50673 SOKOLSKI KATEKIZAM = SASTAVIO: = CIRIL HOČEVAR (Sa slovenačkogpreveoDr.Maks Kovačk) MARIBOR 1923 IZDALA SOKOLSKA ŽUPA MARIBOR TISKALA MARIBORSKA TISKARNA D. D. SOKOLSKI KATEKIZAM = SASTAVIO: = CIRIL HOČEVAR (Sa slovenačkog preveo Dr. Maks Kovačič) MARIBOR 1923 IZDALA SOKOLSKA ŽUPA MARIBOR TISKALA MARIBORSKA TISKARNA D. D. 50673 I. Sokolska misao. 1. Sto hoče Sokolstvo? Sokolstvo hoče, da sačuva i podiftne telesne i moralne sile 11 •slovenskim narod i m a, s vesno, da .je tek telesno zdrav i jak narod moralno visok i sposoban za životnu borbu. Tyrš kaže: »Naša prva i opca je zadača ta, da smo pre drugih pozvani, saeuvati narod svoj 11 onoj sivestranoj eilosti, (koja ne dopusta, da bi narodi izumrli, na onoj trajnioj i čvrsto j snazi, na onom teles- nom1 zdrav lju, duševnom i moral,nom, ko- je no dozvoljava, da bi se pokazalo ka- kvogod propadanje te ovako kakav za- stauak, kakvo natraižnjaštvo, ovaj naj- tfori, ča!k ubilački zločin, učinjen naro- di ma.« 3 2. Je-li treba dignuti u našem juso- slovenslkom narodu telesne i moralne sile? Puno ima državnih ustanova, ko- jirn je namera širiti moral kao i telesno blagois,tanje. Država sli je svesna ove po- trebe. Sokolstvo ho-če, da pomože tam,o, grlo država ni je mogla ili ni je htela (bivša Avstrija!). Toliko je od veče važ- nosti u si ob o dno j državi. Svršio je baš svetski rat, koji nama uze na hiljade mU- šikih; puno »invalida vene usled ozleda, dobivenlh u ratu. Pumo deee ostalo usled n odo v oljne hrane slabo razvijene. Upa- danjem narodne snage rastao je nemoral. Povest nas nci, da su narodi, koji sn za- nemiarivali svoje zdravlje, prppali veku životnu borbu to mu pruža radost do ži- vota pa ga prašta. one boli, -koju oseea slabi6 u svesti svoje slabosti. Snaga upli- va u glavnom ta'kodjer na razvoj dušev- nih svoj stava te pospešuje moral, »Budi- mo silni, budimo hrabri kao junaei pro- si ih doba! Da smo silni, naša je prva za- dača; sila brani i hrani, krepost krasi mladiča i muza,« kaže Tyrš. 7. Je-li želeti, da je našo telo lepo? Svako zna, da naše oko rado gleda lepo stvari, budi lope oblikom iti bogom, uho rado slusa lepe glasove pesmic ili muziike. Sve, što je lepo, godi mu. Nasltojanje biti lep i maju čaik životinje, zašto toga ne bi žel i o oovefc, koji je najviše i najpotpu- nije biče na svetni Ako gledamo »svuda 6 na savršenost i le potu, moramo našlo jati posti giruti to u prvo m redu kod nas samih, 8. Ima-li telovežba upliv na moral? Telo vež bom dobivamo sna^u te si ohra- njujemo zdravi je. Tko je zdrav i jak, ta j je iskren, ustrajan, umeren itd. To su svojstva, ko j a zovemo kreposti. 9. U kakvoin su odnosa ju telovežba i ljudske kreposti? Tko je jak, iskren je, .jer se mu gadi kukavienost i lukavost. Vežbae se nauči ustrajnosti i redu. Izva- bljanjem težkih vežbi dobiva srčanosti. Otpo rumu nateeanjem eeličimo si volju. Tko hoče da postigne lepe uspehe u te- lo vežbi, mora da se odriče svega, sto zdravi ju škodi. Vežbae nije pdjaniea ni razuzdanac, nego je nmeren u svakom ob- ziru. Telovežba dava ona lepa svojstva, ko j a mora da ima svak eovek. »Što si pri dobio vežboin,« kaže Tyrš, »ovo ne-ka ti sačuvaju moral i umercnost.« Pamti! Sokolstvo ne gaji telovežbe kao šport. Telovežba je tek sredstvo za postiženje telesne potpunosti t. j. snage i zdravi j a, s čiimie je u tesno j vezi i moral. 10. Na kakivoj su ideji osnovana sokol- ska društva? Sokolsika su društva osno- vana na demokratsko} i narodnoj ideji. 7 11. Sto znači: Sokolska društva su de- mokratska? Soikolska društva srn demo- kratska znači, da ima pravo za pristup u društvo sivatko, bez ozira na stan ili zvari je, koje obavlja u životu. Dobrodo- šao je u na,šoj srediini svaki najviši do- stojanstvenik, k ao i poslednji rad nitk, ako pri zna je naša načela. Dizanje telesnih i moralnih snaga sve- ga naroda, to je ona velika misao, koja je satrla sive razlike staleža; zato ne smemo nifcoga isključavatd iz naše sre- dine. U društvu srn sv i jednakopravni. Svak ima jednaika prava služiti se društvenim institucijama. Nadred jenih i pod red j eni h članova nema. 12. U čemu se izražava najviše demo- kracija? Demokracija izražava se naj- više u sokolskom bratstvu. Svi članovi Mokolske organizacije nazivaju se medju sobomi »Ti«. Ali bratstvo ne postoji tefe u rečima, nego se izražava takodjer u dejstvi m a. Član mora voleti člana kao brat brata te mu pomagati, nt1 samo u vežbaoni, nego svuda. Tko stoji u životu »više«, ne gleda »sviška« na »ndžega«; pomažc mu, kao mu zapoveda njegovo 8 sirce i g de muože pomagati. Sposobni ji ima toliko veče dužmositi, da mora poma- gati manje sposobnome — mora mu biti duševni vogja. 13. Kakav je odnosa j izmed ju Sokol- stva i narodnosti? Sokol sika društva su najviše narodna slovenska organizacija. Sokolsitvo gajiliO je narodno osečanje, 'kad nam! gospodovahu tudji narodi,. Bilo je progonjeno bas radi odi učne narodne svesti. Tyrš kaže: »Ljiubav do otadžbine, to su ona posvečena tla, na kojima su u se vele grane staroga veka.« Svaki So- ko mora da voli svoje, svoju materinski] reč, svoga bližnjega, svoj narod. Za s lo- bodo naroda pripravljalo se Sokolsitvo 50 Rodina. U svetskom ratu pokazala se ljubav do naroda u največoj meri. Hi- ljade i hiljade Sdkolova borilo se za slo- bodu otadžbine. Puno ih je žrtvovalo ži- vot za slobodu, pazeči izrek: »Hteli smo, da narod živi u slobodi; zato smo za na- rod rado giiiuli, da bi bili izgled, kako treba za otadžbinu živeti i ginu ti.« Kao dobro vol jei (legijonaši) mora raditi svak Solko, jer sami Tyrš nas oporni njo ovako: »Gajimo stvar sokolsku, gajimo styar narodnu, »koja je š njome; idimo svima 9 napred s g e si ima,, kojia smo si sami iza- brali.« 14. Otikuda ime Soko? Prvo sokolsko društvo bilo je »cliruštvo za, telovežbu u Pragu«. Telk jeseni god. 1862. dodalo si na predlog br. Tonnera ime »Sokol«. So- ko je tiea jasnih višina, bistrih očiju, s lobo d an. Reč »soko« znači kod nas Jugo- slovena junaka. Soko ibudi junak, kad i do o dobro nar oda, o si obodu, bratstvo i j ed n alkopr a vfnost. 15. Zašto se osnovao »Soko«? Zapadni slovenski narodi bili ,su kroz stoleča za- sužnjeni Nemicima. Propad ahu, ali usta- doše ljudi, koji su narodu otkrivati njegovu povest i lepotu jezika njegovih otaea. Gledali su, kalko se različni narodi oslolbodiše tudje vlasiti, te najstojali za n arod ri i m 11 jed i n en j ei n, Ovo je posmatrao ta ko d j er- i Tyrš. Poznavao je dobro povest vlastitog naro- da te istoriju starog veka. Znao je, kako su nepobedivi bili hrabri Grči, jer su znali ceniti telesni uzgoj i uzgoj lju- bavi do otadžbine. Osnovao je u Pragu ponioču svojih drugova prvo slovensko vežbaeko društvo »Soko« da bude ono društvo, koje bi podignulo telesu u i mu- 10 ralnu snagu te narodu u svest u českom mar od u. Sokol stvo da bude narodna vojaka, jkoja če po>bediti, kad bude do- voljno jaka, svog narodnog našilnika — Avstriju. Drugi slovenski narodi upoznali su velike ciljeve Sokolstva; zato počeše osni- vati sokol sk a društva, osobito oni, ko ji su trpeli u Avstriji: Slovenci, Hrvati, Sr- bi i Poljaei. 16. Je-li Sokolstvo več postiglo svoj cilj? Sokolstvo ne može postiči potpuno svojih ciljeva, jer su zamišljeni idealno. Post iglo ih je več delomice. U svetskom raitu pokazala se sila Sokolstva. Van av- strijskih granica skupljale se legije do- brovoljaca. Sokol ski vogje postaše voj- nički zapoved niči, o tog vre- mena pak bu dimo u stra jmi i spre maj mo se u vežbaoni. II. Organizacija. 1. Tko vodi društvo? Rad u društvi uredjiuje i vodi: 1. redovita glavna skup- ština, ko j a se saziva po pravi lima meseca januara svalke godine; prema potrebi ta- kodjer vanredna, koja se sastaje na po- ziv uprave (odbora), ili ako zahteva.ju to 2/a članova; 2. društvena uprava (odbor), koja sastoji iz starešine, njegovog zamo- nika, perovogjo (tajnika), bi aga in i !se može: 1. Tko radi navlaš protiv načela i pravila Sokolstva; 2. t/ko navlaš po d upi re neprijatelje Sokolsitva; 3. tko ne pravi Sokolstvu časti (pijanče- vanjem, nepoštenim trgovanjem, tučnja- vom itd.); 4. tko je bio sodomi kažnjen. 1 sključen je može biti trajno ili takodjer privremeno, t. j. za odredjeno doba. 20. Tko može da isključi? Člane izklju- čuje društvena uprava sa poltvrdom glav- ne skupštine. Svaiko i sključen je javlja se žuipi i savezu, Ikoji saolpšti ime isključe- nog člana u »Sokolskemi Glasniku«. III. Sokolska načela s ob/irom na politiku, verstvo itd. 1. Kakav je odnošaj i zmed ju Sokol- stva i politike? Sokolstvo ne može da bu- de u službi ni jed ne stranke, budi politič- ke ili stanovske (razredne). Saim Tyrš je rekao: »Naša sfcvar nije za sitranke, nego 21 za sav narod, ne promenjuje isie kao polii- tički i verslki nazori, nego je večita, Mi- nit a, te -stoji o toiri isamislui nad svalkom s umri j om«. Solkiolstka društva, u ko jima se mnogo politiku je, iSiigurno niisu dobra; za- to neka pazi .svaki dob ar Soko , da se ne zavede u društvo politička borba. Več TJyirš sam je kazivao, da politika ne spa- da u »Solko«. Načelni saključci Slov. Sok. Zv. (6. januar ja 1919) te Jugosl. Sok. Sav. na različnimi slkupštinama: 1. Sokolstvo je nepolitička, ali sivenarodna organizacija. Kao takva ne islužii nijednoj političkoj stranci ni drugima pojedinima satanovi- ma i organizacijama. 2. Dužnost svakiog člana Solko listva je, da u privatnom i jia v- nomJ životu neizprosno i bezuveitno pro- vadja soikolska načela. 3. Sokolslki upliv ne smije da se izrabljuje nigde i od ni- koga ni u političke ni u kaikve druge ne- isokolsike svrhe. 4. Članovi sokoiskih dru- štava mogu pripadati telk taikivim is/traii- karna, ko je po svoml kuiturnom programu nisu iprotivne sokolskom programu. Do- datni predlog savezne skupštine u 0<&ije- iku god. 1921: Član Sdkolstva imiože da biu- de sumišljeniik svaike političke stranke, koja temelji na ideji narodnog i držav - nog jedintsltva. Politička pitanja pak se u 22 Sokol stvu saJmiotm ne rešaivaju niti se o njimia razpravlja. 2. Sokolstvo i vera. Načelna Izjava Juigoslov. Sok. Saveza na skupštini u (Mjeku: »JugosLovensIko Sokollstvo po^ štuje sv ako versko uverenje, zato može da hude član soikolslkog društva svaki po^ štem čovek, pripadao ma ko jo j veri. Jer je Sdkolstvo za sav narod jugoislovenski, zato ne može i ne srni je sakupl jati samo članove jednog veroispoveidanja. Ovo je takodjer bistvena razlika i zmed ju Sokol- stva i drugih (»katoličkiih«) vežbačkih drustava (»Orlovi«).. U Solkolstvu može da hude katolik kao pravoslaven, prote- stant ili musliman. Na svetu ima ljudi farizeja, ko j i huš- kaju nerazumni puk proti v Sokolstva, to- bože, da j e protiivu vere . VečTyrš j e uči o, da je dužnosit i pravo sv ako g Solkola, da je po šivom u veren ju Član crlkve te da živi po njezinim naučim a, ako sepa.k ž njima ne slaže, može da izstupi. Kri sto v nauk o bratskoj ljubavi je takodjer sokolski nauk! Ljubi svog bližnjeg kao samog se- be! Tek u bratsko j ljubavii je spas svili naroda, Sokolstvo pako bori se pro ti v 23 ftvi.ju, kojii hoče da izrabi ju je veru u poli- ti oke namere. 3. Sokolstvo i klerikalizam. Cesto se zamenjuje vera sa klerikalizmom. U novi nama se ova zamena zloupotrebljava česlto u političlke namere. Kad se pribli- žujiu izbori, čitaš u klerikalnimi novi na- ma, da j e vera (mle-sto klerikalizam) u o- pasnosti. Vera je čuvlstven o d no saj po je- di nog čoveka do Boga i ostalih ljudi. — Svaka vetra im!a neke svoje temel je isti- ne, razložene ili samo mišljene. S vi ljudi, koji priznavaj u jed ne te isite istine, te se drže istih crkvenih ili verskih propi- sajiripadaju istoj erkvi ili veri. Svečeni- ci, bi.sku,pi i papa,, koji se zovu u rimofka- toličlkoj erkvi učeča erkva ili »klerus«, prisvaja ju si cesto takodjer stvetsku (bi a sit; a da zadobiju takodjer i veču po- liti č)ku snagu nad pukom, aloupotrebi j a- vaju katkada veru u svetske namere. Pod »'klerikalizmom« razumevamo po- li,tičku stranku, (koja se naslanje u prvom rcdlu na crkvenu hijerarkiju te eripa iz nje svoju političku snaigu. Sokolsitvo je s Obzirom na verstvo na stajalištu, da je vera naj in ti/mini ji i najsvetiji deo nutar- njeg života svakog pojedinfea. Ovaj bist- 24 veni deo ljudsfcog nazora Solkolstvo ceni i poštuje. Uvek paik je takodjer priznavalo uverenje i mišljenje pojedinca te zaMe- valo od svog članstva pored v lasti tog u- verenja moralnu neprikornost te poslo- vanje uverenja drugih. Sokolstvo odsuld- juje svaku zloupotrebu ovog plemeni tog oisečaja u ma koje namere, jednako kao odsudjuje zloupotrebu drugo jači jih idej i organizacija