POšTARINA PLAČE NA U GOTOVU Cena Din 2'- SOKOLSKI GLASNIK Gliv S I L O S A V E Z A $ O KO LA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE HESEĆNI PRILOC SOKOLSKO SELC Cuvaji& Jugoslavifui Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskar!, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 13 decembra 1935 Gođ. VI - Broj 47 Velika reč W i Preneo Је u poslednjem d J!! ot* 6 o. m. u doslovnom prevo-slav аПЗи -1ЈГ' Karla Kramarža »Jugo-Ta’^M *2enie crkava i Slovenstvo«. J..,,ailak je ugledni češkoslovački ..»•car objavio u praškim »Narod-J1°. hstima« od 1 o. m., na naš dr-ni praznik, kako smo to i napo-nuli u svojoj opasci. čla . ,02паЈето- da je taj Kramaržov nia Pobudio medu našim čitatelji-Vo °^u Pozornost, što je i razumiji- - ter je ime pisca članka poznam po KrCmU ®l?venskom svetu. Dr. Karel žp^ž je od mladih nogu pripadnik Ha i va^kog Sokolstva, te je dakle n1Sv®°'c°lski brat. Od rane dobe svo-L.a,T°ta. kada je stupio u javnost, ie i aktivno sudelovao u svim po-ctima, koje je u bivšoj Monarhiji i sin Svemu slovenskom svetu poikrenula venska ideja. Brata dr. Kramarža 8ј®Ге^еш° na svim predratnim kongre-id -Па Mojima su borci slovenske šiv^e •Vi- slovenskih zerrialja neustra- 0 i junački vitlali svetlim maeem j,]. a. za ostvarenje ideala slovenske mi- * 1 tražili puteve za praktično prošenje slovenske uzajamnosti. v, Kao poslanik svoga naroda u be-га°т Parlamentu, odlučno se je borio г Svaki komadič prava potlačenih i j, .^stavljenih slovenskih naroda u 0 Monarhiji, no tražeči pred tim v| lrn koristima samo koristi za svoj v rstiti narod. Po svojim rodbinskim ®гаша podržavao je i gajio najuže mvC s rus^'m narodom, koji mu je na-ZaClto bio prinastao srcu i koji ga je 1 .Krejao svojom velikom dušom i od s£eSa učinio izrazitog rusofila. U svet- ratu dr. Kramarž ispoljio se je jjj .^ajistaknutiji i neumoljivi nepri-tp l f trule Austro-Ugarske, koju je cen temelja srušiti pod svaku lca •. Time je na sebe ujedno navu-n 0 1 največe neprijateljstvo takoder ij,Tkivih i besnih naših neprijate-r ji su ga prema koncu svctskoga jji«a bacili u tamnicu i kao veleizdaj-osudili na smrt. A kada sc je sva sa°C Cer,tralnih država napokon našla stim° na kupu razvalina, bio je amne- takoder i dr. Kramarž, koji se tada vratio u svoju slobodnu do-k,0vmu — u češkoslovačku Republi-kao prvi pretsednik prve na-ne vlade. ^ U tej dugoj dobi svog javnog, d °wt° političkog delovanja, imao je ^.■.Kramarž dovoljno prilike da se po-ftr'n ' uPravo do srži upozna sa svim tj '^kama pojedinih slovenskih naro-ђ ’ s prilikama, koje su se izražavale j s'Vakom polju javnoga života i ra-Ce ^е time pokazivale neizobličeno lili .Racionalne samobitnosti i karakte-s*ike. t . Takoder i s mnogim našim javnim občima i političarima dr. Kramarž 2avao je prijateljske veze i tako ■^Oro i j0 srži jugoslovensko ideje, ic dobila svoj konkretni izražaj ,s>«i državnim i narodnim ujedinje- ђ* u'i£aviiiiu l liaiuuiiiiii ujvuuijv. j^r m- Ved god. 1919 — kako piše dr. j a>narž u svome članku — primio ga t ,u Parizu naš blaženopočivši Kralj, Se anji Regent i sedi državnik danas lj ,St‘ča »Njegove svetle pojave, pune dr ??n°sti i dobrote«. I — nastavlja So' kramarž — »umorcni Kralj, koji pT-s tolikom samozatajom, s takvom ^ Pr°stom i prirođenom hrabrošču žar*° za slobodu Srbije i time ujedno j Vcliku. moenu Jugoslaviji}, nije bio 1 ic mogao biti neprijatelj Hrvata!« Št0 Iz t06a što sada mi navodimo i p0 nav°di dr. Kramarž sam u svom da ,enutom članku, možemo izjaviti, pfij.jc njegovo gledanje na današnje tičk' u slovenskom svetu dosta kri-ier I Urncreno i objektivno odmereno, Rob • tedanje njegovo izvire iz du-ђјсса№е kulturno-političke i državne veijpVe radinosti, koja je težila za Sin, 111 ciljem, za moči i veličinom cnstva. :? tih premisa, koje — mislimo - 0. “no. postavljamo, dolazi velika reč, Vej, Pfokušani državnik i veliki Slo-VrCjriP°stav]ja kao sintezu svoje sa-jjjj PеПе orijentaeije na koncu tih svo-»»ctu^danja: »Jugoslavija, verna ama-ђц kralja Ujedinitelja, čiju sam traj-^•,j'Sij.ernu t blagodarnu ljubav prema 8pv0’ uPoznao tokom pomenutoa raz-"Usij9, ,nece se pomiriti s grobarima > novoj Rusiji biče uzor slo- 3Ju Sv>h unutrašnjih prilika, put har- moničnom izravnanju potrebe velike centralne snage, jedinstva u svemu, od čega zavisi vojnička i gospodarska moč države s prirodenom i po istoriji stvorenom težnjom za slobodnim ostvarenjem svih gospodarskih i kulturnih nastajanja. — Time če ujedno uspešno doipiineti i duhovnom, ver-skom zbliženju ne samo Srba, Hrvata i Slovenaca, več također i svih ostalih Slovena. Biče to onakva Jugoslavija, kakvu je hteo da ima Kralj Mučenik: velika, močna i unutra zdrava država, koja če za to biti najpozvaniji pobor-nik političkog i duhovnog ujedinjenja slovenskih naroda!« To je u istinu — velika reč! Nama Jugoslovenima kompaktno ujedi-njenim u jednoj državi i pod jeclnom zastavom s težnjom i radinoljubivom voljom k jednom cilju, može da bude samo na čast i ponos, što nam dr. Kramarž nagovešta tako vodeču i do-minantnu ulogu u budučnosti Slovenstva. A koji je taj cilj, kome bi imali svi da težimo? To' je ona ista težnja, koja je motorna sila našo sokolske radinosti: Uzgajati narod u demokrat-skom duhu, jer »ovaj uzgoj isključuje sve ono, što deli i što dovodi do plemenske, verske i staleške borbe, več naprotiv ovaj uzgoj spaja i veže sve plemenske delove u jedmi celinu ... Moralni i telesni uzgoj smatramo temeljem svega života naroda, njegov jg zdravi ja, njegove svežine i njegove radinosti ... Jugoslovensko Sokolstvo želi, da se svaki jugoslovenski Sokj sljubi sa slovenskim narodima, njihovim duhom i kulturom tako, da se u svakoj slovenskoj zemlji oseti kao u svojoj široj otadžbini, a svakog Slo-vena, pa bilo da on živi gde god, da smatra kao svoga brata po krvi, jeziku i zajedničkom slovenskom poreklu.« (»Putevi i ciljevi«). Na temelju tih uzgojnih zadata-ka, kojima jugoslovensko Sokolstvo verno služi sa svim naporom svojih moralnih i materdjalnih sila, nastaje veliko pitanje: da li nisu dužni tim istim zadacima da služe također i oni, kojima je povereno vodstvo državnih p oslova, vodstvo državne politike? Da li treba živeti za sadašnjost, -ili je pak u interesu svega naroda da udružimo sve svoje snage za budučnost ota-džbine? Hteti je jedno — raditi je drugo. Reč je mrtva, ako je rad ne prenosi u realan život. Hteti i raditi u jednom dahu i u jednom zamahu — kao što čekič udara na usijano železo, te daje zvuk i učinak: to znači hteti i raditi s evrstom, nepobedivom voljom stotina tisuča i milijuna, to znači kovati budučnosti naroda i otadžbine! Iz po-žrtvovnih čina rada se veličina duha; polet duše i pobedonosni zanos ide-alnog oduševljenja ruši zapreke i teš-koče i nosi sa sobom sve, koji hoče i rade u jednom dahu i u jednom zamahu za ideale slovenskog bratstva. Ako hočemo, da velika reč dra Kramarža ne ostane kao glas vapiju-čega u pustinji, tada moramo stvarati uslovc, da Jugoslavija postane »najpozvaniji pobornik političkog i duhovnog ujedinjenja slovenskih naroda.« — Moramo stvarati te i ostale uslove, kako voljom tako i radom, a koji rad mi označujemo tako jasno i precizno u gore iznesenim zadacima sokolskog uzgoja. Mi Sokoli te uslove i stvaramo: čekič udara, da se čuje zvuk i vidi učinak. Prihvatite se stoga rada_ svi, kojima vam na srcu leži budučnost Aleksandrove Jugoslavije! Tečaj Saveza SKJ za ptilujuće župske prednjake U utorak dne 10 o. m. počeo je u Beogradu, u vežbaonici Sokolskog društva Beograd-Matica, savezni tečaj za župske putujuče prednjake. Ovaj tečaj vodi savezni prednjak br. Rafael Ban. Tečaj polazi 15 tečajaca iz 14 žu-pa. Tečaj se izvodi na posve praktič-noj osnovi: daju se upute o radu, koji če prednjači provoditi na župskim, okružnim i društvenim tečajevima, a potrebno gradivo obraduje se tako, da bi rad po svim župama postao jedin-stven i prema sokolskim savremenim prokušanim metodama. U tečaju se dnevno radi po 8 sati. Na tečaju predaje sc gradivo za zimski period rada te gradivo za spremanjo za slet u Subotici. Pozdravi Saveza slovenskog Sokolstva i Češkoslovačke obce sokolske Savezu SKJ O danu našeg Ujedinjenja Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije primio je od Saveza slovenskog Sokolstva i Češkoslovačke obce sokolske sledeče brzojavne čestitke i pozdrave: — U ime Saveza slovenskog Sokolstva izražavam Vam osečaje srdač-ne radosti povodom narodnog praznika ujedinjenja Jugoslavije. Jedinstvo je moč, koja ubeduje svet o vrednosti naroda. Dr. Bukovski — Vaš praznik narodnog Ujedinjenja je isto tako radostan praznik uzajamnog bratstva obaju naših naroda. Proslavljamo ga zajedno s Vama verni vernim u radosti i žalosti. Češkoslovačka obec sokolska Koliko će češkoslovaških Sokola učesfvovaii na olimpijskim igrama? U češkoslovačkom Sokolstvu u zadnje se vreme naročita mnogo govori o učestvovanju Sokola na berlinskim olimpijskim igrama i takmičenji-ma. Ovo se je čak prenelo i u dnevnu štampu gde se o tam pitanju na široko govori i raspravlja. Medutim če-škaslovačko Sokolstvo nije još o tome donelo svoj konačni zaključak- sada se zna samo toliko, da če u Berlinu nastupiti uzorna muška i ženska vrsta, dok če o učestvovanju večcg broja vežbača raspravljati tek naredna godišnja glavna skupština. O tome pitanju raspravljali su več muško i žensko načelništvo, prosvetni odbor i pretsedništvo, dočim je muški pred-njački zbor odlučio da pošalje u Berlin oko 500 vežbača, koji bi tamo vež-bali uzorne proste vežbe, koje je sa-stavio br. Pehaček, savezni prednjak i učitelj u saveznoj prednjačkoj školi. Vežbe su, kako javljaju, vrlo lepe i mogu da se mere s poznatim krasnim Vorelovim vežbama; s kojima se je češkoslovačko Sokolstvo proslavilo 1911 god. u Londonu. Ženski prednja-čki zbor, kao i prosvetni zbor, protiv-nog su mišljenja, i oni su odbili da na olimpiji u Berlinu uzme učešča i 500 članica; prosvetni odbor odbio je jače učestvovanje Sokola več u načelu. O ovom pitanju dače svoju ko-načnu reč, kako smo več rekli, savez-na glavna skupština, koja če se održa-vati 14 i 15 decembra u Pragu. Javno mišljenje je protiv jačeg nastupanja u Berlinu te ie mišljenja, da na tim važnim priredbama treba da nastupi samo uzorna muška i ženska vrsta. Karakteristično je, da su se za ovo pitanje zainteresovali i siri sokolski slo-jevi pa i vansOkolski. Kako če se ovo kočljivo pitanje uirediti za sada ne možemo da kažemo, a o konačnom rešenju izvestičemo i naše čitače. Olimpijski dan Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije izvešten je od strane Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda da se ima naredne godine održati u zemlji olimpijski dan. Prema taj odredbi pomenutog Ministarstva, olimpijski dan održače se dne 7 juna 1936. Toga dana dužne su sve sportske i viteške organizacijo da održe sa svojim najboljim silama tak-mičenja i druge priredbe, da bi se tako manifestovala snaga i saradnja našega športa, Sokolstva i ostalih viteških organizacija. Kako je to poslednji olimpijski dan pred odlazak naših takmičara na XI olimpijadu u Berlin, to treba ulo-žiti sve napore da taj dan uspe što je bolje moguče moralno i materijalno. Čist prihod sa svih ovih takmiče-nja i ostalih priredaba održanih na olimpijski dan dne 7 juna 1936 god. ide isključivo u korist olimpijskog fonda, iz koga če se finansirati i opremiti odlazak naše nacionalne reprezentaci-je na XI olimpijske igre u Berlin. Svečano oikrivanje spomenika Blaženopočlvšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedlnilelju u Tuzli Sokolska župa u Tuzli zaključila je odmah posle tragične smrti Viteš-kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja da povede akciju u gradu za podizanje spomenika Viteškom Kralju. Ta akcija naišla je kod patriot-skog gradanstva na potpuno rezume-vanje i odobravanje, tako da je i svr-ha ove akcije skoro za godinu dana i ostvarena, pa je na 1 decembra o. g., na dan praznika državnog i narodnog ujedinjenja, na najsvečaniji način spomenik i otkriven. .'i, - . . . ■ _ Spomenik Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju u Tuzli Uoči 1 decembra priredena je vc-ličanstvena povorka gradanstva i Sokola, u kojoj su uzela učešča skoro sva mesna društva i korporacije. Povorka sc zaustavila pred hotelom »Bristol«, gde jo izaslanika Nj. Vel. Kralja, g. Mihajla Vasiča, pukovnika, pozdravio pretsednik gradske opštinc g. Hasa-naga H. Pašič, a ovaj mu je odgovorio pozdravljajuči naeionalnu Tuzlu. Sutradan se na Trgu Kralja Petra, gde je spomenik podignut, sleglo nepregledno mnoštvo gradanstva i Sokola te članova sokolskih četa. Uz sam spomenik stajali su zastavnici sa sokolskim zastavama. Na lepo okičenoj tribini bili su pretstavniei vlasti, korporacija i mesnih društava. U prvom redu sedio je izaslanik Nj. Vel. Kralja Petra II, g. Mihajlo Vasic, pukovnik, zastupnik Ministra vojske i mornarice g. Mladenovič, pukovnik, zastupnik Ministra prosvete g, Vaskovič, direktor gimnazije, zastupnik Ministra sa-obračaja g. ing. Ilič, potpretsednik Senata g. dr. Uroš Krulj, zastupnik Narodne skupštine g. Kosta Aleksič, narodni poslanik, Muftija tuzlanski, koji je zastupao Njegovu svetost Reis Ule- mu, mitropolit zvorničko-tuzlanski dr. Krulj, zastupnik bana Drinske banovine g. Čadevič i katolički župnik. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije zastupao je brat Voja Todorovič.. Svečanost, koja je bila prenešena zvučnicima, otvorio je starešina župe brat Jovan Petrovič govorom, u ko-jem je istakao značaj 1 decembra, na koji se je dan 1918 godine ostvarila ideja velikog Vožda Karadorda, Obra-doviča, Štrosmajera, Ljudevita Gaja, Prešerna i tolikih drugih velikana narodnih. U daljnjem svom govoru br. Petrovič izneo je velika dela Viteškog Kralja Aleksandra 1 Ujedinitelja. Svoj govor završio je poklikom: »Slava Viteškom Kralju Ujedinitelju!« —- Ži-veo Nj. Vel. Kralj Petar II!« Prisutni su oduševljeno prihvatili ove pozdrave, a vojna muzika je intonirala himnu. Zatim je govorio brat Nikifor To-dič, I zamenik starešine župe, koji je u lepom i pesničkom govoru prikazao rad Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Iza toga su pevačka društva »Njeguš« i »Gajret« otpevala himnu. Tada je izaslanik Nj. Vel. Kralja otkrio spomenik (koji je bio prekriven, velikom državnem zastavom) uz lepi patriotski govor. Gimnazijski zbor je zatim otpcvao »čuvačemo Jugoslaviju!« Starešina župe predao je spomenik na čuvanje pretsedniku gradske opštine g. Hasanagi Pašiču, koji se za- li valio župi na uloženom trudil oko po-dizanja spomenika i obeeao da če spomenik čuvati. Na spomenik položio je vrlo lep venac od svežeg lovora potpretsednik Senata g. dr. Uroš Krulj, koji je istakao zasluge Viteškog Kralja za na-predak naše Otadžbine. Izaslanik Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, brat Voja Todorovič, radujo se što je inicijativu za podizanje spomenika dala Sokolska župa i što je tu inicijativu prihvatilo rodo-ljubivo građanstvo Tuzle. Svečan i dirljiv trenutak bio je, kada su pretstavniei ustanova i korporacija polagali vence na spomenik Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Svaki pretstav-nik rekao je tom ргШкот. nekoliko reči koje su svedoeile o velikoj lju-bavi prema Viteškom Kralju. Vrlo lepo govorio je pretsednik sreskog uči-teljskog društva g. Mihajlo Todič. Posle završenih svečanosti defilo-vali su mnogobrojni Sokoli ispred spomenika, žime je ova velika i lepa svečanost završena, a gradanstvo je za-ista dokazalo na jedan dostojan način, koliko je ljubilo svoga Viteškog Kralja. Spomenik je rad akademskog va* jara g. Sretena Stojanoviča iz Beograda. Tečajevi za vodnike sokolskih čela Saveza SKJ Završelak XI i XII tečaja Dne 4 o. m. završeni su u Beogradu XI i XII tečaj za vodnike sokolskih četa Saveza SKJ, koji su počeli 10 oktobra o. g. Na ovim tečajevima bila su ukupno 132 polaznika, članova sokolskih četa iz svih sokolskih župa. U ovim tečajevima bila su održana svega 582 sata pouke, što 180 praktičnih u vežbaonici, a što teoretskih. Na praktičkim časovima obradene su sve grane telesnog vaspitanja po sokol-skom sistemu. Na tečajevima održana su ova predavanja: o sokolsko j misli i istoriji Sokolstva, o istoriji i geografiji Jugoslavije, o organizaciji i administraciji jugoslovenskog Sokolstva, o higijeni i prvoj pomoči, o narodnom pesništvu, o zakonu i uredbi o obavez-nora telesnom vaspitanju, a iz poljo-privrede o stočarstvu, ratarstvu i vo-čarstvu te o zadrugarstvu. Tečajevi su održani pod vodstvom načelništva Saveza, a na. njima su predavali članovi stručnog odbora Saveza o strupnim sokolskim pitanjima, a o poljoprivredi i zadrugarstvii stručnjaci iz gradanstva. Tečajevi su imali vrlo dobar uspeh'. Sokolstvo je ovim dobilo opet lep broj novih školovanih pobornika za uspe-šan sokolski rad na selu. Olvorenje XIII1 XIV tečaja U prostorijama Saveza SKJ u Beogradu otvoren je dne 5 o. m. XIII i XIV tečaj za vodnike sokolskih četa. Otvaranju ovog tečaja prisustvovali su od strane inšpekcije Zemeljske odbrane i Ministarstva vojsko i mornarice brigadni general g. Kukavičič i pukovnik g. Ristanovič, od strane Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda br. Bogoljub Krejčik, a od strane Saveza SKJ br. Voja Todorovič. Tečaj jc otvorio voda nastave br. Stevan 2aku-la. Izaslanici Ministarstva pozdravili su tečajcc, zaželevši im uspeh u radu. Tečaj če trajati do 12 februara 1936 god. U tečajevima nastava je praktična i teoretska, a održava se dnevno po 7 sati, i to 4 sata piaktično a 3 teoretski. LOVENSKC vJOKTOLSTVO Šlo |e Tiršev dom da sada dao češkoslovačkom Sokolstvu Oni vode češkoslovačkog Sokolstva, koji su svojevremeno izneli mi-sao o kupnji bivše Mihnove palače u Pragu za sokolske svrhe, bili su svesni, od kolike če to biti koristi ne samo za ČOS več i za čitavo češkoslovačko Sokolstvo. Kada je kasnije taj dom kupljen i preureden te god. 1925 svečano otvoren u prisutnosti pretstavni-ka čitavog slovenskog Sokolstva, mogli rsmo se na viastite oči uveriti, da če Piršev dom u budučnosti Sokolstva igrati vrlo važno ulogu. Ovaj je dom bio odreden za središnju prednjačku školu i da bude središte čitavog delovanja ČOS i prijatan dom, gde če nači krov svaki Soko koji dođe u Prag, bilo iz Češkoslovaeke ili iz drugih slovenskih zemalja. Da je taj dom zaista časno izvršio namenjenu me zadaču, dokazuju nam sledeči podaci: kroz 113 prednjačkih škofa, koliko ih do sada održano u njegovoj uzornoj vežbaonici, prošlo je 5.799 slušača, a kroz ženske prednjač-ke škole 5.674 slušateljice. To z nači, da je Tiršev dom dao češkoslovačkom Sokolstvu u jednom desetleču skoro 11.000 dobro izučenih prednjaka i predajačica. A koliki je samo broj prednjaka i prednjačica, koji su svr-šili župske prednjačkc škole! Organizacija, koja ima tako jak prednjački kadar, može uvek i svakom pri likom da pokaže svoje uspehe i svoju snagu. Dalje je u Tir sevom domu do sada održano 9 saveznih prosvetnih tečaje-va s poprečno 50 tečajnika u svakome tečaju. Ovi su tečajnici postali propo-vednici Sokolstva širom svoje domovine. U prednjačkim prosvetnim ško-lama bio je lep broj slušača i iz ostalih slovenskih sokolskih saveza, tako da je Tiršev dom od velike važnosti i za ostalo slovensko Sokolstvo. U Tir-šcvom domu izdaju se i sokolske knjige i muzikalije. U ovih zadnjih 10 godina izdano je 525 knjiga i 369 raznih glazbenih izdanja, večinom pratnja za telovežbene nastupe i akademije. A i još mnogo toga je Sokolstvu dao Tiršev dom. Ovome uspehu veselimo se i mi i želimo, da bi naskoro i ostali sokolski savezi došli do sličnih svojih sokolskih žarišta. Iz poljskog Sokolstva Prigodom proslave 75 godišnjicc života bivšeg pretsednika Poljske Republike i poznatog glazbenika Ignacija Jana Paderevskoga poklonilo je poljsko Sokolstvo jubilarcu sokolsku sa-veznu plaketu s posvetom. Poljski sokolski savez priredio je nedavno pr-venstvenu utakmicu svojih najboljih vežbača i vežbačica, a sada raspisuje nova takmičenja za sve poljske telovežbene organizacije pod nazivom »Prvi telovežbeni korak«. Ova bi sc takmičenja imala odražati u Varšavi 19 februara za organizacije iz četiriju istočnih pokrajina, a u Katovicama 26 februara za ostale pokrajine. — Več smo epomenuli, da se poljsko Sokolstvo nalazi pred svojom reorganizaci-jom. U Poljskoj, naime, nameravaju da sve telesnouzgojne organizacije podvrgnu državnom središnjem uredu za telesni uzgoj, a ostale sportske. i telovežbene organizacije imale bi da se udruže u Savez sportskih saveza. Ovaj načrt naišao je na poteškoče or-ganizacionog, gospodarskog i pravnog značaja, jer je preduboko posegao u sumostainost pojedinih organizacija. Naročito se je torne opiralo poljsko Sokolstvo, kao največa i najbolj a telo-vežbena organizacija u zemlji, jer ni-je htelo da ga se uporeduje s bilo ko-jim sportskim udruženjem. Došlo se tada do kompromisnog rešenja prema kojemu bi se sportske organizacije udružile zasebno, dočim bi telesnouzgojne organizacije činile sa Sokolstvom na čelu posebnu onganizaciju. Za sada je to doduše samo prediog, koji je još prilično daleko od svog ostvarenja. U Poljskoj, naime, pošto ji uz poljsko Sokolstvo još i ukrajinsko, nekoliko ruskih i češkoslovaških sokolskih jedinica, nemački tumeri i nc-koje radničke telovežbene organizacije. Prema ovom načrtu poljsko bi Sokolstvo imalo da vodi telesnouzgoj-ni rad u čitavoj poljskoj državi. Zfoog toga je več Sokolstvo i pripremilo u izvesnom pogledu svoju reorganiza-eiju, što bi u glavnom proširilo područje sokolskih stručnih uzgojnih organa: saveznog, župskih i okrožnih načelništava, a po svoj prilici preuredile bi se i sadanje župe. Bazne vesli iz slovenskog Sokolstva U zadnjem desetleču, od godine 1924 pa do konca 1934, poraslo je češkoslovaško Sokolstvo za 184.579 pripadnika ili za 33%, te je u Češkoslovaško j Republici več 7.5% stanovni-štva u sokolskem taboru. Jugosloven-sko Sokolstvo napredovalo je u istom vremenu za 536%, ali je uza sve to tek 3.5% jugoslovenskih gradana učla-njeno u sokolskoj organizacije Moramo svakako da napomenemo, da je COS več pred desetak godina prestavljala snažnu sokolsku organizaciju. dok je kod nas snažno porastao broj društava, četa i pripadnika baš u zadnjih 5 godina. lako ioš ni je odlučeno, da n cc češkoslovačko Sokolstvo učestvovati u večem broju na berlinskim olimpijskim igrama, jer če o tome pitanju doneti odluku glavna skupština COS, ipak je načelništvo saveznog prednja-čkog zbora pripremilo pripremne proste vežbe za zajednički nastup oko 500 izabranih vežbača, koji bi imali u Berlinu da pretstavljaju uz takmičar-ske vrste i. sokolski telovežbeni sestav. Proste vežbe sastavio je savezni prednjak br. Franta Pehaček. Ovc su vežbe po svojo j vrednosti i lepoti tak-ve, da se mogu meriti s poznatim Vo-relovim londonskim vežbama, kada je momčad ČOS osvojila god. 1910 u me-dunarodnoj utakmici .prvo mesto. Jugoslovenski sokolski kalendar za godinu 1936, upravo /e izašao i& štampe Če&iiiKe sta Novu godinu bratske jedinice kao i sva brača i sestre neka upućufu preko svog sokolskog lista — Sokolskog glasnika! BRATSKE J EDI NICE I BRAĆO I SESTRE! U našem listu, u poslednjem ovogodišnjem broju od 28 o. m., biče rezer-visan naročiti prostor za sokolske čestitke Nove godine. Uz jednu malu cenu, a time ujedno pomažuči i svoj list, vi čete isporučiti vaše bratske, sokolske želje za Novu godinir s voj svojo j ostaloj sokolskoj brači i sestrama. Osim oznake imena i sokolske jedinice, ovim čestitkama nema da 4A nadodaje više nikakav tekst. Cene ovim čestitkama u našem lista s*i: 12, 20, 30, 40, 50 i 60 Din, dakle prema veličini prostora. Uprava listova primače narudžbe za ove čestitke NAJDALJE DO UKLJUĆIVO 21 o. m. Pošiljaoc narudžbe ima da naznači visinu cene čestitke i tačnu svoju adresu, na koju če se dostaviti poštanski ček za naplatu objavljene čestitke. l/prava Sokolskog glasnika Novogodišnje čestitke u Sokolskem vjesniku ČOS Novogodišnji broj »Sokol skog V j e s t n i k a«, glavnog organa COS, imače poseban, umetniško izradeni prilog, u kome če biti otštampune novogodišnje čestitke sokolskih župa, jedrn ica i pojedinaca. Čista dobit ovih čestitaka namenjena je socijalnom fondu ČOS. ČOS obratila se je na naš list sa zamolbom, da upozori našu sokolsku braču i sestre, koji bi želeli da ovim putem čestitaju Novu godinu svojim poznanicima u redovima ČOS. Imena pojedinaca, koji če čestitati Novu godinu, biče rasporedena alfabetskim redom s naznakom sokolske jedinice, kojoj dottčni pripada. ČOS če jedan ovakav oglas —- če-stitku računati po 8 Kč. Naša brača i sestre mogu direktno da naruče ovakve čestitke kod Československe obcc sokolske, Praha Ш, Tiršev dom. Svaki, koji želi da na ovaj način čestita Novu godinu, neka na posebnu ceduljicu napiše svoje ime i prezime uz naznaku svoje jedinice, a u zagradi župe i Jugoslavija. Porudžbe za ove čestitke treba poslati ČOS najkasnije do 20 o. m. Uz ovu oglas - čestitku neka bračai pošalju umesto novca, koji se ne može poslati u inostranstvo, takozvani »cou-pon reporrse« — t. j. kupon za odgo-vot, u dotičnoj vTednosti, a koji se može nabaviti kod svake pošte. i iSaVe/aSki V sednica Izvršnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije Dne 27 i s nastavkom dne 30 novembra o. g. održana je sednica izvrš-nog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Sednici je pretsedavao br. Dura Paunković, II zam. saveznog starešine, u prisustvu skoro sve brače članova 1 zvršnog. odbora. U svome referatu brat P-aunkovič izveštic je, da je u Bijeljini održana proslava 100-godišnjice smrti Filipa Višnjiča, na kojoj jc Savez zastupao br. Milorad Dragič. Zatim izveštava, da če se dne 1 decembra o. g. u Tuzli izvršiti svečano otkrivanjc spomenika blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru 1 Ujedinitelju, m koju prigodu se odreduje kao delegat Saveza br. Voja Todorovič. U nastavku svoga izveštaja br. Paunkovič referi-še, da je održan zbor župskih prosve-tara radi kandidacije pretsednika saveznog prosvetnog odbora. Lstičuči, da je zbor župskih prosvetara protekao u najlepšem redu, saopštava, da je zbor jednodušno ponova izabrao za pretsednika saveznog prosvetnog odbora brata dra Vladu Belajčiča. iHisli, da je ovim izborom pogodeno raspoloženje i želje svih članova savezne uprave, pa moli da se izbor brata Belajčiča primi do znanja. — Izvršni odbor s velikim zadovoljstvom prima do znanja reše-nje zbora župskih prosvetara i zaključuje, da se o tome službeno obavesti brat dr. Vlada Belajčič i pozove da preuzme vodstvo prosvetnog odbora. Povodom sabora sokolskih četa župe Mostar, koji se održava 15 decembra t. g., rešeno je, da se preporuči župama da izašalju svoje delegate i da župe same preporuče svojim jcdinicama, da u što večem broju posete ovaj sabor, koji ima širi značaj za celokupno naše Sokolstvo. Od strane Saveza kao zvanični delegati odredeni su brača: dr. Oto Gavrančič, Dura Brzakovič i dr. A. Pihler. U vezi s tim, a ceneči rad župe Mostar izvršni odbor rešio je, da se župi kao priznanje za njen dosadanji rad dade jedna povelja. Isto-vremeno, obzirom na tešku oskudicu koja vlada na teritoriju župe Mostar, izvršni odbor jc rešio da se župi pokloni u naravi jedan vagon kukuruza za sokolsku sirotiuju. Zatim podnosi izveštaj savezni načelnik br. dr. Pihler, koji saopštava, da je održan pregled takmičara za ber-Unsku olimpijadu u piAustvu vode vrste brata dra Viktora Murnika, koji je izrazio svoje zadovoljstvo s dosa-dašnjim radom takmičara i dao im potrebne upute za daljnji trening, a osim toga prikazan im je i film s obaveznim takmičarskim vežbama za olimpijadu. Isti takav pregled vežbača obavljen je i u Zagrebu. U Ljubljani sastaju se svake nedelje takmičari iz Ljubljane, Maribora, Jesenica, Kranja, Celja i Zagreba, a u Beogradu iz Beograda, Zemuna, Novog Sada, Subotice i Sombo-ra, da bi se zajedničkim vežbanjem pospešio njihov napredak. Saopštava predlog nastavničkog otseka saveznog stručnog odbora, da sc u Savezu osnuje stalna prednjačka škola na bazi internata, čiji bi cilj bio da kroz stalne tečajeve u prvom Tedu produ po-stepeno svi načelnici društava i četa, da se u školi održavaju opšti stalni te-čajevi kao i razni posebni tečajevi. Ističe potrebu da Savez poradi kako bi bio jače zastupljen u komisiji za pripremu otvorenja škoic za telesno vas pitanje, pošto je Sokolstvo jedina organizacija koja se bavi sustavnim telesnim uzgojem. Posle krače diskusije izveštaj brata načelnika prima se i ujedno odobrava ju se krediti za rad načelništva i drugi predmeti tebničkog odbora, a predlog nastavničkog otseka saveznog stručnog odbora radi osnivanja stalne prednjačkc škole na bazi internata upučuje se na študij gospodarskem otseku. Savezna načelnica s. Elza Skalarjeva referiše o radu za vreme od pro-šle sednice do danas i saopštava, da su 24 novembra o. g. održane prve izbirne utakmice članica za berlinska olimpijadu. Utakmice su bile vrlo potrebne, jer su potakle sestre na intenzivni ji rad. Prijavljena je bila 21 sestra. a takmičilo ih je 20, i to 7 iz Beograda, 5 iz Ljubljane, 1 iz Novog Mesta i 1 iz Zagreba. Ove izbirne utakmice održane su iz propisanih vežaba, a uspeh je bio vrlo dobar. Daljnja uvežbavanja vršiče se u skupinama u Beogradu, a kroz dva meseca održače se ponovne izbirne utakmice. Ističe nadalje, da je za opšte utakmice članica godine 1936 u Subotici potrebno štampati knjižicu »Priprave za utakmice«, pa je rešeno, da se u posebnoj brošuri oštampa sav materijal potreben za pripravu za utakmice. Izveštaj sestre načelnice iprimljen je kao i predlog, da se u komisiju za pripravu otvorenja škole za telesno vaspitanje odredi zamenica načelnice sestra Ljubica Pavičevič. U daljnjem toku sednice rasprav-ljcna su i nekoja druga pitanja, a medu ovima i predloži, ko je je u ime gospodarskog otseka Saveza podneo savezni ekonom br. Živkovič. O saveznoj sokolskoj štampi podneo je opširniji izveštaj urednik »Sokolskog glasnika« br. Stjepan Celar, koji je ujedno izneo nekoje predloge i sugestije u svrhu unapredenja savezne štampe i ujedno podneo iserpan stati-stički izveštaj o stanju sokolskih saveznih listova, — Zaključeno je, da se referat brata urednika ustupi savez-nom prosvetnom odboru kao i savez-nom gospodarskom otseku, da bi se temeljito proučio. Nadalje je brat urednik zamolio izvršni odbor, da — temeljem zaključka poslednje savezne glavne skupšti-ne —■ odobri i ovlasti, da »Sokolsko selo« počne izlaziti u 1936 godini kao samostalan list, a što je izvršni odbor i zaključio time, da se list u svojoj današnjoj nakladi šalje besplatno samo četama. Pošto su dalje raspravljena još neka pitanja, a kako je u to vreme več bilo poodmaklo, sednica je preki-nuta time da se nastavi sutradan. U# nastavku sednice zastupnik pretsedavajučeg brat Živkovič saopštava, da je umro jedan od zaslužnih sokolskih radnika brat Ivan Pelicarič. Ističe njegov rad i podvlači, da njegove misli na Sokolstvo ni.su bile upu-čene samo za života več i iza smrti. Dokaz tome je što j c za svoga života sazidao društvu u Biogradu n/m Sokolski dom i što je jednu od svojih kuča ostavio Sokolskom društvu Beograd Matica. Savez dirnut njegovom smrču upravio je stoga dva telegrama, jedan porodici, a drugi Sok. župi Šibenik, u kojima je izrazio bol Saveza za izgubljenim vrlim Sokolom. Moli, da se pokojniku i na ovome mestu oda priznanje za njegov nesebičan i požrtvovan rad. Izvršni odbor odaje počast ostajanjem s poklikom: Slava mu! U daljem svom govoru brat Živkovič saopštava, da je se prema reše-nju zadnje sednice saveznog plenuma konstituisao gospodarski otsek, i to ovako: pretsednik brat Branko Živkovič, potpretsednik brat Staja Stajic i zapisničar brat Bogoljub Krejčik. Gospodarski otsek počeo je svoj rad, pa je za kratko vreme održao več dve ra-dne sednice, na kojima su donete od-luke o daljem radu gospodarskog otseka. Potom su uzete u raspravu molbe sokolskih jedinica radi raznih pomoči i pozajmica za sokolske domove, pa pošto su doneseni odnosni zaključci, primljen je izveštaj savez. ekonoma. Sekretar Saveza br. dr. Gradojc-vič podneo je izveštaj o radu savezne kancelarije od poslednje sednice izvrš-nog odbora do danas, koji se uglav-nom kretao u rešavanju stiglih predmeta, u provodenju odluka zadnje sednice izvršnog odbora i plenuma savezne uprave, kao i o raznim predme-tima tekučeg poslovanja, kako savezne kancelarije, tako i savezne uprave, a što se prima do znanja. U vezi s izveštajem brata sekre-tara, a pošto je upražnjeno mesto saveznog šefa kancelarije, rešeno, da se kao šef kancelarije Saveza postavi br. Stevan Žakula, a kao njegov pomočnik brat Radoslav Vojnovič. Brat Milivoje Smiljanič podnosi izveštaj gradevinsko-umetničkog otseka Saveza SKJ, iz koga se vidi, da je otsek u međuvremenu od ranije do ove sednice pregledao, prepravio i predložio na odobrenje planove raznih sokolskih domova za društva i čete, a osim toga je. jedan broj planova proučen, prcpravljen i vračen župama, pošto podnosioci nisu postupili prema propisima o gradnji sokolskih domova. — Prima se do znanja. Pročelnik sekcije za održavanje veze s inostranstvom brat dr. Grado-jevič podnosi referat o pitanju veze s ostalim sokolskim savezima, referiše o primljenim predmetima iz toga otseka, pa pošto su po njima doneti odnosni zaključci i njegov izveštaj prima se do znanja. Brat Staja Stajic, pročelnik soci-jalnog otseka, podnosi izveštaj o radu tog otseka. Iako vrlo dobro poznaje prilike, u kojima naš narod, pa sled-stveno i pripadnici naše organizacije žive, ipak je od mnoge brače iz raznih župa čuo a i inače doznao, da po-red bede privremenoga karaktera. po-stoji u pojedinim krajevima i beda stalnoga karaktera, koja se po nekad manifestuje i u katastrofalnom obliku. lstičuči važnost ovoga pitanja u danima koje prcživljujemo, saopštava, što je sve preduzeo, kako bi socijalni otsek odgovorio u punoj meri onome zadatku koji mu je stavljen u dužnost. LJ pogledu izvršenja odluke izvršnog odbora za prikupijanje .pomoči izdat jc raspis svima jcdinicama, radi izvo-denja prikupljanja te pomoči, ostav-ljajuči jedinicama da biraju način na koji če one ovo izvršiti. Ovo prikup-Ijanje izvodiče se nezavisno od ostalih društava i organizacija, koje če podu-zeti istu akeiju. Radi uspešnijeg izvo-denja socijalne akcije odobren je predlog da se pripremi izvodenje izložbe bede, a s ovom paralelno i izložba ras-koši. — Izveštaj brata Stajiča prim-ljen je do znanja, a socijalni odbor proširen jc novim članovima, u koji su ušla brača: Dobra Bogdanovič, dr. Milorad Dragič i Voja Todorovič. Pošto su raspravljena još neka pitanja interne naravi donesen je zaklju-čak, da se svake subote održi radna sednica, na kojoj moraju uzeti učešča pročelnici svih otseka, pa je po tom sednica zaključena. KR.CNIKA Svečano otkriče spomen-svetionika Viteškom Kralju Ujedinitelju u Inicijativom Jadranske straže, pocug-nuu jc u Splitu, na Gatu Majora Sto jana, spomen-svetionik Blaženopociv-šem Viteškom Kralju Aleksandru Ujedinitelju, koji če potsečati 0l^”u. pokolenja, da je na tom mestu nia' nopočivši Kralj-Mučenik tri puta s pio na tlo grada Splita. Prvi_put o je to u noči izmedu 26 i 27 1910 godine, kada je kao srpski P stolonaslcdnik bio pozdravljen od eionalne omladine kao budući j Jugoslovena; drugi put 9 septem 1925, kada je kao jugoslovanski Kr J učinio Svoju prvu kraljevsku pps Jadranu, ,a treči put kada Ga JeM oktobra 1934 godine kao Krajia, cenika doveo kr. ratni brod »Dii“r.. nik« iz Marselja u otadžbinu. Utar ovog spomen-svetionika izvršeno J dne 8 o. m. uz veliko mnoštvo nar° > učešče splitskog Sokolstva, ostalih , cionalnih udruženja te korporac ) ; Otkriču prisustvovao je i Kralje'’ namesnik dr. Ivo Perovič, kao zast P nik N j. Vel. Kralja. Kraljevsku yla0“ zastupao je ministar za fizičko tanje naroda g. Mirko Komnenovic, prisustvovali su i pretsednik Senata »• dr. Tomašič, pretsednik Nar!oo skupštine g. Stevan Čirič, ban Рпш ske banovine dr. .Tablanovič i ® -brojni odličnici i pretstavniki. Pre ^ kriča svetionika održao je govor pr sednik oblasnog odbora Jadram< straže u Splitu dr. Ivo Stalio, u ko' je izneo pobude, koje su vodile oo da se podigne ovaj spomen-svetio Velikom Kralju, koji je najprvi r jasnije uočio sav veliki značaj Ja°ia. na za slobodnu i ujedinjenu ^и°2јгј0 viju. Tada je spomen-svetionik o'tK^ kraljevski namesnik i zastupnik / .-Vel. Kralja dr. Ivo Perovič, °°r2iSj. tom prigodom značajni govor, v?' , juči uspomenu na Blaženopoci . Kralja i naglasujuči Njegovu v.ema, ljubav prema jadranskim llie-Još su govorili ministar g. novič i pretsednik Senata dr. ;t°® šič, našto je sledilo polaganje ^ naca, kojih je bio položen vrlo . liki broj. Za vreme svečanosti v ravnanjem kompozitora g- .^aP^D-bc pula otpevao je uz pratrvju pevački zbor »Molitvu« i Hajdr vu »More Adrijansko«. Samo 6 čano otkriče svetionika izvršeno uz sviranje državne himne. Ova ■ Ijiva svečanost bila je snažan izr pijeteta prema uspomeni Vite® Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Štrosmajerova slika poklon Bu^j. rima. U subotu dne 7 o. m. otputo' su iz Zagreba za Sofiju izaslanici № slovensko - bugarske akademske * koji če održati u Sofiji nekoliko da vanj a kulturnog karaktera o ° ' zemlji i o zbliženju s bračom B°U. rima. Osim toga oni če oba vi ti sve P ^ preme za veliku posetu zagrebac . studenata Bugarskoj u 1936 go'a . Ovom zgodom poneli su izasia^^, akademske lige jedan skupoceni ^ bugarskim studentima, pobornienna zbliženju, i to uljenu sliku t>lST1§eg Josipa Jurja Štrosmajera, rad ir sjj. priznatog portretiste akademskog kara g. prof. Iva Auera. Uz to su V neli još i brojne publikacije, dar iK, slovenske akademije znanosti i UIt nosti. . 2000 - godišnjica rodenja KV1 ,n. Horacija Flaka. U nedelju, dne o o-čitav kulturni svet setio se je ,j0. hiljadu godišnjice rođenja Kvinta racija Flaka, jednog od najvecih gtj. skih pesnika. Ovaj genije duha > 0g hova rodio se godine 65 pre Krist ^ rođenja u gradu Venusiji od d).ca;fI1U' bodnjaka. Iako mu otac nijc bio.. u ean, ipak je dao sina na stud1) jC Rim i Atinu. U Ateni priključio a ir Horacije Brutovim republikancima, ^ kozvanim borcima za slobodu i čak i vojni tribun. Nakon poraza ^ Filipa bio je zarobljen, ali kako J pomilovan i vratio se u Rim, gd je uspelo da dobije nameštenje 0. kvestorski pisar. Svojim pesmama^ j£ stigao je uskoro uspeh i _njcg°' ime bilo u svim boljim kučama Aj veoma poznato, pa su mu tako P yef', prijatelji i tadanji slavni pesnic1 -u-gil i Varius, koji su ga upoznali ј0јјц venim pomagačem umetnosti 1 1 0lti. od najbogatijih Rimljana Mec\ ри1 Taj je toliko zavoleo Horacija. 5#-, je poklonio jedno veliko imanjc^ jj. binskim planinama, da bi m°8 pr svetiti pesništvu. I prvi rimS;ia p1* Avgust visoko je cenio Horacu^r, mu je poverio, što se je onda u ^ vima pesnika smatralo za Z* likovanje, da napiše glavnu pe -u je takozvane sekularske igre, za K naravno dobio i lepu novcanu^^ du. Osim nekoliko manjih Pesa;, ge je. je nisu ušle u knjige i od ko) s®'< mnogo izgubilo, mi danas irn, o tot čuvana ova glavna i velika1 ■ pa* velikog pesnika: 4 knjige pes® zvanc »Ode«, nadalje »Epoda«, 2 knjige duhovitih pjtr- 2 knjige »Pisarna« (Epistolacj. .zrek^ govim pesmama ima i mnOHO jg * koje se još i danas čceto cltj^ mnoge njegove pesme 1 P,rtc&r kao dopuna istoriji ondašn) s na i života. II NAŠIH ШК DHU S TAVA i C ETA £upa Bjelovar vn« 1^QJEGLAVA. — Proslava Pr- vila ceiP^ra- Prvi dccembar prosla-Rtr>- ^ nala četa najsvečanije i najdo-jnije. Proslava je bila u ukrašenoj izvrž ji ovt?ašnje Školč. Proslava je dj ena u zajednici sa školskom omla-stv i-1 nJihovim nastavnicima; prisu-iim°Va su J°j vatrogasna četa sa svo-soi;. ifre.*s^avnicima. zatim velik broj ni,- i.12 ?e*a ' okolice. Svečanu sed-Кта' °tV-0r’° ie zam. starešine br. V. j.o: Jnovič pozdravnim govorom, iza NatotPevana Državna himna. „i,,,0/ br. Novotni pročitao posla-k ' .Naveza SKJ, koja je popraeena tru Tim- poklicima. N i. Vel. Kralju Pe-jjr “} Jugoslaviji. Tada je uzeo reč Di'n?fc.® i Pr(>svetar Momčilovie I. dav • e’ Je održao opširno pre-kf„a^Je .° »Jugoslo vensko j misli kroz je ' •J>rv'i decembar«. Predavanje tP,.Sas ^ano s osobitom pažnjom i in- 12 fm.' Deea su izdeklamovala oko .Patriotskih pesama i otpevala dvo-1л s.n° nekoliko prigodnih skladbi. Na zav f Programa članstvo je položilo čilo -UZ naS°v°r načelnika br. Mom-i„ Vl(ra D. Svečanost je zavržena peva-1 slovenske himne: »Oj Sloveni«. župa Mostat ^ j^ORčULA. — Proslava Prvog de- o\> ' ^ao svake godine tako je i Sv . naše Sokolsko društvo na veoma v., .catl način proslavilo svoj naj-.ci sokolski i nacionalni praznik Pr-1 decembar. Vq1 ^ 10 sati sve su kategorije, preb vlasti, dr ustava i ustano-svečana sednica u vehkoj dvorani Soslovenskog doma. ђ. orat zam. starešine otvorio je sed-t Cu s par prigodnih reči i pozvao bra-^ načelnika da prečita saveznu posla-izv^- ^at^m 'e ^rat okružni načelnik rsio podelu diploma odeljenjima i Jed»cima, koje su dobili prigodom tu|nih utakmica 29 i 30 juna o. g. Sv “osle podne u 14 sati ponovo se 51ТоЛа’а povorka, koja je krenula na Sesfr e ^a sc P°kloni mrtvoj brači i Dnn i?a- Opelo je održao v. d. opata ba • P«to Kalodera. Nakon toga glaz-otsvirala molitvu. n„. a ve čer u 20 sati u dupkom pu-ear! 0rani Jufi- doma održana je sve-Va a akademija, koja je započela pe-l>rn Cln »Sokolskog pozdrava«. Brat Hmnetar održao je proslov o znače-P t 5V06 decembra. Sledilo je zatim p~ tačaka vežbanja, 2 deklamacije i koncertnih komada. (je su vežbe bile precizno izve-l "e na sveopče zadovoljstvo publi-“ su se ^sta^^a ženska dcca а vežbom suneobranima«, muška de-®a »Skupinskim vežbama« i članice s ^?s°bito su se istakla ženska deca ■л ‘■^■nitrinom igrom«. jjf Akademija je završena prigod- % 'Srokazom. Župa Mš ju ^OLJEVAC. — Proslava prvog p^etnbra. Sokolsko društvo Bplj(;vap eLw .vilo je svoj sokolski i opštena- cj. -"»no je svoj sokolski i opštena-lo ? »i Praznik, Prvi decembar, na vr-tjjvečan način. Ovogodišnja proslava Ijen • ’e ’ značaj. Proslav- Ijk a je ujedno stogodišnjica smrti ve-čj .*» narodnog pesnika Filipa Višnji-гј^1 ®tvaranja ilirskog pokreta. Govo-tjgia 0 istoriskoj ulozi Višnjica i poli-0m i nacionalnom značaju ilirskog SVefi^a v^no su obeležene ovc dve v&n P°Jave u »ašpj istpriji. Recito-i^e su i najbolje pesme Višnjičeve jjj ^radovićeve. — Proslava se sasto-i j, 'z tri dela: blagodarenja u crkvi jJ°tt)ena palim borcima kod spome-Šolf’i Svečane sodnice i akademije za ' firadanstvo. Sve priredbe pro-4tis 1 P°setom »stavile su najbolji fefel ^ve svečanosti izvedene su bes- Mo i na sveopšte zadovoljstvo. ralni uspeh je zavidan. Župa Novi Sad CfijJ^JMOK. — Proslava Prvog de-Sli!?; Puna dva meseca Sokolsko Т0ђ1 V.° Bajmok radilo jo punom pa-' ^ št Proslava Prvog decembra bu-Ufi'v0 sYečanija. 30 novembra u veče HijaCas°va održana je sokolska akade-^ranim programom. Brat Ki-ђјЈ. 1 Bogdan, koji jc ujedno i načel-He ■ sok»lski je pozdravio sve prisut-Vi {j0,Jjasnio od kolike jc važnosti Pr-e'Cetnbar za ceo jugosloveliski na -Uftn’ a Pogotovo za nas u severnom i ^;U|ničnom delu naše Kraljevine. Vikija je bila dobro posečena i ђ1ог I Je bio kao nikad do sada, kako • ova* materijaino. Sokoli su Put svpjom jakom mišicom i S°^ni Srcem dokazali, da su spo 1 voljni čuvati grudu svoje ro- dene zemlje, i da če uvek biti verni i odani Mladome Kralju Nj. Vel. Petru II, i čuvati granice svoje majke Kraljevine Jugoslavije. Sokoli članovi iz-veli su lepe vežbe na spravama, a mladi naraštajci i naraštajke izveli eu lepe proste vežbe. Od prve pa sve do zadnje tačke programa, bilo je puno divnih i lepih scena, a pogotovo su uspele dve tačke u pevanju: »Hej Sloveni« i »Hajte, bračo, hajte, sestre!« Odigrao se i pozorišni komad »Analfabeta« od Br. Nušiča. Po svršetku programa, a pre plesa čuli su se mnogi glasovi s uzvicima »Slava Blaženopočiv-šem Viteškom Kralju Aleksandru Pr-vom! Živeo naš Mladi Kralj Petar Drugi!, Živela Jugoslavija! Sutradan 1 decembra održano jc blagodarenje u svim crkvama u 9 ča-sova pre podne, a posle blagodarenja svečana sednica, gde su novi članovi Sokoli položili zakletvu Mladomu Kralju Petru Drugom. ’ Ovim svojim radom i uspehom bratsko Sokolsko društvo Bajmok ne-če prestati, nego če i nadalje još ve-čim raarom raditi. STARI FUTOG. — Proslava Prvog decembra. Naše društvo proslavilo je dan ujedinjenja na vrlo svečan način. Pre podne učestvovalo je svečanom blagodarenju. Posle blagodare-nja bila je impozantna povorka s dve glazbe. U 11 časova otvorio je br. Hrovatin Matko, zamenik starešine, svečanu sednicu, a zatim je brat Jelčič, načelnik, pročitao poslanicu Saveza SKJ. Hor učenica Više domačičke škole otpevao je Državnu himnu. Brat Hrovatin je predao diplomu br. Milanu Putniku, naraštajcu. koji je uče-stvovao na tečaju u Subotici. Pesme o ilirskom pokretu rocito-vale su učenice Više domačičke škole. Vatrogasna glazba otsvirala je jednu naeionalnu pesmu. Zatim je bio zavet članstva i upis u zavetnu knji-gu. »Hej Sloveni« spontano jc otpe-valo celokupno članstvo i prisutno gra-danstvo. Zatim .je zaključena sednica. Uveče je održana akademija. Ritmičke vežbe, kao i horske pesme. izvedene su na opšte zadovoljstvo. Proslava je uspela nasočito moralno, što se vidi i po obilno j poseti kako članstva tako i gradanstva. LOVAS. — Proslava Prvog decembra. Na dan 1 decembra o. g. u ov-dašnjoj rimokatoličkoj crkvi održano je blagodarenje, kome su prisustvovali Sokoli, vatrogasci, sva mesna i humana društva i mnogobrojni opštinari. Po završenom blagodarenju održao je brat Dumič predavanje o značaju Ujedinjenja, kome je predavanju bilo prisutno oko 300 duša. Zatim su školska deca deklamo-vala nekoliko lepih deklamacija, na opšte zadovoljstvo prieutnih. Po podne održano je u Sokolskom domu narodnoobranbeno poselo. Posle toga odigrana je utakmica u odbojci medu bračom Sokolima, koja je po-stigla odličan uspeh. VINKOVCI. — Proslava Prvoga decembra. Dana 30 novembra i 1 decembra ove godine proslavilo je Sokolsko društvo u Vinkovcima praznik narodnog ujedinjenja kao i prijašnjih godina na vrlo svečan i doličan način. Program proslave bio je ovaj: za su-botu 30 novembra 1935 bila je u veli-koj dvorani Hrvatskog doma svečana akademija, na kojoj je izveden ovaj program: 1) Sokolska himna — otsvirala društvena glazba. 2) Pozdravna reč — starešina brat Šumanovac dr. Pa ja. 3) Lida Griner Houškova: »Buba Mare« — izvela ženska deca. 4) Pečner Josip: »Igra Mandarina« — izvela muška deca. 5) A. 2ic: »Džanun na sred selo« — izveo ženski naraštaj uz pratnju pevačkog otseka. 6) F. Lot-ski-Muhvič: Ritmičke vežbe potorice — vežbao muški naraštaj ml. 7) * „ * »Kazačok« — izvodio muški naraštaj stariji, a pratila je društvena glazba. 8) A. Jaki: »Jugoslavenske cvetke« (potpuri) — otsvirala društvena glazba. 9) * * * »Vežbe sabljom peške« — izvodili članovi konjičkog otseka. 10) F. S. Vilhar: Slovenac, Srbin i Hrvat — otpevao pevački otsek. 11) A. Žie-Mar-čič: »Anintrina igra« — članice. 12) D. Novakovič: Ritmička šestica — vežbali članovi. Najvcči uspeh ove večeri pobrala je sedma tačka: »Kazačok«. Odušev-ljena mnogobrojna publika dugo je s ushičenjem aplaudirala i tražila ponov-nu izvedbu ove tačke. — Isto tako je i društvena glazba izvela precizno os-mu tačku karišik »Jugoslavenske cvetke« od Jakla. — Ženski naraštaj svo-jom »Džanum nasred sela« _uz pratnju pevačke sekcije bio jc odličan. Za nedelju 1 decembra 1935 do podne bila eu blagodarenja u rimokatoličkoj crkvi, u srpsko-pravost, crkvi i jevrejskom hramu, zatim afeer svib pripadnika sokolskih u sokolani II (Gradanska škola) radi polaska po zastave i na svečanu sednicu, koja je održana u 11 sati svečana sednica u velikoj dvorani Hrvatskog doma. Program je bio vrlo biran, a sa-stavljen je uglavnom prema uputama br, Saveza. Svečanoj sednici prisustvpvalo je do sodam stotina članova, članica, pret-stavnika vlasti, društava i gradanstva. Ž.upa Splii DUGIRAT. — Proslava Prvog decembra. Ovo društvo proslavilo je na svečan način narodni blagdan Prvi decembar. Uoči samoga blagdana bila je svečana akademija s biranim pro-^гатот. Hraća su održaU govor »Pr- vi decembar« i recitirali pesmu »Heroju Mučeniku« od I. Despota. Na akademiji je nastupio muš. naraštaj, ženski podmladak u vežbama s ven-čičima. Muška i ženska deca izveli su s pevanjem uspelu vežbu »Oslobode-nje Istre«. Zatim je izveden uspeli pozorišni komad »Ujedinjenje«, a posie toga veseli komad iz sokolskog života »Sokolska ljubav«, koji je dobro ras-položio publiku. Poset je bio više nego odličan. Iza programa razvila se je zabava s plesom. Na sam dan Prvog decembra pri-sustvovala su brača blagodarenju, a posle toga bila je u sokolani svečana sednica i zakletva novih članova. Brat starešina pročitao je prigodni govor i poslanicu br. Saveza, a drugi brat prc-davao je o »Ilirskom pokretu«. Jednodušnim zaključkom brade poslan je brzojav Dvorsko) kancela-riji. JELŠA. — Proslava dana Ujedinjenja. Sokolsko društvo u Jelši proslavilo je na veoma svečan način dan narodnog Ujedinjenja i stogodišnjicu ilirskog preporoda. Cela varoš od ra-nog jutra bila je iskičena jugoslovcn-skim zastavama. U 11 sati pre podne održano je u crkvi blagodarenje, ko-jernu su prisustvovale sve mesne vlasti, Sokoli i Sokolice, pretstavnici raznih nacionalnih i prosvetnih ustanova, nastavnici sa školskom decom, te broj-no rodoljubivo gradanstvo. Nakon toga sledila je u društvenim prostorija-ma svečana zakletva novog članstva. Uveče priredilo je Sokolsko društvo u velikoj dvorani Jugoslovenske čita-oniee veoma uspelu akademiju. Program je bio ovaj: 1) Predavanje: Naše narodno Ujedinjenje i ilirski preporod; 2) Potočara (rit. vežba) ženska deca; 3) Jugoslavenskom barjaku (deklamacija); 4) Vežbe s venčićima (žen. deca); 5) Proste vežbe (žen. naraštaj); 6) »Ljudevitu Gaju« (dekl.); 7) Proste vežbe (žen. članstvo); 8) Čergica (rit. vežba) žen. naraštaj; 9) Proste vežbe muška i ženska deca; 10) »Biljana« (rit. vežba) ženski naraštaj. Sve su točke programa izvedene na opče zadovoljstvo i uz istinsko odu-ševljenje velikog broja gledalaca. Izvedene su s največom tačnošču i pre-ciznošču. Napose treba istaknuti iz-vanredno uspelu vežbu »Biljana«, uvežbanu po društvenoj načelnici M. Dubokovič. Uspeli akademije bio je potpun u moralnom, tehničkom i materij alnom pogledu. JELŠA. — f Sestra Dinka Drinko-vić. U novembru mesecu preminula je u naj lepšo j dobi života posle duge i teške bolesti istaknuta članica našeg društva, sestra Dinka S. Drinkovič. Njena smrt se je duboko dojmila ne samo sviju pripadnika Sokolskog društva, več i čitavog gradanstva, medu kojim je ona uživala nepodeljene simpatije. Bila je uzorna devojka, koju su rešile sve vrline: dobrota, plemenitost i skromnost. U ophodenju s drugima bila je neobično prijazna. Svesna i odu-ševljena Sokolica iz detinjstva ostala je verna do zadnjega časa nacionalnoj ideji i sokolskim idealima, kojima je uvek predano služila. Njenom smrču nostalo je iz našeg društva jedne uzor-ne članice i vredne vežbačice. Naše Sokolsko društvo je na najdostojniji način odalo poslednju i zasluženu po-štu nezaboravnoj sestri. Sva brača i sestre su omiljenu pokojnicu, uz plač i jecaj, otpratili do večnog počivališta, gde se je u ime društva starešina brat Andro Huljič od nje oprostio toplim i dirljivim rečima, koje su sve prisut-ne duboko potresle i ganule. Neka je večna slava i nezabora-van spomen sestri Dinki! SPLIT. — Osvrt na svečanu akademiju Sokolskog društva od 1 decembra. Kao svake godine na dan Ujedinjenja, tako i ove održalo je bratsko Sokolsko društvo Split svoju svečanu akademiju u Kazalištu. Interes je bio ogroman tako, da je celo kazalište do poslednjeg mesta bilo rasprodano, što se vrlo retlco dogada. Svečana akademija započela je svi-ranjem državne himne, koju je sva publika stoječi saslušala uz poklike burno Kralju, Jugoslaviji i jedinstvu. Sokolska glazba otsvirala je zatim »Sokolsku koračnicu«. O značenju 1 dccembra govorio je prvi potstarešina društva brat Petar Mrklič, koji je spomenuo u markantnim črtama sav naš težak i naporan put, dok smo konačno došli do naše slobode. “Pre-nego predemo na samu tehni-čku etranu akademije, želimo spome- nuti, da je trebaio uložiti mnogo više pažnje u samo uvežbavanje pojedinih tačaka, iako su gotovo sve tačke osta-vile dobar utisak na publiku. Mnogo znači ako se razni stavovi, gibanje, poskoči izvedu ispravno i us-kladeno s muzikom. Vcliku ulogu igra i' izbor pojedinih sastava, zato nije trebaio dati onako lake vežbe članovima, a vrlo težak sastav »Raznosti« slabim, nedoraslim i neuvežbanim na-raštajcima. Sve ovo treba da se dobronamerno uvaži i uzme u razmatra-nje, jer Sokolsko društvo Split davalo je kudikamo savršenije akademije, i gledom na sam sastav programa i na samu izvedbu. A sada idemo prema rasporedu: 1)Erben-Gertler. Vežba uz pesmu za mušku rfecu je dobar sastav, koji imade sve prednosti za dobu kojoj je namenjen, ali više odgovara večim javnim nastupima na otvorenom, nego za svečanu akademiju u kazalištu. Vežba je popračena pevanjem što znatno di-že njepu vrednost. Sama izvedba nije nikako zadovoljila. Slabi i nečisti stavovi i gibanja, zatim i nejednakost u vežbanju mnogo su smetali izvedbi. 2) Vackova-Matjejovec: »Gonjena« za veču žensku decu bila je skladno izvedena, ali sam sastav je dosta jed-nostavan, bez osobitih promena. Držanje tela, kao i pruženi prsti kod poskoka znatno podižu eleganci ju same izvedbe, a čega je ovoga puta nedosta-jalo. 3) Kavalir-Mašek: »Raznosti« za muški naraštaj odličan jc sastav, namenjen boljim i savršenijim vežbači-ma. Unatoč velike ljubavi i volje, koju su uložili i br. Z. Barišič kao i sami vežbači. nije ovaj sastav ostavio onaj utisak, koji bi morao. Naročito su bile slabe razovke u bočno j i čeonoj ravnini, zatim premeti i koluti sa zgrče-nim nogama. Sve to ne može se ni uz najbolju voiju u tako kratkom vremenu savladati, zato treba dugog i ustraj-nog vežbanja i postepenog napredovanja od lakšeg k težem. Sama je iz\'ed-ba inače bila dobro izvedena i ostavila je jak utisak kod publike. 4) Horejcova - K lička: »Polka« za ženski naraštaj bila je vrlo dobro i skladno uvežbana, ali sam sastav ostav-lja dosta slab utisak, a naročito svrše-tak, koji gotovo bez ikakvog efekta za-vršava vežbu. U našoj tehničkoj literaturi, a naročito u češkoj ima mnogo boljih i efektnijih sastava za ovu ka-tegoriju. 5) Hošek - Matjejovec: »Devetka« za članove, kao što je več pre spomc-nuto, ovo je dosta dobar sastav, ali prelak za kategoriju kojoj je namenjen, a naročito je bez svakog efekta završetak vežbe. Ovoj tački programa trebaio je posvetiti največu pažnju, jer su članovi reprezentativna tačka svakog programa. 6) Izvan programa dodat je bio sastav sestre Holcčkove - Matjejovec: »Zimska priča šume«. Ova lepa priča u obliku telovežbene igre puna je dra-žesti i ljupkosti i odgovora posve ovoj dobi dece i njihovoj živahnosti. Uz prekrasnu i odgovarajuču glazbu, koja prati vežbu, ovaj sastav naročitqv se svidio. Sama izvedba bila j c prilično dobra, samo se osečao nedostatak uvež-banosti. Nije dosta samu vežbu uvež-bati več treba osobito paziti i na sve one finese, koje svakoj vežbi davaju onaj potrebiti sklad između vežbe i muzičke pratnje, a što sve ima da bu-de jedna harmonička celina. Ovaj smo sastav videli izveden pre tri godine u mnogo boljoj tehničkoj uvežbanosti od istog društva. Sledi odmor, za koji? jc vreme svi-rala sokolska glazba nekoliko vrlo uspelih komada. Posle odmora nastavljen je program: 7) Dopuda-A. Šantič: »Novo po-kolenje« za ženski naraštaj. Ovaj sastav, iako dobro zamišljen, nije imao onaj uspeh, koji bi trebao imati. Sa-stavi koji se izvadaju uz recitaciju, vrlo su opasan eksperimenat, a osobito ako se izvada bez one preciznosti i svih potrebnih dekora i rekvizita, bez čjega izgleda odviše bled i bezbo-jan. Sama uvežbanost bila je dobra, ali bez onog potrebnog harmoničkog ritma izmedu recitacije i samog vežbanja. Recitirala je dobro naraštajka Ka-lebič. Kretnje morale bi biti više us-kladene s recitacijom, i svaki gib trebao bi odgovarati slogu pojedinih reči recitacije, da nas on, preko vežbe, zanese i prikaže svu lepotu ove inače krasne pesme Šantičeve. 8) Kutina-Roob: »Kopljaniei« — muški naraštaj. Ova efektna i temperamentna vežba bila je vrlo dobro od-vežbana, premda se tu i tamo opažala neka nesigurnost u izvedbi. Ziia-juči za poteškoče, koje su se pojavile kod izbora samih vežbača, izvedba nas je ovog sastava zato zadovoljila, tim više jer su gotovo svi vežbači bili po-četnici. Dobar vežbovni materijal, koji treba samo dalje izgradivati. 9) Radiskova-Harfel: »Žabice« — ženska deca. Ova ritmička telovežbe-na igra imala jc neočekivani uspeh. U obliku imitiranja žabica, sa svim njihovim žabljim po-skocima i stavovima izvela su ženska deca vrlo efektno. To je sastav, koji posve odgovara psihi dece i njihovoj dobi. Jedan srečno iza-brani sastav, na koji možemo samo čestitati što je uvršten u raspored. U prekrasnim i dobro zamišljenim kosti-mima u odgovarajučim bojama, ova ljupka telovežbena igra znatno nam je dočarala ovu vežbu. i C1KORI1A 2Г4—3 10) Kamenička-Hlinomar: »Današnja ženska gimnastika« za članice. Moramo odmah spomenuti, da je to bila najbolja ■tačka celog programa, Ovaj sastav, pun efektnih i skladnih kretnja, koje se stavljaju naprednoj i moderno) ženi za uščuvanjo njenog tela, bio je dobro i skladno odvežban. Za ovaj težak i naporan sastav, koji su članice odlično izvele, trebaio je mnogo vežbanja, da sc svi ovi teški po-kreti izvedu skladno i u ritmu, što im je potpuno i uspelo. Mala nesigurnost pojedinih vežbačica u nekim momenti-ma bila jc primetljiva samo u neznat-noj meri. Čestitamo načelništvu na izboru ovog sastava, kao i na njegovoj uvežbanosti. 11) »Vežbe na razboju« članova. Vrlo teško je ovde reči objektivan sud, obzirom na uvežbanost pojedinih vežbača, tim više, što nam jc vrlo dobro poznato u kakvim se prilikama nalazi društvo gledom na vrhunske vežbače, ali nas je ipak malo iznenadila nehomogenost samog sastava odeljcnja. Nadali smo se ipak, da če pojedinei, koji se pripravljaju za berlinsku olim-pijadu, pokazati ako ne ccli sastav, a ono barem neke povezane delove same vežbe, .što bi bilo od velikog interesa za samu propagandu naše više gimna-stičke spreme i uvežbanosti. Videli smo kod pojedinih vežbača tek neke elemente tih vežbi, ali bez prave povezanosti, obzirom na sam berlinski sastav. Prva vežba, kao neka razgibava-juča vežba, bila je dobra i dobro od svih odvežbana, ali u drugoj i trečoj vežbi trebali su naši »reprezentativni« dati bolje i skladnije sastave. Kao što smo več pre spomenuli, odeljenje nije bilo homogeno, i zato sc nije trebaio toliko gledati na uravnoteženost i uvežbanost svih vežbača, jer je to za svakog, koji jc nekoč bio sam dobar ve/, bač bilo odmah jasno, koliko ko može da dadc iz sebe najboljeg, Inače vež-balo se dosta dobro i publika je svakog pojcdinca burno aklamirala. 12) Kutina-Roob: »Diskobol« za muški naraštaj. Ovom vežborn autor nam želi stilizirati sve znamenite sta-vove i kretnje helenskih boraca. Sastav je efektan i dobro izveden, tek držimo, da kod ovakvib sastava, koji nam trebaju nešto stilizirati ili simbolizirati, moramo nastojati, da se što više približimo onom, što želimo puhlici dočarati, bilo to i po odeei, dekoru ili samim osvetljenjem. Zato držim, da nije bilo najsrečnije odabrano njihovo odelo, a i sve ostalo, gore navedeno, nije posve odgovaralo. Inače se je sam sastav puhlici osobito s videlo. S pesmom »Hej Sloveni«, koju je otsvirala Sokolska glazba a prihvatilo pevajuči celo kazalište, te uz burne poklike Nj. Vel. Kralju, Jugoslaviji i jedinstvu, završila sc svečana akademija. Kao što smo vec u uvodu spomenuli, treba načelništvo društva več sada da traga za dobrim sastavinva, koje treba da dobro prouči, pa da ih ondji dadc pojedinim kategorijama na uvežbavanje, kako bi ee izbečlo ono eksperimentiranje jedan ili dva meseca pred samu akademiju s izborom programa, koji tada ispadne onako kako to nije poželjno. To bi bratski i iskreno sokolski preporučili bratskom načelm-štvu društva. Zdravo! Fren Lotskl, načelnik zupe. jtupa Sušak - Ri/eka DOBRINI, — Proslava Prvog decembra. Naše je društvo dolično proslavilo naš narodni i sokolski praznik Prvi decembar. Sve kategorije nrisu-stvovale su korporativno miši i blagodarenju, a uveče održala se u sokolani akademija s lepim programom. Naši mladi Sokoliči otpevali su Sokolski pozdrav, a zatim je brat staresma dr. Franjo Volarič održao^ prisutnim meštanima, seetrama i brači lepo predavanje o značenju Prvog decembra. Iza toga sledila su naizmencc dva pe-vanja, dve deklamacije, četiri vežbanja prostih vežaba i kratki prikaz igro-kaza »Prvi decembar«. Na koncu je bilo prevođenje podmlatka u naraštaj i svečano polaganje zakletve brače članova. Prisutan bijaše lep broj mešta-na, koji su oduševljeno pratili čitav program. Rad i uspeh neka bude primer i ugled mladima, a na čast i hvalu ZZOSIJA - FONSIEU m đrušžvo szol osiguranfe i reosiguranfe m Beograd Jraci, како tehničkog tako i prosvct-">og oubora. Neka i ubuduče s ovako-v*m radom i primerom podižu sokol-?ku evest na čast i ponos Sokolstvu i lasoj dragoj domovini. S. V. KASTAV. Proslava Prvog decembra. Sokolsko društvo u Kastvu proslavilo je Prvi decembar o. g. kao iarodni i sokolski praznik uz odrede-'ii program i s akademijom. Izvedba orograma potpuno je zadovoljila pu-)liku. Uz pozdrav starešine, prosvetara — predavanje, deklamacija nastupile iu na akademiji sve vežbačke kategorije. Burnim odobravanjem moralo se je opetovati sledeče vežbe: 1) Agata 4ic: Vežbe lepezama — ženska deca. 2) Jelena Dopuđa: Slovenske rožice i »Novo pokoljenje« — ženski naraštaj. 5) Ante Bačič: Oslobodenje Istre nuška i ženska deca. Na ovakvo sreč-io izabranim i dobro uvežbanim vež-oama valja izreči svako priznanje teh-ličarima, kojima neka bude ova j lepi jspeh pobuda da ovakvim načinom lastave, jer je takav nastup pred pu-ilikom zahvalan, ne umara, več se po-itiže željeni cilj. Valja istaknuti i suradnju brat-skog društva »Graničar« iz Spinčiča, coje uveličava sokolske slave sa svo-iom dobrom glazbom, pa se time br. Iruštva upotpunjuju u svom kultur-lom radu. RAB. — Proslava Prvog decembra. Ovdašnje je Sokolsko društvo najsve-.•anije proslavilo praznik Prvog decembra. Ujutro formirana je pred domom novorka sa sokolskom fanfarom na ;elu; u povorci je učestvovala i Sok. ;eta iz Supetarske Drage sa svojim ar jakom. Tako formirana povorka nrošla je gradskim ulicama do u cr-•vvu. Llnutrašnjost crkve bila je preplavljena crvenim dečjim kapama i •cošuljicama. Nakon blagodarenja održana je u Sokolskom domu svečana sednica na fcojoj se je zaklelo novo članstvo. Na večer je kazališni otsek davao vrlo uspeli komad »Sirote«, drama u 5 čina, od Viktora Cara Emina. Pre izvedbe samoga komada dvojica sokolske dece vrlo su lepo dekla mo vala prigodne pesme, a pevački zbor otpe-vao je nekoliko vrlo dobro uvežbanih pesama. Poset jc bio odličan. E. B. RAB. — Dečje poselo. Dne 24 novembra naše ie Sokolsko društvo da-valo dečje selo s lutkarskom pretsta-vom, na kojoj je prikazivan komad: '>'('osa kao muzikant«. Izvedba koma-la bila je vrlo dobra. Izmedu činova mali Sokolič reci-tovao jc više kratkih nagovora od J. IJdickoga, koji su veoma poučni za sokolsku decu. Poset je bio odličan, to se več opaža da je ova lepa umetnost pobudila veliki interes ne samo medu decom nego i medu odraslima. Otsek lutkarskog pozorišta nasta-vio je s redovnim prikazivanjem poučnih i zabavnih igrokaza, te je več na Nikolinje održao ponovno dcčije poselo. iupa Tuzla BEGOV HAN. — Proslava Prvog decembra. Praznik narodnog i držav-nog ujedinjenja kao i svoj sokolski praznik Prvi decembar proslavilo je )\o društvo na najsvcčaniji način. U večer u 8 sati pred punom salom pra-ifana i članova Sokola izveden je pot-puno uspeli program same svečanosti, koji se je sastojao iz sledečih tačaka: ]) Značaj Prvog decembra i čitanje sa-vezne poslanice, recitovao brat stare-•na: 2) Deklamacija o Jugosloviji, iz-vodio podmladak; 3) Ilirski pokret, predavala s. prosvetar; 4) Živa slika »Jugoslavija«, izvodio muški podmla-ilak; 5) Pesma jugosl. Sokola, pevao muški zbor Sokola; 6) Deklamacija, izvodio podmladak; 7) Vežbe sa zastavicama, izvodio muški naraštaj; 8) Vežbe s pevanjem, izvodio ženski naraštaj; 9) »Šcstorka«, simb. vežbali članovi i 10) Koračnica, svirala vlastita li-mena glazba. Nakon programa razvila se je igranka, narodno veselje i zaba-va. Sav program je precizno izveden, a naročito vokalno-glazbeni deo, tako da je svaki član i gradanin s potpunim zadovoljstvom gledao i divio se na-pretku društva. tupa Varaždin BEDNJA. — Proslava Prvog decembra. 1 naša četa proslavila jc svečano dan Ujedinjenja. Članovi su pri-sustvovali svečano j sv. misi, ko ja se održala u 9 sati, a posle toga pošli su svi članovi u sokolsku dvoranu, gde je održana svečana sednica uz prišu-stvo mnogobrojnog naroda. Sa sedni-com spojena je i akademija, na kojoj su recitovane prigodne pesmice — pc-vane pr o pisan e pesme i nastupila su i ž. deca s vežbom uz pesmu. U svom govoru naglasio jo br. starešina, da se slogom stiče zadovoljstvo i sreča doma i sela,, a preko toga dolazi zadovoljstvo i svili državljana. Sokolskom himnom, koju i<- otsvi-rala tamburaška sekcija, završena je ova svečanost. i. s. ČAKOVEC. — Proslava Prvog decembra. Ovo je društvo dostojno proslavilo veliki dan Ujedinjenja i svoj sokolski praznik. U predvečerje toga dana, 30 novembra, održana je svečana akademija u trkalištu »Zrinjski«. Birani raspoted izazvao je veliko odobravanje publike, koje je bilo vrlo mnogo, tako da je moralan uspeh potpuno zadovoljio, a materijalan za sadanje teške privredne prilike povo-ljan. I decembra u 11 sati održana je svečana sednica na kojoj je 60 novih članova položilo zavet. — Sednica je održana u sokolanj. Istoga dana u 15.30 održano je u dvorani ovdašnje učiteljske škole dečje naraštajsko selo. Poset rekordan! — Izvedba pojedinih tačaka na akademiji bila je tehnički na pnmernoj višini, što je naročita zasluga društvenog prednjačkog zbora na čelu s načelnikom br. Jul. Kerecom. Istači treba i govor društvenog prosvetara br. Jul. Bruna, koji je pes-ničkim poletom nizao historijske či-njenice našeg nacionalnog budenja do ostvarenja ideala naših velikana, tako da je uhrao frenetičan aplauz. KOTORIBA. — Proslava ‘Prvog decembra. Sokolsko društvo Kotoriba proslavilo je vrlo svečano dan Ujedinjenja i 100-godišnjicu ilirskog pokreta. Pre podne u 9 sati prisustvovali su članovi misi. U 11 sati počela je svečana sednica Sokolskog društva, kojoj su prisustvovali delegati svih državnih i samoupravnih nadleštava i mnogi članovi. Svečanu scdnicu otvorio je brat starešina, te je predao reč br. prosvetaru, koji jc pročitao poslanicu bratskog Sa-veza SKJ. Brat Barulek Tomo, održao je uspelo predavanje o 100-godišnjici ilirskog pokreta. Zatim je sledila ilirska deklamacija »Oj!« Posle deklamacije izvršen je sokolski zavet. U 7XA sati na večer počela je svečana akademija sa sledečim programom: 1) Pozdravni govor br. starešine; 2) »Jugoslavija«, deklamacija; 3) Predavanje o značenju 1 decembra i 100-godišnjice ilirskog pokreta (br. Ho-lub Josip); 4) Pesma Ilirah (deklamacija); 5) Vežbe za žensku decu; 6) »D jed i unuk« (prizor iz seljačkog sokolskog života); 7) »Soko na straži« (deklamacija); 8) »Oslobodenje Istre« (simbolička vežba uz pevanje); 9) »Ilirsko j bratji« (deklamacija); 10) »čuvajte- Jugoslaviju« (telovežbena scena u 3 prizora uz recitaciju). Sve tačke bile su vrlo dobro izvedene i nagradene od mnogobrojne pu- blike obilnim pljeskom. Ipak se mora istači prekrasna alegorijska slika u 3 prizora »Čuvajte Jugoslaviju«, osvetljena bengalskom vatrom, a završena pevanjem državne himne. Poset, moram biti potpuno iskren, u tako velikom broju nije bio očekivan od strane odbora Sokolskog društva. Dvorana je bila dupkom puna tako, da se početkom izvodenja programa nije više moglo nači mesta. Naročito je iz-nenadio veliki poset seljaka i seljaki-nja. To treba da se istakne osobito u sadašnjim teškim prilikama za naše jugoslavensko Sokolstvo, naročito u ovim krajevima. Neka ovo bude naj-bolja nagrada i potstrek Sokolskom društvu Kotoribe za daljnji intenzivni sokolski rad u’ selu. Posle programa razvila se vrlo vesela zabava i ples. H. I. PODTUREN. -— Proslava Prvog decembra. Ova četa proslavila je drž. i sokolski praznik Prvi decembair sledečim programom: Svečano j službi Božjoj prisustvovalo je celokupno članstvo pod barjakom. Iza toga održana je svečana sednica, na kojoj je br. starešina pročitao poslanicu SSKJ, a zatim je pristupilo zakletvi 12 članova i 2 članica. •— Ista je svršila pevanjem »Sok. pozdrava« po četnom pev. zboru. Posle podne održana je u lepo uredenoj sokolani 'akademija s ovim programom: 1) Himna; 2) Pozdrav starešine; 3) Prvi decembar i ilirski pokret, govori br. Lukič, prosv. 4) Fr. Šimagovič »Ilirskoj bratji«, dekl. Vrtarič J.; 5) St j. Roca: »U slozi je spas«, izvodila sok. deca; 6) Z. Karič: »Kralju Petru II«, dekl. Teleluk P., Sokolič; 7) I. Mitrovič: »Naše banovine«, izvodila sok. deca; 8) I. Mitrovič: »Naša domovina«, dekl. Božič St j., Sokolič; 9) Lj. Gaj: »Oj!«, dekl. Preksavec T., Sokolič; 10) Pojmo pjesmu, pevao muš. zbor; 11) Sok. pozdrav, pevao muš. zbor. Posle programa razvilo se je narodno veselje. S. D. Župa Zagreb ŽIVAJA. — Proslava Prvog decembra. Na dan velikog sokolskog praznika ujedinjenja Prvog decembra o. g. priredila je ovdašnja Sokolska četa do podne svečanu sednicu u škol-skoj dvorani na kojoj su održali predavanja sestra Pištclič Dcsanka, mesna učiteljica i br. prosvetar M. Kotlja-revski, a između tih predavanja školska su deca deklamovala prigodne pesmice. Dvorana je bila dupkom puna, tako da je na toj sednici zajedno s gostima bilo prisutno oko 350 lica. Naveče istoga dana priredena je veoma uspela akademija sa zabavom, na kojoj je bilo prisutno oko 500 lica. tako da školska zgrada nije mogla primiti sve koji su hteli da vide ovu veličanstvenu pri-redbu. Akademija je započeta s po- zdravnim govorom br. starešine, a zatim su škol. deca izdeklamovaia ove pesmice: »Kralju mučeniku«, »Kralju Petru II«, »Brača«, simb. slika, »Mali Sokolič«, iza čega su mala šk. dečica vrlo skladno izvežbala sok. vežbe s palicama. Posle toga mesno sok. dile-tansko društvo izvelo je komad od Br. Nušiča »Knez Ivo od Semberije«. Lepe starinske kostime i dobra gluma jako su se dopali prisotnima, tako da su mnogi na koncu i plakali. Iza komada su šk. deca deklamovala »Jedinstvo« i dr. pesmice, a nakon toga članovi mesne Sok. čete izveli su proste vežbe. Zatim je odigran veoma šaljiv komad »Stidljivi mladoženja«, tako da na 295-1 kraju istog smehu i odobravanju nije bilo kraja. U oba komada su članovi čete pokazali puno razumevanje 1 pravu umetnost. Potpuno uživljem u ulogu oni se ne bi stideli ni pravi*1 glumača. Selo ovo još nije videlo ova-ko lepo izvedenih komada. Niko, P*J ni oni najinteligentniji, nisu se nada ovakovom uspehu, koji je postiga Sok. četa u Živaji. Na kraju programa održao je kratko predavanje i zahva-lio gostima na poseti br. prosvetar. patini je otpočeo ples uz svirku mesnof, Sokol, tamburaškog zbora. To je bio dan slavlja i veselja, a 1 i rada i marljivosti. v M. л* flvAE SKI odijelo „TRIGLAV” Din 290-320 SKI odijelo „SMUK” Din 390-440 SKi hlače Din 110-130 ТП6Ш0МША IKUMNAfl-DEV 263—47 Preporučamo Ivrtke, koje oglašuju u »Sokolskom glasniku«! № № OV<, to\sV' Nafoavite isz naše naklade Knjige: FIZIOLOGIJA TELESNOG VEŽBANJA, dr. A. R. Pichler Din 35 - GRAĐEVINE TELESNOG VEZBANJA, inž. K. Petrovič broš. Din 170'—, vezana...................... 200'— METODIKA SOKOLSKOG VASPITANJA, M. Ambrožič „ 36 - SOKOLSKI SUSTAV, D. Sulce ........................ 55 - SOKOLSKA PESMARICA, F. Juvanec..................... 10 — STROJEVE VEŽBE, St. Trček.......................... 12 - SOKOLSKA KNJIŽNICA: I svezak: 0 sokolskoj ideji, E. Gangl .... Jf 3-— II „ Sokolsko prosvetno delo, L. Bevc ras .prodano III „ Naš zadatak, smer i cilj, dr. M. Tyrš » 3-— IV „ Dr. Ivan Oražen, V. Bučar .... ras iprodano V „ Sokolska gesla, dr. M. Tyrš . . . ras iprodano VI „ Dr. Miroslav Tyrš, Jan Pelikan . . » 3-- VII „ Cilj sokolskih teženj, J. Kren . . , n 3— VIII „ Tyrševo Sokolstvo, E. Gangl . . . 3'—■ IX „ Pogledi i misli dr. M. Tyrša, dr. N. Mrvoš 99 3-— X „ Tyrševo poslanstvo, E. Gangl . . . 99 3-— . XI „ T. G. Masarik i Sokolstvo, A. Krejči 99 3-- VEŽBE NA SPRAVAMA ZA ČLANICE I ŽENSKI NARAŠTAJ, Trdinova-Skalarjeva 9t 20-- PROSTE VEŽBE ZA ČLANOVE, ČLANICE, MUŠKI NARAŠTAJ, ŽENSKI NARAŠTAJ — komad po 99 1-50 Prodaja odo ra s viju kategorija Potrepštine za teloveibu i laku atletika Zahtevajte cenik, koji dob ij e te besplatnoi 282-47 JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA LJUBLJANA — NARODNI DOM POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA BR. 13.831 — TELEFON BR. 26-43 (zdefe Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sfjepan Čelar • Ureduje Redakcijski olsek • Tlaka UčUelfeka liskama (preletavnik Francč širukelj); svi u |