi od velike koristi učenicima kako u razvoju odredenih vještina i sposobnosti, tako i na području razumijevanja, analiziranja i vrednovanja povijesnih dogadaja. Naposlijetku, ali jednako važna, jest i aktivna uključenost učenika u istraživanje prošlosti - kroz primarne izvore i njima pridružene svjedoke od neprocjenjive važnosti. U nastavku je prikazan alternativni pristup projektnom radu u području usmene povijesti kojega nastavnik povijesti može upotrijebiti u radu s učenicima, navedeni su prijedlozi na koji način uključiti učenike u projekte te kako ih podučiti pravilnom pristupu pri korištenju usmenih izvora, kako razumjeti, analizirati i interpretirati ono što je izrečeno" [3, str.447]. Več drevni autori bili su posvečeni prikupljanju priča i njihova je poruka bila jasna. Čovjek ne može dvaput zakoračiti u istu rijeku, u čemu se krije odgovor na pitanje zbog čega on želi upoznati prošlost svojih bližih i daljnjih predaka. Kao da postoji težnja na vračanju izvorima, iako zna da voda neumoljivo teče. Cilj mojeg izlaganja je ukazati na važnost usmenih svjedočenja pojedinaca i ta svjedočanstva uključiti u nastavu povijesti. Nastavni plan povijesti od 6. do 9. razreda devetogodišnje osnovne škole ne svrstava izrijekom područje usmene povijesti medu ciljeve koji učenici moraju savladati [8]. Stoga zanemaruje činjenicu kako je usmena povijest, s tehnikama 269 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. koje učenici trebaju znati, uporabiva na svim razinama obrazovanja. Takoder je važna i zbog svoje interdisciplinarne orijentacije, jer omogučava istraživanje i uključivanje drugih predmetnih područja. Usmeni povijesni izvori su oni povijesni izvori koji usmenom predajom pridonose očuvanju povijesti. To je vidljivo prvenstveno iz priča roditelja ili baka i djedova, iz bajki, mitova i legendi. Usmena povijest, usmena predaja tj. pripovijed važan je izvor pomoču kojeg otkrivamo, istražujemo te dublje tumačimo povijest. Možemo je opisati i kao sustavno prikupljanje priča preživjelih svjedoka vremena koje su, bez obzira na rasnu, socijalnu, političku ili vjersku pripadnost svjedoka, ključni element u sastavljanju povijesti i kao takve moramo ih pažljivo zaštititi od izumiranja [6]. „I upravo zbog svih gore navedenih činjenica, na prijelazu iz 1970-ih u 1980-te medu talijanskim se povjesničarima dogodio „skandal" što se mikropovijesti tiče, kojeg je pokrenula skupina mladih autora. Ti su se povjesničari s makrorazine preusmjerili na mikrorazinu" [4]. 3. UPORABA USMENE POVIJESTI U ŠKOLI Usmena povijest ima zadatak prikazati videnje svjedoka. To su izražene misli, osječaji i svjedočanstva koje nadopunjuju fotografije, pisma, dnevnici i slično. Prikupljena svjedočanstva valja analizirati i smjestiti u točan povijesni kontekst. Dobar istraživač tj. anketar mora poznavati područje ispitivanja te u pripremi intervjua unaprijed, na komadu papira, pripremiti odredena pitanja. Dužan je postaviti okvir pitanja i tema koje trebaju biti u prvom planu, ukoliko se sugovornik udalji od planirane tematike. Priče i svjedočanstva ljudi koji su preživjeli odredene dogadaje trebalo bi uključiti u osnovnoškolski rad. Usmeno pripovijedanje približava povijest učenicima i kroz takva je sječanja i svjedočanstva lakše obradivati prošle dogadaje. Učenik može postavljati pitanja po vlastitom nahodenju, a preporučuje se sastaviti posebnu kategoriju pitanja koja se odnose na poglavlje ili dogadaje koji nas zanimaju i o kojima čemo pitati svjedoka [1]. 270 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Slika 1: Logatec (vlasništvo Ratni muzej Logatec) Za učenike, povijest su njihovi djedovi i bake i njihovi životi koje žele upoznati. O njima znaju veoma malo ili ništa, iako su njihovi preci bili ljudi sa svojim licem, imenom i prezimenom. Usmjerenost na proučavanje njihovih života u historiografiji dovela je do razvoja mikropovijesti, kako se naziva ova studija. Kod ove vrste povijesti i uz metode koje uz nju dolaze, predmet proučavanja postali su „mali/obični ljudi", oni na koje historiografija prethodno nije obračala pozornost. Ti su ljudi jednostavno bili zanemareni, kao da je to samo po sebi razumljivo. Danas je, medutim, neosporno kako su i oni dio povijesti i zato se u povijesti, kao osnovnoškolskim predmetom, obračamo upravo njima. To su ljudi koji su živjeli prije nas i stvorili nas. Oni nas čine takvima kakvima jesmo, a sve oko nas je takvo kakvo jest. Kako su se oni nastavljali na svoje pretke, tako se i mi nastavljamo na njih. To je bila misao vodilja radi koje je, u nastavi povijesti u OŠ 8 talcev u Logatcu, došlo do projekta putem kojega učenici upoznaju životne priče svojih baka i djedova. Sljedeči je korak njihovo smještanje u odgovarajuči povijesni okvir na makro razini. Obrasci razmišljanja unutar obitelji prenose se s generacije na generaciju i primarna socijalizacija uvelike utječe na razvoj pojedinca. Kroz priče baka i djedova prikazan je i pogled učenika na dogadanja tijekom 20. stolječa. Upoznavanje s domačom prošlošču svake godine zaključuje posjet lokalnom muzeju. Taj je muzej poseban iz razloga što ovdje učenici nisu samo pasivni primatelji informacija, več je obilazak osmišljen na način da i oni sami postanu dijelom dogadanja. Iako je u muzejima, u pravilu, sve ono pod staklom 271 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. nepristupačno, ovdje postoji nekoliko antikviteta namijenjenih upravo tome da ih učenici uzmu u ruku, opipaju i s njima se upoznaju. 4. USMENA POVIJEST I PROJEKTNI RAD U 9. RAZREDU Istraživanje, koje bi trebalo predstavljati odredene zajedničke karakteristike odredenog razdoblja i ljudi na nekom polju, zahtijeva vlastiti uzorak, dakle tipične predstavnike svih karakterističnih skupina cjeline u odgovarajucem numeričkom redoslijedu. Potrebno je, prvo, identificirati sve društvene i ostale skupine, odrediti ih u odnosu na cjelinu, a zatim u skladu s tom podjelom pronaci predstavnike pojedinih ciljanih skupina. Kod svih je potrebno koristiti istu metodologiju i, naravno, očekivati da ce dobiveni odgovori biti ispravni kako bi, nakon temeljite analize, bilo moguce doci do rezultata. Prva je odredivanje i odabir ispitanika. Time su se bavili učenici devetog razreda, ali nažalost (ili možda na srecu) nije bilo odabranih pojedinaca jer se ovaj projekt temelji na različitim polazištima. Slijedom toga, krug ispitanika bio je definiran pomocu jednog potpuno drugačijeg i prilično neobičnog kriterija. Nije se radilo ni o kakvim odabranim pojedincima, niti je bilo moguce znati hoce li uopce biti tipični ili blizu tipičnog profila adolescenta rodenog u 60-im godinama prošlog stoljeca. Učenici su zapravo intervjuirali svoje bake i djedove. Pritom, bilo je potpuno nevažno tko su ti bake i djedovi bili, otkud su bili, što i kako su radili i jesu li uopce tipični primjeri svoje generacije. Pored baka i djedova, učenici su obavili intervjue i sa drugim starijim ljudima koji su željeli sudjelovati u projektu. Osobne su uspomene uvijek nešto vrlo intimno. Poslovica kaže kako mladost ima očekivanja, a starost - sjecanja. Prema tome, sjecanja su najvrjednije što stariji imaju. Medutim, na prvi pogled se čini kako se poneki s njima pretjerano razbacuju i dijele ih svima koji su ih voljni saslušati, ali to je zaista tako samo na prvi pogled. Jedan dio sjecanja dostupan je svima i svakome, ali ni približno ne sva. Vecina ih je, u pravilu, duboko zakopana, ljubomorno čuvana i potpuno nedostupna. Neka zato što su isključivo osobna, a neka iz straha od moguceg pogrešnog tumačenja, pogotovo ako su njihovi vlasnici ikada učinili nešto loše ili u 272 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 3/ broj 4/ 2020. nečemu takvom sudjelovali, neovisno o tome je li to loše prema opcim društvenim kriterijima ili samo prema njihovim osobnim moralnim normama. Slika 2: Žetva sijena (vlasništvo Ratnog muzeja Logatec) Velika prednost našeg istraživanja je ta što su ga provodili unuci ciljane generacije. Ako je majci i ocu ponekad teško otvoriti se svome djetetu, odnos s unucima je nešto sasvim drugo. Tako mladi, predstavljaju, na neki način, nastavak njihovih vlastitih života i u odnosu s njima ne osjecaju onakvu odgovornost i opterecenje kakvo postoji izmedu roditelja i djece. Unuci, stoga, mogu pitati i ono što kcer ili sin ne bi mogli. Dakle, unatoč tome što odabrani uzorak generacije zapravo i nije uzorak u pravom smislu te riječi, iz priča baka i djedova njihovi unuci zaista puno mogu saznati o odredenom razdoblju. Kada su učenici svoja istraživanja donijeli u razred, vidjeli smo kako je zadatak uspješno izvršila polovica učenika. Prikupljena su 34 intervjua. Od tih 34, 19 ih dolazi iz seljačkih obitelji, 5 iz zanatskih, 5 iz obitelji radničke klase, 2 iz rudarskih obitelji, jedan iz željezničarske, jedan iz službeničke te jedan iz obitelji doktora znanosti. Na nastavi smo ih, potom, analizirali i o njima razgovarali te isticali kako nam je uvijek potrebna velika doza kritičnosti. Egzistencijalistički pogled na svijet poseban naglasak stavlja na percepciju nekog dogadaja. Pojednostavljeno rečeno, to bi značilo kako oko čovjeka nije ono što zapravo jest, vec samo ono što on sam opaža. Odgovori na pitanja naših ispitanika jasna su potvrda ove pretpostavke. Oni govore samo o 273 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. svojim osobnim sječanjima, nastalim radi svakoga od njih ponaosob te sačuvanim samo iz njihovih osobnih razloga. Baš zato, objektivne povijesne, društvene ili slične činjenice nisu odlučivale o tome što če pojedinac tijekom života nositi u sebi i u svojim sječanjima. One su bile samo okvir njegovih osobnih zbivanja i zadržao ih je samo onoliko koliko je bilo potrebno radi njega samoga ili ih je u potpunosti zanemario. Jednako tako, ne trebamo sve što je zapisano u sječanjima uzimati kao povijesnu istinu, pa i iz aspekta važnosti pojedinog dogadaja u sječanju pojedinca. Postoje dijelovi života i dogadaji za koje on jednostavno ne želi znati, ne želi prihvatiti, izbrisao ih je, gurnuo u podsvijest ili marginalizirao. Uzmimo za primjer slučaj mlade žene koja opisuje svoju mladost i u potpunosti prešučuje kako je tada dobila i nezakonito dijete. To priznaje tek na samom kraju, u odgovoru na neko drugo pitanje i vezano za nešto posve drugo, bez objašnjenja kada ga je dobila i s kim je zatrudnjela. Slika 3: Vojni novaci (vlasništvo Ratnog muzeja Logatec) 274 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. ZAKLJUCAK Subjektivnost osobnog pamčenja ogleda se posebice u procjenama i kriterijima. Objektivnost je ionako vrlo relativan pojam, pa osobna sječanja gotovo i da ne obračaju pozornost na njegove zakone. Ono što je osoba sačuvala i što je spremna prenijeti drugima to če učiniti radi sebe i svojih osobnih stavova i razloga. Previše bi, medutim, bilo pokušati definirati što je od tih stavova urodeno, koliki udio u tome ima čovjekova osobnost, razina obrazovanja, odgoj, utjecaj roditelja, okoline, crkve i drugog.[2] Navedena zabrinutost zbog pouzdanosti ili nepouzdanosti sječanja što se stvarnih dogadaja tiče, bitna je, naravno, samo u kontekstu stvaranja što objektivnije povijesne slike vremena i ljudi. Naš projekt nije historiografski niti je to ikad bila namjera. Uzorak je, za takvo što, premalen, temeljitost različitih intervjua previše varira, a nikada i nije bio cilj doči do nečega što bi bila objektivna povijesna činjenica. Osobna sječanja uopče nisu namijenjena oblikovanju neke „objektivne" slike vremena i dogadaja. I što je u tom primjeru uopče objektivnost, kad nam osobna sječanja najbolje govore kako je sve samo stvar subjektivnog dojma pojedinca. U objektivnost možemo ubrajati vrijeme i mjesto dogadaja, broj sudionika i još mnogo toga, ali ljudi ipak različito doživljavaju neku neospornu stvarnost. Ono što je nekome vruče, drugome je ugodno toplo i ta vrlo jednostavna usporedba najbolje pokazuje čovjekov stav prema „objektivnosti" oko sebe. 275 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 6. LITERATURA: [1.] Caunce, S.(1994). Oral History and the local historian. London and New York: Longman [2.] Klavora, M.(2012) Intervju in ustna zgodovina: Pričevanje ali pripoved?. Acta Histriae, št.20 [3.] Kukanja, M. )2016). Ustna Zgodovina v osnovni Šoli. Zgodovinski časopis Št.60 [4.] Levi, G. (1995). Nematerialna dediščina.Ljubljana. Marta Verginella. Spremna beseda, Od Crocejevih nečakov do mikrozgodovine. Studija humanitatis. ŠKUC. Filozofska fakulteta [5.] Program osnovna šola, Zgodovina. (2011). Učni načrt.Ljubljana: MŠŠ, ZRSŠ [6.] Ramšak, M. Razmišljanja, paberki in utrinki po 9. Mednarodni konferenci ustne zgodovine, IX International Oral History Conference „Communicating Experience", Goteborg, 13.-16.6.1996 [7.] Toplak, K. (2008). Arhivirana ustna zgodovina. Pomen , zbiranje in ohranjanje ustnih pričevanj za zgodovino migracij, Arhivi 31 [8.] Učni načrt, izbirni predmet zgodovina. (2008). Odkrivajmo preteklost mojega kraja.Ljubljana:MŠŠ,ZRSŠ 276 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad POTICAJI I PREPREKE NA PROFESIONALNOM PUTU SPECIJALNIH I REHABILITACIJSKIH PEDAGOGA Klavdija Šanca, univ. dipl. ped. in mag. prof. spec. in reh. ped. OŠ Glazija Celje, Slovenija 277 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Brz znanstveno-tehnološki razvoj i brojne društvene promjene šalju pedagoške radnike u školu, koja uključuje i specijalne pedagoge rehabilitacije (u daljnjem tekstu: SRP), uvijek pred novim izazovima i zahtjevima. Profesionalni razvoj im je nužno potreban. Kako če se to odvijati kod svakog pojedinca ovisi o raznim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. U ovom radu predstavljam rezultate istraživanja utjecaja različitih čimbenika na profesionalni razvoj SRP-a. Istraživanjem je obuhvačeno 11 SRP-a koji imaju više od 30 godina radnog staža. Podaci su dobiveni polustrukturiranim intervjuom. Zanimalo me koji čimbenici potiču, a koji ometaju profesionalni razvoj SRP-a. Rezultati istraživanja pokazuju da na profesionalni razvoj SRP-a najviše utječe daljnje obrazovanje, kvaliteta inicijalnog obrazovanja, čitanje stručne literature, motivacija za vlastitim profesionalnim razvojem, odluka za nastavničko zanimanje, motivacija i pozitivna klima te uredena(pozitivna) obiteljska / osobna situacija. Birokracija i uredivanje dokumentacije, neadekvatna ponuda obrazovanja i nedostatak vremena zbog uskladivanja obiteljskog / osobnog i poslovnog života čimbenici su koji najviše ometaju njihov profesionalni razvoj. Ključne riječi: završno razdoblje karijere, profesionalni razvoj, faktori profesionalnog razvoja, specijalni i rehabilitacijski pedagog. 278 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD Profesionalni razvoj prosvjetnog djelatnika postaje sve važniji u društvu znanja. Važno je kako za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja, tako i za poticanje nastavnika na cjeloživotno učenje, odgovornost, identitet i profesionalno zadovoljstvo [2]. Stoga profesionalni razvoj više nije izbor profesionalno angažiranih pojedinaca, več potreba svakog prosvjetnog djelatnika. Mnoge promjene na području osoba s posebnim potrebama postaju važan čimbenik u profesionalnom razvoju učitelja - posebno u pogledu specijalnih i rehabilitacijskih pedagoga (u daljnjem tekstu SRP). Zbog stalnih promjena, SRP-ovi se trebaju profesionalno razvijati, jer samo cjeloživotno učenje i briga za kontinuirani profesionalni razvoj osiguravaju kvalitetan i profesionalan rad [16]. 2. TEORIJSKA ISHODISTA 2.1. PROFESIONALNA ULOGA SPECIJALNOG I REHABILITACIJSKOG PEDAGOGA Etički kodeks za specijalne i rehabilitacijske pedagoge Slovenije [5] opisuje SRP-a kao stručnjaka koji u svim životnim razdobljima proučava, razvija i provodi rad na obrazovanju i ponovnom obrazovanju, kompenzaciji i rehabilitaciji osoba s posebnim potrebama. Glavni cilj njegovog rada je pomoči pojedincu da razvije potencijale te ga osposobiti za što kvalitetniji i samostalniji život, za ovladavanje i kompenzaciju vlastitih nedostataka, prepreka ili takozvanih poremečaja. 2.2. DEFINICIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA Postoje različite definicije profesionalnog razvoja nastavnika. Zelena knjiga o obrazovanju nastavnika u Europi [19] naglašava da je profesionalni razvoj nastavnika cjeloživotni proces, a njihovo obrazovanje je otvoren i dinamičan sustav koji je dio tekučeg procesa. M. Valenčič Zuljan [13, str. 138] definira taj proces kao "proces značajnog i cjeloživotnog iskustvenog učenja u kojem učenici i nastavnici razvijaju (osmišljavaju) svoje koncepte i mijenjaju svoju nastavnu praksu; to je proces koji uključuje nastavnikovu osobnu, profesionalnu i društvenu dimenziju te podrazumijeva nastavnikov napredak prema kritičkom, neovisnom, odgovornom odlučivanju i djelovanju. " Terhart [14] definira profesionalni razvoj u širem i užem smislu. U širem smislu, profesionalni razvoj započinje ulaskom u obrazovni proces, a završava umirovljenjem ili napuštanjem nastavničke profesije. U užem smislu, medutim, profesionalni se razvoj usredotočuje na kritična razdoblja koja utječu na pojedinca i koja zapravo vode profesionalnom razvoju i napredovanju. 279 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2.3. ČIMBENICI PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA Na profesionalni razvoj nastavnika utječu mnogi čimbenici. M. Javornik Krečič [8] dijeli ih na unutarnje, što uključuje nastavnikova vjerovanja, koncepte, subjektivne teorije i vanjske, gdje se postavljaju različiti oblici formalnog obrazovanja, osposobljavanja nastavnika, uvodenja inovacija, promjena u školskom sustavu i neformalnih utjecaja (školska klima, utjecaj roditelja, odluka o profesionalnom usmjerenju). U ovom radu ču se ograničiti na predstavljanje nekih vanjskih čimbenika profesionalnog razvoja nastavnika. Ulazak u profesiju Ulazak u profesiju vrijedno je razdoblje u nastavničkoj karijeri, jer dugoročno utječe na nastavnikov profesionalni razvoj, profesionalni učinak, zadovoljstvo poslom i duljinu njegove profesionalne karijere [17]. To je razdoblje u kojem učitelj mora steči sva znanja koja se od njega traže radom - kurikularna i druga specifična znanja (kurikulum, nastavni plan i program, nastavna pomagala, školski propisi itd.). Još složenije područje razvoja tijekom pripravničkog staža je stjecanje praktičnih znanja [11]. Mentorstvo Mentorstvo je čest oblik učenja strukovnog obrazovanja koji danas poprima nove dimenzije. U proces mentoriranja ne ulaze samo studenti odnosno pripravnici i mentori nego dva (ili više) stručnjaka koji si medusobno nude profesionalnu podršku u procesu učenja profesionalnih noviteta i na taj način doprinose implementaciji najboljih profesionalnih rješenja kroz proces vlastitog profesionalnog razvoja [16]. Daljnje obrazovanje Daljnje obrazovanje je cjeloživotno obrazovanje profesionalaca u obrazovanju, koje osim studijskih programa za obrazovanje pruža i mogucnost obnove, proširenja, produbljivanja znanja, upoznavanja s najnovijim dostignucima struke ili služi stjecanju pedagoškog i andragoškog obrazovanja. Ima dva cilja, a to su profesionalni razvoj i profesionalni i osobni rast profesionalaca. To takoder povečava kvalitetu i učinkovitost cjelokupnog obrazovnog sustava [3]. M. Valenčič Zuljan, Vogrinc, J., M. Cotič, Fošnarič, S. i C. Peklaj kažu da pedagoški radnici ne mogu steči sva znanja koja su im potrebna u karijeri tijekom studija ili stažiranja, 280 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. stoga trebaju svoje znanje dopunjavati i dogradivati. Daljnje obrazovanje je put koji omogučava da se pedagoški radnik razvije do razine stručnjaka [18]. Čitanje stručne literature T. Rupnik Vec kaže da čitanje stručne literature omogučava nastavniku razumijevanje vlastitih iskustava na poslu, imenovanje vlastitih iskustava te na taj način razvija svoju kritičku samorefleksiju, što je bitno za njegov profesionalni razvoj i rast [12]. Klima i školska kultura Razvoj nastavnika profesionalca ovisi o vodstva škole, školskom kulturom i atmosferom. Školska atmosfera i kultura mogu omogučiti ili ograničiti razvoj nastavnika, tako da se mora održavati pozitivna školska klima koja podržava pojedinačne promjene, napredak i rast [6]. Ravnatelj škole u tome igra važnu ulogu svojom potporom, poticanjem i prije svega svojom sposobnošču planiranja aktivnosti koje če promicati klimu suradnje [10]. Refleksija Riječ refleksija dolazi od latinskog izraza reflectere i znači odražavati, odraziti, prosudivati [15]. "To je proces iskustvenog učenja temeljen na vlastitoj praksi i spoznajama koje usmjeravaju nečije razmišljanje i djelovanje" [15, str. 41]. Ostali (neformalni) utjecaji Na razvoj nastavnika utječe i niz drugih čimbenika, poput utjecaja obitelji, trenutnih dogadaja u društvu i same odluke da postane nastnivkom itd. [8]. 281 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 3. METODOLOGIJA ISTRAZIVANJA 3.1. ISTRAŽIVACKO PITANJE Koje čimbenike profesionalnog razvoja posebno ističu pedagozi rehabilitacije kao važne za profesionalni razvoj? Što ih potiče i koči u njihovom profesionalnom razvoju? 3.2. ISTRAŽIVAČKA METODA Korišten je kvalitativni istraživački pristup i opisna metoda pedagoškog istraživanja. 3.3. ISTRAŽIVAČKI UZORAK Uzorak je neprobabilističiki. U kvalitativnom istraživanju sudjelovalo je jedanaest specijalnih i rehabilitacijskih pedagoga (izraz specijalni i rehabilitacijski pedagog koristim za označavanje specijalnih pedagoga, specijalnih edukatora i specijalnih pedagoga rehabilitacije). Obnašaju različite poslove, a jedan od njih vec je u mirovini. Svi imaju preko 30 godina radnog staža. 3.4. OPIS MJERNOG INSTRUMENTA Podatke iz ankete pribavila sam kroz nestandardizirani polustrukturirani intervju. Za njega sam formulirala pitanja na temelju teorije [1, 4, 9] i iskustva. 3.5. POSTUPAK PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA Sudjelovanje SRP-a bilo je dobrovoljno. Unaprijed sam poslala okvirna pitanja SRP-ima. Intervjui su snimljeni telefonom. Dva ispitanika željela su odgovoriti pismenim putem. Prikupljanje podataka obavljeno je u lipnju i srpnju 2019. Audio snimke intervjua sam pretipkala. Pregledala sam, uredila, usporedila i analizirala transkripte. Gore navedeni podaci ostali su nepromijenjeni. U analizi sam koristila samo onaj dio podataka koji se odnosio na istraživačka pitanja. 282 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. REZULTATI I INTERPRETACIJA Zanimalo me koji čimbenici SRP ističu kao važne za njihov profesionalni razvoj. Što ih potiče i koči u njihovom profesionalnom razvoju? Na skali od 5 bodova (1 - bez utjecaja, 2 - mali utjecaj, 3 - srednji utjecaj, 4 -značajan utjecaj, 5 - vrlo značajan utjecaj), pitala sam SRP koji sudjeluje u istraživanju u kojoj mjeri svaki faktor utječe na njihov profesionalni razvoj. SRP-ovi su ocjenjivali sljedeče čimbenike: kvaliteta inicijalnog obrazovanja, daljnje obrazovanje, pripravnički staž, stručni ispit i mentoriranje, obrazovanje u školi / ustanovi u kojoj su zaposleni, podržavajuča klima, motivacija za učenje, sudjelovanje u stručnim aktivima, hospitacije ravnatelja škole, kolegijalne hospitacije stručnih suradnika SRP-a, hospitiranje SRP-a na nastavi u razredu, spremnost nastavnika na suradnju sa SRP-om, promišljanje o vlastitom radu (samorefleksija), istraživanje, mentoriranje pripravnika, aktualna dogadanja u društvu, radno opterečenje, studijske grupe, nadzor, čitanje stručne literature, odluka za nastavničko zanimanje, uredene obiteljske / osobne situacije, ostalo. Medu važnim čimbenicima koji najviše utječu na njihov profesionalni razvoj, SRP ističu: daljnje obrazovanje, kvaliteta inicijalnog obrazovanja, čitanje stručne literature, motivacija za učenje, odluka za podučavanje, ohrabrujuča i pozitivna radna klima i uredena obiteljska / osobna situacija. Unutarnja motivacija je zapravo ono što najviše pokreče SRP u profesionalnom razvoju. Biti mentor pripravniku, promišljanje, istraživanje, nadzor, sudjelovanje u imovini, spremnost nastavnika za rad s CFP-om i opterečenje rada pripisuju se malo manjem utjecaju. Najmanji utjecaj pripisuju se promatranjima (kolegijalne hospitacije zaposlenika SRP-a, hospitacije ravnatelja, hospitacija SRP-a učiteljima), studijskim skupinama i trenutnim dogadajima u društvu. Čimbenici koji mogu ometati profesionalni razvoj SRP-ovi su ocjenjivali sljedeče čimbenike: plačeno obrazovanje, neadekvatno zapošljavanje, obrazovanje na njihovom području, nevoljkost ravnatelja za obrazovanjem zaposlenika, loši odnosi s kolegama, sukobi s roditeljima, nedostatak vremena za uskladivanje obiteljskog / osobnog i radnog života, nedostatak interne motivacije, birokracija i dokumentacija , drugo. Prema sudionicima SRP-a, čimbenici koji najviše ometaju njihov profesionalni razvoj jesu: birokracija i dokumentacija, neadekvatan skup obrazovanja za njihovo područje i nedostatak vremena zbog uskladivanja obiteljskog / osobnog i radnog života. 283 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 5. ZAKLJUCAK U ovom radu istražila sam čimbenike profesionalnog razvoja SRP-a u njihovom završnom razdoblju karijere. Čimbenici se mogu podijeliti na one čiji učinci potiču pojedinca da završi profesionalni put kao "vedar nastavnik" i čimbenike čiji učinci ometaju profesionalni razvoj i tako dovode do manje ugodnog karijernog puta [9]. Unutarnja motivacija, daljnje obrazovanje, kvaliteta inicijalnog obrazovanja, čitanje stručne literature, odabir nastavničke profesije, poticajna i pozitivna klima i uredena obiteljska situacija su čimbenici koji najviše potiču profesionalni razvoj SRP-a. Dok su birokracija i papirologija, neadekvatno pružanje obuke, nedostatak vremena za uskladivanje obiteljskog / osobnog i profesionalnog života najvece su prepreke profesionalnom razvoju SRP-a. Na temelju analize podataka i revidirane stručne literature, predlažem neke smjernice. Sudionici SRP u istraživanju ističu ohrabrujucu i pozitivnu klimu kao faktor koji značajno utječe na njihov profesionalni razvoj. Smatram da bi ravnateljstvo škole trebalo više raditi na povoljnoj klimi u obrazovnoj ustanovi. Jakopec napominje da ravnatelji ne daju dovoljno pohvala, ohrabrenja i priznanja zaposlenicima, naime da te informacije takoder imaju značajan utjecaj na zadovoljstvo radom nastavnika u osnovnim školama [7]. Čitanje stručne literature faktor je koji prema riječima sudionika SRP-a, takoder ima značajan utjecaj na njihov profesionalni razvoj. Bilo bi preporučljivo potaknuti čitanje stručne literature vec tijekom studija i nastaviti tijekom rada. Sudionici ističu daljnje obrazovanje kao važan čimbenik u profesionalnom razvoju, dok istovremeno navode neadekvatan skup obrazovanja za svoje područje kao faktor koji najviše koči njihov razvoj. Jedan SRP kaže da su nekada imali puno bolje i kvalitetnije obrazovanje. Na temelju rezultata istraživanja takoder bi se trebalo poboljšati uzajamno profesionalno učenje. Premalo se potiču kolegijalne hospitacije, hospitacije ravnatelja i hospitacije studijskim grupama. Birokracija i upravljanje dokumentacijom čimbenik je koji najviše koči profesionalni razvoj SRP-a, pa bi optimizacija birokratskih procesa bila vrlo poželjna. 284 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 6. LITERATURA [1] Csipo, J. (2017). Profesionalni razvoj in poklicno zadovoljstvo učiteljev in učiteljic (Magistrsko delo, Pedagoška fakulteta). Pridobljeno s http://pefprints.pef.uni-lj.si/4864/1/Jera Csipo - Magistrsko delo.pdf. [2] Čepič, R. in Kalin, J. (2019). Uvod. V J. Kalin in R. Čepič (ur.), Poklicni razvoj učiteljev: Ugled in transverzalne kompetence (str. 11-19). Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. [3] Devjak, A. in Polak, A. (2007). Nadaljnje izobraževanje in usposabljanje delavcev v vzgoji in izobraževanju. Ljubljana: Pedagoška fakulteta. [4] Dulc, T. (2017). Rezilientnost in profesionalni razvoj učiteljev razrednega pouka (Magistrsko delo, Pedagoška fakulteta). Pridobljeno s http://pefprints.pef. uni-lj.si/3591/. [5] Etični kodeks specialnih in rehabilitacijskih pedagogov Slovenije (marec 2009). Pridobljeno s https://www.drustvosrp.si/images/pdf/dokumenti/kodeks etike 2009.pdf. [6] Ivajnšič, A. in Ivanuš Grmek M. (2009). Stalno strokovno izpopolnjevanje učiteljev razrednega pouka. Revija za elementarno izobraževanje, 2(2/3), 105119. Pridobljeno s https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC- ZNA3K11 M/c535c0af-a735-456a-a472-e3ac0235623a/P DF. [7] Jakopec, F. (2007). Vplivi na vodenje in delovno zadovoljstvo zaposlenih v šoli. Radovljica: Didakta. [8] Javornik Krečič, M. (2008). Pomen učiteljevega profesionalnega razvoja za pouk. Ljubljana: i2. [9] Javrh, P. (2006). Razvoj kariere učiteljev in njihovo izobraževanje (Doktorska disertacija). Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Ljubljana. [10] Kiswarday, V. in Valenčič Zuljan, M. (2015). Paradigmatski premik sodobne šole od usmerjenosti v primanjkljaje k rezilientnosti. V T. Grušovnik (ur.), Obzorja 285 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. učenja: vzgojno-izobraževalne perspektive (str. 179-194). Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales. [11] Marentič Požarnik, B. (1987). Nova pota v izobraževanju učiteljev. Ljubljana: Državna založba Slovenije. [12] Rupnik Vec, T. (2006). Kritična samorefleksija - temelj profesionalnega razvoja in rasti. Socialna pedagogika, 10(4), 429-466. [13] Valenčič Zuljan, M. (1999). Kognitivni model poklicnega razvoja študentov razrednega pouka (Doktorska disertacija). Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Ljubljana. [14] Valenčič Zuljan, M. (2001). Modeli in načela učiteljevega profesionalnega razvoja. Sodobna pedagogika, 52(2), 122-141. [15] Valenčič Zuljan M. in Vogrinc J. (2007). Učiteljeva poklicna vloga in učiteljev profesionalni razvoj. V M. Valenčič Zuljan (ur.), Izzivi mentorstva: učbenik (str. 1343). Ljubljana: Pedagoška fakulteta. [16] Valenčič Zuljan, M., Vogrinc, J., Bizjak, C., Krištof, Z. in Kalin, J. (2007). Izzivi mentorstva: učbenik. Ljubljana: Pedagoška fakulteta. [17] Valenčič Zuljan, M., Vogrinc, J., Brank, M., Pohar, H., Krištof, Z. in Bizjak, C. (2007). Spodbujanje profesionalnega razvoja učiteljev pripravnikov: priročnik. Ljubljana: Pedagoška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ministrstvo za šolstvo in šport. [18] Valenčič Zuljan, M., Vogrinc, J., Cotič, M., Fošnarič, S. in Peklaj, C. (2011). Sistemski vidiki izobraževanja pedagoških delavcev. Ljubljana: Pedagoški inštitut. [19] Zelena knjiga o izobraževanju učiteljev v Evropi. (2001). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport. 286 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Stručni rad UTJECAJ PAŽLJIVOSTI NA GLAZBENU BAJKU - OD IDEJE DO IZVEDBE Katja Zupančič Krajnc, III. gimnazija Maribor, Slovenija 287 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Sažetak Za svakog učenika koji završi devet godina osnovne škole veliki je korak u životu kada mora odlučiti što če raditi i što uopče želi raditi u životu. To je slučaj i nakon završetka srednje škole, iako je učenik pohadao strukovnu školu, za koju se opredijelio za stjecanje profesije do kraja četiri godine; u našem slučaju govorimo o srednjoj obrazovnoj školi koja vam nakon uspješno položene stručne mature daje i profesiju, a to je pomočna učiteljica. Povezivanje vrtiča i predškolskog obrazovanja sa srednjim strukovnim obrazovanjem od ključnog je značenja za kvalitetu obrazovanja učenika, posebno na početku njegove karijere. Uključivanje elemenata pažljivosti vrlo je važno. Utjecaj pažljivosti i razumijevanja može dovesti do boljeg odnosa i povezanosti izmedu djeteta i odgojitelja. Koordinirana suradnja škole i vrtiča s jedne je strane uspješna motivacija za školski rad učenika, a s druge strane dobrodošla diverzifikacija svakodnevne vrtičke rutine. Glazbena bajka predstavlja jedan od ciljeva Kurikuluma u vrtičima. To je tema učenja koja se stvara u fazama - od ideje, preko interdisciplinarnog povezivanja nastavnika, samostalnog rada učenika, do stvarne primjene krajnjeg proizvoda - izvodenja u vrtiču. Kada nastavnici u stvaranje glazbene bajke uključe elemente pažljivosti i preuzmu ulogu mentora u procesu, a učenici su skupina koja uči dizajnira bajku s naglašenom poučnom notom, uspjeh ne može izostati. O kvaliteti obavljenog posla najbolje svjedoče reakcije mališana - naše ciljne publike. Ključne riječi: povezanost, suradnja, glazbena bajka, neovisnost, predstava. 288 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 1. UVOD U programu predškolskog odgoja na III. gimnazijai Maribor tradicionalno brine o uskoj suradnji s najbližim vrtičem i susjednom osnovnom školom, jer su djeca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta naša ključna publika. Suradujemo i s lokalnom zajednicom Koroška vrata. U mnogo godina poučavanja učenika u predškolskom programu utvrdila sam da bi učenicima trebalo hitno znatno veči udio lekcije, što uključuje radionice ručnih vještina i prijenos teorijskih znanja u praktične, korisne za izravan rad u vrtičima. Obrazovanje iz predmeta Kreativni izraz - instrument takoder je od ključne važnosti. Prije osam godina u školi smo, kao jednu od mogučnosti nakon dugogodišnje suradnje s Pedagoškim fakultetom u Mariboru, shvatili da bi bilo važno da naši studenti nauče osnove instrumenata koje če im trebati kao budučim odgajateljima za rad u vrtičima. Nalazi su doveli do provedbe. Na razini škole i u aktivnoj smo odlučili naučiti osnove klavira u prve dvije godine školovanja, u 3. godini se upoznaju sa osnovama gitare, a u 4. godini naizmjenično ponavljaju svaki instrument, klavir i gitaru pjesme Mira Voglara (bila sam mala i pasla sam Pussies????). Tijekom godina obnavljanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja, sa grupom učitelja iz različitih predmeta postupno i sustavno smo uvodili sljedeče sadržaje: • lutkarske predstave, • glazbene bajke, • pokretne igre, koreografija, • čitanje bajki naglas. Kroz četiri godine školovanja naši učenici sudjeluju u radionicama sa raznim ručnim vještinama: izradivanjem origamija, sviranjem jednostavnih glazbenih instrumenata, izvodenjem različitih tehnika crtanja, dizajniranjem gline i drugih materijala. Povezanost teorijskog i praktičkog znanja značajno se zaokružuje inscenacijom glazbene bajke. Na slici broj 1 vidimo uvodnu scenu iz glazbene bajke Sve što dijelimo. 289 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 2. PREDSTAVLJANJE GLAZBENOG SAJMA (od ideje do izvedbe) U ovom članku želim predstaviti postupak učenja glazbene bajke od ideje do izvedbe. To je glazbena bajka koja predstavlja važnu povezanost škole i vrtica kao ustanova te grupe učenika i predškolske djece kao zajednice učenja. Medutim, budnost koju uključujemo u stvaranje glazbene bajke dodaje čitavom procesu - od ideje do izvedbe na pozornici, samo smislenu zaokruženost i poboljšani internalizirani doživljaj učenika. Nastavni plan vrtica zahtijeva, citiram: „Načela timskog planiranja i provodenja predškolskog obrazovanja i profesionalnog razvoja: vrtici s drugim obrazovnim, stručnim i drugim ustanovama. [1, str. 15]. U osmišljavanju, stvaranju i primjeni glazbene bajke, timski rad, planiranje, kontinuirano stručno usavršavanje na području glazbenog obrazovanja i, u novije vrijeme, uključivanje elemenata pažljivosti. Prva faza u stvaranju glazbene bajke su sporazumi izmedu učitelja slovenskog jezika, glazbe, likovne umjetnosti i plesa, povezani u modulu kreativnog izražavanja. Odaberemo temu - bajku, podijelimo zadatke nastavnika i odredimo krajnje ciljeve koje učenici trebaju postici. Konačni proizvod ocjenjujemo i izvedbom učenika. Tijekom stvaranja glazbene bajke koordiniramo rad na povremenim susretima. Neposredno prije konačne izvedbe predstave elemente povezujemo u cjelinu s kolegijalnim promatranjima pojedinih područja. U procesu stvaranja glazbene bajke, učenici u skupinama: a) pronadite odgovarajuci tekst (pronadite neke tekstove na web stranicama i dramatizirajte ih, rekreirajte ih, učenici neka ih sami napišu ili transformiraju); b) u slučaju djetetovog jezičnog izraza, skratite tekst u skladu s tim, pojednostavite teško razumljive riječi i napišite priču ili dijelove bajkovitog sadržaja na razini koja odgovara stupnju razvoja predškolske djece. Učenici neka nastali tekst nauče napamet, vježbaju izgovor, dramatiziraju tekst, empatiju s ulogom ... c) iz predmeta likovnog obrazovanja (UIL) izradite potrebne rekvizite: pozornicu, kostime i sve dodatke za izvodenje bajke; d) u slučaju kreativnog izražavanja - ples: oni stvaraju pokrete povezane s pričom, npr. pokretne životinje (medvjed, zmija ...). e) u slučaju kreativnog izražavanja - glazba: glazbena bajka je na odgovarajuci način opremljena glazbom. 290 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. „Glazbena bajka posebna je vrsta bajke koja, osim što djetetu podučava petu pjesmu, sadrži i elemente književnog žanra. Priča sadrži glazbu, ritam, ponavljanje riječi i zvučnost jezika. Namijenjena je prvenstveno radosti malih dogadaja i pjevanju pjesama koje povezuju tekst medusobno poput crvene niti. Pjesma se može ponoviti nekoliko puta, a na kraju se piše i notama. [2]. " Glazbeni dio glazbene bajke može biti instrumentalni (klavir, gitara, diktafoni, Orffovi instrumenti ...), vokalni ili isprepletenost obojeg. Ovisno o odabranoj temi bajke, učenici predlažu zvučnu scenu, pjesmu koju prate, izbor zvukova. Zvuke prvo testiramo na raznim instrumentima koje su studenti napravili sami, ili koristimo Orffove male instrumente ili koristimo več napisane pratnje. Kad smo zadovoljni zvučnom scenom u grupi, zapisujemo je notama i odgovarajučim znakovima. Ne mijenjamo dogovorene zapise kako bismo stvorili glazbenu cjelinu tijekom proba. Na slici broj 2 vidimo izvedbu učenika Osnovne škole Martina Konšaka u Mariboru (prizor iz glazbene bajke Vse delimo). Kad mentori učitelja prosude da su pojedini elementi bajke završeni, obično na kraju kolegijalnih opažanja, slijedi zajednička vježba. Obično traje dva mjeseca od prvih dogovora do prve zajedničke vježbe. U tom se koraku često pokazuje nedostatak planiranja, uglavnom u činjenici da samo jedan učenik priprema pojedinačnu prijavu. Rješenje problema moglo bi biti da svaki učenik nauči tekst svih znakova. Ideja za rješenje dolazi iz prošlogodišnjeg posjeta grupe djece iz vrtiča, koja je našim učenicima predstavila bajku sa naslovom Mojca Pokrajculja. Odgojiteljica nam je objasnila njihov način učenja igre i naglasila da djeca uče po principu - sve uloge. Tako nemaju problema kada se jedno od djece razboli i oni su uvijek svi spremni za nastup. Kao posljednja faza prije javnog nastupa predstavljaju izvedbe bajke pred razrednicima, razrednicima???? i drugim mentorima. Nakon toga slijede nastupi za djecu u vrtičima i prve trijade osnovnih škola. U našem gradu smo usko povezani sa susjednom osnovnom školom, lokalnom zajednicom te obližnjim školama i vrtičima, koji su ujedno i naši poslodavci i mentori našim učenicima za vrijeme obavljanja obaveznih stažiranja u rodnom gradu. Sudjelovali smo i sa najboljim kreacijama na Medunarodnom festivalu Igraj se sa mnom koji se tradicionalno održava u Radlju ob Dravi. Festival je posvečen prvenstveno djeci i adolescentima s naglaskom na djecu i adolescente s posebnim potrebama. Zbog neznanja o tim odredenim društvenim skupinama, šire društvo prožeto je stereotipima koji stvaraju mit o ljudima s posebnim potrebama o nesposobnosti, umjesto da prepoznaju njihove kvalitete i o tome da su drugačiji, umjesto da ih prihvate kao slične, jednake sebi. Dogadaji su tako namijenjeni druženju svih ljudi, bez obzira na dob, obrazovanje i ostale društvene i kulturne posebnosti pojedinca. Oni nude priliku za povezivanje i upoznavanje zajedničkim aktivnostima, a istodobno grade temelje za više razumijevanja i otvoreno društvo budučnosti. 291 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. * (web stranica: http://www.igrajsezmano.eu/ProjektIgrajbrsezmano.aspx) Kompetencije koje učenici razvijaju sudjelujuci od ideje do izvodenja glazbene bajke su svakako: - kreativnost i kreativnost, - neovisnost, - odgovornost za grupni rad, - javni nastupi, - prihvacanje razlika i na taj način razvijanje tolerancije. Prije zaključka još su dvije scene naših učenika iz glazbene bajke Goskica. 3. ZAKLJUČAK Shvatila sam da je veza izmedu vrtica i predškolskog odgoja i obrazovanja kao srednjoškolskog stručnog obrazovanja presudna za kvalitetu obrazovanja učenika na početku karijere, a uključivanje elemenata pažljivosti samo obogacuje program i tako priprema učenike za uspješan samostalni rad u vrticima. Kad se koordinira suradnja izmedu škole i vrtica, taj je put još uspješniji. Stoga je motivacija za školski rad učenika s jedne strane smislena, a s druge strane dobrodošla raznolikost svakodnevne vrtičke rutine. Glazbena bajka predstavlja jedan od ciljeva Kurikuluma u vrticima. To je tema učenja koja se pojavljuje u fazama - od ideje, preko interdisciplinarnog povezivanja nastavnika, samostalnog rada učenika i puta do stvarne primjene konačnog proizvoda - izvodenja u vrticu. Ako nastavnici preuzmu ulogu mentora u procesu, a učenici su skupina koja razvija, implementira i doživljava poboljšano internalizirano iskustvo, čak i uz naglašenu obrazovnu notu, uspjeh ne može izostati. Odgovori mališana najbolji su dokaz kvalitete izvedenog rada jer su naša ključna ciljna publika. 292 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. 4. LITERATURA [1.] Priručnik: Ministarstvo prosvjete i sporta, Ured RS za razvoj obrazovanja. Listopad 2007. Nastavni plan i program za vrtice: predškolski odgoj u vrticima [2.] Saksida I., Slovenska mladinska dramatika, Obzorja, 1998. [3.] Web stranica: https://sl.wikipedia.org/wiki/Glasbena_pravljica (19. listopada 2010.) [4.] Web stranica: http://www.tretja.si/galerije-2017/Glazbena bajka - rujan 2017 [5.] Web stranica: http://www.tretja.si/galerije-2017/Majske radionice za djecu predškolske dobi 2017 293 Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 2/ broj 2/ 2019. Upute za autore 1.PRIPREMA TEKSTA ČLANKA Format: Microsoft Word. Jezik: hrvatski 2. DOSTAVLJANJE RADA: rad se dostavlja u sljedecem obliku: format a4, veličina slova 12 pt, vrsta fonta Arial, jednostruki prored, isključivo elektroničkim putem na adresu varazdinskiuciteljcasopis.info@gmail.com. Na prvoj stranici rada, ispod naslova u sredini, treba navesti ime i prezime autora te ustanovu zaposlenja. 3. OPSEG RADA: uključujuci sažetak i bibliografiju, rad može imati najmanje 3, a najviše 10 stranica. v _ 4. SAZETAK RADA: do 200 znakova, vrsta fonta Arial, veličina slova 12 pt, treba ukazati na svrhu rada, glavne orijentacije te zaključak. Sažetak je potrebno staviti na početak rada. Ispod sažetka, potrebno je navesti ključne riječi (do pet riječi koje nisu spomenute u naslovu rada). Sažetak rada, uz naslov i ključne riječi, dostavlja se na hrvatskom jeziku. v 5. GRAFIČKI PRILOZI: slike i tablice moraju se nalaziti na odgovarajucem mjestu u tekstu. Svaki grafički prikaz ili tablica moraju imati naslov i numeraciju s kojom su u tekstu povezani. Naslov slike, tablice ili grafičkog prikaza nalazi se ispod. 6. REFERIRANJE I LITERATURA: časopis Varaždinski učitelj primjenjuje Vancouver sustav referiranja i navodenja bibliografskih jedinica. U popisu literature potrebno je uvrstiti samo one bibliografske jedinice temeljem kojih je rad napisan. Ako se u radu navode tude misli, rečenice ili sintagme, izvor je potrebno navesti u tekstu (npr. [1],..[2],..), a ne u bilješkama na dnu stranice ili na kraju rada. U popisu literature potrebno je navesti abecednim redom po prezimenima autora sve radove koji se referiraju ili navode u tekstu. Za internetske izvore potrebno je navesti datum preuzimanja izvora. 294 1. Anica Kovačic-Tehnički dani u 4. razredu......................................................[5] 2. Klementina Lindič-Vještina čitanja..............................................................[15] 3.Martina Bizjak-Orijentacijsko trčanje kao oblik interdisciplinarnog povezivanja.....[22] 4.Martina Bizjak-Razredništvo tijekom karantene..............................................[28] 5.Silvija Permoser-Tombola, didaktička igra?............................................................[34] 6.Silvija Permoser-Učionica u prirodi.............................................................[45] 7.Maja Škerjanec-Sigurno na suncu.............................................................[51] 8.Maja Škerjanec-Motivacija u tjelesnom odgoju.............................................[56] 9.Lea Opravž Ostrelič-Uporaba IKT-a u nastavi engleskog jezika........................[62] 10. Maja Grbec Švajncer-Suradnja izmedu škole i muzeja..................................[75] 11.mr.sc.Vesna Nosic-Školski „biseri" iz hrvatskog jezika 2009.2019................................................................................................[83] 12.Alenka Juršnik-Kazalište kao izvannastavna aktivnost.................................[108] 13.Alenka Juršnik-Čitam.Čitaš li?Čitaj!....................................................................[117] 14.Aleš Dolinšek, Alenka Juršnik-Osnovni tehnički elementi rukometa u osnovnoj školi.......................................................................................................[127] 15.Valerija Jazbec-Odgoj za zanimanja u prilagodenom programu osnovne škole s nižim obrazovnim standardom.................................................................................[136] 16.Valerija Jazbec-Timski rad u odjelu posebnog programa odgoja i obrazovanja.............................................................................................[144] 17.Vesna Nosic-Imena metodički model nastavnog sata...................................[153] 18.Jasmina Petek Pelcl-Daroviti učenici i matematika......................................[174] 19.Andreja Kolarič-Učenje kroz pokret i igru...................................................[181] 20.Petra Ivanušič-Poticanje pozitivnih emocija „primjer dobre prakse"...................................................................................................[189] 21.Nataša Satler-Dvostruko iznimne djece......................................................[196] 22.Tamara Jerič Miholič-Problematizacija spolne specifične socijalizacije.............................................................................................[204] 23.Mojca Mlakar-Primjer dobre prakse u radu s učenikom s malim poremecajima na razini procesa slučaja........................................................................[211] 24.Lucija Andric-Predstavljanje esperanta učenicima razredne nastave...............[218] 25.Maja Vučko-Prvi dani u prvom razredu djece s poteškocama u razvoju............[225] 26.Nuša Zadražnik-Učitelj i dramatizacija.......................................................[233] 27.Marija Žigart-Srčani e-učitelj uz COVID 19.................................................[242] 28.Tjaša Čamernik-Javna svijest o jezičnim poremecajima................................[249] 29.Dragica Kosi-Škola Summerhill................................................................[258] 30. Maja Grbec Švajncer - Uporaba usmene povijesti u nastavi za devete razrede...................................................................................................[266] 31.Klavdija Šanca-Poticaji i prepreke na profesionalnom putu specijalnih i rehabilitacijskih pedagoga................................................................................................[277] 32. Katja Zupančič Krajnc -Utjecaj pažljivosti u glazbenu bajku............................................................................................... O" :lr • »