127Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 KRunoslav PušKaR geRmanizmi u FRazeologiji kajkavskoga gOvORa gRada kRiževaca cobiss: 1.01 Germanizmi v frazeologiji kajkavskega govora mesta Križevci Prispevek obravnava frazeme v govoru mesta Križevci, ki vsebujejo vsaj en germa‑ nizem; zbrani so bili med raziskovanjem narečja na terenu. Čeprav so germanizmi v hrvaškem standardu in v hrvaških narečjih izčrpno raziskani, morda celo bolj kot druge izposojenke v hrvaškem jeziku, so bile frazeološke zveze, pri katerih je vsaj ena od se‑ stavin germanizem, v jezikoslovnih prispevkih le delno in občasno predmet raziskova‑ nja in opisovanja. Tako kot germanizmi sami tudi frazemi, ki so sestavljeni z vsaj enim germanizmom, namreč predstavljajo pomembno izročilo v besednem zakladu, ki zaradi generacijskih razlik čedalje bolj izginja ali prehaja v pasivno plast besedja. Treba je torej opraviti obsežnejše raziskave, da bi to snov čim prej zbrali in analizirali. Ta prispe‑ vek analizira 187 zbranih frazemov glede na njihovo zgradbo in vsebino. Ker doslej niso bile opravljene podrobnejše narečne raziskave organskih govorov v podkalniškem Pri‑ gorju, gre za prispevek k vsem prihodnjim celostnim raziskavam in zbiranje celotnega frazemskega zaklada tega območja, ki bo pokazal besedne in frazeološke posebnosti in podobnosti glede na druge govore na Hrvaškem in tudi glede na standardno hrvaščino. Ključne besede: narečna frazeologija, kajkavsko narečje, stično jezikoslovje, nemščina Germanisms in the phraseology of the Kajkavian dialect of the town Križevci This article analyzes phrasemes with a German constituent in the dialect of the town of Križevci, collected during dialectology field research. Although Germanisms have been exhaustively investigated in standard and substandard Croatian, perhaps even bet‑ ter than other loanwords in Croatian, phraseological units with one or more German constituents have often been only sporadically and fragmentarily studied and described in articles dealing with language contact. Phrasemes with a German constituent, just like Germanisms themselves, comprise important lexical heritage that is increasingly disappearing due to generational differences or is becoming part of passive language knowledge, which is a compelling reason for more exhaustive investigations to gather and analyze this disappearing lexical stock before it is too late. This article analyzes 187 collected phrasemes with regard to their structural and semantic features. Because detailed dialectology field studies of local dialects of the Prigorje area have not been conducted until now, this article is a contribution to future comprehensive investiga‑ tions of the entire phraseological corpus of that area, which would in effect show its own lexical and phraseological features in comparison to other Croatian dialects, and to standard Croatian as well. Keywords: dialectal phraseology, Kajkavian dialect, contact linguistics, German 128 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca uvod Frazeologija, jedna od najmlađih lingvističkih disciplina, osamostaljuje se iz lek‑ sikologije u bivšem Sovjetskom Savezu sredinom 20. stoljeća i otada se nastav‑ lja samostalno razvijati, dok se hrvatska frazeologija počinje razvijati u drugoj polovici 20. st., već početkom 70‑ih godina (Fink‑Arsovski 2002: 6). Premda se frazeologiju najčešće ugrubo opisuje kao jezikoslovnu disciplinu u kojoj leksi‑ kologija ima dodirnih točaka sa sintaksom, semantikom i stilistikom, nerijetko izostaje njezina sveobuhvatna definicija jer se većinom najviše pozornosti pokla‑ nja što jasnijoj definiciji frazema. Međutim, jedna od najopširnijih i najzornijih definicija frazeologije ipak bi bila definicija Antice Menac (1978: 219) koja kaže kako »[f]razeologiju jednoga jezika tvore izrazi čvrsto vezane strukture, nastali na različite načine i pridošli iz različitih izvora, koji svi zajedno na specifičan način odražavaju i ilustriraju tip mišljenja, odnos prema stvarnosti, povijesne reminiscen‑ cije, vezu s okolnim svijetom i još mnogo toga, karakterističnog za jednu jezičnu zajednicu.« Premisa svakog znanstvenog bavljenja frazeologijom trebala bi tako prema toj definiciji, a i prema našem mišljenju, biti sintaktička, semantička i stili‑ stička analiza karakteristika svih prikupljenih frazeoloških izraza pojedinog idioma, a sve to u svrhu osvjetljavanja jezične slike društva i kulture u kojima su oni nastali. o FRazeološkom Fondu hRvatskog jezika Posebnost društva i kulture igraju važnu ulogu kod proučavanja frazeologije što za posljedicu ima više aspekata proučavanja frazeologije. Frazeologija se može proučavati prema podrijetlu i proširenosti uporabe (internacionalna, nacionalna i posuđena frazeologija) i prema područnoj raslojenosti (dijalekatna i regionalna frazeologija) (usp. Fink Arsovski 2002: 5; Menac – Fink Arsovski – Venturin 2014: 6). Premda je to uobičajena i već uvriježena podjela, mi smo frazeme prema podrijetlu podijelili na sljedeći način: (a) međunarodne frazeme, odnosno frazeme koji su potvrđeni i u drugim eu‑ ropskim ili svjetskim jezicima. To su najčešće biblijski, mitološki i povijesni frazemi koji se mogu susresti u svakodnevnom životu poput: nevjerni Toma ‘sumnjičavac, sumnjičav čovjekʼ, Ahilova peta ‘ranjivo mjesto čije, slaba strana čijaʼ, Potemkinova sela ‘uljepšavanje činjenica, opsjenarstvoʼ itd. (b) slavenske, poput: hrabar kao lav ‘vrlo hrabarʼ, glup kao panj ‘vrlo glupʼ, pocrvenjeti kao paradajz ‘biti vrlo crvenʼ itd. (usp. Fink Arsovski 2002). (c) hrvatske nacionalne, odnosno frazeme koji su karakteristični za čitavo hr‑ vatsko područje poput: otkriti / otkrivati Ameriku ‘objaviti / objavljivati već davno poznatu stvarʼ, biti (naći se) u čijoj koži ‘biti / naći se u istoj situ‑ aciji s kimʼ, pošto-poto ‘svakako, pod svaku cijenuʼ itd. (d) hrvatske regionalne frazeme, odnosno frazeme koji su tipični za jednu od hrvatskih regija, kao što su sljedeći frazemi koji se prvenstveno javljaju u kaj‑ 2 1 129Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 kavskim idiomima poput: drek na šibici ‘nešto beznačajno; nešto nevažnoʼ, držati se ko mila Gera ‘prenemagati se, prenavljati seʼ, na sveto nigdarjevo ‘nikadaʼ itd. (e) i lokalizme, odnosno frazeme koji su potvrđeni samo u jednom dijalektu, pojedinoj skupini govora ili u samo jednom govoru poput: biti kaj k čemu ‘vrijediti, biti u snazi; dobro izgledatiʼ, zaletavati se kak đurek ‘biti ratobo‑ ranʼ, zden kak kača ‘vrlo hladanʼ itd. (usp. Menac‑Mihalić 2011: 482–83). Iako je hrvatska frazeologija ponešto kasnila u razvitku za svjetskim frazeologi‑ jama, danas se može pohvaliti mnogim vrijednim monografijama i znanstvenim radovima koji svjedoče o njezinoj zrelosti i o njenom visokom mjestu u svijetu s obzirom na znanstvenost same obrade frazema. Međutim, to se može tvrditi ponaj‑ više u vezi s obradom međunarodnih, slavenskih i hrvatskih nacionalnih frazema, dok je obrada hrvatskih regionalnih frazema i lokalizama, premda uvelike istraži‑ vana, još uvijek nedovoljno istražena. istRaživanje dijalekatne fRazeOlOgije Naime, dijalekatna i regionalna frazeologija postaju sve zanimljivije istraživa‑ čima tek krajem 20. stoljeća pa stoga Matešić (1995: 83) s pravom ističe kako »[h]rvatska se frazeologija, kao nova jezikoslovna disciplina, do sada bavila isključivo standardom, dok su povijesna i dijalekatna frazeologija bivale zane‑ marivanima«, a isto zaključuje i Turk (1997: 313) koja na samom kraju stoljeća kaže da »[u] dijalektologiji je, međutim, zanimanje za frazeološke teme još uvijek oskudno.« No upravo s tim i takvim zaključcima počinje se na području dijalekat‑ ne i regionalne frazeologije objavljivati sve više radova (usp. Bogović 1996; Turk 1997; Matešić 2006; Kovačević – Bašić 2012), a ubrzo nakon pojedinih radova i sve više monografija (usp. Menac‑Mihalić 2005; Maresić – Menac‑Mihalić 2008; Menac‑Mihalić – Menac 2011),1 što nam mnogo govori o tome koliko je posla na tim poljima zapravo učinjeno u razdoblju od 20 godina, odnosno nakon navedene Matešićeve lamentacije. važnOst istRaživanja dijalekatnih fRazema Najveći razlog istraživanja dijalekatnih frazema su generacijske razlike koje dovo‑ de do promjena u frazeološkom inventaru pojedinog organskoga govora i prelaska 1 Veliko značenje nabrojenih monografija jest u tome što su u njima obrađeni i frazemi velikog broja dijalekata istog narječja, čime je omogućen strukturni i značenjski pregled pojedinih fra‑ zema kroz prizmu istog narječja na zavidnoj znanstvenoj razini. Npr. u Menac‑Mihalić (2005) obrađena je frazeologija novoštokavskih ikavskih govora, u Maresić – Menac‑Mihalić (2008) frazeologija križevačko‑podravskih kajkavskih govora, a u Menac‑Mihalić – Menac (2011) fra‑ zeologija splitskoga govora. 3 4 130 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca većine frazema iz aktivnog u pasivni sloj.2 Naime, određeni se frazemi presta‑ ju aktivno upotrebljavati jer novijim generacijama najčešće nije poznata koja od leksičkih sastavnica frazema zato što se ponajprije prestao upotrebljavati i sȃm predmet, stvar ili pojava na koje se taj leksem odnosio. U tom slučaju ili dolazi do supstitucije tog leksema (npr. leksem korpa se zamjenjuje s proširenijim i stoga transparentnijim leksemom košara u frazemu dobiti korpu ‘biti odbijen’) ili se gubi čitavi frazem ako se ne nađe adekvatna semantička leksička zamjena njegove netransparentne sastavnice. Iz tog razloga potrebno je što prije istražiti organske govore u čijoj je frazeologiji »sabijena« leksička i kulturna baština, tj. konzervi‑ rano konvencionalno znanje koje se dulje čuva u frazemu negoli u samom, izoli‑ ranom leksemu. Važno je, kako ističe Malnar (2011: 171), prepoznati »vrijednost frazema kao nositelja leksičkoga blaga koje nestaje iz svakodnevne komunikaci‑ je« i frazeologije čija konzervativnost čuva to leksičko blago. Naravno, prilikom istraživanja dijalekatne frazeologije ne bi se trebalo ogra‑ ničiti na već arhaični frazeološki inventar koji je u procesu nestajanja, nego bi se trebale istraživati i inovacije u frazeološkom inventaru pojedinog organskoga govora. Primjerice, relativno noviji frazemi kao što su ko da je atomska opala ‘neuredno je štoʼ i ko da je tenk prek koga prešel ‘umoran je tko; loše izgleda tkoʼ trebali bi se popisati i analizirati bez obzira na pretežnu standardnoje‑ zičnost pojedinih sastavnica i njihovu recentnost u pogledu nastanka u odnosu na starije frazeme. Također, dijalekatna bi frazeologija trebala uzeti u obzir i žargon‑ sku frazeologiju, čestu u govoru mladih, ako se ona upotrebljava i kod govornika srednje dobi, kao što je to slučaj sa sljedećim frazemima: biti u depri ‘klonuti; biti neraspoložen; biti u depresijiʼ, biti u muvingu ‘biti u intenzivnom kretanju; biti sudionik mnogih događanjaʼ i već čitavim frazemskim gnijezdima sa sastavnicom bed: bez beda ‘bez problemaʼ, biti bed ‘biti problemʼ, biti u bedu ‘klonuti; biti neraspoložen; biti u depresijiʼ, pasti / padati u bed ‘klonuti; postati / postajati neraspoložen; postati / postajati depresivanʼ itd. Premda su dijalekt i žargon dvije različite razine jezika, neosporan je sve veći utjecaj žargona na dijalekt. Kako se na temelju posljednjih primjera može vidjeti, osjetljiv je i velik utjecaj anglizama na frazeološki inventar organskih govora u posljednje vrijeme, što je još jedan ra‑ zlog da se organski govori frazeološki što prije istraže, jer kako sažeto zaključuje Matešić (1995: 88), »[i]zučavanje dijalektalne (i povijesne) frazeologije doprinosi poniranju u kulturu, i povijest i razvitak jezika.«3 2 Primjerice, frazemi pod štrof ‘pod kaznuʼ, biti na najgi što, tko ‘biti pri kraju što; biti na umoru, biti na samrtiʼ i biti v cajtnotu ‘biti u vremenskoj stisciʼ su na tome putu zbog svojih u današnje vrijeme netransparentnih sastavnica (germanizama). Međutim, frazemi piti ko smuk ‘mnogo i često pitiʼ i vrteti se ko čigra ‘biti stalno u pokretu /ob. o djeci/ʼ vrlo su učestali usprkos netransparentnosti svojih sastavnica (smuk i čigra) kod većine mlađih go‑ vornika. 3 Utjecaj je engleskog jezika u posljednjih nekoliko desetljeća sve veći, što se osim po nave‑ denim frazemima u dijalektima vidi i po nekim sve učestalijim frazemima u standardu poput biti vrući krumpir (engl. to be a hot potato), dati / dobiti zeleno svjetlo (engl. to give / get ⏷ 131Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 istRaživanja geRmanizama i fRazema kOjima je jedna od sastavniCa geRmanizam u hRvatskom jeziku Za potrebe ovog rada osvrnut ćemo se na samo jedan dio dijalekatnih frazema: na one dijalekatne frazeme kojima je barem jedna od sastavnica germanizam. Naime, opće je poznato da je njemački jezično‑kulturni krug uvelike utjecao na hrvatske idiome što je za posljedicu imalo prilagodbu brojnih germanizama na hrvatskom jezičnom području: od lokalnih govora pa sve do samog standarda. Štoviše, do danas su germanizmi u hrvatskim idiomima jako dobro istraženi te bismo se čak usudili reći da su istraženi bolje od drugih aloglotskih elemenata. Međutim, prilikom opsežnih istraživanja germanizama na hrvatskom području najveći je dio pozornosti ipak bio posvećen samo istraživanju leksema s njemač‑ kom provenijencijom, dok su moguće frazeološke sveze s tim leksemima često padale u drugi plan. Što se tiče dodirnojezikoslovnih monografija (ili disertacija) koje su u odre‑ đenoj mjeri posvetile pozornost i frazemima kojima je barem jedna od sastavni‑ ca germanizam, trebalo bi izdvojiti Piškorec (1997; 2001; 2005), Stojić (2005), Štebih (2006), Binder (2006), Štebih Golub (2010) i Glovacki‑Bernardi – Höl‑ bling Matković – Petrušić‑Goldstein (2013), dok se od dodirnojezikoslovnih radova čiji su glavni interes bili upravo frazemi kojima je jedna od sastavnica germanizam mogu izdvojiti samo Ivanetić (2002), koja se bavila analizom po‑ znavanja 70‑ak takvih frazema kod studenata iz različitih dijelova Hrvatske, i Talanga (2009), koji je analizirao čak 172 takva frazema. Šteta je što i drugi istraživači njemačko‑hrvatskih jezičnih dodira nisu uočili važnost istraživanja frazeoloških jedinica s aloglotskim elementom koje su najčešće raširenije od samih aloglotskih elemenata, ali zbog generacijskih razlika sve više nestaju iz aktivne uporabe. Iz tog se razloga ovim člankom želi dati skroman prilog i poti‑ caj budućim proučavanjima i istraživanjima frazema kojima je barem jedna od sastavnica germanizam. Prije nego što prijeđemo na naše istraživanje frazema kojima je jedna od sastav‑ nica germanizam, željeli bismo unaprijed istaknuti kako u našem frazeološkom korpusu nismo razgraničili one frazeme kojima je sastavnica germanizam, a koji su rezultat posuđivanja ili kalkiranja, npr. imati koga na piku / imati pik na koga (njem. einen Pik auf jemanden haben), od frazema kojima je sastavnica germanizam, a koji su rezultat samostalnog nastanka na hrvatskom govornom području, npr. držati se kaj aufenger ‘držati se ukočenoʼ, nego smo se poveli the green light), uzmi ili ostavi (engl. take it or leave it) itd., ali i po frazemima kojima je jedna od sastavnica anglizam (usp. gore navedene frazeme sa sastavnicama bed i muving). Međutim, to ne znači da je zbog dominacije anglizama ograničen ili onemogućen daljnji fra‑ zeološki doprinos germanizama. Naprotiv, kao posljedica jezične kreativnosti i dalje su česti frazemi kojima je jedna od sastavnica germanizam, poput u posljednje vrijeme popularnih frazema do (preko) ibera / u iberu do kraja, u potpunosti; do krajnjih granicaʼ itd. 5 3 132 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca cjelovitim pristupom. Međutim, u budućim bi istraživanjima trebalo više po‑ zornosti pokloniti mjestu nastanka pojedinih frazema i podvrgnuti ih zasebnim analizama.4 istRaživanje fRazema gRada kRiževaca kOjima je jedna od sastavniCa geRmanizam Mjesto našeg istraživanja frazema kojima je sastavnica germanizam bio je grad Kri‑ ževci koji dosada općenito nije bio podvrgnut detaljnijim frazeološkim istraživanji‑ ma. Prije našeg se rada jedino već spomenuta monografija Frazeologija križevač- ko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima Jele Maresić i Mire Menac‑Mihalić iz 2008. godine dotaknula križevačke frazeologije čime je postavila temelj za daljnja frazeološka istraživanja (usp. i Menac‑Mihalić 2007: 23–38). Kako su autorice te mo‑ nografije utvrdile, frazemi se križevačkoga govora, kao i podravskih govora, dijele na svoja tri osnovna strukturna tipa (fonetsku riječ, svezu riječi i rečenicu), ali se sa‑ držajno uvelike razlikuju od frazema drugih kajkavskih govora i standardnog jezika, što ih čini zanimljivima za istraživanje. Mi smo se u našim početnim istraživanjima ograničili samo na frazeme kojima je jedna od sastavnica germanizam u osam organ‑ skih govora potkalničkoga Prigorja,5 a danas je istraživanje njihova sveobuhvatnog leksika i frazeologije u tijeku. Međutim, za potrebe ovog rada odlučili smo ograničiti se na grad Križevce i prikazati samo jedan dio prikupljenog frazeološkog fonda. Što se tiče jezičnih osobina govora grada Križevaca, na njegovu se području danas govori urbanom kajkavštinom sa sve manjim brojem izvornih kajkavskih jezičnih osobina, dok je njegovo zaleđe konzervativnije.6 Uzroci gubitka izvor‑ 4 Kad smo već spomenuli kalkiranje u frazeologiji, treba napomenuti kako je u hrvatskoj fraze‑ ologiji prisutno vrlo mnogo frazema kalkiranih prema njemačkom uzoru: npr. ko mačka oko vruće kaše (njem. wie die Katze um den heißen Brei), mlatiti praznu slamu (njem. leeres Stroh dreschen), staviti komu bubu u uho (njem. jemandem einen Floh ins Ohr setzen), učiniti komu medvjeđu uslugu (njem. jemandem einen Bärendienst erweisen/leisten), živjeti (biti) kao pas i mačka (njem. wie Hund und Katze leben) itd., koji pokazuju značajno strukturno i semantičko preklapanje (međujezičnu konvergenciju), a time i velik njemački utjecaj na frazeološkoj razini. Naravno, budući da se neki od tih frazema javljaju i u drugim europskim jezicima, teško je uvijek pouzdano potvrditi njemački utjecaj. To se najbolje može vidjeti u frazemima poput biti u sedmom nebu (njem. im siebten Himmel sein, tal. essere al settimo cielo) ili kupiti mačka u vreći (njem. die Katze im Sack kaufen, tal. comprare la gatta nel sacco) koji zbog intenzivnih dodira hrvatskog jezika s njemačkim i talijanskim jezikom mogu biti primjeri njemačkog, ali i talijanskog frazeološkoga kalka (o takvim problemima usp. Turk 2013). Sve nam to svjedoči o raznolikosti hrvatskog frazeološkog fonda, ali i o potrebnim daljnjim istraživanjima njegova podrijetla (Jernej 1996: 265). 5 Osim govora grada Križevaca u naša smo istraživanja uključili i govor prigradskog naselja Ma‑ log Potočeca te govore sela Apatovca, Dedine, Gračine, Miholca, Povelića i Zaistovca. Premda su istraživanjem pokazane velike sličnosti u frazeološkom korpusu, pokazane su i značajne razlike koje bi također bilo potrebno usporediti i analizirati. 6 Svakako bi valjalo istražiti trenutačne jezične značajke autohtonih Križevčana, posebice kod govornika mlađe i srednje dobi, budući da recentnijih istraživanja nema, a promjene su u govoru sve veće. 6 133Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 nih kajkavskih jezičnih osobina ponajviše su blizina grada Zagreba koja utječe na doseljavanje stanovnika koji govore drugim dijalektom, ali i na mnoge jezične inovacije u gradu Križevcima koje posreduju stanovnici koji ili rade u metropoli ili, što je najčešće slučaj, studiraju ondje. Velik utjecaj na promjene u križevačkom jezičnom repertoaru imaju i mediji sa svojim posredovanjem standardnog jezika. Korpus frazema kojima je jedna od sastavnica germanizam Naš korpus frazema kojima je jedna od sastavnica germanizam prikupljao se uspo‑ redno s ostalom građom kroz period od pet godina (2010. – 2015.). Prvenstveno smo pomoću upitnika provodili usmjereno istraživanje na ispitanicima, odnosno ispitiva‑ li smo one leksičke i frazeološke značajke za koje smo pretpostavljali da se u poje‑ dinom govoru nalaze, dok smo manji dio korpusa prikupili u spontanom razgovoru s ispitanicima. U našem smo se istraživanju usredotočili isključivo na ispitanike sta‑ rije dobi jer smo smatrali da ćemo kod njih uspjeti potvrditi kako najveći broj ger‑ manizama tako i frazema kojima je jedna od sastavnica germanizam.7 Sveukupno je našim istraživanjem frazema kojima je jedna od sastavnica germanizam u govoru grada Križevaca potvrđeno 187 frazema, koji se u ovom radu detaljno analiziraju. Analiza korpusa frazema kojima je jedna od sastavnica germanizam Cilj je ovog rada prije svega strukturna i semantička analiza frazema kojima je jedna od sastavnica germanizam. Sintaktička se analiza u ovome radu zbog ogra‑ ničena prostora neće izvršiti. Kako bismo dobili bolji uvid u križevački frazeološki fond u odnosu na hrvatski standardnojezični frazeološki fond, usporedili smo pri‑ kupljeni korpus s primjerima iz Hrvatskog frazeološkog rječnika (Menac – Fink Arsovski – Venturin 2014). Time smo htjeli utvrditi razlike, ali i sličnosti, u fraze‑ ologiji u dvama sustavima s obzirom na strukturu i sadržaj frazema. Strukturna analiza U ovome dijelu utvrđujemo gramatičke kategorije frazemskih sastavnica s obzi‑ rom na njihova tri osnovna strukturna tipa: fonetsku riječ, svezu riječi i rečenicu. 6.2.1.1 Frazemi fonetske riječi Frazemi fonetske riječi8 najniža su frazeološka jedinica koja se najčešće sastoji od jedne autosemantičke i jedne (ili više) sinsemantičke riječi s kojima čini jednu akcenatsku cjelinu (usp. Fink‑Arsovski 2002: 8; Menac – Fink Arsovski – Venturin 7 Na ovome bih mjestu zahvalio ispitanicima, bračnom paru Muretić, Nadi (1934.) i Božidaru (1930. – 2015.), na nesebičnoj pomoći prilikom istraživanja germanizama, a samim time i frazema kojima je jedna od sastavnica germanizam, u govoru grada Križevaca. 8 Poznate su frazeološke rasprave o neuvrštavanju frazema fonetskih riječi u punopravne fra‑ zeološke jedinice zbog mišljenja da najmanje dvije sastavnice u frazemu svakako moraju biti punoznačne (usp. Matešić 1982: VI). Međutim, mi ćemo se u ovome radu prikloniti stavovima drugih (npr. Fink 2000: 91–98) koji fonetsku riječ smatraju frazemom s obzirom da ispunjava sva svoja četiri obvezatna uvjeta (usp. Menac 1994: 161). 6.1 6.2 6.2.1 134 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca 2014: 6). Premda su u našem istraživanju najmanje potvrđeni, takvi su frazemi u govoru jako česti. U našem su prikupljenom korpusu frazema ovjereni sljedeći frazemi fonetske riječi (N = 15). Tablica 1 Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem (s drukčijim značenjem)8a bes pardona8b ‘otvoreno, bez ustručavanja’ ■8c bez pardona do plafona ‘do kraja, u potpunosti’ ◊ došlo je (doći će) do plafona što ‘došlo je (doći će) do krajnjih granica što, ne može se više izdržati što’ i fertik ‘i gotovo!, nema rasprave!’ ♦ pa (i) kvit i kvit ‘i gotovo!, nema rasprave!’ ■ pa (i) kvit i šlus ‘i gotovo!, nema rasprave!’ ♦ pa (i) kvit z štosa ‘iz hira; za šalu’ ■ iz štosa (fore, vica) na ho-ruk ‘na brzinu; u jednom potezu’ ♦ na ho-ruk [rješavati, raditi itd.] ‘na brzinu; nepromišljeno; bez pripreme [rješavati, raditi itd.]’ na papiru ‘napismeno’ ◊ crno na bijelo (bijelom) od šuba ‘odmah, smjesta, od prve’ ■ od šuba pod gasom ‘pripit, pijan’ ■ pod gasom (parom) pod mus ‘bez pogovora’ ■ pod moraš (mus) pod štrof ‘pod kaznu’ v hipu ‘u trenu, odjednom’ ■ u hipu v paketu ‘sve zajedno’ za hec ‘za smijanje’ ◊ za krepati (krepat) ‘ smiješno (nevjerojatno, zaprepašćujuće), da ne povjeruješʼ Budući da se u ovoj skupini nerijetko radi o imeničnim frazemima, najčešća je struktura i u našem korpusu, sasvim očekivano, prijedlog + imenica. 6.2.1.2 Frazemi skupa riječi Frazemi skupa riječi (ili frazemske sintagme) (N = 122) središnja su i najfrekven‑ tnija frazeološka jedinica koja se sastoji od najmanje dviju autosemantičkih riječi s najmanje dvjema akcenatskim cjelinama (usp. Fink‑Arsovski 2002: 8). Frazemi 8a Kod navođenja standardnojezičnog frazema značenje će se navoditi jedino u slučaju ako ono odudara od dijalekatnog frazema. 8b Budući da se dijalektološka (uključujući i akcentološka) istraživanja potkalničkog Prigorja još uvijek vrše, ovdje analiziranu građu nismo naglasili. 8c Simbol ■ predstavlja potpuno ekvivalentne frazeme, simbol ♦ djelomično ekvivalentne fra‑ zeme, a simbol ◊ frazeme s različitom slikom unutar istog frazemskoga koncepta. Za detaljno objašnjenje simbola ■, ♦ i ◊ vidi odjeljak 6.2.3 ovog rada. 135Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 skupa riječi dijele se obično u dvije skupine: nezavisne i zavisne. Dok se nezavi‑ sna skupina frazema skupa riječi sastoji od dviju sastavnica spojenih suprotnim, sastavnim ili rastavnim veznicima, čime povezuju pojmove srodna (npr. od tuge i jada) ili suprotna značenja (npr. i dan i noć), zavisna se skupina frazema skupa riječi sastoji od najmanje dviju sastavnica s rekcijskim odnosom koji se određuje prema glavnoj sastavnici (najčešće glagolu). Zanimljivo, u našem korpusu nismo naišli ni na jedan primjer frazema skupa riječi iz nezavisne skupine.9 Drugim ri‑ ječima, svi su potvrđeni frazemi skupa riječi klasificirani u zavisnu skupinu, pri čemu najbrojniji tip ovdje sačinjavaju glagolski frazemi. Tablica 2: Glagol + imenica (N = 37) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti štos u čemu ‘biti bit u čemu’ ■ u tome je (i jest) vic (štos, kvaka) bude fajer ‘bit će galame’ ♦ dignuti / dizati fajer ‘dignuti / dizati galamu (viku), izgrditi / grditi koga’ dati foru komu ‘dati prednost komu’ dati (dodati) gas ‘pren. pokrenuti se, ubrzati neku radnju; pobjeći, uteći’ ■ dati gas ‘pobjeći, uteći’, ■ dodati / dodavati gas ‘ubrzati / ubrzavati (intenzivirati) proces’ dati korpu (košaru) ‘odbiti koga’ ■ dati / davati košaricu komu delati (napraviti) cirkus od koga, od čega ‘ismijavati koga; obmanuti / obmanjivati koga; napraviti / praviti veliku zbrku od čega’ ♦ napraviti / praviti cirkus ‘napraviti / praviti veliku zbrku od čega, prenemagati se’ delati (napraviti) generalku ‘pren. poboljšati svoj vanjski izgled; pren. napraviti temeljite promjene u životu’ delati huncutarije ‘raditi nepodopštine’ delati norca ‘ismijavati koga’ ◊ napraviti / praviti budalu od koga deti (staviti, zalepiti) flaster komu ‘ušutkati koga’ ■ staviti flaster na usta komu dobiti ausvajs ‘dobiti dopuštenje’ ◊ dobiti / dobivati zeleno svjetlo dobiti drek ‘ne dobiti ništa’ ◊ dobiti šipak (brus, figu) dobiti korpu (košaru) ‘biti odbijen’ ■ dobiti / dobivati košaricu od koga drek što vredeti ‘biti potpuno bezvrijedno’ ◊ ne vrijedi (ne valja) ni pišljiva boba držati fige komu ‘željeti sreću komu; željeti da se što ostvari’ ■ držati fige (palce) 9 Bilo bi svakako vrijedno istražiti je li to posebnost samo našega korpusa ili se isto može zaklju‑ čiti i na drugim frazeološkim korpusima kojima je barem jedna od sastavnica germanizam. ⏷ 136 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca držati lojtru komu ‘pomagati komu ili štititi koga u kakvoj lošoj aktivnosti’ ■ držati ljestve (lojtre) komu fali kuraž komu ‘nedostaje komu hrabrost ili poticaj’ fasovati batine ‘biti fizički kažnjen’ ♦ dobiti batine imati foru ‘imati prednost’ imati lufta ‘postoji slobodan prostor između čega; imati slobodnog vremena’ imati peh ‘imati nesreću’ ■ imati smolu (peh) imati picajzle ‘šalj. biti nemiran’ ◊ imati crve u stražnjici (guzici) imati pik na koga, na što ‘željeti zlo komu; željeti osvojiti koga, što, željeti pridobiti koga, što’ ■ imati pik na koga, na što imati šlifa ‘biti pristojnog, profinjenog ponašanja’ imati žnoru ‘imati utjecajna poznanstva’ ■ imati žnoru iti cipelcugom ‘šalj. pješačiti’ napraviti (diči) fajer ‘dignuti galamu’ ■ dignuti / dizati fajer napraviti šprint ‘pobjeći komu’ nemati dumsta ‘nemati pojma o čemu’ ■ nemati dunsta (dume) nemati krajcara ‘nemati novaca’ ◊ nemati ni prebijene pare (lipe) platiti ceh ‘podmiriti obično poveći račun; snositi posljedice čega, ispaštati zbog čega’ ♦ platiti / plaćati ceh (račun) ‘snositi posljedice čega , ispaštati zbog čega, nastradati / stradati zbog čega’ prodati fintu komu ‘prevariti koga, ob. u sportu; hvatati koga na smicalice, zavaravati koga’ ■ prodavati štosove (štoseve, fore, finte) komu progutati knedl ‘doživjeti neugodnost; ne reagirati na neugodnost, poteškoću’ ■ progutati / gutati knedle ‘ne reagirati na stalne prigovore (predbacivanja) (...)’ proradil je kliker komu ‘napokon se tko čega sjetio; sinula je ideja komu’ ◊ upalila se (pali se) lampica (žaruljica, svjećica) komu špilati ljeto (damu / gospu / gospona / frajera itd.) ‘izigravati koga ili što’ vužgala se lampa komu ‘odjednom je tko što shvatio; iznenada se domislio tko čemu’ ♦ upalila se (pali se) lampica (žaruljica, svjećica) komu zabiti cviku komu ‘prevariti koga; napakostiti komu’ ■ zabiti cviku komu Tablica 3: Glagol + imenica + glagol (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti kumst što napraviti ‘biti umijeće što napraviti’ ⏵ 137Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 Tablica 4: Glagol + imenica + prijedlog + imenica (N = 9) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti cveba od čoveka ‘pej. ne biti osobom od pouzdanja’ ◊ krpa od čovjeka ‘slabić, čovjek slaba karaktera, čovjek bez svoje volje’ dobiti drek na šibici ‘ne dobiti ništa’ ◊ drek na šibici ‘nešto beznačajno (nevažno)’ dobiti fus v gus ‘dobiti nogom u stražnjicu, biti istjeran’ ◊ pokazati vrata komu ‘otjerati koga, istjerati koga iz kuće (ureda i sl.)ʼ dobiti šus v gus ‘dobiti nogom u stražnjicu, biti istjeran’ ◊ pokazati vrata komu ‘otjerati koga, istjerati koga iz kuće (ureda i sl.)ʼ držati (imati) figu v žepu ‘biti neiskren, lagati’ ■ držati (imati) figu (fige) u džepu fali komu daska ‘šašav, glup je tko’ ■ fali (nedostaje) komu daska u glavi imati asa v rukavu ‘imati skrivenu važnu činjenicu ili sredstvo’ ♦ adut (as) u rukavu ‘rezervni (skriveni) argument’ imati z drekom posla ‘nepotrebno imati posla s lošom osobom’ imati putra na glavi ‘biti za što odgovoran, kriv’ ■ imati putra (masla) na glavi Tablica 5: Glagol <+ pridjev> + imenica (N = 9) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti dobra partija ‘biti dobra prilika za ženidbu’ biti posebna sorta ‘biti / smatrati se posebnom osobom’ ◊ dignuti / dizati nos ‘(...) imati o sebi visoko mišljenje’ biti pun kufer komu koga, čega ‘dosta je komu koga, čega’ ■ puna je kapa (kufer) koga, čega komu dati figu ‘dati ništa’ ■ dati šipak (brus, figu) dobiti figu ‘ne dobiti ništa’ ■ dobiti šipak (brus, figu) imati dober cug9a ‘moći mnogo popiti’ imati potumplana vuha ‘ne slušati ili čuti što se govo ri; nemati sluha za glazbu’ ■ imati potumplane uši iznositi zmazani veš ‘otkrivati neugodne stvari o komu, o čemu’ ♦ prljavo rublje ‘neugodne obiteljske (privatne, intimne) stvari, problemi koje je bolje ne iznositi u javnostʼ pokazati (otkriti) se adute ‘(ne) otkriti sve’ 9a Za razliku od drugih primjera, na kraju riječi cug u frazemu imati dober cug nije se dogodilo obezvučenje zbog toga što riječ cuk (također germanizam) u govoru ispitanikȃ znači ‘vlakʼ. Drugim riječima, za naše ispitanike postoji razlika u značenju u riječima cug i cuk. Usp. frazem biti (brz) kaj šnelcuk. 138 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca Tablica 6: Glagol <+ pridjev> + broj + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti koliko banki ‘imati toliko godina’ Tablica 7: Glagol + prijedlog + imenica (N = 36) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti što, tko na najgi ‘biti pri kraju što; biti na umoru, biti na samrti’ ◊ biti na izdisaju biti na tapeti komu ‘biti na udaru čijih verbalnih napada ili kritike’ ■ biti (naći se) na tapetu ‘biti predmetom čijih razgovora (razmatranja, kritike)’ biti po štatutima ‘biti po pravilima’ biti pod gasom ‘biti pripit, pijan’ ♦ pod gasom (parom) ‘pripit, pijan’ biti pod štrofom ‘biti pod kaznom’ biti v ausvinklu ‘biti pijan, pripit; biti devijantnog ponašanja’ biti v cajtnotu ‘biti u vremenskoj stisci’ ■ biti (naći se) u cajtnotu biti v grifu ‘biti vješt u čemu’ ♦ uhvatiti / hvatati grif ‘steći / stjecati vještinu (spretnost) u čemu’ biti v španungu ‘biti napet’ biti v štosu ‘ući u kolotečinu’ biti v šusu ‘biti pijan’ ◊ pod gasom (parom) ‘pripit, pijan’ biti v švungu ‘biti pripit, pijan; biti odlično raspoložen’ delati komu što f truc ‘učiniti u inat komu što’ ♦ za inat [napraviti što, raditi što, reći / govoriti što itd.] delati što na šturm ‘raditi nešto na brzinu i/li na silu’ deti (staviti) na vagu što ‘procijeniti što’ ■ staviti / stavljati na vagu što dobiti na taci ‘dobiti / dobivati što bez napora ili vlastita truda’ ♦ dobiti / dobivati na tanjuru (pladnju) što dobiti po lampama ‘biti fizički kažnjen, ob. u lice’ ◊ dobiti batine dobiti po piksi ‘biti fizički kažnjen, ob. u glavu’ ◊ dobiti batine držati na štriku koga, što ‘kontrolirati koga, što’ ♦ držati na uzdi koga držati pod komandom koga, što ‘kontrolirati koga, što’ ◊ držati na uzdi koga imati na lageru što ‘imati određenu robu u skladištu u zalihama; pren. imati što u većoj količini’ držati na lajni (lancu, uzici) koga, što ‘kontrolirati koga, što’ ♦ držati na uzdi koga ⏷ 139Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 imati na piku koga ‘željeti zlo komu; željeti osvojiti koga, što, željeti pridobiti koga, što’ ♦ imati pik na koga, na što imati koga na tapeti ‘stalno verbalno napadati ili kritizirati koga’ ♦ staviti / stavljati na tapet koga, što ‘pokrenuti / pokretati razgovor (diskusiju) o kome, o čemu, istaknuti / isticati koga, što kao problem, staviti / stavljati na razmatranje koga, što’ iti v frent ‘ići u svijet, nepoznato’ lagati na klaftre ‘mnogo lagati’ metati (deti) što pod tepih ‘ne željeti se suočiti s problemima; ne željeti da se što otkrije’ ♦ gurnuti / gurati (staviti / stavljati i sl.) pod tepih što nameriti se na majstora ‘iron. imati posla s pametnijom i lukavijom osobom; imati posla s lošim obrtnikom’ ostati v reštu ‘ostati u školi za kaznu’ oženiti se (iti) na grunt ‘oženiti se i doseliti u kuću (i na imanje) supruge’ pasti na štos ‘lakovjerno povjerovati u što’ ■ pasti / padati na <čiji> štos (foru, trik) zaglibiti v dreku ‘biti u lošoj situaciji’ ♦ biti u govnima (dreku) zamotati / zamatati što v celofan ‘uljepšati / uljepšavati činjenice’ ■ umotati / umatati (zamotati / zamatati, staviti / stavljati i sl.) u celofan što ziti z štosa ‘izaći iz kolotečine; izaći iz prakse’ ■ ispasti (izaći) iz štosa ziti z grifa ‘izgubiti kakvu vještinu’ ♦ ispasti / ispadati iz grifa zvleči (se) z dreka ‘izvući se iz loše situacije’ ■ izvući (se) / izvlačiti (se) (izvaditi (se) / vaditi (se) i sl.) iz govana (govna, dreka) koga Tablica 8: Glagol + prijedlog + pridjev + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem potrefiti se na krivu adresu iron. doći na krivo mjesto; iron. obratiti se krivoj osobi’ ♦ obratiti se / obraćati se (doći / dolaziti itd.) na krivu (pogrešnu) adresu Tablica 9: Glagol + prijedlog + prilog (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti na knap ‘tijesno; jedva’ ⏵ 140 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca Tablica 10: Glagol + prilog (N = 9) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti ajnc a ‘biti najboljih odlika’ ♦ ajnc a ‘najbolje vrste (kategorije, klase)’ biti kuš ‘šutjeti / zašutjeti’ biti kvit ‘poravnati račune’ ■ sad smo (ste, su) kvit biti (ostati) paf ‘zaprepastiti se, ostati bez riječi’ ■ ostati paf biti švorc ‘nemati novaca’ biti tip-top ‘biti savršen, besprijekoran’ ♦ tip-top ‘savršen, besprijekoran, izuzetan; savršeno, besprijekorno, izuzetno’ držati se hoh ‘imati visoko mišljenje o sebi’ ◊ dignuti / dizati nos ‘(...) imati o sebi visoko mišljenje’ držati se štram ‘/o osobi/ držati se uspravno’ prejti los ‘dobro proći u čemu’ Tablica 11: Glagol + broj + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem imati koliko banki ‘imati toliko godina’ Tablica 12: Imenica + prijedlog + imenica (N = 4) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem cajger na cajgeru ‘uobičajen uzvik kad se dvije kazaljke na istom satu nađu na istom mjestu’ drek na šibici ‘ništa; nešto bezvrijedno; nevažna osoba’ ♦ drek na šibici ‘nešto beznačajno (nevažno)ʼ gas do daske ‘velika (najveća) brzina; velikom (najvećom) brzinom’ ■ gas do daske flaša bez dna ‘osoba koja može mnogo popiti’ Tablica 13: Imenica + prilog (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem drekeca malo ‘nikako, ni u kojem slučaju’ ◊ malo sutra (morgen) 141Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 Tablica 14: Pridjev + imenica (N = 6) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem friška figa ‘ništa; nešto bezvrijedno’ ◊ drek na šibici frišku figu ‘neće biti tako, nije istina’ ◊ malo sutra (morgen) isti drek ‘jednako loše; potpuno isto’ ■ isti drek pun kufer ‘mnogo’ ◊ kao blata stara frajla (cura) ‘usidjelica’ ■ stara cura (frajla) stara krama ‘starudija; pej. stara i beskorisna osoba’ Tablica 15: Zamjenica + imenica (N = 2) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem saki cajt ‘često, svaki čas‘ ♦ svako malo saki drek ‘svatko’ Tablica 16: Prijedlog + imenica + prilog (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem z adutima van! ‘otkrij sve!’ ♦ radi mira u kući Tablica 17: Prijedlog + imenica + prijedlog + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem radi mira pri hiži ‘da ne dođe do sukoba ili nesuglasica’ ♦ radi mira u kući Tablica 18: Prijedlog + zamjenica + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem za saki drek ‘za svaku sitnicu’ Tablica 19: Prilog + prilog (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem malo morgen ‘nikako, ni u kom slučaju’ ■ malo sutra (morgen) 6.2.1.3 Poredbeni frazemi U daljnjoj smo analizi poredbene frazeme (N = 39) izdvojili kao zasebnu frazeo‑ lošku kategoriju unutar strukturnog tipa sveze riječi zbog njihove frekventnosti i strukturne specifičnosti. Naime, poredbeni su frazemi veze dviju ili najčešće više riječi pri čemu je trodijelni strukturni tip sa sljedećom strukturnom formulom naj‑ brojniji: segment A + segment B (poredbeni veznik) + segment C. Po svojoj su strukturi poredbeni frazemi čvrste usporedbe kod kojih je segment A uspoređivani dio, a segment C dio s kojim se prvi dio uspoređuje. Tako segment C, koji je ne‑ rijetko imenica, služi kao intenzifikator segmentu A, koji je nerijetko pridjev ili 142 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca glagol: npr. u frazemima zaspati (spavati) kao klada i raditi kao crnac segment je C (klada i crnac) najviše zaslužan za slikovitost potenciranog značenja. Tu je diobu poredbenog frazema trebalo istaknuti zbog toga što se germanizmi potvrđe‑ ni u našem korpusu većinom nalaze upravo u segmentu C koji je najviše zaslužan za slikovitost kojom opisuje ljude, njihove osobine, načine njihova djelovanja, kao i situacije u kojima se mogu naći. Što se tiče segmenta B ili poredbenog veznika10 kao u poredbenom frazema, utvrđeno je da njegove izgovorne varijante u velikoj mjeri variraju. Kvantitativ‑ nom analizom utvrđeno je da je najzastupljenija izgovorna varijanta segmenta B kaj (N = 18), a po učestalosti je slijede ko (N = 10), kak (N = 9), ko (kak) (N = 1) i kak (kaj) (N = 1). Budući da se naše istraživanje temeljilo na ispitanicima starije dobi, vjerojatno je da bi kod mlađih ispitanika frekventnija izgovorna varijanta poredbe‑ nog veznika bila ko.11 Sveukupno se u našem korpusu trodijelni strukturni tip (N = 37) pokazao znat‑ no brojnijim u odnosu na dvodijelni strukturni tip (N = 2) koji se sastoji od segme‑ nata B i C. Tablica 20: Glagol <+ poredbeni veznik> + imenica (N = 15) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti kaj krampus ‘biti jako neuredan’ biti lajbek ‘biti naivan’ biti (ponavljati) kak papagaj ‘ponavljati tuđe riječi; neprestano ponavljati što za kim /ob. bez razumijevanja/’ ♦ ponavljati kao papiga biti šinter ‘biti osoba bez sažaljenja’ biti (živeti) ko (kak) taubeki ‘živjeti skladno i u ljubavi /o ljubavnom paru/’ ♦ živjeti kao golubovi (dva goluba, golub i golubica) brbljati (pripovedati) kaj verglec ‘govoriti bez prestanka’ brohati kaj konj (konji) ‘jako kašljati’ držati se kaj aufenger ‘držati se ukočeno’ ◊ kao da je metlu progutao tko [držati se, hodati i sl.] nacicati se ko letva ‘jako se napiti’ ♦ napiti se kao letva (ćuskija) smrdeti tko, što kaj drek ‘jako smrdjeti’ ◊ smrdjeti (zaudarati) kao kuga 10 Termin poredbeni veznik nije općeprihvaćeni termin. Kovačević (2012), primjerice, u fraze‑ ološkom nazivlju upotrebljava naziv »poredbena čestica«, a neki upotrebljavaju i neutralnije nazive kao što su »poredbena riječ/riječca« (usp. Turk 1997: 315). Prema Pranjkoviću (2013: 212–219), riječ kao ipak bi točnije bilo opisati kao česticu, što on uvjerljivo i argumentira. Međutim, budući da je u frazeološkoj literaturi (usp. Fink‑Arsovski 2002; Menac – Fink Arsov‑ ski – Venturin 2014) zastupljeniji naziv »poredbeni veznik« za riječ kao, ovaj će se rad također oslanjati na taj termin. 11 Poredbenim su se frazemima u dijalektologiji bavili npr. Malnar (2011), Kovačević – Bašić (2012) itd. ⏷ 143Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 zalepiti se kaj flaster ‘ne odvajati se od koga, pratiti koga u stopu’ ◊ priljepiti se (zakačiti se i sl.) kao čičak zgledeti kaj larfa ‘/za osobu/ biti prejako našminkana’ živeti kaj grof ‘živjeti u izobilju, dobro živjeti’ ■ živjeti kao grof (lord, paša, beg) živeti kaj grofica ‘živjeti u izobilju, dobro živjeti’ ■ živjeti kao grofica živeti kak luteran ‘ne ići u crkvu’ Tablica 21: Glagol + poredbeni veznik + pridjev + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti ko paradni konj ‘biti dotjeran i ponosnijeg držanja’ Tablica 22: Glagol + poredbeni veznik + imenica + prijedlog + imenica (N = 2) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti (dojti) ko šlag na tortu ‘biti vrhunac čega’ ♦ šlag na torti (tortu) ‘vrhunac svega, uspješan završni potez’ živeti ko bik na gmanju ‘živjeti komotno’ ■ živjeti kao bik na gmajni Tablica 23: Glagol + poredbeni veznik + prijedlog + imenica (N = 5) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti kak na federima ‘biti nemiran, napet; biti nestrpljiv’ ◊ biti na iglama biti kak f pajzlu ‘/o sobi/ biti neurednom i tijesnom’ hodati kaj po federima ‘biti nesigurna hoda’ iti kak po špagi komu ‘ići komu glatko, bez problema, kako je zamišljeno’ ♦ ide kao po koncu (žnorici) smrdeti s koga kak z lagva ‘/o pijanoj osobi/ jako smrdjeti po alkoholu’ Tablica 24: Glagol <+ pridjev> + poredbeni veznik + imenica (N = 9) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti kaj šnelcuk ‘biti vrlo brz’ ◊ brz kao munja biti brz (iti) ko šprih ‘biti vrlo brz’ ◊ brz kao munja biti fino ko bermet ‘biti vrlo slatko’ biti lep (mirisati) kaj fijolica ‘jako lijepo izgledati / mirisati’ biti lepa kaj roža ‘biti vrlo lijepa’ ◊ lijep kao slika biti kaj škrnicl ‘/o osobi/ biti slabašne građe’ biti prost ko šlapa ‘biti vrlo bezobrazan’ ♦ prost kao šlapa ‘nepristojan (prost, vulgaran) u izražavanju’ biti kaj lojtra ‘biti vrlo visok’ biti zmazan kaj rafungirač ‘biti jako uprljan’ ◊ prljav kao svinja (prasac, prase) ⏵ 144 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca Tablica 25: Glagol <+ prilog> + pridjev + poredbeni veznik + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem biti oblečena kak (kaj) grofice ‘biti raskošno obučen’ Tablica 26: Pridjev + poredbeni veznik + imenica (N = 3) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem mehko što kaj drek ‘jako mekano /o predmetima/’ napeto što kaj hozntreger ‘jako napeto /o situaciji/’ zmotan ko sajla ‘vrlo zbunjen; nespretan’ ■ smotan kao sajla Tablica 27: Pridjev + poredbeni veznik + prijedlog + imenica (N = 1) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem čisto gdje kak v apoteki ‘vrlo čisto’ ■ <čisto (uredno)> kao u apoteci Tablica 28:  + poredbeni veznik + prijedlog + imenica (N = 2) Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem kaj po žnori ‘glatko, bez problema, kako je zamišljeno’ ♦ ide kao po koncu (špagi, špagici, žnori, žnorici) što ‘ide glatko (bez problema), ide onako kako se predvidjelo, ide prema planu’ ko po špagi ‘glatko, bez problema, kako je zamišljeno’ ♦ ide kao po koncu (špagi, špagici, žnori, žnorici) što ‘ide glatko (bez problema), ide onako kako se predvidjelo, ide prema planu’ 6.2.1.4 Frazemi rečenice Frazemi rečenice (N = 11) najkompleksnija su frazeološka jedinica koja se, kako joj i ime kaže, po svojoj strukturi razlikuje od prijašnjih frazemskih strukturnih tipova, a po svojoj je frekvenciji u našem korpusu najmanje potvrđena. Tablica 29 Dijalekatni frazem Značenje Standardni frazem isti drek, drugo pakovanje ‘jednako loše; potpuno isto’ ♦ isto sranje, drugo pakovanje kad bedaki imaju penez, i kramari trže ‘ljudi ne znaju s novcem /ob. većom količinom/’ kaj bi rekel keks ‘brzo, odmah, u najkraćem roku’ ♦ dok (prije nego <što> kaže (si rekao) keks (britva) kaj košta košta ‘cijena nije bitna, unatoč svemu’ ■ što košta da košta ili što koštalo da koštalo ⏷ 145Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 misliti je drek znati ‘misliti nije isto što i znati’ ne bu kruna z glave opala komu ‘neće biti manje vrijedan ako nešto napravi tko, bolje je da to napravi tko’ ■ neće pasti kruna s glave komu nit kaj košta nit kaj vredi ‘niske je cijene i loše kvalitete’ saka rit dojde na šekret ‘sve dođe s vremenom na svoje’ to treba s krajdom na rafung (dimnjak) zapisati ‘kaže se kad se nešto neočekivano dogodi’ to treba zakrajdati ‘kaže se kad se nešto neočekivano dogodi’ znati (videti) kolko je vur ‘shvatiti pravu istinu, prozreti koga, što’ ♦ znati (vidjeti itd.) koliko je sati Semantička analiza Semantičkom analizom svih prethodno navedenih frazema utvrđeno je da 108 fra‑ zema (57,75 %) ima negativno značenje, 58 frazema (31,02 %) pozitivno, a 21 fra‑ zem (11,23 %) neutralno značenje, što nam samo potvrđuje činjenicu kako većina frazema uvijek nosi negativno značenje. Međutim, osim inherentnih semantičkih obilježja, htjeli smo istražiti i konceptualna obilježja prikupljenih frazema, odno‑ sno njihovu slikovnu podlogu prema kojoj se oni mogu razvrstati u odgovarajuća tematska polja ili koncepte. S obzirom na to da se frazemi temelje na metafo‑ rama odnosno metaforičkom poimanju svijeta, konceptima se, kako je istaknula Fink‑Arsovski (2002: 37), »frazemi tematski, odnosno konceptualno grupiraju dajući nam priliku za analizu semantičkih taloga na temelju kojih je formirano frazeološko značenje.« U ovome smo radu samo utvrdili općenita tematska polja u koja se frazemi iz našega korpusa mogu grupirati, dok bi detaljna konceptualna analiza zapravo zahtijevala zaseban rad. (1) Frazemi koji se odnose na čovjeka (1.1) Vanjština (N = 11): biti kaj krampus, biti lep (mirisati) kaj fijolica, biti lepa kaj roža, biti oblečena kak (kaj) grofica, biti ko paradni konj, biti kaj škrnicl, biti kaj lojtra, biti zmazan kaj rafungirač, držati se kaj aufenger, držati se štram, zgledeti kaj larfa. (1.2) (Karakterne) osobine (N = 6): biti cveba od čoveka, biti lajbek, biti šinter, biti posebna sorta, držati se hoh, faleti kuraž komu. (1.3) Stanje (N = 4): biti dobra partija, biti koliko banki, imati koliko banki, stara frajla (cura). (1.4) Sposobnosti (N = 12): biti kaj šnelcuk, biti brz (iti) ko šprih, biti v grifu, biti v štosu, fali komu daska , imati potumplana vuha, ne- mati dumsta , proradil je kliker komu, vužgala se lampa komu, ziti z grifa, ziti z štosa, zmotan ko sajla. (1.5) Životne okolnosti (N = 15): biti švorc, biti (živeti) ko (kak) taubeki, delati (napraviti) generalku, dobiti na taci, iti kak po špagi komu, nemati krajcara, ostati v reštu, oženiti se (iti) na grunt, platiti ceh, zaglibiti v 6.2.2 ⏵ 146 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca dreku, zvleči (se) z dreka, živeti kaj grof, živeti kaj grofica, živeti ko bik na gmanju, živeti kak luteran. (1.6) Odnos prema piću (N = 9): biti pod gasom, biti v ausvinklu, biti v šusu, biti v švungu, flaša bez dna, imati dober cug, nacicati se ko letva, pod gasom, smrdeti s koga kak z lagva. (1.7) Ponašanje (N = 21): biti kak na federima, biti (ponavljati) kak papagaj, biti kuš, biti prost ko šlapa, brbljati (pripovedati) kaj verglec, dati figu, dati korpu, delati (napraviti) cirkus od koga, od čega, delati huncutarije , delati norca , delati komu što f truc, deti (staviti, zalepiti) flaster komu , držati (imati) figu v žepu, imati picajzle, imati šlifa, imati koga na tapeti, lagati na klaftre, ne bu kruna z glave opala komu, prodati fintu komu, špilati ljeto (damu / gospu / gospo- na / frajera itd.), zabiti cviku komu. (2) Frazemi koji se odnose na predmete (N = 8): biti ajnc a, biti kumst što na- praviti, biti tip-top, drek što vredeti, imati na lageru što, mehko kaj drek, nit kaj košta nit kaj vredi, stara krama. (3) Frazemi koji se odnose na situacije (N = 77): biti na knap, biti v cajtnotu, biti kvit, biti (dojti) ko šlag na tortu, biti što, tko na najgi, biti (osta- ti) paf, biti na tapeti komu, biti pod štrofom, biti pun kufer komu koga, čega, biti v španungu, biti štos u čemu, bude fajer, cajger na cajgeru, dati foru komu, dati (dodati) gas, delati što na šturm, deti (staviti) na vagu što, dobiti ausvajs, dobiti figu, dobiti drek, dobiti drek na šibici, dobiti fus v gus, dobiti korpu, dobiti po lampama, dobiti po piksi, dobiti šus v gus, držati fige komu, držati pod komandom koga, što, držati na lajni (lancu, uzici) koga, što, držati lojtru komu, držati na štriku koga, što, fasovati batine, hodati kaj po federima, i fertik, i kvit, i šlus, imati asa v rukavu, imati z drekom posla, imati foru, imati lufta, imati peh, imati pik na koga, na što, imati na piku koga, imati putra na glavi, imati žnoru, iti cipelcugom, iti v frent, iznositi zmazani veš, kad bedaki imaju penez, i kramari trže, kaj bi rekel keks, kaj po žnori, ko po špagi, metati (deti) što pod tepih, na ho-ruk, napeto što kaj hozntreger, nameriti se na majstora, napraviti (diči) fajer, napraviti šprint, pokazati (otkriti) se adute, od šuba, pasti na štos, potrefiti se na krivu adresu, progutati knedl, radi mira pri hiži, saka rit dojde na šekret, saki cajt, smrdeti tko, što kaj drek, to treba s krajdom na rafung (dimnjak) zapisati, to treba zakrajdati, v hipu, z adutima van!, za hec, zalepiti se kaj flaster, zamotati / zamatati što v celofan, z štosa, znati (videti) kolko je vur. (4) Ostali frazemi (N = 24): biti kak f pajzlu, biti fino ko bermet, biti po šta- tutima, bes pardona, brohati kaj konj (konji), čisto gdje kak vu apoteki, do plafona, drek na šibici, drekeca , friška figa, frišku figu, gas do daske, isti drek, isti drek, drugo pakovanje, kaj košta 147Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 košta, malo morgen, misliti je drek znati, na papiru, pod štrof, pun kufer, saki drek, v paketu, za saki drek. Premda smo navedene frazeme mogli i drukčije podijeliti, ta nam gruba podjela pokazuje da se najveći broj frazema kojih je jedna od sastavnica germanizam može svrstati u tematsko polje koje se odnosi na situacije (41,18 %), što nam zapravo mnogo govori o tome u kojem se kontekstu ovdje analizirani frazemi najčešće mogu naći. Usporedba križevačke i standardne frazeologije Također smo u ovome radu htjeli vidjeti u kolikoj se mjeri križevačka frazeologija razlikuje od standardne frazeologije ili se s njome podudara. U tu smo svrhu anali‑ zirali sve frazeme kroz prizmu frazemske ekvivalencije, tj. podijelili smo frazeme u četiri skupine: 1) potpuno ekvivalentne frazeme, 2) djelomično ekvivalentne frazeme, 3) frazeme s različitom slikom unutar istog frazemskoga koncepta i 4) frazeme bez ekvivalenta (prema Kovačević – Bašić 2012). (1) ■ Potpuno ekvivalentni frazemi (N = 49) su frazemi istog značenja i iste gra‑ matičke strukture s eventualnom manjom dijalekatnom leksičkom razlikom, npr. frazem v hipu ‘u trenu, odjednom’ u usporedbi sa standardnojezičnim frazemom u hipu ili pak frazem imati potumplana vuha ‘ne slušati ili čuti što se govori; nemati sluha za glazbu’ u usporedbi sa standardnojezičnim fra‑ zemom imati potumplane uši. Drugim riječima, potpuno su ekvivalentnim frazemima isti germanizmi potvrđeni i u standardnom jeziku i u križevačkom govoru, a u našem je korpusu sveukupno potvrđeno 26,20 % potpuno ekviva‑ lentnih frazema. (2) ♦ Djelomično ekvivalentni frazemi (N = 37) su: (a) frazemi istog značenja, ali nešto drukčijeg leksičkog sastava i gramatičke strukture, npr. frazem biti pod gasom ‘biti pripit, pijan’ u usporedbi sa stan‑ dardnojezičnim frazemom pod gasom (parom) ‘pripit, pijan’ ili pak (b) frazemi sličnog značenja, a istog leksičkog sastava i gramatičke strukture, npr. frazem na ho-ruk ‘na brzinu; u jednom potezu’ u usporedbi sa standar‑ dnojezičnim frazemom na ho-ruk [rješavati, raditi itd.] ‘na brzinu; nepromi‑ šljeno; bez pripreme [rješavati, raditi itd.]’. Može se primijetiti da su djelomično ekvivalentni frazemi u našem korpu‑ su potvrđeni u nešto manjem postotku nego potpuno ekvivalentni frazemi: 19,79 %. (3) ◊ Frazemi s različitom slikom unutar istog frazemskoga koncepta (N = 33) su frazemi koji mogu imati slično značenje, ali zbog različitog leksemskog sastava i gramatičke strukture sadržavaju i različitu sliku. Primjerice, frazem pun kufer ‘mnogo’ u odnosu na standardnojezični frazem kao blata ili pak frazem imati picajzle ‘šalj. biti nemiran’ u odnosu na standardnojezični fra‑ zem imati crve u stražnjici (guzici) dijele slično značenje, ali su u potpunosti 6.2.3 148 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca različitog sastava, a time i različite pozadinske slike. U našem su korpusu ti frazemi najmanje potvrđeni (17,65 %). (4) Frazemi bez ekvivalenata (N = 68) su frazemi kojima je bilo teško pronaći strukturni i značenjski ekvivalent u standardnom jeziku, a u našem se korpusu pokazalo da su oni najfrekventniji tip frazema (36,36 %). Frazemi bez ekviva‑ lenata u ovome radu nisu označeni ni sa kakvom oznakom, a neki od njih bili bi brohati kaj konj (konji) ‘jako kašljati’ i zgledeti kaj larfa ‘/za osobu/ biti prejako našminkana’. Budući da križevački frazemi bez ekvivalenata nemaju nikakvu frazeološku pove‑ znicu u standardnom jeziku, tj. ti se frazemi ni u kojem pogledu ne podudaraju s frazemima hrvatskog standardnog jezika, izgledno je da će se u dogledno vrijeme izgubiti iz križevačkoga govora. Isto se može zaključiti i za sljedeće frazeme koji pokazuju leksičko variranje unutar sebe: dati korpu (košaru), dobiti korpu (ko- šaru), držati na lajni (lancu, uzici) koga, što, stara frajla (cura), to treba s krajdom na rafung (dimnjak) zapisati itd. Zbog leksičke zamjenjivosti sastav‑ nica u frazemu izgledno je da će prevladati standardnojezična inačica, a nauštrb samoga germanizma u njemu. zaključak Cilj ovog rada bio je utvrditi strukturne, semantičke i konceptualne posebnosti frazema kojih je jedna od sastavnica germanizam te ih usporediti s frazemima u hr‑ vatskom standardnom jeziku. Strukturnom je analizom utvrđeno da su najbrojniji frazemi skupa riječi, posebice tipovi glagol + imenica (N = 37) i glagol + prijedlog + imenica (N = 36), pri čemu se germanizmi javljaju kod imenica, a semantičkom je analizom utvrđeno da većina prikupljenih frazema pokazuje negativno značenje (57,75 %), dok su frazemi s pozitivnim (31,02 %) i neutralnim (11,23 %) znače‑ njem manje zastupljeni. Konceptualna je analiza pokazala da se većina frazema može svrstati u tematsko polje koje se odnosi na situacije (41,18 %), dok su ostala tematska polja u našem korpusu mnogo slabije zastupljena. Uspoređivanjem ovog dijela križevačke frazeologije u velikoj su mjeri utvrđene sličnosti s frazeologijom hrvatskog standardnog jezika, ali i razlike, pri čemu svakako treba uzeti u obzir da je uspoređen samo mali uzorak korpusa (frazemi s germanizmom kao jednom od sastavnica). Što se tiče razlika, 17,65 % frazema ili sadržava različitu sliku unutar istog frazemskoga koncepta ili, što je još češće (36,36 %), uopće nema svoj fra‑ zemski ekvivalent u standardnom jeziku, što nam pokazuje veliku mogućnost da će se ti frazemi s vremenom izgubiti iz križevačkog frazemskog inventara. Tako‑ đer, kod nekih su frazema utvrđene različite leksičke varijacije (npr. stara frajla (cura)) kod kojih je vrlo izgledno da će u konačnici prevladati standardnojezična varijanta, a da će varijanta kojoj je jedna od sastavnica germanizam nestati iz upo‑ trebe. Međutim, bez obzira na takve prognoze, mnijenja smo kako će germanizmi 7 149Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 još dugo ostati u leksiku organskih govora, bilo kao sastavnica frazema, bilo kao izolirani inojezični elementi. U svakom slučaju, ovaj je rad uspio pokazati jedan dio križevačkog frazeo‑ loškog bogatstva, koje bi valjalo, kao i cjelokupno frazeološko bogatstvo potkal‑ ničkoga Prigorja, što prije u potpunosti istražiti, analizirati i objelodaniti. Također, ovaj je rad na temelju prikupljenih frazema uspio prikazati značajke križevačkoga govora kakvim su govorili naši ispitanici starije dobi. Primjerice, glagoli delati, deti, iti, smrdeti, vužgati, zgledeti, ziti, živeti, pridjevi lep i mehko, imenice vuha i vura, zamjenice se i saki te inačice prijedloga v/f potvrđeni u analiziranim fraze‑ mima ili pokazuju varijantnost u odnosu na svoje standardnojezične likove ili su u potpunosti nestali iz suvremenoga križevačkoga govora govornika mlađe i srednje dobi. Stoga bi se te razlike trebale istražiti ili zasebnim istraživanjem križevačkoga govora ili, što zbog prostorne ograničenosti našeg rada nismo uspjeli učiniti, istra‑ živanjem strukture, značenja i varijacije ovdje analiziranih frazema kod mlađih ispitanika. liteRatuRa Binder 2006 = Theo Binder, Njemačke posuđenice u hrvatskom govoru Osijeka, Zagreb: FF press, 2006. Bogović 1996 = Sanja Bogović, Frazeologija grobničkih govora, Grobnički zbornik (Rijeka) 4 (1996), ur. Josip Silić, 341–362. Fink 2000 = Željka Fink, Tipovi frazema‑fonetskih riječi, Riječki filološki dani (Rijeka) 3 (2000), ur. Diana Stolac, Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 91–98. Fink-Arsovski 2002 = Željka Fink‑Arsovski, Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Za‑ greb: FF press, 2002. Glovacki-Bernardi – Hölbling Matković – Petrušić-Goldstein 2013 = Zrinjka Glovacki‑ ‑Bernardi – Lara Hölbling Matković – Sanja Petrušić ‑Goldstein, Agramer: Rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru = Wörterbuch der deutschen Lehnwörter in der Stadtspra- che von Zagreb, Zagreb: Novi Liber, 2013. Ivanetić 2002 = Nada Ivanetić, Germanizmi kao komponente supstandardne frazeologije, Riječ: časopis za slavensku filologiju (Rijeka) 8 (2002), br. 1, 35–45. Jernej 1996 = Josip Jernej, Bilješke oko porijekla naše frazeologije, Suvremena lingvistika (Zagreb) 41–42 (1996), br. 1–2, 265–269. Kovačević 2012 = Barbara Kovačević, Hrvatski frazemi od glave do pete, Zagreb: Institut za hrvat‑ ski jezik i jezikoslovlje, 2012. Kovačević – Bašić 2012 = Barbara Kovačević – Martina Bašić, Crikvenički poredbeni frazemi i njihovi ekvivalenti u hrvatskome jezičnom standardu, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb) 38 (2012), br. 2, 357–384. Malnar 2011 = Marija Malnar, Poredbeni frazemi u čabarskim govorima, Filologija (Zagreb) 57 (2011), 155–173. Maresić – Menac-Mihalić 2008 = Jela Maresić – Mira Menac‑Mihalić, Frazeologija križevač- ko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2008. Matešić 1982 = Josip Matešić, Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga, 1982. Matešić 1995 = Josip Matešić, Frazeologija i dijalektologija, Hrvatski dijalektološki zbornik 9 (1995), 83–88. 150 Krunoslav Puškar  Germanizmi u frazeoloGiji kajkavskoGa Govora Grada križevaca Matešić 2006 = Mihaela Matešić, Frazeologija mjesnoga govora Vrbovskoga, Fluminensia (Rijeka) 18 (2006), br. 2, 37–81. Menac 1978 = Antica Menac, Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije, Filologija (Zagreb) 8 (1978), 219–226. Menac 1994 = Antica Menac, Frazeologija u različitim tipovima jednojezičnih hrvatskih rječnika, Filologija (Zagreb) 22–23 (1994), 161–168. Menac 2007 = Antica Menac, Hrvatska frazeologija, Zagreb: Knjigra, 2007. Menac – Fink Arsovski – Venturin 2014 = Antica Menac – Željka Fink Arsovski – Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik, Zagreb: Naklada Ljevak, 2014. Menac-Mihalić 2005 = Mira Menac‑Mihalić, Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hr- vatskoj (s Rječnikom frazema i Značenjskim kazalom s popisom sinonimnih frazema), Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Školska knjiga, 2005. Menac-Mihalić 2007 = Mira Menac‑Mihalić, O frazeologiji križevačko‑podravskih kajkavskih go‑ vora, Hrvatski (Zagreb) 5 (2007), br. 2, 23–38. Menac-Mihalić 2011 = Mira Menac‑Mihalić, Iz kajkavske frazeologije, Rasprave Instituta za hrvat- ski jezik i jezikoslovlje (Zagreb) 37 (2011), br. 2, 479–491. Menac-Mihalić – Menac 2011 = Mira Menac‑Mihalić – Antica Menac, Frazeologija splitskoga govora s rječnicima, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2011. Piškorec 1997 = Velimir Piškorec, Deutsches Lehngut in der kajkavisch-kroatischen Mundart von Đurđevec in Kroatien, Frankfurt am Main i dr.: Peter Lang, 1997. Piškorec 2001 = Velimir Piškorec, Germanizmi u podravskom dijalektu: doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: [V. Piškorec], 2001. – Umnoženo. Piškorec 2005 = Velimir Piškorec, Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine, Zagreb: FF press, 2005. Pranjković 2013 = Ivo Pranjković, Gramatička značenja, Zagreb: Matica hrvatska, 2013. Stojić 2005 = Aneta Stojić, Hrvatsko-njemački jezični dodiri (sinkronijski i dijakronijski pristup): doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru, Zadar: [A. Stojić], 2005. – Umnoženo. Štebih 2006 = Barbara Štebih, Germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika: doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: [B. Štebih], 2006. – Umnoženo. Štebih Golub 2010 = Barbara Štebih Golub, Germanizmi u kajkavskome književnom jeziku, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2010. Talanga 2009 = Tomislav Talanga, Kroatische Phraseologismen mit einem deutschen Lehnwort als Basiskomponente, Mobilität und Kontakt: Deutsche Sprache und Kultur in ihrer Beziehung zum südosteuropäischen Raum (2009), ur. Slavija Kabić – Goran Lovrić, Zadar: Sveučilište u Zadru, 129–140. Turk 1997 = Marija Turk, Prilog proučavanju čakavske frazeologije (na građi krčkih govora), Suvre- mena lingvistika (Zagreb) 43–44 (1997), 313–324. Turk 2013 = Marija Turk, Jezično kalkiranje u teoriji i praksi: prilog lingvistici jezičnih dodira, Zagreb – Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2013. 151Jezikoslovni zapiski 22  2016  1 povzetek Germanizmi v frazeologiji kajkavskega govora mesta Križevci Namen tega prispevka je ugotoviti zgradbene in pomenoslovne (pojmovne) posebnosti frazemov, v katerih je vsaj ena sestavina germanizem, ter jih primerjati s frazemi v stan‑ dardni hrvaščini. Z zgradbeno analizo je ugotovljeno, da so najštevilčnejši frazemi, ki so sestavljeni iz več besed, kot so zlasti glagol + samostalnik (N = 37) in glagol + predlog + samostalnik (N = 36), pri čemer so germanizmi samostalniki. S pomenoslovno analizo je ugotovljeno, da večina zbranih frazemov kaže negativen pomen (57,75 %), medtem ko je frazemov s pozitivnim (31,02 %) in nevtralnim pomenom (11,23 %) manj. Pojmovna analiza je pokazala, da večino frazemov lahko razporedimo v tematsko polje, ki se nanaša na situacije (41,18 %), medtem ko so ostala tematska polja v našem korpusu precej manj prisotna. S primerjavo križevške frazeologije so v precejšnji meri ugotovljene podobnosti glede na frazeologijo standardne hrvaščine, so pa tudi razlike, pri čemer je vsekakor treba upoštevati, da je v primerjavi uporabljen le manjši vzorec korpusa (frazemi z germaniz‑ mom kot eno od sestavin). Ko gre za razlike, 17,65 % frazemov vsebuje ali različno sliko znotraj istega frazemskega koncepta ali, kar je še bolj pogosto (36,36 %), sploh nima svoje frazemske ustreznice v standardnem jeziku, kar kaže na precejšnjo verjetnost, da bodo ti frazemi sčasoma izginili iz križevškega frazemskega zaklada. Pri nekaterih frazemih so ugotovljene različne besedne variacije (npr. stara frajla [cura]), pri katerih je zelo verje‑ tno, da bo nazadnje obstala varianta, ki jo predlaga standard, medtem ko bo varianta, ki vsebuje germanizem, izločena iz uporabe. Vendar ne glede na takšne napovedi menimo, da se bodo germanizmi še dolgo obdržali v besednem zakladu organskega govora, bodisi kot del frazema bodisi kot izolirani tujejezični elementi.