Razprave in gradivo, Ljubljana, april 1976, št. 7—3 Prilog Našemu Tajedniku od 26, novembra 1955 SPOMENICA HKD-a Donašamo potpuni tekst spomenice, ku je HKD 2 s . u Beču i našoj zemaljskoj vladi u Železnu o želja i a ae saveznoj vladi u Gradišču, izradjenji na temelju austrijskoga državnoga u € narodne manjine govora, član 7. NA AUSTRIJSKU SAVEZNU VLADU BEČ, I., BALLHAUSPLATZ Gledeč na to, da je austrijski državni ugovor dne 27. jula 1955, stupi 4 na to, da su u članu 7 austrijskoga državnoga ugovora sadržane radio nacine ppee slovenske i hrvatske manjine u Austriji, ima Hrvatsko Kulturno Društvo u Gradišču čast. da preda austrijskoj saveznoj vladi slijedeču z SPOMENICU i prosi, da ispita temeljito od društva razložene želje i prijedloge i da naredi legislativ- ne i upravnotehničke mjere, ke iz toga rezultiraju, I. Do sada nije postojala u Austriji nijedna vlast, čija zadača bi bila da se brine za u državi živeče jezične manjine. Niti kod saveza niti kod saveznih zemalj bilo je službenih mjestov, kamo su se mogli pripadniki manjin ili njihovi zastupniki obratiti, da se po- sluhnu njihove opravdane želje i brige. Istina, postojao je, a postoji možda i još nadalje, u uredu saveznoga kancelara — vanjski posli — jedan manjinski referat. Ali njegov dje- lokrug je više manje ostao zakrit svim pripadnikom manjin. Kontakt s manjinami ovi referat nije održavao. Njegove zadače, kako izgleda, bile su pred svim statistične naravi, Radi toga je bio položaj manjin usprkos svim dobromišljedim ustavnim zakonom i nared- bam mirovnoga ugovora nezadovoljavajuč. Istoga mišljenja bio je i pokojni savezni pred- sjednik dr. Karl Renner, kad je u oktobru 1950. prilikom jedne audijencije izjavio: »Si- tuacija je nezadovoljavajuča i postavljanje jedne komisije za narodnost kao manjinski referat je potribno«. na Da bi se u budučnosti takovi nedostatki isključili, neka se uredu referati za manjine, Radi toga predlaže Hrvatsko Kulturno Društvo: . a) postavljanje referata za manjine u uredu saveznog kancelara i b) postavljanje referata za manjine kod nadležnih zemaljskih vladov. 5 z Djelokrug ovih referatov bio bi skupni: pripravljanje i provedjenje svih zakonskih i upravnotehničkih mjerov, ke su potribne za izvršenje naredbov člana 7 austrijskoga državnoga ugovora po duhu i slova; Djelokrug referata u uredu saveznoga kancelara leži na saveznom području, a onoga kod zemaljske vlade na pokrajinskom području. O sastavljenju ovih referatov glasi naše stanovišče ovako: k a) Referat u uredu saveznoga kancelara: Referat je neposredno podredjen saveznomu kancelaru. Peljač referata je jedan od savezne vlade imenovan akademski naobražen činovnik, komu ima da asistira kao činov- nik (sekretar) po jedan pripadnik hrvatske i slovenske manjine. Obadva činovniki neka budu akademičari. Ovim trim činovnikom ima se dodati kao savjetodavni organ jedan manjinski odbor, komu imaju pripadati po dva zastupniki Gradiščanskih Hrvatov i Ko- ruških Slovencev kao i po jedan zastupnik dvih največih u Narodnom savjetu zastupanih strankov. Pred imenovanjem referenta u činovničkom stanju i njegovih dvih sekretarov imaju se čuti mjerodavne organizacije manjin. Pripadniki manjinskoga odbora bit čedu imenovani od organizacijov manjin, zastupniki strankov od političkih strankov. k b) Referat kod zemaljske vlade: , Referati su podredjeni zemaljskim poglavarom direktno. Peljač svakoga referata je jedan od zemaljske vlade imenovan akademski naobražen činovnik, ki mora u Gradišču 200 Razprave in gradivo, Ljubljana, april 1976, št. 7—8 biti pripadnik hrvatske narodne grupe. Kao savjetodavni organ ima se dodati referentu jedan manjinski odbor, ki se u Gradišču ima sastaviti od četirih zastupnikov Gradiščan- skih Hrvatov kao i od pojednoga zastupnika od dvih največih u zemaljskom saboru za- stupanih strankov. O imenovanju referenta i njegovoga odbora valja to, ča se je k a) refe- rat u uredu saveznoga kancelara, reklo. II. Jasno opisanje djelokruga referata kod savezne vlade i onih kod zemaljskih vladov rezultira iz bližih naredbov člana 7 austrijskoga državnoga ugovora. K ovomu glasi stanovišče Hrvatskoga Kulturnoga Društva: K točki 1 člena 7: Hrvatsko Kulturno Društvo u Gradišču ustanovljuje, da su jezične manjine u Austriji i do sada jur imale pravo na vlastite organizacije, spravišča i štampu u svojem vlasti- tom jeziku. K točki 2 člana 7: Ca se tiče elementarnoga podučavanja mora se načelno ustanoviti, da se mora podu: čavanje u hrvatski osnovni škola vršiti u hrvatskom jeziku. Početo od drugoga školskoga ljeta če se zapeljati i podučavanje u nimškom jeziku, ko če se pak daljeiduč proširiti. Pri podučavanju ima se zeti obzir na metodiku dvojezične pouke, da po istupljenju iz škole svako prosječno nadareno dite more i mora vladati kako nimškim tako i hrvatskim jezikom u zadovoljavajučoj mjeri u riči i pismu. Da se postigne ov cilj, bit če reformi- ranje postoječih nastavnih planov neophodno potribno. U svi gradiščanski glavni škola, ke poiščuje najmanje pet školarov hrvatskoga ma- terinskoga jezika, ima se hrvatski jezik upeljati kao obligatorni nastavni predmet za sve- hrvatske školare, ukoliko to do sada još nije slučaj. Svim onim školarom nimškoga ili koga drugoga materinskoga jezika, ki se hoče učiti hrvatski jezik na mjesto koga dru- goga tudjega jezika, mora se dati za to mogučnost. Isto tako je na svi gradiščanski trgovački škola, na obrtni, seljački i domačinski pro- dužni škola za svu dicu hrvatskoga materinskoga jezika, ako iznaša broj dice pet, hrvat- ski jezik obligatan predmet s obzirom na njihovo zanatno izobraženje. S obzirom nato, da podizanje jedne vlastite hrvatske sridnje škole u Gradišču ovčas nije moguče, potribuje Hrvatsko Kulturno Društvo u Gradišču, da se odmah upelja hrvatski jezik u svi gradiščanski srednji škola kao nastavni predmet i to u istom broju ur, kako kod svih tudjih jezikov, ki se do sada u Gradišču podučavaju. Provedjenje ove mjere je naročito iz zgledanja na potpuno obistinjenje naredbov slijedeče točke 3 člena 7 bezuvjetno potribno, buduči da se na sridnji škola izobrazuje večina budučih činovnikov. Iz provedjenja naredbov točke 3 člana 7 če se naime pokazati znatna potriboča u dvo- jezični činovniki u svi grana uprave i pravosudja. U Gradišču ne postoj ovčas niti jedna preparandija za učitelje i učiteljice, samo jedna vjerska škola za učiteljice u Železnu. To je za gradiščanski učiteljski naraštaj povezano s mnogo štete. Potribno je, da se od strani saveza počne čim prije s podizanjem jedne državne preparandije za učitelje i učiteljice u Železnu. Gradiščanski Hrvati su u podiza- nje jedne državne preparandije za učitelje i učiteljice u Železnu osebito zainteresirani, buduči da bi u ovom zavodu bilo jamčeno jednako izobraženje potribnoga hrvatskoga učiteljskoga naraštaja. Do postavljenja jedne posebne zgrade za državnu preparandiju za učitelje i učiteljice more se s postepenom izgradnjom ovoga zavoda več sada tako započeti, da se več u školskom ljetu 1956/57. u novoizgradjenoj saveznoj gimnazijalki u Železnu osnuje prvi razred preparandije za učitelje i učiteljice. Prostorije za ov cili su dane. Da se učiteljski naraštaj za hrvatske škole u Gradišču postavi u položaj, da bude mogu ispuniti svoje zadače, držimo za potribno, da se na preparandizja za učitelje i uči- teljice mimo obligatnoga podučavanja hrvatskoga jezika kao nastavni predmet podučava u povoljnoj mjeri u četvrtom i petom razredu i metodika dvojezičnoga podučavanja. Za školare i školarice nehrvatskoga materinskoga jezika, ki su si hrvatski jezik kako tudji jezik izibrali, otpada kao izjednačenje podučevanje u kom drugom tudjem jeziku. U. svi škola, u ki se podučava hrvatski jezik kako za školare hrvatskoga tako i za školare koga drugoga materinskoga jezika, ima se hrvatski jezik na dva načine poduča- Razprave in gradivo, Ljubljana, april 1976, št. 7—8 201 vati, ar donašaju školari hrvatskoga materinskoga jezika druge temelje za to, nego dica koga drugoga materinskoga jezika. U budučnosti smidu na hrvatski škola u Gradišču samo takovi učitelji podučavati, ki su položili ispit zrelosti u hrvatskom jeziku s uspjehom. Za definitivno namješčenje potriban je ispit sposobnosti u hrvatskom jeziku po postoječi propisi za ov ispit pred jednom posebnom sekcijom jedne za ov posao predvidjenje ispitne komisije. To isto valja za učitelje, ki podučavaju hrvatski jezik kao nastavni predmet na drugi gradi- ščanski škola. One učiteljske osobe, ke več podučavaju na hrvatski škola, moraju do 31. 12. 1958. položiti dodatni ispit iz hrvatskoga jezika. Dječje čuvarnice u hrvatski opčina imaju se peljati u hrvatskom jeziku. Odgojni personal mora vladati obadvimi jeziki. Gledeč na to, da se u točki 2 člana 7 statuira jedno posebno odjelenje školske nad- zorne oblasti za hrvatske škole, postavlja se potriboča izgradnje jednoga posebnoga odje- lenja zemaljskoga školskoga savjeta u Gradišču. Peljač toga kod ureda zemaljske vlade osnovanoga referata za manjine ima pripadati zemaljskom školskom savjetu s mjestom i glasom. Za uspješno školsko nadziranje bit če potribno, da se hrvatske osnovne škole oddilu od sadašnjih školskih nadzornih kotarov i združuju dva posebne hrvatske školske nad- zorne kotare, i to jedan za kotare Niuzalj, Železno, Matrštof i jedan za kotare Gornja Pulja, Borta i Novi Grad. Vrhovno nadzorničtvo pelja hrvatski zemaljski školski nad- zornik, ki istodobno nadzira i podučavanje hrvatskoga jezika na svi drugi gradiščanski škola. Gledeč na vjeronauk more se reči, da se ima u svi škola Gradišča, u ki se podučava vjeronauk, hrvatskoj dici predavati u materinskom jeziku, ako iznaša broj dice pet. Potribne podloge za reformiranje nastavnih planov za hrvatske škole, kao i za po- dučavanje hrvatskoga jezika na drugi škola, ima izraditi jedna posebna komisija za na- stavni plan. Za održavanje ispitov sposobnosti za podučavanje u hrvatskom jeziku i za poduča- vanje hrvatskoga jezika drugi škola u Gradišču ima se u okviru postoječe ispitne komi- sije postaviti jedna posebna hrvatska sekcija. K točki 3 člana 7: Ov član ustanovljuje, da je hrvatski jezik u upravni kotari Gradišča dodatno k nim- škomu pripuščan kao uredni jezik. S obzirom na izričiti manjak u dvojezični činovniki imaju se predaje u hrvatskom jeziku primiti, ali se more njihovo pismeno izvršenje obavljati do 31. 12. 1958 u nim- škom jeziku. Vlasti, ke dolazu u pitanje, imadu zadaču, da stoji do ovoga časa dosta dvojezično naobraženih činovnikov na raspolaganje. Manjinski referati kod ureda saveznoga kancelara i kod zemaljskih vladov kako i njim pridati manjinski odbori imadu s prikladnimi prijedlogi na saveznu i zemaljsku vladu kao i na korporacije javnega prava za to skrbiti, da s daljeidučom izobrazbom dvojezičnih činovnikov kod svih saveznih i zemaljskih vlasti, kod eksekutive, kao i kod korporacijov javnoga prava u dvojezični kotari i opčina bude stao potribni broj dvoje- zičnih činovnikov na raspolaganje. Pri ustanovljenju autentičnih imen i natpisov topografske naravi u dvojezični kotari i opčina moraju se u obzir zeti imena i natpisi, ke je ustanovila jedna komisija Hrvat- skoga Kulturnoga Društva u Gradišču. K točki 4 člana 7: U bududnosti de biti potribno, da se državnomu referatu za narodnu prosvjetu pri- doda i jedan referent za gajenje hrvatskoga narodnoga i kulturnoga dobra. Gledeč diozimanja na upravni i sudbeni ustanova ustanovljujemo, da su nam ova prava bila ustavno garantirana, ali njevo provedjenje u praksu zbog velikega manjkanja dvojezičnih činovnikov — pred svim kod sudbenih oblasti — nije bilo jamčeno. Da se odstrani ov nedostatak pokazujemo na naše prijedloge k točkam 2 i 3 člana 7 državnog ugovora. 202 Razprave in gradivo, Ljubljana, april 1976, št. 7—8 K točki 5 člana 7: Hrvatsko Kulturno Društvo u Gradišču pozdravlja prepoved djelovanja organizacijov, ke imadu za cilj, da zamu hrvatskomu i slovenskomu stanovničtvu njihovo svojstvo i prava kao manjina. U pripadajučoj provednoj naredbi mora se ali jasno ustanoviti, ko djelovanje ima za posledicu takovu prepovid od strani direkcije za sigurnost na prijedlog manjinskoga referata. III. Hrvatsko Kulturno Društvo u Gradišču si je svisno poteškoč, ke čedu provedjenje člana 7 državnoga ugovora kao i ispunjenje na temelju ovoga člana 7 od njega (društva) postavnih prijedlogov donesti sa sobom. Mi smo ipak mišljenja, da se sa stalnim kontaktom dotičnih saveznih i zemaljskih vlasti s nadležnimi zastupniki manjin more postignuti ostvarenje naredbov člana 7 držav- noga ugovora na svestranu dobrobit i na svestrano zadovoljstvo. Gradiščanski Hrvati su se u prošlosti uvijek pokazali kao vjerni i lojalni sini Austri- je. Oni čedu i u budučnosti čvrsto i vjerno stati uz domovinu Austriju. Ravno iz ove lojalnosti donaša Hrvatsko Kulturno društvo u Gradišču saveznoj vladi na znanje, da je eno uoči naredbov čla na34 (šefi disijov) državnoga ugovora stavilo ovu spomenicu na znanje ambasadorom četirih potpisnih sil državnoga ugovora u Beču. Iganc Horvat, predsjednik