iifil Pošfarina plaćena u golovu Cena Din 2•— SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVE ZA SOKOLA KR^L J EV I Ut JUGOSLAVIJE И ESEĆMI PRILOG -SOKOLSKO SELO- LJUBLJANA, Izlazi svakog petka • Godišnja preiplala 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se GOD V 1АМГАВА <Л1 , u Učilelfskoj liskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 o Račun JANJJAKA lb>34 poštanske šiedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju BROJ 4 Sednica pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva DeflnMvan prijem bugarsklh uunaka iz vršiče se na prvoj glavnof skupštini Saveza SS dne 11 mafa o. g. и Pragu Prag 14. januara. Sednica pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva održana je u Pragu, Tirševom domu, od 12 do 14 o. m. Na ovoj sodnici, kao i na ostalim sa-stancima tih dana, prisutna brača ras-pravila su sve predmete dnevnoga reda u punoj saglaenosti i bratskom du- ’ donesavši jednodušno sve odnosne zaključke. Time je bio dovršen dobar deo zajedničkih nastojanja svih sokolskih organizacija, udruženih u Savezu slovenskog Sokolstva. Prelkosiferenca U petak dno 12 o. m. sastali su se u uredil staroste COS i Saveza SS. brata dra Bukovskog, u Tirševom domu u 16 sati članovi pretsedništva Saveza SS na pretkonfcrericiju, koja je raspravila sav dnevni red i precizirala svoje gledište o pojcdinim točkama dpevnog reda. Nakon iscrpnih debata bio je na taj način u tančine priprem ‘Jen materijal za samu sednicu pret sedništva. Pretkonferencija bila je zaključena u 20 sati. U Aleksandrovem kolegifu U subotu dne 13 o. m. pre podne I zamenik staroste Saveza SS br. Gang! i tajnik Saveza SS br. 'Štjepanek ogledali su novi dom jugoslovenskih stii-Utirata, koji no°* ime naaofiu Kralja, svog veiikog dobročinitelja i pokrovitelja. Dom — »Aleksandrov kolegij« — obojici brače najljubaznijc jc poka-zao njegov upravnik br. prof. dr. Janko Pretnar. Dom je veličanstvena palača, opremljena sa svim najmodernijim teh-ničkim i higijenskim uredajem. Sve su Prostorije osobito zračne i svetle, i spavaoniee, čitaonice, učinionice, risa-onice, glazbena dvorana i dvorana za svečanosti, hodnici, stepeništa, vežba-hšta i igrališta — sve je to udobno, c,sto, prostrano i privlačno, da za naše študente ne možemo poželeti ništa lep-seg i boljeg. Sada nameštaju veliku ku-hiniu i biagovaonicu, tako da če se naši studenti tu osečati kao u domačoj go-spodskoj kuči. Od naših pak studenata, £°ji stanuju u tom domu, zavisi sada, Kakva če duhovna dobra steči u tolikoj ^uobnosti, da bi se mogli s punim i zdravim snagama iskazati u životu meji11 svojim narodom. Po izjavi br. dr. 1 retnara, tome domu i njegovim sta-^arima obrača največu i trajnu pažnju I br. dr. Petar Zenkl, šef centralnog s°cijalnog urcda grada Praga. Kod sestre Renate TIrševe R , ^ana u podne primila je s. cnata rirševa u svome skromnom ,i anUr> ^omu Praškog Sokola, braču T^ui -OV?n°^’ kangla, Štjepanka i 8|J-godišnja žena pozdravila čevši mfnviK • • najUubaznije, zapo-najživahnije razgovor 0°S£° biStr° 5 mm javnim i sokolskim пи/Г"Ше' Snažno je prebolela tri p«ta un„V1-1111™-c. a pošto jc bila slonel VP £ tesko hoda sa stapom po svojoj sobic Kada je ležala bolesna, u sanatoriju i kod kuče, diktovala jc treču knjigu svojih uspomena, koju sada priprema za štampu i koja če iziči u nakladi COS. Osobito živo zanimala sc je s. Tir-šcva za razvoj i napredak jugoslovcn-skog Sokolstva, izrazivši naročito svoje 0 vcsc,jc nacl radom naših sokolskih četa. Po njcnom mišljenju, bilo bi korisno da se sokolske čete uvedu ta-fcodcr i 'J ČOS, naročito u Potkarpat-s.koj Rusiji. S. Renata Tirševa isporu-^«.ie svoje sestrinske pozdrave svim sestrama i svoj brači u Jugoslaviji. Sednica pretsedništva Saveza SS У nedelju dne 14 o. m. počela jo sa?n‘ffi •U ,vct:'nici Tirševog doma u 9 . koja je, osim podnevnog prekida II Jednog sata, potrajala do 20.30 sati. Sodnici su prisustvovala brača: stalna dr. Bukovski, 1 zamenik Gangl, zamenik Zamojski, načelnik dr. Klin-la Štjepanek i blagajnik Truh- rz, te gosti: od Jugoslovena br. Dura Paunkovič, od Poljaka s. Jadviga Za-mojska i br. dr. Aleksandar Ščepanski, od Rusa brača Viničuk i Hitkov, a od ČOS brača Antonin Krejči i Kepi. Br. dr. Bukovski naglasio je, da se sokolski rad po svim slovenskim zemljama razvija u bratskoj saradnji i u Tirševom duhu i da če skoro nadoči doba, kada če svi slovenski narodi biti udruženi u Savezu slovenskog Sokolstva. Čestita bratu Zamojskome, koji jo izabran za počasnog potpretsednika engleskog gimmastičkog saveza »Ama-teur Gymnastic Association«. Konačno izražuje veliku radost nad krasno uspelim sletom u Ljubljani. godine 1933. Iscrpan tajnički izveštaj podao je br. Štjepanek, koji jc sednica jedno-. glasno odobrila. . O radu načelništva izvestio jc načelnik br: dr. Miroslav Klinger. Na temelju njegovog izveštaja bila je prim-ljena i sledeča dopuna: »Sednica se saglašuje s navodima poljskih delegata u pogledu sednice načelništva Saveza SS, održane 1 oktobra 1933 u Ljubljani, a kojoj nisu ueest-vovali zastupnici Peljdcog i Ruskog sokSFskog saveza. • • - Nakon duže debate bilo je jednodušno zaključeno, da sc predloži na-čelništvu Saveza SS sledeče:. L 1) da sazove narednu sednicu na-čeiništva Saveza SS .četiri nedelje pre održanja iste, a da se ista sazove naj-kasnije do 25 febniara t. g,; 2) da.bude dnevni.red ovc sednice načelništva Saveza SS: a) pravilnik načelništva Saveza SS, b) pri prem e za slet Saveza SS u v aršavi, c) izbor prostih vežaba za članove i članice za slet Saveza SS u Varšavi, i to tako, da se izaberu vežbe na os-novu opčeg natečaja, koji se ima dostaviti svim učlanjenim Savezima u Savezu SS, te da so odredi takav rok, da bi bilo moguče na toj sednici, sazvanoj u smislu tač. 1, doneti odluku o rezultatu natečaja.« Glede raspisa za proste vežbe članova i članica za svesokolski slet u Varšavi god. 1935 utanačuju se sledeči uslovi za pre pomenuti natečaj ovih vežaba: 1) Svaki savez može da pošalje jc-dan predlog prostih vežaba za članove i jedan predlog prostih vežaba za članice; 2) izmedu ovih podnesenih predloga, a nakon što bude svaki i praktično preispitan, izabrače se po jedna vežba za članove i za članice. Kako če se iza-birati vežbe nakon što budu praktično izvedene, to se mora lokalni savez, onaj u čijem če sc sedištu održati sednica, pobrinuti da za vreme zasedanja sednice nade po 6 važbača i vežbačica za svaku predloženu vežbu. Odnosnom lokalnom savezu mora da svaki od ostalih, učlanjenih saveza u Savezu SS javi najkasnije do 15 februara, kada če doči njihovi pretstavnici, koji če s vežbači-ma uvežbati od njih predložene vežbe. 3) Pri sastavljanju ovih vežaba ima da sc uzme u obzir sledeče: a) vežbe treba da budu izdašne i efektne pri izvodenju u mijsi (kao ta-koder i da sc polaže važnost na estet-sku stranu i fiziološku vrednost ve-zaba); J3) v^žbe treba da su komponova-■ ajedn.o s glazbom, koja so ima priložiti vezbama i s njima dostaviti; c) vezbe treba da budu jednostav-ne i da o uhvataju najviše vežbanje dvojica; — d) vežbe neka ne traju više od 10.minuta. • „ . . Ovaj natečaj treba da rasnišu i ČOS i Savez SKJ, a ko žele da učestvu-ju u natečaju Saveza SS. ... Sednica priznajo veliku važnost pokrajinskim slctovima, , koji 6c se održati ovc godino u Sarajevu i u Zagrebu i poziva slovensko Sokolstvo, da uzme učešča na obim slctovima u što večem broju. Sodnica načelništva Saveza SS odrzacc se dne 25 februara t g u Varšavi. O položaju u Savezu ruskog Sokolstva prema referatima brače Štje-paneka, Viničuka i Paunkoviča sednica konstatuje, da se večina ruskih sokolskih jedinica izjavljuje, da sedište njihovog Saveza bude u Beogradu a ne u Pragu. Konačno je bio primljen predlog, da se pretstavnici obiju struja ruskog Sokolstva — po 5 od svake — sastanu na dogovor, na kome ima da se postigne sporazum, tako da bi rusko Sokolstvo sjedinjeno jedinstve-no nastupilo najkasnije na sletu u Varašvi god. 1935. O pravilniku Saveza SS opširno je izvestio tajnik br. Štjepanek, pa su u tom pogledu bili odobreni svi njegovi predloži. O molbi za prijem bugarskih Junaka u Savez SS izvestila su brača Paunkovič i Štjepanek, izloživši naj,pre razgovore s zastupnicima Junaka bra-čom Lazovom i Geprgijevom u Pragu i u Beogradu. Nakon iserpne debate bilo je zaključeno, da ovaj predlog za prijem Junaka u Savez SS ima da se stavi na dnevni red prve glavne skup-štinc Saveza SS, jer u smislu pravila Saveza SS samo glavna skupština ovo-ga Saveza ima pravo da odlučuje o ovom pitanju. Pri ovome merodavni su članovi 1 i 2 prav.rla, Saveza SS kao i sadržaj proglasa, koji su dne 14 avgusta 1925 u domu br: Adama Zamoj-skog u Varšavi izdali i potpisali legitimni zastupnici i pretstavnici češko-slovačkog. jugoislovenškog, poljskog i ruskog Sokolstva, a koji proglas glasi: Izasjanici SokoUvki-h- snveza: čcškoslo-vačkog, jugoslover.skog, poljskog i zagra-ničnog ruskog, sabrani-^dne, 14 avgusta 1925 na zborovanju u slavnoj prcstonici poljskog naroda, u Varšavi, proglašuju po za-jedničkom dogovoru i u jednedušnom su-glasju: • ... V * Prožeii spoj;na'j đunarodina telovežbačka takmičenja, koja se održavaju o. g. u Budimpešti,J i to 30 maja i 1, 2 i 3 juna. Nakon što je bio dnevni red sednice iscrpljen, starosta br. dr. Bukovski zaključio je sednicu u 20.30 časova. Tako smo se razišli iz Tirševog doma svaki za svojim sokolskim po-slovima, osveženi i ojačani toplinom i jskrenošču duha slovenskog sokolskog bratstva, koje nas je za sve vreme prožimalo i koje je vodilo naš rad. Poljski poslanik g. Švarcburg - Ginter 0 značaju učenja slovenskih jezika 1 vodni govor g. Poslanika' na beogradsko) radio »stanici na početku radio ~ časova poifskog Jezika, kofe prireduje Prosvetni odbor Saveza SKJ Ovih dana, -kao što smo već javili, počelo se održavanjem radio-Časova poljskog jezika na Beogradskoj radio-stanici, koje prireduje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Pre početka ,pr-vog časa ovih radio-predavanja poljskog jezika, održao je preko radia uvo-dnu reč sam poljski poslanik na našem Dvoru g. Švarcburg-Ginter. G. Poslanik došao je u radio-stanicu u /pratnji g. dr. Ksavera Gljimke, atašeja za štampu u Poljskom poslanstvu. U ra-dio-stanici poslanik g. Švarcburg-Ginter bio je dočekan od pretstavnika uprave Beogradske radio-staaviee g. generala Kalafatovića i generalnog sekre-tara g. Dokiča, a od strane prosvetnog odbora Saveza SKJ pozdravio ga je br. prof. Krejčik. Poslanik g. Švarcburg-Ginter održao je zatim sledeči govor: S iskrenom radošču želim da pozdravim početak nastavc poljskog jezika, koja jc omogučena jugoslovenskoj javnosti, zahvaljujučj inicljativi Saveza Poslanik g. Švarcburg-Ginter SLOVENSKO OOKO LSTVO Statistika telesnog vaspitanja češkoslovačkog Sokolstva Objavili smo več nekoliko opčih podataka o stanju češkoslovačkog Sokolstva za konac 1932 godine, prema čemu je svaki mogao da stvori jasnu sliku o. veličini sokolske organizacije u bratskoj češkoslovačkoj. Mišljenja smo pak, da se svaki pravi Soko mora u prvom redu da zanima takoder i za onaj deo statistike, u kome je govor 0 telesno-vaspitnom delovanju tako eminentno vaspitne organizacije kao što je sokolska. Zato danas objavlju-jemo nekoliko podataka o ogromnom radu, koji je izvršilo češkoslovačko prednjaštvo sa svim vežbačima po društvima i četama, po čemu če onda biti svakome jasno, zašto je IX sve-sokolski slet u Pragu 1932 god. posti-gao tako golem posvemašnji uspeh. Kako če se videti iz sledečih redaka, to je plod ustrajnog, neprekidnog i duboko smišljenog rada, a ne onoga, koji bi se očitovao u samim paradnim manifestacijama ili pukim rečima na papiru. Stara je istima, da stup sokolskih organizacija tvori velik kadar dobro i svestrano izvežbanih te požrtvovnih prednjaka i prednjačica. Ako pogle-dumo češkoslovačko Sokolstvo, vide-eemo, da 13.617 prednjaka i 9627 prednjačica pretstavlja ju onu motornu silu, koja ogromni stroj češkoslovačkog Sokolstva ne stavlja samo u pogon, več također oprezno i stručno regu-liše i njegovo funkcionisanje, uzima-juči pri tome u obzir stvarne prilike kao i zahteve modernog telesnog i mo-ralnog uzgoja. Ukupno 23.244 lica bi- lo je na poslu u jubilarnoj Tirševoj godini da pripravi silne mase telo-vežbačkog članstva za svesokolski slet. Zajedniekim naporom, pri čemu oso-ba nije značila nista, več je celina bila sve, uspelo je odneti palmu pobede iz ruku svega gimnastičkog sveta. Iz-medu 13.617 prednjaka bilo ih je 130, koji su položili teški ispit za savez-nog prednjaka; župske prednjačke škole i ispite imalo je daljnjih 3304 lica. Kod članica pak statistika iska-zuje, da ih je savezni ispit položilo 197, a župski 5075. Pa i ne obaziruči se na sve ispite, možemo da ustvrdi-mo, da je sav prednjački kadar ČOS potpuno prožet sa sokolskim duhom 1 da je svestan, da na n j ego voj snazi počiva ujedno i težište cclokupne organizacije. Od prednjaka bilo ih je 1815 muških i 1413 ženskih,. koji su iškolovani u centralnoj prednjačkoj škoH ČOS u Tirševom domu u Pragu. Poeečivanje telovežbe svih kategorija vežbača u ČOS kroz celu godinu pretstavlja impozantan broj od preko 16 i po milijona lica, te premaguje u-kupni broj stanovništva češkoslovačko Republike za skoro 2 milijona. Biče zanimivo stoga da pogledamo te brojke nešto detaljnije. Poprečno upisanih članova vežbača bilo jc 61.595, koji je broj pretstavljao maksimum, dok ih je kroz celu godinu ustrajalo u vežbačkim redovima 46.392. Vežbovnih satova bilo je u svoj ČOS za muško članstvo 204.788, a u m-im satovima poset telovežbe iznašno je ukupno 2,391.536 lica, što poprečno ot-pada na jedan telovežbeni sat 35.439 vežbača. Kod članica najviši broj vež-bačica bilo je 42.964, poprečno upisa-nih 33.114, telovežbačkih satova 160.305, a ukupno je posetilo vežbu 1,683.201 lice, dakle poprečno na 1 sat 27.289. Najviši broj upisanog muškog naraštaja iznosio je 34.620 lica, a poprečno kroz svu godinu 24.423 lica, telovežbačkih dana bilo je 160.980, a ukupni broj po-seta telovežbe iznosio je 1,364.315 lica. Ženskog naraštaja najviši upisani broj iznosio je 31.746, poprečni pak broj kroz celu godinu 25.191, vežbovnih satova bilo jc 154.849, a poset telovežbe iznosio je 1,294.933 lica, poprečno na l sat 21.243 lica. Deca, kao najbrojnija, iskazuju naravno i još mnogo veče brojke, i to: najviši broj upisane muške dece bio je 116.537 dečaka, poprečno pak kroz celu godinu 93.903; ženske dece bilo je najviše upisano 131.264 dc-vojčice, poprečno pak kroz celu godinu 108.600. Telovežbenih satova imala su тцбка deca 172.847, a ženska deca 170.215; celokupni poset u svim društvima muške dece iznosio je 4,528.567 decaka, a ženske dece pak 5,292.581 dc-vojčicu, tako da je poprečni poset u 1 ti lovežbenom satu bio kod muške dece 77.237 dečaka, a kod ženske dece 89.381 devojčica. U češkoslovačkom Sokolstvu dakle, koje broji ukupno 683.510 pripadnika, vežbalo je 418.726 lica. Poprečno otpadalo je na vežbačke kategorije kroz svu godinu 331.626 lica, koja su vežbala 1,023.984 telovežbena sata, tako da sve-ukupni poset iznosi 16,555.133 lica i is-kazujc nadalje poprečni poset na jed-nom telovežbenom satu od 49.231 lice. I to je mnogo, dapače najviše do,pri-nelo veličini svesokolskog slcta u Pragu. I za nas stoga vredi isto kao i za bratsko češkoslovačko Sokolstvo: što više prednjaštva, to če veči biti naši prednjački zborovi, tim čc veči biti i naši uspesi, a tim čomo dublje prodreti i u narod. Naša je zadača da to i izvršimo. Put Sokola vodi u vežbaonicu! U zadnjem broju spomenuli smo poslanicu ČOS, upučenu svim druStvi-ma i župama prilikom Nove godine. U toj je poslanici naročito podvučeno, da se mora telovežbački rad, unatoč svo-joj sadanjoj veličini, još mnogo i mnogo produbiti. Dužnost je svakog Sokola, koji aktivno učestvujc u radu sokolske organizacije da također i vežba, i da na taj način pripomogne, kako bi broj sokolskih pripadnika na radu u vežbaonici što moguče više porastao. Kako sada čitamo u vesniku Plzen j-ske župe, župska če vodstva ispravno shvatiti ovaj apel ČOS, pa zato i poslednji broj vesnika pomenute župe donosi u tekstu čitav niz poziva, ko-jima se pozivaj u članovi i članice na redovit rad u vežbaonici. Župsko starešinstvo Plzenjske župe, kome su jui čelu starosta brat dr. Augustin Šip i načelnik brat Štrunc, pošlo je u toin pogledu još i dalje, te če u februarskem broju svoga vesnika priložiti i statističke sabirne arke, po kojima če svako dlruštvo morati tačno da izveštava, kako je članstvo shvati- lo poziv upučen mu poslanicom ČOS i kako je. na taj poziv i reagiralo. — Plzenjska župa je danas jed-na od najjačih u ČOS, jer ima preko 17.300 članova, ali od kojih ne vežba preko 14.000, ubrojiv ovde i oko 4.000 članica. Razumljivo je. da je medu oviin članstvom i mnogo takvog, kome je nc-ophodno potrebna telovežba, tako raznolika i sistematska, kao što ju samo može da pruži sokolska vežbaonica, sokolsko vežbalište i razne sokolske igre. Medutim to se članstvo iz raznih razloga otima telovežbi. Stoga opravdano podvlači pisac članku u vesniku pomenute župe, da su izgovori onih, koji beže od telovežbe, ponajviše neoprav-dani i prazni, pa naglašuje, da Sokolstvo od takozvanih potpornih članova nema upravo ama baš nikakve koristi, jedino te što mu doduše pružaju iz-vesnu materijalnu pomoč, ali Sokolstvo bi im tu pomoč radije povratilo u zamenu za korisno telesno vaspi-tanje. Smatramo, da bi takoder i kod nas bilo vrlo potrebno, da se sve bratske župe počnu ozbiljno baviti što jačom i stnišljenijom propagandom, kako bi poset vežbaonica i vežbališta bio što veči, jer je neosporno, da je mnogo bolje imati i manji broj pravih Sokola na istinskom radu, nego njih tisuče samo na papiru. Zimske priprave za laku alleiiku U Tirševom domu u Pragu počelo W je još lani s najozbiljnijim priprema-n-.ii takmičara u lakoj atletici. Sada pred Božič posetilo je ove točajeve za laku atletiku, koje vode brača Sterc, Peha-£ek i Vikoupil, od 85 do 90 tcčajaca. Za vreme božičnih praznika rad u tečaju bio je za nekoliko dana prekinut i sada je iznova nastavljen, te se održava za pripadnike svjh praških župa jedan-put na tedan. Nakon temeljitih priprava još u toku ove zime ovi takmičari časno če zastupati sokolske boje na Tirševim igrama u septembru o. g. u Pragu. Izbirna takmičenja ČOS za . ' Budimpešta Več smo više puta spomenuli, kako se osobito češkoslovačko Sokolstvo spretna za pretstoječa medunarodna takmičenja u Budimpešti. Da bi na ova medunarodna takipičenja dolično nastu-pilo, ono spretna i dovoljan broj izabra-nih takmičara, medu kojima če se zatim i/.abrati najbolji od najboljih i od njih sastaviti konačna takmrčarska vrsta. Ova izbirna takmičenja izvršiče se u Tirševom domu u Pragu dne 21 o. m., i to pred sokolskim sucima, javnošču i drugim stručnjacima telovežbe po svim propisima i u svim propisanim disciplinama lake atletike, da sc vidi, koliko su več pojedini takmičari pripravni za to teško takmičenje u Budimpešti, kome čc učestvovati oko 20 naroda, i to: Čehoslovaci, Jugosloveni, Poljaci, Bugari, Francuzi, Finci, Luksemburžani, Englezi, Madžari, Italijani, Japanci, Mcksikanci, Palestinci, Nizozemci, Rumuni, Švicari i Nemci. f Brat Antonin Kroupa U Pragu preminuo jc ovih dana stari sokolski radnik br. Antonin Kroupa. Siremu krugu Sokola moguče pokojnikovo ime nije tako poznato, jer je bio br. Kroupa tihi radnik, ali ako spo- menemo, da je on podao sokolskim te- i lovežbačkim spravama sadanji moderni oblik, shvatičemo odmah, gde se jc kretao i kakav je bio njegov rad. Ka-da je god. 1888 bio izabran za orudara prednjačkog zbora u društvu Smihov I,kome je bio načel. br. dr. Jindra Va-njiček, primio se je velikim oduševlje-njem študija, kako da se doteraju i usavršc tadanjc primitivne telovežbač-ke sprave. Naročito se je iskazao s novom konsrukcijom preče, koja je sada uvedena po svim vežbaonicama. Ipak br. Kroupa nije se zadovoljio samo tim uspehom, več je postepeno usavršavao takoder i druge sprave, pokazujuči u-jedno spretnost i u izradivanju načrta za vežbaonice, tako da su mnoga sokolska društva sagradila svoje sokolske domove po njegovim naertima. Veliko oduševljenje navelo ga je takoder da se prihvati i pitanja gradnje sokolskih vežbališta, pa su se njegovim naertima i u tom pogledu okoristila mnoga sokolska društva. U svemu izradio je 160 načrta za domove i vežbaonice, 84 za osnovne i 161 za srednje škole te 44 za preparandije. Načrta za ietnja vežbališta izradio je 90, medu kojima i one za poznata vežbališta u Nimburku, Prost-jejovu, Taboru i t. d. U znak zasluga, koje je stekao u toj štruci, bio je pozvan 1924 god. u državnu komisiju za normalizaciji! vežbaonica i vežbališta. Ipak, ni njegov rad u vežbaonici nije nimalo radi toga trpeo, več ga je obav-Ijao uvek najsavesnije. Sudelovao je nadalje i s bratom Karlom Vanjičkom pri osnivanju sokolskog muzeja, pripo-mogavši i tu mnogo što je danas ta sokolska ustanova tako uzorno uređe-na. Br. Kroupa roden je u poznatom središtu Hodov u Domažlicama, a bio je pokopan na Olšanima u Pragu 8 o. m. Slava mu! Sokolska slednja i pripomočna zadruga (Nastavak sa 1 Strane) Sokola Kraljevine Jugoslavije i predu-sretljivosti Beogradskog radia. To je u stvari umešno i realno is-boriščavanje današnjih tehničkih pro-iialazaka za važne cilje ve savremenog života i korisno u nacionalno-držav-nora pogledu, Smatram, da nema ništa važnije od učenja jezika drugoga naroda, kao da se želi s njim zbližiti i još tesni je sara-divati nego do sada. Znanje pak za nas Slovene još jednog slovenskog jezika više, pretstavlja nesumnjivo proširenje naših mOgUĆnOSti i UČvršćivnnjc vere u budučnost Slovenstva. Tako če za sva-koga Jugoslovena učenje poljskog jezika biti istovremeno študij o davnoj za-jedhičkoj slovenskoj prošlosti, biče dokaz o istim jezičkim izvorima i poka-zače, koliko u davnoj prošlosti naša dva jezika imaju zajednički izvor i koliko mnogo imaju dodirnih točaka. Istovremeno to če poslužiti i objašnjenju razlika i evolucija svakoga od tih jezika kao i uticaja pod kojima su došle te razlike. Na taj način učenje jezika postaje naukom istorije naroda, njihovih borba, njihovih kultura i njihovih odnosa sa susedima. АЦ reč nije samo gramatički zvuk i primer filoloških uticaja, ona je istovremeno i pre svega izraz duše, kako jedinke tako isto i celokupne duše naroda. Iz njegovih reči i zvukova zrači najbitnija sadržina narodnog duha, koji tu reč stvara, i koji joj daje boju 1 polet. Poznavanje stranog jezika, a naročito jezika bratskog naroda, njegovog načina mišljenja, njegove književnosti i, kao što sam več spomenuo, bitne sa-držinc njegovog duha, od neprocenjive Je važnosti za medusobno upoznavanje i zbliževanje. Ako želimo da saradujemo na uč-vrščivanju prijateljskih odnosa izmedu Jugoslavije i Poljske, nema boljeg načina za oba naroda, nego što je uzajam-no izučavanje jezika. Ako je išta u stanju da premosti zemlje i_ mora, koja dele dva naroda iste rase, iste tradicije i vezanih osečajima prijateljstva — to je pre svega uzajamno poznavanje jezika. Pozdravi ja juči još jednom inicija-tivu za učenje poljskoga jezika, namenjeno široj javnosti, odnosno za sve slušaoce radia, želim da podvučem isto tako, da — kako inicijatori i neposredni izvršioci — tako isto i važan po-srednički elemenat, Becgradska radio-stanica, i svi oni, koji če se koristiti ovim časovima, a kojima želim što pri-jatnije i lakše učenje — svi oni če vršiti korisno delo, ne samo lično za sebe, nego istovremeno za narodnu stvar — proširujuči svoje znanje o Poljskoj kao 0 drugim prijateljskim slovenskim na-rodima. Nakon što je g. poslanik održao svoju uvod n u reč, br. Krejčik mu j c najtoplije zahvalio u ime Prosvctnog odbora Saveza SKJ na predusrctljivosti 1 razumevanju, koje pokazuje za rad Prosvetnog odbora Saveza SKJ, našto je g. Poslanik zamolio br. Krejčika da Prosvetnom odboru Saveza SKJ isipo-rifči njegovu blagodarnost za ovako jednu pohvalnu inicijativu, naglašujuči, da je Sokolstvo uvek umelo da nade najispravnije puteve u svom radu. G. Poslanik jc ostao za sve vreme trajanja prvog radio-čaea poljskog jezika u salonu radio-stanicc i izrazio sc vrlo pohvalno o metodi i izgovoru prc-davača ovih radio-časova poljskog jezika br. Živanoviča. Pitanje osnivan j a ustanove, koja če obuhvatiti sva privredno-finansijska pitanja sokolske organizacije i njenih članova, predmet je študije saveznog go-spodarskog otseka još od osnivanja Sokola Kraljevine Jugoslavije, jer Sokolstvo, pored nacionalnih i prosvetnih za-dataka, treba da bude i žarište ekonom-skog preporoda našeg naroda. Sokolstvo je, sem toga, naročito u današnjem teškom finansijskom stanju što ga pre-življuje ceo svet, u izvesnim granama svoje delatnosti sputavano usled ekonomskih potreba, koje su neophodne za izvodenje izvesnog programa. U ta-kvim slučajevima ono je prinuđeno ili da se liši jednog pothvata ili pak da traži materijalna sredstva, koja bi u izvesnim slučajevima mogla pogoditi sa-mostalnost sokolskog rada i sokolske misli. Zbog toga osnivanjem jedne ova-kve ustanove ispunila bi se jedna velika praznina, koja se oseča u sokolskoj organizaciji a preko nje došlo bi se vh-stitim sredstvima do ekonomske samo-stalnosti našeg Sokolstva. Gospodarski otsek imao je o tome pitanju več prečiščeno gledište, ali nije izlazio s predlogom pred ranije savezne skupštine, jer je smatrao da još tome nije vreme. Trebalo je najpre pustiti vremenu da ono pokaže svest dužnosli sokolskih pripadnika u novom Savezu, jer osni-vanje ovakve ustanove iziskuje, pored materijalnih žrtava, disciplinovanost i jaku volju pojedinaca, preko kojih se ova velika ideja ima da sprovede u delo. Pošto se u zadnje vreme sa sviju strana i svakom prilikom ističe da je Sokolstvo organizacija privatne inici-jative pa da se ono zbog toga mora osloniti na vlastite sile, a s druge Strane teške finansijske prilike, koje spu-tavaju mnoge naše vredne i stare jedi-niee u njihovoj delatnosti, ubrzale su odluku gospodarskog otseka, pa je rešeno da se ovo pitaaije iznese pred glav-nu skupštinu. Tako je ovo pitanje došlo pred prošlogodišnju skupštinu izraženo u predlogu gospodarskog otseka, da se pristupi osnivanju Sokolske šted-ne i pripomočne zadruge na baz! oba-vezne uplatc od strane svih pripadnika Sokolstva kroz pet godina po 1 dinar mesečno. Posle pet godina neprekidnog uplačivanja svaki pripadnik dobija ude-onicu na 60 Din, koja je njegovo vias-ništvo i na koju prima interes kao ude-oničar zadruge. Na ovaj način želja jc bila gospodarskog otseka da postigne dva cilja: prvi da učeščem svih pripadnika Sokolstva dode do jake i močne zadruge, koja bi svojom delatnošču ombgueila ekonomsku samostalnost našeg Sokolstva i drugi, da kroz cbave-znu uplatu nauči mlade sokolske generacije štednji i zadružnoj svesti, koja j« j edini vodič kroz ova teška vremena što ih preživljujemo. Jednu ovako veli-ku ideju moguče jc danas. u doba op-šte ekonomske krize, izvesti samo uz najmanju materijalnu žrtvu s velikom voljom i razumevanjem, koju treba da nosi naša sokolska disciplinovanost. — Zato predlog gospodarskog otseka leži na ovako maloj uplati, jer ona za poje-dinca ne znači ništa, ali je zato za celinu jako i močno sredstvo da sc ostvari jedan od najtežih problema naše sarno-stalnosti. Ovu osnovnu zamisao gospodarskog otseka prošla glavna skupština prihva-tila je jednostavno i ovlastila izvršni odbor da izradi pravila, ova dostavi župama na mišljenje, a zatim da iz do-bijenog materijala konaono redigira i učini što je potrebno da Sokolska zadruga otpočne svoj život početkom go-dinc 1934. Imajuči svu važnost ovoga pitanja pred sobom gospodarski otsek postu-pio je prema rešenju glavne skupštine, pa je izradena pravila uputio na mišljenje svim župama. Iz odgovora župa, koja je gospodarski otsek tim povodom dobio, rezultiraju uglavnom dva pravca: prvi za centralizacija, kao što i jeste u osnovnoj zamisli gospodarskog otseka i drugi za decentralizaciju t. j. da se kod svake sokolske jedinice o-snu-jc jedna štedna i priipotmočna zadruga a ove da kroz Savez sokolskih zadruga čine jednu celinu. Prikupljeni materijal i odgovori župa po ovoj stvari bili su predmet diskusije Zbora župskih starešina, načelnika i načelnica na dan 19 oktobra 1933 god. pa je usled velike važnosti ovog pitanja izabran jedan uži odbor, koji ima zadatak da celu ovu stvar detaljno prouči i da o tome pod-nesc svoje gledište prvoj narednoj glav-noj skupštini, radi konačnog rešenja. Pošto sc sada nalazimo pred skup-štinama društava i župa, a pitanje osnivanja Sokolske štedne i pripomočne zadruge pretstavlja pitanje od prvokla-sne važnosti po naše Sokolstvo, zgodno bi bilo da se skupštine svih bratskih jc-dinica pozabave i ovim pitanjem, kako bi sc ono što više prečistilo i več tako kristalizovano došlo na saveznu glavnu skupštinu gde treba da se čujc reč svih Sokola. . Smatrajuči, dakle, da je pojava zadružne misli u Sokolstvu samo jedan korak više u njegovoj ideologiji i u njc-govom radu za cpšti napredak naše narodne celine, jer štedna zadruga ovako kako je zamišljena, ima jedan viši cilj: ona mora biti rasadnik za stvaranje domače zadružne radinosti, da se otresemo tuciik okova i postanemo privredno slobodni. Stoga vas, bračo, pozivamo da se ovim pitanjem pozabavite na skupštinama svojih jedinica, da po is-tomc stvoritc odluku i da svojim delc-gatima za skupštine župakc i save/aru dadete uputstva u pogledu stava, koji treba po ovom pitanju da zauzmu. Zdravo! Gospodarski otsek Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije Vodslvo poljskog Sokolskog Saveza Kao što smo več javili, dne 10 dc-eembra pr. god. održana jc u Varšavi godišnja skupština Poljskog sokolskog saveza, na kojoj jc bilo izabrano i novo vodstvo, a koje sc je sada konstituiralo kako sledi: Pretsednik: br. Adam ?:amojski; I potpretsednik: br. Aleks and ar Šćcpanski; II potpretsednik: br. Vitold Tiva-kovski; III potpretsednik: s. Zofija Zih-linska; sekretar: br. Mihajlo Tereh; zamenik sekretara: br. Antoni Bo-guslavski; ekonom: br. Jan Matuševski; zamenik ekonoma: br. Jan Fogel; članovi uprave, brača: Franjo Pše-džijecki, Nikola Maksis, Česlav Tan i Tito Makovski. Načelnik saveza jc brat Klcpalka, a načelnica s. Jadviga Zamojska. DUGOGOD1ŠNJI PREDNJAK s društvenim i župskim ispitom, vrstan tehničar i vodnik svih kategorija, vežbač višeg odeljenja, zbog nezaposlenosti i nemaštine traži nameštenje. Zanimanjem me-haničar i šofer, sa znanjem ne-mačkog, češkog i madžarskog jezika, sposoban za magacionersku i nadzornu službu. Javiti Sokolskem društvu Beograd VII. Zahvala Praškog Sokola Savem SKJ na čestitkama povodom 7©~g©đ!šnjice prve sokolske vežbaonice Na čestitke, koje je Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije upuuio 1 raškom Sokolu povodom proslave 70-godišnji-ce njegove vežbaonice, koju mu je po-digao njegov prvi starosta Jindržih Figner, a koja je bila tada prva sokolska vežbaonica uopće. Praški Sokol uz-vratio jc Savezu SKJ zahvalom slcde-čeg sadržaja: Bračo i sestre! S osečajima najiskrenijeg veselja zahvaljujemo Vam na bratskim rečima, kojima ste se setili 70-godišnjice Fignercve sokolsne, kolevke čitavog Sokolstva. Vaše tople reči dokazom su nam, da se sokolska misce u Jugoslaviji lepo razvija i da je jugoslovensko Sokolstvo veran i predan cledbenik rada Fignera i Tirša. Slaveči 70-godišnjicu prve sokolane, mi se ujedno sečamo i jugoslovenskog Sokolstva kao bašti-nika Tirševe i Fignerove ideje na slo-venskom jugu i želimo _ mu iskrenim srcem svaki uspeh. Na zdar! Za Praški Sokol: Tajnik: Starosta: Dr. Vodjička, s. r. Dr. Urban, s. r. Ni po babu ni po stričevima 99 Održavanje godišnjih skupština sokolskih društava i četa u punom j c jeku, a zatim čc doči i godišnje skup-štinc župa. Vreme je da dademo račun članstvu o našem radu odnosno opravljanje za naš nerad. Mnogima če upasti u oči pogreška koju su počinili prosle skupštine birajuči u upravu braeu. koja sada kušaju da opravdaju svoj ne- rad, s tim, i nerad društva. Biračcmo novu upravu, a taj izbor sastojače so u tom, da čemo st*ru ponovo birati, ako ne celu, a ono mnogu braeu iz nje i pri tom ponoviti našu prijašnju pogrešku i pokloniti toj brači poverenje. koji oni svojim radom — bolje nc-radom — nisu nikako zasluzili, /»asto. Prosto zato što vodimo odvise računa o obzirima prema izvesnoj braći i ne mogudi se otresti toga, postopamo protivno o,nom što nam nalaže sokolska svest i vlastito naše ubedenje. Postoje, naime, izvesne pojave kako u ostalom društvenom tako i u sokolskem životu, koje štetno i razorno deluje na njegov zdrav razvoj i uspe-šan rad. Te pojave svi uočavamo, svi-ma nam je poznata njihova štetnost, pa opet prelazimo preko njih i to baš u momentima kad bi trebalo odlučno istupiti i ukazati prstom na njih i nji-hovu štetnost. U našim sokolskim redovima ima braće iz svih mogudih društvenih redova * svih mogučih zanimanja. Ima toliko brade koja stoje i u društvenom, običnom životu, u različitim od-nosima, ima ih koji stoje u odnosu pođređenog i pretpostavljenog i u to-iiko drugih sličnih odnosa. Medu nama ima brade, koja su davno pre u našim redovima branili i širili sokolsku misao i prema kojima moramo da gojimo dužno i zasluženo pošto vanje, jer nam to nalaže sokolska svest, ali to uvek tako i u toliko u koliko sc to ne kosi s potrebama i interesima sokolskim. Ta činjenica, što sam je gore naveo, dovodi cesto do nemilih i po Sokolstvo štetnih posledica. Pri hiranju uprava naših jedinica puštamo se često zavoditi obzirima prema izvesnoj bradi bilo zbog njihovog dosadaš-njeg položaja u Sokolu, bilo radi dru-štvenog položaja brade ili, što je najteže, zbog rodbinskih, zvaničnih i poslovnih veza, koje nas vežu s njima. ' n tom smo prinudeni da zaboravimo na svoju dužnost i svest, te biramo za vode naših četa, društava i župa bra-cu, koja nemaju potrebne kvalifikacije za te položaje. Obaziramo se na njihov dosadanji položaj u Sokolu ili na ugled koji uživaju u društvu, pa ma-kar se taj temeljio čisto na materijal-nom stanju i poveravamo im vodstvo naših jedinica. Još nismo dovoljno svesni i odJučni da bismo dosadašnjeg starostu ili ma kog drugog funkcio-nera, koji uživa ugied, koji se ne temelji na sposobnostima i radu u So-k°Ju. ne birali ponovo na prijašnjj po-'ožaj. Možda nam još neebično zvuči, ako je neki brat starosta ili pretsednik neko g odbora u Sokolu, a njegov u običnom životu pretpostavljeni zauzi-ma nisku manju funkciju? Koliko de još trebati da u našim redovima zavlada pravo bratstvo, pravi demokratski duh?! Dokad de kod nas društveni nazori stvarati obzire, koje de biti na stetu i ugledu i napretku Sokolstva?! Treba jednom prekiriuti s tim, otresti se tih nazora i istupiti odlučno, sokolski, onako kako nam to nalaže sokolska svest, kako to zahteva dobro- Trcba da smo na- v? ,^lrPc da Je Soko živa organizacija, koja mora idj uporedo s vremenom i razvojem ljudske zajednice, a 'o nece da nazaduje. Vremena se menjaju i mi moramo uvek znati pro-vesti u Sokolstvu potrebne i korisne izmene, koje de doprineti da ne zastarimo, da ne izgubimo iz vida savre-mene potrebe naroda u čiju službu smo se stavili da nesebično i predano prosledujemo njegove interese. Naš društveni život sokolski postaje kom-pliciraniji i zahteva mnogo znanja i iskustva da ga se može uspešno upravljati i voditi. Na čelu Sokolstva od najmanjih njegovih jedinica, pa do njegovog vrhovnog foruma treba da su brada, koja imadu čistu sokolsku prošlost, duboku i čistu sokolsku svest, dovoljno znanja praktičnog i teoretskog, volje i želje za rad i vremena za isti. To su danas kvalifikacije, koje bi morao da ima svaki sokolski funkcioncr, a naročito i bez-uslovno onaj važniji i odgovorniji. Sokolski odgoj i prošlost su nam garancija, da de uvek raditi onako kako to od njega traže sokolska načela. Njegovo opče znanje, te poznavanje kako sokolskog tako i društveno« života garancija su za uspešan i plodan rad, a volja za taj rad nam za-jamčuje da če on biti mesebičan i predan, i da de on to smatrati za svoju dužnost koja izvire iz njegovih sokolskih osečanja, a ne koja mu je šilom naturena od drugih. Važna činjenica, na koju tako često zaboravljamo, jest iieobaziranje na to ima li dotični brat dovoljno slobodnog vremena, koje mu ostavljaju njegove društvene i poro-dične dužnosti. Bi raj mo onu bradu, koja uz gornje osebine imadu i dovoljno slobodnog vremena da sc mo-gu jmsvetiti radu na sokolskom polju. Bude m o li se rukovodrli gornjim načelima, on da de naš sokolski život krenuti bujno napred. Istina pri svem tom bi trebalo doci do primene sokolsko načelo, da onaj koji se ne oseda dovoljno jakim i slobodnim za rad u Sokolu uvidi to i zahvali se na funkciji, koja mu se poveri. Ali to je, nažalost, vrlo retko i dugo demo još čekati dok sokolska svest bude tako jaka i pojmovanje sokolske dužnosti na tako visokom stupnju. Uzmimo u obzir sve ove činje-nice, rasudujmo razborito i objektivno ne dajudi se zavesti obzirima, jer to od nas zahteva sokolski život, to od nas traži sokolska svest, koja nas uvek mora potsečati na to, da treba uvek ici napred i usavršavajudi se težiti k savršenstvu. Sokolstvo je primiio velik zadatak na sebe u našoj rnladoj Jugoslaviji, a garancija da demo tu zadadu časno i uspešno izvršiti treba da je u nama samima, jer mi biramo one, koji de nas voditi, koji če davati pravac našim nastojanjima na putu k ispunjc-nju primljene zadade. Budimo svesni toga uvek, a naročito sada kad biramo naše vode, imajmo uvek u vidu veličinu sokolskih težnja i želja, a i poteškode kroz koje trebamo da prolazimo i s kojima treba da se borimo da bismo dostigli postavljeni cilj. Budimo svesni toga i postopajmo kod vršenja tog važnog prava svakog člana sokolske zajednice: »Ni po babu ni po stričevima, ved po radu i sposobnostima«. To nam na. laže zdrava sokolska svest. V. V. — B. IZ SAVEZA SKJ tiste novih uprava sokolskih jedinica Svim bratskim župama! Kako se najdalje do 15 februara o. k’- moraju održati godišnje skupštine £vih sok. društava i četa, pozivaju se ®r. župe da oba veste svoje jedinice, da pdmah posle održane skupštine pošalju ZHP* hstc novih uprava. Čim br. župe prime nove liste, neka ih provedu u svoju kartoteku, a za-tnn pošalju Savezu tako, da liste svih n prava stignu saveznoj upravi najdalje do 1 marta o. g. Ovo je hitno potrebno radi sredi- - vanja šematizma a i tačnosti kartoteke uprava društava i četa koja se vodi u oavezu. Umoljavaju se br. župe da po ovo-me tačno postupe, da se ne bi desilo, da i ove godine liste uprava nekih sok. jedinica stignu Savezu pred konac godine, iako su skupštine održane još u mesecu januaru. I ovom prilikom poziva se uprava Saveza na svoju okružnicu br. 68/15886 1933, t. j., da društva i čete na listama uprava, pored ostalog, naznače i tačnu adresu: poštu, banovimi, a ako je potrebno i srez, kako se pošiljke ne bi pogrešno otpremale. Beograd, 10 januara 1934. Zdravo! Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Tajnik: A. Brozovič, s. r. II zamen, starešine: Đ. Paunkovic. s. r. Sokolska radio-predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja Prosvetnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održavaju se: dne 21 o. m. predaje br. dr. Blagoje Markovič, Užice, o temi: »Najbliži zadatak našega Sokolstva« (popodnevno predavanje); dne 25 o. m. predaje br. prof. Adolf Štefan, Beograd, o temi: »Važnost Sokolstva za narodnu misao« (večemje predavanje). Sokolska radio-predavanja preko Bcogradske radio-stanice održavaju se svakoga četvrtka od 19.10 do 19.30 ča-sova, i svake prve i treče nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 časova, osim ako u te dane ne pada koji vedi praznik ili svečanost naročitog karaktera. RADIO-STANICA LJUBLJANA Preko Ljubljanske radio - stanice održade se u toku ovoga meseca sledeča sokolska radio-predavanja: dne 19 januara predaje br. Marjan Tratar o temi: »Soko, škola i dom«; dne 26 januara predaje br. Verij Švajgar, Ljubljana, o temi: »Rad Sokolstva u Dravsko j banovini«. Sokolska radio-predavanja na ljub-ljanskoj radio-stanici održavaju se svakoga petka od 19 do 19.30 časova. PI2AV£ ISKLJUĆIVO SAMO ONIM PRET- DANAŠNJEM BROJU NAŠEGA LISTA PRILOŽILI SMO UPLATNE ČEKOVE PA MOLIMO SVE NAŠE PRETPLATNIKE, KOJI JOŠ NISU PORAVNALI SVOJU PRETPLAT U DA NAM ISTU IZVOLE ODMAH DOZNAČITI. ONIM PAK PRETPLATNICIMA, Koji unatoč našim brojnim MOLBAMA I OPOMENAMA NISU uredili svoju več davno ZAOSTALU PRETPLATU, BILI SMO PRISILJENI OBUSTAVITI IM SV AKO DALJNJE SLA NJE LISTA. PREMA ODLUCI NAŠEG VODSTVA, KONCEM JANUARA SME-ČEMO DOSTAVLJATI NAŠ LIST KRCNIKL Svečano otvorenje novinske izložbe u Beogradu povodom 100-godiš-njice »Novine Srbskih«. Prekjuče 17 o. m. bila je svečano otvorena u Beogradu, u paviljonu »Cvijete Zuzorid«, no-vinska izložba. Otvorenju prisustvo-vao je izaslanik Nj. Vel. Kralja kao i brojni odlični pretstavnici našeg jav-nog i kulturnog života, članovi diplo-matskog kora s atašejima za štampu te pretstavnici naše i Strane štampe. Izložbu je ovorio g. Stanoje Stanojevič, profesor univerziteta i pretsednik odbora za ovu proslavu. Zatim su govorili u ime pretsednika vlade šef Ceri-tralnog presbiroa g. Đurović, u ime ministra prosvete g. Petrovič i u ime j ugoslovenske štampe gg. Kuzmič, Ju-triša i Virant, kao predsednici sekcija Jugoslovenskog novinarskog udruženja u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. — Dne 17 o. m., odnosno 5 januara po starom kalendaru, proteklo je upravo 100 godina, otkako je izišao prvi broj »Novina Srbskih«, koje su bile prvi naš list u Srbiji. Ove novine, koje su ne-kada izlazile kao skroman zvaničan organ Kneževine Srbije, izkze danas kao »Službene novine« velike Kraljevine Jugoslavije.^ (Dvaj datum, dakle, pret-stavlja znacajan dan u našoj kulturnoj lstoriji. stampa u Srbiji postojala je tek od god. 1830, posle Hatišerifa ko-Jim su bila zagarantovana najosnovnija narodna prava. Ipak srpski listovi izla-zih su i ved mnogo ranije, ali van gra-nica zemlje, i to čak pre 66 godina po-kretanja prvog lista u zemlji. Tako je izlazio »Sloveno-Serbski Maeazin« 1768 u Veneciji, »Serbskijc Novini« 1791 u S’ »Si?vcn°-TSei;bskiia Vjedomosti« 1792 u Becu, »Novine Serbske« 1813 do 1822 u Beču, »Zabavnik«, Davidovidev takoder u Beču od 1813—1821, »Letopis Serbski« 1825 u Budimu, a koji je izda-vao novosadski knjižar Konstantin Ka-ulici, Vukova »Danica« u Beču 1826, iironov »Banatski Almanah« u Temiš-varu 1827 i Stamatovideva »Serbska rcela« u Budimu od 1830—1841. »Novine Srbske« počele su da izlaze u Kragujevcu 5 januara 1834, p0 starom kalendaru. U Kragujevcu izlazile su go-dmu i po dana, naime do 1 juna 1835, pa su onda zajedno sa štamparijama prenesene u Beograd, gde su nastavile izlazenjem 10 jula i od tada neprekidno sve do svetskog rata. U početku svet-skog rata »Srpskc Novine« preselile su sc u Niš, gde su nastavile izlaženjem 22 jula 1914. U oktobru 1915 »Srpske Novme« prelaze s našom vojskom al- PLATNICIMA, KOJI SU ITNAPRED I ban.?kl' Kalvanju i_s prvim broiem no- ...___________: I jadjuju se u Krfu 7 aprila 1916. Nakon oslobodcnja i ujedinjenja, »Srpskc No- POSLALI PRETPLATU BAREM ZA POLA GODINE SLOBODNI SMO STOGA SVRA-TITI POZORNOST SVIH NAŠIH PRETPLANIKA NA GORNJU OKOLNOST, MOLEČI IH NAJU-SRDNIJE, DA BI IZVOLILI ODMAH UREDITI SVOJU PRETPLATU, DA BI NAS TAKO LIŠILI NEUGODNOG POSTUPKA NEMINOVNOG OBU-STAVLJANJA LISTA. REKLAMACIJE U OVOM POGLEDU MOČI ČE SE JEDINO UVA-ŽITI, KADA SE PORAVNA ZAOSTALA PRETPLATA I OBNOVI OVOGODIŠNJA. vrne« postaju »Službene novine« Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 12 januara 1919. Medutim poslednji brojevi »Srpskih Novina« izlazili su i dalje, jer su u svome broju od 3 januara 1919 god. objavile, da če izlaziti sve dotle, dok se ne objave sva zaostala zvanična akta Kraljevine Srbije. Poslednji broj »Srpskih Novina« izišao je 19 februara 1919. Od 4 oktobra 1929 ove novine izlaze kao »Službene Novine« Kraljevine Jugoslavije. 70 godišnjica Slovenske matice. Ove godine proslavlja jedna od naj-važnijih kulturnih institucija slovena-čkog dela našeg naroda Slovenska matica svoju 70-godišnjicu. Ova institucija omogudila je svake godine izdavanje mnogih velikih dela i sakupila je oko sebe najprominentnije slovenačke kulturne radnike. Svoju 70-godišnjicu ne proslavlja velikim svečanostima, nego izđanjem I dela velike knjige »Sloveni- Sa serlnice Saveza slovenskog Sokolslva, održane od 12—14 o. m. u Tirševom domu u Pragu (s leva na desno) br. Gangl (sedi), br. Štjepanek i br. Truhlarž (stojo), brat dr. Bakovski (za stolom), br. Zamejski (do stola, snreda) ja«, koju je napisao profesor univerziteta dr. Anton Melik. , 30-godišnjica našeg najvišeg odličja. Nakon stupanja kralja Petra I na srpski presto, godine 1904 prigodom 100 godišnjice Karadordevog ustanka osnovan je red Karadordevc zvezde, koji je po rangu najviše odličje naše zemlje, jer Lazarev red nosi samo Kralj. Ovaj orden, koji ima 4 stepena, daje sc za naročito velike zasluge za vladaoca i državu u ratu i u miru. 50 godišnjica »Nevena«. Naši Bu-njevci spremaju se, da se zahvalnošču sete velikog rada narodnog buditelja i rodoljuba Mije Mandiča, koji je baš pre 50 godina na dan 15 januara počeo da izdava za Brinjevce mesečnik »Neveri«. Ovaj se je list kasnije još i pro-širio i mnogo doprineo budenju nacionalne svesti Bunjevaca, koji su se samo na taj način oteli potpunoj madžariza-ciji, koja im je pretila. Doduše, na ini-cijativu vojvodanskog Srbina Božidara Vujiča, koji je o svom trosku dao štam-pati i rasturiti rodoljubnu pesmu bu-njevačkog pesnika Grge Peštanliča, osnovao je kanonik Ivan Antulovid godine 1870 godine list »Bunjevačke i šo-kačke novine«, koje su se nakon kračeg prestanka godine 1875 pretvorile u »Bu-njevačku i šokačku vilu«. Ipak je tek »Neven«, koji je počeo izdavati Mandič, najbolji učenik i sledbenik Ant uloviva, potpuno odgovorio svojoj ulozi i misiji, koju je imao da izvrši medu Bunjevcima. 70 godišnjica Bogdana Popoviča. Sva kulturna javnost Jugoslavije, ostali slovenski narodi, pa i drugi, setili su se toplim člancima 70 godišnjice Bogdana Popoviča, profesora književnosti na bc-ogradskom univerzitetu, čiji je naučni rad i uticaj koji je vršio na razvitak kritike, književnosti i nauke književnosti upravo ogroman. Bogdan Popovič jo odličan kao naučnik, pedagog, poznava- lac srpskohrvatske i slovenačke te ostalih književnosti, kritičar i čovek, koji je umeo često da daje književni pravac i pobude mladim sposobnim piscima. Akademske nauke svršio je Bogdan Popovič u godinama 1887—1893 u Parizu, nakon čega je nastupio odmah mesto u Beogradu, gde je kao odličan poznavalec zapadne kulture i književnosti bio ved u početku svog samostalnog rada vcoma cenjen. Napisao je mnogo na-učnih radova pa i eseja i kritika. Još i danas smatra se klasičnim delom njegovo nastupno predavanje »O književnosti«, dok je uzor čiste analize njegova metodička rasprava »O vaspitanju ukusa«. U kritici on je pobomik psi-hološko-sociološke kritike. 80 godišnjica velikog ruskog naočnike. Počctkom januara o. g. navršio je u Pragu svoju 80-godišnjicu, još prili-čno jak i svež, čuveni ruski istoričar Evgenije Francovid Šmurlo. Francpvič je roden u Čeljabinsku. Nakon svršenih srcdnjoškolskih študija poiazi filosof-ski fakultet univerziteta u Petrogradu, gde je bio đak čuvenog istoričara Be-zumov-Rumina. God. 1888 postaje ved na tom univerzitetu docemt Mnogo je putovao i studirao u arhi-vima raznih zemalja, osobito u Italiji, gde je sve do prevrata bio u Rimu delegat ruske akademije, a onda se .preselio u Prag, gde stalno i živi. Prvo njegovo veliko delo bilo je »Evgenij Bolhovitinov, metropolit kijevski i njegovi naučni radovi«. — Osobitu pak pažnju posvetio je i Petru Velikom, o kojem je napisao više knjiga. Napisao je također i mnogo drugih važnih istorijskih dela, medu kojima i mnoga kritička, od kojih ovde spomi-njemo »Priručnik istorije Rusije« i na italijanskem jeziku prvi deo njegovog životnog rada »Historija Rusije«. Za vreme svojih študija i putovanja saku-pio je oko 4000 važnih istorijskih doku-menata, koji su sada vlasništvo Slovenske biblioteke ministarstva vanjskih poslova u Pragu. II MAS I H 2UPA DRUSTAVAitETA Župa Sara/evo MILJEVI NA. — Sokolska četa u Miljevini održala je na dan 9 jan. t. g. svoju glavnu godišnju skupštinu. Skup-štinu je otvorio starešina brat Vukan Stankovič, kratkim pozdravom. Posle ovog prešlo sc na dnevni red. Uprava je pojedinačno podnela opširan izve-štaj o svom radu u prošloj 1933 god., iz koga se vidi, da je u vremenu svog osnivanja nailazila na izvesne teškode i neprijateljska raspoloženja, ali je svojim radom postigla posve zadovo-ljan uspeh u svakom pogledu. Izve-štaji su primljeni jcdnoglasno. Nato se prešlo na izbor nove uprave, koja je aklamacijam izvršena prema pod-netoj listi, i to: za starešmu: brat Vukan Stankovič; zam. starešine: Janko Janjič; za tajnika: Jovan Vlahovič; za HOSIJ/1 - JFONSIEU m društvo slu osi&uranfe i r e osi g uran/e m Seograd pač-elnika: J. Vlahovič; zam. načelnika: Rade Stankovič; za blagajnika; Sto-janko Vlahovič; za prosvetara: J. Vlahovič; za članove uprave: Miloš Nin-kovič, Lazar Matovič i Josif Stankovič, i za četne prednjake, vode mladih kategorija, izabrani su: Vojim Stojanovič i Rade Janjič. — Skupštini je bio prisutan izaslanik Sokolskog društva iz Foče, brat Mirko Vojnovič, zam. starešine, koji je na završatku rada pozdravio prisutne veoma lepim sokolskim govorom, pozdravšii ih, da istrajno nastave svoj započeti sokolski poziv i: misle staino o svojim duž-nostima, koje nas zovu na veliki sokolski slet u Sarajevu i Zagrebu, tokom ove 1934 godine. J. V. Zupa Sušak - Hifeka KASTAV. — Naše društvo održalo jo dne 5 januara 1934 godine svo-ju glavnu godišnju skupštinu. Skup-štinu je otvorio starešina društva br. Carlavaris Ferdo kratkim pozdravnim govorom i p roč it ao ovogodišnju po-slanicu bratskog Saveza. Po črtanju ove poslanice podala su brača društveni funkcionari svoje izveštaje: brat Paškvan, tajnički, br. Crnkovič, blagajniški i izveštaj matičara, br. Buzdon, presvetara, br. Sekulič, načelnički i br. Jurinčič izveštaj gospodara i knjiž-ničara. U ime revizionog odbora pod-neo je izveštaj br. dr. Jelušič i pred-ložio razrešnicu dosadašnjem upravno m odboru. Svi izveštaj i funkcionera odobreni su jednoglasno. Iza 5 časaka odmora na predlog br. Miolina birana je nova društvena uprava koja če biti predložena župi na odobren je: starešina dr. Dabovič Ka-jctan, zam. starešine Frlan Josip, tajnik Milčič Miroslav, blagajnik Perčič Vinko. Prosvetarom nakan duže diskusije biran je Brozovič Slavko, načelnikom Grosman Branko, a načelni-com Stanič Smiljana. U odbor birano jo još 10 odbornika i njihovih zame-nika. Na koncu skupština imala je da rešava još o nekoliko važnih predloga, kao o dogradnji vežbaonice uz stari Narodni dom, koja je dogradnja od preke mrtrebe za valjani sistematski sokolski rad i o proslavi 25 go-dišnjice osnutka i rada Sokolskog društva i t. d. Nii na jednoj dosadašnjoj glav-noj skupštini našeg Sokolskog društva ni-je se vodila tako živa diskusija kao na ovogodišnjoj skupštini. MALINSKA. — Dne 7 o. m. odr-žao jo mesni lekar br. dr. S. Pančič — kao član prosvetnog odbora Sokolskog društva Malinska — drugo, vrlo uspelo popularno predavanje iz higijene. Prvo njegovo predavanje o sušici, održano nedavno, izazvalo je ta-kav interes, da je publika na drugo predavanje o drugim infekcioznim bo-lestima, posebice o disenteriji (griži) pohrlila u još večem broju, da čuje korisne i interesantne‘pouke, te da se na koncu pozabavi i nasmeje gledanjem zabavnog filmskog komada. Predavanja su se vršila s pomoču kino-aparata. Dvorana hotela »Draga« bila je kod jednog i drugog predavanja dup-kom puna gledalaca. SUŠAK. — Silvestrovo proslavljeno je vrlo veselo u našem Sokolskom društvu. U prepunoj dvorani razvio se je u 9 sati u večo vrlo animirani ples, a sokolska restauracija bila jo prepuna gosti ju. U 11 sati odigrane su četiri prigodne točke, koje su još više razveselile i raspoložile natiskano mnoštvo. Naročito mali braca Jovanovič, kao prodavač pereča, pobrao je buru aplauza. Beše zatim jedna šaljiva scena u brijačkom salonu i ritmičke vež-be, kojima se je publika morala od srca smejati, U pola noči mali dimnja-čar najavio je dolazak Nove godine, i onda se u vrlo uspeloj sceni Stara godina oprostila od nove, lepe i mlade godine, koju su svi očekivali s velikim oduševljenjem. Zatim ples, pes-ma i zabava. Zupa Šibenik - Zadar KRAPANJ. — Dne 6 o. m. odr-žali smo glavnu godišnju skupštinu, koja je bila odlično posedena. Od ši-beničkog Sokolskog društva sudelovali su delegati starešina brat dr. Srečko Poturica fc prosvetar br. Ivo Jankovič. Skupštinu je otvorio starešina brat Dinko Stipišič, učitelj. Upučen je pozdravni telegram Nj. Vel. Kralju. Iz izveštaja članova uprave, vidi se, da je rad bio svestran i zadovoljavajući. U novu upravu ušli su kao starešina br. Dinko Stiprišič, učitelj; zam. st. br. Kalais Mijo; načelnik br. Milutin Marko; zam. nač. br. Alilutin Ante; tajnik br. Milutin Frano; zam. taj. br. Jaram Krunoslav; prosvetar br. Bergam Ga-špar; zam. prosv. br. Taufara Jerko; blagajnik br. Luša Ante; odbornici brača Jurič Ive, Taufara Pave, .Milutin Frane i Čudina Ante; revizori brača Govič Vice i Šumera Hen.rik. Stanje je članstva 83, naraštaja 14 i -dece 77. Svega 174 sokolskih pripadnika. ROGOZNICA. — Sokolsko društvo održalo je 6 januara t. g. svoju glavnu godišnju skupštinu, kojoj jc prisustvovao veliki broj članova i članica. Sednica je započela u 1014 časo-va jutrom. Starešina je otvorio sedni-cu, pozdravio prisutne te nastavio či-tanjem poslanice Saveza. Posle toga na predlog starešine, skupština zaključuje da se pošalju pozdravni brzojavi Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i brat. župi Šibenik-Zadar. Nakon toga slcdio je izveštaj funkcionera uprave Sokol, društva, koji su izneli rad društva u prošloj godini. Nakon toga prešlo se na biranje nove uprave, koja se sastoji iz sledečih lica: starešina: brat Niko Lušič; zamenik starešine brat Vjeko Graorac-; tajnik brat Rade Ko-štre; blagajnik brat Rudi Bego; pret-sednik P. O. Sergije Nakič; načelnik brat Vjekoslav Koštre; zamenik načelnika brat Juraj Lušič Ranko; načelnica sestra Marija Živkovič; zamenica načelnice sestra Ladoslava Županovič. Uprava: brat Jakov Radič, Zakre Živkovič i Mladin Ercegovič. Zamenici upravnog odbora: Vice Ercegovič Mi-dela, Rade Ercegovič Bakin, Josip Ercegovič Midela, Fili.p Grgurevič i Ante Ercegovič Danijel. Revizori: Ivo Radič, Josip Ercegovič Klamuš, Josip Županovič, Ignacij Ercegovič Midela, Ivo Delak Francorič; Starosclčič Ivan, pročelnik muzičke sekcije Ivo Radič; matrikar Jakov Radič. Posle toga zaključio je novoizbra-ni starešina skupštinu uz nekoliko pri-godnih reči. SUTOMIŠĆICA. — Dne 7 januara osnovana je u našem mestu sokolska četa, kojemp su činu prisustvovali od Strane vlasti sreski načelnik, kapetan žandanperjje, pretstavnici opšt inske vlasti Narodne obrane, Jug. matice, Jadranske straže. Došla su i brača Sokolovi: Preka, Poljane, Lukorana, Kali i Kukljicp. Zatim je započela osnivačka skupštipg. Spkolska glazba iz Preka ot- svirala je drž. himnu, zatim je upravitelj osnovne škole otvorio skupštinu i pozdravio prisutne. Nakon toga je bi-ranim rečima istakao cilj današnje svečanosti ističuči nacionalnu potrebu da što večd broj stupi u sokolske redove. Završava pozdravom Kralju i Kraljev-skom domu. Nato brat Perovič, starešina Sokolskog društva Preko, izlaže historijat Sokolstva od početka do da-nas i predlaže brzojavne pozdrave: Nj. Vel. Kralju, Sokol, savezu, Ministru za fizičko vaspitanje, banu i župi Šibenik. Zatim je br. Morovič, prosvetar, bira-nim rečima oduševio narod. Brat Valjin iz Kali u ime svoje Sokolske čete želi novo osnovanoj četi što bolji razvitak. Študent Simičev A. iz Sutomiščice u svom temperament-nom govoru pozdravlja prisutne i poziva ih da svi stupe u četu, a osobito to preporuča mladima. Nato je nastalo narodno veselje uz sviranje sokolske jlazbe. Zupa Vel. Bečfeerek BANATSKI KARLOVAC. — 9 januara o. g. na dan rodenja Nj. Vel. Kraljice, priredilo jc ovdašnje Sokolsko društvo zabavno veče. Na poziv našeg sokolskog starešine brata dr. Svctozara Mijatoviča, lekara odazvalo se vršačko železničarsko sokolsko udruženje, te je, ne žaleči ni truda, ni troška, po ovoj čici zimi šledovalo pozivu, i došlo je u ovo mesto. Pozdravni govor, koji je usled bolesti našeg starešine, održao brat Bogdanovič, potšef ovdašnje železničke sanice, dirnuo je svakog iskrenog rodoljuba i Sokola. Zatim su otstvirala brača tamburaši pod vodstvom svoga kapelnika, Dimitrija Jovanoviča, niz-raznih pesa-ma. Zatim su sledovala tri pozorišna komada, naime: »Verenik u neprilici«, »Analfabeta« i »Mesečar« od Nušiča. Na žalost našeg prosvetara, koji ina-če revnosno poseduje sve manjinske pretstave — nije bilo ni od korova. — Ovim ne mogu da predem čutke preko jedne činjenice, a ta je, da je g. IJerz ustupio svoju salu Sokolu bcsplatno, te je isti još u svakom trošku počastio naše goste. Neka je ovim izražena naša topla blagodarnost. PODLOKANJ. — Sokolsko društvo Podlokanj, koje je osnovano pre nepune godine dana na dobrovoljač-koj koloniji, priredilo je 7 januara o. g, svoju drugu zabavu š kpim i obilnim programom. Kakp je ova-'zaba-va priredena pred godišnjieu ppstanka društva, to je vodstvo rešite, <|a še prikaže godišnje poslovanj#, što ,se sfc, programom, i postiglo. /Nabava jc otvo-rena pesmom »Sokolski pozdrav«, koju su vrlo skladno otpe-vala muška i ženska deca u sokolskoj uniformi. Za OYim je brat Kolcdin pozdravio sakupljene lepim pozdravnim govorom. Nato su posebno muška i ženska deca i muški naraštaj vežbali proste vežbe, a nara-štaj i simbolične skupine. Brača Lazarevič i Lukič prikazali su jednu šaljivu scenu »Stražar na stražarskem mestu«, slika iz voj.ničkog života. Kao sledeča tačka prikazani je komad »Bokeljev san«, vrlo lepa alegorija. Na kraju je prikazana šala »Božično prase«, koja je izvedena na opšte dopadanje. Aloralan i materijalan uspeh zabave je iznad svakog očekivanja, što je posledica, da Sokolstvo medu dobrovoljcima na koloniji, te njihovom decom hvata čvrst temelj za buduči koristan rad za svog Kralja, Otadžbinu i narod. K, Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 1 jc—a Ljuštiona riže d.d.,Sušak Akcijski kapital Din 3.000.1100* Proizvadja sve vrsti riže 18 — 1 Jadvar a. d., Suiak TELEFON 229 Vrši najjevtinije i najkulantnije sve špediterske poslove. 19-1 ŠIRITE SOKOLSKU III II4HIIIIII ! ! ŠTAMPU: ! ! IIII'IHIII III■ II"''l«*MIII■ HFB—MI „SOKOLSKI GLASNIK* „SOKO“, „SOKOLIČ" i ■1 „N AŠU RADOST" i Ш BHE Vk/lVlbir JlC | na/scudm/s^ KUfARNACT^iU I тнимјШШјШм! Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllinilllllllllllllllll Župa Zagreb CRKVENI BOK. — Naša četa odr-žala je 9 januara svoju glavnu godišnju skupštinu, koja je bila izvanredno pose-ćena. U 3 sata otvorio je skupštinu zamenik s-tarešinc brat Vukadinovič po-zivajuči prisutne da upute sokolski pozdrav na najviše mesito, te bratu starešini Prestolonasledniku Petru i velikoj Jugoslaviji. Iza toga pročitani su izve-štaji funkcionera čete, koji su saslušani s odobravanjem. Zatim se prešlo na izbor nove uprave u koju su ušla sledeča brača: starešina: Vukadinovič Vladimir, upravnik pošte, zamenik starešine: Klarič Tomislav, tajnik Vojnovič Petar, učitelj, blagajnik Duro Kepčija, trgo-vac, načelnik Turajlič Božidar, načelnica Jakovčič Vinka, prosvetar Čavič Stevo, sveštenik. Revizori: Bee Jovo, lugar i Vančuremko Pavle, trgovac, pročelnici knjižnice: Sekulič Mile, ra-tar, glazbene sekoije: Bižič Lazar i diletantske sekcije Radovanovič Mile. Delegat matičnog društva br. Markovič pozdravio je prisutne pozivajuči novo izabranu upravu na što uspešniji rad u ovoj godini. DONJI KLASNIĆ. — Naša četa održala je dne 26 dec. pr. g. svoju zabavu s vrlo lepim rasporedom. Iza pozdrava starešine br. Cariča izveli su članovi čete šaljivi igrokaz »Jazavac pred sudom«, koji je vrlo lepo odigran i nagraden obiljem pijeska i pohvale. Nato je naš mali Sokolič Milan Sarapa izdeklamovao pesmicu »Hodite s nama«, vrlo euvstveno i efektno. Iza ovoga pojavio se na pozornici tajnik čete br. Sarapa, koji je govorio o Sokolstvu u idejnom pogledu. Njegov je govor pomno saslušan i nagraden odobravanjem. Članovi čete, njih šestero na broju, izveli su nato igrokaz »Prosac bez ljubavi«, koji je nada sve uspeo i požnjeo obilje odobravanja. S ovim je bio program zabave zaključen, a nato se je razvila lopa sokolska veselica s igrankom. IVANIČ GRAD. — Sokolsko društvo Ivanič Grad održalo je 7 januara svoju IV glavnu skupštinu u gradskoj večnici. Poset. članova bio je vrlo slab. U s v emu je bilo prisutno 16 lica i to 5 članova i 11 članova uprave. Skupštinu je otvorio starešina brat dr. Krnjevič. Proeiitana jc poslanica, kao i prigodni dopis bratskog Saveza. Zatim su podneti izveštaj i tajnika, načelnika, prosvetara, blagajnika i oru-dara. Društvo broji 80 članova i 16 članica, 9 muškog i 26 ženskog naraštaja, 26 muške i 28' ženske dece. Inventar (sprave i tribine) iznosi 7855 dinara. — Finansijsko stanje jc vrlo slabo. Ovi izveštaji primljeni su na znanje. Zatim se prešlo na raspravljanje o radu i o razrešnici staroj upravi. Brat Zl. Naj-man održao je govor o karakteru i shvačanju sokolske ideje, te oštro kri-tikovao rad uprave, kao i dosadašnji rad u društvu. Izneo je neshvačanje dužnosti i nepravilnosti, kojim je ovo društvo nazadovalo. Ističe da sc nije imalo načina, da se zadrži vežbače članstvo (radnička klasa), koje se razišlo i to zbog nodemokratskih pojava sokolske aristokracije i »plebsa« (»viši« i »ni-ži«). Nadalje, razvila se živa diskusija kod koje su govorili brača dr. Krnjevič, E. Babič, J. Kelšin, Mihun, Čorak, Ru-betič i M. Klun. Potom sc prešlo na izbor uprave pa je primljena ova lista uprave: starešina br. dr. Cvetko- Krnjevič, zamenik Franjo Mihun, tajnik Ivo Čorak, prosvetar Edo Babič, blagajnik Josip Kelšin, načelnik Zvonko Rubetič, članovi uprave Zlatko Naj man, Luka Pleje, Milka Fajtovič, Ivan Kohout Pla-cek, Milan Hiršl; zamenici Au-gusta Vukelič i Milan Brebrič; revizori: Nikola Omerzo i Emil Franko, zamenik Nikola Čurgus. U časni sud izabrana su brača Vladimir Rubetič, Marko Miljan, Pavao Kezele, Josip Luketič, zamenici Đuro Hrenčevič, Cvetko Ša-ntič i F. Barišič. Nakon što je primi j en budžet u iznosu 12.240 dinara, brat blagajnik Kelšin održao je lep govor o potrebi inten-zivnog sokolskog dela. Zatim se ras-pravljalo o internim stvarima društva, a onda je brat starešina dr. Krnjevič zaključio ovu skupštinu. Sa skupštine su odaslati brzojavni pozdravi Nj. Vel. Kralju i starešini SSKJ Nj. V. Prestolonasledniku. Zl. N. SAMOBOR. — Naše Sokolsko društvo održalo jc svoju godišnju glavnu skupštinu dne 10 januara. Iz tajni-čkog izveštaja vidi se, da je društveni rad bio vrlo plodan u svakom pogledu. Izveštaj je bio vrlo dobro i objektivno sastavljen tako, da jc dao jasnu sliku čitavog društvonog rada. Iz načelni-čkog izveštaja razabire se, da je tehni-čki rad bio kroz godinu vrlo razlieit, ali da se ipak oseča stalni napredak u svim kategorijama vežbača. Društvo je nastupilo u mnogim priredbama bilo svojim ili okolnih društava. I prosvetni rad bio je vrlo mtenzivan održava-juči razna prigodna predavanja i zabave prosvetnog karaktera. Nakon izveštaja prešlo se na izbor nove upra va, koja je sastavljena ovako: Milan Švarič, starešina; dr. Milan Dvorak, zam. starešine; Alfred Stiene, tajnik; Marko Klešoič, blagajnik; Adolf Paar, načelnik; Stjcpan Paar, zam.. načelnika; Milan Katič, prosvetar; Katja .Matijevič, načelnica; Pavao Cesar, Antim Pcrširn, Artur Seindel, Antun Maho-vič. Stjepain Tunjko, Julka Hočevar, Dilda Sertič, Marijan Potočnjak, Franjo Lodeta, odbornici; Srečko Pandič, Stanko Kompare i Eugcn Košak, revizori. Širite sokolsku štamput Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu f. sveska: П. III. IV. v. VI. VII. vin. VIII. a IX. X. X.a ff ff n n n Г9 П П n n E. G angl: O sokolski ideji. Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tjrrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tekst). Isto. (Srpsko - hrvatski tekst) Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. M. ТугКа. E. Gangl: Tyrševo poslanstvo. (Slov. tekst) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst) Svaka sveska stoji 3 Di n _____________________ PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Praktički udžbenik češkog jezika* U kartonu 15 Din SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din ČEH0SL0VACI I ČEH0SL0VAČKA U kartonu 15 Din Franjo Mačus: Franjo Malin: Dr. Viktor Novak: Franjo Malin: ^Jugoslovanska Sokolska ^Matica £j ubij cina, Narodni dom ir.-, Vele ton 25-43 I Siačun voštanske štedionice Ljubljana 13.831 f2daie Savez Sokola Kra.lev.ne Juflos.av.|e (E. Gano«) • Glavni . odgovor«, urednik Sflepan če.ar 9 Ureduje Redakcijski olsek • Tiska Učiteljska iiskarna (prelsfaviiik Francč Štrukelj); svi u ljubijani