Poštarina plaćena u gotovu Cena Din 2'— CU-SIIO SAVUA S © KOU KRA I J EVI NI J U C C S l*V | JE Ш' 'i1' ШШШШШШШШШШШШШШШШШПЈШШШШШШШШШМШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШвШШШШШШШШШвШШШШШШШШШ v Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi i se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6 e Telefon broj 2177 e Račun Poštanske štedionice br. 12.943 e Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaj u im 1 .jubljana, 24 aprila 1936 God. VII • Broj 17 Glavna skupština Saveza SKJ Glavna godišnja skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održače se dne 6 i 7 juna o. g. u Beogradu. Dne 7 juna održače se skupštin-ska pretkonferencija, a dne 7 juna svečana glavna skupština. Pre glavne skupštine Saveza održače se u Beogradu zbor župskih na-, zelnika i načelnica, zbor župskih pro-svetara te plenarna sednica uprave Saveza. Datum ovih zborova kao i plenarne sednice uprave Saveza odrediče se naknadno. Sednica izvršnog odbora Saveza SKJ Sednica izvršnog odbora Saveza Sokola .Kraljevine Jugoslavije održače sc u subotu dne 25 o. m. u saveznim prostorij ama. Druga Izbirna takmičenja ČOS za olimpijske igre u Berlinu U nedelju dne 19 o. m. održana su 11 velikoj vcžbaonici Tirševog doma u Pragu druga izbirna takmičenja ČOS 2a takmičarsku vrstu ČOS, koja če za-stupati češkoslovačku Republiku na ovogodišnjim olimpijskim igrama u Berlinu. Takmičenja je vodio načelnik ĆOS brat dr.. Mirosjav JQinger. Nastupilo je 16 takmičara, koji su 'pokazali odlP čnu sprerau i velik napredak prema rezultatima prvih izbirnih takmičenja. Uspesi če nakon zajedničkog treninga, koji počinje još ovog meseca, biti. i još bol ji. Na ovim nedeljskim takmičenjV ma iznenadio je brat Petraček (Sokol Prag-Karlin), koji je sa 113.95 bodova, od 120 postizivih, postigao prvo mesto. Drugo mesto postigao je brat Hu-dec (Soko Prag-Vinogradi) sa 113.30 bodova, treče. brat Gajdoš (Soko Brno I) sa 112.65 bodova. Čini sc, da su ova trojica skoro jednako dobri. Za ovima slede brača: Lefler, Kolinger, Sladek, Salač, Tintjera, Hospodka i Novotni. Prvih dvanaest takmiičara ostaje u Pragu, gde če se zajedno pri-Premati za treče izbirno takmičenje, nakon čega če se konačno odrediti takmičarska vrsta ČOS za Berlin. I ovim takmieenjtima prisustvovala je brojna publika. Jedan deo ovih takmičenja, kojima je za celo vreme prisustvovala brojna publika, prenosi o je Praški radio. Zakon o obaveznom iizičkom vaspitanju u Bugarskoj Bugarsko ministairstvo prosvete imenovalo je prošlih dana komisiju, kojoj je zadača da izradi smernice za postepeno uvoden je‘zakona o obaveznom fizičkom vaspitanju naroda u život. Taj zakon bio je izglasan od Strane sobranja več 1931 godine, i o njc-fflu su se pohvalno izrazili i francuski i švicarski s t riu en j a ci, proglasivši ga jednim od najboljih zakona ove vrsti “ Evropi . Zakon, koji ima šest poglavlja, obuhvata telesno vaspitanjc u škola-•na i van njih, zatim odreduje, kako treba da telesno vaspitanjc bude orga-nizovano, kako treba da izgledaju i kako treba da su opremljena letnja vežbališta i vežbaoniee. Ovaj zakon stavlja pod državni nadzor naročito fizičko vaspitanjc omladine, a su sve telesno uzgojne organizacije uopšte dužne da to vaspitanjc provodc prema Planu propisanom od države i pod stalnom kontrolom državnih organa. Obaveznost fizičkog vaspitanja Prema ovom zakonu postoji do navržene 21 godine, i to kod muških i ženskih. Zakon sadrži naročite propise u pogledu fizičkog vaspitanja srednjo-^kolske i visokoškolske omladine. Va-Zan jc član zakona, koji odreduje, da Su svi zavodi i sva preduzeča dužna l*a se brinu za fizički uzgoj svojih na-‘neštenika. Prema odredbama zakona, ’JPštino i velika preduzeča dužna su se pobrinu za izgradnju letnjih vežbališta. Pokrajinski slet u Subotici na Viđovđan o. g. N J. VEL. KRALJ PETAR П pokrovitelj IV pokrajinskog sleta Saveza SKJ u Subotici Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije primio je od Maršalata Dvora Njegovog Veličanstva Kralja akt sledećeg sadržaja: — Po najvišem nalogu čast mi je izvestiti, da se odobrava da Pokrajinski slet Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, koji će se održati juna meseca o. g. u Subotici, bude pod pokroviteljstvom Njegovog Veličanstva Kralja. Prednje se dostavlja s molbom na znanje. —• Red priredaba slelskih dana s cenama pojedinačnih ulaznica za iste Naraštajsko - dečji dani, 13 i 14 juna 1) Naraštajsko takmičenje 13 juna 1936 g. na Sokolskom slc-tištu od 6 časova. Cena: 2 dinara. 2) Naraštajski pokusi 14 juna na Sokolskom sletištu od 6 časova. Cena: 2 dinara. 3) Sletska svečanost — javna vežba naraštaja 14 jima na Sokolskom sletištu u 16 časova. Cene: sedište u loži 20 Din; sedi-šte I reda 15 Din; sedište II reda 10 Din; stajanjc 5 Din. 4) Sokolska akademija 14 juna 1936 god. u Domu (amfiteatru) u 21 čas. Cene: rezervisano mesto 10 Din; obieno’ 5 Din. Glavni sletski dani, 27, 28 i 29 juna 1) člansko takmičenje 27 juna na Sokolskom sletištu od 6 časova. Cena: 5 Din. 2) Koncerat 27 juna u Domu (amfiteatru) u 21 čas. Cene: rezervisano mesto 10 Din; obično 5 Din. 3) Članski pokusi 28 juna na Sokolskom sletištu od 6 časova. Cena: 5 Din. 4) I sletska svečanost — javna vežba članova 28 juna na Sokolskom sletištu u 16 časova. Cene: sedište u loži 40 Din; sedište I reda 25 Din; sedište II reda 15 Din; stajanjc 10 Din. 5) Sokolska akademija 28 juna u Gradskom pozorištu u 21 čas. Cene: parter 8 Din; balkon i galerija 5 Din. 6) Slovensko veče 28 juna u Domu (amfiteatru) u 21 čas. Cene: rezervisano mesto 10 Din; obično mesto 5 Din. 7) II sletska svečanost — javna vežba članova 29 juna na Sokolskom sletištu u 16 časova. Cene: sedište u loži 40 Din; sedište 1 reda 25 Din; sedište II reda 15 Din; stajanjc 10 Din. 8) Sokolska akademija 29 juna u Domu (amfiteatru) u 21- čas. Cene: rezervisano mesto 10 Din; obično mesto 5 Din. 9) Koncerat 29 juna u Gradskom pozorištu u 21 čas. Cene: parter 8 Din; balkon i galerija 5 Din. 10) Muzička takmičenja I deo 28 juna od 7 do 13 časova i II deo 29 juna od 10 do 13 časova u Domu i Gradskom pozorištu. Cena: 3 Din. 11) Narodno veselje a) 28 i 29 juna u Domu (Sokolskom vežbalištu) u 21 čas; b) 28 i 29 juna 1936 god. na Trgu Erio-a u 21 čas. Cena: 5 Din. Zbirne (generalne) uiazniće Pored gore navedenih pojedinačnih ulaznica, koje važe samo za jednu od-redeiiu priredbu, Sletski odbor je rešio — da bi izišao ususret gledaocima, a uzevši u obzir i veliki broj priredaba koje če sc održati za vreme sletskih dana, — da pusti u pretprodaju t. zv. »generalne ulaznice«. S ovom general-nom ulaznicom kupae iste ima pravo pristupa na sledeče priredbe: na nara-štajsku i na dve članske sletske svečanosti — javne vežbe, te još na tri večernjc priredbe po izboru, izuzev sokolske akademije od 28 i 29 juna, te koncerat i Slovensko veče od 28 juna, pošto za ove poslednje važe samo gore navedene pojedinačne ulaznice. S obzirom na mesta na koja glase, cenc generalnih ulaznica su: 1) stajanje 20 Din; 2) sedište II reda 30 Din; 3) sedište I reda 45 Din; 4) sedište u loži 65 Din. Ako se saberu cene pojedinačnih ulaznica onih priredaba koje se mogu poseliti sa gcneralnom ulaznicom, videče se jedno veliko olakšanje, jer jc cena generalne ulaznice za 50% jevti-nija od zbira cena pojedinačnih ulaznica priredaba na koje generalna ulaznica daje pravo. Sletska značka Na sednici Sletskog odbora od ^ aprila o. g., a po izraženo j želji Saveza SKJ, doneto je rešenje, da se ranije utvrdene cenc sletskim značkama snize, tako da su cene značkama sada konačno utvrdene kako sledi: za nara-štai 10 Din; za sokolske čete 10 Din; za vežbače 20 Din; za nevežbače 30 Din. џ Sletska značka za članstvo Za razliku od dosadanjeg načina rada i iskoriščavanja povlastica koje daje sletska značka učesnicima na sle-tu, — a da bi se izbegle eventualne zloupotrebc s koriščenjem povlastica koje daje sletska značka, — Sletski odbor doneo je odluku, da če svi učes-nici na sletu, pored sletske značke dobiti besplatno još i posebne ulaznice za pojedine priredbe prilikom glavnih sletskih dana, tako da sletska značka sama po sebi ne daje nikakvu povla-stieu, ali zajedno s navedenom ulaznicom za Sokole ona daje učesnicima — Sokolima — sledeča prava i povla-stice: 1) besplatan pristup na naraštajsku sletsku svečanost — javnu vežbu; — stajanje; 2) besplatan pristup na jednu od dve članskih sletskih svečanosti — jav- . nih vežbi — stajanje; 3) besplatan pristup na pokuse i takmičenja članstva i naraštaja; 4) besplatan pristup na sve večernje priredbe za vreme sletskih dana, sem: sokolskih akademija 28 i 29 juna, koncerta i Slovenske večeri 29 juna; 5) povlaščenu vožnju na železnicama; 6) bcsplatnu nastanbu; 7) besplatno osiguranje protiv nezgoda i nesrečnih slučajeva, i 8) besplatan pristup na Sokolovac i kupanjc na Sokolovcu (Palic). * Sletska značka za narašlaf Sa sletskom značkom za naraštaj neče se izdavati gore navedene posebne ulaznice, nego ista sama daje sve goro navedene povlastice, ali samo za naraštajske dane. * Sletska značka za goste — nesokole Gostima na sletu, koji nisu Sokoli, sletske značke čc se prodavati po ceni od 10 Din po komadu s tim, da sa sletskom značkom imaju pravo na: 1) besplatan pristup na naraštajske i članske pokuse i takmičenje; — sedenje, i 2) besplatan pristup na naraštajsku sokolsku akademiju, koja ee se održati 14 juna u Domu (amfiteatru). Vežbe starce brace Skreče se pažnja svim jedinieama, da se vežbe za stariju braču, koje če se vežbati na sletu u Subotici, mogu dobiti kod Sokolske župe Novi Sad, te ih od ove župe treba i tražiti. Posebni nastupi Sletski, odbor jo izvešten, da pojedine jedinice (župe i društva) spre-maju posebne tačke s jednim manjim brojem vežbača, s kojima bi želele na-stupiti na sletskoj javnoj vežbi. Da ne bi došlo kasnije do nesporazuma, več sada se upozoravaju svo jedinice, da če posebne tačke moči dati samo žune, i to s jednim večim brojem vežbača. Kako jc slctište veliko za 5000 vežba- ča, to suviše male grupe ne bi mogle s uspehom nastupiti na ovako velikom prostoru, a kako če sam program biti i inače dosta obilan, za manje grupe neče biti ni vremena za nastupanje. Usled toga se pozivaju sve one župe, koje spremaju posebne tačke, da to hitno saopšte Sletskom odboru, kako bi Sletski odbor mogao doneti po~ trebnu odluku. Pri tome molimo da se navede: koje če kategorije vežbati, naziv sa-stav koji se vežba, broj vežbača, ime autora i koja če muzika vežbanje pratiti. Sletske akademije Za vreme sletskih dana održače se u veče sokolske telovežbačke akademije u Gradskom pozorištu i u Sokolskom domu. Na ovim akademijama moči čc bratske jedinice nastupiti _s prijavljenim tačkama, te se pozivaju da ovakve tačke spremaju. Sa strane Sletskog odbora izražena je želja, da se na sletu pokaže što vise originalnih jugoslovenskih sastava. Za glazbenu pratnju po mogučnosti treb* izabrati muzička dela naših slovenskih1 autora. Kod izbora odela za vežbače i vež-bačice treba obratiti pažnju, da odela budu ukusna, — a gde god se ukaauje bezuvetna potreba posebnih odela, neka se uzmu obična, propisana sokolska vežbačka odela. Prijave za akademije biče dostavljene jedinieama blagovremeno. Sletski plakat Sletski plakat za pokrajinski slct u Subotici izradio je Sava Rajkovič, akademski slikar. Plakat je rađen u 8 boja, a umnožen je u 12.000 primera-ka. Ovaj plakat kao poziv na slet iz-raden je tako, da u sebi sadržava samu ideologiju ovoga slcta, koja se može najkrače izraziti s mišlju: »Tu smo, i tu ostajemo !...« U toku poslednjih 7 dana plakat je razaslat svim sokolskim jedinieama u Jugoslaviji, nadalje svim sokolskim savezima, i to u: češkoslovačku, Polj-sku, Bugarsku i Ameriku. Osim toga biče razaslat i svim gradskim opština-ma, školama, sreskim upravama i t. d. Upozoravaju sc sve bratske jedinice, da primi jene sletske plakate od-mah postave na vidna mesta u sokolskim prostorijama, a tako isto i u svojim mestima, jer je plakat zato i poslat, da poslužii kao propaganda. Zbor župskih prosveiara ČOS U subotu dno 18 i nedelju dne 19 o. m. održan jo u Pragu, u Tirševom domu, zbor župskih prosvetara Češkoslovaške obče sokolske. Zboru je pretsedavao pretsednik prosvetnog odbora ČOS brat Antonjin Kreiči, koji se u pozdravnom govoru setio 80-godišnjice smrti velikog če-škog narodnog buditelja i preporodite-lja Karla Havlička Borovskog i njegovog nacionalnog amaneta. Zatim je brat Krejči ocrtao odnos prvog pret-sednika Češkoslovačke Republike dra Tome Garika Masarika prema Sokolstvu i tradiciju, koju je Masarik stvo-rio u tom odnosu. Prešavši na sam izveštaj o pro-svetnom radu od prošlo godine, brat Krejči je izneo, što je sve uradeno na tom polju. Tako je, medu ostalim epo-menuo, da su izašle iz štampe dve daljnje sveske Tirševih spisa, da je odbor (vibor) ČOS odobrio izdanje uputstava za izvođenje zakljueaka VII glavno skupštine, čime jc olakšano i sprovodenje prosvetnog rada u duhu tih zaključaka, zatim da je izraden i več pripremljen za štampu priručnik za prosvetare, prvi deo istorije Sokolstva i t. d. U svim jedinieama izvedena je i idejna priprema za izlet Sokolstva u Slovaeku, a otpočelo su več i pripreme za X svesokolski slet u Pragu 1938 godine. Izvestio je nadalje, da je prosvetni odbor priredio u Brnu i Pragu dvodnevne tečajeve o Slovaekoj, pozorišni tečaj u Pragu i Blansku, kao i da če sc održati ova-kav tečaj i u Turčanskom Svetom Marinu. Raspisan je i natečaj za sletske pesme, izraden tekst sokolskog zaveta za novo članstvo, u štampi je prirue-nik za novo članstvo na slovačkom jeziku, a pripremljen jc več i program sokolskih predavanja na radiu. Iz izveštaja prosvetnog odbora ČOS vidi se, tla je prošlo godine bilo u jedinieama 154.(X)0 priredaba prosvetnog karaktera, od toga najviše nagovora pred vrstom i predavanja. U župama prošle godine odtžano je 25 župskih prosve'tnih tečajeva, a raznih posebnih tečajeva 50, od kojih je bilo 15 pozorišnih, 5 lutkarskih i t. d. Održan je bio i 16-dnevni opšti prosvetni tečaj ČOS, koji su polazila 52 teeaj-ca, medu kojima su bila 2 Jugoslovena i jedan Rus. O svim izveštajima pojedinih rc-ferenata bila jc vodena zanimljiva debata, nakog čega su izveštaji primi jeni s izvesnim napomenama. Na koncu usvojen je predlog o sokolskom zave-tu, predlog o sporazumu s jMaticom diletantskih pozorišta i t. d. Izbirna takmičenja Saveza SKJ za olimp. igre u Berlinu Izbirna takmičenja vrhunskih vežbača Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za sastavljanje olimpijske ekipe za Berlin održače se u nedelju 26 o. m. u Ljubljani. Za ova takmičenja načelništvo Saveza primilo je ukupno 24 prijave, i to: 'iz Beograda 7, Ljubljane 9, Maribora 3, Splita 3, i Kranja 2. Medu prijavljenima su i pnvaci brača Štukelj i Primožič. Izabrana ekipa trenirače stalno od' 1 maja do 1 avgusta pod vodstvom naših najboljih stručnjaka u Ljubljani. Glavna skupština Sokolske župe Zagreb Sokolska žtipa Zagreb održala je svoju giavou skupštinu 5 o. m., koja je bila nastavljena i zavržena dne 19 o. m. Zbor društvenih i četnih načelnika i načelnica te prosvetara održan je dne 4 o. m. po podne. Zboru načelnika prisustvovao je savezni načelnik brat dr. Pihler. Na zboru je pretresan izveštaj načelništva, iz kojega se vidi lep rad i uspeh unatoč teškim prilikama u kojima se taj rad razvijao. Zboru društvenih i četnih prosvetara prisustvovao' je savezni prosvetav brat dr. Belajčie, koji je na koncu održao vrlo lep govor, potičuči na sokolski prosvetni rad. Pošto se prctre-sao izveštaj brata pretsednika prosv. odbora Mudriniča, raspravljalo se, što bi se poduzelo da rad u ovoj godini bude uspešniji. Navečer toga dana održana je pretkonferencija delegata društava i četa, na kojoj su pretreseni izveštaji svih otseka župske uprave. Iz izve-štaja župskog tajnika br. Mileusniča vidi se, da je na koncu 1935 godine bilo u župi 56 društava i 135 četa, ukupno 191 jedinica. Kasnije medy-tim brisano je 8 društava i 20 četa, te je ostalo 48 društava i 115 četa. Održano je 50 sedniea izvršnog odbora i 9 celokupne župske uprave. Nadalje je tajnik br. Mileusnič izneo rad pojedinih jedinica i rad župske uprave. Iz izveštaja br. statističara proiz-lazi, da je stanje članstva n župi: mu-ških 14.275, ženskih 5163, ukupno 19.438. Otsek za sokolske čete radio je vrlo marljivo, kako se vidi iz pod-netog izveštaja njegovog pretsednika br. Džamonje. Držali su se mnogo-brojni sastanci te se promiealo napredno gospodarstvo i higijena. Posle izveštaja ostalih funkcione-ra razvila se debata, u kojoj je uče-stvovalo mnogo brače, posle čega su primljeni svi izveštaji. Sutradan, dne 5 o. m., u 10 sati, starešina župe brat dr. O. Gavrančič otvorio je petu glavnu godišnju skup-štinu župe u prisustvu delegata Save-za SKJ brata dra Huga Verka, saveznog načelnika dra Alfreda Pihlera, kao i članova župske uprave i 'brojnih delegata društava. Skuipštini je prisustvovao i starešina župe Niš brat Radovan Dimitrijevič, kao i starešina župe Karlovac brat Marko Sablič. U svom pozdravnom govoru brat Gavrančič setio se u prvom redu na-šeg prvog i največeg Sokola, blago-pokojnog Viteškog Kralja Aleksandra 1 Ujedinitelja, kojemu svi kliču »Slava!«, te Mu posvečuju jedan minut šutnje da tako osveže uspomenu na neumrlog Kralja. Seča se našeg mladog Kralja Petra, kojemu svi pri-sutni kliču »Živeof« i predlaže brzojavni pozdrav, koji se prihvača s aklamacijom. Zatim br. d>r. Gavrančič pozdravlja brata dra Huga Verka, iza-slanika bratskog Saveza, brata Radu Dimitrijeviča, starešinu župe Niš, i barta Marka Sabliča, starešinu žu'pe Karlovac, brata dra Alfreda Pihlera, saveznog načelnika, kao i sve prisutne delegate društava i četa. Spomini 11Л, kako je baš u zagrebačkoj župi nikla prva seoska sokolska četa, raduje se što vidi pretstavnike sela prvi put kao ravnopravne oinioce na župskoj skup-štini. Govori o proeušcavanju sokolskih redova, pa pozivlje braču i sestre na intenzivan sokolski rad i kliče im v Zdravo«! Zatim se prešlo na dnevni red, pa su svi izveštaji bili primljeni bez debate, jer se o svima raspravljalo na pretkonferencijama. S osobitoin paž-njom i uzbudenjem saslušan je izveštaj pretsednika narodno - obranbenog otseka, u kojem su iznesene muke i pat n je naše brače Sokola u ovoj župi od Strane ekstremnih organizovanib elemenata, a koji nisu našli zaštite s nijedne strane. Uzeo je tada reč starešina župo Niš brat Dimitrijevič, koji je u lepom govoru pozdravio br. zagrebačku žu-pu, napose grad Zagreb, taj simbol Jugoslovenstva. Pozivlje braču da ostanu verni sokolskim idealima i da zbiju svoje redove, te da se uvek se-čaju, kako zvono s Oplenca nepre-kidno zvoni: »čuvajte Jugoslaviju!« Cela skupština pozdravila je brata Di-mitrijeviča, pa mu je brat Gavrančič toplo zahvalk) i preko njega uputio pozdrav bratskoj župi Niš. Pošto su svi izveštaji primljeni, podeljen je župskoj upravi apsolu-torij. Ustao je zatim izaslaniik Saveza brat dr. Hugo Verk. On je doneo skuipštini pozdrav br. Saveza. U po-duljem govoru, vatrenom besedom, pozvao je braču i sestre da vrše svoju dužnoet prema Kralju i nedeljivoj Jugoslaviji. Naglasio je, da vreme zove, da se sokolski redovi učvrščuju, da stoje nepokolehivo jer su oni izvršiocl Kraljevo oporukc. »Ili če biti Jugoslavije, ili nas neče biti,« — povišenim tonom kaže brat dr. Verk uz burno odobravanje skupštine. Ističe, da kod nas ima dosta zla, ali tomu zlu nije kriva Jugoslavija »i jugoslovenska mi-sao. Svi narodi i sve države okupljaju svoje snage i učvrščuju svoje vanjske i unutarnje prilike, dok kod nas ima elemenata koji hoče da cepaju i ruše, ali neka znaju, da nema te sile koja če Jugoslaviju »rušiti. Zato treba uje-diniti sve snage za dobro i napredak naroda i Jugoslavije. »Tu ste pozvani vi Sokoli i svojim putem smelo na-pred. Zdravo!« Reči brata Verka bile su frenetički pozdravljene. Po tom je starešina brat Sablič b vrani m i bratskim reč ima pozdravio skupštinu u ime župe Karlovac. Pošto je bio usvojen župski proračun, prešlo se na predloge društava i četa i na izbor nove župske uprave. Medtitim nastala su razmimoilaženja izmedu zaključaka načelnika i župske uprave u pogledu kandidacije župskog načelništva te se nije mogao u tome pogledu da postigne željeni sporazum, pa je stoga starešina župe odgodio skupštinu za 19 aprila s dnevnim redom: izbor župske uprave. U nedelju 19 aprila, 5 МЗшш! IlliP ■v I, šfT Brat Čedo Milič, starešina Sok. župe Mostar osečao, zagorči veliki praznik Hristova Vaskrsenja. To je bilo u ono najteže doba, kada je Srbija bila pregažena, u doba kada je hrabra srpska vojska morala da napusti i zadnji komadič svoje zemlje. Službena Austrija i svi oni koji su bili njenog mentaliteta, slavili su orgije, jer je ma i pod naj-težim uslovima uspela kaznena ekspedicija protiv Srbije. Trebalo je tada najstrože kazniti i sve one nacionalne radnike u Bosni, koji su se usudili da propovedaju nacionalni! misao, da pro-povedaju borbu za oslobodenje. Banjalučki proces i po broju optu-ženih i po strogosti osude sigurno spada medu največe političke procese, koji su ikada vodeni. Tom osudom su osudeni šesnaestorica optuženih na smrt, a 98 optuženih na tešku tamnicu u trajanju od 859 godina. Od osudenih kao najteži krivac smatran je pok. Va-silj Grđić, koji je osuđen na smrt, što je stupio kao član u veleizdajničku organizaciji! Narodne odbrane u Srbiji, što jo provodio organizaciju toga društva u Bosni i Hercegovini i .što je svojim radom u »Prosveti«, naročito širenjem knjiga i održavanjem predavanja, bunio srpsko - pravoslavno sta-novništvo u Bosni i prapovedao poli-tičko jedinstvo celokupno^ srpskog naroda i budio u njemu težnju, da se to jedinstvo šilom ostvari. »Prosveta« je osudena kao matica svih srpskih nacionalnih organizacija, njen je sav imetak konfiskovan, a za rad u »Prosveti«, pored pok. Vasilja, osuden je i tadašnji pretsednik i tajnik »Prosve-tin«. Tom osudom je osudeno četrnaest sokolskih prvoboraca. Jedan od glavnih OTganizatora Srpskog Sokolstva Čedo Milič osuden je na smrt, starešina Srpske sokolske župe na 18 'godina, a načelnik Zupe i starešine i načelnici mesnih društvava i drugi istak- Brat dr. Voja BeSarovič, starešina Sok. župe Sarajevo nuti sokolski i pobratimski radnici na tešku tamnicu od 5 do 12 godina. Oni su osudeni što su propovedali poiiticko jedinstvo srpskog naroda i budili u svojim članovima težnju da, u zajed-nici sa srpskom vojskom, ostvare po-litičko ujedinjenje Bosne i Hercegovine sa Kraljevinom Srbijom. I SV1 ostali optuženici osudeni su zbog svo; ga veleizdajničkog rada: jer su radii) na otcepljenju Bosne od Monarhije i njenom ujedinjenju sa Kraljevinom Srbijom. Svi su optuženi osudeni «a solidarno naknade štetu bosansko-hercegovačkom eraru u višini od 14,444.769 kruna, kao naknadu za sve štete, koje su ratom nanesene Bosni i Hercegovini. Za osiguranje toga P°' traživanja konfiskovana je im o vina svih organizacija čiji sil pretstavnici bili osudeni, kao i privatni imetak osudenih nojedinaca. Državni tužilac, koji kao stranac nije znao dovoljno srp.-hrvatski u svo-joj zaključnoj reči prikazao je optuze-ne kao vinovnike za svu nesreču, kojoj je za vreme rata bio izložen srpski narod, te im je na završetku svoga govora doviknuo: »Narod če vas Pr0“ kuniti!« Dostojanstveno, saslušali su vele-izdajnici ovu tešku osudu. Ono malo gradanstva koje je bilo pušteno 11 raspravnu dvoranu, duboko potreseno ovom osudom, sa suzama u očima gfe" dahu svoju braču veleizdajnike, ali se lice odmah razvedri, kad videse kakvim stojičkim mirom veleizdajnici podnose svoju sudbinu, kad videse pok. Vasilja Grdiča koji je osuden da kao zadnji gleda izvršenje smrtne kazne nad svojim drugovima i da Pre svojih muka oseti muke svojih «ru‘ gova, kako nasmejana lica mirboži s* svojim drugovima. Austriska vlast j® mislila, da če ovom osudom zastrasiti i veleizdajnike i sav narod u Bosni, a*1 ee grdno prevarila, jer je ovim nehumanim postupkom još više pojačan u njihovim dušama 'revolt protiv tirana. Bilo je policiski zabranjeno pozdrav-ljati veleizdajnike pri njihovom odla- Brat Stevan Žakula, bio je osuden na 10 godina robije sku i povratku iz sudnice. Toga dana je sva Banja Luka bila na nogama j s oduševljenjem pozdravljala svoju braču veleizdajnike, kad su so iza sa-slušanja osude vračali u zatvor 11 »crnu kuču« i »kasarnu«, gde zatekoie ponude od svih znanih i neznanih. Za vreme trajanja celog banjalu^' kog procesa Banjalučani su se takmi' čili u pažnji prema veleizdajnicima, a toga dana toj pažnji nije bilo kraja-»Eto kako nas narod kune«, rekao .1^ pok. Vasilj sa osmehom na licu svoju1 drugovima. Sutradan, na dan velikog Pra.zn’.-^ Hristova Vaskrsenja u »crnoj kuji na službi Božjoj služilo jc 12 sves nika, od njih nekolicina osudenih smrt, a ostali na tešku robi ju. Ve izdajnici su pevali iz dubine duše P božne pesme sa verom u Vaskrsnu i propast neprijatelja. Eto, to je bilo ono veliko i uzvišno 'iaspoloženje u onim velikim dar|!n?z’ to je bilo raspoloženje medu vete ^ dajnieima, medu celim narodom Bosni. Prošlo jc od tada 20 godina. ^ nos i oduševljene ustuipiše mesta _ nim pojavama grubog inaterijaH^: Neki od veleizdajnika več za v.r rata podlegoše fizičkim 1? , nji- mnogi umreše iza oslobodenja, a hovim stopama pode pre dve s;ij i nosilac toga procesa pok. ,. Grdič, koji, slirvan teškim PoS ma tamničkog života, duboko P° u narodnoj žalosti na svom P1’ ye. Oplenac, da oda poslednju Pocf"... 0d likom Kralju, dobi zapaljenjep i jjnC. čega je i umro u oktobru 1934 Redovi veleizdajnika znatno sui nc. redili. Ima ih koji žive u najve 0č maštini upučeni na najsitmju i God. VII — broj 17 »SOKOLSKI GLASNIK« SOKOLSKO SLČTI5TČ u SUBOTICI y fovrlinei StMČa*»n» utita/ii/e ijcc/aJ/it* Sas&račajfii proslari t uirđajt^ Stadion SuJaftoA/u /ra t/u/H itt 9ro\leiH ja fafvitvnjt iaaimcajni pro*tot>t ff&R~ ?rttpr*ila* pna gtulato*) blagajni vi mproilorom Aufopa'ia 01 itela Ja Шипо 0вш!<шЦ Stlohita ' ui*ay» p« *6 'l'upalrjli -,3iuyi:i>izn . ...._ Troiirtm d ta C cto *Utlit* Ww y7i-rvf»*T->T^j t**t U **3-rimsTt c !.0-g-9.O »J>-Q O O ОдПЈ- A e rilo ■ 6ahohcns »Ф ,f>>9 c aoopoo <3. *« ***< Л/ГС« ГК0 ЛЏТ0ГМК асоаплрзш pvt_ e eoeuooa 35 godišnjica Župskog načelnikovanja Ime brata Bohumila Havela, člana načelništva češkoslovaške obcc sokolske, vrlo dobro je poznato i medu ju* goslovenskim Sokolima. Ovaj VTedni drug bivšeg načelnika ČOS, pok. brata dr. Jindre Vanjičeka, nije bio do sada samo izvanredno radini član najvi-šeg tehničkog vodstva češkoslovačkog Sokolstva, več je takoder i punih 35 godina kao župski načelnik vodio največ u prašku sokolsku župu, župu Ba-rakovu. Ove godine brat Havel, posle tako dugogodišnjeg župskog načelniko-vanja, predao je vodstvo ove župe svo-me nasledniku bratu Ržepi. Ipak, predaj uči tu dužnost drugome, br. Havel nije napustio sokolski rad, več on i dalje najaktivnije učestvuje u iradu načelništva COS. Brat Havel, koji^ je počeo da radi u Sokolu kao odličan vežbač i prednjak te kao društveni načelnik, za vreme tih 35 godina kao načelnik župe Barakove odgojio je praškom Sokolstvu velik broj dobrih prednjaka i načelnika. Osim tog svog ogromnog rada on je najsavesnije vr-šio i mnoge druge važne sokolske funkcije. Više godina bio je na čelu i pra-škog župskog zb cm, u kome je svoj-stvu prošle godine vodio i veliki pokrajinski slet praškog Sokolstva u Taboru, starodrevnom Žiškinom gradu. S jugoslovenskim Sokolima brat Havel osobito je mnogo saradivao na svim poljima sokoiskog rada. Bilo na sletovima, takmičenjima, raznim sed-nieama, zborovima i drugim priredbama, kao i medusobnim ličnim odnosi-ma, br. Havel je uvek pokazlvao naj-veče zanimanje za naše jugoslovenske sokolske težnje i za naš sokolski rad. Prošle godine br. Havel ie zastupao ČOS i na I saboru sokolskih četa Sokolske župe Mostar. Medu jugoslovenskim Sokolima br. Bogumil Havel uživa velike bratske simpatije. Likvidiranje podravsko g okružja sa sedišiem u Ludbregu Prema zaključku zbora načelnika i načelnica društava i četa Sokolske župe Varaždin u Varaždinu od godine 1935, osnovano je V okružje varaždinske župe pod imenom Podravsko okružje sa sedištem u Ludbregu. — Za načelnika izabran je brat Mica Kovačevič, a za zamenik br. Stjepan Kanci-jan iz Ludbrega. — Ovom okružju pripadala su društva: Ludbreg, Rasinja, M. Bukovec, Legrad i Varaždinske Toplice s pripadajueim četama. Okružje je odmah počelo svojim radom, kojim je lukovodio zamenik načelnika brat Stjepan Kancijan, buduči je načelnik brat Mica Kovačevič premešten iz Ludbrega. — Nažalost okružju nije do-suden dugi vek. Tokom godine likvidirane su nekojo sokolske čete kao i društvo Rasinja, pa je okružje okrnjeno. — Po predlogu načelništva društva Ludbreg, a po zaključku glavne godiš-nje skupštine Sokolske župe Varaždin od 22 marta ove god., likvidirano je Podravsko okružje na zboru načelnika i načelnica društava i četa župe Varaždin u Varaždinu dne 22 marta ove god. — Sokolsko društvo Ludbreg s pripadajučim četama pripalo je Drav-skom okružju sa sedištem u Kotoribi. Za načelnika izabran je brat Tomo Barulek, učitelj iz Kotoribe. L. F. V, Sokolski stadion u Subotici za IV pokrajinski slet Saveza SKJ u Subotici o Vidovdanu 1936 g. TrIdeseigodISnJica Sok. društva Vlnkovci Sokolsko društvo Vinkovcl spre ma se da dana 9 i 10 maje o. g. proslavi na svečani način 30-godišnjicu svoga opstanka i rada. Sokolskem radu udareni su teme lji u gradu Vinkovcima godine 1905 1906, kada su bili osnovani najpre Hr vatski Sokol, a odmah iza njega Srpsk Soko, koji su do godine 1914, s vidi ji vim rezultatima, jpromicali eokolsk duh. Raspored proslave obuhvatiče d v;-dana. Tako če 9 maja do podne biti okružna takmičenja, a naveče svečana akademija u velikoj dvorani Hrvat-skog doma u Vinkovcima. Drugi dar 10 maja, biče takmičenja i pokusi za popodnevnu javnu vežbu, zatim če biti sokolska povorka, koja če proči gradom, a u 12 sati održače se svečana sednica. Iza toga je zajednički iručak. Po podne u 3 sata održače se okružnii javna vežba na sportskom stadionu kluba »Sloga«. — Nakon toga je narodno veselje u kojemu če nastupit u formi maloga festivala četiri sokolska pevačka zbora sa sela i jedan tan; buraški. Do sada su za ove proslave najavile svoje sudelovanje mnoge jc-dinice s teritorija Sokolske župe Osijek, kao i neke jedinicc susednih sokolskih župa Tuzla, Beograd i Zagreb. Razni odbori često se sastaju i vrše st, potrebite predradnje s ciljem, da ova proslava što bolje i dostojnije uspije. A •«ć* PRAVILNIK Književnog otseka pri Prosvetnem odboru Saveza SKJ § i Na osnovu § 19 Pravilnika SPO osniva se pri Prosvetnom odboru Saveza SKJ naročiti otsek pod imem^r »Književni otsek pri Prosvetnom od boru Saveza SKJ« ili skraičeno »Savez ni književni otsek«. §2 Zadatak je Saveznog književnog otseka: aa) da izraduje program sokolsko književnog rada, ukoliko je ovaj u ve zi s prosvetnim i ideološkim radom Sokolstva; bb) da vodi brigu oko izdavanj;-potrehnih sokolskih knjiga, brošura : drugih edicija sokolsko - prosvetne ideološke sadržine bilo putem Jugoslovenske sokolske matice bilo prekc drugih izdavača bilo neposredno pu tem SPO; cc) da čini predloge za sokolsko-književne natečaje odnosno da po potrebi daje mišljenje o predlozima, ko je če u tom pravcu stavljati drugi ot seci SPO-a (lutkarski, pozorišni, mu dd) da sa sokolsko-ideološkog, t po potrebi i književnog gledišta daje mišljenje i ocenu o delima (knjigama brošurama i dr.) za koja se fcraži pre-poruka sokolskim jedinicama, odnos no, ako se radi o sokolskim izdan j. ma, odobrenje da se mogu izdati; ee) da čini predloge za sastav^ja nje ocenjivačkih odbora (žiri-a) pov(. dom raspisanih književnih natečaja SPO-a, iz svoje sredine, a po potreb; od drugih stručnih lica. ff) da sistematski pribira gradu za istoriju Sokolstva, §3 Savezni književni otsek s a stoji se od pretsednika, potpretsednika, tajnika i 15 do 20 članova, koji se broj p< potrebi može kooptacijom i povečati Članove otseka imenuje Savezni prosvetni odbor izmedu svojih člams va odnosno između onih članova iz so kolskih redova, koji su se svojim so-kolsko-književnim radom odnosno ka;, sokolski pisci naročito istakli. 'Savezni načelnik, izvestioci SPO za sokolsko pozorište, za lutkarsko po zorište, za muziku i za sokolsku štam-pu, kao i urednici, saveznih sokolskih listova, koji su u sedišfcu Saveza, tt upravnik Saveznog muzeja članovi su otseka več po svom položaju. Imenovanje članova otseka potvr-duje Savezna uprava (Izvršni odbor Saveza SKJ). §4 Mandat članova Saveznog književnog otseka traje tako dugo dok traje i mandat Saveznog prosvetnog odbo-r, koji ih je imenovao. Iz naročito važnih razloga može Savezna uprava (Izvršni odbor), ne predlog pretsednika Saveznog prosvet-nog odbora, razrešiti pojedine članove ili eeo otsek-od dužnosti i pre toga roka. U tom slučaju ima se novi otsek imenovati u roku od mescc dana. §5 ' Pretsednik upravlja .celokupnim radom otseka, staraj uči se da ova j is-punjava zadatke predvidene u § 2 ovog Pravilnika u duhu sokolske ideologije^ od svojih drugova, jer svi apeli na me-rodavne da im se obezbedi najskrom-nija egzistcncija ostaše be/ pri svoj bedi u ko joj se nalaze, oni nnaju jedno unutrašnje zadovoljstvo, koje se ne može iskupiti materij alnim blagom, oni su ponosni, da su u ono Prva seja župnega tehničnega odbora po župni glavni skupščini je bila one 2. aprila t. L ob 19. uri in je trajala do 24. ure. Novi župni načelnik brat Albin Smole je v svojem nagovoru pozdravil yse navzoče člane in članice, zlasti pa župnega starosto in župnega prosve-rarja. Poudaril je, da bo v svojem delu strnil vse dele župno uprave, ker zeb, da se upravni, strokovni in prosvetni organi župe skupno posvetujejo o uspešnem delovanju župe in skupno rešujejo njena vprašanja. V svojem nadaljnem izvajanju ni mogel prezreti tudi razmer, ki vladajo po nekaterih društvih, in katere je treba ozdraviti. Za poživljanje dtfla po ydruštvih bo zupa pošiljala potrebnim društvom posamezne člane strokovnega odbora v pomoč; tam kjer bi tudi tako pomoč oe mogla razmer poboljšati in kjer niti niso dani pogoji za obstoj sokolskega društva ali čete, pa bo župa v kratkem storila primerne zaključke. Opozarjajoč na letošnji župni zlet in na njega Priprave je zaključil svoje izčrpno poročilo. Na znanje se je vzelo tudi poročilo o izvršenih župnih orodnih tekmah za elane in članice, ki so bile dne 29. marca t. 1. za člane na Taboru, za članice v telovadnici I. drž. realne gimnazije. Te tekme po udeležbi, žal niso uspele. Pri članih so tekmovale tri vrste srednjega in pet vrst nižjega oddelka in sta vrsti Sokola I Tabor v obeh oddelkih dosegli prvo mesto ,pri članicah pa je tekmovalo šest posameznic v višjem oddelku, dve vrsti v srednjem U nedelju 5 aprila o. g. održan je u Belom Manastiru jedanaesti okružni sastanak društvenih i četnih načelnika iz Belomanastirskog sokolskog okružja. Sastanak sc sastojao iz dva dela: sed-nice i praktičkog dela.— Bile su za-st upi jene sve ietlinice iz ovog okružja, osim četa Branjine i Gajič. Načelni-štvo župe zastupao je brat Vlado Ho-clovski. U ime belomanastirskog društva kao gosti prisustvovall su: br. Jankovič, starešina, s. Bošnjak, prosvetar, i br. Bunovič, član uprave. Društva: Kneževo, Branjin vrh - Šečerana i Beli Manaetir učestvovala su sa svojim kompletnim zborovima, te je na sa-stanku bilo ukupno 36 brače i sestara. Sednicu je vodio okr. načelnik br. Slijepčevič, koji je u svom izveštaju izneo sve važnije sokolske dogadaje, koji su se od prošle sednice clesili u pvom okružju. — Iza njega podnelt su izveštaje svi prisutni načelnici. Iz ovih izveštaja se konstatovalo, da se gotovo u svima jedinicama ovog okružja preko cele zime radilo, a sada su več sve započele s pripremanjem za ovogodišnje okružno takmičenje, na kojem če nastupili i ove godine sve jedinicc. — Sestavljen je kalendar pri- veliko doba Golgote srpskog naroda i oni sa svoje Strane doprineli ma i najskromniji oboi za dobro svoje nacije. Oni žive u uspomenama na te velike dane, što im olakšava da zabo-rave teško stanje današnjice. Dr. Vojislav Besarovič. oddelku in štiri vrste v nižjem oddelku. V srednjem oddelku je prvo mesto dosegla vrsta Sokola I Tabor, v nižjem pa vrsta Sokolskega društva v Domžalah. Poročevalec odseka za plavanje je podal poročilo o plavalnem tečaju, ki se je vršil prvič v ljubljanski župi. Tečaj je trajal od 23. do 28. marca v zimskem kopališču SK Ilirije. Udeležilo se ga je 11 bratov in 10 sester iz 10 društev. Udeleženci tečaj* so se seznanili z vsemi vrstami plavanja in predelali vse skoke v vodo. Predelal se je način reševanja utapljajočih se, ter tekmovalni red teoretično in praktično. Razen tega so bile v tečaju tekme v plavanju in skokih, katerih so se udeležili vsi tečajniki(ce). Izvršila so se predavanja o masaži, o načinu organizacije plavanja ter vse potrebno za pričetek uspešne uvedbe plavanja v župnih edimcah. Zbor Sokolstva ljubljanske župe se bo vršil po določenem načrtu in sporedu, ki bo v kratkem poslan vsem edinicam. Po poročilih, ki so jih podali načelniki župnih okrožij, so bili določeni posamezni člani strokovnega .odbora za pregled in stanje dela v društvih. Z vadbo prostih vaj naj društva ne odlašajo, da nas čas ne prehiti. Sestava odsekov župnega strokovnega odbora je ostala taka, kakor v prejšnjem letu. Večji del seje je izčrpala podrobna razprava, o sredstvih in načinu poživitve dela. V tej stvari so bili sprejeti konkretni sklepi. redbi za ovu godinu u ovom okružju, te je rešeno, da se ovogodišnje okružno takmičenje dece i naraštaja održi 17 maja u Belom Manastiru. Takmičenje članova ima se održati 7 juna u Dardi, kojega ee se dana održati i okružna javna vežba. — Ispiti za suče za okr. takmičenje, ove godine neče se održati u sedištu okružja, nego po društvima i to 3 i 10 maja. Pretsednik ispitne komisije biče načelnik iz su-sednog društva. — Za javne vežbe društava i četa odredeni su sledeči termini: 21 maja u Podolju, 25 maja u Branjini, 14 juna u Kneževu i U Bra-njinom Vrhu, 21 juna u Belom Manastiru, 12 jula u Kneževin^ Vinogradi-ma, 15 avgusta u Luču i 27 septembra u Popovcu. — Za javne vežbe društava i četa odredene su skupine i to: 1) Kneževo, Popovac i Podolje; 2) Beli Manastir, Br. Vrh - Šečerana, Bar. Petrovo Selo i Luč; 3) Darda, Kn, Vinogradi i Lug; 4) Batina i Gajič. Jedinice iz ovih skupina obavezne su da se me-dusobno prilikom javnih vežbi pot-pomažu. — Za župski omladinski slet, koji če se održati u Osijeku 1 juna, rešeno je, da naše okružje zajednički nastupi s muškom i ženskom decom u zajedniičkim vežbama s puškama i zastavicama od Vrbe-Holečkove. — Iza toga prešlo se na pretres načelničkih godišnjih izveštaja sviju načelnika društava i četa iz ovog okružja, a koji su posebnom okružnicom u početku ove godine bili poslani svima načelnicima. Prilikom ovog pretresa došlo se do ko-risnih konstatacija za dalji rad. — Zatim je rešeno, da se zamoli bratsko načelništvo župe, da bi brat župski prednjak obišao u toku meseca maja sve jedinice u ovom okružju. Rešeno je, da se u mesecu septembru priredi okružni izlet, o čemu če se posebno raspravljati na sledečoj okružnoj sed-nici. — Društveni prednjački ispit, za koji su se prijavila 5 kandidata održače se 18 i 19 aprila u Belom Manastiru. — Na kraju je rešeno, da se za žup-sko takmičenje, ko je če se održati 31 maja u Osijeku, sastavi okružna vrsta muškog naraštaja za drugu skupinu. Za ovu vrstu dače po dva vežbača društva: Darda, Beli Manastir i Kneževo. — Ovime je sednica, koja je započela u 9 sati, završena i to u 12,30 časova. Posle zajedničkog ručka prešlo se na praktički rad, kojom je prilikom izvršena ispravka sviju ovogodišnjih prostih vežbi, a zatim se je prešlo sve takroičarsko gradivo za sve kategorije za ovogodišnje okružno i župsko takmičenje. U 5,30 časova po podne za-vršen je ovaj tispeli i korisni sastanak, te su se nakon srdačnog i bratskog ra-stanka prisutni načelnici i načelnice razišli po svojim jedinicama, da dalje prionu uz sokolski' rad. Otvoritev Sokolskega doma in odkritje spomenika Viteškem Kralju Aleksandru L Zedinitelju v Slovenjgradcu Dne 16. aprila se je vršila pod predsedstvom staroste br. dr. V. Železnikarja prva seja pripravljalnega odbora za otvoritev Sokolskega doma in odkritje spomenika Viteškemu kralju Aleksandru I. Zedinitelju, po katerem nosi naš ponoisni dom svoje ime. Otvoritev in odkritje spomenika bo 21. junija. Na seji so bili ustanovljeni razni odseki, katerim so bila poverjena pripravljena dela za slovesnost, ki naj bo čim najveličastnejša. Na predvečer se vrši telovadna akademija. Na dan otvoritve dopoldne bo povorka, katere se udeleži tudi sokolska konjenica. Po povorki se vrši Otvoritev doma in odkritje spomenika. Popoldne je javna telovadba in na to veselica. Ker so železniške zveze jako ugodne. ne bo treba posebnih vlakov. Udeleženci iz smeri proti Mariboru pridejo v Slovenjgradec z jutranjim vlakom ob 8. uri, oni iz smeri proti Celju pa z vlakom ob 10.15. Odhod iz Slovcnj-gradca na obe strani pa bo z vlakoma ob 19. uri. Povabljeni bodo vsi bivši člani in dobrotniki društva. Naročili se bodo tudi spominski znaki. Vprašanje prehrane je rešeno čim najpovoljneie. Kosilo se bo dobilo za 6 do 10 Din. Prosimo vsa društva SŽM in vsa bližnja društva SŽC, da se ozirajo na ta naš slavnostni dan ter po možnosti svoje društvene prireditve tako določijo, da njih članstvo v čim večjem številu pohiti v naš lepi Slovenjgradec. Zdravo! Iz Sokolske župe Ljubljana Seja župnega tehničnega odbora Okružni sastanak društvenih i četnih načelnika u Belom Manastiru ROSI JA - FONSIER • društvo za osiguranfe 1 reosiguranje • BEOGRAD a prema intencijama Saveznog pro-svetnog odbora. On pretsedava sednicama i konfe-rencijama otseka i odreduje izvestioce zn pojedine predmete, nadzirući njihov rad. Pretsednik izveštava povremeno Savezni prosvetni odbor o radu otseka i iznosi preda nj na odobrenje one zaključke, koji su od načelne važnosti ili povlače za sobom materijalne izdatke. On pretsedava sednicama i konfe-rcncijama otseka i odreduje izvestioce a a pojedine predmete, nadziruči njihov rad. Pretsednik izveštava povremeno Savezni prosvetni odbor o radu otseka i iznosi preda nj na odobrenje one zaključke, koji su od načelne važnosti ili povlače za sobom materijalne izdatke. U slučaju sprečenosti zamenjuje :'a u svemu potpretsednik otseka odnosno (ako je i ovaj sprečen) član otseka koga za to pretsednik odredi. § 6 Tajnik vodi celu pa-tpisku otseka i pomaže pretsednika u njegovom radu, držeči se njegovih napomena i uputstava. § 7 Članovi otseka vrše kao izvestioci -sve poslove, koje im dodeli pretsed-r.ik. Njihova je naročita dužnost da prisustvuju sednicama otseka ukoliko od toga nisu oslobodeni (§ 9) i da uče-stvuju u radu ocenjivačkih odbora (ži-ri-a), kada god ih otsek u te odbore odredi. § 8 Za izdatke Saveznog književnog otseka predvidena su potrebna mate- rijalna sredstva u budžetu Saveznog prosvetnog odbora. Pretsednik otseka se stara da Savezni prosvetni odbor odobri potrebne kredite za rad otseka iz saveznog budžeta. § 9 Sednice otseka održavaju sc po pravilu svakog meseca. Članovi koji stanuju daleko od sedišta Saveza (Književnog otseka) oslobodeni su od dolaženja na sednicu, sem ako su na njih naročito pozvani. Otsek može pu-novažno rešavati ako je prisutna Л članova, koji stanuju u Sedištu otseka odnosno '/ svili članova otseka. § 10 Na konferenciji Književnog otseka mogu biti pozvani sem članova otseka i druga stručna lica za koja otsek nade da mogu biti od koristi prilikom raspravljanja predmeta, koji su na dnevnom redu. § 11 Za administrativni rad otseka va-že propisi Pravilnika za administrativni rad otseka pri Prosvetnom odboru Saveza SKJ. § 12 U slučaju prestanka otseka prelaze svi njegovi poslovi na Savezni prosvetni odbor. § 13 Ovaj Pravilnik može se menjati samo zaključkom Savezne uprave, a stupa na snagu odmah po objavljenju u »Sokolskom glasniku«, kao službe-nom organu Saveza SKJ. Ovaj Pravilnik primljen je na sodnici Izvršnog odbora od 28 februara 1936. KRONIKA «••••«••••••••••••••••#••••••••••••••••••••••••••••••••• t Jovan M. Popovič. — U sredu 15 o. m. umro je u Beogradu, u svo-joj 73 godini života, zaslužni prosvetni i nacionalni radnik Jovan M. Popovič, šef otseka za narodno prosve-čivanje Ministarstva prosvete u pen-ziji. Pokojnik se rodio u selu Bjeluši, kao sin paroha, i Srednju školu svršio je u Užicu, a u Pragu 'posvetio se študiju organizacije domačičkih škola, koje je, nakon povratka u otadžbinu, počeo da organizuje u predratnoj Srbiji, gde je služiio duže vreme kao učitelj. Na prosveeivanju naroda radio je i rečju i perom. Napisao je knjige »Neimari Jugoslavije«, »Znameniti ljudi češkoslovačkog naroda«, »Iz srpske prošlosti« te študiju »Strah kod dece«. Pored toga napisao je i niz dobrih članaka te uredivao nekoliko dečijih biblioteka. Prošle godine nagradila je Kraljevska srpska akademija njegovu raspravu »O prosvečivanju naroda«. Karadoreve stvari u Muzeju Kneza Pavla. U novom Muzeju Kneza Pavla u Beogradu u jednoj sobi sme-šteni su sada i predmeti, koji potse-čaju na Karadorda, oslobodioca Srbije i osnivača dinastije Karadordeviča. U toj sobi sada su skopljeno sve stvari, koje su u vezi sa životom i radom velikog Vožda, i to njegova dolama te seftan, nadalje dve zastave, srpski i šumadinski grb, te gornja haljina njegovo žene Jelene. Tu sc nalazi i njegova srebrom okovana puška, mali turski jatagan i.nož s kanijom. Pored pisačeg pribora u posebnoj vitrini po-hranjen je i pečat s monogramom G. P. (Georgije Petrovič) i urezanim slovima »Komandant Serbije«. Na Židovima te sobe vise i dva portreta Karadorda te slika njegove žene Jelene. Spomen - kapela u Debru. U ne- delju 19 o. m. održana je u Debru značajna nacionalna svečanost. U sredini grada uzidan je kamen temeljae /.Л spomen - kapelu, koja če se podiči vojnicima iz Debra i okoline, poginulim u borbama za našo oslobodenje i ujedinjenje. Svečanosti učestvovale su velike mase naroda. Nj. Vol. Kralja zastupao je general g. Milutin Milovanovič, a ministra vojske i morna-ice pukovnik g. Mašič. Svoje zastup-nike na svečanost poslali su i ban KUMMIAfT-DEl! IlOTIlMIMMUMHMVlIl T Vardarsko banovine, komandant armi-je, a telegrafske pozdrave uputili su odboru za podizanje spomen - kapele pretsednik Kr. vlade dr. Milan Stoja-dinovič i pretsednik Narodne skup-štine 'g. Stevan Čirič. Uvod u proslavu 20 - godišnjice formiranje prve • jugosl. dobrovoljačke divizije. Ove godine u avgustu pro-slaviče se na veoma svečan način dva-desetgodišnjiča formiranja prve jugo-slov. dobrovoljačke divizije, kao prve veče jedinice dobrovoljaca, koja so junački borila ža oslobodenje u Do-drudži. U pojedjnim gradovima, gde postoje odbori dobrovoljačkog udru-ženja, več se održaivaju razne spomen-svečariostr, a u Bieogradu če u nedelju dne 26 o. m. održati Savez ratnjh dobrovoljaca svoj redovni kongres, koji če ujedno biti i uvod u velike svečanosti za proslavu tog značajnog dobrovoljačkog jubileja. 150 - godišnjica rodenja Grgura Čevapoviča. Dne 23 o. m. navršava se 134) godina od rodenja čuvenog na-šeg kulturnog i književnog radnika Grgura Čevapoviča. Grgur Čevapovič bio je rodom iz sela Bertelovaca kod Požege. Posle svršene osnovne škole i gimnazije u Požegi posvetio se sve-čeničkoin zvanju, ali je još studirao i filosofiju u Pešti, gde je doktorirao. Godine 1820 postao je gvardijan ma-nastira u Vukovaru, a naredne godine i provincijal. Čevapovič se istakao oshn na crkvenom takoder i na na-učnom polju. Napisao je »llirsku po-vijest«, nadalje »Povijest Josipa Egip-čanina«, »Sindu požunsku« i t. d. Bio je odličan govornik, te je mnoge svoje crkvene govore i obelodanio. Umro je 1830 u Budimu. Napisao je i nekoliko literarnih dela, od kojih valja spo-menuti dramu »Josip sin Jakoba«. Na-ročitih zasluga stekao je time, što je sabrao niz dragocenih podataka o Bunjevcima, koje jo izdao u svom ve-likom delu »Memoria gentis illiricae«. Rasne kulturne vesti U selu Kučkovu u nedelju 14 o. m. pre podne priredena je dirljiva svečanost u spomen na poslednji dolazak blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja u Skopsku Crnu Goru prilikom osvečenja spomen -kapele Kralje Petru Prvom Velikom Os'obodiocu u proleče 1934 godine. U prisustvu izaslanika Nj. Vel. Kralja, generala g. Radovana Obradoviča i drugih odličnih gostiju te mnoštva naroda, osvečeno je spomen - zvono na spomen - kapeli Kralja Petra Oslobodioca. Ovih dana umro je Otorino Re-spigi, jedan od najboljih savromenih italijanskih kompozitora, čije je ime i u stranom svetu poznato jednako kao i imena njegovih zemljaka Verdija, Pučinija, Leonkavnla i Maska n ji-ja. Respigi je studirao u Bolonji, Berlinu i u Petrogradu (kod Rimski-Kor-sakova). Istakao se sa simfonijskim kompozicijama, a od opera postigle su mu velik uspeh »Kralj Encio«, »Semi-ramis«, »Belfagor« i »La kampanja somersa«. MALE VESTI BZ NAŠIH JEDINICA BEOGRAD. — Dečija akademija Sokolskog društva Beograd VI. Sokolsko društvo Beograd VI priredilo je na drugi dan Uskrsa dečiju akade-miju. U izvodenju programa učestvo-vala su sva deca ovog društva. Na programu je bilo 17 tačaka. Akademij u je otvorio starešina brat Ivan Janc. Kao prva točka programa bila je uspela recitacija, a zatim su sledili naizmenični nastupi ženske i muške dece. Na programu su bili i sastavi mladih prednjaka ovog društva, koji su imali lepog uspeha. Od svih tačaka, koje su uglavnom uspele, treba istači neke, kao: »Buba Mare«, »Mali voj-nici« i »Slikovite vežbe«, sve vežbe ženske i nastupe muške dece: »Različnosti na strunjači«, »Sokoli preko konja« i »Vežbe dugim palicama«. Poslednja tačka bila su narodna kola, za koja su ženska deca pokazala puno smisla. Sve vežbe pratio je društveni orkestar s više ili manje uspeha. Akademiji su pristustvovali načelnik i prosvetar beogradske župe, delegati drugih društava, kao i velik broj dečijih roditelja. — M. DARUVAR. — Pregled rada. Od 2 do 7 o. m. pregledao je rad društva župski prednjak brat Kalman Slavko. Za to vreme održan je i kratki tečaj s vodnicima sokolskih četa matičnog društva Daruvar, na kojem su naučene proste vežbe za ovogodišnji pokrajinski slet u Subotici kao i za župska takmičenja. Samo društvo imade sve vožbačko kategorije s ukupno 150 vež-bača i vežbačica. Vodi se akcija, da se podigne i društveni dom, jer dosedanje prostorije, u kojima se radi, ne odgovaraju. Zaključkom tehničkog odbora župe 21 juna održače se u Daru-varu okružna takmičenja daruvarskog okružja kao i okružna javna vežba, pa se za tu priredbu čine pripreme u svima jedinicama okružja, kao i u samome društvu. DUBROVNIK. — Glazbeni otsek našeg društva održao je dno 13 aprila svoju glazbenu akademiju. Akademija se je delila u tri dela, i to: glazbeni deo, revija narodnih igara u narodnim nošnjama i igranka. U glazbonom delu akademije bili su na programu S. Paščan, Šuman, Re-bikov, Grečaninov, Milojevič i Reeves. Od narodnih igara prikazani su Hrvat-sko salonsko kolo* Češka beseda i Srbi-janka. Iza toga bila je igranka. Akademija je potpuno uspela. Publike je bio vrlo velik broj. GLAVINA I. •— Sokolsko selo. Naša četa održala je svoje prvo selo u ovoj godini dana 18 aprila t. g. Selo je otvorio sa sokolskom molitvom brat Jovan S. Kadijevič. Zatim je brat Lazo Kadijevič održao govor o značaju i za-datku sokolske organizacije. Deca su recitovala i otpevala nekoliko pesama pod vodstvom brata J. Kadijeviča, dok su članovi izveli dva pozorišna komada, i to »Putnik« pod vodstvom sestre Mladenke Paštrovič i »Ustanak Srba na dahije« pod vodstvom brata llije I. Kadijevič. Solo je završeno oko 11 i po sati s pokliciina Nj. Vel. Kralju Petru II, Jugoslaviji i Sokolstvu. GOSPIČ. — Lutkarsko pozorište. Lutkarski otsek u našem društvu za-ista pokazuje lep primer, kako so sokolski, nesebično i s voljom radi ne žaleči žrtava i rušeči sve zapreke, koje mu stoje na putu. Dečija opereta »U carstvu patu-ljaka« tako je dobro uvežbana i vešto prikazana da se je na zahtev publike morala dati 28III repriza. Pre toga davana je šala »(-oso kod divova«. Oba komada vanredno su uspela i kod prisutnih usadila još veču liubav za naše lutkarsko pozorište. S. V. ILANDŽA. — Sokolska zabava. Sokolsko društvo llandža priredilo je 13 aprila o. g. zabavu. Nikada do sada, ni jedna priredba u našem mestu, ni sokolska, niti drugih ustanova, nijc bila u stanju da u toj meri oduševi pu-bliku i da požnje takav uspeh, kao što je bio slučaj s uskršnjom zabavom. Sve tačke programa bile su savesno uvež-bane i sve od reda bile su precizno izvedene. Posle »Pozdrava« i Bajičeve pesme: »Hajte, bračo...«, koju je ot-pevao muškj kor, mali Sokoliči su izvoli svojo tačke. Njihove 4 recitacije, 1 monolog i 5 horskih pesama, bili su prijatno iznenadenje za slušaocc. Isto tako i 3 sokolske vežbe skladno su izvedene, a s pozorišnim komadom: »Vesele drugarice«, koji je prikazan lako i glatko, izazvali su buru smeha i odobravanja. LUDBREG, — Tehnički rad sokolskog društva. Nakon godišnje skup-štine društva, društveno načelništvo održalo je odmah svoju prvu sednicu, na kojoj je obrazcvan prednjački zbor. Utvrden je i program rada ,žza ovu go-dinu i proučene su vežbe, s; kojima če pojedine kategorije nastupati na javnim nastupima, društvenim, i župskim natecanjima i na sletu u Subotici. Vodnici su prikupili svoje vežbače i pri-oinuli uz rad. Svaka kategorjja održava po 2 vežbovna časa tedno. j Katogoriju članova zajedno s muškim naraštajem vodo brača Kancijan Stjepfjn i Horvatič Franjo, članice načelnica! sestra Ma-. darič Štefica, mušku docu brat Vadon Ivica i žensku decu sestre;1 Dajč Silva i Strbac Darinka. Tehnični je rad u lukama dobrih radnika i j pravih Sokola. U najskorijc vreme ©držače se i društvena natecanja. | L. F. V. LIČKO PETROVO SEtO. - Uspela društvena priredba. Sokolsko društvo u Ličkom Potrovom Selu priredilo je na Uskrs dne 12 o. m.j,’ u prostori-jama brata Mane Bobalo, l^pu sokolski;, zabavu s pretštavom. IJsprkos akcije nekojih, kojima ne leži pa srcu pro-evat našega društva, oval je priredba vanredno uspela, kako u njaterijalnom, tako i još više u moralnom pogledu. Naši članovi i članice, mahom iz sc-ljačkih redova, pokazali su, da i oni mogu izvesti nešto zaista lepoga, tako da su svojom izvedbom programa ugodno iznenadili sve goste, kojih je bilo iz Bihača, Rakovice, Baljevea, Vaganca i t. d. Zabava je bila odlično posečena. Sve prostorije bile su dupkom puno, jer je narod sa sela želeo da vidi i čuje svoju braču. Program su piiipremili svojim neumornim radom nacelnica s. Jo-vanka Subanovič т br. Božo Puzič. Na zabavi je svirao društveni tamburaški zbor. Čist prihod iznosio je 800 Din. Priredba je protekla u savrsenom redu i narod se je razišao kučama razdragan i u tvrdoj veri u bolje sokolske dane. M. D. MOKRIN. — Uskršnja pretstava. Na drugi dan Uskrsa, 13* aprila 1935 g., prikazao je naš pozorišni otsek »Oslobodenje Koste Sljuke«. od Petra S. Petroviča, dramu u 8 slika1. Ovo je prvi put, da je kod nas prikazana jedna dobra drama iz seoskog života. Publiko je bila puna dvorana, koja je na kraju diletante, nagradila živim aplauzom. Posle pretstave nastala je igranka, na kojoj je syirao društveni tamburaški zbor. Tako je i ova priredba uspela u svakom pogledu. • ■ - * ./I,. Ovih dana obišao je naše društvo brat Stevan Bukač, Župski prednjak, kojom je prilikom izvršlo pregled rada u društvu i dao potrebno uputstvo teh-ničkim vodama, kako bi što dostojnije i u što večem broju naše društvo moglo nastupiti na subotičkom sletu. LUKAV1CA. — Skupšiina Sokol-ske čete. Sokolska četa u Lukavici, Ko-ja jc osnovana pred godinu dana, ocu-žala je dne 14 o. m. svoju godišnu; skupštinu. Skupšlini su prisustvovaii kao delegati društva Caribrod braea. Čedo Petrovič, Marko Pcrišić i Pav e Vučetič. Skupština, koju jo sačmjava-lo naročito mlade članstvo, pazljivo saslušala lepe govore braće Pcnsica ’ Vučetičii, pa je zatim izabrala sledecu novu upravu čele: starešina: br. Man-čič Zirilo, zamenik br. Milanovic L}u bomir, tajnik br. Manojlovič Borca, blagajnik br. Jonič Dorde, načelni br. Jovanovič Naka, zamenik br. ren-čič Marin, prosvetar br. Mančič rcvizori: br. Stamenovič Todor, or. Apostolovič Kostadin i br. lodorovi Trandafin. BELI MANASTIR. — Akademija Sokolskog društva. Na prvi dan Uskrsa priredilo jo Sokolsko društvo u Bolom Manastiru akademiju, koja se je sastojala iz 7 telovežbenih tacaKi i jednog pozorišnog komada. Telovez-bene tačko bilo su: Vrba - Holeeek. Vežbe s puškama i zastavicama J11, i ž. deca; Žic: Narodno kolo — z" jC" ca; Mlakar: Slikovite ATežbe — ni. "e' ca; Stratimirovič: Žive lutke — L- de' ca; Jambrovič: Skupine na konju m. naraštaj; Žic: Džanum na sred selo — ž. naraštaj; Vežbe na vratiluv članovi. Zatim je prikazan ipozorisn komad »Svet« od Nušiča. — Sve tacKe, kao i pozorišni komad, dobro su izv • dene, te je akademijom postignut in°' ralni i materijalni uspeh. — (B. TOMAŠEVAC. — 13 o. m. održalo je naše društvo svoju akademij11-Na akademiji je izveden ovaj Pr0'. gram: 1) »Sokolski pozdrav«, Pev^. muški zbor; 2) Pozdravni govor; V »Kralju Petru II«, recitovao br. Stajic. 4) »Sokoliči«, recitovala s. JankoviCi 5) »Na dvorskoj straži«, recitovao ' Berkov; 6) »Oj letni, sivi sokole«, vez-bao ženski podmladak; 7) »Hajte, bračo, hajte, sestre«, pevao muški zbor. 8), »Oj letni, sivi sokole«, pevao musKi zbor; 9) »Kidisale svatovite«, pevao muški zbor i 10) Pozorišni koma »Beograd nekad i sad«. — Akademij je potpuno uspela. VUKOVJE. — Pregled rada. Žup-ski prednjak brat Kalman Slavko Pre' gledao je od 17 do 19 o. m. rad društva i za to vreme prošao je sa svim kategorijama vežbovno gradivo za ovo-godišnja okružna takmičenja kao. * proste vežbe za slet u Subotici. DrU' štvo imade kategorije članova, muškog naraštaja te mušku i žensku decu svega 40 vežbača. U obližnjim sel®11 Kreševine i Rogoža društvo ima svoj® odeljenja i u njima vežba po 10 članova i 5 naraštajaca. Rad tih odeljenj* potpomožu prednjači matičnog društva, a i sami učitelji dotičnih Де(а-U sva tri ova mesta radi se u ško»' skim prostorijama. IZRADJUJEM po propisu sv« vrste sokolskih zastava, kao i sve vezove sa zlatom i »vilow. Pr o d a jem zlato za vez. NIKOLA IVKOVIČ NOVI SAD 83 —l1 81-17 UČITELJSKA TISKARNA R.Z.ZO.Z. O® • IZDELUJE DIAZO-AMONIAK-PAPIR .JASNIT«, ZA KOPIRANJE NAČRTOV, KI JE EDIN! 100 «/o DOMAČ IZDELEK TE VRSTE V DRŽAVI JU0O.I.VII. (e. Gangt) . m,„l I odgovorni oredrik S.|.p.n tol.r • U,odJu|o Rdd.kclj.kl ot«k . Tltkd u«ltol|.k. .Uk.r.