KR A L JE YIN A SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZA ŠTITU KLASA 5 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. APEILA 1926. PATENTNI SPIS BROJ 3570. Siemens Bauunion G. m. b. H. Kommanditgesellschaft, Berlin. P-ostupak za gratljenje okaua ili sličnih konstrukcija u uzsnim i dubokim rupama gde ima vodotecnih slojeva. Prijava od 14. jnla 1924. Vazi od 1. marta 1925. Ako .sii se dosad pri oradjenju okna tre-bali probijati vodotrčni slojevi, onda se je je-dino cenio za sigurno gradjenje postupak mržnjerija. Ovaj iziskuje naročilo postrojenje za proizvodnja hladnoče kao i postavljanje ninogpbrojnili cevi, čije održavanjestvara znatne troškove. Pesto sigurnost izgradnje zavisi od održavanja pofrebne niške temperature, to refrigaciono postrojenje mora biti snabdeveno rezervnim mašinama Kod veeih ropa, koje ulaze n vodu vee je u mnogim slučajev ima primen jivan postupak spuštanja glavne žiee vode, i ako ove idu du-boko u tu vodu, mogla se je ta voda savla-dati pomoču cevnih bunara poredjanib n rupi u nekoliko složenih redova. Neposredno pre-nošenje ovog poznatog postupka na gradjenje okna ne može se uči n iti, jer uzani presek okna ne pruža mogočnost, da se tamo smeste više.struko poredjani nizovi bunara. Prema pronalasku iskoriščava se probijanje glavne vode za gradjenje okna na taj način, što se venci cevnih bunara rasporedjuju oko okna i stavljaju u rad postopno. Pri upotrebi crpki za duboke bunare može se rad bunara vršiti sa površine zemlje. Ove če tako biti ekonomične samo za umerene bu-nare, jer se inače vrlo veliki broj potrebnih crpki jedva praktično može nabaviti za takvo gradjenje. Ipak postoji jedno srestvo kojim bi se mogla crpsti voda sa običnim pumpama. Za to se u zemlji buše bunari, iz okna se grade galerije, u kojima se izbušeni bunari vezuju za cevi pumpi. Iz raznih bunara jednog stopnja dolazeči vodovi vode u jedmi zajedničku crpku. Zbog toga je potreban mali broj crpki, koji imaju veči etekat i otuda ekonomičnije rade nego znatno manje pampe. Bitno je žetim kod ovog rasporeda, što se bunari sa cevima mogu buški u galeriji. Kod veeih dubina zbog toga ze štedi u bušenju. Preperučuje se ipak, da se bušenje vrši sa jednog mesta, koje leži iznad galerije sa pripadajočim cevima. Tada se može odmah pri otkopavanju bunara priključiti vod te se probijanje osnovne vode nastavlja ne trošeči mnogo vreme, dok bi se inače moralo čekati bušenje bunara da bi se moglo okno buški dalje. Bušenje bunara sa gornjih slojeva omogučava prema torne brže kopanje. Da bi se bušenje bunara ubrzalo u oknima, preporučljivo je, da se na raestima bušenja proširi okno na više ili na dole, da bi se moglo raditi sa dužim cevima. U naertima su prikazani primeri izvodjenja pronalaska. Eig. 1 i 2 pokaznju izradu okna pomoču bočnih galerija i to jedan. presek kroz konstrukciju i osnovni izgled jednog postrojenja. Fig 3 do 6 pokazuju dva dalja primera izvodjenja sa pomočnim oknima i u njima rasporedjenim crpkama, koje se prema bušenju postepeno spuštaju dubije. U sl. 7 i 8 bušeni su kod okna nadole nagnuti bunari. Fig. 9 do 11 pokazuju najzad izvodjenje kod koga je vertikalno odstojanje pojedinih galerija pomoču jednog u oknu postavljenog bu-narskog postrojenja povečano i time broj ste- Din. 60 penica za odredjenu dubinu smanjen. TJ fig. 1 šematički pokazan deo gradjenja jednog okna, koje prolazi kroz vodotesne slo-jeve i dva neprebojna, da bi se donji tako isto neprebojni sloj nmao graditi Zatim je pretpostavljenu, da se ispod ovog sloja nalazi opet jedan sloj koji izvodi vodu. 1 do 4 su vodovodni slojevi, 5 i 6 nepro-bojni slojevi. 7 je sloj koji se treba iskopati, i 8 okno, oko koga su, u vencu, uvučeni u sloju 1 bunari za crpljenje vode, 9 su bu-nari prvog stupnja, 10, 11 drugog stupnja, koji su priključeni na cevi 12 i 13. Pripada-juee pumpe su radi preglednosti isostavljene. Samo su na mestima montiranja naertani de-lovi prošireni. Normalno stanje vode označeno je isprekidanom linijom 14, kriva bušenja li-nijom la. Ova se spušta do neprobojnog sloja 5. U ovom samom izradjene su galerije (pro-lazi) 16 radi gradjenja bunara za prvi stu-panj bušenja u sloju. 2. Iz ovih galerija buše se odmah bunari za idudi stupanj, da bi se ubrzalo napredovanje bušenja. Ako treba da voda u sloju 2 stoji pod pritiskom, onda se može uzeti u obzir višina galerije. Ako je potrebno, moraju se prvi bunari, koji ulaze u sloj 2 bušiti veci, iz galerije, soja još leži u sloju 1. Postianuta kriva bušen ja označena su linijama 17. Na isti se način treba izvesti sloj 3. Da bi se sprečio prolaz vode iz sloja 4 kroz flo sloja 7, raspored|eni su bunari 18, koji spuštaju vodu u sloj 4 prema liniji 19. Fig. 2 pokazuje galerije koje pripadaju jedilom stupnju, bunare, cevi, crpke u horizontali i to su na krugu raspodeljeno šest bunara. Ako prilike vode zabtevaju onda se mogli još više bunara postaviti, kojima se kad-kad može iz glavnih hodnika doči kroz sporedne, da bi se uštedilo u gradnji galerija. Napominjemo da pokadkad kod bunara koji nisu sa površine zemlje bušeni mogu upotre-biti crpke za duboke bunare. One onda imaju to preimučstvo, što se vertikalno odstojanje može povečati. Pri torn bi se moglo preporu-čiti da se crpkama prenose samo dizanje vode do galerija, kroz koje je sproveden vod horizontalno do okna. Izbor veličine pojedinih bunarskih krugova t. j. dubljeg ili pličeg rasporeda stupnjeva spada u pitanja ekonomičnosti. Dublji raspo-red daje krače kodnike ali je skuplji, jer pri postupnom bušenju kriva vode pada ispod gornjih stupnjeva. Pošto se za stalno održa-nje odredjenog stanja mora u reku vode imeti sasvira odredjene količine vode, to se ova n poslednjem slučaju diže delom na veče du-bine i s toga sa večom potrošnjom u snazi. Ako mesto za gradjenje leži u vodi bez znat-nog priticaja, onda se ceo bazen postepeno isprazni, te se odstojanje pojedinih krugova ne mora hirati tako voliko. Da bi se dobile povoljnije površine bušenja, preporučuje se da se bunari stupnja jednog ispod drugog porede jedan prema drugom. Onda galerije a, c, e i t. d., s jedne strane i galerije b, d. f, i t. d., s druge strane leže jedna ispod druge i bunari galerije c buše se iz galerije a, za d iz b i t d. Ako se pri izradi jednog okna trebaju zidovi odmah obložiti betonskim ciglama, onda se galerije ne mogu upotrebiti. S druge strane može pri nepovoljnim geološkim okolno-stima biti izazvano i izvesno kretanje zemlji-šta usled mnogih hodnika izlazečih iz okna, koje oknu vremenom grozi. Ove se nezgode po pronalasku uklanjaju time, što se u vencu oko mesta za gradjenje postavljeni bunari iskoriščuju bez upotrebe postoječih galerija več samo stepenasto dublje postavljenim crpkama. Pomočna okna se prvo buše do nivoa podzemne vode sa drvenom opiatom u suvom. Zatim se u svakom oknu gradi bunar sa cevima. Svaki bunar dobija naročilu crpku, koja stoji na dnu pomočnog okna i tera vodu na površinu. Stalnim smrkanjem nivo vode spustiče se toliko, da se jedna pumpa može izostaviti i pripadajuče pomočno okno za ne?to dalje spusti. Ogoli-čeni komad cevi pri torne odvrče se, crpka sa priborom spušta se dublje, i opet pušta u rad. Na ovaj se način jedno za drugim dube sva okna, odgovarajuče spuštaju prinadležeče crpke željeno sleganje podzemne vode. Fig. 3 pokazuje poprečni presek a lig. 4 pripadajoči horizoutalan izgled mesta za izradu okna, kod koga se na 22 metara ispod zemlje nalazi na steni 21, dok je gore sme-ša diluvialnog peska 22, koji do 7 metara (ordinata 23) ispod zemlje provodi vodu. 24 je okno, koje se dubi, 25, 25, su pomočna okna, 26, 26 vodovi, koji prazne erpljenu vodu u oluk 27; 28, 28 su pumpe, 29, 29 krive spuštanja podzemne vode. Iz načrta se vidi, kako se krive sve dublje spuštaju kao i crpke 28. Cevi 30 za bunar, unaprod su na-činjene tako duge da ulaze za izvesan deo u stenu 21. Odgovarajuče postignutom spu-štanju podzemne vode može se okno postepeno dublje spuštati, dok dno okna ne dodje do stene 21. Da bi se u vencu postavljeni bunari potpomogli, mogu se u oknu 24 postaviti jedan ili više cevnih bunara, njih crpe pumpa 32, koja se tako isto sa padanjem podzemne vode spušta dublje i erpljenu vodu predaje kroz cev o3 u oluk 27. Ako se upotrebljavaju pumpe za duboke bunare, t. j. pumpe, koje se po svojoj konstrukciji mogu postaviti u bunarskoj cevi, onda se proces bitno uprošeuje, jer je dovolj-no da se takve crpke sledeči pojedinačnom -spuštanju snižavaju Prema tome otpada dub-tjenje pomoenih okna, koja se n prilikama mo(ju sasvim izostaviti. Pnmpa pri spuštanju ae mora prekidati rad Postupak se takodje može upotrebiti ako se, kao što se dešava, treba piobiti slojevi, Soji propuštaju vodu, koji leže u čvrstim pre-delima. Jedan primer izvodjenja dat je u fig. 5 i 6. 34 i 35 su slojevi stene, izmedju kojih leži sloj pod vodom 3G. U ovom se sln-čaju iz okna 24 u tvrdoj zemlji 34 grade galerije 35, 35, na čijim se krajevima buše po-aaočna okna 25, 25. Spuštan je podzemne vode apotrebljujuči pomočua okna vrši se onda na način objašnjen u Gg. 3. Ako postoji bojazan, da bi izrada galerija mogla izazvati kretanje zemljišta oko konstrukcije a naročilo pri gradnji okna doeniju ■opasnost za svako okno, mogučno je u smi--«iu pronalaska, da se za spuštanje podzemne šsode potrebni bunari buše iz unutrašnjosti okna koso prema spoljnoj strani. Preporučuje se, da nagib prema horizontali hude mali. Ovde valja paziti da se voda crpkama može erpsti naviše sa dubine od 10 metara, i to rsčunajuči od pumpe na dole. Kosim buna-rima voda se bvata na dovoljnom odstojanju od okna i sa sigurnošču dobija ista dubina -spuštanja kao kod vertikalnih bunara postav Ijenih van okna. Fig. 7 i 8 pokazuju odgovarajuči primer izvodjenja izrade okna u preseku i osnovi. 3G je okno, 37 do 40 su bnnarski venci, koji su koso bušeni iz okna. Bunari jednog fenca priključeni su za vod 41. 42 je crpka smtštena u jednom izdubljenju, koja tera vodu kroz cev 4čS iz okna, Sa najdonjeg stup-nja, preporučuje se, da se radi sa bunarom 44 postavljenim u oknu. Dejstvo rasporeda je takvo, da se na suprot normalnom vodo-stanju 45 postiže spuštanje po krivi 4t>. Ako ima dovoljno mesta po raspoloženju u -oknu može se postaviti i prstenasti vod cevi za vezu bunara i crpki izostavljajuči naročite aiše u samom oknu. Kod načina gradjenja po Gg. 1 zavisi vertikalno odstojanje pojedinih galerija od spuštanja, koje se može postiči stupnjem cevastih bunara. Normalno se ne prelazi preko 4 do 5 metara. Prema pronalasku može se odstojanje galerija povečati time, što se u samom oknu pri gradjenju istura napred bunar. Tim je naogučno prekoračenje od 4 do 5 metara za dušenje okna. Tek onda ako kriva spuštanja pridje u prevelikoj bližini okna, ^rade se nove galerije sa vencem bunara i onda ponavlja opisani postupak. Za tu se svrhu osim vertikalnih bunara u oknu mogu upotrebiti i kosi bunari. Fig. 9 i 10 pokazuju u preseku i osnovi jedan primer izvodjenja. 47 je okno sa postrojenjem za vodjenje vode, koje se sastoji iz bunara 48, čime se okno toliko spušta u vodotečni sloj, dok se ne dostigne nacrtani položaj i pri tom spuštanje vode shodno liniji 49. Onda se iz okna 47 grade galerije 5u detle, dok se ne izbuše prvi bunari 52, ili, ako su oni prethodno gore izbušeni, dok se ne budu mogli priključiti. U ovom slučaju uzeta su dva bunara kao do-voljna, da bi se dobilo takvo spuštanje vodene linije 49 i dalje gradjenje galerija 50, da bi se i bunari 5^ mogli graditi odnosno priključiti. Pri jačem prilivu vode može biti potrebno, da se postavi veči broj galerija i jedan venae bunara 51. O ida se može u svakom slučaju učiniti produženje galerija do drugog venca bunara i napraviti najzad bunari 53. Prema fig. 10 postavljeni su svi bunari na jednoj strani okna u galerije oblika T i privezani su tamo namešlenim cevima za po jednu zajedničku crpkn. Bunarima 53 spušta se podzemna voda do linije 54. Za dalje bušenje okna upotrebe se ponovo bunari 48 i svi spuštaju na dole prema na-pretku rada. Pošto bunari 48 stalno rade to je mali priliv vode ka bunarima u oknu, te se na ovaj način voda može znatno spustiti do linije 55. 8ad se ponovo grade galerije 56 ponovo grade bunari 57 uz pripomoč pomoenih bunara. Na ovaj se način može dalje naizmenično napredovati i postiti spuštanje do proizvoljne dubine. Bunar koji ide ispred dna okna upotreb-Ijava se korisno kad je to sloj ispod koga se nalazi voda, koja stoji pod znatnim arte-zičkim pritiskom. U oknu postavljeni bunar udje kao prvi u vodotečni sloj i pumpa-njem se vodi može uzeti pritisak toliuo, da se na gornjoj granici neprobojnog za vodu sloja gradi propust, kao što je to opisano u primeru iz sl. 1; da ne bi pri prolazu kroz neprobojni sloj voda mogla slobodno ulaziti u donji deo okna, preporučuje se, da se bunar buši sa skele, ko|a stoji na višini nivoa vode kojuj je smanjen pritisak. Cev za bu-šenje može se dimenzionisati po dužini toliko da voda ne može sama izlaziti goie. Da bi se sprečilo da voda na spolnoj strani cevi za bušenje probije sebi put u okno, postavlja se oko te cevi druga jedna koncentrično, koja hermetički leži na dno okna. Prostor izmedju obe cevi puni se vodom do višine nivoa vode smanjenog pritiska. Ova voda vrši na donju voiiu kontra pritisak i sprečava prebivanje. Fig. 11 pokazuje odgovarajuči primer iz-vorljenja. 47 je okno sa bunarima 48, 58, dno okna i 59 postavljena cev, koja ide preko linije 61. 62 pokazuje potom teorlsku kri- vu spuštanja, koja odgovara smanjenju napo-na vode. Iznad iste može se onda pofeti sa gradjenjem galerija na naßin objašnjen u tig. 9 i 10. Postopale za gradjenje opisan za okna može se korisno upotrebiti i za droge ozane, duboke rope. Pošto ce po zavišetku gradjenja jednoga okna voda ponovo dodi do istog, potrebno je, da ovo opiati, tako da ne pro-pošta vodo. Time što se zidovi okna podn-piro betonskim pločama (kalopljenim) zatim se na ove plode nanosi zaptiveni sloj i onda radi definitivna obloga. Za gradjenje se prepornčuje, da se za o-platu služeče ploče gore i na jednu stranu izrade sa klinastim ispadcima, a dole i na drugo strano naßine odgovarrjuc-i žljebovi tako da se po montiranju ploße medjusobno drže, t. j. nepostoji više potrebe za dalje po-jačanje i ova izgradnja pruža ravne eilindar-ske površine za nanošenje hermetißkog sloja. Ove se zatim prvo premazu nekom lepliivom roaterijom, nanosi sloj debelo^: kartona, (koji ne propušta vodu), pri čem je bolje da se ivice kartone preklapaju Biče korisno, da se kartoni lepe u spirajnoj liniji, tako da istom mestu obima dodje gornja ivica na donju ivi-cu več zaiepljenog kraja kartona. Takvi slo-jevi kartona postavljajo se najraanje dva ili tri i tek onda pravi opiata na neki poznati način. Kod okna sa običnim dimenzijama dovoljne su betonske ploče od 5 sm., debljine. Sama opiata pravi se 3A m. debela. PATENTNI ZAHTEVI: 1) Postupak za izradu okna ili sličnih konstrukcija u ozanitn i dubokim rupama kad postoje vod oteč ni slojevi, naznačen time, što se porroču bunara, koji dejstvuju na raznim dubinama, podzemna voda spušta. 2) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se vodovi svakog stopnja vode kroz galerije ka jednoj crpki koja crpi podzemno vodu i tera u okno. 3) Postupak po zahtevo 1 i 2 naznačen time, što se bunari buše ta površine zemlje ili iz galerija i što se vodovi iz dubljih galerija vezuju za bunare, kad galerija pri daljem Dušenju dodje do bunara. 4) Postupak po zahtevu 1 naznačen time, šte se vadjenje vode vrši crpkama, koje se roogu spuštati u cevnim bunarima, koji dižu vodu do površine zemlje ili do neke obične pumpe, koja vodu tera iz okna. 5) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se prečnik bunarskog venca smanjuje pre- ma dnbini. 6) Postupak po zahtevu 1 naznačin time, što su bunari jedan prema drugom razmak-nuti u vencima, koji leže jedan ispod drugog. 7) Postupak po zahtevu I naznačen time, što bunari u krugu oko okna rasporedjeni rade bez upotrebe poprečnih propusta u vodp-propustljivom terenu, sami porooču spuštenih crpki, za koje treba u slučaju potpore predvideti postopno dublje bušena pomočna okna. 8) Postupak po zahtevu 7 za probijanje sloja vodotečnog, koji leži izmedju stena, naznačen time, što se krug bunara buši samo iz takvih poprečnih propusta, koji leže u gornjem sloju stene. 9) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se za spuštanje podzemre vode služeči bunari buše koso iz uuutrašnjosti okna prema spoljnoj strani. 10) Postupak po zahtevu 1 naznačen time, što u oknu prvo ide postavljanje bunara pa onda postavljanje dna okna, tako da se galerije za raspored bunara mogu postaviti po mogučstvu što dublje ispod gornje ivice vodotečnog sloja ili naposletku načinjenog niza, bunara. 11) Postupak po zahtevu 10, naznačen time, što se u mesto bunara u oknu upotrebljava jedan niz iz više kosih bunera. 12) Postupak po zahtevu i0, naznačen time, što se pri prebijanju vodotečnog sloja, ispod koga se nalazi voda pod pritiskom, upotreb-lja\a napred istureni bunar radi smanjenja pritiska vode i isti buši sa skele, koja stoji na višini nivoa vode, kojoj je smanjen pri-tisak. 13) Postupak po zahtevu 12, naznačen time, što se oko cevi za bušenje postavlja koncentrično jedna cev, koja hermetički Ježi na dno-okna, i što ze prostor izmedpi obe cevi poni vodom do višine nivoa vode, kojoj je smanjen pritisak. 14) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se posle crpljenja vode do punog prečnika izbušeno okno oplačuje betonskim pločama, i na tako dobijenu cilindrično površinn nanosi hermetički sloj i najzad postavlja definitivna opiata. 15) Postupak po zahtevu 14 naznačen time, što betonske ploče jedna u drugu ulaze ispad-ciraa i izdubljenjima, tako da se one uzajam-no u svom definitivnom položaju drže. 16) Postupak p i zahtevu 14, naznačen time, što se u obliko traka, prvenstveno lepljenjem utvrdjeni slojevi postavljaju spiralno, tako ds... se po punom obimu oko okna girnja ivica-stavlja na donju več zaiepljenog dela. /ic/patent bnoj 3570. s . ' S 1 . ' t /idparent bro/ 3S 70. * / <36 -OJ m Jo / adi k I k jj- ^ - / a /idpa lent brof 3S70 ö ■ I . i ■ fidpatent hr oj3570 i/- S/ S£ ' .r - • • ‘ ■ k . ,,r ■ . 7?