KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (9) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 15 februara 1933. PATENTNI SPIS BR. 9734 Vereinigte Gliihlampen und ElektricitSts Aktiengesellschaft, Ujpest, Madjarska i Elektrische Gliihlampenfabrik „Watt“ A. G. Wien, Austrija. Rasporedjenje elektrode za elektronske cevi. Prijava od 29 jula 1931. Važi od 1 jula 1932. Traženo pravo prvenstva od 4 avgusta 1930 (Austrija). Kod elektronskih cevi sa višim emisio-nim strujama upotrebljava se danas skoro bez izuzetka onaj oblik elektrodnog sistema koji se može nazvati kao kovčegasto raspoređenje elektroda. Kod elektronskih cevi sa neposrednim zagrevanjem t. j. sa žarnim žicama koje su višestruko zategnuti u jednoj ravni upotrebljava se svuda ovo raspoređenje, ali i kod tako zvanih cevi za naizmeni'čnu struju, t. j. kod cevi sa posrednim zagrevanjem, koje imaju paličastu uglavnom cilindrično obrazovanu katodu, upotrebljava se ovo raspoređenje s tog razloga, što velike površine koje se mogu lako ostvariti pomoću ovog raspoređenja daju izvesna preimućstva naspram cilindričnom raspoređenju. Prema željenoj celji kovčegasti sistemi se izvode tako da su im veće površine bilo paralelne bilo normalne ili pak nagnute prema osi čepa sijalice. U novije vreme primećeni su izvesni nedostatci kovčegastog raspoređenja. Opštim rasprostranjenjem aparata, koji se poslužuju iz naizmenične mreže, postalo je moguće da se upotrebi visoki anodni napon. Ta mogućost dozvoljava da se upotrebljavaju cevi sa velikim faktorom pojačanja t. j. sa manjim prodiranjem. Smanjivanje prodiranja vršj se većim delom time, što se po mo-gustvu povećava odstojanje između anode i katode. To dovodi do većih dimenzija sistema, što se protivi novom važnom nastojanju da se uštedi prostor. Zatim se uve-ličavanjem odstojanja između anode i ka- tode dobija taj nedostatak, što se zagrev-ne katode, koje se dandanas većinom aktiviraju postupkom na paru, ne mogu dobro aktivirati, pošto aktivna masa, koja je mineta na anodu a koja služi za aktiviranje katode, pri isparivanju samo delimično nailazi na katodu a veliki deo isparene mase taloži se na drugim mestima naročito na zidu kruške, dakle ne doprinosi ništa za aktiviranje katode. Ovaj se nedostatak is-poljava u tome što mnogi od tako izrađenih ekzemplara cevi ne postižu svoju potpunu aktivnost, a posledica toga je ili da se ne izrazi potpuno svojstvo pojačavanja cevi ili da se pri proizvodnji u masi snosi veliki broj izmetaka. Osim toga kod takvih cevi utvrđena je često nezgodna pojava da aktivna masa koja je naneta na anodu a koja zaostane posle isparivanja lakše proizvodi sekundarne elektrone od onih anoda koje nisu prevučene aktivnom masom, pošto je kod anode sa aktivnom masom manja Richardson-ova konstanta. Ali sekundarna emisija smanjuje primarnu emisiju pa prema tome škodi funkcionisanju cevi. Celj je ovog pronalaska da se uklone ti nedostatci zadržavajući preimućstva sandu-častog sistema. To se postiže time što se anoda obrazuje kao kovčeg koji nije potpuno zatvoren pretežno kao pločica sa dva manja nastavka sa strane radi pričvršćava-nja za stalak, a zatvaranje kovčegaste elektrode uspostavlja se time, što je onaj deo površine koji služi za držanje aktivne mase Din. 10. obrazovan kao obična pločica koja nije strujovodno vezana sa anodom. Time se najpre postiže da snoda dejstvuje na kato-đu samo onim svojim površinama koje su stvarno spojene sa anodnim naponom tako da prodiranje cevi postaje manje a da se ne mora mnogo razmaknuti anoda od ka-tode. Pošto aktivna masa određena za prs-kanje katoda nije smeštena na anodi to je skoro isključena opasnost za obrazovanje sekundarnih elektrona. Ovim se jednostavnim raspoređenjem stvarno postiže prei-mućstvo malog prodiranja bez uveličava-nja razmaka od anode i katode i pouzdano uklanjanje sekundarne emisije elektrona. Rešetka može prema celji ili da se priljubi uz ravan žica ili da ima proizvoljan oblik. Ako se želi da se čep (nožica) cevi zaštiti od taloženja aktivne mase onda se pločiča-sta anoda a po sebi se razume i pločica, koja nosi aktivnu masu i koja je sa anodom paralelna ali nije s njom strujovodno vezana, postavljaju uspravno na osu čepa. Time se imaju sva preimućstva kao kod poznatog kovčegastog raspoređenja bez njegovih mana. Površina ove pločice je mala naspram površini anode. Ova pločica koja u unutrašnjosti cevi nije metalično spojena ni sa anodom ni sa rešelkom pa prema tome za vreme rada cevi ne dobija nikakvu struju snabdevena je naročitim strujovodom, koji prolazi kroz čep cevi, a kroj koji se za vreme izrada sijalice daje toj pločici potencijal u trenutku kad se katoda izlaže razvijanju pare. Ovaj se vod shodno posle izrade cevi izreže ili eventualno veže sa katodom. Priložen crtež pokazuje jedan izveden oblik ovog pronalaska u poprečnom preseku. Oznaka 1 obeležava anodu koja je obrazovana kao otvoren kovčeg, oznaka 2 pločicu snabdevenu naročitim strujovodom. Taj, se vod može pre zatvaranja cevi, ako se želi, vezati za vod katode. Oznaka 3 je uo-bi'čajna rešetka a 4 su žarne žice koje su višestruko zategnute u jednoj ravni a koje se mogu obrazovati i kao posredno zagre-vane katode u vidu palice. Patentni zahtevi: 1. Raspoređenje elektroda za elektronske cevi, čija se katoda aktivira materijama pričvršćenim u unutrašnjosti cevi a koje se dovode do isparenja, preimućstveno za cevi sa više žarnih žica višestruko zategnutih u jednoj ravni ili sa jednom ili više paličastih katoda koje su posredno zagre-vane, naznačeno time, što anoda — koja je obrazovana kao nezatvoren kovčeg — tako kombinovana sa pločicom, koja je snabdevena naročitim strujovodom a služi za držanje aktivne mase pa nije u strujovodno]’ vezi sa anodom, da nastaje skoro zatvoren kovčeg. 2. Raspoređenje elektrode prema zahte-vu 1, naznačeno time, što međusobno paralelne površine anode i pomoćne pločice leže upravno na osu čepa. 3. Raspoređenje elektroda prema zahte-vima 1 i 2, naznačeno time, što se strujo-vodna žica pomoćne pločice pre zapušava-nja cevi strujovodno vezuje sa katodom odn. sa katodnim šiljkom. Adpatenf- broj9734-. I| i1 lili u i .