Pogfarina plaćena u gotovu Cena Din У- SOKOLSKI GIASN11C GUS 1 L O SAVEZA SCrOlA KRALJ E V 1 Ivi E JUGOSLAVIJE Ш Ц ESIĆHI P RILO C -S O KOISKO^SEj^ . • Čuvajte Izlazi svakog petka _ Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se Ljubljana, 16 novembra 1934 Jugoslaviji! ! U U CilClJsnuj l i«uvia»eu«"o ^1 ^J ---- “ •» poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju God. V — Broj 47 . . 4.v."■" ■ Sednica plenuma Uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije Važni zaključci n pogleda sprovadanja načela sokolskog bratstva 0r P ^edelju 11 o. m. održana je u j ®r,.iama Saveza Sokola Kraljevine tn„TTViie u Beogradu sednica plenu-ma Uprave Saveza SKJ. j Junici su prisutvovali ova brača [j tre: I zamenik starešine E. Gangl, „Imenik starešine Đura Paunkovič, »menik starešine Lacko Križ, I za-j. mk načelnika Miroslav Vojinovič, Ul Zamenik načelnika Dragutin Šulce, če]n*amenik načelnika Josip Jeras, na-tpl»-ca ^Za Skalarjeva, zamenica na-j. oice štefica Brozovič, tajnik Ante jajv?Pvić, prosvetar dr. Vladimir Be-ekonom Branko Živkovič, bla-8av ^onJČilo Branovački; članovi fii,e2n« uprave dr. Viktor Benkovič, Kniu Przakovič, dr. Mirko Bujič, Mi-Mihajlo. dr. Hugo Verk, dr. vio A Gradojevič, Momir Kortmo-T ’ Ced° Milič, Hinko Nagler, Voja lj^~?rovič. dr. Ignjat Pavlas. Ivo Po-rv' ^ Rik° Fuks, dr. Voja Besarovič, Van« v0vač, dr. Ivo Ražem, Milan Ste-8eli?Vl^’ *e revizorj Saveza: Vlado Ve-Milf’ .avao Ratkovič, MHan Sterlekar, redaT°l.^elačič i Lazar Markovič. Za Cela ’11 “Sokolskog glasnika« Št,jepan Ve.-r.' ? 2a statistički otsek referenf br. er‘l Švajgar. KV0,‘ Kostanak ispričali su: načel-Drat Miroslav Ambrožič, zamenice Trn; sestre Dana IHčeva i Joža lr t?°Va< ^е brača dr. Milorad Dragič, ranjoa Hadžiomerovič i Holujevič .^,Sednicu je otvorio I zamenik sta-a brat Gangl sledečim govorom: Bračo! Sestre! Čuvajte Jugoslaviju! y Po prvi put danas pozdravljam ?s. bračo i sestre, u ovim prosto-Uajna, što ste se odazvali našemu Pozivu i došli u Beograd na sednicu p,enuma savezne uprave. Moja pozdravna reč, koju Vam “Puču jem u ovom času, nije izraz "*®в radosnog srca. Nije zato, Sto Jnne p rovejava neizmerna i du-oka bol, zato, što sve naše duše l?s nisu našle utehe i smirenja i *o i°§ krvave rane naših srdaca rjtko pogodenih strašnom trage-JO m. koja se je nešto više od Pfed mesec dana odigrala u Mar-Јч, a u kojoj je pao žrtvom zlo~ «načkih ruku naš Viteški Kralj uJedinitelj. lcr + •vi učesnici ustaju i kliču tro-dn? ”“^ava Mu!«, ostajuči i na-va --Па ?5^ama dok je pretseda-veličao uspomcnu na Viteš-8 Kralja Ujedinitelja.) ^ptsečam Vas na tu največu пагГ(\Си’ koja je ikada stigla naš 1* L-; na ovom istom mestu, gde nr ? 1 decembra 1918 godine Hi« • .no naše oslobodenje i uje-j nJenje. Ali glas tadanje radosti riicb- ia n0d tim največim isto-J ™ dogadajem naše nacije od-danas u opčoj na rod noj ža-.turobno i bolno , u žalosti, oj;a,ie u našim sokolskim dušama utp4i-.nV!a tim neprobolnije i nema V41« ier ’e naša 1iubav Pre* ili® °® Kralju bila oduvek Mva 1 nai«orljivija. i miti888 iz.v€zda vodilja ugasla je ®ia iem preko našeg u firmamenta prešla je sja vri-JU .naže nacije, da u njoj *»edn °.vitim bleskom kao prva naših največih nacio-ltuh heroja i mučenika. *ivaU • sunce’ koje nam je uka-»Шбга 1 osvetljevalo ravne puteve eokolBtacio"a,nog’ državljanskog i tako ziv°ta i rada — stoječi *!av* u zenitu svoje moči i ’ daJuči život svemu unaoko- lo sebe, pomrčalo je. nadvilo se nad zapad i zašlo, izazivajuči i stvarajuči svojim zalazom najbol-niju tragediju svekolike naše nacije. Pa ipak. još i danas nam se čini ova strašna zbilja nemogučom i neverovatnom, čini nam se kao neki zlokobni san, i niko niše od nas ne bi iskrenije i nestrpnije mogao da želi, da bi se bar samo još jed-nom ova kruta zbilja prometnula u strašan san, koji se kao mora spustio na duše sviju nas! Ali, kruta istina ostaje kruta! Ta sami smo bili živi svedoci, ka-da je mimo nas odilazio na svoj poslednji put, na večni počinak, kada su Ga ispračale naše gorke suze i kada smo klečeči, podrhta-vajuči od groze, u grčevitom je-caju i plaču, od Njega se opra-štali — od svoga ljubljenog Vla-dara, Viteza. Junaka i Mučenika — kada ie odilazio velebnom hramu Svetog Jur ja, Svojoj Kraljevskoj zadužbini na Oplencu, da u n joj nade večni mir i počinak. I tupim pogledima i svisnuta srca gledali smo tada u onu mramornu ploču, koja nam Ga je za uvek od nas odelila. _ . I u tom neprebolnom sečanju ovoga časa i na ovom mestu na mučeničku smrt našeg yelikog Kralja poklonimo se još .jednom Njegovoj veliko j duši i kliknimo: Slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju! (Svi učesnici kliču: »Slava! Slava! Slava!«) U ovoj neopisivoj našoj žalosti, koja je sve nas jezivo potresla, da se odužimo našem Veljkom Kralju preduzeli smo u Izvršnom odboru našega Saveza sve što je bilo potrebno da bi naše Sokolstvo odalo najdostojniiu poetu svome Blaženopočivšem Kralju i da bi u našim sokolskim redovima saču-vali na Ni večit spomen. Sve te naše odredbe poznate su Vam i ja sada samo apelujem na Vas, da se svega toga stalno scćdtc« Današnja sednica plenuma savezne uprave samo je daljnja kon-zekvenca odnosnih zaključaka naše poslednje glavne skupštine, i na-kon referata, koji če sada podneti brat dr. Pavlas. imadu da se do-nesu potrebni daljnji zaključci. Svesni veličine i značaja sa-danjeg vremena, uveren sam, da če naša nacionalna, državljanska i sokolska svest nači pravi put iz teškog položaja i da če znati ponovno da dade pravu vrednost našem svemu dosedanjem nastojanju, kako bi mogli da sveto služimo svojoi svetoj otadžbini. Time otvaram današnju sednicu i pozivam Vas da pre prelaza na dnevni red iste svi zajedno pozdravimo usklikom našega Mla-doga Kralja: (Svi učesnici sedniee ustaju i odušcvljeno kliču): »Živelo Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II!« Po dnevnom redu povela se zatim iscrpiva debata, u kojoj se stvarno ras-pravljalo o strogo načelnim pitan jim a organizatorne naravi. Nakon debate donesen je zaključak, da se organiza-torna pitanja našeg Sokolstva definitivno reše na narednoj redovnoj glav-noj godišnjoj skupštini Saveza, koja če se održati meseca aprila 1935 god. Naročito velika pažnja posvečena je potrebnim akcijama u najširim slo-jevima naroda, pa su u vezj s time primi jeni važni predloži u pogledu povečane aktivnosti pojedinih otseka, koji unutar Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije vode računa o pitanjima sokolskog rada u najširim slojevima našega naroda, a s osobitim obzirom na naše selo. Konačno u nadopuni provedbe ovogodišnje socijalne akcije u jugo-slovenskom Sokolstvu, primljen je predlog da se ovogodišnji 17 decem-bar, kao rodendan Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, u čitavom jugoslovenskom Sokolstvu proslavi kao dan posta. Svaki pripadnik sokolske organi-kacije u našoj zemlji mora na taj dan od svojih životnih potreba uštedeti što najviše j tako uštedevinu priložiti široko zasnovanoj socijalno.j akciji, koja če se sprovesti u mesecu decembru u čitavom Savezu SKJ prema več rani-jem zaključku s prodajom »sokolskih srdaca«. O ovogodišnjoj proslavi Prvoga decembra kao državnog i sokolskog praznika izdata su tačna uputstva. koja je več primila svaka jedinica. Taj praznik proslaviče se u čitavoj Jugoslaviji na najsvečaniji način kao spo-mendan Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Toga dana mora da položi zakletvu vernosti N j. Vel. Kralju Petru II celokupno članstvo svih jedinica Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Sedamnaesli decembra — dan sokolskog posla Svima bralskim sokolskim župama, dr ušivima i četama! Kao što je več ranije objavljeno, mesec decembar o. g. proglašen je u celokupnom Jugoslovenskom Sokolstvu za mesec sokolskog bratstva, koje treba da dode do punog izražaja u akciji sokolskog milosrda koja se ima sprovesti na širokoj osnovi u duhu iz~ datih uputstava. Za glavni dan te akcije odreden je Prvi decembar, kao dan državnog i sokolskog praznika, koji je posvečen odavanju pošte seni Blaže-nopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i izrazu ljubavi, vernosti i odanosti Mladome Kralju Petru II. U okviru ove sokolske milosrdne akcije ima da se u smislu zaključaka pune sedniee Savezne Uprave održa-ne dne 11 novembra o. g. izvrši još jedna velika sokolska manifestacija 'namenjena i uspomeni na Velikog Kralja i delu socijalne pomoči za bed-nu i nevoljnu sokolsku braču. lako mi lik Viteškoga našeg Kralja — Mučenika i Hero ja vazda u srcu svome nosimo; iako nam je Njegov sveti amanet uvek pred očima, naše sečanje na Njega, Oca domovine, oži-veče naročito onoga dana koji je do sada bio izvor opšte narodne radosti: na dan Njegova rodenja — 17 decembra Sada, kada smo usled Njegova gubitka do dna duše ucviljeni i kada su nam srca ispunjena tugom i zalos-ču, ne možemo taj dan dostojnije pro-vesti nego ako nastojimo da se u čas-nom i predanom radu,^ ozbiljnim mislima i odricanju što više uzdignemo i predamo duhovnoi strani svoga biča i ljubav k nezaboravljenom svome Kralju preobrazimo u ljubav k bližnjem svome. Odricanje od telesno.ga i dobro delo neka bude naša najtoplija molitva za Onoga koga smo za Njegova života toliko voleli, a koga sada tako bolno oplakujemo. Privodeči u delo ovu namisao Savezne Uorave, Izvršni odbor Saveza Sokola Kraljevine JuBoslavije nareduje: 1) 17 decembra o. g. oglašuje se za dan sokolskog posta. 2) Svi pripadnici Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije ima ju toga dana da svoje obroke jela svedu na naj-nužniju meru i da se zadovol je s hra: nom što više umerenom, skromnom i jevtinom, kako bi na taj način postigli što veču uštedu u izdacirna na jelii. Najviše če ovome udovoljiti oni koji dan provedu o suvom hlebu i vodi^ 3) Od ove dužnosti oslobadaju se samo oni koji se po savetu lekara mo raju držati propisane hrane. 4) Sokoli koji imaju svoje porodi ce treba da ovaj post prošire i na sve njezine članove. 5) Izdaci na hranu i na pice treba d- s ■ toga dana umanje barem za po-lovinu, a na taj način ostvarena ušteda ne sme biti manja: kod dece i nara-štaja od jednoga dinara po osobi a «od odraslih od 3 (tri) dinara. Za Seljake - Članove sokolskih četa koji se hrane vlastitim proizvodime a nemaju više od 10 hektara zemlje odnosno imetka koji ode* o v ar a toj vrednosti ustanovljava se najmanja ušteda odnosno najmanji doprinos; kod dece i naraštaja sa 50 para po osobi. a. kod odraslih sa 1 Din. 6) Ostvarena ušteda (koja ne može biti manja od one navedene pod tačkom 5) ima se u gotovom novcu predati upravi društva (čete), i to blagajniku ili naročito za to odredenim licima. Ubrane svote uneče se masti-lom (ili mastiliavom olovkom) u sabir-ne arke, snabdevene pečatom i potpi-sima starešine, tajnika i blagajnika. 7) Od ovog doprinosa oslobodeni su oni pripadnici sokolske organizacije koji usled nezaposlenosti, bolesti ili bede primaju od drugoga besplatnu hra- nu. kao i oni koji iz istih razloga i sami trebeju pomoč. Da li ovakav slučaj po-stoji, ispitače uprava društva (čete) brižljivo. 8) Cela akcija ima se sprovesti pod vodstvom blagajnika i uz pomoč svih članova uprave, a pod neposrednim nadzorom i ličnom odgovornošču starešine društva (čete). 9) Sav ubrani novac ide: 10% u korist »Socijalnog fonda Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja« kod Saveza SKJ; 40% u korist istog fonda osnova-nog kod pojedinih župa, a 50% ostaje društvima (četama). 10) Društva (čete) imaju polovinu novca (tač. 9) poslati župama zaje'dno s pismenim izveštajem o uspehu akcije prema obrascu koji će im se poslati, najkasni je do 25 decembra o. g., a župe če deo koji pripada Saveznom fondu poslati zajedno s izveštajem Savezu najkasnije do 31 decembra o. g. 11) S ovim prihodom Fonda po-stupiče se prema Pravilniku, odnosno na način propisan pod III- 1 i 2 u Upu-tama za »milosrdnu akciju sokolskog srca«, koje su otštampane u knjiži »Prvi decembar 1934«. 12) Za puni uspeh ove akcije neka sve sokolske jedinice preduzmu sve potrebne mere, a naročito neka živom i pisanom reči objasne moralni značaj cve naše sokolske manifestacije, koja treba da ispolji svu snagu naše sokolske ljubavi. požrtvovnosti | morala. Neka ie slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju! Beograd, 12 novembra 1934. SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE I zamenik starešine: E. GANGL, s. r. Pretsednik Prosvetnog odbora: DR. VL. BELAJČIĆ, s. r. Tajnik: A. BROZOVIČ, s. r. Zapamli: Imamo neprijatelja! Sokolski pokret mora se ljubomor-no i pazljivo da čuva jedne stalne opas-nosti, koju bi smo mogli nazvati šablo-niziranjem ili birokratizacijom. Ima nešto što ga i neprimetno tera tim opas-nim i neželjenim putem. U prvom redu veličina i raširenost organizacije. Moramo nastojati svim silama, da so odupremo toj nevolji, koja bi mogla da pokretu, podvlačim sokolskom po-kretu, otme mnogo one svežine, odhič-nosti, neposrednosti i iskrenosti, sto je bilo i mora uvek da bude^ velika snaga i unutrašnja vrednost našeg po-kreta. Ovo treba da sada naročito naglasimo. Baš sada, kada su vremena tako ozbiljna, i kada sokoisku snagu, sve-žinu i neukočenu odlučnost traže i prilike i odlučni histonjeki časovi. Mi smo d o voljno muSki i jaki, da pogledamo svakoj vstini u oči, i da se sa svakom okušamo i ogledamo. Pogle-dajmo smelo i trezno u oči toj nesum-njivoj istini da Jugoslavija, naša ljubljena i svetom krvljom posvečena Jugoslavija, ima mnogo podmuklih i lu-kavih neprijatelja. Iščaurili su sc u ovom zločinačkom pothvatu, koji nam je oteo najjačeg Borca i najsposobnijeg Vodu. Iščaurili su se i oni posredni, ne manje opasni i man je odgovorni. Javm su se ne samo prijatelji, nego i zlob-nici. Obradovali su se pogani, kojima je nesreča i slabost Jugoslavije najve-ča, divljačka radost. . O tome ne treba mnogo govoriti: svi mi dobro znamo, koji su to, ti naši posredni i neposredni neprijafelji, i svi mi tacno i pouzdano znamo, ko želi i ko radi zlo Jugoslaviji. Sokoli, dobro ih upamtite i dobro na njih pazite. . ... Jugoslavija je stvorena u tesKim patnjama jednog pokoienja. koje j« živi ukoliko je mučemčka smrt posie dila stvaraoce Jugoslavije. Jugoslavija je iskupljena dragocenim žrtvama ju- naka i svetaca, i Jugoslavija čvrsta, ujedinjena i slobodna, prebogata mu-čenicima i mrtvim iunacima, pojačana novim pokoleniem, koje se u jedmstvu i slobodi odgojilo, dovoljno je jaka i odlučna da dočeka svaku pogibelj, i da kazni svakog, pa i posrednog, vešto skrivenog zlotvora. ..................... U toj najširoj i opčoj zajec.nici, koju zovemo tako li pim i dragim imenom, u našoj Jugoslaviji, i mi smo jugoslovenski Sokoli oni koji smo dali i mučenike, i borce, i žrtve, i graditelje te čvrste, slobodre > uledinjeno Jugoslavije, koji smo i nastali pred više od pola stoleča da našoj deci osigu-ramo ovo slobodno, napredno i svoje življenje, koji smo s.oje neprijatelje grizli i izgrizli, nametnike svladali i isterali s naše zemlje. Zlokobna stvarnost i težak gubitak pokazao nam je mnogo zlobnih, lukavih ’ svirepih očiju. Smrt Viteza, n.-'ro’jeg čuvara Jugoslavije'. otkrila nam 'c pjanove i strasti bivših, oterainih neprijatelja, i boksne želje novih i budočlh. Sve smo tc poglede duboko '/api^ali u svom mozgu, njih smo za uvek zapiali u ivojoj krvi, i znamo пл čemu sme Iza bu si j e smo ih otkrili. Neki nevina, pa čak i uvredena lica. neki zakopČMii i prepametni, neki lukavi ali podli i kukavice. Sve znamo; i sve pamtimc do u trače koleno! A što Sokolstvo na to? Setilo se onih svojih mladih dana borbe i stradanja, setilo se ve sala i tamnica, setilo se doibrovoljackih ro-vova setilo se neprocenjive i nenadok-nadive rabote za Jugoslaviju. Svi smo danas spremni da za tu našu Jugoslaviju, za sl obodu i jedinstvo naroda i države podnesemo još jednom, i tro-struke muke i žrtve, da tu Jugoslaviju sačuvamo i obranimo. Ako naš mir i naše granice ugroze zločinci, naiči ce na našu spremnost, i na našu volju, mnogo jaču i silniju, jer služi neizmer- fVj l-v' ▼ LINJIW OOKOLSTVO eOgodišnjica brata A galona | Helera Dtne 14 o. m. navršio je br. Agaton Heter, dugogodišnji zamenik načelnika Češkotslovačke obce sokolske i nakon teškog obolenja načelnika ČOS brata tira Jindržiha Vanjička dvogodišnji načelnik ČOS, svoju 60 godišnjicu. Brat Agaton Heter, kao i svi vodeči članovi ČOS, Soko je več od svojih mladih go-vlina te je prošao kroz sve faze sokolskog rada, od onoga u društvu pa do najviše instance, Češkoslovaeke obce sokolske, u kojoj je postao jedan od najužih isaradnika brata dr. Jindržiha Vanjička, a nakon svetskog rata tako-der i njegov zamenik u načelništvu ČOS. S pokojnim br. Vanjičkom brat Agaton Heter saradivao je pri organizaciji i vodstvu mnogih sletova, a go-dine 1932 organizovao je i sam vodio sa svojim pomočnicima, medu koje spada takoder i sadanji načelnik ČOS i SSS br. Miroslav Klinger, IX jubilar-ni svusokolski slet, koji je, kako je pozinato, postigao vanredan uspeh u svakom pogledu. Radi bolesti, koja je sve više narušavala njegovo zdravlje, morao je da se povuče s mesta načelnika ČOS, našto je bio izabran za po-časnog člana tehničkog odbora ČOS. Po zvanju br. Agaton Heler je školski nadzornik i kao takav takoder i uva-ženi radnik na pedagoškem polju. Povodom njegove 60 godišnjice takoder Jugoslovensko Sokolstvo, koje u njemu ima odanog prijatelja i dragog brata, iskreno mu i bratski kliče: Na mno-gaja! Na zdar! 50 godišnjica Tirševa pogreba Dne 9 o. m. navršilo se 50 godina od velebnog pogreba neumrlog osni-vača Sokolstva dr. Miroslava Tirša. Ogromna žalobna povorka, kakve do sada još nije video Prag, uz učešče sil-nog mnoštva Sokolstva, kao i drugih društava bila je krenula u jedan sat i po po pod n e iz doma P raško g Sokola sa zemnim ostatcima velikog sokolskog genija. Od 23 avgusta, kada je bio pokopan u Ecu, pa do 30 oktobra t. g. počivalo je njegovo mrtvo telo na ta-mošnjem groblju i tek toga dana bio jo konačno dozvolom nadležne vlasti otvoren njegov grob u prisotnosti delegata Praškog Sokola brače A. Igerta i L. Ješka. Telo velikog pokojnika stiglo je zatim u Prag 5 novembra. Nad njegovim lesom, pokraj koga su prošte nebrojene desetine i desetine tisuea ljudi, odavajuči dužnu postu posmrtnim ostancima velikog pokojnika, održao je oproštajni govor veliki češki poilitičar odličan govornik i odu-ševijeni Soko dr. Eduard Gregr. U ža-lobnoj pogrebno j povorei stupalo je 1600 Sokola u svečanom kroju kao pretstavnika iz 89 društava sa 72 sokolske zastave; 120 krasnih lovorovih venaca nosili su takoder Sokoli. Za ono doba. kada je Sokolstvo bilo još u prvom svom razvitku, učešče Sokolstva na tom pogrebu bilo je zaista impozantno. Zbor župskih prosvetara ČOS Dne 3 i 4 novembra održan je u Tirševu domu u Pragu jesenji zbor župskih prosvetara ČOS. Na ovom zboru bio je pretresan sav prosvetni rad' u ČOS, a takoder bilo je reči i o novim smernicama, koje bi učinile prosvetni sokolski rad još mtenzivnijim, posvečujuei naročitu pažnju pitanju sokolske omkdine. Iserpni pregled iz-vršenog sokolskog prosvetnog rada podneo je prosvetar ČOS br. Antonin Krejči, koji je medu ostalim spome-nuo, da su sve jedinice komemorisale 50 godišnjicu Tirševe smrti, nadalje da jo bio održan, kao osmi po redu, 14 -dnevni prosvetni tečaj ČOS, zatim da je u spomen na eedmu glavnu skupšti-nu bio prireden takoder naročit tečaj u kome su tečajnici bili upoznati s osnovnim zaključcima te skupštinc, kao da su takoder i pojedine župe priredite svoje naročite točajeve. Dalje je izvestio, da je prosvetni odbor ČOS organizovao i lutkarski tečaj, kao i to, da je započet rad na pisanju sokolske istorije. — O rezultatima župskih prosvetnih teč a jeva kao i tečajeva za mo-vo članstvo po društvima izvestio je br. dr. Hržebik. — O pitanju nairaštaja referisala je s. Vjera Njcmcoma i prof. univerziteta br. dr. Jan Uher, a vrlo uspelo i zanimljivo predavanje o kleri- kalizmu održao je br. dr. E. Svoboda, koji je u svojem predavanju medu ostalim rekao: »Borba protiv klerikalizma nije borba protiv vere, koja je ne samo uverenje, več upravo i život-na potreba ogromne večine ljudi. Borba protiv klerikalizma znači borbu protiv onog sve jačeg nastojanja nekojin crkvenih krugova koji teže za politic-kom premoči i nadvladom u svem jav-nom životu. Sokolstvo, koje propagira slobodu misli i demokraciju, ne može se naravno da sprijatelji s klerikalizmom, koji hoče da zarobi duh i čo-večja prava.« U nastavku svoga predavanja br. dr. E. Svoboda podao je snažno potkrepljenu analizu klerikalizma te označio ujedno i glavne smernice za rad u cilju paralizovanja štet-nih uticaja tc struje i njenih nastojanja. — Zatim su delegati zbora izradili radni program za god. 1935. Na koncu bila je izabrana i komisija od 10 članova, koja če ovogodišnjoj glavno j skupštini ČOS predložiti novu listu prosvetnog' odbora ČOS. — Oba dana prosvetnom zboru prisustvovali su takoder i starosta ČOS br. dr. Bukovski, načelnik br. dr. Miroslav Klinger, načelnica s. Marija Provaznikova kao i mnogi drugi članovi prebsedništva, medu kojima zamenik staroste ČOS brat Josip Truhlarž, koji je ujedno i pot-pretsednik Prosvetnog odbora ČOS. Silne vesli iz češkoslovačkog Sokolstva Dne 14 oktobra o. g. proslavilo je Sokolsko društvo Teplice - Šanov, 40-godišnjicu svoga osnutka. Ovo je mesto bilo pre rata naročito poznato kao zagriženo ponemčeno gnezdo, u kome je, medutim, ipafc uspelo češkim na-rodnjacima da več godine^ 1894 ustanove sokolsko društvo. Godine 1902 društvo je podiglo i svoj vlastiti dom, a što je bilo dokazom, da je sokolska misao znatno napredovala i mnogo pri-donela nacionalnom budenju ovoga mesta. Nakon prevrata, upravo požrt-vovnim radom tamoanjih Sokola prilike mesta u nacionalnom pogledu znatno su se poboljšale, tako da se je broj češkog stanovništva udvostručio, a time ujedno ojačali i sokolski redovi.____ Malosbranski Sokol (Prag III) čiji je član također i pre'tsedmik češkoslovačke Republike br. dr. T. G. Masarik sa -svom svojom porodicom, proslaviče ove godinc 40 - godišnjicu delovanja njegovih članica, medu kojima je aktivno delovala pre rata takoder i sestra Šarlot G. Masarikova, supruga prezi-dentova, rodom Američanka. Brat dr. Ljudevit Pivko, naš poznati sokolski i nacionalni radnik, na-lazi sc ovih dana na turneji po Češko-slovačkoj, gde u razinim češkoslovač-kim mestima drži zanimljiva predavanja, na koja poziva takoder i Sokolstvo svoje članstvo, da bi upoznali ovog odiičnog sokolskog i javnog rad-nika i poznatog oirganizatora dobro-voljačkih legija na italijanskom frontu. Sitne vesli Le poljskog Sokolstva Poslednji, deseti broj »Sokola«, zvaničnog organa Saveza poljskog Sokolstva, koji izlazi več 51 godinu, donosi na inaslovnoj strani s pogreba Vi teškog Kralja Aleksandra I Ujedinite lja posvečujuei uz to uspomeni Velikog Kralja Mučenika reči najdubljeg pijeteta i donoseči ujedno i smrtnicu za Velikim Kraljem. U osmrtnici kaže se, da je Viteški Kralj Ujedinitelj bio veran sokolski brat i sledbenik sokolske misli. Osmrtnica završava latinskim citatom: »Non omnis moriar« (»Neču sav umreti«). Zatim sledi odu-ži članak, koji je napisao posvečujuei ga blagoj uspomeni Velikog Kralja urednik lista br. prof. Antonin Bogu-slavski. Članak je ilustrovan s dve slike, od kojih je jedna portret Viteškog Kralja Ujedmitelja, a druga prikazuje Viteškog Kralja Ujedinitelja sa Svojom kraljevskem porodicom. Nadalje list donosi i izveštaj e veličanstvenog pogreba Viteškog Kradja Ujedinitelja u Beogradu sa slikama i s tekstom brzo-iavnog saučešea. U daljnjem delu list donosi pored aktuelnog sokolskog rada u jedinicama još i vesti o smrti brata potstarešine Vitolda Tirakovskog i o smrti brata Vladislava Jamkovskog dugogodišnjeg pretsednika Lavovskog sokolskog okružja. (Nastavak sa 1 strane} no lepšoj i realnijoj stvari, nego što je njihova pohlepa i tudi novac. Sokolstvo, slobodno od šablonskih ograda, neukročeno birokratski, iskreno do krvi i radi vrele svoje krvi, spremno na nove žrtve, i na sve muke, braniče i pojačače ovu našu Jugosla-viju, koja je i program, i vera, i stvarnost. Teški zadaci i teški dani dače i prokušane ljude. L j ude, koji če znati, da je vreme pitomih i veselih manifestacija prestalo, da treba dati novo, važno i presudno našoj organizaciji. I da one misli našeg programa, koje od-reduju nepokolebljivu vernost Otadž-bini i jedinstvu, da zavet slobodi i borbi za slobodu, treba iskupiti i živo-tima. Ne treba biti prorok, niti se zava-ravati: imamo neprijatelja, Jugoslavija ima neprijatelja i zato Sokolstvo ima neprijatelja. Sokoli moraju biti stoga spremni. Sustavan, neprekidan. poste-pen rad sokolskih jedinica odgovara naročitim prilikama., ali vanrednim prilikama odgovaraju i vanredni podvizi. Budite spremni, bračo, na te vanredne podvige, i setite se svega onoga, što je Sokolstvo u borbi za slobodu pod-nelo. Odozgo, pa do najdfllje i najniže jedinke sokolske organizacije, neka prodre ova misao i ovo osečanje: ima mo neprijatelja, Jugoslavija ima nepri jatelja, i mi smo pripravni da ju branimo. Sokolstvo treba da stvara ozbilj-ne, obaveštene i na sve spremne bra-nioce Jugoslavije, treba da junački zadrži svoje ponosno mesto’u prvim re-dovima onih, koji čuvaju i brane našu slobodu i jedinstvo. H. M. Bolni odjek smrt! Viteškog Kralja Ujedi** niielja medu braćom poljskim Sokolima Pismo brala dr Tadeuša Podvickog, uglednog Sokola Iz Poznanja U nizu tolikih dirijivih sažalnica kao i izraza najdubljega pijeteta, koje je naše Sokolstvo primilo iz bratskih slovenskih zemaija, poglavito iz sokolskih redova, donosimo ovde i ovo pismo uglednog sokolskog prvaka iz Poznanja br. dra Tadeuša Podvickog, koje je na glas o tragičnoj smrti našeg Viteškog Kralja Ujedinitelja upu-tio našem uvaženom starešini Sokolske župe Novi Sad i članu uprave Saveza SKJ, bratu dru Ignjatu PavlaSu. Pismo glasi: Poznanj, 11 oktobra 1934. Uvaženi brate! Pišem poljski, jer na jugosloven-skom jeziku ne bi mogao tako dobro da izrazim ono, što ispunja u ovom momentu moje srce. Odvratno umorstvo, izvršeno nad osobom najboljeg i najradinijeg slo-venskog Sokola, Vašeg junačkog Kralja, velikog neimara ujedinjene Jugoslavije, duboko je potreslo sve nas, a naročito duboko mene lično, kao da se radi o smrti najdražeg mi i naj-bližeg. Moja žalost je u toliko iskrenij®« jer je rad Kralja Aleksandra bio n*" menjen čitavom Slovenstvu, svest?“ značenju slovenskog duha i slovens saradnje. Ne boli nas toliko sama sm kao takva, nego naročito činjenica, je jugoslovenski narod boljeg svog Vladara i dalekovidno* političara u momentu tako prtsudn za Vašu Otadžbinu. , Nedokučivi su nam putevi ‘ bine. I možda je bila potrebna oVaya, lika žrtva, ovaj golemi gubitak za " šu Otadžbinu, jer se je sav nar®d iznimki, osudujuči gnusno zločin * okupio složno oko onih ideala koje . najlepše propovedao Blaženopoc Kralj Aleksandar. Primi ovih nekoliko misli, Pvjg vani brate, u trenucima velikog 0. Vašeg naroda, kao dokaz, da i °v ’ na granici Slovenstva, biju srca istom otkucaju kao i Vaša. Živela Jugoslavija! Tvoj odani Dr. Tadeuš Podvicki Čuvaćemo Jugoslavifu! ■ Čuvajte Jugoslavifu! Napisi na kartonu za okvire 50 X 35. Latinicom i ćirilicom. — Cena po komadu Din 3 —. Narudžbe prima Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom REGISTRACIJA PRIJEMNIH RADIO-APARAT A I DETEKTORA Svima bratskim sokolskim jedinicama i svima Sokolima pojedincima! Otseku za sokolsku propagando putem radia, koji je osnovan pri l ro-svetnom odboru Saveza SKJ, potrebno je da zna što tačniji broj prijemnm radio-aparata i detektora, koji se na-laze kod sokolskih župa, društava, ceta ili kod pojedinaea Sokola i Soikolica. U tu svrhu Prosvetni odbor Saveza SKJ izradio je i razaslao svim sokolskim jedinicama naročite statistieke liste s molboin, da se iste što pre po-pune i vrate: Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije (Za radio-statistiku). Prestolonaslednikov trg br. 34 Beograd. Umoljavaju se stoga^ sve bratske sokolske župe, društva i čete, kao i svi Sokoli i Sokolice, da u ovome poslui po-mognu Prosvetni odbor Saveza акЈ, kako bi ovaj mogao da dotte u što kra-čem vremenu do što tačnijih podataka u ovoj stvari, te stoga neka sve pre pomenute jedinice dostave svima onim svojim pripadnicima, koji ima ju radio-prijemnike, ove liste, kako bi se iste ispunile i ispunjene vratile na pre na-vedenu adresu. Isto tako umoljavaju se i svi pripadnici Saveza SKJ, koji imaju radio-prijemnike, da i sami zatraže od .svojih sokolskih jedinica ove liste, ukoliko im iste ne bi bile dostavljene — bilo iz neznanja, bilo iz kog drugog razloga. U sedištima župa tražiti je ove obrasce u župskim kancelarijama. U slučaju da u mestu jedinice nema m jednog radio-prijemnika, treba vratm obrasce s napomenom »N-ema ni jea-nog prijemnika«. Zdravo! Prosvetni odbor Saveza SKJ Otsek za sok. radio-propagandu. RADIO-STANICA BEOGRAD Dno 18 novembra predaje nrat Ivan Lavrenčič — Maribor, o temi: Ie-lesni i duševni odgoj sokolske deoe. (Popodnevno.) Dne 22 novembra predaje brat Husein Brkič — Sarajevo, o temi: Sta Sokolstvo mora da dade u prvom redu našem selu. (Večernje.) Dne 29 novembra paedaje sestra Elza Skalarjeva — Ljubljana, o temi: Jugoslovenska žena i Sokolstvo. (Večernje.) Večernja predavanja održavaju se svakoga četvrtka od 19.10 do 19.30 ea-sova, a popodnevna svake 1 i 3 nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 časova. RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska r adio-predavan j a održaju se preko radiostanice Ljubljana: u petak 23 novembra od 18.30 do 19 predaje brat prof. Josip Jeras, zam. načelnika Saveza SKJ, o temi: »Zna-čenje i uspesi naših ovogodišnjih sletova«; u petak 30 novembra od 18.30 do 19 predaje brat Janez Poharc, Pre,t-sednik ŽPO Ljubljana, o temi: »Ovo-godišnji sokolski praznik Ujedinje-nja«. Jesam li poslao pretplalu za sokolske Ilslove % I krvlju smo morali natopiti Soču i Drinu, Vardar i Pijavu, pretrpeli muke Raspetoga, da jednoga dana zaori krik: Oslobodeni smo! Vekovima su nas tlačili, vekovima su ispijali našu krv, na naša jaka i čvrsta leda survaše breme bezakonja, sve u opakoj nadi, da če nas uništiti. A mi smo trpeli, snosili i verovali. Verovali smo u pravdu i samo kroz tu našu veru dobivali smo uvek izvor nove energije i nove snage. I samo toj našoj veri imademo zahvaliti, da je bilo ostvareno ono što je bio hiljadu-godišnji ideal našega naroda, o čemu su sanjali naši najjači i največi umni-ci; da je ostvarena velika i močna država Jugoslavija! I prvi put u svojoj istoriji nadoše se zajedno u jednoj državi svi delovi našega naroda — jedne krvi i jednoga jezika, udruženi i ujedinjeni u jednoj zajedničkoj ideji, u jednom dubokom uverenju, da samo združeni svi zajedno možemo pretetavljati jednu ve-liku i jaku siovensku snagu na Balkanu. Da samo ujedinjeni i združeni možemo sačuvati našoj deci lepšu i bolju budučnost, da samo ovako možemo sačuvati naše zemlju od tuđinske najezde i propasti. Ujedinjeni i združeni pod vodstvom velikog našeg Kralja Aleksandra I postadosmo velika i napredna država. Svaka Njegova misao, svaka Njegova akcija, svaki Njegov potez bio je posvečen jačanju i čuvanju državnog i narodnog jedin-stva, čiji je On bio glavni stub i oslo-nac. On postade tako skup majlepših i najkirasnijih vrlina našega naroda. Prožet istinskiirt težnjama za mirom, Svojim sjajnim umom, neumornom energijom, mudrim političkim načinom i diplomatskom veštinom otklanjao je sve smetnje, koje su razdvajate narode i države, te je tako postao najva-treniji pobornik i veoma utieajni faktor sveopčeg mira u Evropi. I baš u času kad je sredio našu vanjsku politiku, kad je potpuno sredio zamršene prilike na dosad 'krva-vom Balkanu, te kad se nalazio pri za-vršetku svoga velikog i ogromno« rada na delu trajnog medunarodnog mira u izmučeno j i krvlju napačenoj Evropi, pao je teško pogoden hitcima iz uboj-ničkih ruku plačenika i neprijatelja mira i poretka medu narodima. Neprebolno stoga osečamo gubitak našeg dragog i milog Kralja, Oca naše ljubljene domovin« Jugoslavije, našeg največeg narodnog junaka, i zato se trza i kid'a naše srce od teške boli i od brige i gorke tuge pred pitanjem: Što i kako čemo bez Njega? — stenje sva naša nutrina, da u dubokom jecaju, u velikom vapaju nade oduška. 1 uvek kod svake te pomisli na Njega iskrsne pred nama divovska pojava Njegove duše, iskrsne gorostas, koji je svojim velikim narodnim duhom i plemenitim Sircem zadobio simpatije ne samo naroda na Balkanu, netfo i cele Evrope. Iskrsne pred nama legendarni junak. Kralj-Heroj, iskrsne največi čovek što ga je do sad naša rasa dala, iskrsne Kralj Ujedinitelj, 'koji je kao plemeniti pobornik mira u svetu tragično pao. Iskrsne pred nama čovek, koji je svoju poslednju misao, svoj poslednji uzdah, svoj poslednji osečaj, uputio svojoj dragoj i ljublje-noj domovini Jugoslaviji, ostavivši nam sveti amanet »Čuvajte Mi Jugoslaviju!« Al u tuzi našoj nismo osamijo® Milioni i milioni srdaca po celom šem slovenskom svetu prate nas i de skupa s nama veliku našu tugu. I Pr j ko granica našeg Slovenstva ljudi Žale za velikim našim Kra'Je®’ Na celom svetu svako sei je plemenih sircu trgnulo kad je čulo da nema vise medu živima največeg pobornika sv«-skog mira, Velikog našeg Kralja A* ksandra I Ujedinitelja. <• Pa i kako da bude drugačije-koje god Strane Ga uzmemo i Pf61® trimo — svagde nam se prikazuj« v. lik, ejajan i plemenit! Jednako Ga v_ dimo s celom Njegovom vanredno i velikom dušom. u službi največ, ideala čovečanstva — vidimo Ga uve kako visoko drži steg u službi i®tj"f i pravde, u službi medunarodne Ijivosti i ljubavi. U toj svojoj sluz bori se-za pravdu svoje rodene grl^ i Svoga naroda. U toj službi radi taK der na svim linijama narodnog živo ; da Svome narodu pribavi što lePsl? : sigurniju budučnost. On u toj SvojOJ teškoj i napornoj službi zadivljuje sa kulturni svet Svojim blistavim U'T1PI“’ Svojim plemenitim srcem te Svojo veštom ^velikom državničkom sposo^ nošču. 0 On je kao Narodni Kralj oS . veran Svom rodu i domu i jednako * borio za njegovu pravdu. Svagde J podupirao narodno nastojanje l& s?« lji i pravedniji život Svoga naro« Tu Svoju ljubav i to Svoje nastojaW. za istinu i pravdu širio je takoder preko granica Svoje zemlje. Velik) Svojim duhom saradivao je na svi problemima današnjo kulturne Evropi: A koliko je u toj velikoj narodn ) borbi i u tom velikom nastojanju " za Svoju zemlju i za Svoj narod v* dan i zaslužan vidi se po tome, što , Ga nebrojene stotine hiljada ljudi _ Splita do Beograda po svim žel jezni kim stanicama i uz samu prugu c‘°c kivali da Mu iskažu na Njegovom PJ; slednjem putu po domovini svoju za .j nju počast. Četrnaest miliona >JU ujediinjenih u dubokoj boli zbog ^ ■ nadoknadivog gubitka naroda i dT ve, najbolja su garancija da če r Besmrtnog Kralja »Čuvajte Mi 'u£p slaviju« ostati i kroz sva buduća lenja sveti amanet vere našeg dr za nog opstanka, kao pouzdanje u narodnu sposobnost i čuvanje ječih granica tepe naše domovine J goslavije. Ovo veličanstveno jedinst duha i svesti celokupnoga naro^ ostvareno je uzvišenim naporima У. -c kog našeg Kralja Ujedinitelja, koji V na oltar Svome najvišem idealu doP^j neo najdragoceniju i največu žrtvu . sam život Svoj. Svojom tragieP smrcu, Svojom najplemenitijom žrtN . _ Svojom svetom prolivenom krvlju. ^ liki naš Kralj udario je krvavi P J na Svoje največe narodno delo o з jim svetim amanetom osigurao za vremena našem narodu lepu i ve budučnost. .„leOf I mi Sokoli, koje je: toliko se, s najdubljim pijete tom klanjamo . . Njegovoj s veti oj i blagoj uspoiP^ kličemo Mu iz (dubinai naših g° ucvdjenih srdaca: \rS^ Slava i na svemu Ti hvala, » № i dobri naš Kralju! Mi Sokol* y čemo čuvati Tvoj sveti amanet, ^ čemo Jugoslaviju, uvek pripravni za nju položimo i svoje životc. , Br. V., v* • f Bral Slavko Rogulić Dne 13 O. m. umro je u Novom Sadu brat Slavko Rogulič, član Prosvetnog odbora Saveza SKJ. Vest o smrti brata Roguliča duboko je potresla svakog onoga koji ga je poznavao i koji je s njime saradivao. Blagost njegovog karaktera, toplina iskrene ljubavi i odanosti, največa sa- vesnoet i retka predanost u PoS^%toj' su velike odlike koje su rešile P eka> nika i obetežavale ga kao uzor e u čoveka koji je bio na svom m ^it punom značenju te reči. Pokojn Rogulič radio je i saradivao n nfljve' gim polj ima i posvečivao se eom predanošeu poslu i t*uzn 0je bi preuzeo. I možda je baš ova jegova predanost, koja je toliko iscrp-№ala njegove fizičke sile, uzrokom ;f!ej’0Ve Parane i nenadane smrti, jer nr n .Sulič radio neutrudivo, bez L , j ne štedeči se, radio je s ve Poslcdnjeg čas svoga života. °kojni brat Slavko Rogulič rodio SrPmSep^mbira 1879 g. u Šatrincima u m u' Godine 1898 maturirao je u nra„°m ^du- a god. 1909 apsolvirao stmi U ^a^rebu. U državnu službu ra? iOmJ^°d-.1901 i u njoj proveo u a... Jv cinovničkim zvanjima finansij-ИплГ?ке sve' do god. 1930, kad je oHol; .lsa” kao načelnik Finansiskog eijenja Banske upi ra ve u Novom Šared J7Cvnosnu službu odlikovan je S • Save IV stepena. U vojsei i j-j ’ao J© čin rezervnog kapetana Љ-;к„е'»« е tr> godine stupio je u Veran ^ tice s-rpske kao blagajnik. Andol-- ^ u životu bila mu ie gda C^inj^1 r°dena Ržehoržoveka, rodom be energij u rada, pored služ- broinj K°gulič utrošio je u mnogo-v«ma mt. .u™*m i humanim ustano-radin’ a ,,nf>v'šo je voleo i najviše je mlad “ Sokolu. Još god. 1904, kao koU_cmoynik, radi u Hrvatskom soje on ..uštvu u Zlataru; u njemu bratsk r*^г^п- °'n seje seme načelae- vu®avi. tu usaduje sokolska stVa u' ,ao tajnik postaje duša (kube, s°kolskom radu prekaljuje se- sniijgCa ^°’ Sr)aži karakter, razvija Popinj Za lepotu i dobrotu. Tu on zada sokolski život i u njemu ostaje ^®*6dnjeg daha: uvek predan na radu, požrtvovan i osečajan. U svakom sokolskom radu — u društvu, župi i u Prosvetnem odboju našega Saveza ^ na brata Slavka moglo se uvek računati s punom garancijom da ee rad biti oba vi j en najbolje. Naročito je Prosvetni odbor našega Saveza izgubio smrču naše g do-brog brata Roguliča jednu vanrednu silu, neufcradivu i neumornu, pedantno savesnu, a u isto vreme tihu, skrom-nu, nečujnu i čednu. Kroz pune tri godine, neprestano, brat Rogulič radio je svakog dana u Prosvetnom odboru ba-veza SKJ u Novom Sadu i svojom _odličnem stručnom spremom vodio j« s najlepšim uspehom administrativni deo, poglavito brineči se gospodarskom st'ranom Prosvetnog odbora, njegovih publikacija, a pesebiee obezbedujuci s te Strane »Sokolsku prosvetu«. Ali i u ostalom radu Prosvetnog odbora br. Rogulič je uvek učestvovao s jedna-kom urodenom mu savesnošču i po-žrtvovnošču, doprinašajuči tako svu-gde gde je stigao i gde ie bio ma cime angažovan korist sokolsko j misli. U odnosu pak sa svakim bratom pokojni brat Rogulič bio je uvek iskreno srda-čan i kako je iz njega zrcalila samo plemenitost njegove blage sokolske duše i istinska dobrota, postajao je odmah več pri prvom susretu bhz, drag i mio, pravi drug, prijatelj i sokolski brat. Neka je stoga večna slava našem bratu Slavku Roguliču i neka ie mir njegovoj plemenitoj sokolskoi duši, a trajan spomen u našem Sokolstvu, koje je iskreno voleo i za koje je predano i nesebično radio! Brai Jaka Špicar, siarešina Sokolske župe Kranj, Sogodišnjak Naklim SU. danas oni, koji su i u od-stoa ^dinama zadržali onoliko či-brata j^zma kao što je to slučaj kod Jeni0 —__________________- letant„ . °.б Pisca, poznatog glumca di-i iavnnj raHniVa knii ie 27 tara Su ^picara, starešine i prosve-sWen?ji župe Kranj, uvaženog ^t&br 1 ^avno^ radnika, koji je 27 ' ib -a 0ve god. navršio 50 godišnjieu Vlv°ta. or rat Špicar rodio se u selu Skoči- Sta ........... 'itg].^0ruškoj. Iako sin slovenačkih 0n se je morao školovati u fi._ ewcir - ' - - . 4naov* c j niuiuu ^ _ ‘Irajnst1111 školama, pa je čak i svojo ckorti • .Prvence napisao na nema-ЈкоЦ ^ег^и- No njega ipak nemačka otU(je1 ^niačko društvo nisu mogli da njeS°vog naroda te on več u radom 8od>nama počinje prosvetnim nivaiur-116?11 seljacima u Koruškoj, os-Godinr.1 iA,^ttantsko društvo »Sloga«. Kranisv dolazi iz Koruške u bivšu stu:ra „u — na Jesenice, gde odmah senieg Izolske redove. U Sokolu Je-ie tajnju .ay'iao je razne funkcije i bio šine, Ol * .a2ainik, a i zamenik stare-Pr°švetnn' pa^ njegov rad bio je na tantsl р01Ји. gde je bio voda di-prefe sekcije, koja je davala uzor-Hajl^u aye te je pre rata važila kao ,dilctantska pozornica u slove-fiŠrjih u rajevima. Od njegovih pozo-Пајцо Koipada, koje je onda napisao, let, ne su: »Miklova Zala«, po-'enac komađ iz istorije koruških Slo-Чђан’ ,oja je postala najomiljeniji ^apij diletantskih bina. Nadalje je Mjji „Г, ^P°zorišne komade: »Razdor«, j'kih Knf?uje strašne posledice partij-foiftad г> »Kralj Matjaž«, pozorišni 'iani,, • ZaT ?mladinu, drame »Na Po-sku\Aata napisao je simboličnu dra-!ttoriie mJanka''- k°Ja je prikaz naše davnih vekova do oslobo-»Patriote« je satira o tte« 7o ,°j1 su u svako doba »patri- th. i' Cl ПАл<. .. » i 1, л /д j u U>uua »џа-т- ^de »p Cu Posle; rata napisao ko-Ko dava Umni Tonček«, koji se mno-0^°bo(t ’ -1 “Miklavžev tiar«. Nakon 11 ^adav?-J-a- preseHo se je brat Špicar NšiJ 0'1 gde Postaje najpre pot-na’ a. kasni j e starešina društva, •^^t’ostaje duša čitavog rada. Pod njegovim vodstvom nagraen je lep sokolski dom, jedan od največih u župi Kranj, a uzorno vodi i najbolje diletantsko pozorište Gorenjske —- sokolsku pozornicu u Radovljici. U ovom meduvremenu napisao je i simbolicki sokolski pozorišni komad »K luči«, koji ima i idejno obeležje, a za omladinu »Triglav«. Nadalje je posle rata jos napisao komade »Osvobojenci«, »Dot-movina kliče«, »Kralj ne umre«, »Vrag jih je vzel«, »Na razpotju«, »Pater An-zelm«, farse »Odločilni možje« i »Zlato tele« te dramu »Davidov greh«. Sada se za proslavu jubileja brata Spicara sprema na pozornici sokolskog društva Jesenice njegova opereta »Spominska plošča«. Za decu je u poslednjim godi-nama napisao još pozorišne komade: »Martin Napuhek«, »V Korotan«, a za lutkarske pozornice: »Martin Krpan«, »Gašper v Mojstrani«, »Aslan« i »Obsedeni Lojzek«. Brat špicar je i mnogo prevodio, osobito s nemačkog, a i sam je bio dugi niz godina odličam glumač i režiser. Kao osvedočeni i prekaljeni Soko on jo u sokolskom duhu uzgojio i svoju porodicu, pa je tako i njegova supruga vredna sokolska radnica, koja več dugo del*u j e kao tajnica župskog prosvetnog odbora, a bila je i dugi niz godina kao odlična glumiea na sokolskim binarna. Brat Špicar je nadalje u prarvom sokolskom duhu vaspitao i svoju decu. v> Ko lično poznaje staresinu brata Špicara, koji je po zvanju direktor šte-dionico u Radovljici, njegovu neiseroi-vu energiju u radu, koju svu posvečuje Sok okt vu, njegovo delovanje _ i mače kao uvaženog kulturno* i nacionalnog radnika, punog idealizma, kojim uvek provejava i zdravi humor, a i kao čo-veka jake intuicije i na socijalna gledanja i život uopče, taj u niemu nala-zi pravog i iskrenog sokolskog brata i dragog prijatelja, čoveka u svakom pogledu najboljih kvaliteta i od velike koristi za našu sokolsku i natodnu zajedmeu uopče. Zato o njogovoj 50-godišnjici života bratski mu i srdačno kličemo: Na mnoga ja! Zdravo! Ofvorimo deci širom vrata sokolske obiielji p^j°Sa^ašnja praksa jo bila, da so na prednjacima napose takvima, koji % 0 ; lanJivanju sokolske dece tra- mogu raspolagati s vremenom — ne 4iiV,_ niilinvr. : Petani™ 1-ii Viilr« ni 7rtnHnn st’ u noiedine ie- 14’• Osim »‘i J ---- ^•hovik njmove prijave i pristanka 'ti 2-^-j r°ditelja da su morali dola-nedeljno u sokolanu radi ћ'је biln i mo’ ^de u mestu školc ;‘je bi],? ?°kolskc jedinice, redovno ® bilo e11,1 sokolske dece, a tamo gde .v s0ko]?u° ° društvo ili četa bila ^nici „ka deca redovno samo oni .4 ?>ni 4 1, V. JS.UJ1 »U dručf, sedištu ili neposrednoj bli-traj„ a ‘h čete. Kako školska obu-’’udai^0S- Podne do najmanje 16 obnl-enija deca n*su Posle svr-Г ,Пс bj Л .ostajati na vežbi, 1 .e bi , I S'« uaiujiii! na VMUI, 1 tamr, vana dospela evojoj kuči, iiar|ja obul- nerazdeljena dopol- ;. n>ja ,ip*a s 'stoga razloga nisu uda-in ?e Ona a Л"}°к1а ostajati na vežbi, f„ Je brni ino drži >za 16 sat'-br ^erno i, Soko'ske dece vrlo često ^0JU ciecf. Crna^cn naprama ukupnom kni ,a^o .osnovne škole. Pa napokon 'b ipj.0Pcenita nevolja svih so-■Unica da one oskudevaju donašamPl1' k°j° iznaša brat S ° °ЈаЈ £1«n«k, iako se ne naše sokolske organizacije. bi bilo ni zgodno da se u pojedine je dinice zapiše veči broj sokolske dece, jer ih ne bi imao ko da vežba ili ako bi se našao koji, morao bi taj da radi s večim brojem dece nego li ih broji največe odeljenje u školi. Zato se je i mogao zapaziti kod pojedinih jedinica izvestan strah pred prevelikim prilivom dece u Soko. Mnogo se je več pisalo u »Sokol, glasniku« o nezdravom prilivu članstva u Soko i o merama koje bi tre-balo preduzeti da sc oteža učlanjiva-nje u Soko. Posvetna je to u redu i mi to svi osečamo, jer smo imali trista nevolja i nedača od kojekakovih Sokolova, koji se k nama uvukoše kao vuci u odelu ovčjem i koji »moraju« iči u Soko. Ali to se nikako ne može odnositi na decu. Oni koji se kroz prozor uvukoše u našu obitelj done-soše sa sobom svoje iskvarene duše i truju okolinu u kojoj se kreču bez ikakve nade da če se popraviti, dok deca beziznimno donose svoje čiste i neispisane duše, da Soko u njih upiše svoja načela i svoju uzvišenu etiku, od koje oni kasnije nikada neče otstu-piti. Kako god dakle Sokolstvo treba da oteščava pristup u članstvo tako ono mora obratno da do krajnosti olakšava deci pristup u sokolsku obi-telj. Ali što se dogada? Cesto bas obratno. Kakavgod »gospodin od položaja«, koji je daleko od sokolske ideologije i etike, nacionalni pokva-renjak, koji se boji ili stidi da metne na se značku često se oberučke prima u Soko kao samo po sebi razumljivo, pače se njegov pristup smatra kao ne-kakva posebna akvizicija za Soko. Na-protiv ono malo dobro seosko dete, koje iz punog grla na paši po vazdan peva »Oj letni sivi sokole!« i celom selu pokazuje kako ono znade lepo da odvežba sokolsku vežbu, koju je u školi naučio ne može da se zapiše u Soko, jer ne može dolaziti na vežbe, a ono sanja o tom kako bi si na grudi metnulo sokolsku značku ili prvog decembra pod lepom sokolskom zastavo in iza glazbe u odori išlo u crkvu na bla-godarenje! I ono drugo dete živo želi da bude sokolsko dete, ono nije daleko, pa bi moglo dolaziti i otac bi ga i majka rado puštali, ali ono čim dode iz škole kuči mora da s malom seki-com i još s manjim bratom vodi kra-vu na pašu, dok majka s detetom u naručju obavlja kučne poslove, a otac s tcžacima radi na njivi i vinogradu. Zar ne može u našu obitelj ovakvo dobro dete samo zato, jer je daleko od nas ili jer je siromašno, pa ga več ovako nejaka bije sudbina i gorčina bede? Ne to ne može biti! Sokolstvo je, istina, odabralo telovež bu kao sredstvo da postigne svoje uzvišene ciljeve, da načini čoveka jakim za životni poziv i rezistentnim protiv sila. koje idu za njegovim fi zičkim i duševnim uništenjem — ali u Sokolstvu je mesto svakom čestitom i valjanom čoveku i detetu. Kako čemo, dakle, sve te zahteve Sokolstva spojiti s time da svoj deci omogučimo pristup k nama? Učitelj če uputiti svu decu u školi i njihove roditelje na roditeljskim sa-stancima u Sokolstvo u cilju da deca požele u Soko, a roditelji da dopuste svojo j / deci da se upišu u njega. Za-tim če upisati u razredni odeljak svu decu koja to zažele i koia pridonesu privolu svojih roditelja. Učitelj če to učiniti bez obzira ima li u sedištu ško le kakva sokolska jedinica ili je nema Upisanu če decu prijaviti svojoj so-kolskoj jedinici ili ako ove nema nad-ležnoi sokolsko j župi. Deca cele škole smatrače se odeljkom sokolske dece i to ako škola spada pod koju sokolsku jedroieu Odeljkom sokol, društva odn. Čete, a ako nema sokol, jedinice samo-stalnim »Odeljkom sokol, dece osnov, škole N.« Svaki razredni starešina po-jedinog odeljenja biče ujedno Pred-njak svog razrednog odeljka. \ ezbe se vrše pod časom gimnastiko propi-sanim s rasporedom sati zajedno s ostalom decom odeljenja koja se nisu zapisala u odeljak sokol. dece. U slučaju ružna vremena držačo im se ideološka predavanja, nagovori i t.d. Bude li odeljak imao u mestu sokol, jedi-nicu odnosno sokolanu iči če jednom tedno (i to samo sokolska deca) izvan svog obučnog škol. vremena u sokolanu na zajedničko vežbanje (recimo nedeljom posle mise). Ako nemaju sokolane odnosno ne idu k misi sa-kupiče se sva sokol, deca cele škole izvan škol. sata u školi na zajedničko vežbanje. Ne mogu li deca radi uda-ljenosti ili bilo kojeg drugog uzroka dolaziti na zajednički cas ispričavace se blagohotno no uvek tako da se ne dopusti zloporaba ili omalovažavanje, što če se strogo kazniti, pa do potrebe i isključenjem. U korporativnim nastupima sokol, jedinica nastupa i odeljak, a tamo gde nema sokol, jedinica nastupa i odeljak, a tamo gde nema sokol, jedinice nastupa odeljak korporativno kao samostalna jedinica. Nastavni program osnov, skola propisuje da se u celoj državi gimnastika preduzima po sokolskom SiSte-mu, pa je time osigurano pravilno sokolsko vaspitanje omiadme u napred izloženim odeljcima. -Sto neki nastav-nici eventualno ne provodc obuku gimnastike onako kako program propisuje, ne obara to ovoga predloga. Na-stavnici po svojoj duznost, moraju da izvode gimnastiku po nastav. programu dakle po sokol, sistemu, pa ako ga 'nisu svladali to ih ne ispričava. Da-kako da nastavnik mora biti član Sokola da može biti prednjak svog odeljenja Nema li u sedistu skole sokol, jedinice, a razrednik je organizovao odeljak postaje on ipso^ fakto elanom Sokola (event. tog odeljka). Sve bi se to imalo normirati posebnim »Pravil-nikom odel jaka sokol, dece«, koji bi propisao Savez SKJ. Na taj če nacm biti omoguceno svoj deci da stupe u sokolsku organi-zaciju Ta če sva deca živiti za vreme od 4 godine u neprestanoj svesti da su i ona članovi sokol, obitelj i i več če se time spremati i izgradiva« za buduče čestite članove Sokola. Delo-vače to i na njihove roditelje, koji če pratiti sokolske radosti svoje dece i time ee i oni i nehotice sudelovati u sokolskom životu i sokolskom delu Učiteljstvo je i do sada najzivah-nije i aktivno radilo u Sokolstvu te je zauzimalo u njem jedno od prvih me-sta Na ovaj će im se način dati pri-lika da taj rad još podvostruče, jer če svakome biti omoguceno da ostvan Odeljak sokol, dece bez ikakvih vecih poteškoča. Radeči gimnastiku po sokolskom sistemu učiteljstvo ce usavr- Album s 50 slika s pogrebnih svečanosti Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. — Naj-elegantnije i tehnički doterano izdanje« — Cena Din 100*—. Narudžbe prima Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom šiti i unaprediti i svoje nastavničko delovanje u školi. Nijedan narodni učitelj neče imati opravdanog razloga ne raditi aktivno u Sokolu, jer če taj rad biti integralni deo njegovog na-stavničkog rada, na koji ga veže njegova služba. Neče se moči dogoditi kao do sada, da mnoga odeljenja pa i cele škole nisu imale sokolske dece, jer se je učitelj opravdavao da nije prednjak pa da ne zna sokolskih vežbi, a sokolska jedinica nema prednja-ka ili ako ih ima nema ih onoliko koliko bi dostajalo za ona j broj 'sokol, dece, koji bi narastao, kada bi se deci omogučio na napred izloženi način pristup u Soko. Nije potrebno ovde naglašavati važnost efekta koji bi postigli s obzirom na ove mnoge naše neprijatelje, koji se pod raznim oblicima baciše na predobivanje te dece pod svoje stego-ve protiv nas! Ovaj .sam predlog izneo iz najbolje nakane, da se pitanje dece u našem Sokolstvu po nj što bolje i što pre reši. Možda če biti neko, koji če se tom predlogu začuditi kao bespred-metnom, jer da se po već postoječim pravilnicima mogu ovakvi odeljci sokolske dece stvarati baš tako kao je u tom predlogu izneseno. No, ukoliko to i stoji, smatram ipak potrebnim, da se o tom izda poseban pravilnik, jer do sada nije to bilo provadano jer ta stvar nije bila posve jasna, pa je nužno da u smislu ovog predloga br. Savez SKJ izda pravilnik. Bilo bi dobro da se o tom predmetu i druga naročito iskusnija brača Sokoli-učitelji izjasne, pa bi se nakon proventiliranog to pitanja moglo pri-stupiti izradbi to savršenijega pravilnika o odeljcima sokol, dece s predlogom Saveznoj upravi da ga ona pro-piše za celi Savez SKJ. Relja. IITELOVEMČKCG SVETA IZ RADNIČKIH TELOVEŽBAČKIH JEDINICA ČEŠKOSLOVACKE (DTJ) U septembru ove god- Plzenjsko okružje DTJ poslalo je 20 dlanova i članica na propagandni u turneju u r_n-gjesku. — Ove jeseni DTJ organizo-vale su snažnu propagand^ u svirhu jačanja radničkih telovežbačkih jedinica kao i podizan ja broj a njihovog članstva. Tim povodom bio je izdan i letak, u kome je medu ostalim bu_o napisano i ovo: »Napredno) i radnic-koj o mladini jedino je mesto u redo-vima DTJ.« Po mišljenju vodečih kru-gova DTJ Sokolstvo bi, dakle, spadalo medu »nazadnjačke organizacije«. RASPADANJE FEDERACIJE PROLETARSKE TELOVEŽBAČKE ORGANIZACIJE Pored socijalno-demokratskih ori-jentisano DTJ deluje nakon raskola u god. 1919 u češkoslovačkoj još i ko-munistička telovežbačka organizacija, pod imenom Federacija proletarskog telesnog uzgoja, kojajo jos jace poli-tički obojena nego DTJ ili Orao, a koje organizacije ipak najvecu paznju poevečuju telesnom vaspitanju svojih pripadnika, dok je glavna svrha 11 A samo stranačko huškanje i napadanje na druge. Naravno, da je ova tedera-cija napadala ne samo Sokolstvo i druge »reakcionarne« vaspitne organizacije, več takoder a i naročito ostro DTJ, koje jo nazivala »izdajicom« rad-ničkih interesa. Ja&no je, da ova organizacija komunistička nije mogla da ima trajnog uspeha, pa je nakon što se je splahnuo prvi val komunističkog oduševljenja, a što je svojedobno va-žilo kao nešto modema, došlo kasnije i do otreznjenja. Redovi su se, naime, FPT počeli sve više i više da proreduju i baš ovih dana objavljuje »Telocvičny ruch«, glasilo DTJ vest, da. če prestati izlaziti poslednje glasilo ove •— kako J4t kaže — »slavne federacije« radi premai&a broj a pretplatnika. Dakle ova če federacija ko.mumstička ostati bez svoga glasila, kojiii js medutim jo pred par godina imala nista mauije nego 4. Ipak komunistička federacija upinje sve sile da bi se nekako spasila pa je u tu svrhu pozvala u Češkoelo-vačku ruske sovjetske atletičaire, ali također i to poslovanje završilo je s fijaskom, jer je čitava stvar bila prga-nizovana samo u uskom stranačkom krugu i jer eu svoje goste pokušali da upletu u stranačke demonstracije. Sada ova komunistička federacija poziva na zajedničku proletarsku frontu cak i samu pre toliko napadanu DTJ, da bi na taj način maskirala svoj debakt i da bi unela seme razdora u redove same DTJ svojom destruktivnom P«>-pagandom. Ali DTJ svesna svoje sna-ge, ovo je snubljenje glatko otMomla. iz ČEŠKOSLOVAČKOG ORLA Dne 14 oktobra o. g. održana je u Brnu šesta redovna glavna skupština saveza češkoelovačkih orlova, ali koja nije donela nikakvih posebnih novih momenata pa takodeir ni raščistila po: sve napeti odnos izmedu slovačkog i češkog krila Orla. — U septembru o. g. bio je prireden u spomen 25 godisnjice osnivanja Orla t. zv. Viškoveki dan. —-Glavni organ saveza Orla jos i dalje najžučnije napada Sokolstvo te stalno ponavlja svoj poklic: »Katolici van i Sokola!«, što naravno rada protivnim uspesima od onih kakve bi zeleo va- treni urednik orlovskog lista. Veliko uzbudenje nastalo je u redovima orlova radi jednog članka br. Pelikana, koji je izišao u »Vestniku sokolskom« ČOS, a koji je zatim preneo i organ češkoslovaško narodne crkve »Ceho-slovak«. Sokolstvu jei ispod dostojanstva i časti da bi se u s>vome radu pa takoder i u svojoj obrani služilo tak-vim ispadima, kojima se služi »krščanski« organ,. Ove godine savez Orlova priredio je savezna plivačka takmice-nja 4 i 5 avgusta u Olomucu, ali na koja je takmičenja radi hladnog vremena umesto 31 prijavljenog takmicara došlo njih samo 14; ipak nostignuti rezultati bili su dobri. Dne 5 avgusta održana su u Brnu savezna takmičenja orlica u lakoj atletici. Ovim tak-mičenjima učestvovalo je 8 vrsta i pet pojedinki, ukupno 37 članica, ta 5 vrsta ženskog naraštaja i jedna pojedin-ka, ukupno 21 naraštajka. Dne 1 i 2 septembra održana su u Pardubicama lakoatletska takmičenja članova, kojih je tim takmičenjima učestvovalo 90 iz 15 župa. TELESNO VASPITANJE U LUKSENBURGU Sistematska briga vlade Luksen-burga za telesno vaspitanje podigla je tu malu državicu u red najnapredmijth država na torne polju. Središte svega telesno-vaspitnog rada je državni — telesno vaspitni institut, čiji su članovi najugledniji članovi telesno - vaspitnih organizacija i vojske, učitelji telovežbe i lekari specijalisti. Generalni^ inšpektor telesnog vaspitanja ima dužnost da nadzire sav telesno vaspitni rad, ne samo po školama, več takoder i po svim organizacijama. Svako dete kada stupi u školu dobija naročiti arak za telesno vaspitanje, u koji sc beleži njegov telesni irazvoj i njegove sposobnosti. Kada odraste i navrši osamnaestu godinu dobija, ako je ispunio sve tra-žene uslove, svedodžbu usposobljeni a. ZA USTANOVLJENJEDRŽAVNOG INSTITUTA ZA TELESNO VASPITANJE U PRAGU Iako Češkoslovaška u privatnoj inicijativi za telesno vaspitanje nosi prvenstvo na svetu, ipak još ni do danae nije uspelo da se postigne kod odlučujučih faktora, da bi se ustano-vio državni institut za telesno vaspitanje, a za koji se več dugi niz godina v odi ustrajna borba. Sada je pak grad Prag pozvao vladu da ustanovi taj institut te je ponudio u tu SVfhu nad-ležnom ministarstvu besplatno zemlji-šte. Kakav če biti uspeh ovoga koraka, još se ne zna. DRŽAVNA ODLIKOVANJA ZA TELESNI UZGOJ U ITALIJI Mora se priznati, da je Italija zadnjih godina vrlo mnogo uradila za telesni uzgoi svoje omladine. Ne samo da je osnovala nekoliko odlično ujedenih škola za omladinske vodnike, podigla ogroman broj vežbališta i igra-lišta i uposlila omladinu u njenom slo-bodnom vremenu s telesnim vezba-njem, ona je pošla još dalje. Uvela je za najbolje vežba če i sportiste posebne državne medalje s kojima mimstar pretsednik svake godine odlikuje фе vežbače i sportiste, koji su postlali na Hrjavnim prvenstvenim takmičenjima najbolje uspehe. Ova državna odlikovanja uvedena su prošle godine, dočim ih je Musolini ove godine prvi put iz-ručio pobednicima. Odličja su zlatna, srebrna i bakrena. Zlatnu medalju dobija samo onaj, koji je pobedio na ka-kvoj olimpijadi, osvojio kakav svetski šampionat i t. d., srebrno odlikovanje odredeno je za druge pobednike na olimpijadi, na evropskim telovezba- ROSIJA-FONSIER • drušivo sta osiguranfe i reosiguranfe m Beograd čkim i eportskim takmičenjima i t. d., dok dobijaju bakrenu kolajnu pobed-nici na unutarnjim samo italijanskim takmičenjima. Kako se vidi, Italija ni- je baš naročito darežljiva i ne rasiplje svoja odlikovanja, več ih daje samo pobednicima koji su udovoljili velikim zahtevima. 17 $aVE7A$K| VIII sednica Izvršnog odbora Saveza SKJ odr Žana dne 9 novembra 1934 u Beogradu Brat Gangl izveštava, da se je da-uas pre sednice Izvršnog odbora sa-stala ocenjivačka komisija, koja je imala dužnost da prema svojedobnom natečaju oceni radove za dečiju sokol-sku značku. Na raspisani konkurs stiglo je 17 radova, odi kojih su izlu-čema dva kao najbolj a, a od ovili pri-hvaeen je rad vajara Stane Drmelja, pa če ovaj rad uz male preinake biti izraden kao sokolska značka za decu. Ovaj rad ujed no nagraden je prvom nagradam, a drugom nagradom nagraden je rad vajara Karla Putriha. Nadalje izveštava, da su prevedeni zaključci poslednje sednice glede izdanja proglasa, kao i proglasa za Prvi decembar. Proglas Sokolstva na narod objavili su sledeči listovi: »Jutro« i »Slovenski Narod« u Ljubljani, »Borba« u Mariboru, »Murska Krajina« u Murskoj Soboti, »Novi List« na Su-šaku, »Novosti«, »Obzor« i »Hrvatska Straža« u Zagrebu, »Novo Doba« u Splitu, »Narodnji listi« u Pragu, »Li-dove Novini« u Brnu, »Politika« i »Vreme« u Beogradu i »Jugoslovenski dnevnik« u Novom Sadu. Izveštava nadalje, da ga je Moravsko-šteska župa pozvala da đođe u Moravsku Ostravu i da tamo održi jedno predavanje o Tirševoj misli u Slovenstvu i jedno predavanje o sokol-skom pokretu u Jugoslaviji. Želja je pomenu te br. župe da ovo predavanje održi u prvim danima decembra, kada če se održati sednica Vibora ĆOS, pa bi on iz Praga pošao odmah u Moravsku Ostravu, da održi ova predavanja. Saopštavajuči ovo moli, da se donese načelno rešenje, ima li ovaj poziv pri-hvatiti ili ne. — Zaključuje se da poziv ima prihvatiti i da učestvuje sed-nici Vibora COS. U komisiju za preuzeče obavljenih radova u prostorijama Saveza imenuje se još i br. inž. Smiljanič iz Beograda. Brat dr. Belajčič izveštava, da je brošura s uputstvima za proslavu Pr-voga decembra dovršena i da če biti odmah razaslana svim jedinicama. Izveštava nadalje, da je savezni prosvetni odbor polučio dosada velike uspehe s priredbama putem projekcija. Kako bi ee taj rad što intenzivnije nastavio j proširio ukazuje se potreba da se nabave još četiri projekciona aparata. Time bi bilo 10 župa opskrbljeno potrebnim aparatima, što bi znatno olak-šalo sam rad u torne pravcu. — Iznosi zatim kako treba pristupiti prenosu prosvetnog odbora iz Novog Sada u Beograd. Ovaj prenost mora svakako da bude oba vlij en s danom 1 januara naredne godine. Potreba je zato, da Izvršni odbor Saveza imenuje novi prosvetni odbor, i to time, da taj novoimenovani prosvetni odbor stupi u funkciju danom 1 januara 1935 god. U vezi time predlaže sastav novog prosvetnog odbora, a što se prima u celosti. Blagajnik br. Momčilo Branovački po-dnosi izveštaj blagajne Saveza o uči-njenim prihodima i rashodima za vreme od 1 januara do 1 novembra 1934 g. — Njegov se izveštaj prima do znanja. Br. Verij Švajgar podnosi izveštaj 0 radu etatističkaga otseka. Po njego-vom izveštaju statistika za 1933 goet. potpuno je završena.. Krajem ovc go-jjipf Save* -g ‘fmao zavedena 942 društva i 1192 čete, dakle sVega 2154 jedilnice. Primio je izveštaj o radu od 910 društava i 922 čete, dakle od 1832 jedinice, dok traženju nije udovoljilp 13 društava i 167 četa, svega 180 jedi-nica, a 19 društava i 103 čete nisu poslali izveštaj, jer su tekom godine 1933 1 1934 likvidirali zbog nerada. Završni podatci odinose se dakle na 1832 jedinice, t. j. na 91 od sto postoječih jedi-nica. Uopšte statistički rad pokazuje bolje rezultate od prijašnjih godina. Potreba je još da se priuče na tačnije poslovanje u »tatistici one župe, iz kojih nedostaje največi deo izvesta ja od pre navedenih 180 jedinica. Svim ovim jedinicama izreči če Savez zbog netač-nog rada strogi pismeni ukor. Stanje Saveza koncem godine 1933 iakazuje 133.632 člana, 23.013 članica, daikle celokupno članstvo 156.645 lica; omladinska odbljenja imala su 114.731 lice, a broj svih pripadnika u našim jedinicama iznoeio je 271.376 lica. Broj jedinica tokom 1933 godine »pram prijašnje godine digao se od 912 na 942 društava, odnosno od 959 na 1192 čete, dakle za 30 društava i 233 čete. Ako pak odbijemo 19 likvidiranih društava i 103 čete, stvarni prirast iznosi 11 društava i 130 četa. Broj članstva porastao je od 111 tisuča 966 muškog i 20.484 ženskog u 1932 godini na 133.632 muškog, odnosno na 23.013 ženskog članstva ili 19.3 po sto. Jednako i kod naraštaja i dece ukazuje se lep napredak. Po z vanju članstva našeg Sokolstva vidi se da ima: 11.465 rudnika, 39.025 seljaka, 20.021 zanatlija, 11.612 trgovaea, 13.839 učitelja i profesora, 23.071 državnih na-meštenika svih kategorija, 11.558 privatnih nameštenika, 4457 ofierra i Vojnika, 1911 lekara, 11.139 advokata i javnih beležnika, 994 mornara i ribara, 861 sveštenik, 5590 studenata i 10.829 raznih drugih zvanja i privatnika. Broj prednjaka sa saveznim ispi-tom iznosio je 136, prednjačica 33, sa župskim ispitom 862 prednjaka i 257 prednjačica. Ostalih članova prednjač-kih zborova bilo je 4953 muških i 1965 ženskih. — Sokolskih domova imali smo 175, vlastitih vežbališta 171, ostale jedinice vežbale su po skalama i privatnim prostorijama, a 119 jedinica uopče nije imalo vežbaonica. Smučari pokazuju statistiku na kraju 1933 god. 2752 člana, 755 članka, 1211 naraštaja-ca, 495 naraštajki, 1623 muške i 436 ženske dece, svega 7272 lica. Tekom prošle godine priredile su sve jedinice 2392 akademije, 4314 javnih nastupa, a na svim okružnim, odnosno žunskim sletovima nastupilo je 33.732 lica. Prihodi jedinica prošle godine iznosili su 23,136.658 Din, a rashodi 20,917.602 Din. Fondovi Saveza iznose 9,253.765 Din, a celokupna imovina (domovi, vežbališta, sprave, knjižnice, pozornice i ostali inventar) 95,502.683 Din. Katastar članstva biče završen krajem ove godine, pa če se onda pristupiti redovitom poslovanju. — Ovaj izveštaj prima se do znanja. Za gospodarski otsek Saveza pod-naša izveštaj ekonom brat Branko Živ-kovič, koji najipre podnosi izveštaj o opštcm imovnom stanju Saveza SKJ s danom 9 novembra o. g. Izveštava o terminima za isplatu odobrenih pomoči i pozajmica za domove, te o izvršenim izdatcima na temelju primljene pomoči za sadanju kao i prošlu budžetku go-dinu. Zatim podnosi izveštaj odbora za sokolske čete glede podele pomoči župama za održavanje tečajeva za prednjake sokolskih četa. Temeljem njegova referata donose se na koncu i odnosni zaključci. Tajnik brat Brozovič .podnosi izveštaj o tekučim poslovima, pa se gle-dom na mnogostrane upite pojedinih sokolskih jedinica glede održavanja nvuzičkih pokuša, donosi zaključak, da muzičke sekcije bratskih jedinica ne-maju držati pokuse za vreme dubokc korote, t. j. do 21 novembra, a kasnije za vreme korote 6-mesečne imadu se suziti samo na takozvanu ozbiljnu mu-ziku. Ovogodišnje uobičajeno Nikoli-nje imade se proslaviti najskromnije, i to samo kakovim prigodnim govorom i razdeobom darova deci, dok uobiča-jene proslave stare godine posvema ot-padaju. Za otsek za seljačke čete podnaša referat o njegovom radu i o učmjenim odlukama brat Dura Brzakovič. Spo-minje sve što je otsek u poslednje vreme radio, a naročito gledom na akcij u promicanja pčefarstva kod sokolskih četa. Predlaže konačno da se u odbor kooptiraju brača Stevr ’ vu učinjena žrtva gornjih 0° potpuno opravdaiTa. Župa Mosta* sed?1 BILEĆA. — Tromesečn« seoskih sokolskih četa. Nas® eSef3 održalo je 4 novembra sednicu sokolskih četa u ° PrvodecembarsKi svečani broj Sok. Фа3 Članice I dopise za ova/ broj, Kao laKoder i ogio*^ o- ^ poslali uredništvu. odnosno upravi Usta, nafdal/e đo ^ Uredništvo 1 UP* tc K sYe Prisutnc, pretstavivši delega-^atim dobiva reč brat Hamza Fe- ,lk«Isk°m domu. Sodnica je bila pri-sii Sokolske čete premda HthsI *ne 1 P° 28 km od sedišta lipno V'c’ su bile prilično zastup-Vjj.' .e,.F1'?u ie otvorio brat Dedijer vor ■ ilvim žalobnim govorom. Go- »Sio Jet PpPraćen burnim poklicima i f Vf ekkom Kralju Ujedinitelju!« i trokratnim »živeo Kralj Petar II«. le brat Dedijer upoznao pri-i..r ,c sa starešinom novoosnovanc So-cem €Cte H čeplici bratom Tomovi-a' a Posle je upoznao prisutnc s bra-j)i> . .zuPskim delegatima Jelačičem i se prešlo na čitanje fan-k • a s°kolskih četa. Posle proči-usn • rzvestaja uzeo je reč brat Milc-„C’D °ЈЈ .ie izneo u postotcima rad ' Frema izveštaju brata Mileusni-к'Л CI?nta za “te. na I mestu bila Mil vatnica. Posle brata referenta st; <"},s1,u®a uzco je reč brat Dikič, žup-voni * koji je u vrlo lepom go-danov ^zvao braču da se pogledom na snt/j i Pr’kke, prilivate što agilnijc osta ?• . гасЈа' kako bi mogli ispuniti i.p, ,jenj nam amanet neumrlog So-K01» Kralja Mučenika. P. C. HUTOVO. - osnutak čete. Agil-se « • '0 ko društvo u Čapljini dalo sL:i vlm snagama na osnivanje sokol-ceta po selima. Tako je ovih da-tovuSn«vana Sokolska četa u selu Hu-inioi- 1? Području ovofi društva, a na Jativu nekolicine Hutovljana. (jel ?Pred Sokolskog društva Čapljina Fejifr*na. su brača Šarovič, Prohič i sati’ Su u kfutovo prispeli u 8 ček*tГе P?^ne> 6de su ih meštani saje h Па 2eK“zničkoj stanici. Sastanak 2|j 10.u Prostorijama osnovne škole. želpr -m °tvork> brat Pesi Ante, šef %§јП-Г stan’ce u Hutovu, pozdra- ve. : ’zaslan>k društva Čapljina. Uzel н nafilašuje, da je Sokolstvo naj ® dubokog korena u svim masama rCzulf naroc^a Ј dalo nam tako divne v0r *..ate ,na svim poljima. Nadalje go-8гцег . °čituje rad sokolskih četa u 4 vred *' Prosvelnom, nacionalnom, pri-jjj- a°m i gimnastiekom smeru. Dana sJe na8e sel° potrebuje velik rad ^otn podizanju i unapredenju, a lak t Pete s'ravde su sebi u zada-ske'4 f Preporode i podignu. Sokol-Jjiv e » 6U košnice gde se sleču mar-sVo: t'čdo da svaka priredi nešto za Vejj j Zajednicu. Na koncu govornik najt’?.a j® osnutak ove čete pao baš u sva Zlm.danima naše istorijc, kada je še Л151^3 ojadena i rasplakana, a na-najv^- nabujale suzama za gubitkom šen .bina ove grude blaženopočiv-iz ,/deškog Kralja Ujedinitelja. Svi Veli,: a: Slava Mti! Živeo Njegovo uzeo ans-tvo Kralj Petar II! Zatim je bifan re^ brat Sarović ;i: prešlo' se na br ’e uprave prema bravilinid. Iza-čie * su sledeči: starešina Pero Strin-nik pmen‘k starešine M. Butigan, taj-MijJ ranjo Pavlovič, blagajnik Dono ^.načelnik A. Pesi, prosvetar Emil likom i • ^etu ie' odmah pristupio s ve-žCv;Jubav! ju i zanosom velik broj še,tk,Va * ra'di se intenzivno. Na svr-hjj lovori izaslanik brat Hasan Pro-°dz'iv, а*'иЈс Prisutnima na brojnom sty0 -U’ aPehijc da se poštuje starešin-(Ц j 1 uprava, da vrše njihove zapove-jim a Povedu jaku disciplinu u svo-^Јибије'та‘ ^ t0m SC sbuPština za- Župa Movi Sađ •ie. FUTOG. — Komemoraci- taIivmSC društvo održalo je komemo-^Orde sednicu na kojoj je brat dr. štva 0Pa:lov, starešina ovog dru-dočj'nU av°me govoru osudio gnusan Paših ‘Sv,ropih ubica i gadnu potporu i priSUfbr*ja‘l‘elja- Celokupno članstvo letom По ^radanstvo s največim pijc-star-:j Pužnjorn saslušalo je govor br. ie br ‘. b)orda Topalovog i kada sutni' ; tare1šina završio svoj govor pri-Trtrri u U . ^Kidanjem kapa i jednoduš-2Vlk.?m odali poslednju počast tahdiM 'Чрсчубет Vitezu Kralju Alek-Mu!(< y,. Ujedinitelju rečima: »Slava Svoiirv.Ji 1 se Sokoli i narod razišao Ш ‘kučama. ?»StFUTOG. - t s. Smilja ^bil0 o'b. ‘Hna naše društvo iz- JUcu ® s' bmiljku Toškovič, pretsed-iziii,K^pe^no^ odbora. Smrču s. Smi- 4 j. . smo^ vrcdnu i agilnu člani- Јђера p?j П’Ј° žalila ni truda ni vre-stVa ; „ Va radilo na napretku dru- 'a i s°kolske ideje. Skf>a .^0^rebu učestvovalo je mnogo-?ti0 ,s„ l anst vo, a u ime društva opro-l*Pevši n' s ešina dr. Dordc Tapolov U 'Uie r>rJCn zaslužan i vredan rad, a S‘ Mii: °svetnog odbora oprostila se ,Ca Bukinac, članica. vodeSslr^.ik' — Trodnevni tečaj iJ°.Svetno 290—44 za Oglašujte iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii u Sokolskom iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii glasniku 288-43 LIDLOVI INSTRUMENTI Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska Šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 možete Usled pada češkoslovačke krune kod nas da kupujete vrlo jevtino. Sada imate najveću priliku da nabavite prvorazredni Lidlov instrumenat. Javite mi za koji se instrumenat zanimate, i odmah ču Vam javiti tačnu njegovu cenu u dinarima uračunavši ujedno i troškove šiljanja. TVORNICA GLAZBENIH INSTRUMENATA JOSIP LIDL, BRNO, CSR Tvrtka je 1033 godine odlikovana na svetakoj Ulolbl u ČIKAGU a najviiim odlikovanjem. 292-8 i l 291-16 JADRANSKA PLOVIDBA D. P. SUŠAK HMHiRedovita parobrodakaslužba u svim pravcima jugoelavenskoa primorja i Jadranskog Mora, za DalmacTju, Albaniju i Grčku JEVTINA TURISTIČKA PUTOVAN3A 10-11 dana za Dalmaciju i Grčku 6 dana za Dalmaciju Uključiv hranu i krevet na brodu udobni putnički parobrodi — dobra kuhinja — prvoklasna podvorba Tražite prospekte! Upute daje Jadranska plovidba u Sušaku, eve njezine agencije i svi veči putnički uredi u tu- i inozemstvu f telesno vežbanje A PRVA KNJIGA: 0 lelesnom vežbanju i vežbališiima; Posebna vežbaltšia i posebne vežbaonice sa 170 slika na 45 labela u posebnom svesku Cena knjiži sa 440 stranica velikog formata: broširana Din 170-—, povez, u platno Din 200'-- Ova knjiga je prvo delo u jugoslovenskoj literaturi, •* kojem su prikazane potrebne gradevine za pojedina posebna vežbališta kao i opisane odgovarajuće grane te-tesnog vežbanja te je usled toga vrlo potrebna svim organizacijama, koje se bave bilo kojoin granom te-lesnog vežbanja, kao i svima onima, koji se bave grad-njom posebnih vežbališta i vežbaonica. Knjiga se naručuje kod Jugoslovcnslce solcolslce matice Ljubljana — Narodni do№ koja je izdala ovu knjigu u cilju, da pomaže smišljeno • racionalno podizati potrebne gradevine za telesu0 vežbanje. Udaie Savez Sokola Krallevine Jugoelavlle (E. Ganfll) • «•*«*! • odflovornl urednik S!)epan Čelar • tredufe Tlaka иеМеЦака ttskarna (pretetavnlk Franc« Štrukelj); »vi