VSI ZA ENEGA EDEN ZA VSE! Večjezične zgodbe Koper, 2024 Vsi za enega – eden za vse! Večjezične zgodbe Povzetki zgodb v slovenskem jeziku: Ana Jurkovič Slika na naslovnici in hrbtni strani: dijak STŠ Koper Matic Štemberger Mentorica povzetkov v tujih jezikih: Ana Jurkovič Prevodi povzetkov (maj 2019 in marec 2023): Artem Bashko, Borys Kalashnikov, Fjolla Sullejmani, Jelena Đurić, Merhan Zendeloski, Migena Berishaj, Novak Milošević, Sanel Bašić, Seada Emini (dijaki STŠ Koper) Lektoriranje: MultiLingual pro d. o. o. Jeziki besedil: slovenščina, bosanščina, makedonščina, albanščina, ukrajinščina, ruščina, hrvaščina in srbščina Avtorji slikovnega gradiva: Jelka Reichman (Lepa Vida), Marjan Manček (Peter Klepec), dijakinja STŠ Koper Aleksandra Chiara Saksida (Peter Klepec pred cesarjem, Peter Klepec premaga Turke, Rošlin in Verjanko), Mediaspeed – vir fotografij: Festival Ljubljana (fotografije iz muzikala Cvetje v jeseni) Slikovno gradivo je bilo uporabljeno z vednostjo avtorjev in njihovim dovoljenjem. Založnika: Znanstveno-raziskovalno središče Koper, Annales ZRS; Srednja tehniška šola Koper Za založnika: Rado Pišot; Iztok Drožina Dopolnjena spletna izdaja, dostopno na https://www.zrs-kp.si/spletna-knjigarna/ Koper, 2024 Kataložni zapis o publikaciji (CIP) pripravili v Narodni in univerzitetni knjižnici v Ljubljani COBISS.SI-ID 206426371 ISBN 978-961-7195-55-2 (PDF, Znanstveno-raziskovalno središče Koper, Annales ZRS) ISBN 978-961-96184-4-8 (PDF, Srednja tehniška šola Koper) Draga bralka, dragi bralec, knjižica, ki je pred tabo, združuje nekaj zgodb, s katerimi se v času od-raščanja srečujejo otroci in mladostniki v slovenskih šolah. Zgodbe in pripovedke so del človeških skupnosti že od nekdaj. Z njimi ljudje os-mišljamo svoj svet in opisujemo, kako ga razumemo. Mnoge izražajo univerzalne modrosti in brezčasne resnice, obenem pa vsaka to počne na poseben in svojevrsten način. Številne zgodbe so se prenašale z ustnim izročilom in se sproti preobli-kovale in dopolnjevale, tudi z elementi iz bližnjih in nekoliko bolj odda-ljenih krajev. V zgodbah se prepletajo elementi, ki prehajajo meje kultur, obenem pa nam pripovedujejo o vrednotah in življenju nekega okolja ter časa. Branje in pripovedovanje zgodb, pripovedk ter pravljic je tako lahko zanimiv način spoznavanja jezika in značilnosti neke skupnosti. Knjižica prinaša pet zgodb, ki so najprej zapisane v slovenščini, sledijo pa še prevodi v sedem drugih jezikov, tj. jezikov najpogosteje priseljenih dijakov ob času nastanka knjižice. Ob prebiranju knjižice lahko torej prebereš zgodbo v svojem jeziku, nato pa jo lahko primerjaš še z zapisom v slovenščini oziroma drugih jezikih tvojih sošolcev in sošolk. Večje-zična knjižica poskuša na zabaven in zanimiv način, tj. skozi zgodbe, omogočiti spoznavanje druge skupnosti ter drugega jezika, obenem pa spodbuja tudi ohranjanje in razvijanje lastnega maternega jezika. Maja Zadel, raziskovalka Inštituta za družboslovne študije Znanstveno-raziskovalno središče Koper Str. 3 Knjižici na pot Pretekla so štiri leta od prvega natisa večjezične knjižice Vsi za enega – eden za vse! in zdaj s ponosom predstavljamo izpopolnjeno izdajo. Prvotno verzijo s prevodi v bosanščino, makedonščino in albanščino smo nadgradili še s prevodi v ukrajinščino, ruščino, hrvaščino in srbščino. Tudi tokrat so glavno vlogo prevzeli dijaki priseljenci na naši šoli, ki so priskrbeli prevode. Na naslednjih straneh se tako skrivajo pripovedi o Lepi Vidi, Petru Klepcu, Rošlinu in Verjanku in Sosedovem sinu, ne manjka pa niti slovenska klasika Cvetje v jeseni. Na tem mestu bi se za vso prijaznost radi zahvalili Jelki Reichman, Marjanu Mančku in osebju Festivala Ljubljana, ki so nam dovolili, da v publikaciji uporabimo njihovo slikovno gradivo. Navsezadnje pa bi svojo hvaležnosti radi izrazili tudi našemu ravnatelju Iztoku Drožini, ki je tudi tokrat podprl našo zamisel, in seveda ZRS Koper, ki je financiral ponatis knjižice. Upamo, da bo ta knjižica spodbudila še koga, ki se bo lotil česa podobnega, in bo čez čas gradiva za dijake, ki prihajajo v slovenske šole, na pretek. P. S. To gradivo ni namenjeno temu, da se zapraši na neznanih policah v kakšnem kotu knjižnice, zato ga delite z dijaki na srednjih in z učenci na osnovnih šolah. Naj služi temu, za kar je nastalo! Ana Jurkovič, profesorica na Srednji tehniški šoli Koper Str. 5 LEPA VIDA Lepa Vida je bila lepa ženska. Ime- Lijepa Vida je bila lijepa žena. Imala je starega moža in bolnega otro- la je starog muža i bolesno dijete, ka, zato je bila žalostna. Nekega zbog toga je bila žalosna. Jednog dne je k njej prišel črn zamorec in dana pristupio joj je tamnoputi rob ji rekel, naj gre z njim v Španijo. i predložio da ide s njim u Španiju. Tam bo dojila mladega princa in bo Tamo će njegovati mladog princa imela lepše življenje. Lepa Vida je i živjeti boljim životom. Lijepa šla z njim, a kmalu ji je bilo žal. Vida je otišla sa njim, ali je ubrzo Pogovarjala se je s soncem in luno požalila. Razgovarajući sa Suncem in izvedela, da je njen sin umrl, i Mjesecom saznaje da joj je sin mož pa je žalosten in jo išče po umro, a muž tužan i da je traži na morju. moru. Lepa Vida je jokala in k njej je Lijepa Vida je plakala i prišla joj prišla kraljica. Spraševala jo je, je kraljica. Pitala ju je zašto je tuž- zakaj je žalostna. Lepa Vida se je na. Lijepa Vida je slagala da joj je zlagala, da ji je v morje padla zla- svežanj zlata pao u more dok je ta kupica, ko je pomivala posodo. prala suđe. Kraljica ju je utješi-Kraljica pa jo je potolažila, da bo la govoreći joj da će kupiti novi kupila novo kupico. Lepa Vida je svežanj. Lijepa Vida je cijeli život bila celo življenje nesrečna. bila nesretna. Str. 6 Убавата Вида била убава жена. Имала Vida e bukur ishte një grua e bukur. стар маж и болно дете, затоа била Ajo kishte një burrë të moshuar dhe një тажна. Еден ден кај неа дошол еден fëmijë të sëmurë, prandaj ishte e trish- црнец и ѝ рекол, да оди со него во tuar. Një ditë, një puntor zezak erdhi Шпанија. Таму би го доела младиот tek ajo dhe i tha asaj të shkonte me të принц и би имала поубав живот. në Spanjë. Atje ajo do të kujdesej për Убавата Вида отишла со него, но princin e ri dhe do të ketë një jetë më наскоро ѝ било жал. Разговарала со të mirë. Vida e bukur shkoi me të, por сонцето и месечината и дознала дека shumë shpejt u pendua. Ajo bisedoi me нејзиниот син починал, а нејзиниот diellin dhe hënën dhe mësoi se i kishte сопруг бил тажен и ја барал низ vdekur djali dhe burri i saj ishte i pikël- морето. luar dhe e kërkonte nëpër det. Убавата Вида плачела и кај неа дошла Vida e bukur po qante dhe mbretëresha кралицата. Ја прашувала, зошто е erdhi tek ajo. Ajo e pyeti pse ishte e tr- тажна. Убавата Вида излажала, дека ishtuar. Bukuroshja Vida e gënjeu sikur златна чаша ѝ паднала во морето, një filxhan floriri i ra në det teksa lante кога миела садови. Кралицата пак enët. Sidoqoftë, mbretëresha e ngushël- ја тешела, дека ќе ѝ купи нова loi duke i thënë se do të blinte një filx- чаша. Убавата Вида цел живот била han floriri të ri. Vida e bukur ishte e pa- несреќна. kënaqur gjatë gjithë jetës. Str. 7 Красуня Віда була дуже гарною Лeпa Bидa была красивой жінкою. Вона мала старого женщиной. У нее был старый муж чоловіка і хвору дитину, тому вона и больной ребенок, из-за чего она була сумною. Одного разу до неї была печальна. Однажды к ней прийшов темношкірий іноземець подошел чернокожий иностранец і запропонував їй поїхати з ним до и предложил ей отправиться с ним Іспанії. Там вона вигодує молодого в Испанию. Там бы она нянчила принца і заживе кращим життям. маленького принца и ее жизнь была Красуня Віда поїхала з ним, але бы лучше. Лeпa Bидa согласилась незабаром вона про це пошкодувала. и покинула дом, но вскоре начала Віда розмовляла з сонцем та місяцем жалеть об этом. Она разговаривала с і дізналася, що її син помер, а чоловік солнцем и луной и от них узнала, что сумує та шукає її в морі. ее сын умер, а муж в печали ходит по морю и ищет ее. Красуня Віда плакала і до неї Лeпa Bидa расплакалась и к ней підійшла королева. Вона запитала подошла королева. Королева ее її, чому вона сумна. Красуня Віда спросила, почему Лeпa Bидa такая збрехала, що у неї впала золота грустная, но та солгала и сказала, чаша в море, коли вона мила посуд. что уронила в море золотой кубок, Королева втішала її, кажучи, що вона когда мыла посуду. Королева стала купить нову. Красуня Віда все життя ее утешать и сказала, что купит ей була нещасною. новый кубок. Лeпa Bидa до конца жизни оставалась несчастной. Str. 8 Lijepa Vida bila je lijepa žena. Imala je Lepa Vida je bila veoma lepa žena. starog muža i bolesno dijete, pa je bila Imala je starog muža i bolesno dete, tužna. Jednog dana pristupio joj je tam- zbog toga je bila tužna. Jednog dana noputi rob i predložio da ode s njim u joj je prišao tamnoputi rob i predložio Španjolsku. Ondje će njegovati mladog da ide sa njim u Španiju. Tamo će ču-princa i živjeti boljim životom. Lijepa vati mladog princa i živeti lepši život. Vida odlazi s njim, no ubrzo je požalila. Lepa Vida je otišla sa njim, ali ubrzo Razgovarala je sa Suncem i Mjesecom joj je bilo žao. Razgovaravši sa Sun-i saznala da joj je sin umro, a muž ju je cem i Mesecom saznaje da joj je sin tužan tražio na moru. umro, a suprug je tužan traži na moru. Lijepa Vida je plakala, kad joj je pristu- Lepa Vida je plakala i kraljica je došla k pila kraljica. Pitala ju je zašto je tužna. njoj. Pitala ju je zašto je tužna. Lepa Vida Lijepa Vida slagala je da joj je svežanj joj je slagala da joj je u more pala zlatna zlata pao u more dok je prala suđe. čašica dok ju je prala. Kraljica je uteši Kraljica ju tješi govoreći da će kupiti da ne brine jer će kupiti novu. Lepa Vida novi svežanj. Lijepa Vida cijeli je život je bila nesretna do kraja svog života. bila nesretna. Lepa Vida je bila veoma ljepa žena. Str. 9 PETER KLEPEC Peter Klepec je bil Nekega dne so v ce- Rekli so mu, da če je majhen pastir, ki je sarstvo prišli Turki. res dovolj močan, naj pasel ovce. Njegovi Ubili so vse, ki so v roki zdrobi podkev. vrstniki so mu pogos- jim prišli blizu. Ce- Peter Klepec pa je to nagajali. Nekega sar se je dogovoril, naročil, naj mu pri-dne je prosil Boga, da bo končal vojno, nesejo 7 novih pod-da mu da moč. Ker je tako da se bosta borila kev in jih je v eni roki bil Peter Klepec do- najboljši turški in zdrobil. Prišel je dan ber človek, mu je Bog najboljši cesarski boja in Peter Klepec željo izpolnil. Rekel vojak. Peter Klepec je Turku iztrgal roko, mu je, da izpuli grm, je prišel pred cesar- nato pa izpulil drevo brezo in nato hojo. ja, da se bo boril, a in pregnal vse Turke Peter Klepec je to ker je bil na videz iz slovenske zemlje. naredil in izvedel, da majhen in šibek, so je res močan. se mu vojaki smejali. Str. 10 Petar Klepec je bio Jednog dana Turci su Rekli su mu da mora, maleni pastir koji je došli u carstvo. Ubi- ako je zaista toliko čuvao ovce. Vršnjaci jali su svakoga ko bi jak, zgnječiti potkovi-su ga često zadirkiva- im se približio. Car je cu u ruci. Petar Klepec li. Jednog dana je pristao da okonča rat je naredio da mu do-zamolio Boga da mu tako što će se boriti na- nesu 7 novih potkovi-dâ snagu. Pošto je Pe- jbolji turski i najbolji ca i zdrobio ih u jed-tar Klepec bio dobar carski vojnik. Petar noj ruci. Došao je dan čovjek, Bog mu je is- Klepec je stupio pred bitke i Petar Klepec je punio želju. Rekao mu cara da bi se borio, ali Turčinu otkinuo ruku, je da iščupa grm, bre- pošto je izgledao mali a zatim iščupao drvo i zu, a zatim i jelku. i nejak, vojnici su mu potjerao sve Turke sa Peter Klepec je to ura- se smijali. slovenačke zemlje. dio i otkrio da je zaista jak. Str. 11 Str. 12 Петер Клепец бил Еден ден во Му рекле, ако мал овчар, кој пасел царството дошле навистина е доволно овци. Неговите Турци. Ги убиле силен, нека ја здроби врсници често го сите што им се потковицата во мачеле. Еден ден го доближиле. Царот рака. Петер Клепец замолил Бог, да му се согласил, да ја па наредил да му даде сила. Бидејќи прекине војната, ако донесат седум нови Петер Клепец бил се борат најдобриот потковици и ги добар човек, Бог му турски и најдобриот здробил во една рака. ја исполнил желбата. царски војник. Петер На денот на битката, Му рекол да искорне Клепец дошол пред Петер Клепец му ја грмушка, бреза царот за да се бори, откинал раката на и смрека. Петер но бидејќи бил мал Турчинот, потоа го Клепец го направил и слаб, војниците му искорнал дрвото и ги тоа и дознал дека е се смееле. избркал сите Турци навистина силен. од словенечката земја. Peter Klepec ishte një Ata vranë të gjithë Peter Klepec urdhëroi bari i vogël që ruante ata që u afroheshin. t’i sillnin 7 patkua të delet. Moshatarët e Perandori pranoi t’i rinj dhe i shtypi në tij shpesh e ngac- jepte fund luftës duke njërën dorë. Erdhi dita monin. Një ditë ai i luftuar ushtarët më të e betejës dhe Peter kërkoi Zotit t’i jepte mirë turq dhe peran- Klepec i shqeu krahun forcë. Meqenëse Peter dorakët më të mirë. Turkit, më pas shkuli Klepec ishte një njeri Peter Klepec doli para një pemë dhe i përzu-i mirë, Zoti ia plotë- perandorit për të luftu- ri të gjithë turqit nga soi dëshirën. Ai i tha ar, por ngaqë dukej toka sllovene. të nxirrte një shkurre, i vogël dhe i dobët, një thupër dhe më pas ushtarët qeshën me të ecte. Peter Klepec e të. Ata i thanë se nëse bëri atë dhe zbuloi se ishte me të vërtetë ai ishte vërtet i fortë. mjaftueshëm i fortë, Një ditë në perandori duhet të shtypte një erdhën turqit. patkua në dorë. Str. 13 Петро Клепец був Одного разу в імперію нього. маленьким пастухом, прийшли турки. Вони Вони сказали йому, який пас овець. вбивали всіх, хто що якщо він дійсно Однолітки часто наближався до них. сильний, він повинен кепкували з нього. Імператор погодився розчавити підкову Одного разу він закінчити війну за в своїй руці. Петро попросив Бога дати умовою, якщо будуть Клепец наказав йому сили. Оскільки битися найкращій принести йому Петро Клепец був турецький солдат з 7 нових підків і доброю людиною, найкращім солдатом розчавив їх в одній Бог виконав його імператора. Петро руці. Настав день бажання. Він сказав Клепец прийшов битви і Петро Клепец йому вирвати кущ, до імператора, відірвав турку берізку і ялицю. щоб битися, але руку, потім вирвав Петро Клепец зробив оскільки він виглядав з коренем дерево і це і переконався, що маленьким і слабким, вигнав усіх турків із він справді сильний. солдати сміялися з словенської землі. Пeтeр Kлeпeц Однажды в стали над ним был маленьким королевство пришли смеяться. пастухом, который турки. Они убивали пас овец. Сверстники всех, кто вставал Воины ему сказали, часто дразнили у них на пути. что если он и вправду его. Однажды он Король договорился настолько силен, то попросил Бога, чтобы с ними о том, что пусть раздавит в руке тот дал ему силу. Так войну они решат подкову. Петр Клепец как Пeтeр Kлeпeц был поединком самого приказал принести хорошим человеком, лучшего турецкого ему 7 новых подков Бог выполнил его воина и лучшего и раздавил их одной желание. Бог наказал королевского воина. рукой. Наступил ему вырвать куст, Пeтeр Kлeпeц пришел день схватки и Пeтeр березу, а затем ель и к королю с желанием Kлeпeц вырвал руку когда Пeтeр Kлeпeц участвовать в турку, выдернул это сделал, то понял, поединке, но из-за его дерево и прогнал всех что стал гораздо маленького рости и турков со словенской сильнее. худого телосложения земли. королевские воины Str. 14 Str. 15 Petar Klepec bio je zbilja jak. Rekli su mu da, ako mali pastir koji je ču- Jednog dana dođoše je stvarno dovoljno vao ovce. Vršnjaci su Turci u carstvo. Ubi- jak, treba zgnječiti ga često zadirkivali. jali su sve koji bi im potkovicu u ruci. Pe-Jednog je dana zamo- stali na put. Car je tar Klepec naredio lio Boga da mu da pristao okončati rat je da mu donesu 7 snage. Budući da je završi tako što će se novih potkovica i sm-Petar Klepec bio do- boriti najbolji turski i rvio ih u jednoj ruci. bar čovjek, Bog mu je najbolji carski vojnik. Dođe dan bitke i Petar ispunio želju. Rekao Petar Klepec stupa Klepec otkide Turčinu mu je neka iščupa pred cara kako bi se ruku, zatim iščupa grm, brezu, a zatim i borio, ali izgledao jedno drvo i protjera jelku. Peter Klepec je malen i nejak pa su sve Turke sa zemlje to učinio i otkrio da je mu se vojnici smijali. slovenske. Peter Klepec je bio zaista jak. mu da, ako je zaista mali pastir koji je Jednog dana Turci su dovoljno jak, mora da pasao ovce. Njegovi došli u carstvo. Ubi- zdrobi potkovicu ru-vršnjaci su mu čes- li su sve koji su im se kom. Peter Klepec im to dosađivali. Jednog približili. Car se složio je naredio da donesu 7 dana, zamolio je Boga da okonča rat tako da novih potkovica i zgn-da mu da snagu. Poš- se bore najbolji turski ječio ih je sve u jed-to je Peter Klepec bio vojnik i najbolji vojnik noj ruci. Došao je dan dobar čovek, Bog je carstva. Peter Klepec borbe i Peter Klepec je ispunio njegovu želju. je došao pred cara i Turčinu istrgao ruku, Rekao mu je da išču- rekao da će se on bori- zatim iščupao drvo pa grm, brezu i zatim ti, ali pošto je bio mali i tako proterao sve jelku. Peter Klepec je i nejak, vojnici su mu Turke sa slovenačke to učinio i otkrio da je se smejali. Rekli su zemlje. Str. 16 ROŠLIN IN VERJANKO Rošlin je Verjanku ubil očeta in Rošlin je ubio Verjankovog oca i brata, zato ga Verjanko ni imel rad. brata, zato ga Verjanko nije volio. Verjanko je mamo prosil, da se Verjanko je tražio od majke da se poroči s komerkoli, samo z Rošli- uda za bilo koga, samo ne za Roš- nom ne, a ga mama ni poslušala lina, ali majka ga nije poslušala i in se je poročila z Rošlinom. Ker udala se za Rošlina. Budući da ni želela, da bi Verjanko dobil nije željela da Verjanko dobije dio del premoženja po svojem očetu, očeve imovine, naredila je Rošlinu je Rošlinu naročila, naj ubije da ubije njenog sina. Verjanko je njenega sina, ampak Verjanko je ta čuo taj razgovor svoje majke i Roš- pogovor med mamo in Rošlinom lina. Sutradan se Verjankova majka slišal. Naslednji dan se je Verjan- pretvarala da je bolesna i zamolila kova mama delala, da je bolna, in sina da ode na Crnu planinu i da joj je sina prosila, naj ji gre po vodo pronađe vodu, s pomoću koje će na črno goro, da bo ozdravela. ozdraviti. Verjanko je uzeo sablju Verjanko je vzel sabljico in odšel i otišao u planinu. Tamo je ubio na goro. Tam je ubil Rošlina in Rošlina i donio majci njegovu krv njegovo kri je prinesel pit svoji da popije. mami. Рошлин го убил таткото и братот на Верјанко, затоа Верјанко не го сакал. Верјанко ја молел мајка му да се омажи за било кој, само не за Рошлин, но мајка му не го послушала и се омажила со Рошлин. Бидејќи не сакала Верјанко да добие дел од имотот од неговиот татко, му наредила на Рошлин да ѝ го убие синот, но Верјанко го слушнал овој разговор помеѓу мајка му и Рошлин. Следниот ден мајка му на Верјанко се преправала дека е болна и го замолила синот да оди на црна планина по вода, за да оздрави. Верјанко ја земал сабјата и отишол на планината. Таму го убил Рошлин, а неговата крв ѝ ја донел на мајка си да ја пие. Str. 17 Rošlin vrau babanë dhe vëllanë e Verjankos, kështu që Verjanko nuk e donte atë. Verjanko i kërkoi nënës së tij të martohej me këdo, por jo me Rošlin, por nëna e tij nuk e dëgjoi dhe u martua me Rošlin. Për shkak se nuk donte që Verjanko të merrte një pjesë të pasurisë së babait të saj, ajo urdhëroi Rošlin të vriste djalin e saj, por Verjanko dëgjoi këtë bisedë mes nënës së tij dhe Rošlinit. Të nesërmen nëna e Verjankos u shtir si e sëmurë dhe i kërkoi të birit të shkonte në malin e zi për të marrë ujë që ajo të shërohej. Verjanko mori shpatën dhe shkoi në mal. Atje ai vrau Rošlinin dhe ia solli gjakun e tij për t’a pirë nënës së tij. Str. 18 Рошлін убив Вер’янку його Рoшлин убил брата и отца батька і брата, тому Вер’янко Вeрянки, из-за чего Вeрянкo его його не любив. Вер’янко просив ненавидел. Вeрянкo просил маму, свою маму вийти заміж за будь- чтобы она выходила замуж за кого кого, але тільки не за Рошліна, але угодно, только не за Рoшлинa, но мати не послухала його і вийшла мама его не послушала и вышла заміж за Рошліна. Оскільки вона замуж за Рошлина. Из-за того, что не хотіла, щоб Вер’янко отримав мать не хотела, чтобы Вeрянкo частину майна свого батька, вона получил часть отцовского наказала Рошліну вбити свого наследства, она просила Рoшлинa сина. Цю розмову між матір’ю убить своего сына. Но Вeрянкo та Рошліном чув Вер’янко. услышал этот разговор. На Наступного дня Вер’янкова следующий день его мать сделала мати прикинулася хворою і вид, что заболела и попросила сына сходить за водой на Черную попросила сина піти на чорну гору, чтобы она выздоровела. гору по воду, щоб вона одужала. Вeрянкo взял с собой сабельку и Вер’янко взяв з собою маленьку отправился к горе. Там он убил шаблю і пішов на гору. Там він Рoшлинa и его кровь принес убив Рошліна і його кров приніс матери, чтобы она ее выпила. матері, щоб вона напилася. Rošlin je ubio Verjankova oca i bra- Rošlin je Verjanku ubio oca i brata, ta, pa ga Verjanko nije volio. Verjan- zato ga Verjanko nije voleo. Molio ko je molio majku da se uda za bilo je majku da se uda za bilo koga, koga, samo ne za Rošlina, no majka samo ne za Rošlina, ali ga nije ga nije poslušala i udala se za Rošli- poslušala i udala se baš za njega. na. Budući da nije željela da Verjan- Budući da nije htela da Verjanko ko dobije dio očeve imovine, nare- dobije deo očeve imovine, naredi-dila je Rošlinu da ubije njenog sina. la je Rošlinu da ubije njenog sina. Verjanko je čuo taj razgovor svoje Verjanko je čuo taj razgovor. Sutra-majke i Rošlina. Sutradan Verjanko- dan se Verjanova majka pretvarala va majka, pretvarajući se bolesnom, da je bolesna i zamolila je svog zamoli sina da ode na crno brdo po sina da ode po vodu na crnu goru vodu kako bi ozdravila. Verjanko kako bi joj pomogla da se opora-uze sablju i ode u planinu. Tu je vi. Verjanko je uzeo mač i otišao ubio Rošlina i njegovu krv donio na planinu. Tamo je ubio Rošlina i piti svojoj majci. njegovu krv doneo majci. Str. 19 SOSEDOV SIN Smrekar je bogat kmet, ki ima Smrekar je bio bogati farmer koji hčerko Franico. Želi si, da bi se je imao kćer Franicu. Želio je da poročila z bogatim kmetom, a se ona uda za bogatog farmera, ali Franica se zaljubil v soseda Štefa- Franica je bila zaljubljena u sus-na. Štefan je reven, njegov oče pa jeda Štefana. Štefan je bio siro-je alkoholik. Ker Franica ve, da mašan, a otac mu je bio alkohol-njen oče zveze s Štefanom ne bi ičar. Pošto je Franica znala da njen dovolil, se srečujeta na skrivaj. otac ne bi odobrio njenu vezu sa Štefanom, njih dvoje su se sastajali Nekega dne gre Štefan z gos- tajno. podom Smrekarjem na sejem in ko ga Smrekar pohvali, Štefan prosi, Jednog dana Štefan odlazi na da bi se poročil s Franico. Smrekar vašar s gospodinom Smrekarom je jezen in Franici ne dovoli, da i koristeći priliku kad ga je Sm-bi se še kdaj videla s Štefanom. rekar pohvalio, Štefan zaprosi Organizira ji celo poroko, a Frani- ruku njegove kćeri. Naljutivši se, ca pred poroko zbeži. Smrekar zabranjuje Franici da više ikad vidi Štefana. On joj čak orga- Najdejo jo šele čez nekaj dni, nizira vjenčanje, ali Franica pob-a je hudo bolna. Smrekar želi jegne prije vjenčanja. narediti vse, da bi bila njegova hčerka zdrava, zato gre v cerkev Pronalaze je tek nakon nekoliko molit. Tam sreča Štefana in mu dana, ali je teško bolesna. Smrekar pove, da zdaj dovoli njegovo želi učiniti sve da njegovoj kćerki zvezo s Franico. Franica nato bude bolje, pa odlazi u crkvu da ozdravi. Poroči se s Štefanom in se pomoli. Tamo susreće Štefana i skupaj imata otroka. Na koncu so govori mu da sada dozvoljava nji-vsi srečni. hovu vezu, a Franica tada ozdravi. Udaje se za Štefana i dobivaju di- jete. Na kraju su svi sretni. Str. 20 Смрекар е богат земјоделец, Smrekar është një fermer i pasur që кој ја има ќерката Франица. ka një vajzë Franica. Ai dëshiron Тој сака таа да се омажи за që ajo të martohet me një fermer богат земјоделец, а Франица се të pasur, por Franica bie në dashuri вљубила во соседот Штефан. me fqinjin e saj Stefanin. Stefani Штефан е сиромав, а неговиот është i varfër dhe babai i tij është татко е алкохоличар. Бидејќи një alkoolist. Duke qenë se Franica Франица знае дека нејзиниот e di që babai i saj nuk do të lejonte татко не би дозволил врска со lidhjen me Stefanin, ata takoheshin Штефан, се среќаваат тајно. fshehurazi. Еден ден Штефан отиде на саем Një ditë, Stefani shkon në panair со господинот Смрекар и кога me zotin Smrekar dhe kur Smrekar Смрекар го фали, Штефан го e komplimenton, Stefani i kërkon моли да се ожени со Франица. të martohet me Franicën. Sm- Смрекар е лут и повеќе не ѝ rekar zemërohet dhe nuk e lejon дозволува да се гледа со Штефан. Franicën që të takojë më Stefanin. Дури ѝ организира свадба, но Madje ai organizon edhe dasmën e Франица бега пред свадбата. saj, por Franica ikën para dasmës. Ја наоѓаат дури неколку дена Ata e gjejnë atë vetëm disa ditë më подоцна, но е тешко болна. vonë, por ajo sëmuret rëndë. Смрекар сака да направи сѐ за Smrekar dëshiron të bëjë gjithçka неговата ќерка да биде здрава, që vajza e tij të shërohet, kështu затоа оди во црква да се моли. që ai shkon në kishë për t’u lu- Таму го сретнува Штефан и му tur. Aty takohet me Stefanin dhe i кажува, дека сега ја дозволува thotë se tani e lejon lidhjen e tij me неговата врска со Франица. Franicën. Franica më pas shërohet. Франица потоа оздравува. Се Ajo martohet me Stefanin dhe kanë мажи со Штефан и заедно имаат një fëmijë së bashku. Në fund, të дете. На крајот сите се среќни. gjithë janë të lumtur. Str. 21 Смрекар – багатий фермер, у Смрекар был богатым фермером. якого є донька Франіца. Він У него была дочь по имени хоче, щоб вона вийшла заміж за Франицa. Он хотел, чтобы багатого фермера, але Франіца дочь вышла замуж за богатого закохалася в сусіда Штефана. фермера, но она влюбилась Штефан був бідним, а його в соседа Штeфaнa. Штeфaн батько алкоголіком. Оскільки был беден, а его отец был Франіца знає, що її батько не алкоголиком. Франицa знала, что дозволить мати стосунки зі ее отец будет против того, чтобы Штефаном, вони зустрічаються она была вместе со Штeфaнoм, таємно. поэтому они встречаются тайно. Одного разу Штефан поїхав на Однажды Штeфaн отправился ярмарок з паном Смрекарем, вместе с господином Смрекарем і коли Смрекар похвалив на ярмарку и, после того как його, Штефан попросив пана Смрекар его похвалил, Штeфaн одружитися з Франіцею. попросил разрешения жениться Смрекар розгнівався і не на Франице. Смрекар разозлился дозволив Франіці більше ніколи и запретил Франице видеться со бачитися зі Штефаном. Він Штeфaнoм. Отец организовал навіть організував її весілля, але свадьбу дочери с другим Франіца тікає перед весіллям. женихом, но дочь с нее сбегает. Вони знаходять її лише через Ее нашли только через несколько кілька днів, але вона дуже хвора. дней, но она была сильно Смрекар хоче зробити все, щоб больна. Смрекар готов на все, дочці стало краще, тому йде лишь бы его дочь выздоровела до церкви молитися. Там він и идет в церковь молиться. Там зустрічає Штефана і каже йому, он встречает Штeфaнa и говорит що тепер дозволяє його стосунки ему, что он не против того, чтобы з Франіцею. Після цього Франіца Штефан и Франицa были вместе. одужує. Вона виходить заміж за Франицa выздоравливает и Штефана, і в них народжується выходит замуж за Штeфaнa. В дитина. І вони всі живуть довго итоге все счастливы. та щасливо. Str. 22 Smrekar je bio bogati seljak koji Smrekar je bio bogat farmer koji je je imao kćer Franicu. Želio je da imao kćerku Franicu. Otac je želeo se ona uda za bogatog farmera, da se kći uda za bogatog farmera, a ali Franica se zaljubila u njegov- Franica se zaljubila u suseda Štefa-og susjeda Štefana. Stefan je siro- na. Štefan je bio siromašan, a i otac mašan, a otac mu je alkoholičar. mu je bio alkoholičar. Pošto Frani-Kako Franica zna da njezin otac ne ca zna da njen otac ne bi dozvolio bi dopustio vezu sa Štefanom, taj- vezu sa Štefanom, oni se sastaju no se sastaju. tajno. Jednog dana Štefan odlazi na sa- Jednog dana Štefan odlazi sa gos-jam s gospodinom Smrekarom, a podinom Smrekarom na sajam i kad mu Smrekar udijeli kompli- kada ga Smrekar pohvali, Štefan ment, Štefan zaprosi za Franicu. ga zamoli da mu dozvoli da oženi Smrekar je ljut i ne dopušta Franici Franicu. Smrekar je ljut i zabran-da više ikada vidi Štefana. Čak joj juje Franici da više ikada vidi organizira i vjenčanje, ali Franica Štefana. Zakazuje joj venčanje, ali bježi prije vjenčanja. Franica beži pre venčanja. Pronalaze je tek nakon nekoliko Nalaze je za nekoliko dana, ali je dana, ali je teško bolesna. Smrekar veoma bolesna. Smrekar želi da želi učiniti sve kako bi njegovoj učini sve kako bi kćer ozdravila, kćeri bilo bolje, pa odlazi u crkvu pa odlazi u crkvu i moli se Bogu. na molitvu. Tamo susreće Štefana Tamo sretne Štefana i kaže mu da i govori mu da sada dopušta njeg- dozvoljava njegovu vezu sa Frani-ovu vezu s Franicom. Franica tada com. Franica ozdravi. Udaje se za ozdravi. Udaje se za Štefana i za- Štefana i zajedno imaju dete. Na jedno imaju dijete. Na kraju su svi kraju su svi srećni. sretni. Str. 23 CVETJE V JESENI Janez je starejši gospod. Po pokli- Janez je stariji gospodin. Po zani-cu je odvetnik in ker ima težave z manju je odvjetnik i zbog zdravst-zdravjem, mu zdravnik naroči, naj venih tegoba ljekar mu preporuču-gre na podeželje. Odloči se, da bo je da ode na selo. Odluči otići kod šel k bratrancu Boštjanu Presečni- svog rođaka Boštjana Presečnika ku na Jelovo brdo in se zaljubi v na Jelovo brdo, gdje se zaljubljuje njegovo hčerko Meto. u njegovu kćer Metu. Zaradi službe se mora vrniti v Zbog posla se mora vratiti u Lju-Ljubljano, a je odločen, da si bo bljanu, ali je odlučan da kupi na Jelovem brdu kupil posestvo. imanje na Jelovom brdu. Želi da Želi se poročiti z Meto in najprej oženi Metu i najprije traži odo-za dovoljenje vpraša njene starše. brenje od njenih roditelja. Oni se Strinjajo se. Ko pride do Mete in slažu, a i ona je veoma sretna kad jo vpraša, ali bi se poročila z njim, joj prilazi i pita je da li bi se uda-je zelo srečna. Ker pa ima na srcu la za njega. Međutim, zbog neke neko prirojeno napako, od preve- urođene srčane mane, ona umire like navdušenosti umre Janezu v u Janezovim rukama od prevelike naročju. oduševljenosti. Janez se nikoli več ne poroči, Janez ostaje neženja koji je svake vsako leto pa gre na Jelovo brdo in godine posjećivao Jelovo brdo i Metin grob. Metin grob. Str. 24 Јанез е постар господин. По Janez është një zotëri në moshë. професија е адвокат и затоа Me profesion është jurist dhe për што има здравствени проблеми, shkak të problemeve shëndetësore, докторот му препорачува да mjeku e udhëzon të shkojë në fshat. оди на село. Се одлучи, да оди Ai vendos të shkojë te kushëriri кај својот братучед Боштјан i tij Boštjan Presečnik në Jelova Пресечник на Јелово брдо и се brdo dhe bie në dashuri me vajzën вљубува во неговата ќерка Мета. e kushëririt të tij, Meta. Поради работата мора да се врти Ai duhej të kthehet në Lubjanë për во Љубљана, а е решен, да купи punë, por ai është i vendosur të blejë имот на Јелово брдо. Сака да një pronë në Jelov brdo. Ai kërkon се ожени со Мета и прво бара të martohet me Metën dhe fillim- дозвола од нејзините родители. isht kërkon leje nga prindërit e saj. Тие се согласуваат. Кога ќе дојде Ata pajtohen. Kur vjen te Meta dhe кај Мета и ќе ја праша, дали би се e pyet nëse do të martohej me të, омажила со него, е многу среќна. ajo gëzohet shumë. Megjithatë, për Бидејќи има вродена мана на shkak se ajo ka një defekt të lindur срцето, од преголема возбуда му në zemër, vdes në krahët e Janezit умира на Јанез во рацете. nga entuziazmi i tepërt. Јанез никогаш повеќе нема да се Janez nuk u martua më, por çdo vit ожени, но секоја година оди на shkon në Jelovo brdo dhe në varrin Јелово брдо на гробот од Мета. e Metës. Str. 25 Янез — пан похилого віку. Янез был пожилым человеком, За фахом він юрист, і через адвокатом по профессии. Когда проблеми зі здоров’ям лікар у него появились проблемы со наказує йому поїхати в село. Там здоровьем, доктор ему советует він їде до свого двоюрідного переехать в сельскую местность. брата Боштяна Пресечніка на Он отправляется к двоюродному Єлово Брдо і закохується в його брату Боштяну Пресечнику в дочку Мету. Eловo Брдо и там влюбляется в его дочь Метo. У зв’язку з роботою він повинен повернутися до Любляни, але Работа вынуждает его вернуться він твердо вирішує купити в Любляну, но он решает купить нерухомість на Єловем Брду. поместье в Eловoм Брду. Он Він хоче одружитися з Метою хочет жениться на Мете, но в і спочатку запитує дозволу у начале просит разрешения у ее її батьків. Батьки з радістю родителей. Они согласились и погоджуються. Він приходить Янез идет к Мете и спрашивает у до Мети і запитує її, чи вийде нее, выйдет ли она за него замуж, вона за нього заміж. Мета дуже Мета очень обрадовалась. Из-за цьому радіє, але оскільки вона врождённых проблем с сердцем, має вроджений дефект серця, от избытка чувств она умирает у вона помирає на руках у Янеза Янеза на руках. від надмірного перезбудження. Янез больше так и не женился Янез більше ніколи не и каждый год приезжал в Eловo одружується, й щороку їздить на Брдо на могилу Меты. Єлово Брдо та на могилу Мети. Str. 26 Str. 27 Janez je bio stariji gospodin. Po Janez je bio stariji gospodin. Po zanimanju je bio odvjetnik i zbog zanimanju advokat, kojem zbog zdravstvenih tegoba liječnik mu zdravstvenih tegoba lekar pre-preporučuje posjet selu. Odluču- poručuje da ode na selo. Odlazi na je otići kod svog rođaka Boštjana Jelovo Brdo kod rođaka Boštjana Presečnika na Jelovo brdo, gdje se Presečnika i zaljubljuje se u njeg-zaljubljuje u njegovu kćer Metu. ovu kćer Metu. Zbog posla se mora vratiti u Lju- Zbog posla mora da se vratiti u bljanu, ali je odlučan kupiti imanje Ljubljanu, ali je odlučan da kupi na Jelovom brdu. Želi oženiti Metu imanje na Jelovom brdu. Želi i najprije traži odobrenje od njenih oženiti Metu i zato prvo pita njene roditelja. Oni se slažu, a i ona je roditelje za dozvolu. Oni se slažu, vlo sretna kad joj prilazi i pita je a i Meta je presrećna kad je Janez hoće li se udati za njega. Međutim, zaprosi. Pošto Meta ima urođenu zbog neke urođene srčane mane, srčanu manu, zbog tog prevelikog ona umire u Janezovim rukama od entuzijazma umire Janezu u naruč- prevelike oduševljenosti. ju. Janez ostaje neženja koji je svake Janez ostaj neženja koji svake godine posjećivao Jelovo brdo i godine odlazi na Jelovo brdo i Metin grob. posećuje Metin grob. Str. 28