ODNOS JADRANSKOG PRIMORJA PREMA PODRUČJU JUGOISTOČNIH ALPA U NEOLITU I ENEOLITU Sim e b a t o v ić A rh eo lo ški m u ze j, Zadar Područje jugoistočnih Alpa, jednako kao i čitav jadranski pojas još su slabo istraženi i poznati, pa nije moguće d ati potpuni prikaz razvoja života i kulture u neolitsko i eneolitsko doba. Još je teško ukazati na pojedine problem e. Osobito s područja Istre i Slovenije poznato je m alo kulturnih ostataka, nedostaju svestrano istražena i dobro dokum entirana nalazišta. Zato nedostaju stratigrafski i m nogi drugi podaci. Osim toga veliki dijelovi tih područja još su potpuno nepoznati. Zato se zasad ne mogu sasvim jasno ograničiti ni vrem enske faze ni rasprostranjenost po­ jedinih skupina. Iz istih razloga u m nogom e će biti m anjkav i naš prikaz odnosa jadranskog i alpskog prostora u spom enutim razdobljima. Ipak je danas na osnovu poznatih podataka i m aterijala moguće ukazati na pojedine veze, dodire, odnose, kulturna svojstva i k retan ja na tom prostoru uopće. Neke pojave dobivaju već jasne i konačne konture. Cjelovitog prikaza ni neolita ni eneolita na tom području još nem a pa to znatno povećava teškoće. Jedino je A. Benac sintetski obradio veći dio jadranskog pri­ m orja u okviru sjeverozapadnog B alkana.1 Neolit Slovenskog prim orja n a osnovu poznatog m aterijala svestrano je obradio J. Korošec,2 a podatke o ovim razdobljim a na užem tršćanskom području i cijelom K rasu donosi F. Leben i D. Cannarella.3 Popularan i k rata k prikaz jadranskog prim orja ranije je dao A. Radmilli, ali je to danas nepotpuno.4 T reba još spom enuti sintetski pregled eneolita u Dalm aciji od P. Korošec.5 Pregled neolita i eneolita u sjeverozapadnoj Sloveniji dao je S. Gabro­ vec,6 a pregled lasinjske kulture S. D im itrijević i F. Leben.1 1 A. Benac, Studien zur Stein- und K upferzeit im N ordw estlichen Balkan, 42. Ber. RG K (1962). Isti, Studije o kam enom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (Sarajevo 1964). 2 J. Korošec, Neolit na K rasu in v Slovenskem prim orju, Zgod. časopis 14 (1966). 3 F. Leben, S tratigrafija in časovna uvrstitev jam skih najdb na Tržaškem Krasu, Arh. ve stn ik 18 (1967). D. Canna­ rella, II Carso (Trieste 1968). 4 A. Radmilli, La preistoria d’Italia [Venezia Giulia e Dalmazia] (Firenze 1963). 5 P. Korošec, Neka pitanja oko eneo­ lita Dalmacije, Arh. rad. i raspr. JAZU 2 (1962). 6 S. Gabrovec, Prazgodovina Gorenj­ ske, str. 20 i d. (rukopis dizertacije, Ljub­ ljana 1961). 1 S. Dim itrijević, Problem neolita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugoslaviji, Opuscula arch. 5 (1961). F. Leben, Zur K enntnis der L asinja-K ultur in Slowe­ nien, Sym posium über die Entstehung und Chronologie der Badener-K ultur (Bratislava 1973). Na prostoru Slovenije nalaze se dva različita neolitska područja: prim orsko i kontinentalno područje. P rim orsko područje zahvaća K ras i okolinu T rsta, odnosno primorski pojas od obale pa izgleda do rijeka Soče, Reke (Timava) i Vipave, a konti­ nentalno područje unutrašnjost, zasad, uglavnom , srednju i sjevernu Sloveniju.8 Primorsko područje naseljeno je kontinuirano kroz cijeli neolit, dok je na konti­ nentalnom području otkrivena samo faza m lađeg ili s kraja neolita. Bez sum nje je kontinentalno područje bilo naseljeno i u ran ijim fazam a, ali one još nisu otkrivene. Takva podjela na d v a područja odgovara podjeli neolita u zapadnoj Jugoslaviji u cjelini. Oba k u ltu rn a područja u Sloveniji m orala su se u neolitu dodirivati i to najvjerovatnije n a granici prim orskog pojasa s m editeranskom klim om . U razdoblju m lađeg neolita veze oba područja su izrazite, a bez sum nje su se odvijale pravcem T rst—Ljubljana, prem da se saobraćaj mogao odvijati pravcem Rijeka—Ljubljana. To bi bili i n ajsjev ern iji transversalni saobraćajni pravci od Jadrana u unutrašnjost u neolitu, uz one dolinom Krke, Z rm anje i U ne u Liki i sjevernu H rvatsku, dolinom N eretve i Bosne u Bosnu, pa dolinom Bojane i dalje do Kosova. Neolit prim orskog pojasa sastavni je dio jadranskog i m editeranskog kulturnog razvoja kroz cijeli neolit. Zajedno s prim orskim pojasom cijele istočne jadranske obale čini jedinstvenu geografsku i k u ltu rn u cjelinu. P rem a tome je sastavni i k ra j­ nji sjeverozapadni dio jadranske kulturne grupe s im presso keram ikom starijeg neolita (ili smilčićke grupe), danilske grupe srednjeg i hvarske grupe m lađeg neolita. Pojedini autori to su već dosad ustanovili.9 A. Benac to područje u neolitu s pravom naziva skupnim im enom Jadransko-m edvteranska oblast, a T. B regant Jadransko- mediteranska k u ltu rn a skupina.1 0 Isto tako za ovo područje, kao i za cijelu Jadransko-m editeransku skupinu našeg neolita vrijedi podjela neolita na tr i faze. Jedino je J. K orošec pretpostavio četvrtu fazu koju vezuje uz sjevernu Italiju.1 1 T akva se faza ipak ne može oprav­ dati ni dokazati. R adi se samo o izvjesnim dodirim a kroz tri faze. U talijanskoj lite ra tu ri neolit u okolini T rsta dijeli se općenito na tri faze i naziva stariji, srednji i mlađi. M eđutim, k u ltu rn o se ne definira, već se govori sam o o pojedinim njegovim sastavnim elem entim a, kao danilskim , balkanskim , podunav­ skim, ih prem a pojedinim kulturnim skupinam a u Italiji.1 2 Cak se konstantira jedna lokalna m anifestacija starčevačke kulture ili k u ltu re K oros-C ris-Starčevo.1 3 U vezi s navodno jakim podunavskim utjecajim a D. C annarella govori o doseljenju podu- 8 T. Bregant, Elem ente der ad ria­ tischen M ittelm eerkulturgruppe im alpi­ nen Lengyelkulturfazies, Sym posium über die aktuellen Fragen der B andke­ ramik (Szekesfehervär 1970). J. Korošec, sp. dj. Usp. radove u bilj. 7. 9 T. Bregant, sp. d j. Ista, O rnam en­ tika na neolitski keram iki v Jugoslaviji (Ljubljana 1968) 65 i d. J. Korošec, sp. dj., str. 8 i d. S. Batović, S ta n ji neolit u Dalmaciji (Zadar 1966) 106 i d. Isti, Ne­ olitsko nalazište Smilčić Radovi Inst. JAZU u Zadru 10 (1963). Isti, Odnos da­ nilske i hvarske k u ltu rn e skupine, Dia- dora 5 (1970) 5 i d. A. Benac, sp. dj. u bilj. 1, str. 28 i d. F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, str. 75—76. 1 0 A. Benac, sp. dj. u bilj. 1, str. 28 i d. T. Bregant, sp. dj. u bilj. 9, str. 65 i d. 1 1 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, str. 9—10. 1 2 D. Cannarella, A spetti e problem i della preistoria carsica, A tti d. VII. Riun. Scient, d. 1st. Ital. di Preist, e Protost. (Firenze 1963) 26 i d. Isti, sp. dj. u bilj. 3. F. Legnani, F. Stradi, Gli scavi nella ca­ v ern a dei Ciclami nel Carso Triestino, A tti d. VII. Riun. Scient, d. 1st. Ital. di Preist, e Protost. (Firenze 1963) 34 i d. 1 3 F. Legnani, F. S tradi, sp. dj., str. 36. D. Cannarella, II Carso (Trieste 1968) 138. navskih zem ljoradnika na području K rasa.1 4 To je neopravdano i neodređeno, je r su na području T rsta u potpunosti zastupljene spomenute kulturne grupe iz Dalm acije i ostalog prim orja, koje se pojedinim elem entim a ili utjecajim a vezuju sa susjednim područjima. J. Korošec je postavio pitanje i pretpostavio mogućnost postojanja bezkeram ič- kog neolita u Slovenskom prim orju.1 5 Na osnovu niza nalazišta n a prim orskom po­ jasu istočnog Ja d ra n a danas možemo reći da bezkeramički neolit nije ovdje po­ stojao, niti se može ustanoviti. Stratigrafski slijed neolita na području K rasa poznat je dosad u pećinama: Pečina na Leskovcu (La G rotta A zzurra di Samatorza), Orehova pejca (La G rotta dei Ciclami), G rotta G ialla i G rotta della T artaruga.1 6 Veoma je važno da je u tim pećinama ustanovljen kontinuirani slijed od mezolita do željeznog doba, pa se može pratiti postanak i razvoj neolita i eneolita, slično kao u Veloj špilji na otoku Lošinju, u Crvenoj stijeni u Crnoj Gori ili donekle u pećini G udnja na poluotoku Pelješcu.1 7 Međutim, m aterijal svih neolitskih faza našao se i u pećinam a Pečina pod M uzarji (ili Gabrovica, C averna dell’ orso di Gabrovizza) i Pejca v Lašci (ili Vlaška jama, Cavem a del Pettirosso), samo nedostaju pouzdaniji stratigrafski podaci.1 8 Stariji neolit otkriven je na području Krasa samo u pećinskim na­ lazištima (Pečina na Leskovcu, Orehova pejca, Grotta Gialla, Grotta della Tartaruga, Pečina pod Muzarji i Pejca v Lašci, a izgleda i Pečina pod Stenom, tal, Grotta delle Gallerie).1 9 Naselja starijeg neolita na otvorenom prostoru poznata su dosad jedino u južnoj Istri (kod Pule i kod Medulina), a to su i najsjevernija dosad poznata takva nalazišta.2 0 1 4 D. Cannarella, II Carso (Trieste 1968) 163—164. 1 5 J. Korošec, sp. dj. u bil j. 2, str. 28. 1 8 D. Cannarella, II Carso (Trieste 1968) 152 i d. D. Cannarella, G. Cremo- nesi, Gli scavi nella G rotta A zzurra di Sam atorza nel Carso Triestino, Riv. di seien, preistor. 22/2 (1967). F. Legnani, F. Stradi, sp. dj. 1 7 S. Batović, Stariji neolit u Dal­ maciji (Zadar 1966) 96 i d. A. Benac, Cr­ vena Stijena — 1955, Glasnik Zem. m uz. 12 (1957). Isti, Crvena Stijena — 1956, ibidem 13 (1958). V M irosavljević, Vela spilja, prethistorijsko nalazište n a otoku T. 1. S tariji neolit, I stu p a n j: 1—7, 10, 13 Pejca v Lašci (Caverna del P ettiros­ so), 8 Vorganska peć, 9 Pečina na L e­ skovcu (Grotta Azzurra), 11 Jam ina Sredi, 12 Vela špilja na otoku Lošinju. 1—7 po F. Leben, Arh. vestnik 18 (1967); 8, 11, 12 po V. M irosavljević, Arh. rad. i raspr. JA ZU 2 (1962); 9, 10, 13 po J. Korošec, Zgod. časopis 14 (1960) Lošinju, Arh. rad. i raspr. JAZU 6 (1968) 27 i d. 1 8 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, str. 56id . 1 9 Isto, str. 48 i d. J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, str. 5 i d. S. Batović, sp. rad u bilj. 17, str. 106. Im presso keram iku iz Pečine pod Steno spom inje B. Lonza, Piccolla guida della preistoria italiana (1962) 5, a D. Cannarella kaže da takva keram ika u toj pećini nedostaja (II Carso [Trieste 1968] 151). 2 0 M aterijal nije objavljen. Nalazi se u Arheološkom m uzeju Istre u Puli. Po­ datke mi je ljubazno pružio kolega B. Bačić; usp. B. Bačić, Mledulin, Ižula, Istra, Arh. pregled 11 (1969) 23—24. T. 1. A ltneolithikum , I. Stufe: 1—7. 10, 13 Pejca v Lašci (Caverna del P ettiros­ so), 8 Vorganska peć, 9 Pečina n a Le­ skovcu (Grotta A zzurra) 11 Jam ina Sre­ di, 12 Vela špilja auf der Insel Lošinj. 1—7 nach F. Leben, Arh. vestnik 18 (1967); 8, 11, 12 nach V. Mirosavljević, Arh. rad. i raspr. JA ZU 2 (1962); 9, 10. 13 nach J. Korošec, Zgod. časopis 14 (1960) 5 A r h e o lo š k i v e s t n ik 65 U sp o m en u tim p ećin am a s p oznatom stra tig ra fijo m s ta riji n eo lit n ažalost je v rlo siro m ašan p a se ne m ože šire istra ž iv a ti ni upoznati. V rlo je rije tk a i k e ra m ik a toga ra z d o b lja , a ostali m a te rija l u g lavnom nije izo liran . Osim toga n ije jasn o izo liran n i k u ltu rn i sloj s ta rije g neolita, pa je tešk o ra z m a tra ti p o jed in e pojave. Z ato još n ije p o z n a ta n i stra tig ra fsk a p o d jela kao ni evolucija sam og sta rije g n e o lita , ili im presso k e ra m ik e n a p o d ru čju Is tre i K rasa. P re m a tom e sm o zasad još u v ije k p risilje n i im p resso k eram ik u ra z m a tra ti isključivo n a osnovu n je n ih tip o lo šk ih svojstava. S v o jstv a k e ra m ik e jed n o stav n a su i jednolična: k u g lasto -o v aln i oblici posuda s rav n im dnom , g ru b a te h n ik a ob rad e, isključivo im presso teh n ik a u k ra ­ ša v a n ja posuda ru b o m školjaka, p rstim a ili ubodim a. M otivi su štipanje, jed n o ­ s tru k i i p o n ek ad d v o stru k i otisci ru b o m n a re b re n ih (Cardium) i n e n a re b ren ih šk o ljak a p o re d a n i u v o d o rav n e nizove, ili ubodi p re k riv a ju p o su d u (T. I).2 1 Sve su to elem enti k o ji se u p o tp u n o sti n a la z e u pećinam a V o rg an sk a peć na otoku K rk u , Ja m i n a S re d i n a otoku C resu i V eloj Š p ilji n a o to k u L ošinju (T. 1: 8, 11, 12) i k a ra k te ristič n i su za prvi stupanj sta rije g n e o lita n a našoj obali, ili u A p u liji.2 2 U glavnom se p o d u d a ra ju i sa sta rijim neo lito m u C rvenoj stije n i i Zelenoj pećini, sam o u n jim a zbog u d a ljen o sti od m o ra n ed o staje u k ra s šk oljkam a. Svi e le m e n ti te k e ram ik e n a la z e seiu drugom stupnju s ta ­ rije g neolita, k ao u Sm ilčiću (T. 2: 1— 3; 3). M eđutim , na p o d ru č ju K rasa nem a m onohrom ne k e ra m ik e n i fin ije k e ra m ik e s u d u b ljen im u k ra so m kak v a je k a ­ ra k te ristič n a u N in u i Sm ilčiću. Isto ta k o nem a ra z v ije n ijih oblika posuda, ni složenijih u k ra sn ih m otiva, k ao cik -cak m o tiv izveden šk o ljk am a, ili geom et­ rijsk ih m otiva (T. 2: 3— 7; 3: 3, 6, 9), što je sve svojstveno za d ru g i stu p an j sta rije g neo lita n a istočnoj ja d ra n sk o j obali. Sve to p o tv rđ u je da se u peći­ n a m a u S lovenskom p rim o rju zasad n a la z i sam o p rv i stu p a n j sta rije g neolita. O sim p rim a rn ih elem en ata u oblicim a, u k ra su i teh n ici o b rad e k eram ik e u s ta rije m n e o litu su k a ra k te ristič n a sitn a k re m e n a o ru đ a u punoj tra d ic iji m ezolita. Po to m e se ta k o đ e r p o d u d a ra ju pećine u okolini T rsta s pećinam a n a K v a rn e rsk im otocim a, je r im a ju n e sam o m ezolit je d n a k ih svojstava, već 2 1 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, T. 2: 5; 3: 2—7; 4: 4; 5: 1—8, 13; 11: 6. F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 16: 9; 19: 1—8, 11, 12; T. 20: 13. 2 2 Š. Batović, sp. dj. u bilj. 17, str. 106 i d. V. Miirosavljević, Im presso-car- dium keram ika na otocima Cresa, Loši­ nja i K rka, Arh. rad. i raspr. JAZU 2 (1962) T. 1 id . Isti, sp. dj. u bilj. 17, T. 17 i d. S tariji neolit našao se u pećini Opo- rovina na Učki u istočnoj Istri, ali m ate­ rijal ni njegova svojstva nisu mi poznati; usp. M. Malez, Pećine Ćićarije i Učke u Istri, Prirod, istraž. 29 [Acto geol. 2] (1960). Isti, Paleolitska nalazišta H rvat­ ske, Arh. vestnik 18 (1967) 256, 266. F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, str. 76. B. de Lengyel, Scoperta delle vestigia del- l’uomo preistorico nelle caverne della ri­ viera liburnica, A tti d. I. Congresso Speleol. Naz. (Trieste 1933) 220 i d. T. 2. S tariji neolit, II stupanj: 1—7 Smilčić, 8 P ejca v Lašci (Caverna del Pettirosso), 9—13 Pečina na Leskovcu (G rotta Azzurra) T. 2. Altneolithikum , II. Stufe: 1—7 Smilčić, 8 Pejca v Lašci (Caverna del Pettirosso), 9—13 Pečina na Leskovcu (Grotta Azzurra). 1—7 po S. Batović, Stariji neolit u Dal­ maciji (Zadar 1966); 8 po J. Korošec, Zgod. časopis 14 (I960); 9—13 po D. Cannarella, G. Cremonesi», Riu. di seien, preistor. 22/2 (1967) 1—7 nach Š. Batović, Stariji neolit u Dalmaciji (Zadar 1966); 8 nach J. Ko­ rošec, Z god. časopis 14 (1960); 9—13 nach D. Cannarella, G. Cremonesi, Riu. di seien, preistor. 22/2 (1967) S. BATOVIC T. 2 se b itn a sv o jstv a k re m e n ih p re d m e ta je d n ak o prenose iz m ezolita u s ta riji neolit.2 3 * S asvim je slično i u C rvenoj stijen i, a p o d u d a ra ju se i k rem en i p re d ­ m eti iz sta rije g n e o lita u S m ilčiću i N inu, kao tra p e z a sta stru g ala, k ru žn a stru g a la , k o n k a v n a u d u b lje n ja za s tru g a n je , šiljci, sv rd la i sl.2J P re m a tom e, iako se k am en e iz rađ ev in e sta rije g n e o lita na K ra su ne m ogu još izolirati, bez su m n je su im ale je d n a k a sv o jstv a k ao n a ostalom p rim o rju i razv ile se izravno iz m ezolita. P o sta v lja se p ita n je k oji su u zro ci d a se u pećinam a n a p o d ru čju S lo v en ­ skog p rim o rja ja v lja sam o p rv i s tu p a n j sta rije g neolita? N ije li m ožda bio ra z v ije n isk lju čiv o taj stu p a n j, a d a d ru g i stu p an j uopće o v d je n ije bio ra šire n ? A nalizom niza n a la z išta sta rije g n e o lita n a našoj obali ili u Ita liji, na drugom m je stu došao sa m do z a k lju č k a da p rv u fazu sta rije g n eo lita o b ilježava lovačko- sa k u p ljačk a p riv re d a i sta n o v a n je u pećinam a, k a d z e m ljo ra d n ja i stočarstvo nisu još bili ra z v ije n i. To je ta k o đ e r ja s a n dokaz punog k o n tin u ite ta iz m ezolita. U d rugom s tu p n ju sta rije g neo lita u z sak u p ljačk o -lo v ačk u p riv re d u počinje se ra z v ija ti z e m ljo ra d n ja i stočarstvo, a zato se, osim d aljeg n a sta v a n ja pećina, stan o v alo u n a se ljim a n a plodnom z e m ljištu .2 5 M islim d a u to m e tre b a tra ž iti odgovor n a g o rn je p ita n je u vezi sa s ta ri­ jim neolitom n a K rasu . Bez su m n je će se u n ek im p ećin am a n a tom p o d ru čju naći i d ru g i s tu p a n j s ta rije g n eo lita, ali će svakako p rv i stu p an j b iti opća pojava i m nogo v iše z astu p ljen . D ru g i stu p a n j će se p retežn o nalaziti u n a se ­ ljim a n a o tv o ren o m p ro sto ru , k a k v ih se našlo veći broj u D alm aciji ili u južnoj Ita liji, ali ona n a K rasu još nisu o tk riv e n a . To sasvim u v je rljiv o d o k azu ju d v a n edavno n ađ en a ta k v a n a se lja na o tvorenom u ju ž n o j Istri. O ba su je d n o slo jn a n aselja s m a te rija lo m drugog s tu p n ja sta rije g n eo lita, p o tp u n o je d n a k i kao i n aselja u N in u ili u Sm ilčiću. Jed n o se n ašlo n a položaju V eru d ica k o d R ib arsk e kolibe ju žn o od P u le s ke­ ram ik o m u k ra še n o m cik -cak m o tiv im a pom oću školjaka. D rugo je n aselje so n d ira n je m o tk rio B. B ačić n a po lu o to čiću Ižu la M edulinska kod M edulina. T u je sa k u p lje n o d o sta k rem en ih p re d m e ta , uglavnom jezgre, noževi i odbici. O sim g ru b e k e ra m ik e im a i fin u fa k tu ru s u d u b lje n im u k raso m pom oću c rta izv ed en im p o v lačen jem poleđ in o m šk o ljak a cardium , potpuno je d n a k u kao u D alm aciji. Uz to se n alaze cik -cak m o tiv i izvedeni otiscim a rubom šk o lja k a (Cardium, Pectunculus i si.), u k ra s ubodim a i dr. Id e n tič n a k e ra m ik a sa cik -cak m o tiv o m n ašla se p o jed in ačn o kod p ećin a Š a n d a lja i g ra d in e V rčin, ali okolnosti n isu poznate. P o sv em u n em a n ik a k v ih ra z lik a od drugog stu p n ja sta rije g n e o lita u D alm aciji (T. 2, 3). 2 3 Usp. bogate mezolitske slojeve iz Pečine na Leskovcu, Orehova pejca, ili pećine G rotta della T artaruga; D. C anna- rella, G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 16, str. 19 i d., si. 6: 14, 17; 7: 8, 28 i dr., si. 8: 10 i dr. D. Cannarella, II Carso (Trie­ ste 1968) 125 i d. A. Radmilli, II m eso- litico del Carso triestino, A tti d. V IL Riun. Scient, d. 1st. Ital. di Preist, e Pro- tost. (Firenze 1963) 39 i d., sl. 1. F. Legna- ni, F. Stradi, sp. dj. str. 32 i d., sl. 4. 2 4 Š. Batović, Stariji neolit u Dal­ maciji (Zadar 1966) T. 22: 12; 23: 8. Isti, Neolitski ostaci iz Nina i njihov položaj u okviru neolita na M editeranu, Diadora 3 (1965) 5 i d., sl. 3: 5, 6, 10, T. 6: 18. 1966) T. 34: 3. J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, T. 8: 5. 2 5 S. Batović, Stariji neolit u Dalma­ ciji (Zadar 1966) 143 i d., 148—149. S tariji neolit, II stupanj: Smilčić A ltneolithikum , II. Stufe: Smilčić N em a su m n je d a će se id e n tič n a n a se lja n a o tv o ren o m iz drugog stu p n ja naći i sje v e rn ije , u ostaloj Is tri i n a K rasu, je r n em a n ik a k v ih su p ro tn ih dokaza, odnosno m ožem o u v je rljiv o d a n a s p re tp o sta v iti d a je d ru g i stu p an j s ta rije g n e o lita bio ra šire n u cijeloj Istri. M eđutim , tra g o v i drugog stu p n ja sta rije g n e o lita m ogu se, izgleda, u sta ­ n o v iti m eđu d o sad sa k u p lje n im m a te rija lo m n a p o d ru č ju K ra sa . Je d a n ulom ak k e ra m ik e s u šico m iz pećine P ečin a u L ašci u k ra še n je n izovim a povezanih u b o d a p o tp u n o je d n a k ih kao n a je d n o m ulom ku iz S m ilčića i jed n o m iz N ina (T. 2: 3, 8).ž6 U slo ju s neolitskom k e ra m ik o m u P ečini n a L eskovcu našao se je d a n u lo m ak p o su d e u k ra še n n izovim a tro k u ta o g ran ičen ih u rezan o m crtom , a isp u n je n ih o tiscim a šk o ljk o m Cardium (T. 2: 9).2 6 2 7 G eo m etrijsk i m otivi, p rv e n ­ stveno tro k u ti izv ed en i teh n ik o m žig o sa n ja ili u d u b ljiv a n je m svo jstv en i su u d ru g o m s tu p n ju s ta rije g n e o lita u D alm aciji. T ad a se ta k o đ e r ja v lja i k om bi­ n a c ija u re z iv a n ja sa žigosanjem k ao n a ovom ulom ku. T ako je npr. je d an u lo m ak iz S m ilčića u k ra še n je d n a k o nizovim a tro k u ta o g ran ičen ih u re z iv a ­ njem , sam o su o n i isp u n je n i u b o d im a (T. 3: 9).2 8 Id e n tič n i m o tiv i česti su na zap ad n o m M e d ite ra n u , kao n a K orzici.283 Z ato se ova d v a u lo m k a m ogu da­ tir a ti u d ru g i s tu p a n j sta rije g n e o lita i ug lav n o m p re tp o sta v iti da je ta j s tu ­ panj zasad p o z n a t u p ećinam a: P e č in a v V lasci i P ečin a n a Leskovcu. M eđu­ tim , u P ečin i n a L eskovcu n alazi se i više d ru g ih elem en ata koji bi se tip o ­ loški m ogli d a tir a ti u d ru g u fazu sta rije g neolita, kao p o je d in i oblici posuda, a posebno m o tiv i šra fira n ih tro k u ta , snopovi cik-cak c rta ili okom ito položeni snopovi u p o re đ n ih c rta n a o v aln im p o su d am a ravnog d n a izvedenih u re z i­ v a n je m (T. 2: 9— 12). P o tp u n o isti e le m e n ti n alaze se u S m ilčiću n a k eram ici u k ra še n o j u d u b ljiv a n je m poleđinom šk o ljk e Cardium (T. 2: 5— 7).2 9 S p o m en u ti u lom ci k e ra m ik e iz P e č in e n a L eskovcu sv a k ak o ne m ogu biti sta riji. M eđutim , po svojim sv o jstv im a oni b i m ogli p o tje c a ti i iz trećeg stu p ­ n ja u ra z v o ju im p resso k e ra m ik e ili iz p o četk a sred n jeg n eo lita, k ad a se ta k o ­ đ e r ja v lja slič n a k eram ik a, ali to n ije m oguće dokazati, pogotovo što se ta k a v stu p a n j u I s tri i S lovenskom p rim o rju dosad ne m ože sig u rn ije iz o lira ti zbog n e d o sta tk a s tra tig ra fs k ih p o d a ta k a . J. K orošec je, ra z m a tra ju ć i n e o lit n a K rasu, doveo u su m n ju u p o tre b u pećina za n a s ta v a n je i u stv rd io d a je u n jim a k u ltu rn i m a te rija l p retežn o n a p la v lje n iz n a s e lja n a o tvorenom i d a nem a stra tig ra fsk u v rije d n o st.3 0 G. N ovak je, m eđ u tim , zak lju čio d a su n eo litsk i stan o v n ici D alm acije opće­ n ito sta n o v ali u o k ru g lim k a m en im k u ć a m a — b u n jam a, a sam o p o n ek ad u pećinam a. P e ć in e su, po N ovaku, b ile n a m ije n je n e k u ltu bogova i p re d a k a , a u opasnosti i za zb ijeg .3 1 I p o jed in i d ru g i a u to ri sm a tra ju da su nek e pećine 2 6 Š. Batović, Diadora 3 (1965) T. 15: 1. Isti, Stariji neolit u Dalmaciji (Zadar 2 7 D. C annarella, G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 16, str. 18, si. 5: 1. 2 8 Š. Batović, Stariji neolit u Dal­ maciji (Zadar 1966) T. 49: 1. 2 ® a G. Bailloud, Fouille d’un habitat neolithique et torreen ä Basi, Bull. Soc. prehist. frang. 66 (1969) sl. 16: 1; 17; 22: 1—3. 2 9 S. Batović, ibidem, T. 40: 1, 3, 5 i dr.. T. 41: 2, 4, 8; 72: 6—8; 76: 7, 8. D. Cannarella, G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 16, sl. 4: 5, 10, 18, 19, 20. 3 0 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, str. 6 i d. 3 1 G. Novak, H var kroz stoljeća (Za­ greb 1960) 19, 25. Isti, Le grotte della costa adriatica jugoslava come abitazioni umane, Actes du Congres intern, de spe- leol. (Bari-Lecce-Salerno 1958) 203 i dr. Usp. i F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, str. 75. u F ra n cu sk o j, Š p a n jo lsk o j ili Ita liji slu ž ile u k u ltn e sv rh e, za p o k a p a n je , a p ovrem eno za s ta n o v a n je .3 2 3 3 K od n as ip a k n e m a u v je rljiv ih d o k a z a za te tv rd n je . N a su p ro t to m e u pećinam a se re d o v n o n a la z e b o g a ti k u ltu r n i ostaci, o g n jišta, o staci p re h ra n e , p o k a p a n ja i ž iv o ta uopće, s v re m e n o m u slo je n i i n atalo žen i, p a o n jih o v o j n a ­ m jeni k ao n a sta m b i, osobito u p o je d in im ra z d o b ljim a u k a m e n o doba, n e m a n ik ak v e su m n je, b ez o b zira n a p o s to ja n je n a se lja n a o tv o ren o m . O sim toga pećinska n a se lja n isu uopće to p o g ra fsk i v e z a n a s n a se ljim a n a o tvorenom . U neo litsk o doba, p o seb n o n a n a še m p r im o r ju p e ć in sk a su n a s e lja n a k rše v i­ tom p o d ru čju , a n a s e lja n a o tv o re n o m sm je šte n a su u d o lin am a, u sre d p o lja uz izv o re vode. Z a to se m ože z a k lju č iti d a su pećin e n a n a še m p rim o rsk o m pojasu u n e o litu slu žile za sta ln o ili p o v re m e n o sta n o v a n je , što n e isk lju č u je u n jim a o d rž a v a n je o b re d a kao i u n a s e ljim a uopće.3 8 S ta riji n e o lit u S lo v en sk o m p rim o rju i Is tr i n ije m oguće iz ra v n o p o vezati s n ije d n im d ru g im p o d ru č je m osim s n a šo m obalom . J. K o ro šec n e g ira jače veze s im p resso k e ra m ik o m u L ig u riji zbog p ra z n in e izm eđ u sje v e ro z a p ad n e Italije i naše o b a le ,3 4 ali ip a k p re tp o s ta v lja o b o stra n i u tje c a j.3 5 N a d ru g o m m jestu upo zo rio sa m n a iz v jesn e slič n o sti k u ltu re n aše obale, poseb n o u d r u ­ gom s tu p n ju s ta r ije g n e o lita i L ig u rije , a li sam zak lju čio d a se o ne ne m ogu o p rav d ati m e đ u so b n im v ezam a, već n a jv je r o ja tn ije zbog id e n tič n o g m e h a ­ nizm a ra z v o ja i slič n ih p ro izv o d n ih s re d s ta v a u p e rio d u im p re sso k e ra m ik e .3 6 V eze naše o b a le s ju žn o m Ita lijo m v e o m a su ja k e , o so b ito u p rv o m s tu p ­ nju sta rije g n e o lita k a d je k u ltu ra o b a p o d ru č ja u g la v n o m id e n tič n a , ali se ne m ože d o k a z a ti iz ra v n a v eza Is tre i K ra s a s A p u lijo m n i s ta lija n sk o m jadran sk o m o b a lo m uopće, već je d in o p o sre d n o p re k o D a lm a c ije i izduž naše obale, je r se im p re sso k e ra m ik a n a ta lija n s k o j ja d ra n sk o j o b a li š irila iz A p u ­ lije n a sje v e r u z o b a lu i došla n a jd a lje do A nkone, a li te k n a p o č e tk u sre d n je g neolita. Zato se od A n k o n e do Soče n e n a la z i s ta riji n e o lit s im presso k e ra ­ mikom. V je ro v a tn o se tam o zad ržao m e z o lit sve do sre d n je g neo lita. O sim toga d ru g i s tu p a n j n a našoj o b ali z n a tn o se ra z lik u je od isto g s tu p n ja u južnoj Italiji, zbog sp e c ija liz a c ije i sp ecifičn o g ra z v o ja p riv re d e .363 Isto tak o n ije m oguće u o č iti b ilo k a k v e veze to g a p o d ru č ja s u n u tra š n jo ­ šću. N edavno su o tk riv e n i p rim je rc i im p re sso k e ra m ik e u v e z e n i iz D alm acije, i to iz drugog s tu p n ja ili s k ra ja s ta r ije g neo lita, u O b rim a kod K a k n ja u srednjoj B osni u slo ju zajedno s k e ra m ik o m sta rč e v a čk e k u ltu r e .3 7 Po tom e 3 2 M. Escalo-n de Fonton, Les grottes sepulcrales du C astellas de C hateauneuf- les- Mlartigues, Riv. di studi liguri 2 (1951). L. Bernabö Brea. Gli scavi nella caverna delle Arene Candide 2 (1956) 172. G. Bailloud, P. Mieg de B'oofzheim, Les ci­ vilisations de la France dans leuz con­ texte europeen (1955) 66. 3 3 O tome usp. moj rad: Pokapanje pokojnika u Sm ilčiću i kult m rtvih u neo­ litu Dalmacije, A rh. rad. i raspr. JAZU 4-5 (1967) 280. 3 4 J. Korošec, N eka pitanja oko neo­ lita u Dalmaciji, Diadora 2 (1962) 18. Isti, sp. dj. u bilj. 2, str. 29. 3 5 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, str. 23. 3 6 S. Batović, Stariji neolit u Dal­ m aciji (Zadar 1966) 134— 136, 105. 30a Usp. o tom e opširno: S. Batović, ibidem 125 i d., gdje se navodi i lite­ ratu ra. 3 7 M aterijal n ije objelodanjen. Našao se iskapanjem u O brim a kod K aknja u srednjoj Bosni 1968. Čuva se u Zem alj­ skom m uzeju u S arajevu. Usp. A. Benac, Le N eolithique ancien dans les Balkans du nord-ouest et ses relations avec les regions voisines, A ctes du V IIIe Congres internat, d. sc. prehist. et protohist. 1 (Beograd 1971) 97 i d. se m ože jasno z a k lju č iti da se sta riji n e o lit s ja d ran sk o g p rim o rja u kasnijem ra z d o b lju dolin o m N e retv e i B osne p ro širio sve do sre d n je B osne, g d je se susreo sa sta rč e v a čk o m k u ltu ro m k o ja se širila s istoka. T im e se konačno ug lav n o m ra z ja š n ja v a te rito rija ln i i k ro n o lo šk i odnos ja d ra n s k e im presso k e­ ra m ik e i sta rč e v a čk e k u ltu re . S ta rč e v a č k a k u ltu ra n ije d o p rla do alpskog pod­ ru čja. U u n u tra š n jo j Sloveniji, v je ro v a tn o je b ila ra s p ro s tra n je n a lin e a rn a k e ram ik a, ali o n a n ije još o tk riv e n a .3 8 Ip a k , analogno v ezam a D alm acija-B osna, m ožem o p re tp o sta v iti i veze sta rije g n e o lita iz S lovenskog p rim o rja s n a jr a ­ n ijo m n eo litsk o m k u ltu ro m u u n u tra šn jo j Sloveniji. Z asad sv ak ak o n em a n i­ k a k v ih tra g o v a u tje c a jim a sta rije g n e o lita (?) iz u n u tra šn jo sti n a prim o rsk i pojas. N a osnovu sv eg a m ože se z a k lju č iti da sta riji n eolit u Is tri i n a K rasu im a isto p o rije k lo k ao i u D alm aciji i n a cijeloj našoj o b ali i d a je čitavo to p o d ru čje n a se lja v a lo stan o v n ištv o k o je je p rip ad alo istoj etn ičk o j skupini, kako je to već J. K oro šec s p rav o m zak lju čio . U skladu s tim on je m išlje n ja da su ovo p o d ru č je n aselili nosioci s ta rije g n eo lita iz D alm acije, odnosno šireći se uzduž naše o b ale.3 9 O bzirom n a iz ra v a n i n e p re k id n u t k o n tin u ite t živ o ta iz m ezolita n a ovom p o d ru čju , po sv em u se čini da n ije bilo etn ič k ih seoba, već je isto sta n o v n ištv o n a stav ilo život u m ezo litu i sam o p o p rim ilo im presso k e­ ra m ik u kao n o v u te k o v in u šire n ja k u ltu r e iz D alm acije n a sjev er, odnosno da je dom aće m ezo litsk o stan o v n ištv o p o ste p e n im sam ostalnim razv o jem započelo pro izv o d iti k e ra m ik u . P re m a tom e s ta riji n eo lit na našoj obali, k ako smo p rije n a to u k a z a li, razv ijao se sa m o staln o i n astao k o n tin u ira n im razv o jem k u ltu re iz m ezo lita n a dom aćem tlu .4 0 Treći stupanj u ra z v o ju im p resso keram ike, ili p rv i stu p a n j sre d ­ n je g n eo lita n a K ra su n ije m oguće iz o lira ti n i id e n tific ira ti. T ad a se uz evo­ lu ira n e ele m e n te sta rije g n e o lita jo š z a d rž a la im presso k eram ik a, a ra z v ili se već i osnovni e le m e n ti sred n jeg n e o lita , k a k a v se našao u južnoj Ita liji, a d onekle i u D a lm a c iji.4 1 P o jed in i e lem en ti, kao ra v n a d n a ili n isk e p rste n a ste noge posuda, o v a ln e posude, k onične zdjele, p o lu lo p taste zdjele, te h n ik a u re - 3 8 Usp. S. Dimitri'jević, Problem neo­ lita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugo­ slaviji, Opuscula arch. 5 (1961) 17. 3 9 J. Korošec, sp. dj. u bil j. 2, str. 28—29. 4 0 Opširnije o tome usp.: Š. Batovič, Stariji neolit u Dalmaciji (Zadar 1966) 150—152. 4 1 Usp. Š. Batovič, isto 157 i d. T. 4. Srednji neolit — danilska faza: 1, 2, 3, 5, 7 O rehova pejca (Grotta dei Ci- clami), 4 Pečina v Gmajni (Grotta Gi­ gante), 6 Pečina na Doleh (Grotta pres­ so Samatorza), 8 K atrina pečina (Ca­ verna Caterina), 9—12 Pečina na Le­ skovcu (G rotta Azzurra), 13, 14 Pečina pod M uzarji (Grotta dell’Orso), 15—26, 30, 31 Pejca v Lašci (Caverna del P etti- rosso), 27—29 Terezijina jam a (Caverna Teresa). 1—26, 29—31 po F. Leben, Arh. vestnik 18 (1967); 27, 28 po J. Korošec, Z god. časopis 14 (1960) T. 4. M ittleres Neolithikum — Danilo- Phase: 1, 2, 3, 5, 7 Orehova pejca (Grot­ ta dei Ciclami), 4 Pečina v Gm ajni (Grotta Gigante), 6 Pečina na Doleh (Grotta presso Samatorza), 8 K atrina pečina (Cavema Caterina), 9—12 Pečina na Leskovcu (Grotta Azzurra), 13, 14 Pečina pod M uzarji (Grotta deli’ Orso), 15—26, 30, 31 P ejca v Lašci (Caverna del Pettirosso), 27—29 Terezijina jam a (Cavem a Teresa). 1—26, 29—31 nach F. Leben, Arh. vest­ nik 18 (1967); 27, 28 nach J. Korošec, Zgod. časopis 14 (1960) g. BATOVIC T. 4 7 ziv an ja ili u d u b ljiv a n ja u k ra sa , k o m b in a c ija žigosanja i u re z iv a n ja , zatim p o ­ je d in i u k ra sn i m o tiv i, kao tro k u ti, n a đ e n i u pećinam a P e č in a n a Leskovcu, P ejca v L asci,4 2 m ogli b i tipološki p rip a d a ti prelaznoj fa z i iz sta rije g u sre d ­ n ji n e o lit (T. 2: 9— 13). M eđutim , bez s ig u rn ijih stra tig ra fs k ih p o d atak a, k a k v ih još nem a, ne m ože se to dokazati, je r p o jed in i od tih e le m e n a ta ja v lja ju se i tokom cijelog sred n jeg , a n e k i to k o m m lađeg neolita. Z a to zasad m ožem o re aln o p re tp o s ta v iti p o sto jan je tak v o g s tu p n ja ili p re la z n e faze n a ovom pod­ ru čju , p rv e n stv e n o zbog identičnog ra z v o ja n a cijelom J a d ra n u . U prv o m red u ta k v a faza m o g la b i b iti z a stu p lje n a u P ečin i n a L eskovcu, g d je su se, uz ostalo, n ašli k a sn i elem en ti im presso k eram ik e. E lem en ti d a n ilsk e faze ili sre d n je g n e o lita o b iln ije su z a stu p lje n i i bolje p o zn ati u Is tri i n a K rasu. P o je d in i ta k v i elem en ti već se dosad sp om inju u lite ra tu ri. Danilska faza i sk u p in a n a ovom p o d ru čju u g la v n o m zauzim a isti p ro sto r kao i s ta r iji neolit. O staci te fa z e n alaze se u p ećin am a: O rehova pejca (G ro tta dei C iclam i), P ečin a v G m a jn i (G ro tta G igante), P e č in a n a D oleh (G ro tta presso S am atorza), K a trin a p e čin a (C averna C aterin a), P ečin a pod M užar j i (G ro tta d e li’ orso di G abrovizza), P ečin a n a L eskovcu (G rotta A zzurra di S am atorza), P e jc a v L ašci (C a v e rn a del P ettirosso), T e re z ijin a ja m a (Ca­ v e rn a T eresa), P e č in a pod S teno (G ro tta delle G allerie), Č o ta rje v a pečina (C averna p resso Sgonico), F abiola, G ro tta dei Z ingari, R o šk a šp ilja (G rotta S tre tta ).4 3 To je z n a č a ja n b ro j po k o je m se m ogu dobiti o sn o v n i podaci o ovoj fazi (T. 4, 5). K ako se v id i sve su to p e ć in sk a n alazišta. N edavno je o tk riv en o n a la z i­ šte sred n jeg n e o lita n a o tv o ren o m p ro s to ru u Ž a b lja m a (Zaule) kod T rsta ,4 4 4 2 D. C annarella, G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 16, str. 14 i d., si. 4: 5, 10, 11, 13—15, 18, 19; 5: 1. F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 19: 13; 21: 5, 12. J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, T. 9: 10; 10: 3. 4 3 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 7: 1, 4—7, 10, 11, 13, 14: 8: 6; 9: 2. 6; 10: 2, 4, 21, 22; 16: 1—3, 8; 17: 1, 3, 10; 19: 13; 20: 1—12, 21; 21: 1—3, 5—7, 11. 12; 22: 14, 17—19; 23: 10, 11, 13, 18, 21, 23, 24. J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, T. 1; 2: 1, 3, 6; 3: 1; 4: 3, 6; 5: 10, 11; 6: 3, 5; 7: 1, 2; 8: T. 5. Srednji neolit — danilska faza: 1—3, 6, 7 P ečina na Leskovcu (Grotta Azzurra), 4 P ejca v Lašci (Caverna del Pettirosso), 5 Pečina pod Steno (G rotta delle Gallerie), 8 Terezijina jam a (Ca­ verna Teresa), 9 G rotta dei Zingari, 10 Roška špilja 1—3, 6, 7 po D. Cannarella, G. Crem o­ nesi, Riv. di seien, preistor. 22/2 (1967); 4 po S. Batović, Diadora 4 (1968); 5 po A. Radmlilli, La preistoria d’Italia (1963); 8 po J. Korošec, Zgod. časopis 14 (I960); 9 po D. Cannarella, 1 1 Carso (1968); 10 po F. Leben, Arh. vestnik 7 (1956) 1, 2; 9; 10: 2, 3; 11: 1, 4, 5, 8; 12: 2—4. D. Cannarella. G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 16, sl. 4: 10, 11, 14—18, 21. D. Can­ narella, sp. dj. u bilj. 3, sl. na str. 136, 161. F. Legnani, F. Stradi, sp. dj. u bilj. 12, sl. 4. F. Leben, Poročilo -o izkopava­ njih v Roški špilji leta 1955. Arh. vestnik 7 (1956) T. 7: 1, str. 248. 4 4 D. Cannarella, sp. dj. u bilj. 3, str. 162—163. Recenzija: F. Leben, Arh. ve st­ nik 20 (1969) 281—282. T. 5. M ittleres N eolithikum — Danilo- Phase: 1—3, 6, 7 Pečina na Leskovcu (Grotta Azzurra), 4 Pejca v Lašci (Ca­ verna del Pettirosso), 5 Pečina pod Ste­ no (Grotta delle Gallerie), 8 Terezijina jam a (Caverna Teresa), 9 G rotta dei Zingari, 10 Roška špilja. 1—3, 6, 7 nach D. Cannarella, G. Cre­ monesi, Riv. di seien, preistor. 22/2 (1967) ; nach Š. Batović, Diadora 4 (1968) ; 5 nach A. Radmilli, La preisto­ ria d’Italia (1967); 8 nach J. Korošec, Zgod. časopis 14 (1960) 9 nach D. Can­ narella, II Carso (1968); 10 nach F. Leben, Arh. vestnik 7 (1956) Š. BATOVIC T. 5 što je i jed in o n eo litsk o n a se lje n a otvorenom u S lovenskom p rim o rju . Bez su m n je će se o tk riti i d ru g a ta k v a n a se lja , kao i u D alm aciji, a sam o su slučajno dosad o stala n e p o zn ata. U ostaloj I s tr i poznato je zasad sam o jedno n ala z ište sre d n je g n e o lita da- nilsk e faze i to pećina V ešanska p eć n a zapadnoj s tra n i U čke.4 5 M eđutim , sv o jstv a d a n ilsk e faze sred n jeg n e o lita uz to im a dio m a te rija la iz n a se lja na o tvorenom s p o lo ž a ja Ja v o rik a (p rije Soline) na otoku B riju n (B rioni). Veći dio sa k u p lje n o g m a te rija la s tog n a la z iš ta p rip a d a m lađ em n e o litu i eneolitu. Istra ž iv a o ga je B. B ačić 1952 g., a li re z u lta ti n isu o b ra đ e n i ni o b jav ljen i,4 6 pa još n ije m o g u će u sta n o v iti da li je n a B riju n u p o sto ja la d an ilsk a faza, ili su d an ilsk i e le m e n ti sam o tra d ic ija i n a slje đ e u h v a rsk o j fazi m lađeg neo lita k o ja p re v la d a v a . Izv jesn a ev o lu cija je, izgleda, postojala. Z asad se n e m ože iz v ršiti p o d je la n i u sta n o v iti sig u rn ija evolucija d a n il­ ske k u ltu re u I s tr i i n a K rasu , je r za to n em a s tra tig ra fsk ih p o d atak a. P o po­ jed in im tip o lo šk im sv o jstv im a m ože se z a k lju č iti d a je ev o lu c ija p o sto jala, ali za p o d jelu n e m a dovoljno e lem en ata. U d an ilsk o j fazi u D alm aciji u sta n o v ­ lje n a su č e tiri ra z v o jn a stu p n ja , p a n em a su m n je d a je p o sto ja la je d n a k a po d jela i o n d je. Z asad se n a p o d ru č ju Is tre i K ra sa m ogu posebno izd v o jiti b ro jn i e le m e n ti sv o jstv en i za č e tv rti stu p a n j dan ilsk e faze, k a k a v je n a jb o lje iz o liran u S m ilčiću .4 7 M eđutim , u sta n o v ili sm o da se č e tv rti stu p a n j vezuje uz m la đ i n e o lit,4 8 p a ćem o te e le m e n te sp o m en u ti u vezi s to m fazom O vdje ćem o ra z m a tra ti ele m e n te p re th o d n a t r i stu p n ja zajedno, p re m d a p o jed in i od n jih m ogu ići i n e što k asn ije, je r p re te ž n o p re d sta v lja ju opća sv o jstv a d an ilsk e sk u p in e (T. 6, 7). M eđu k u ltu rn im o stacim a d a n ilsk e sk u p in e u Istri i na K rasu n a la z e se ug lav n o m sv i o sn o v n i i id e n tičn i e le m e n ti za stu p lje n i u toj fazi u D alm aciji. M eđu k a ra k te ris tič n im tip o v im a k a m e n ih p re d m e ta ja v lja ju se je d n a k e k re ­ m ene strelice, s tru g a la s k o n k a v n im u d u b ljen jim a, k ru ž n a stru g a la , šiljci, sv rd la, m ale je z ič a ste i k a lu p a ste sje k ire i dr. (T. 4: 29— 31). K e ra m ik a sa d rž i je d n a k a sv o jstv a k ao n a o stalo m p rim o rju . T ako su česte ovalne i lo p ta ste posude s p rs te n a s tim nogam a, ta n ju ri-p litic e , polulop- ta ste i b ik o n ič n e zd jele sa za o b lje n im dnom , visoke c je v a ste noge posuda, lop­ ta ste posude s v iso k im k o n ičn im v ra to m , zvonolike te rin e i čaše, p o su d e na č e tiri noge (tzv. k u ltn e posude)4 9 i d r. (T. 4— 7). Od k a ra k te ris tič n ih oblika zasad n ije p o z n a ta jed in o v rs ta p la s tik e zvonolikih o blika, osim v je ro ja tn o jed n o g p rim je rk a iz pećine P ejca v L ašci (V laška jam a, T. 5: 4).5 0 U Roškoj 4 5 Mlaterijal nije objelodanjen, a n a ­ lazi se u Arheološkom m uzeju Istre u Puli. Uvid m i je omogućio i pružio po­ datke B. Bačić, na čemu m u i ovom p ri­ likom zahvaljujem . 4 6 Usp. ra n ije nalaze s tog lokaliteta u: A.Gnirs, Istria praeromana (Karlsbad 1925) 11 i d. M aterijal se nalazi u A rheo­ loškom m uzeju Istre u Puli. A. Radm illi datirao je nalazište u srednji neolit, ali to nije sasvim prihvatljivo: La preisto- ria d’Italia (Firenze 1963) 34. B. Bačić ga spom inje kao eneolitsko naselje: Razvoj Arheološkog m uzeja Istre u Puli, V ijesti muzeal. i konzerv. H rvatske 17/4-5 (1968) 9. 4 7 Usp. Š. Batović, Stariji neolit u Dalmaciji (Zadar 1966) 32 i d. Isti, Neo­ litsko nalazište Smilčić. Radovi Inst. JAZU u Zadru 10 (1963) 95. 4 8 Š. Batović, Odnos danilske i hvar­ ske kulturne skupine, Diadora 5 (1970) 5 i d. 4 9 Usp. radove u bilj. 43—46. A. Rad­ milli, La preistoria d’Italia (Firenze 1963) si. na str. 32 (cijela posuda), str. 33 i d. 5 0 S. Batović, Problem kulta phallo- sa u danilskoj kulturi, Diadora 4 (1968) 13, T. 7: 1. J. Korošec, sp. đj. u bilj. 2, str. 17, T. 8: 2. S. B A TO V IC T. 6 Srednji neolit — danilska faza: Smilčić M ittleres N eolithikum — D anilo-Phase: Smilčić šp ilji n a šla se k e ra m ič n a pločica s u z d u ž n im kan alo m po sre d in i,5 1 5 2 id en tičn a kao više ta k v ih p re d m e ta u D an ilu i S m ilčiću,6 2 po čem u se donekle može p re tp o sta v iti d a se u p ećin i n alaze i n e o litsk i ostaci, o v d je k o n k retn o ostaci ili tra d ic ije sre d n je g neo lita (T. 5: 10; 6: 8). Inače se m a te rija l iz te pećine d a tira u eneolit, ili svakako u p o stn eo litsk o doba, iako je K orošec dovodi u vezu s len g y elsk o m k u ltu ro m .5 3 T a k v i p re d m e ti s kanalom , od k o jih se u S m il­ čiću n ašlo n e k o lik o v a rija n a ta , p a i n a leđ im a ž iv o tin jsk ih fig u ra , svojstveni su za d a n ilsk u fa z u i g ru p u . M eđutim , n jih o v a n a m je n a n ije poznata. S irim istra ž iv a n je m b e z su m n je će se i ta j tip naći, kao i b ro jn e d ru g e v a rija n te i p o jed in e p o jav e k o je zasad n e d o sta ju zbog m ale količine sak u p ljen o g m a te ­ rijala. K ako u d a n ilsk o j sk u p in i uopće i o v d je p re v la d a v a te h n ik a u k ra ša v a n ja u re z iv a n je m i u d u b ljiv a n je m , a ja v lja se crv en a i b ije la in k ru sta c ija . U k rasn i m otivi, kao i n jih o v rasp o red i položaj n a posudi ta k o đ e r su p re te ž n o jed n a k ih sv o jstav a kao u d an ilsk o j sk u p in i u D alm aciji. T ako su česti nizovi šra fira n ih ili, m režasto isp u n je n ih tro k u ta , sp ira ln i m otivi, zatim sn o p o v i cik-cak crta, cik-cak vrpce, m e a n d ri, rom bovi, ša h o v sk a polja, m e a n d ri s rom bovim a i si.5 4 Jo š u v ije k n a p o d ru č ju Istre i K ra sa n e d o sta je veliko b o g atstv o u k ra sn ih v a ­ rija c ija i k o m b in a c ija d an ilsk e faze u S m ilčiću ili u D an ilu , ali je to sraz- m je rn o sa k u p lje n o m m a te rija lu . N av o d i se i p o jav a ručica u o b lik u stiliziran ih ž iv o tin jsk ih g lav a, k ak v e se često ja v lja ju u danilskoj fazi (T. 6: 7), iako su one česte i u b u tm irs k o j i lengyelskoj g ru p i.5 5 Z asad se n e m ogu uočiti n ik ak v e b itn e ra zlik e iz m e đ u e lem en ata sre d n je g n e o lita n a ovom p o d ru č ju i u D al­ m aciji. Iako n a p o d ru č ju Is tre i K ra s a n e d o sta ju još b ro jn e pojave, n e m ože se p re tp o sta v iti p o sto ja n je posebne v a rija n te d an ilsk e k u ltu re n a tom po d ru čju , kao ni d ru g e specifičnosti. Po svem u izg led a da su n a cijelo m tom p o d ru čju b ili ra šire n i sv i stu p n je v i sre d n je g n e o lita d an ilsk e k u ltu re , odnosno da se ona već od p o č e tk a ra širila i n a ta j p ro s to r sve do Soče i A lpa. To o p rav d av a u p rv o m re d u k o n tin u ira n i razvoj cijelo g neolita, kao i p o je d in i tipološki ele­ m enti. Je d in a v eća ra z lik a u odnosu n a D alm aciju zasad je n e d o sta ta k fine sli­ k a n e k e ra m ik e n a to m p o d ru čju . S a sv im v je ro ja tn o je to sam o slučajnost, da se dosad n ije n a š la i da će se naći, je r n i u D alm aciji ona n ije n aročito b ro jn a, a nem a p o seb n ih razlo g a za n jen o o d su stv o n a tom p o d ru čju . O sim toga n e­ d o staje veći b ro j zvonolikih čaša ili te rin a , pa p o lu lo p ta stih zd jela koje su m eđ u osnovnim i n ajčešćim oblicim a d a n ilsk e skupine. Z a sa d su one n ajb o lje pozn ate n a B riju n u u Istri. I tom e će b iti u zrok m a n jk a v a g rađ a. Po svem u izg led a da će svojstva, k u ltu rn i odnosi, v eze i razvoj sred n jeg n eo lita u Is tri i n a K ra su b iti je d n a k i kao i u odnosu n a d a n ilsk u sk u p in u u cjelini. P o zn ato je d a je d a n ilsk a sk u p in a im ala ja k e v eze s južnom i sred - 5 1 F. Leben, Arh. vestnik 7 (1956) 248, T. 7: 1. Leben sm atra da je ta j predm et služio kao uteg, što se ne može dokazati. 5 2 Š. Batović, Radovi Inst. JAZU u Zadru 10 (1963) T. 9: 2. J. Korošec, N eo­ litska naseobina u Danilu B itinju (Za­ greb 1958-59) T. 27: 6, 7; 79: 4, 5. 5 3 F. Leben, sp. đj. u bilj. 51, str. 248. J. Korošec, sp, dj. u bilj. 2, str. 10—11. 5 4 Usp. radove u bilj. 43—46. Uzeli smo u razm atranje kronološki i tipološki samo jasne elemente. Atipičnog m ateri­ jala svakako ima mnogo više, ali bez stratigrafskih podataka ne može se ko­ ristiti. 5 5 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, str. 16, T. 4: 3; 7: 1. . : 'j* | ' f fS1 ' ■ # 1 n , .» j -> ■ R V - \ v ^ V . ^ :•; -;H V ‘■ s 1 B O n n f « n w 3 2 .J!f ..... « - H . “ " X - ^..4 E i ' 13 ? & & i ■ : .' . i H ■ ;:r: ' r - .? -i • «X < o' „ f » ~~? 'W~' . ■•> ■ " , S ß&s&ßmr " , I f I ; > .# : i i :. / i? ’ # 4 4 « Ü B Srednji neolit — - danilska faza: Smilčić M ittleres N eolithikum — D anilo-P hase: Smilčić n jom Italijo m , a s d ru g e s tra n e ig ra la v a žn u ulogu u ra z v o ju k ak a n jsk e i b u t- m irsk e k u ltu re u B osni, o dakle su se d a n ilsk i elem en ti i u tje c a ji p ro širili u so p o tsk o -len g y elsk u k u ltu ru u S rije m u i S lav o n iji a d a lje n a sjev ero zap ad u ia sin jsk u k u ltu ru . Iz sje v e rn e D alm acije p reko L ike p ro širila se u sje v ern u H rv a tsk u d ru g im pravcem : do lin o m Z rm a n je i K rke, a d a lje dolinom Une, K o ran e do K upe, ili od H rv atsk o g p rim o rja , dolinom K upe, ili dolinom Z rm an je i K rke, Likom , p a p re m a K arlo v cu u z d u ž željezničke p ru g e. Ju ž n ije su danilski u tje c a ji došli do K osova. P re m a to m e d a n ilsk a k u ltu ra d o sta je šire i jače d je­ lovala n a p o z a d in u od sta rije g n e o lita n a Ja d ra n u . P oseban u d io d an ilsk e k u ltu re sa sjevernog J a d ra n a u to m e teško je od­ re d iti kao i d ire k tn e u tje c a je i v eze to g a p o d ru č ja n a su sjed e. S pecifičan p ro b le m u Is tri i n a K ra s u p re d sta v lja ju tzv. p in ta d e re i posude sa č e tv rta stim obodom koje se ne ja v lja ju n a ostalom p o d ru č ju danilske k u l­ tu re . Isto tak o su specifičnost to g a p o d ru č ja veze i e le m e n ti S asso-F iorano i C hiozza k u ltu ra iz sjev ern e Ita lije . P in ta d e re i posude s č e tv rta stim obodom s m a tra ju se u talijan sk o j lite ra ­ tu ri p o d u n a v sk im u tje c a je m .5 6 J. K o ro šec je s p rav o m odbacio tak v o m išljen je i u stv rd io da je to sje v e ro ita lsk i u tje c a j, g d je se one n a la z e u najvećem b ro ju , osobito posude s č e tv rta stim obodom , d o k ih u p o d u n a v lju n e m a .5 7 Izra v n e veze i u tje c a ji iz s je v e rn e Ita lije (Em ilia) p re d s ta v lja i n ekoliko u lo m ak a keram ike tip ičn e za k u ltu r u S asso-F iorano,5 8 a li se zato tršć a n sk i K ra s n e može sm a tra ti dijelom te k u ltu re , kako je to z ak lju čio A. R adm illi.5 9 M eđutim , I s tr a i K ras n isu sam o p rim a li u tje c a je iz sje v e rn e Italije. M nogi elem en ti u k u ltu r i S asso-F iorano (kao m o tiv i g irla n d i ili lu č n ih lin ija čestih u toj k u ltu ri),6 0 C hiozza ili P escale (kao k a n e la ste ručice, m o tiv i spirale, g irlan d e, m otiv rib lje k o sti, v rp ce isp u n je n e u b odim a, p o lu lo p taste z d jele i dr.)6 1 opće­ n ito su ra šire n i n a n ašem p rim o rsk o m p o jasu p a i u Is tri i n a K rasu, te p re d ­ sta v lja ju sa sta v n i dio i tip ičn e p o ja v e h v a rsk e k u ltu re . Bez su m n je su se u S asso-F iorano i C hiozza k u ltu ri (T. 12: 7— 10) razv ili p o d u tje c a je m h v arsk e k u ltu re , i to v je ro v a tn o s ovog p o d ru č ja . Zato, a i zbog opće fizionom ije, R ad­ m illi je v a d a ta c ija tih k u ltu ra u s re d n ji n eo lit n e m ože se p rih v a titi, već se m o raju d a tira ti u m lađi n e o lit i u eneolit, k ad neki d a tir a ju sam o k u ltu ru 5 6 L. Bernabö Brea, Gli scavi nella caverna delle A rene Candide (1946) 284 i d. Isti, ibidem 2 (1956) 200 i d .. G. A. Mansuelli, R. Scarani, V E m ilia prim a dei Romani (Milano 1961) 60. A. Radmilli, sp. dj. u bilj. 49, str. 33. D. Cannarella, sp. dj. u bilj. 3, str. 150 i d. 5 7 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, str. 24 i d. 5 8 Isti, ibidem 27, T. 13: 2, 3. F. Le­ ben, sp. dj. u bilj. 3, str. 49, 76, T. 1: 7, 9. Isti, M aterialna ku ltu ra in izsledki arheo­ loških izkopavanj v Kevdercu in Lubni- ški jam i, A cta carsologica 3 (1963) 213 i d., T. 2: 3. R. Battaglia, Preistoria del Veneto e della Venezia Giulia, Bull. Pa- letnol. Ital. vol. fuori serie 67-68 (1958-59) 350 i d., sl. 133. A. Radmilli, sp. dj. u bilj. 49, str. 33—44. B. Benedetti, Civiltä preistoriche e protostoriche del Modenese (Modena 1965) T. 6. D. Cannarella, sp. dj. u bilj. 3. 6 9 Piccola guida della preistoria ita- liana (1962) T. 15. 6 0 A. Radmilli, ibidem T. 15. A. M an­ suelli, R. Scarani, sp. dj. u bilj. 56, T. 4. 6 1 M. Degani, L’ultim o trentennio di scavi nel Reggiano, Preistoria dell’ Emilia e Romagna (1962) 114, T. 39. A. Mansuelli, R. Scarani, sp. dj. u bilj. 56, sl. 5, T. 6. B. Benedetti, sp. dj. u bilj. 58, T. 7, 8, 10, 12. A. Radmilli, sp. dj. u bilj. 60, T. 15. A. Radmilli, La preistoria d’ltalia (Fi­ renze 1963) sl. na str. 159. F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, str. 76. P escale.6 2 K ako se u p ra v o u tim k u ltu ra m a n a la z e p in ta d e re , k a o i u k u ltu ri »dei vaso a bocca q u a d ra ta « , k o ja je ja k o m ije ša n a s n jim a, n i ti e le m e n ti u Is tri i K ra su n e m o g u se d a tira ti u s re d n ji, već n a jra n ije u m la đ i n eolit, po­ gotovo što su se p in ta d e re n a šle i n a B riju n u .6 3 V eze ovog p o d ru č ja s pozadinom , o so b ito sa sje v ero isto čn o m S lovenijom i H rv a tsk o m n is u ja s n e je r n ije p o z n a t s re d n ji n eolit. V je ro ja tn o je tu b ila ra šire n a v a rija n ta so p o tsk o -len g y elsk e k u ltu re , k a k v a je p o z n a ta u S lav o n iji,6 4 k o ja je p re th o d ila alp sk o j facies m la đ e g n eo lita, je r n ije m o g u će d a je to p o d ru čje u sre d n je m n e o litu b ilo n e n a se lje n o . Već u so p o tsk o -len g y elsk o j k u l­ tu ri u S la v o n iji n a la z e se p o je d in e slič n o sti s d a n ilsk o m k u ltu ro m , kao p ir i- fo rm n e vaze, c ilin d rič n e noge, zo o m o rfn e ručice, p re d m e ti od sp o n d y lu sa i si.6 5 što g o vori o v e z a m a s D alm acijom , v je ro ja tn o p o sred n o p re k o b o sa n sk ih k u l­ tu r a u k o jim a se ta k o đ e r n alaze isti i b r o jn iji d ru g i elem en ti. V eze p rim o rsk o g p o d ru č ja sa slo v e n sk im p ro sto ro m m o ra le su zbog iz­ ra v n ih d o d ira b iti in te n z iv n ije . D o n ek le n a to u p u ć u je i s ta n je u m lađ em n e o ­ litu ili n a p rije la z u iz n e o lita u e n e o lit n a to m p ro sto ru u k o je m se o p ažaju iz razite sličnosti, m n o g o b liže n ego u S la v o n iji. E lem en ti d a n ils k e k u ltu re su očiti, k ao c ilin d rič n e noge, p o lu lo p ta ste i b ik o n ič n e zdjele, k ru šk o lik e v a z e ili ru čice u o b lik u ž iv o tin jsk ih g la v a (T. 13 i d.).6 6 N ije m e đ u tim ja s n o da li su ti e le m e n ti u S lo v e n iji p re n ije ti u to k u s re d n je g n e o lita i z a d rž a li se k asn ije, ili su p re šli iz ra v n o iz h v a rsk e faze k a o d a n ilsk a tra d ic ija . J . K oro šec je ra n ije sve te e lem en te povezao sa so p o tsk o -len g y elsk o m i b u tm irsk o m k u ltu ro m i n e ­ g irao b ilo k a k v e iz ra v n e veze s J a d ra n o m , a u n o v ijim ra d o v im a ih n a la z i u d an ilsk o j k u ltu ri.6 7 N ek i opći e le m e n ti su m ogli doći tim p u te m , ali n e svi. M eđu n a la z im a u P e č in i pod S teno A . R ad m illi sp o m in je n e k o lik o u lo m ak a (T. 8: 11, 15) v e z a n ih uz b ü k k k u ltu r u M a đ a rsk e .6 8 T a k v i e le m e n ti ip a k n isu je d n a k i b ü k k k u ltu ri. O ni se m eđ u tim , id e n tič n i, često n a la z e u IV s tu p n ju d a n ilsk e faze u S m ilčiću (T. 10: 4), o d n o sn o k a ra k te ris tič n i s u z a m la đ i n e o lit u sjev ern o j D a lm a c iji p a n jih o v o p o d rije tlo sv ak ak o tu tr e b a tra ž iti. S b ü k k k u ltu ro m n e m a ju veze, već su se ra z v ili n a dom aćem tlu . U lite r a tu r i p re v la d a v a m išlje n je d a se d a n ilsk a k u ltu r a n ije ra z v ila iz im presso k e ra m ik e , već d a su se n je n i n o sio ci n a se lili n a o v a p o d ru č ja . J . K o­ rošec je to p rim ije n io i n a S lovensko p rim o rje p a tv rd i d a s u se obje k u ltu re 6 2 B. Benedetti, sp. dj. u bilj. 58, str. 15. 6 3 A. Gnirs, sp. dj. u bilj. 46, si. IO. 6 4 S. D im itrijević, Sopotsko-lenđel- ska kultura, M onographiae arch. 1 (1968) 12. 6 5 Isto, str. 10 i d., si. 4 i dr. 6 6 J. Korošec, K ulturne ostaline na kolišču ob Resnikovem prekopu odkrite v letu 1962, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) 31 i d., T. 5: 4; 6: 4; 7: 1; 11: 1; 14: 1, 5; 15: 1, 4; 18: 3, 4. Isti, Neo- in eneolitski elem enti na P tujskem gradu, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji 2 (1965) 7 i d., T. 1: 2, 3; 2: 1, 2; 11: 3; 14: 3; 19: 3—6, 10—12 i d. Isti, Neolitična naselbina v D rulovki p ri K ranju, Arh. ve stn ik 7 (1956) 7, 9, T. 3: 1; 9: 1; 8: 6. Isti, D rulovka, Zbornik fü. fak. 3/4 (Ljubljana 1960) 16 i d., T. 12: 6; 15: 2; 32: 7; 33: 4, 5, 8, 9; 34: 3, 5, 7. S. Pahič, Neolitske jam e v B rezju pri Zrečah, Arh. vestnik 7 (1956) T. 1: 6—8. 6 7 J. Korošec, N ekaj neolitskih in eneolitskih problem ov v okolici K rižev­ cev na H rvatskem , Z bornik fii. fak. 4/1 (Ljubljana 1962) 30 i d. Isti, Arh. vestnik 7 (1956) 13 i d.; usp. bilj. 89. 6 8 A. Radmilli, sp. dj. u bilj. 61, str. 34. V jerojatno m isli n a ulom ke koje do­ nosi F. Leben, sp. d j. u bilj. 3, str. 49, T. 1: 14, 15. R. B attaglia, sp. dj. u bilj. 58, sl. 141. 6 A r h e o lo š k i v e s t n ik 81 m ogle sam o v re m e n sk i d o d iriv a ti n a p o četk u ra zv o ja d a n ilsk e . Ip ak on p re t­ p o sta v lja da su n e k e a rh aičn e form e d a n ilsk e k u ltu re m o g le p reći iz im presso keram ike, ali d a su im nosioci e tn ič k i različiti.6 9 Č in jen ica je d a se svojstva d an ilsk e k u ltu re n e m ogu ra z ja sn iti m igracijom , n iti se m ože o d red iti pod­ ru č je s kojeg b i se ona m ogla doseliti. O sim toga ona n ije n a p o četk u potpuno fo rm iran a, već se ra z v ila evolucijom . P o tešk o ću p re d s ta v lja n ep o zn av an je p re - lazne faze iz s ta rije g u sre d n ji neo lit, k o ja je b o lje p o z n a ta u južnoj Italiji, a d onekle i k o d n a s u pećini G u d n ja i Š k arin -S am o g rad , a li m a te rija l n ije ob­ jav ljen . Iz to g a se v id i da se osnovne p o ja v e sred n jeg p re n o se iz sta rije g neo- lita. O sim to g a o b je faze i sk u p in e zau zim ale su isto p o d ru č je , a po saču v a­ nim a n tro p o lo šk im ostacim a v idi se d a su n jih o v i nosioci im a li jed n ak e rasn e i fizičke osobine. Z ato sam n a d ru g o m m je stu zaključio d a je s ta riji p rerastao u sre d n ji n e o lit po step en im i n e p o sre d n im razvojem . O dnosno d a je d an ilsk a sk u p in a n a sta la p o step en im ra z v o je m n a dom aćem tlu, n a osnovam a sta rije g n e o lita obogaćena novim te k o v in a m a u dodiru sa su sje d n im k u ltu ra m a na B a lk a n u i u Ita liji. Zato n je n u m ig ra c iju ni p o d rije tlo iz v a n i n ije m oguće d o k azati.7 0 Hvarska faza ili elem en ti m lađ eg n e o lita ta k o đ e r se dosad spom inju n a ovom p o d ru č ju . E lem en ti h v a rsk e sk u p in e u S lovenskom p rim o rju n a šli su se u p ećin am a: P e č in a pod S teno (G ro tta đelle G allerie), Ž irk a pečina (G rotta presso A u risin a), O rehova p ejca (G ro tta dei Ciclam i), P e č in a n a D oleh (G rotta presso S am ato rza), P ečina pod M u z a rji (G ro tta dei Orso), P e č in a n a Leskovcu (G ro tta A zzurra), P e jc a v L ašci (C a v e rn a del P ettirosso), T e re z ijin a ja m a (Ca­ v e rn a T eresa), Š k o cijan sk a jam a, p e ć in a F abiola (T. 8, 9).7 1 6 9 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, 'str. 28—30 i dr. 7 0 Usp. opširnije o tome u: S. B ato­ vić, Stariji neolit u Dalmaciji (Zadar 1966) 157 i d. Isti, sp. dj. u bilj. 33. T. 8. Mlađi neolit — hvarska faza: 1, 7 Brijun, 2—6 Orehova pejca (Grotta dei Ciclami), 8, 11, 13, 15, 16 Pečina pod Steno (Grotta delle Gallerie), 9 Pečina na Doleh (G rotta presso Samatorza), 10, 17, 30, 31 P ečina pod M uzarji (G rotta deH’Orso), 13, 14, 18, 19 Pejca v Lašci (Cavema del Pettirosso), 20, 21, 24 Te­ rezijina jam a (Cavem a Teresa), 22, 23 Pečina na Leskovcu (Grotta Azzurra), 25 M arkova špilja na Hvaru, 26, 28 Grapčeva špilja na Hvaru, 27 Ž irka pe­ čina (Grotta presso Aurisina), 29 Ško­ cijanska jama, 32 Smilčić. 1, 7 po A. G nirs, Istria praeromana (1925); 2—6, 8—24, 27 po F. Leben, Arh. vestnik 18 (1967); 25, 26, 28 po G. No­ vak, Arh. rad. i raspr. JA ZU 1 (1959); Isti, P rethistorijski Hvar (1955); 29—31 po J. Korošec, Zgod. časopis 14 (1960); 32 po Š. Batović, Radovi Fil. ja k. u Zadru 6 (1969) 7 1 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 1: 4, 8, 10, 11, 14, 15; 3: 8, 9; 6: 3; 7: 10, 12; 9: 5; 10: 4, 8, 9, 11, 26; 14: 20, 21, 23; 20: 14, 17, 18; 21: 9, 10; 23: 20, 19, 2. J. Ko­ rošec, sp. dj. u bilj. 2, T. 6: 2, 6; 8: 3; T. 8. Jungneolithikum — 'H var-P hase: 1, 7 Brijun, 2—6 Orehova pejca (Grotta dei Ciclami), 8, 11, 13, 15, 16 Pečina pod Steno (Grotta delle Gallerie), 9 Pečina na Doleh (Grotta presso Samatorza), 10, 17, 30, 31 Pečina pod M uzarji (Grotta deirOrso), 12, 14, 18, 19 Pejca v Lašci (Caverna del Pettirosso), 20, 21, 24 Tere- zijina jam a (C avem a Teresa), 22, 23 Pe­ čina na Leskovcu (Grotta Azzurra), 25 M arkova špilja auf der Insel Hvar, 26, 28 Grapčeva špilja auf der Insel Hvar, 27 Žirka pečina (Grotta presso A uri­ sina), 29 Škocjanska jama. 32 Smilčić. 1, 7 nach A. Gnirs, Istria praeromana (1925); 2—6, 8—24, 27 nach F. Leben, Arh. vestnik 18 (1967); 25 26, 28 nach G. Novak, Arh. rad. i raspr. JA ZU 1 (1959); Isti, Prethistorijski Hvar (1955); 29—31 nach J. Korošec, Zgod. časopis 14 (1960); 32 nach Š. Batović. Radovi Fil. fak. u Zadru 6 (1969) S Ü Ü Ü ll U ovu fa z u s p o d ru č ja Is tre m ože se d ijelo m u b ro jiti spom enuto n a se lje n a o to k u B riju n u k o je je n a jb o g a tije , k ao i jedino n a la z ište ove faze n a o tv o ­ renom p ro sto ru . P o je d in a č n i e le m e n ti m lađ eg n e o lita n a šli su se uz to, čini se, u pećini C in g a re la kod M o m jan a i n a g ra d in i V rčin (T. 9: 6— 8). D osad je u tim n ala z ištim a z a s tu p lje n p re te ž n i b ro j ob lik a h v a rsk e sk u ­ pine, kao: b ik o n ič n e zd jele i čaše, p o lu lo p ta ste zdjele, o v a ln e i lo p ta ste posude bez ili s koničnim , kao i p rs te n a s tim v rato m . R edovno posude im a ju ra v n o dno, a p o n e k a d i zao b ljen o dno, p a k o n ičn e šu p lje noge. P o je d in e posude im a ­ ju o d eb ljan obod s u n u tra š n je s tra n e , p re te ž n o p o lu lo p ta ste zdjele, a n ek im p o su d am a obod je o d e b lja n s v a n jsk e stra n e . S v e su to e le m e n ti m lađ eg n eo ­ lita u D a lm aciji (T. 8— 12). U k ra sn i m o tiv i i te h n ik e im a ju d e g e n e rira n a sv o jstv a p re th o d n e dan ilsk e faze, što je p o seb n o očito u IV s tu p n ju m lađ e faze u S m ilčiću (T. 10, 11). J a v ­ lja ju se ta k o s tiliz ira n i sp ira ln i m o tiv i te h n ik o m u d u b ljiv a n ja ili u re z iv a n ja , redovno bez is p u n ja v a n ja m e đ u p ro sto ra ili su izvedeni b o ja n je m , a o g ran ičen i u re z iv a n je m k ao u k lasičn o m s tu p n ju h v a rsk e faze. P re te ž a n dio m o tiv a iz­ vodio se u re z iv a n je m , kao nizovi š ra fira n ih tro k u ta , c ik -c a k crte, v o d o rav n e i o k o m ite crte, g irla n d e , lu č n e crte, sn o p o v i crta, a n alaze se i re a listič k i m otivi. K a ra k te ristič a n je m o tiv n iz a u b o d a isp o d oboda p o su d a k a o u J a m i n a S re d i ili n a H v aru , a o v d je u P e č in i n a L eskovcu (T. 8: 22, 23, 28).7 2 Iz ra z ite su ta k o đ e r po su d e s n isk im p rs te n a s tim ili k o n ičn im v ra to m od k o jih su n e k e u k ra še n e po v r a tu sno p o v im a c ik -c a k c rta, a p o tr b u h u g irla n d a m a , kao u P ečin i n a L esk o v cu (T. 9: 1). Ista p o su d a po ra m e n u je u k ra še n a o k o m itim b ra z d a m a .7 3 S v e s u to o sim b razd a, b itn i elem en ti h v a rs k e faze. J e d n a k u k ra s k a n e lu ra m a čest je n a B riju n u , ali, p o svem u, iz slijed eće faze. M eđu te h n ik a m a u k ra š a v a n ja ja v lja se c rv e n a i b ije la in k ru sta c ija , crn i prem az, kao i b o ja n je . B o ja n je se izvodilo n a tr i n a č in a : sm eđom b ojom , kao u IV stu p n ju m lađ e faze u S m ilčiću, što se ja v lja n a spom en u to j p o su d i iz P ečin e na L es­ kovcu, za tim u P e č in i pod S teno, iz v o đ e n je m o tiv a sm eđ o m b ojom n a c rv e ­ noj podlozi (P ečin a pod M uzarji) i izv o đ e n je m o tiv a c rn o m bojom n a crvenoj podlozi (T e re z ijin a jam a). P o re d to g a se p o n ek ad p o su d e u k ra š a v a ju crv en im i sm eđ im p o ja sim a ,7 4 što je ta k o đ e r k a ra k te ris tik a h v a rs k e faze. Za vezu s IV stu p n je m m lađ e fa z e u S m ilčiću p o seb n o je k a ra k te ris tič a n u lo m ak u k ra še n s d v a n iz a u d u b lje n ih d v o stru k ih v o d o ra v n ih c rta p o v ezan ih je d n im okom itim 10: 1, 2; 11: 3; 12: 1, 6—9; 13: 1; 14: 1. D. Cannarella, G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 16, si. 4: 4, 6, 8, 9, 13, 19, 20. D. C anna­ rella, sp. dj. u bilj. 3, si. na str. 136, 151. F. Legnani, F. Strada, sp. dj. u bilj. 12, si. 4. R. B attaglia, sip. dj. u bilj. 58, str. 169 i d. A. Radm illi, sp. dj. u bilj. 68, str. 33 i d., si. n a str. 32. 7 2 Š. B'atović, Odnosi Dalm acije i Grčke u neolitu, Radovi Fil. fak. u Z a­ dru 6 (1969) T. 9: 5; 12: 2. F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 14: 20, 21, 23. 7 3 D. Cannarella, G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 16, si. 4: 4. 7 4 Isti, ibidem . F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, str. 49, 57, 71, T. 10: 8, 9. J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, T. 12: 6, 7. T. 9. Mlađi neolit: 1—5 Pečina na Le­ skovcu (Grotta Azzurra), 6—8 pećina Cingarela 1—5 po D. C annarella, G. Cremonesi, Riv. di seien, preistor. 22/2 (1967); 6—8 po B. Bačić, Jadran, zbornik 1 (1956) T. 9. Jungneolithikum : 1—5 Pečina na Leskovcu (Grotta Azzurra), 6—8 pećina Cingarela. 1—5 nach D. C annarella, G. Cremonesi, Riv. di seien, preistor. 22/2 (1967); 6—8 nach B. Bačić, Jadran, zbornik 1 (1956) 3SQ S. BATOVIC T. 9 g. BATOVIĆ T. 10 Mlađi neolit: 1—8 Smilčić, 9 Islam Grčki Jungneolithikum : 1—8 Smilčić, 9, 10 Islam G rčki nizom n a b ik o n ičn o j čaši iz P ečin e p o d S teno (T. 8: l i ) . 75 Id en tičan n ačin u k ra ša v a n ja n a ta k v im ili p o lu lo p ta stim čašam a je d n a je od najčešćih p o jav a u z a d n jem s tu p n ju u S m ilčiću (T. 10: 4). Isk a p a n je m u pećini C in g a re la kod M om jana n ašao se m a te rija l k o ji B. B ačić d a tira od k ra ja n e o lita do sre d n je g v ijek a. M eđutim , n ije b ila saču v an a s tra tig ra fija . O sim toga, n e m a iz ra z itih n eo litsk ih e lem en ata. Ip a k tri ulo m k a k eram ik e, je d a n u k ra še n u re z a n im c ik -cak crtam a, je d a n s nizom u b o d a iz­ m eđ u d v iju c rta , a je d a n sa š ra fira n im v rp c a m a i s b ijelo m in k ru sta c ijo m im aju 7 5 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 1: 15. Usp. i bilj. 68. S.BATOVIC T. 11 M lađi neolit: 1—5, 7 Smilčić, 6 B ribir Jungneolithikum : 1—5, 7 Smilčić, 6 B ribir potpune a n a lo g ije u IV s tu p n ju u S m ilčiću ili u h v a rsk o j fazi, p a je v je ro ­ jatno d a se m o g u p o v ezati s m la đ im n e o lito m (T. 9: 6— 8). B ačić ih d a tira u kasni n e o lit i ra n o b ro n č a n o doba, a posebno ih u p o re đ u je sa L ju b lja n sk im b a rje m i v u č e d o lsk o m k u ltu ro m .7 9 M eđu m a te rija lo m s g ra d in e V rč in kod V o d n jan a u I s tri (C astelliere di M ontursino), k o ja se isk a p a la 1925 do 1929, ali re z u lta ti n isu cjelovito o b ja v ­ ljeni, n ašle su se tr i p o lu lo p ta ste z d je le od k o jih d v ije im a ju o d eb ljan ru b s u n u tra šn je s tra n e , a je d n a i ra z v ra ć e n obod.7 7 Je d n a k e p o su d e n alaze se u 7 6 B. Bačić, Arheološko iskopavanje spilje Cingarele kod Momjana, Jadranski zbornik 1 (1956) 323 i d., posebno str. 334, 338, T. 6: 1—3. 7 7 Opće podatke o V rčinu usp. u: D. Cannarella, II Carso (Trieste 1968) 176, 179 i d. M aterijal se čuva u Arheološkom m uzeju Istre u Puli. m lađem n eo litu u sjev ern o j D alm aciji (T. 11: 4, 7; 10: 5), kao i u n a selju na B riju n u u Istri. S av ostali m a te rija l s g ra d in e V rčin d a tira u brončano i že­ ljezno doba. O sim toga m e đ u m a te rija lo m s G ra d in e M akadanj (M akadonski V rh) kod R ovinja, ko ju je iskapao B. B ačić 1954— 1956, izd v aja se je d n a lo p tasta po­ su d a s ra z v ra ć e n im obodom, h v a rs k e fa k tu re , slična k ao n a g rad in i V rčin, pa d v ije b ik o n ičn e posude, je d n a s n isk im , a d ru g a s visokim cilin d ričn im vratom , svaka s d v ije p rste n a ste ru čice k o je sp a ja ju obod s ra m en o m .7 8 P rib liž u ju se b ad en sk im p o su d am a,7 9 a sličnosti se n alaze i u vučedolskoj k u ltu ri,8 0 dok p ri­ m je ra k s nižim v ra to m im a an a lo g ija u lasinjskoj k u ltu ri iz B eketinca kod K riževaca.8 1 O stali m a te rija l s g ra d in e p rip a d a k a sn ijim razdobljim a. N a p o d ru č ju K ra sa slične posude n ašle su se u pećini O rehova pejca (Ca­ v e rn a dei C iclam i), i to u slo ju 4 (T. 28: 6) koje F. L eg n an i i F. S tra d i d a tira ju u ra n o b ro n č a n o d o b a.8 2 U istom slo ju , kao i u slo ju 5 u to j pećini n alaze se posude u g la v n o m je d n a k e kao u k u ltu r i L ju b ljan sk o g b a rja , g d je se tak o đ er ja v lja ju i slični oblici »am fora« s n iž im v rato m ,8 3 pa je sasv im v je ro ja tn o da se i taj tip p o su d a u Istri i S lo v en sk o m p rim o rju raširio p re k o k u ltu re L ju b ­ ljan sk o g b a rja . S p o m en u ti e le m e n ti u sv a tri is ta rs k a n aselja n a jv je ro v a tn ije su n eo litsk a tra d ic ija . P osebno je to in te re sa n tn o , je r se u d v a p o slje d n ja slu čaja ra d i o g rad in sk im n a se ljim a , što je nova p o ja v a nepo zn ata u n eo litu . To p o tv rđ u ju i d v ije n av ed en e po su d e s g ra d in e M ak a d a n j koje ta k o đ e r n e n a la z e p reth o d n ik e u neolitu, već im a ju en eo litsk a sv o jstv a i po svem u su n a sta le pod u tje c a je m iz u n u tra šn jo sti. To su u je d n o p rim je ri odnosa d v a ju ra z d o b lja i k u ltu ra , koji n a m govore d a su p o jed in i n e o litsk i elem en ti n a sta v lje n i u eneolitu. K ad se b o lje istra ž e ta k v a n aselja, m oći će se u sta n o v iti i ra s v ije tliti razn i k u ltu rn o - povijesni v id o v i tih odnosa, kao i u d io etničkog su p stra ta u eneolitu i u ilir­ skoj etn ogenezi ovog p o d ru čja. 7 8 M aterijal nije objavljen. Nalazi se u Arheološkom m uzeju Istre u Puli. 7 9 R. R. Schm idt, Die Burg Vučedol (Zagreb 1945) si. 35: 5; 38: 1—5, T. 25: 5—11. 8 0 Isti, ibidem, si. 49: 3, 4. S. D im i- trijević, Prilog daljem upoznavanju v u ­ čedolske kulture, Opuscula arch. 1 (1956) T. 5: 31, 32; 14: 98, I. i T. 12. M lađi neolit — hvarska faza: 1, 3, 4 G rapčeva špilja, 2, 5 Lisičići, 6 P e­ čina pod Steno (Grotta delle Gallerie), 7—10 Pescale. 1, 3, 4 po G. Novak, Prethistorijski Hvar (1955); 2, po A. Benac, Glasnik Zem. muz. 10 (1955); 5 Isti, Neolitsko naselje u Lisičićima kot Konjica (1958); 6 p o D . Cannarella, II Carso (1968); 7—10 po A. Radmilli, La preistoria d’Italia (1963); B. Benedetti, Civiltä preistoriche e pro- tostoriche del Modenese (1965) 8 1 J. Korošec, sip. dj. u bil j. 67, T. 13: 5. 8 2 F. Legnani, F. Stradi, sp. dj. u bilj. 12, str. 36, 38, sl. 3. F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 5: 17. 8 3 P., J. Korošec, Najdbe s koliščar- skih naselbin pri Igu na Ljubljanskem barju, Arh. katalogi Slovenije 3 (1969) T. 14: 1; 113: 2 i. dr. T. 12. Jungneolithikum — H var-P ha- se: 1, 3, 4 G rapčeva špilja, 2, 5 Lisičići, 6 Pečina pod Steno (Grotta delle Gal­ lerie), 7, 10 Pescale. 1, 3, 4 nach G. Novak, Prethistorijski Hvar (1955); 2 nach A. Benac, Glasnik Zem. muz. 10 (1955); 5 Derselbe. Neo­ litsko naselje u Lisičićima kod Konjica (1958); 6 nach D. Cannarella, II Carso (1968); 7—10 nach A. Radmilli, La pre­ istoria d’Italia (1962); B .Benedetti, Ci­ viltä preistoriche e protostoriche del M odenese (1965) P re m a to m e i m lađ i n e o lit p o tp u n o je vezan uz J a d r a n s o stalim o balnim pojasom i ra š ire n n a istom p o d ru č ju k ao i ra n ije d v ije faze. Zbog n e d o sta tk a stra tig ra fsk ih p o d a ta k a ne m ože se iz v ršiti u n u tra š n ja p o d jela n i u s ta n o v iti ev o lu cija ove faze. N e d o staju i je d n o slo jn a n aselja. N a­ selje n a B riju n u im a više k o m p o n e n a ta i e le m e n a ta od sre d n je g neo lita do eneolita, p a bez p re c iz n ije d o k u m e n ta c ije n ije m oguće u sta n o v iti d a li se ra d i o jed n o slo jn o m ili isto v rem en o m n a s e lju s više k o m p o n e n a ta ili o višeslojnom n a se lju s više faza. V je ro ja tn e su d v ije faze. N i n a o stalo m p o d ru č ju h v a rs k e sk u p in e n ije još m o g u će izv ršiti n je n u s ig u rn iju v re m e n sk u podjelu. N a o sn o v u u k rasn o g sistem a T. B re g a n t p o d i­ je lila je d a n ils k u s k u p in u n a 7, a h v a rs k u n a 6 ra z v o jn ih faza, s tim e što su p rv e 3 ra z v o jn e faze h v a rsk e v e z a n e sa z a d n je 3 faze d a n ilsk e sk u p in e.8 4 O dnos o b iju fa z a u osnovi je ta č a n , a li je teško o p ra v d a ti to lik i broj faza. Z asad se sa sig u rn o šć u m ogu u o čiti d v a razvojna stupnja h v a rsk e skupine: ra n iji, k o ji sad rži ja k e tra d ic ije dan ilsk e sk u p in e (kao u M arkovoj šp ilji n a H v aru , p ećin i G u d n ji n a P e lje šc u ili u O b rim a u sred n o j Bosni), pa m lađi stu p a n j k o ji je sam o staln iji i iz ra z it, ali ip a k na o sn o v am a d a n ilsk e faze. U IV s tu p n ju m lađ e faze u S m ilčiću, uz ra n ije e le m e n te dan ilsk e faze, n alaze se d e g e n e rira n i elem en ti te fa z e zajed n o s p o je d in im osnovnim ele­ m e n tim a h v a rsk e faze. O čito je d a se ta j stu p a n j razvio iz p re th o d n ih stu p ­ n je v a d a n ilsk e faze p o step en o m evolucijom . K ako je to i z a v ršn i stu p a n j n eo lita u sjev ern o j D a lm a c iji (T. 10, 11), je r se s n jim e z a v rša v a ju sv a p o zn ata n a la -, zišta, on p re d s ta v lja m lađ i n e o lit n a ovom p o d ru čju , ia k o n e sad rži n ek e elem en te h v a rsk e faze u sre d n jo j D a lm a c iji (osobito je d n a k u slik a n u k eram iku), slično k ao u L isičićim a u H ercegovini. T im e se zasad o č itu ju tr i te rito rija ln e v a rija n te m lađ eg n e o lita n a n ašem p rim o rju : hvarska u sred n jo j D alm aciji, lisičićka u u n u tra š n jo s ti i smil čička n a sje v e rn o m d ije lu Ja d ra n a . N a p o d ru č ju I s tre i K ra sa ja v lja ju se h v a rsk i kao i sm ilčićk i elem en ti bilo n a istim n a la z ištim a ili odvojeno. I p a k elem en ti IV s tu p n ja iz Sm ilčića p re ­ v la d a v a ju i o n i čine osnovu ra z v o ja n a tom p o d ru čju . P osebno su izraziti sm ilčićki e le m e n ti u P ečin i n a L esk o v cu u kojoj se ja v lja ju id en tičn e bikonične čaše ili šalice, p o lu lo p ta ste šalice s o d e b lje n im obodom iz n u tra , posude s p rste ­ n astim v ra to m , p a u k ra s sm eđom b o jo m (T. 9: 1— 5),8 5 k o ji je česta i gotovo je d in a te h n ik a b o ja n ja u ovom s tu p n ju u Sm ilčiću. S m ilčićk i elem en ti izraziti su i n a d ru g im lo k a lite tim a . T ako se n a B riju n u n alaze ta n ju r i s iz n u tra odeb- Ijandm obodom , z a tim o d e b lja n je o b o d a izvana, b ik o n ič n e čaše, p o lu lo p taste čaše i zdjele, p o lu lo p ta ste zd jele s ra z v ra ć e n im obodom i d r. H v arsk i e le m e n ti n a jiz ra z itiji su u p ećin am a P ečin a p o d M u zarji s b o ja ­ n im sp ira ln im u k ra so m (T. 8: 10, 17, 30, 31), kao i u P e jc a v L ašci (T. 8: 14, 18), pa u T e re z ijin a ja m a (T. 8: 20, 21, 24) i dr. s tip ičn im h v a rsk im način o m sli­ kanog u k ra sa .8 6 K ako sm o već p rije v id jeli, in te n z iv n ije veze ovog p o d ru č ja sa sjev ern o m Ita lijo m d a tira ju u m lađi neolit, o so b ito veze sa S asso-F iorano, ili P escale i k u ltu ro m dei v aso a bocca q u a d ra ta . U tje c a ji su o b o stran i. N a S asso-F iorano 8 4 T. B regant, sp. dj. u bilj. 9, str. 8 6 Usp. bilj. 74. R. Battaglia, sp. dj. 72 i d., 145 i d . u bilj. 58, si. 54. 8 5 D. C annarella, G. Cremonesi, sp. dj. u bilj. 15, str. 16, si. 4: 4, 6, 8, 9, 13. i P escale k u ltu re d je lo v a la je h v a rs k a fa z a p rv e n stv e n o m o tiv o m g irla n d i (T. 12), a o b ra tn o p rim ila b iljn i m o tiv , d o k je k u ltu ra p o su d a s č e tv rta stim obodom u tje c a la n a im p o rt ta k v ih p o su d a i p in ta d e ra , a odavle p rim ila sp ira ln o - m e a n d a rsk i u k ra s. Ip a k su ti u tje c a ji iz Ita lije o g ran ičen i sam o n a p o d ru č je K rasa, d o k ih ju ž n ije u Is tri n em a, osim je d n e p in ta d e re n a B riju n u (T. 8: 1). P o to m e se I s tr a i K ra s jed in o h itn ije iz d v a ja ju od ostalog p o d ru č ja h v a rsk e skupine. H v a rsk a sk u p in a ra z v ila se e v o lu c ijo m iz d a n ilsk e faze, a to v rije d i i za e lem en te iste sk u p in e u Is tri i S lo v en sk o m p rim o rju . O sn o v n a sv o jstv a h v a r ­ ske faze n a la z e se u ra n ijo j, d a n ilsk o j fazi. Z ato se n je n p o s ta n a k ne m ože d o k azati seobom . U ovoj fa z i te k m ožem o ja sn o u o č iti i veze p rim o rsk o g p o d ru č ja s u n u t­ rašn jo m , k o p n e n o m S lovenijom , o dnosno tzv. alp sk o m facies le n g y elsk e k u l­ tu re m lađ eg n e o lita . K oliko je z a sa d poznato, n a k o n p a le o lita , u n a tra š n ja S lo v e n ija n a se lje n a je te k n a k ra ju n eo lita, slično kao i z a p a d n a H rv a tsk a i ju ž n a A u strija . Z a ­ p ravo n a cijelo m p ro sto ru sje v e rn e H rv a tsk e , sre d n je i isto čn e S lovenije, k ao i južne A u strije n a la z i se ta d a slič n a k u ltu r a k o ju je J . K orošec nazv ao A lp sk a facies le n g y e lsk e k u ltu re , R. P ittio n i je n a z iv a tip P ö lsh a ls-S tra p p e lk o g e l, ili K a n z ian b erg tip , a S. D im itrije v ić la s in js k a k u ltu ra k o ju je d a tira o u eneolit. S. P a h ič je p re d lo ž io k o m p ro m isan n a z iv šk o c ija n sk o -la sin jsk a k u ltu ra , čim e o b u h v aća d je lim ič n u d v o jn o st te k u ltu re .8 7 U p rav o zato T. B re g a n t la sin jsk u k u ltu ru i a lp sk u facies le n g y elsk e k u ltu r e fo rm u lira la je k a o d v ije v a rija n te s je d n a k im i d ije lo m po seb n im sv o jstv im a .8 8 Ia k o lasinjska k u ltu ra sa d rž i le n g y e lsk u k o m p o n e n tu , ip a k ona n ije v a rija n ta len g y elsk e, je r se sasto ji i od d ru g ih elem en ata, u p rv o m re d u lo­ kalnih, kao i ja k e ja d ra n s k e k o m p o n e n te . Z ato je i o p ra v d a n p o seb an naziv. P ostoje ip a k z n a tn i p roblem i, je r la s in js k a k u ltu ra n ije još tip o lo šk i n i k ro n o ­ loški p o tp u n o d e fin ira n a . T ako se m e đ u m a te rija lo m , k o je g je D im itrijev ić o buhvatio la sin jsk o m k u ltu ro m u sje v e rn o j H rv a tsk o j, n a la z i tr i osnovna tip a koji će n a jv je ro ja tn ije o d g o v a ra ti trim a v re m e n sk im stu p n je v im a . U p rav o se n e d a v n o T. B re g a n t p o se b n o o sv rn u la n a e le m e n te ja d ra n sk ih k u ltu rn ih g ru p a u alpskoj facies le n g y elsk e k u ltu re . P r ije n je spo­ m enuo je te veze J . K orošec.8 9 N jih o v a z a p a ž a n ja i z a k lju čci sa sv im su isp ra v n i i m ogu se u p o tp u n o sti p rih v a titi. O sn o v n i je n jih o v z a k lju č a k d a su ja d r a n ­ ske k u ltu re , d a n ils k a i h v a rs k a p re d s ta v lja le ja k u k o m p o n e n tu u p o stan k u , alpske facies, a one su iz ra v n o u tje c a le iz Is tre i K rasa. K od to g a je važno n a p o m e n u ti d a se alp sk a facies d a tir a n a k ra j n e o lita ili na p re la z n o ra z d o b lje iz n e o lita u e n eo lit. O sim to g a p re m a sv o jstv im a po­ jedinih n a la z išta a lp sk a facies se m ože p o d ije liti n a d v a stupnja: s ta riji p red stav lja n p r. R esn ik o v p re k o p , a m la đ i D ru lo v k a ili B rezje, dok se u nekim , kao na P tu jsk o m g ra d u n alaze oba s tu p n ja .9 0 E lem en ti ja d ra n s k ih k u ltu ra jači 8 7 S. Pahič, K predslovenski nase­ litvi Slovenskih goric in Pom urja, S vet med Muro in Dravo (Maribor 1968) 164— 165. R. Pittioni, Urgeschichte des öster­ reichischen R aum es (Wien 1954) 169 i d., 208 i d., k arta 4, 5. 8 8 T. Bregant, sp. dj. u bilj. 8, str. 6. 8 9 Isto. J. Korošec, Poročilo o raz- isk. neol. in eneol. v Sloveniji 2 (1965) 15 i d. Isti, Zbornik fil. fak. 4/1 (Ljub­ ljana 1962) 36, 38. Usp. bilj. 67. so t . Bregant, sp. dj. u bilj. 8, str. 6. su i b ro jn iji u s ta rije m stu p n ju , d o k su u m lađem rje đ i i m ije ša ju se s k asn i­ jim elem en tim a. J a k i u tje c a j s J a d r a n a o čitu je se p re te ž n o u oblicim a d o k je u k ra s u g la v n o m različit. P re te ž n o se ja v lja ju elem en ti h v a rs k e k u ltu re , kao i p o n ek i e le m e n ti ili tra d ic ije d a n ilsk e k u ltu re , p rek o h v a rs k e faze odnosno sm ilčićka v a rija n ta . To su u s ta rije m stu p n ju : p o lu lo p ta ste tipično h v arsk e zd jele s p rste n a stim v ra to m ili bez v ra ta , cjev aste noge p o su d a, b ikonične zdjele bez ili s o d e b lja n im obodom , z v o n aste i p o lu lo p taste čaše, b ikonične posude s ra z v ra će n im obodom , ru čice u o b lik u stiliz ira n ih ž iv o tin jsk ih glava, k ru šk o - lik e posude, b ik o n ič n e šalice, o d e b lja n je oboda po su d a izvana, p o lu lo p taste duboke zdjele, k o n ičn e šu p lje noge (T. 13— 17).9 1 Uz to tre b a u b ro jiti i crni prem az posu d a.9 2 M eđu u k ra so m slič n i su m otivi u p o re d n ih cik -cak c rta i sno­ pova cik -cak c rta , ali su redovno u ra z lič itim k o m b in acijam a. N a P a rtim a kod Ig a n ašao se m o tiv g irla n d e tip ič a n z a .h v a rs k u fazu (T. 17: 5).9 3 S vi ti elem enti u alpskoj facies im a ju p o tp u n e a n a lo g ije i tip ičn i su u IV s tu p n ju m lađ e faze u S m ilčiću i b e z su m n je su e le m e n ti to g a stu p n ja p rek o I s tre p re n ije ti u sje v e r­ n u S loveniju. T o su u alpskoj facies osnovni oblici posuda. T im p u te m su, p rek o K rasa, stig li sv e do sre d n je S lo v e n ije p in ta d e re i b iljn i m otivi iz s je v e rn e Italije, k a k v i su se n a šli u pećini K ev d erc, je d n ak o kao u P ečin i pod S te n o i d r.9 4 U su sjed n o j i p retežn o isto v rem en o j lasinskoj k u ltu ri u sjev ero za­ padnoj H rv a tsk o j ta k o đ e r se o čitu je ja k a ja d ra n s k a k o m p o n en ta.9 5 O na se isto ta k o d ijeli tip o lo šk i n a dv a stu p n ja . T a k o đ e r se u lasin sk o j ja v lja ju p retežn o d e g e n e riran i i e v o lu ira n i d a n ilsk i e le m e n ti iz m lađeg n eo lita. M eđutim , u la- sinjskoj k u ltu ri ja d ra n s k i su u tje c a ji v rlo ja k i i u oblicim a, k a o i u u k ra ša v a n ju posuda. T ako su m e đ u oblicim a ja d ra n s k i elem enti: p o lu lo p ta ste zdjele s ra z v ra ­ ćenim ili p rs te n a stim v rato m , kao i b ez v ra ta , b ikonične z d je le i šalice s rav n im dnom , b ik o n ič n e zd jele s visokom c je v a sto m nogom (T. 20, 21).9 6 S. D im itrijev ić za n ek e od tih o b lik a tra ž i p o d rije tlo u sopotsko-lengyelskoj, za n ek e u b a- 9 1 J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) T. 5: 4; 6: 4; 7: 1; 8: 1, 4, 7; 11: 1; 14: 1, 5; 15: 1, 2, 4; 17: 1, 3, 7; 18: 3, 4. Isti, ibidem 2 (1965) T. 1: 2, 3; 2; 11: 3; 19: 3, 6, 10, 11; 27: 1 i d. Isti, Z bornik fil. fak. 3/4 (Ljubljana 1960) T. 12: 6; 13: 7, 9; 14: 1, 3, 4, 5; 15: 1, 2, 5; 17: 8; 32: 6, 7, 10; 33: 1, 4—9; 34: 1, 3—5, 7, 10. Isti, Zbornik fil. fak. 4/1 (Ljubljana 1962) T. 8, 9. P. Korošec, Poročilo o površinskih najdbah novega kolišča na »Partih« pri Igu, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) T. 1: 7; 2: 2, 6. S. Pahič, Arh. vestnik 7 (1965) T. 1: 6— 8. T. Bregant, sp. dj. u bilj. 8. F. Leben, Acta carsologica 3 (1963) T. 4: 3; 5: 1; 9: 4; 13: 8—10. 9 2 F. Leben, sp. dj. u bilj. 7, str. 4. 9 3 P. Korošec, sp. dj. u bilj. 91, T. 1: 5. 9 4 F. Leben, sp. dj. u bilj. 91. str. 228, 231—232, T. 2: 2—4; 14:1. Usp. bilj. 58. 9 5 J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji 2 (1965) 15 i d. T. Bregant, sp. dj. u bilj. 8. S. D im itri­ jević, Opuscula arch. 5 (1961) 46, 54. Di­ m itrijević obje skupine izjednačuje i n a­ ziva istim im enom »lasinjska kultura«. Usp. S. Batović (recenzija): J. Korošec, Danilo in danilska kultura (1964), Argo 4—6 (1965—67) 11—12. 9 6 S. D im itrijević, sp. dj. u bilj. 95, str. 22 i d., sl. C: 1—5, 7, 10, 12, 13, T. 5: 30—32; 6: 39; 7: 45 a; 15: 101—107; 17: 123; 18: 136, 138. T. 13. M lađi neolit — eneolit, alpska facies, I stupanj: Resnikov prekop. Po J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) T. 13. Jungneolithikum — Äneolithi- kum, alpine Fazies, I. Stufe: Resnikov prekop. Nach J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) denskoj k u ltu ri.9 7 V eza s D alm acijo m sv ak ak o je re a ln a i m n o g o stran a, p a je m nogo v je ro v a tn iji n jih o v izvor s J a d ra n a . N eki su e le m e n ti n a slije đ e n i preko B osne i so p o tsk o -len g y elsk e k u ltu re , a n e k i posebno izrav n o n a sta v lje n i iz b u t- m irsk e k u ltu re u la sin jsk u u sje v e rn o j Bosni, kao n p r. n a g rad in i Vis kod D oboja. V eći b ro j m o tiv a u lasin jsk o j k u ltu ri ta k o đ e r je p o tp u n o je d n a k kao u m lađ em n e o litu u D alm aciji, osobito u Sm ilčiću, dok je dio m o tiv a sasvim sličan ali pon ešto ev o lu iran . T ak v i su: nizovi šra fira n ih tro k u ta , snopovi cik­ cak c rta, cik -cak crte, m otiv rib lje kosti, m e a n đ ra ste c rte sa step en ičastim m o­ tivim a, š ra fira n e v rp c e (T. 20, 21),98 što su sve tra d ic ije d a n ilsk e faze. Uz to se ja v lja ju g irla n d e , step en ičasti m o tiv ili d e g e n e riran i sp ira lo iđ n i m otivi9 9 * koji su se raz v ili u to k u h v a rsk e faze (T. 20: 12, 14, 15; 21: 7). M eđutim , m o tiv šra- firan o g tro k u ta k o ji n a v rh u p re la z i u sp ira ln u k u k u ja v lja se u IV stu p n ju u Sm ilčiću, a sa sv im id en tičan , k ao u lasin jsk o j k u ltu ri s n izo m uboda po ru b u (T. 20: 4, 13; 21: 6), ja v lja se u en eo litsk o j fazi u D alm aciji (T. 22: 9).1 9 0 Isto tako p o lu lo p taste z d je le sa zad e b lja n im obodom , u k ra še n e šra fira n im tro k u tim a i cik -cak v rp c a m a iz L asin je (T. 21: 9) im a an alo g ije u m la đ e m n eo litu i ene- olitu u D alm aciji (T. 22: 1, 2, 7; 23: 10) p a je n jih o v o p o rije k lo iz D alm acije n esu m ljiv o .1 0 1 T o p o tv rđ u ju u k ra s n i m o tiv i u lasinjskoj, n p r. tro k u ti ili g irla n d e o g raničeni n izo m u b o d a iz K irin g ra d a (T. 20: 1; 21: 1, 7), u g la v n o m je d n a k i kao u H ercegovini ili u istočnoj B osni (T. 23: 8; 24: 4) k oji s D alm acijo m čine je d in ­ stv en u k u ltu rn u sk u p in u , a Čović ih d a tira u ra n o b ro n čan o doba.1 0 2 D im itrije - vić p re te ž a n b ro j m o tiv a izvodi iz b a d e n sk e k u ltu re ,1 0 3 što se teško m ože pot­ puno o p ra v d a ti, je r su veze s D alm acijo m očite i po o b licim a i po u k rasu . P o seb n u v e z u zadnjeg s tu p n ja u Sm ilčiću (IV) s lasin jsk o m k u ltu ro m p re d sta v lja m o n o h ro m ija, što je b itn o svo jstv o to g a s tu p n ja a izvodila se tam - nosm eđom i c rn o m bojom . T ak v a c rn a m o n o h ro m ija č e sta je npr. u K irin - g ra d u .1 0 4 9 7 Isti, ibidem 44 i d. 9 8 Isti, ibidem, sl. C: 1, 2, 5, 7, 9, 12, 14; sl. D, T. 5: 31. 32; 7: 45b; 8: 46; 9: 55; 12: 79; 13: 85, 89, 91; 14: 94; 15: 101; 17: 130, 134; 18: 136, 138. 9 9 Isti, ibidem , sl. C: 15, 17; T. 6: 41; 9: 58, 59; 12: 78, 80; 14: 100; 15: 110, 111, 113; 16: 119; 17: 125. G. Novak, M arkova spilja n a otoku H varu, Arh. rad. i raspr. JAZU 1 (1959) T. 11: 1. io» j M arović, V jesnik za arh. i hist, dalmat. 61 (1959) si. 9. 1 0 1 S. D im itrijević, sp. dj. u bilj. 95, T. 14: 94. P. Korošec, sp. dj. u bilj. 5, T. 14. M lađi neolit — eneolit, alpska facies, I stupanj: 1, 2 P arti, 3, 5 D ru- lovka, 6 Kevderc. 1, 2 po P. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964); 3, 5 po J. Korošec, Drulovka (1960); 6 po F. Leben, A cta carsologica 3 (1963) T. 2: 1. I. Marović, V jesnik za arh. i hist, dalmat. 61 (1959) si. 2: 5. ' 1 0 2 B. Čović, O m am entisana keram i­ ka ranog bronzanog doba u tum ulim a za­ padne Srbije i istočne Bosne, Članci i građa za kult. istor. istoč. Bosne 8 (1970) 15 i đ., T. 1: 1; 2: 4 b. S. Dimitrijević, sp. dj. u bilj. 95, T. 15: 101, 110—113. A. Benac, Zelena pećina, Glasnik Zem. muz. 12 (1957) 82 i d., T. 2: 2-A. 1 0 3 S. D im itrijević, sp. dj. u bilj. 95, Str' M * Isti, ibidem 48, 54. T. 14. Jungneolithikum — Äneolithi- kum, alpine Fazies, I. Stufe: 1, 2 Parti, 3—5 D rulovka, 6 Kevderc. 1, 2 nach J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964); 3—5 nach J. Korošec, Drulovka (1960); 6 nach F. Leben, A cta carsologica 3 (1963) S. BATOVIC T. 14 T. 15. M lađi neolit — eneolit, alpska facies, I stupanj: 1, 2 Kevderc, 3, 4 D rulovka. 1, 2 p«) F. Leben, Acta carsologica 3 (1963); 3, 4 po J. Korošec, Drulovka (I960) T. 15. Jungneolithiikum — Ä neolithi- kum, alpine Fazies, I. Stufe: 1, 2 K ev­ derc, 3, 4 Drulovka. 1, 2 nach F. Leben, Acta carsologica 3 (1963); 3, 4 nach J. Korošec, Drulovka (1960) T. 16. Mlađi neolit — eneolit, alpska facies, I stupanj: 1—3, 5 Resnikov pre­ kop, 4, 6— 11 P tujski grad. Po J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) in 2 (1965) T. 16. Jungneolithikum — Ä neolithi- kum, alpine Fazies, I. Stufe: 1—3, 5 Resnikov prekop, 4, 6—11 P tujski grad (Schloß von Ptuj). Nach J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) und 2 (1965) 1—3, 5 po J. Korošec, Poročilo o razisk. (1965); 4, 6 po J. Korošec; Zbornik, fil. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) i 2 fak. 4/1 (Ljubljana 1962) 1—3, 5 nach J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji (1964) und 2 (1965); 4, 6 nach J. Korošec, Zbor­ nik fil. fak. 4/1 (Ljubljana 1962) 3 T. 18. Eneolit, alpska facies — lasinj- ska kultura, II stupanj: 1, 2 P tujski grad, 3 Kevderc. 1, 2 po J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji 2 (1965); 3 po F. Leben, A cta carsologica 3 (1963) T. 18. Ä neolithikum , alpine Fazies — L asinja-K ultur, II. Stufe: 1, 2 P tujski grad (Schloß von P tuj), 3 Kevderc. 1, 2 nach J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji 2 (1965); 3 nach F. Leben, A cta carsologica 3 (1963) T. 19. Eneolit, alpska facies — lasin j- ska kultura, II stupanj: 1, 2 Jerm anova jam a, 3, 4, 5 K artuševa jam a, 6—8 D ru- lovka, 9 H rsina, 10 Kutina, 11 Beketinec. 1—5 po F. Leben, Naše jam e 11 (1969); 6—11 po S. Dimiitrijević, Opuscula arch. 5 (1961) T. 19. Ä neolithikum . alpine Fazies — Lasinja-K ultur, II. Stufe: 1, 2 Jerm a­ nova jam a, 3, 4, 5 K artuševa jam a, 6—8 Drulovka, 9 H rsina, 10 Kutina, 11 Be­ ketinec. 1—5 nach F. Leben, Naše jam e 11 (1969); 6—11 nach S. D im itrijević, Opuscula arch. 5 (1961) y 5 T. 20. L asinjska kultura: 1, 4, 6 K irin- grad, 2, 7 Čakovac, 3 H rsina, 5 D rulov- ka, 8 Jakšić, 9, 10, 14 H rnjevac, 11—13, 15, 16 Lasinja. Po S. D im itrijević, Opuscula arch. 5 (1961) T. 20. L asinja-K ultur: 1, 4, 6 K irin- grad, 2, 7 Čakovac, 3 H rsina, 5 D rulov- ka, 8 Jakšić, 9, 10, 14 H rnjevac, 11—13, 15, 16 Lasinja. Nach S. D im itrijević, Opuscula arch. 5 Po svemu se može zaključiti da su alpska facies lengyelske kulture i lasinj- ska kultura bile jako povezane i imale sličan razvoj i da je u razvoju obje varijante važnu ulogu imala jadranska komponenta mlađeg neolita. Zbog raz­ ličitog geografskog položaja, nasljeđa i dodira, svaka od tih varijanata na poseban je način primila i koristila jadranske utjecaje. Čini mi se da je lasinj- ska kultura, ili kultura koja je njoj prethodila, preuzimala jadranske elemente ranije, duže vrem ena i izravno preko bliskog Hrvatskog prim orja i Like i bila u jačim i trajnijim vezama s obalom od alpske facies. To uz ostalo dokazuje nedavno nađena bikonična čaša u špilji Golubinjači kod Mlakve u Lici, ukra­ šena nizom trokuta, kakve su tipične u IV stupnju u Smilčiću. 1 0 4 a U alpsku facies prešli su jadranski elementi dijelom preko lasinjske, a dijelom iz Istre i Krasa u dosta kasno vrijeme, kad su već dekorativni elem enti jako osiroma­ šeni, kako to pokazuje naselje na Brijunu. Međutim, analogije nekim osnovnim pojavama u lasinjskoj i alpskoj facies nalaze se u eneolitu u Dalmaciji. Tako se u Kašiću i na Vrelu Cetine nalaze ukrasni motivi jednako kom binirani ili ograničeni ubodima, pa i vrlo slični spiraloidni motivi, a nalaze se i slične lučne crte ili girlande kao u lasinjskoj kulturi (T. 22: 2, 4, 5, 7, 9; 23 : 5).1 0 5 Sasvim sličan stepeničasti motiv kao u lasinskoj nalazi se na eneolitskoj keramici iz Grapčeve spilje i s gradine Sv. Spas kod Knina.1 0 6 Prem a tome veze u mlađem neolitu i eneolitu među tim područjima su očite. Vremenski se kraj hvarske faze povezuje s početkom lasinjske kulture, što, uz ostalo, dokazuju probušene sjekire i strelice bez trna karakteristične u toj kulturi, dok se na prim orju javljaju tek u eneolitu. U naselju na otoku B rijunu u Istri, osim navedenih neolitskih elemenata i tradicija, posebno su karakteristične konične posude s razvraćenim vratom i jako suženim ugnutim donjim dijelom, a po uskom trbuhu ukrašene su oko­ mitim kaneluram a, zatim zvonolike ili poluloptaste zdjele s jako razvraćenim obodom koji je ponekad iznutra ukrašen nizom trokuta. Takve posude nisu poznate u neolitu na Jadranu. Uz to su česte poluloptaste zdjele s razvraćenim obodom, po trbuhu ukrašene kaneluram a, bikonične zdjele s jednakim ukra­ som, pa poluloptaste zdjele s iznutra odebljenim obodom ukrašenim kanelura­ ma. Jednake zdjele karakteristične su u zadnjoj neolitskoj fazi u Smilčiću ili u hvarskoj fazi, ali bez takvog ukrasa, što znači da su oblici naslijeđeni, a ukras novi postneolitski elemenat. To su samo neki osnovni elementi kul­ ture ovog naselja, koji određuju njegovo trajanje na prijelazu iz neolita u eneo- 1 0 4 a R. Drechsler-Bižić, Zaštitna isko­ pavanja pećine Golubimjače k at Kosinja, Vjesnik Arh. m uz. u Zagrebu 3. Ser. 4 (1970) T. 3: 1. Š. Batović, Odnos danilske i hvarske k u ltu rn e skupine, Diadora 5 (1970) T. 5. 1 0 5 I. Marović, sp. dj. u bilj. 101, si. 3: 2, 3, 5; 9: 1, 4; 41: 2. 1 0 8 S. D im itrijević, sp. dj. u bilj. 95, sl. D: 54, 56, 130. P. Korošec, sp. dj. u bilj. 5, T, 1: 1; 3: 5. T. 21. L asinjska kultura: 1, 5—7 K irin- grad, 2, 3 Cakovac, 4, 8 H rnjevac, 9 Lasinja. T. 21. L asinja-K ultur: 1, 5—7 K irin- grad, 2, 3 Čakovac, 4, 8 Hrnjevac, 9 Lasinja. Po S. D im itrijević, Opuscula arch. 5 (1961) Nach S. D im itrijević, Opuscula arch. 5 (1961) S. Batović, Odnos Jadranskog prim orja p rem a području jugoistočnih Alpa Š. BATOVIĆ T. 21 lit, ili na početak eneolita, što potvrđuju strelice bez trna, kao i nalazi bakarnih predmeta.1 0 7 U Dalmaciji se isti način ukrašavanja kanelurama na jednakim polulop- tastim zdjelama ili posudama s prstenastim vratom našao u Grapčevoj i Mar­ kovoj spilji (T. 23: 4).1 0 8 Prva dva oblika, kao ni takav ukras iz Brijuna drugdje nisu poznati. U Istri ni na Krasu takvi elementi nisu poznati, osim na spomenutoj po­ sudi iz Pečine na Leskovcu (T. 9: 4), pa su zasad Brijun i ta pećina jedina na­ lazišta. Vjerojatno je to prim jer života zadnje faze neolitskih naselja u nizi­ nama, prije uništavanja indoevropskom seobom, kad se naselja prem ještaju na gradine i uzvisine. To potvrđuju neki elementi keramike s Brijuna, kakvi se na­ stavljaju na gradinama. Međutim, potpuno isti elementi kao na Brijunu nalaze se često u drugom stupnju alpske facies ili lasinjske kulture, po čemu se Istra vrlo usko ve­ zuje sa Slovenijom i sjeverozapadnom Hrvatskom, pa su bez sumnje istovre­ meni, iako im aju specifična svojstva. Jedino u unutrašnjosti, u alpskoj facies i lasinjskoj kulturi, ne javlja se kanelirani ukras, a javljaju se spomenute po­ sude u više varijanata, kao s gornjim loptastim dijelom i uvučenim rubom, s prstenastim vratom, ili s oštrim prijelazom iz trbuha u donji dio (T. 18, 19).1 0 9 J. Korošec je pretpostavio da su se te bikonične posude — lonci razvili iz kruškolikih posuda danilske kulture,1 1 0 što je moguće. S. Dim itrijević ih dovodi iz moravske i mađarske varijante lengyelske kulture,1 1 1 što je teško dokazati. N ajvjerojatnije je, da su ti elementi nastali u Istri, jer su jako vezani uz prethodne faze, i odatle prenijeti u alpsku facies i lasinjsku kulturu, gdje su se dalje razvili. Pojedinačni identični elementi u Dalmaciji mogli su nastati pod utjecajem iz Istre, ili su se, vjerojatnije, upoređo i samostalno razvili, što dokazuje posebno jedna posuda iz Markove špilje ukrašena po vratu nizom trokuta, uz kanelure po trbuhu (T. 23:4),1 1 2 odnosno ta posuda, kao i navedena posuda iz Pečine na Leskovcu (T. 9: 4), potpuno je vezana uz prethodnu hvar­ sku fazu. Jedino takav kanelirani ukras nem a izravnih tradicija na obalnom pojasu. Jednak se ukras nalazi u II stupnju sopotsko-lengyelske kulture, pa i slične 1 0 7 A. Gnirs, sp. dj. u bilj. 46. 1 0 8 G. Novak, Prethistorijski Hvar, Grapčeva spilja (1955) T. 201: 2. Isti, M arkova spilja na otoku Hvaru, Arh. rad. i raspr. JA Z U 1 (1959) T. 12. Ibidem 6 (1968) T. 11, str. 91 i d. 1 0 0 J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji 2 (1965) T. 10: 1; 12: 1; 13: 1; 14: 1; 15; 16; 17 i d. Isti, Zbornik fil. fak. 3/4 (Ljubljana 1960) T. 10; 11: 1 i dr. F. Leben, Arheološka po­ doba dolenjskih jam , Naše jam e 11 (1969) T. 1: 19; 3: 8. S. Dim itrijević, sp. dj. u bilj. 95, sl. C: 8, 11, 16, 18, 21, 19 i dr. 1 1 0 J. Korošec, Poročilo o razisk. neol. in eneol. v Sloveniji 2 (1965) 16 i d. 1 1 1 S. D im itrijević, sp. dj. u bilj. 95, str. 45. 1 1 2 G. Novak, Arh. rad. i raspr. JAZU 1 (1959) T. 12: 1. T. 22. Cetinska grupa, eneolit, I stu ­ panj : 1—9 Cetina. Po I. Marović, V jes­ nik za arh. i hist, dalmat. 61 (1959). Eneolit: 10—12 otok Brijun. Po A. Gnirs, Istria praeromana (1025) T. 22. Cetina Gruppe. Äneolithikum, I. Stufe: 1—9 Cetina. Nach I. Marović, Vjesnik za arh. i hist, dalmat. 61 (1959). Äneolithikum: 10— 12 Insel Brijun. Nach A. Gnirs, Istria praeromana (1925) poluloptaste zdjele — - tanjiri sa zadebljanim obodom, ali su ostali oblici različiti, a ne mogu se povezati ni kronološki.1 1 3 Mnogo je vjerojatnija veza s badenskom kulturom u sjevernoj Jugoslaviji. U njenoj I fazi karakterističan je identičan kanelirani ukras po trbuhu posuda, a i kronološki su uglavnom paralelni.1 1 4 Međutim, oblici su različiti. Uz to ni teritorijalno nisu povezani. U lasinjskoj skupini koja se nalazi na posrednom položaju, nalaze se elementi, bilo oblici ili ukrasni motivi, vezani s badenskom kulturom, ali se ne nalazi kanelirani ukras, niti se u Istri nalaze značajnije dekorativne veze s lasinjskom kulturom, već samo form alne veze. Niti preko drugih područja zasad nije moguće povezati badenske elemente i utjecaje s prim orskim pojasom. Sličnosti s badenskom kulturom predstavlja motiv snopova urezanih cik-cak crta s nizovima uboda okomito na kuteve u Lisičićima,1 1 5 ali to nije dovoljno za utvrđivanje izravnih veza, a osim toga ti elementi u Lisičićima su raniji. Najsličniji kanelirani ukras, pa i na sasvim sličnim koničnim zdjelama s prstenastim vratom kao na Hvaru, ili na sličnim poluloptastim tanjurim a s odebljanim obodom kao na Brijunu, nalazi se u stupnju D -l vinčanske kulture (T. 29: 5, 6).1 1 6 To sugerira podrijetlo kaneliranog ukrasa na Jadranu iz vinčan­ ske kulture. Međutim, u međuprostoru, tj. u Bosni i Hercegovini ili u zapadnoj Hrvatskoj ne nalaze se takav ukras ni oblici keramike. Zato je zasad moguće pretpostaviti da i kanelirani ukras na obalnom po­ jasu im a autohtoni i paralelan razvoj, pogotovo jer se u srednjem i mlađem neolitu u sjevernoj Dalmaciji, iako različit, nalazi takav ukras. Međutim, poluloptaste zdjele s jako razvraćenim obodom, karakteristične u mlađem sloju na Brijunu, ne nalaze se u alpskoj facies, kao ni uopće u lasinj­ skoj kulturi. U Istri su se takve zdjele, bez sumnje, razvile iz sličnih polulop- tastih ili bikoničnih zdjela mlađeg neolita. Identična zdjela našla se u pećini Kevderc u srednjoj Sloveniji (T. 18: 3), koju F. Leben datira u rano brončano doba, upoređujući je sa sličnim posudama u kulturi Ljubljanskog barja.1 1 7 Po svemu se ranije javljaju u Istri i odatle su se naknadno raširile, u unutraš- 1 1 3 S. D im itrijević, Monographiae arch. 1 (1968) T. 10, 11. 1 1 4 Isti, Prilog stupnjevanju baden­ ske kulture u sjevernoj Jugoslaviji, Arh. rad. i raspr. JA Z U 2 (1962) 249 i d., T. 1. 1 1 5 Isti, ibidem , T. 1: 7. A. Benac, Neolitsko naselje u Lisičićima kod Ko­ njica (Sarajevo 1958) T. 24: 4, 5. 1 1 6 S. D im itrijević, Monographiae arch. 1 (1968) si. 14: 4, 6. 1 1 7 F. Leben, A cta carsologica 3 (1963) 231, T. 4: 3. T. 23. C etinska grupa, eneolit, I stu ­ panj: 1 Bitelić, 2 Cetina, 3 Gradac, 4 M arkova špilja na Hvaru, 5 Vrlazje, 6, 7, 9, 10 Biskupija, 8 Ljubom ir. 1—3 po A. Benac, Studije o kam enom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1964); 4 po G. Novak, Arh. rad. i raspr. JA Z U 1 (1959); 5, 8 po B. Cović, Članci i građa za kult. istor. istoč. Bosne 8 (1970); 6, 7, 9, 10 po I. Marović, V jes­ n ik za arh. i hist, dalmat. 54 (1952) T. 23. Cetina-G ruppe, Äneolithikum, I. Stufe: 1 Bitelić, 2 Cetina, 3 Gradec, 4 M arkova špilja au f der Insel Hvar, 5 Vrlazje, 6, 7, 9, 10 Biskupija, 8 Ljubomir. 1—3 nach A. Benac, Studije o kam enom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1959); 5, 8 nach B. Čović, Članci i građa za kult. istor. istoč. Bosne 8 (1970; 6, 7, 9, 10 nach I. Marović, V jesnik za arh. i hist, dalmat. 54 (1952) njost Slovenije. Slične zdjele nalaze se također u kulturi Pescale na području Emilije u Italiji,1 1 8 što je vjerojatno utjecaj iz Istre. Obratni utjecaji iz alpske facies na prim orje ne mogu se sa sigurnošću potvrditi, kako to sm atraju F. Leben i J. Korošec.1 1 9 A. Benac je zaključio da su u Dalmaciji u toku e n e o 1 i t a bile razširene vučedolska, vrpčasta (,Schnur’) i lasinjska kultura koje su se seobom raširile iz unutrašnjosti, a sa zapada se proširila kultura zvonolikih pehara.1 2 0 P. Koro­ šec čitav eneolit u Dalmaciji razm atra kao jedinstvenu kulturu koju je nazvala jadranskom skupinom i koja se samostalno razvijala pod stranim utjecajem.1 2 1 Ranije sam izrazio mišljenje da treba pomiriti ta dva mišljenja.1 2 2 S punim eneolitom prestaje intenzivan utjecaj jadranskog prim orja na unutrašnjost, a obratno utjecaj dolazi s kopna na primorje. Uzrok su svakako seobe na kraju neolita koje su izmijenile privredu i kulturu. U toku eneolita zasad se na našem primorskom pojasu razlikuju dvije faze, iako je to razdoblje vrlo slabo poznato. Međutim, kako smo vidjeli, u prvoj fazi obalni pojas nije više potpuno jedinstven. Istra se dosta razlikuje, što zasad možemo uočiti po naselju na Brijunu. U Dalmaciji je prva faza zastupljena u Kašicu, Cetini, Biskupiji kod Knina, Ruminu-Biteliću i Grapčevoj špilji.1 2 3 Ova je faza, spomenuli smo, još uvijek utjecala i bila povezana s Istrom, lasinjskom kulturom i alpskom facies. Osnovno je svojstvo ove faze, da se ona razvila na prethodnim neolitskim tra­ dicijama na domaćem tlu. Posebno to dokazuju oblici i ukras keramike, kao što su poluloptaste zdjele sa zadebljanim i zaravnjenim obodom, kuglaste posude s cilindričnim vratom (amfore), kuglaste posude bez vrata, ukrašene cik-cak vrpcama ili ubodima, rombovima, meandrom, trokutima, spiraloidnim motivima s ubodima i sl. (T. 22—24). Svi s e ' ti elementi nalaze u prethodnom zadnjem stupnju u Smilčiću. Pa i prim jerak kuglaste posude sa vrpčastim [,Schnur’] (oti­ skom konopca) ukrasom iz Bitelića ima uzor u danilskoj fazi u Smilčiću. Novi su samo pojedini elementi, kao žigosani trokuti, široke ručice i si. Zato se ne može dokazati da se ova faza doselila iz unutrašnjosti, niti su strane kulture 1 1 8 A. M ansuelli, R. Scarani, sp. dj. u bilj. 56, T. 7. B. Beneđetti, sp. dj. u bilj. 58, T. 10. 1 1 9 J. Korošec, sp. dj. u bilj. 2, str. 10—11. F. Leben, sp. dj. u bilj. 7, str. 1, 8. 1 2 0 A. Benac, sp. dj. u bilj. 1, str. 131 i d. 1 2 1 P. Korošec, sp. dj. u bilj. 5. 1 2 2 Š. Batović, Nin u prapovijesno doba, Radovi Inst. JAZU u Zadru 16—17 (1969) 24 i d. Isti, Diadora 4 (1968) 320— 321. Isti, Problem i prapovijesti kninskog područja, Radovi fil. jak. u Zadru 10 (1972) 20 i d. 1 2 3 I. Marović, sp. dj. u bilj. 101, str. 5 i d., si. 2—5, 9, 41. Isti, Nalaz prethisto­ rijske keram ike u Biskupiji kod Knina, V jesnik za arh. i hist, dalmat. 54 (1952) 85 i d., sl. 1. A. Benac, sp. dj. u bilj. 1, T. 32: 3, 5, 6. P. Korošec, sp. dj. u bilj. 5, T. 2: 1. T. 24. C etinska grupa, eneolit, I stu ­ panj : 1 G rapčeva špilja, 2 Rusanovići, 3 Laterza, 4 V rtanjak, Glasinac. T. 24. Cetina-G ruppe, Äneolithikum, I. Stufe: 1 Grapčeva špilja, 2 Rusanovići, 3 Laterza, 4 V rtanjak, Glasinac. 1 po P. Korošec, Arh. rad. i raspr. JA Z U 2 (1962); 2, 4 po B. Cović, Članci i građa za kult. istor. istoč. Bosne 8 (1970); 3 po F. Biancofiore, Origini 1 (1967) 1 nach P. Korošec, Arh. rad. i raspr. JAZU 2 (1962); 2, 4 nach B. Cović, Članci i građa za kult. istor. istoč. Bosne 8 (1970); 3 nach F. Biancofiore, Origini 1 (1967) 2 3 T. 25. Jad ran sk a grupa, eneolit, II stu ­ panj: Grapčeva špilja. T. 25. A dria-G ruppe, Äneolithikum, II. Stufe: Grapčeva špilja. Nach P. Ko­ rošec, Arh. rad. i raspr. JAZU 2 (1962) m m T. 26. Jad ran sk a grupa, eneolit, II stu - T. 26. A dria-G ruppe; Äneolithikum panj: 1 Rubež, 2 G rapčeva špilja. II. Stufe: 1 Rubež, 2 Grapčeva špilja. T. 27. Jad ran sk a grupa, eneolit, II stu ­ panj: 1, 2 G rapčeva špilja, 3—5 G radina Sv. Spas T. 27. A dria-G ruppe, Äneolithikum, II. Stufe: 1, 2 G rapčeva špilja, 3—5 Gra­ dina (Ringwall) Sv. Spas. Nach P. Korošec, Arh. rad. i raspr. JAZU 2 (1962) na nju bitno utjecale, što ne negira etničke m igracije i nove kulturne pojave, kao pokapanje u humke. Dapače, osim navedenih obratnih utjecaja, ista je kultura, koju B. Čović datira u rano brončano doba,1 2 4 raširena na području Hercegovine i srednje Bosne, gdje se u Kotorcu našla potpuno jednaka amfora (T. 23: 3) i jednako ukrašena kao u Cetini (T. 23: 2) ili u Biskupiji (T. 23: 9),1 2 5 kao i istočne Bosne, također sa sasvim sličnim oblicima, tehnikam a i motivima ukrasa (T. 24: 2, 4),1 2 6 a po svemu se čini da se takva keram ika širila s Jadrana u unutrašnjost. S druge strane, identična keram ika pojedinačno se nalazi pri kraju eneolita u Apuliji, što je svakako utjecaj s našeg područja na suprotnu obalu Jadrana (T. 24: 3).1 2 7 Međutim, još nije potpuno jasan kronološki odnos spom enute kandirane keram ike kao ni cijele brij unske skupine prem a ovoj kulturi iako se tipološki vezuju preko lasinjske kulture. Kao da je ova skupina u Dalmaciji, Hercegovini i Bosni nešto mlađa. Druga eneolitska faza u Dalm aciji zastupljena je u pećini Gud- nja, Grapčevoj špilji, pećini Tradanj kod Šibenika, na gradini Sv. Spas kod Knina i Kašiću, a izvan Dalmacije u Rubežu kod Nikšića (T. 25—27).1 2 8 Ista faza zastupljena je u Slovenskom prim orju u: Pečina pod Steno, Ore­ hova pejca i Pejca v Lašci (T. 28).1 2 9 Izgleda, da spomenute posude s gradine Makadanj u Istri također pripadaju ovoj fazi, što potvrđuju analogije u pećini Orehova pejca (T. 28: 6). Nasuprot prethodnim fazama, ova uglavnom nema kontinuiteta na pri­ morju. Od oblika izvjestan kontinuitet im aju poluloptaste zdjele sa zaravnjenim obodom, kao i loptaste posude s prstenastim vratom (T. 25: 1, 2; 27: 1). Među­ tim, to su opće pojave. Osim toga ukras uopće nema domačih tradicija osim u pojedinostima. N ajpotpunije analogije za ovu fazu na našem Jadranu nalaze se u kulturi Ig ili Ljubljanskog barja (T. 31). Interesantno je zapaziti da se područje Krasa podudara s fazom Ig I, dok su elem enti Ig II rijetki, a područje Dalmacije ima analogije u fazi Ig II. Znatne analogije nalaze se zatim u kulturi zvonolikih pehara zapadne Evrope (T. 29: 1—3). Po svemu se može zaključiti da se druga eneolitska faza raširila na našem prim orju posredstvom kulture Ljubljanskog barja, vjerojatno migracijom, naj­ prije na Kras i u Istru, a kasnije na ostalo primorje. 1 2 4 B. Čović, sp, dj. u biij. 102, str. 15 i đ., T. 2: 4. A. Benac, sp. dj. u bilj. 102, str. 82 i d., T. 2: 2—4. Isti, sp. dj. u bilj. 1, str. 140 i d. 1 2 5 A. Benac, sp. dj. u bilj. 1, T. 32: 3; 35: 3. I. M arović, V jesnik za arh. i hist, dalmat. 54 (1952) sl. 1: 1. Ibidem 61 (1959) si. 41. 1 2 6 B. Čović, sp. dj. u bilj. 102, T. 1. 1 2 7 Isti, ibidem 19, bilj. 21. F. B ian- cofiore, La necropoli eneolitica di L ater- za, Origini 1 (1967) 222, 227, si. 32; 37: 3; 51: 3, 20. R. Peroni, Archeologia della Puglia preistorica (1967) 78 i d. Identični su oblici, tehnika i motivi ukrasa. Ta se keram ika u A puliji izdvaja od ostale keram ike. Slični oblici u A puliji nastav­ lja ju se do u srednje brončano doba: R. Peroni, ibidem 95, si. 19: 5. M eđutim, na keram ici u A puliji istovrem eno se nala­ ze i drugi slični elem enti kao u ovoj našoj skupini i fazi, ili u lasinjskoj sku­ pini, npr. snopovi cik-cak crta ograni­ čenih nizovima uboda i dr.; usp. Bianco- fiore, sp. dj. si. 45: 3 i dr. 1 2 8 P. Korošec, sp. dj. u bilj. 5, str. 915 i ^ T 1 Q_ _ _7 1 2 9 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 1: 16; 5: 12, 22; 6: 1; 20: 15; 21: 17, 18. F. Legnani, F. Stradi, sp. dj. u bilj. 12, si. 3. 8 A r h e o lo š k i v e s t n ik 113 pofih Područje krasa s vučedolskom kulturom , a osobito s Ljubljanskim barjem vezuju jednake poluloptaste zdjele s nogom u obliku rozete ili šapa (kupe na nozi), (T. 31: 2; 28: 3, 4) sasvim slično ukrašene geometrijskim križnim motivom, česte u fazi Ig I.1 3 0 U Dalmaciji nem a takvih oblika. Našla se samo jedna s 4 male nožice u Rubežu (T. 26: 1), bez sum nje vezana s prethodnom varijantom. Pune analogije, samo u fazi Ig II (T. 31: 3, 6), ima loptasta posuda ukrašena okomitim snopovima zupčastih ureza i nizova uibođa iz Pejce v Lašci (T. 28: 2).1 3 1 1 3 2 Međutim, vrlo sličan m otiv nalazi se u Grapčevoj špilji i na gradini Sv. Spas, a i u kulturi zvonolikih pehara (T. 25, 28, 29: 1, 2). U Orehovoj pejci našla se probušena pravokutna koštana pločica (T. 28: 5) kakve su česte u prve tri faze kulture zvonolikih pehara u zapadnoj Evropi.1 8 2 U fazi Ig I nalaze se kuglaste posude sa cjevastim ili koničnim vratom (amfore), ukrašene nizovima šrafiranih trokuta po ram enu (T. 31: 4), jednake kao jedna posuda bez stratigrafskih podataka iz pećine Fabiola kod Trsta (T. 28: l),1 3 3 koju smo ubrojili u hvarsku fazu na osnovu istih pojava u Dalma­ ciji (T. 6: 5). Takve posude mogle su trajati do eneolita, jer se tradicija izrade istih oblika u Dalmaciji nastavlja od danilske faze do eneolita. Zbog identič­ nosti najvjerojatnije su vezane s Ljubljanskim barjem, a zbog duge tradicije moguće je da su se takve posude u ljubljanskoj kulturi razvile pod utjecajem primorja. Svi oblici i pretežan dio motiva i tehnika ukrašavanja ove faze iz Dalma­ cije im aju također pune analogije u Ljubljanskom barju. Tako se nalaze jedna­ ke poluloptaste zdjele ili čaše sa zaobljenim dnom ili s koničnom šupljom no­ gom, kao i kuglaste posude s prstenastim vratom (T. 25, 27, 31).1 3 4 Neke su i potpuno jednako ukrašene, kao da su importirane u Dalmaciju. Tako se u fazi Ig II nalaze sasvim slični motivi metopa pomoću nasuprotnih uboda, kao u Grapčevoj špilji, ili kombinacija nizova takvih uboda s crtama izvedenih otiskom konopca, ili metope od takvih otisaka, kao na gradini Sv. Spas. Nalazi se i slična kombinacija trokuta kao u Rubežu (T. 25—27, 31).1 3 5 1 3 0 Usp. bilj. 129. P., J. Korošec, Arh. katalogi Slovenije 3 (1969) T. 37: 2, 4; 38: 1, 3; 39 i dr. 1 8 1 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 20: 15. P., J. Korošec, sp. dj. u bilj. 130, T. 36: 1, 2, 5 i dr. 1 3 2 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 6: 13. F. Legnani, F. Stradi, sp. dj. u bilj. 12, sl. 4. J. Guilaine, La civilisation du vase campaniforme (1967) T. 27 b. T. 28. Jad ran sk a grupa, eneolit, II stu ­ panj: 1 G rotta Fabiola, 2 Pejca v Lašci (Caverna del Pettirosso), 3—10 Orehova pejca (Caverna dei Ciclami), 11 Pečina na Dol eh (G rotta presso Samatorza). I po D. Cannarella, II Carso (1968); 2, II po F. Leben, Arh. vestnik 18 (1967); 3—10 po F. Legnani, F. Stradi, A tti d. VII. Riun. Scient, d. 1st. Ital. di Preist. e Protost. (1963) 1 3 3 D. Cannarella, II Carso (Trieste 1968) sl. na str. 136. P., J. Korošec, sp. dj. u bilj. 130, T. 14: 1; 113: 2. 1 3 4 P., J. Korošec, sp. dj. u bilj. 130, T. 34: 1, 3; 35: 4; 36: 1, 2, 5; 43: 1, 3; 44: 4; 45: 1 —3; 48: 3, 4; 145. 1 3 5 Istis ibidem, T. 33: 3, 5, 6, 8; 34: 1, 3, 7; 115: 1; 131: 2. T. 28. A dria-G ruppe, Äneolithikum, II. Stufe: 1 G rotta Fabiola, 2 Pejca v Lašci (Caverna del Pettirosso), 3—10 Orehova pejca (Caverna dei Ciclami), 11 Pečina na Doleh (Grotta presso Samatorza). I nach D. Cannarella, II Carso (1968); 2, II nach F. Leben, Arh. vestnik 18 (1967); 3—10 nach F. Legnani, F. Stradi, A tti d. VII. Riun. Scient, d. 1st. Ital. di Preist, e Protost. (1963) S. BATO VIC T. 28 Međutim, pojedini elementi ove faze i s prim orja i s Ljubljanskog barja imaju izrazite sličnosti u kulturi zvonolikih pehara u zapadnoj Evropi, osobito u njenoj trećoj fazi. Tako se tamo nalazi jednak oblik poluloptaste čaše bez ili na koničnoj ili prstenastoj nozi. Isto tako potpuno se pouđara motiv metopa od nizova otisaka konopcem i ubodima ili nizovima uboda koji se izmjenjuju s crtama, ili stepeničasti motiv s crtam a.1 3 6 Osim toga opća je pojava koja ve­ zuje prim orje i Ljubljansko barje zajedno s kulturom zvonolikih pehara tehni­ ka ukrašavanja ubodima i otiskom konopca (T. 25—29, 31). Utjecaji kulture zvonolikih pehara ipak su najčešće došli do izražaja na obalnom pojasu. Tako je s tom kulturom posebno vezana keram ika s gradine Sv. Spas i iz pećine Tradanj. Isto tako kremeni predmeti ove faze, osobito strelice i strugala, imaju cjelovite i najbliže analogije u toj kulturi, kao uopće u eneolitu na zapadnom M editeranu (T. 28: 7—10; 27: 3—5).1 3 7 1 3 8 Slične posude s više nogu kao u Rubežu nalaze se npr. na Sardiniji.1 8 8 U kulturi zvonolikih pehara sličan je i sistem križnog ukrasa.1 3 9 Veoma sličnu pojavu na zapadu predstavlja ukras nizovima šrafiranih trokuta i cik-cak vrpci kao na Sardiniji,1 4 0 posebno u kulturi zvonolikih pehara u Španiji,1 4 1 jednako kao u Grapčevoj špilji,1 4 2 što će biti rezultat upoređnog razvoja u sličnim uvjetima, jer isti motivi u Dalmaciji im aju izravnu predaju iz danilske faze, tj. kod nas su mnogo stariji nego na zapadu, kad se javljaju tek u kulturi zvonolikih pehara. Analognu pojavu na našoj obali i na zapadnom M editeranu posebno pred­ stavlja ukrašavanje keramike pomoću bradavičastih izbočen ja, kakvo je kod nas poznato u Kašiću u sjevernoj Dalmaciji, pa na koničnoj posudi u Pečini na Doleh (Grotta presso Samatorza) kod Trsta (T. 28: li).1 4 3 Takav oblik i ukras nalazi se u kulturi Remedello u sjevernoj Italiji,1 4 4 zatim u zadnjem ili trećem stupnju Ripoli kulture u srednjoj Italiji,1 4 5 kao i u eneolitu u Apuliji,1 4 6 a veo- 1 3 6 J. G uilaine, sp. đj. u bilj. 132, T. 3: 10, 12; 37: 2; 50: 3; 6. H. N. Savory, Spain and Portugal, The Prehistory of the Iberian Penninsula (London 1968) T. 38. 1 3 7 A. del Castillo, El neoeneolftico u: R. M. Pidal, Historia de Espana 1 (Madrid 1954) seg. ed., si. 444 i d. 1 3 8 piccola guida della preistoria ita- liana (1962) T. 24: 45. A. Radmilli. P re­ istoria d’ltalia (Firenze 1963) sl. na str. 17. 1 3 9 A. del Castillo, sp. dj. u bilj. 137, si. 498 i dr. no piccola guida della preistoria ita- liana (1962) T. 24: 50. 1 4 1 A. del Castillo, sp. dj. u bilj. 137, si. 494, 506, 1 4 2 P. Korošec, sp, dj. u bilj. 5, T. 2 : 1. 1 4 3 F. Leben, sp. dj. u bilj. 3, T. 9: 1. 1 4 4 Piccola guida della preistoria ita- liana (1962) T. 24: 26, 27. 1 4 5 G. Cremonesi, II villagio di Ri­ poli alia luce dei recenti scavi, Riv. di seien, preistor. 20/1 (1965) si. 13: 5, 10, 12. 1 4 6 A. Radmilli, La preistoria d’lta- lia (Firenze 1963) si. na str. 291. T. 29. 1—3 k u ltu ra zvonolikih pehara, 4 Remedello kultura, 5, 6 vinčanska kultura, Bapska. 1—3 po J. Guilaine, La civilisation du vase cam paniform e (1967); 4 po Piccola guida della preistoria italiana (1962); 5, 6 po S. D im itrijević, Sopotsko-lendel- ska kultura, M onographiae arch. 1 (1968) T. 29. 1—3 G lockenbecher-K ultur, 4 Rem edello-Kultur, 5, 6 V inča-Kultur, B ap-K ultur. 1—3 nach J. Guilaine, La civilisation du vase campaniforme (1967); 4 nach Piccola guida della preistoria italiana (1962); 5, 6 nach S. Dimitrijević, Sopot- Lengyel-K ultur, M onographiae arch. 1 (1968) g. BATOVIĆ T. 29 2 S. BATOVIC T. 30 Španija. Po A. de Castillo u R. M. Pidal, Historia de Espana 1 (1954) Spanien. N ach A. de Castillo in R. M. Pidal, Historia de Espana 1 (1954) ma je čest u m egalitskoj kulturi starijeg eneolita, koji prethodi kulturi zvono- likih pehara u Španjolskoj (T. 29: 4; 30: 1, 2),1 4 7 pa izgleda da se taj ukras kod nas razvio kasnije nego na zapadu, prem da je raširen na širokom prostoru. U isto vrijem e u Španiji se nalaze i kuglaste posude sa cjevastim vratom ,1 4 8 kao u Slovenskom prim orju ili u ljubljanskoj kulturi, ili u Dalmaciji još od srednjeg neolita (T. 30: 3; 28: 1; 6: 5). Oba naša područja bez sum nje su imala doticaj s kulturom zvonolikih pehara. Neki su elem enti zajednički, dok su neki specifični i javljaju se samo na obali. Putevi i način prim anja tih utjecaja nisu još potpuno razjašnjeni.1 4 9 Logičan put do našeg područja morao bi ići preko sjeverne Italije. Međutim, dosad za to nem a dovoljno dokaza, je r se u suvremenoj ku ltu ri Remedello na tom području ne nalaze pojedini spom enuti elementi. Možda je Ljubljansko barje došlo u vezu s tom kulturom i preko srednje Evrope, pa ih dalje prenosilo na prim orje i do Dalmacije.1 5 0 Ipak po svemu izgleda da je kultura zvonolikih pehara utjecala na našu obalu izravno, nezavisno od kulture Ljubljanskog bar­ ja, što je razum ljivo obzirom na saobraćaj morem. Ipak po svem u izgleda da su samo pojedini elementi preuzeti iz kulture zvonolikih pehara. Neke su se jednake ili slične pojave na oba područja razvile neovisno i uporedo u sličnim uvjetima. Iz svega se vidi da se n e o 1 i t na čitavom našem prim orju uglavnom razvijao jedinstveno, postupno i samostalno, pa kroz sve tri faze predstavljao posebno kulturno područje. Bez sum nje je isto područje tad a nastavalo i jedin­ stveno stanovništvo. Tokom cijelog tra ja n ja neolit s prim orja utječe na kulturni razvoj u unutrašnjosti, posebno do srednje Bosne već od starije faze. Osobito jako kretanje kulture s obale u unutrašnjost traje tokom srednjeg i mlađeg neolita u kakanjsku i butm irsku kulturu, a preko njih jadranski se elementi prenose dalje u sopotsko-lengyelsku kulturu. S druge strane preko Like i H r­ vatskog prim orja u sjevernu H rvatsku, a pri kraju neolita iz Istre i Krasa u Sloveniju. Nije moguće ustanoviti da li su se istim pravcem s obale u unutraš­ njost kretale etničke migracije, ili se radi samo o širenju i prijenosu kulturnih dobara. O izvjesnom kretanju stanovništva, izgleda da se može govoriti, jer se u Bosni nalaze brojni im portirani predm eti s Jadrana, osobito u butm irskoj kulturi. Na prijelazu iz neolita u eneolit na starim neolitskim osnovama, od kojih je jadranska komponenta veoma jaka, na području sjeverne Bosne, dijela Slavonije, sjeverne Hrvatske i Slovenije do Mađarske i A ustrije oblikuju se nova lasinjska skupina ili alpska facies lengyelske kulture, koje su tako­ đer u vezi i pod jakim utjecajem neolitskih tradicija s Jadrana. U Istri u to vrijeme, također na starijim tradicijam a, nastaje nova b r i - j unska skupina, jako vezana s lasinjskom kulturom i alpskom facies. Tada po prvi p u t dolazi do različitog razvoja Istre i ostalog prim orja. 1 4 7 A. del Castillo, sp. dj. u bilj. 137, si. 452, 453, 470, 471. 1 4 8 Isti, ibidem , si. 454. 1 4 9 Usp. P. Korošec, Neke pojave u istočnoalpskom području u vezi sa zvo­ nastem čašom sjeverne Italije, Arh. rad. i raspr. JA ZU 4-5 (1967) 299 i d. 1 5 0 A. del Castillo, sp. dj. u bilj. 137, si. 553: usp. k artu širenja zvonolikih pe­ h ara u Evropi. U Dalmaciji, Hercegovini i sve do istočne Bosne form ira se posebna kul­ turna skupina, koja bi se mogla nazvati cetinska. Dijelom se dodirivala s lasinjskom i brijunskom, ali izgleda da je trajala nešto duže od njih. U toj skupini očituju se novi strani etnički i kulturni elementi doseljeni s istoka, najvjerojatnije indoevropske skupine, koji se očituju u prvom redu u naselja­ vanju gradina i pokapanju pod humke, a rušenju neolitskih naselja, ali su još veoma jaki autohtoni primorski elementi osobito u keramici. To su i prvi jači prodori s istoka i iz unutrašnjosti na primorje. Ne može se ustanoviti da je vučedolska kultura izravno djelovala na naše primorje, jer se ona zaustavila u sjevernoj Bosni. Njeni elementi širili su se prema sjeverozapadu, pa posredno preko ljubljanske varijante, razvijene na osnovama lasinjske skupine ili alpske facies, najprije na sjeverni Jadran, a za­ tim obalom do Dalmacije, a s druge strane u sjevernu Italiju. Možda su vučedolski elem enti dolazili do Jadrana i iz srednje Bosne, ali to nije sasvim jasno. U širenju vučedolske, odnosno ljubljanske kulture učestvovali su, čini se, njeni etnički nosioci, bar do sjevernog Jadrana i Italije, ali su i oni asimi­ lirali autohtone elemente. Ljubljanska je kultura došla u dodir i poprimila brojne elemente kulture zvonolikih pehara, koji su na prim orju došli posebno i izravno do izražaja, pa mlađi eneolit na prim orju ima izvjesna po­ sebna svojstva, čime je donekle opravdan i poseban naziv ‘Jadranska kultura’, kako ga je nazvala P. Korošec. Svakako ova jadranska faza sadrži najbrojnije strane pojave. Samo nije jasno, da li to označava jake strane utjecaje, ili i izmjenu stanovništva. U cjelini tokom neolita očito je kretanje kulture s obale u unutrašnjost, a u eneolitu obrnuto, što su uvjetovali novi društveni i privredni odnosi, kao i nova proizvodna sredstva upotrebom metala. Navedeni eneolitski elementi na ovom području predstavljaju po svemu osnovu za ilirsku etnogenezu i kulturu. Die Beziehungen des adriatischen Küstenlandes zum Gebiet der südöstlichen Alpen im N eolithikum und Äneolithikum Der A utor behandelt Problem e und K ulturelem ente im Neolithikum und Äneo­ lithikum hauptsächlich im Gebiet des heutigen Sloweniens und nordwestlichen Kro­ atiens, oder Von der Triester Bucht und Istrien hin bis nach Österreich, Ungarn und K roatien im Zusam m enhang m it den Beziehungen und der Entwicklung an der ostadriatischen Küste. Dabei weist er auf die m angelhafte Erforschung sowie die U nzulänglichkeit des M aterials und der Dokum entation hin.1 — 7 T. 31. L jubljanska kultura, L jubljan­ sko barje. Po P., Korošec, Najdbe s ko- liščarskih naselbin pri Igu na L ju b lja n ­ skem barju, Arh. katalogi Slovenije 3 (1969) T. 31. Ljubljana-K ultur, Ljubljansko barje (Moor von Ljubljana). Nach P. Korošec, Najdbe s koliščarskih naselbin pri Igu na L jubljanskem barju, Arh. katalogi Slovenije 3 (1969) S. BATOVIC T. 31 Tatsache ist, daß sich im angeführten Raum zwei neolithische Bereiche befin­ den: das küstenländische und das kontinentale. F ü r das küstenländische ist das ganze N eolithikum festgestellt, das in drei Phasen zerfällt: das ältere, das m ittlere und das jüngere. Im kontinentalen G ebiet ist nur das jüngere oder das Ende des Neolithikums bekannt. Das N eolithikum der küstenländischen Zone ist ein B estandteil der adriatischen und der m editerranen K ulturentw icklung durch das ganze Neolithikum hindurch. Zusam men m it der ganzen Küstenzone der gesamten östlichen A driaküste bildet es eine geographische und kulturelle Einheit: die adriatische K ulturgruppe m it der Im presso-K eram ik des A ltneolithikum s (oder die Smilčić-Gruppe), die Danilo-Gruppe des M ittel- und die H var-G ruppe des Jungneolithikum s. Die Voraussetzungen, daß es in der Um gebung von Triest anderer K ulturgruppen gab, ist nicht berechtigt.1 2 — 1 4 Die Supposition von J. Korošec über das Bestehen eines keram iklosen Neolithikums kann nicht bew iesen w erden.1 5 In einigen Höhlen der Küstenzone ist eine stratigraphische Reihenfolge vom M esolithikum bis zur Eisenzeit festgestellt worden.1 6 — 1 6 Das Altneolithikum ist w enig bekannt. Es te ilt sich in zwei Stufen. Einstweilen ist das A ltneolithikum im K arstgebiet oder aus d er Triester Umgebung, wie auch auf den Q uarnerinseln, n u r aus H öhlenfundorten bekannt und gehört allen M erkmalen nach zur ersten Entw icklungsstufe (T. I)1 9 . 2 1 , w ie dies auch an der übrigen östlichen A driaküste der F all ist.2 2 Diese Stufe ist unm ittelbar m it der tra ­ ditionellen m esolithischen Jagd-Sam m el-W irtschaft und der Höhlenbewohnung2 3 . 2 4 verbunden. D ie nördlichsten Siedlungen des älteren N eolithikum s im Freien sind bisher im südlichen Istrien bekannt (Verudiea bei Pula und Ižula bei Medulin).2 0 Dies sind einschichtige Siedlungen, w ie in Nin in N orddalm atien, und enthalten Ma­ terial von gänzlich identischer Q ualität w ie in der zweiten S tufe des Altneolithikums in D alm atien (Nin, Smilčić), T. 2, 3, als sich schon A ckerbau und W ohnen auf offenem fruchtbarem G rundstück zu entwickeln begann.2 5 Zweifellos w ird m an die zweite Stufe auch nördlicher finden, im K arstbereich, wie Einzelfunde in den Höhlen Pejca v Lasci oder Vlaška jam a (italienisch: C avem a del Pettirosso) sowie in der Pečina n a Leskovcu (ital. G rotta Azzurra), w ie auch in Nin und Smilćič zeigen. T. 2: 3, 5—12.2 6 — 2 9 Ebenso w ie in der ganzen K üstenzone an der Adria entw ickelte sich das Alt­ neolithikum allm ählich aus den vorhergegangenen M esolithkulturen auf heimatlichen Boden, in engem K ontakt m it der gleichzeitigen Phase in Süditalien. D irekte Ver­ bindungen des nordöstlichen A driagebietes mit Italien bestanden nicht, weil sich das A ltneolithikum an der italienischen A driaküste nördlicher bis Ancona entwickelt hat, Ligurien ist aber ans w estliche M editerrangebiet gebunden.3 4 — 363. 3 9 . 4 0 Die Im presso-K eram ik des K üstenlandes verbreitete sich durch das N eretvatal bis Miittelbosnien (Obre), wo sie auf die Starčevo-K ultur traf.3 7 Es ist nicht er­ wiesen, ob sie sich vom nördlichen Adriagebiet nach Slowenien verbreitete, da dort das A ltneolithikum (vielleicht die Linearkeram ik)3 8 nicht belegt ist. Einstw eilen können an der nördlichen Adria die d ritte Stufe der Im presso- K eram ik oder die erste Stufe des m ittleren Neolithikums nicht isoliert werden, da gleichzeitig m it den Ü berlieferungen des alten die G rundelem ente des m ittleren Neolithikum s erscheinen, w ie es in Süditalien, hier und dort aber auch in Dalmatien bekannt ist.4 1 In diese Stufe können typologisch n u r einige Elem ente aus den Pečina na Leskovcu und P ejca v Lasci (T. 2: 9—13) eingeordnet w erden, doch sind sie stra ti­ graphisch nicht isoliert.4 2 Das Mittelneolithikum in Istrien und auf dem K arst zeigt die Eigen­ heiten der D anilo-G ruppe in Dalm atien, w oraus w ir schließen können, daß diese K ulturgruppe nach N ordw esten bis zur Soča und den A lpen verb reitet war. E inst­ w eilen kann m an an der ganzen östlichen A driaküste in dieser G ruppe keine w esentlichen U nterschiede feststellen. Lediglich in Istrien und au f dem K arst sind wegen des spärlichen M aterials und der nicht differenzierten S tratigraphie w eder die Evolution noch die Einzelelem ente dieser P hase bekannt. Im nördlichen A driagebiet nim m t die D anilo-Phase denselben Raum ein wie das A ltneolithikum . Ü berreste dieser P hase w urden in der Um gebung von Triest und auf dem K arst an 14 F undorten entdeckt.4 3 T. 4, 5. A lle sind Höhlen, außer der F undort Zavije (ital. Zaule) bei T riest m it einer Siedlung im F reien.4 4 Gewiß w ird m an auch hier, w ie in D alm atien, Siedlungen im Freien in größerer Zahl entdecken. T. 6, 7. In Istrien ist die D anilo-Phase n u r in der Höhle V ešanska peć auf dem Berg Učka bekannt,4 5 Eigenheiten der D anilo-K ultur w eist jedoch auch ein Teil des M aterials aus d er noch nicht bearbeiteten Siedlung im F reien von d er Insel B rijun (Brioni) auf, w ährend der G roßteil des M aterials aus dem Jungneolithikum und dem Ä neolithikum stam m t.4 6 Die Einteilung der D anilo-Phase kann fü r Istrien noch nicht vorgenomm en werden. In Istrien und auf dem K arst finden sich größtenteils alle in Dalm atien vertretenen G rundelem ente.4 9 Von den charakteristischen K eram ikform en ist einstw ei­ len n u r die glockenförm ige P lastikgattung unbekannt (fälschlich P hallus genannt), außer eines E xem plars aus d er V laška jam a (T. 5: 4).5 0 D er einzige größere U nter­ schied im V ergleich m it D alm atien ist zur Zeit das Fehlen d er feinen bem alten K eram ik in Istrien und auf dem K arst, w as w ohl zufällig ist — des spärlichen M aterials wegen. Die D anilo-K ultur w irkte auf das H interland viel ausgedehnter und stärker als die vorhergehende Phase an der A dria. Sie spielte eine w ichtige Rolle bei der Entwicklung der K ak an j- und d er B u tm ir-K u ltu r in Bosnien, vereinzelte Elem ente w irkten auf die Sopot-Lengyel-K ultur in Slaw onien ein, üb er die L ika aber auf das nordw estliche K roatien. Gegen Süden übte die D anilo-K ultur ihre W irkung bis nach O stjugoslaw ien hin aus (Kosovo). D ie V erbindungen Istriens u n d des K arstes mit dem slowenischen und kroatischen H interland sind nicht klar, da das m ittlere Neolithikum nicht bekannt ist, doch sie m üssen intensiv gewesen sein, w orauf die starken D anilo-T raditionen im S pät-N eolithikum hinweisen, die auch über die Einflüsse der H v ar-K u ltu r her kommen konnten.6 6 . 6 7 D ie Elem ente d er B ükk-K ultur in der Pečina pod Steno (Grotta delle Gallerie), T. 8.: 11, 15, w elche A. Radmilli anführt,6 8 stam m en nicht aus Ungarn, sondern sind G rundelem ente des Jungneo­ lithikum s aus D alm atien (IV. S tufe in Smilčiić), T. 10: 4. Die P intaderen, Gefäße m it viereckigem M undsaum und vereinzelte Elem ente der Sasso-Fiorano- und der Chiozza- oder Pescale-K ultur56-63 sind spezifische Er­ scheinungen in Istrien und auf dem K arst und stellen Einflüsse aus N orditalien im Laufe des Jungneolithikum s und des Ä neolithikum s dar, doch nicht im M ittelneo­ lithikum. All dies w eist darauf hin, daß die M erkm ale, die K ulturbeziehungen, V erbin­ dungen und die Entw icklung des m ittleren Neolithikum s in Istrien und auf dem K arst gleich sein werden, w ie auch in der Beziehung zur ganzen Danilo-Gruppe. Ebenso gilt dies auch für die E ntstehung und Entw icklung dieser Gruppe, die höchstw ahrscheinlich durch eine allm ähliche autochtone Entw icklung auf den G rund­ lagen des A ltneolithikum s entstanden ist, bereichert durch neue Errungenschaften aus dem K ontakt m it den benachbarten K ulturen auf dem Balkan und in Italien (im südlichen und mittleren). Der Beweis fü r einen M igrations- oder einen fremden UrSiprung der D anilo-K ultur kann nicht erbracht werden.6 9 . 7 0 Das Jungneolithikum h at in Gänze die M erkm ale der H var-Phase an der ganzen östlichen A driaküste. Im K arstgebiet befinden sich die Ü berreste dieser Phase in 10 H öhlen-Fundorten (T. 8, 9).7 1 . 7 2 . 7 4 >7 5 In Istrien zeigt die M erkm ale der H var-Phase ein Teil des M aterials von der Insel Brioni, dies ist aber auch die einzige Siedlung im Freien. Einzelem ente m it M erkmalen des Jungneolithikum s w ur­ den in der H öhle Cingarela bei M om jan (T. 9: 6—8),7 6 im Bingwall Vrčin (ital. Ca- stelliere di M ontursino)7 7 und M akadanj in Istrien entdeckt, wo es äneolithische und spätere Ü berreste gibt, doch ohne stratigraphische Angaben.7 8 — 8 3 Diese Ringwälle stellen eine direkte Verbindung des Neolithikums m it späteren Perioden dar. Alle Elem ente aus Istrien und dem K arst sind charakteristisch und analog wie in der H var-P hase D alm atiens (T. 8— 12). Eine Ausnahm e bildet nur die K annelüren- verzierung auf den Gefäßen aus d er Höhle Pečina na Leskovcu (Grotta Azzurra; T. 9: 4),7 8 w ie sie häufig auf Brioni vorkom m t und für das Ä neolithikum charakte­ ristisch ist. Das Jungneolithikum ist im selben Gebiet verbreitet w ie auch die früheren Phasen. Einstw eilen fehlen einschichtige Siedlungen der H var-Phase, die strati­ graphischen Angaben aber sind nicht verläßlich und so ist die Evolution dieser Phase nicht klar. Nach dem Stilsystem der K eram ikornam ente hat T. Bregant die D anilo-G ruppe in sieben, die H var-G ruppe aber in sechs Phasen eingeteilt,8 4 doch kann das stratigraphisch noch nicht bestätigt werden. M it Gewißheit können zwei Entw icklungsstufen der H var-G ruppe erkannt w erden: die frühe m it stark er T ra­ dition der D anilo-G ruppe (M arkova špilja auf Hvar, die Höhle G udnja'auf Pelješac. Obre in M ittelbosnien), und die jüngere, selbständigere und ausgeprägte Stufe, die aber dennoch auf den G rundlagen der D anilo-Phase beruht. Einstw eilen können aber doch d rei T erritorialvarianten des jüngeren Neolithi­ kums an der östlichen A driaküste beobachtet w erden: die H var-V ariante in Miittel- dalm atien, die Lisičići-V ariante im Inneren und die Sm ilčić-V ariante (IV Stufe) im Nordteil des Adriagebiets. In Istrien und auf dem K arst erscheinen H var- und Smilčić-Elemente. Es über­ wiegen die fü r die IV. Stufe in Smilčić eigentüm lichen Elem ente (T. 9, 10), besonders in d er Pečina n a Leskovcu (T. 9: 1—5),8 5 doch sind sie häufig auch auf Brioni Die H var-Elem ente sind am ausgeprägtesten in den Höhlen: Pečina pod Muzarji, Pejca v Lašci und in der Terezijima jam a (T. 8: 10, 14, 17, 18, 20, 21, 24, 30, 31).8 6 Wie w ir gesehen haben, datieren die intensiveren Verbindungen Istriens und vor allem des K arsts m it N orditalien ins jüngere Neolithikum. Die Verbindungen sind gegenseitig: aus Italien verbreiteten sich vorzugsweise Einflüsse aus den K ul­ turen Sasso-Fiorano oder Pescale und der ,Cultura del vaso a bocca quadrata’, auf diese K ulturen in Italien aber w irk te die H var-Phase in erster Linie m it ihren Spiral-, M äander- und G irlandenm otiven (T. 12). Die H var-G ruppe entw ickelte sich durch Evolution aus der D anilo-Phase, denn ihre G rundm erkm ale finden sich in der D anilo-Phase. D arum kann die Entstehung der H var-P hase nicht durch M igration bew iesen werden. In dieser P hase kom m t es erstm als zu V erbindungen zwischen dem küstenlän­ dischen und dem kontinentalen Teil Sloweniens, oder m it der sog. alpinen Fa­ zies der Lengyel-Kultur des Jungneolithikum s nach J. Korošec, bzw. der äneolithischen Lasinja-Kultur nach S, D im itrijevic im Gebiet vom nordwestlichen K roatien bis Ö sterreich und U ngarn u. ä.8 '7-88 Doch ist diese K ultur keineswegs eine V ariante der L engyel-K ultur, da sie lokale Eigenheiten und eine starke A driakom ponente enthält, andererseits aber auch nicht einheitlich ist. A ußer­ dem ist die L asinja-G ruppe w eder chronologisch noch typologisch definiert, und enthält schon bloß im Rahm en N ordkroatiens drei G rundtypen von M aterial, was wohl den unterschiedlichen Zeitstufen entsprechen dürfte. J. Korošec, besonders aber T. B regant haben darauf hingewiesen, daß die Da­ nilo- und die H v ar-K u ltu r eine starke K om ponente beim E ntstehen der alpinen Fazies darstellten,8 9 die ans Ende des N eolithikum s und an den Ü bergang ins Äneo- lithikum datiert w ird. Sie zerfällt in zw ei Stufen.9 0 Die Elem ente der A driakulturen, überw iegend die Gefäßform en, sind viel stärk er in der älteren S tufe (T. 13—17). Neben einigen D anilo- sind dies größtenteils H var-E lem ente der Sm ilčić-V arian- te,9i-93 i n der L asinja-K ultur im nordw estlichen K roatien unterscheidet m an ebenso zwei Stufen und die adriatischen E inw irkungen sind sehr stark, doch sowohl in den Form en als auch in der K eram ikverzierung (T. 20, 21). Dies sind aber überwiegend evolvierte D anilo-Elem ente des jüngeren N eolithikum s,9 5 - B 6 -9 S -9 9 . 1 0 4 wogegen die Ein­ flüsse anderer K ulturen schwächer sind.9 7 - 1 9 3 Einige O rnam entelem ente binden sich ans Ä neolithikum in D alm atien190-103. * < * > 1 9 6 (T. 20: 1, 4, 13; 21: 1, 6, 7, 9; 22: 1, 2, 4, 5, 7, 9; 23: 5, 8; 24: 4). Man kann den Schluß ziehen, daß die alpine Fazies und die L asinja-K ultur eng verbunden w aren und eine ähnliche E ntw icklung erlebten, w obei die Adriakom po­ nente des Jungneolithikum s eine w ichtige Rolle spielte. Wegen des unterschiedlichen Raums, der unterschiedlichen Folge und V erbindungen nahm jede V ariante auf ihre eigene Weise die adriatischen Einflüsse auf: die Lasinja anscheinend früher, länger, reichlicher und direkt über die Lika u n d das K roatische K üstenland, die alpine Fazies aber sp äter und kürzere Zeit ü b er Istrien, teilw eise aber über die L asinja- Kultur. Die V erbindungen des K üstengebiets m it der L asinja-K ultur und der alpi­ nen Fazies d er L engyel-K ultur sind jedenfalls im Jungneolithikum und im Äneo­ lithikum außerordentlich stark. Zeitlich verbindet sich das Ende der H var-P hase mit dem Beginn der L asinja-K ultur. In der Siedlung auf Brioni in Istrien sind charakteristisch die konischen Ge­ fäße m it K annelüren auf dem Bauch, an der A dria im N eolithikum unbekannt, ferner halbkugelförm ige und bikonische Schüsseln m it gleicher V erzierung oder m it K a n ­ nelüren am verdickten M undsaum. Solche Form en sind im N eolithikum in D alm atien bekannt, doch ohne derartige Verzierung. Gleiche Elem ente befinden sich n u r in der Grapeeva und in der M arkova špilja in D alm atien und in d er Pečina na Leskovcu auf dem K arst, doch sind sie ans N eolithikum lediglich durch ih re Form en gebunden (T. 23: 4; 9 : 4).8 5 - 1 9 8 Deshalb muß die Siedlung auf Brioni an den Übergang aus dem N eolithikum ins Ä neolithikum oder an den Beginn des Ä neolithikum datiert werden, was auch vereinzelte identische Elem ente aus B rioni beweisen, gefunden in späteren Ringw all-Siedlungen (Castellieri) in Istrien. Gleiche Elem ente w ie auf Brioni sind zahlreich in d er alpinen Fazies oder in der L asinja-K ultur, nur ohne K annelüren (T. 18, 19), was Istrien eng m it Slowenien und dem nordw estlichen K roatien verbindet.1 0 ® H öchstwahrscheinlich entwickelten sich diese Elem ente in Istrien und D alm atien auf den G rundlagen der H var-Phase und w urden dann von dort in die alpine Fazies und die L asinja-K ultur sowie die Pescale K ultur in Italien übertragen.1 1 ® “ 1 1 2 . 1 1 7 >1 1 8 Lediglich an der Küste h at die Ü berlieferung nicht die gleiche kannelierte Verzierung. Gleiche O rnam entik und gleiche Schüsseln findet m an in der II. Stufe der Sopot-Lengyel-K ultur, doch sind die übrigen F orm en verschieden und verbinden sich überdies auch chronologisch nicht.1 1 3 In d er synchronen I. Phase der B aden-K ultur erscheint eine identische O rna­ m entik,1 1 4 doch sind die Form en verschieden und territorial nicht verbunden, da es in der L asinja-K ultur keine K annelüren gibt, m it Istrien ist sie aber n ur durch die G efäßform en verbunden. Die ähnlichsten O rnam ente und Gefäßformen kommen in der D -l-S tu fe der V inča-K ultur vor (T. 29: 5, 6),1 1 6 dagegen finden sich solche Elem ente nicht im Zwischenraum der beiden K ulturen, in W estkroatien, Bosnien und der Herzegowina. A. Benac h a t daraus den Schluß gezogen, daß in D alm atien im L aufe des Äneolithikum s die Vučedol-, die S chnur- und die L asinja-K ultur verbreitet waren, deren V erbreitung durch M igration aus dem Inneren erfolgt w orden war, aus dem W esten habe sich aber die G lockenbecher-K ultur verbreitet.1 2 0 P. Korošec h at das Ä neolithikum in Dalm atien A dria-G ruppe benannt, die sich selbständig unter frem ­ dem Einfluß entw ickelt hat.1 2 1 M it dem vollständigen Ä neolithikum hört die intensive Einw irkung des adria­ tischen K üstenlandes aufs Innere auf, um gekehrt kommt es aber zur Einwirkung des Inneren aufs K üstenland, verursacht durch die M igrationen. In der Küstenzone w erden einstw eilen im Ä neolithikum zwei Phasen unter­ schieden, doch außerdem unterscheidet sich, wie w ir gesehen haben, in der I. Phase Istrien (die Brioni-Gruppe) vom südlichen K üstenland. Die erste P hase in D alm atien (Kašić, Cetina, Biskupija, Rum in-Bitelić, Grapčeva špilja) oder die C etina-G ruppe (T. 22, 24) w ar m it Istrien, der L asinja-K ultur und der alpinen Fazies verbunden und übte auf diese Regionen ihren Einfluß aus. Sie hatte sich au f der Basis der einheim ischen neolithischen T raditionen entwickelt, vor allem die K eram ik, was keineswegs die ethnische M igration und Einzelerscheinun­ gen, w ie auch die G rabbestattung, negiert. Dieselbe K ultur ist auch in der Herzego­ w ina und in Bosnien vertreten,1 2 4 — 1 2 6 vereinzelt aber auch in Apulien,1 2 7 w ohin sie sich allem A nschein nach aus D alm atien verbreitet hatte. Die zw eite Phase ist im ganzen K üstenland vertreten (Höhle Gudnja, Grapčeva špilja, Tlradanj, Kašić, Ringwall Sv. Spas, Rubež, Pečina pod Steno, Orehova pejca, Pejca v Lašci, Ringwall M akadanj [T. 25-— 28]).1 8 8 . 1 2 0 Diese Phase h a t im K üstenland größtenteils keine K ontinuität, außer vereinzelten Erscheinungen. Die vollständigsten Analogien befinden sich in der L jubljana-K ultur (oder der K ultur des L jubljansko B arje [Laibacher Moor], T. 31),130-135 zahlreich sind jedoch auch die Analogien in der G lockenbecher-K ultur W esteuropas (T. 29).1 S 2 >1 3 1 5 —1 4 8 Das K arstgebiet stim m t m it beiden Phasen der L jubljana-K ultur überein, wogegen in Dalmatien nur die Elem ente der Phase II (Ig-II) anzutreffen sind. Deshalb kann man schließen, daß sich die zweite Äneolithphase im K üstenland w ahrscheinlich durch die M igra­ tionsverm ittlung der K ultur des L jubljansko B arje (Laibacher Mloor) verbreitet hat, zunächst auf den K arst und n ach Istrien, später aber ins übrige K üstenland. Die einzelnen Elem ente dieser P hase sowohl aus dem K üstenland als auch aus dem L jubljansko B arje haben ausgeprägte Ä hnlichkeiten, insbesondere in der III. Phase der G lockenbecher-K ultur.1 3 6 Die Einflüsse der G lockenbecher sind stärker in der Küstenzone,1 3 7 — 1 4 7 einige Analogien sind übrigens auch spezifisch fü rs K üstenland, wie z. B. die V erzierung m it w arzenförm igen Buckeln (T. 28: 11; 29: 4; 30: 1, 2), oder die geom etrischen Motive. So scheinen sich einige Elem ente p arallel ohne unm ittel­ bare Einw irkungen entw ickelt zu haben.1 4 0 ” 1 4 7 Dem nach scheint die Glockenbecher- K ultur unser K üstenland auch unabhängig von d er L ju b ljan a-K u ltu r beeinflußt zu haben, w ahrscheinlich über Italien. Das N eolithikum h at sich im ganzen östlichen K üstenland größtenteils selbstän­ dig, einheitlich und stufenw eise entw ickelt, und so h a t es durch alle drei Phasen ein besonderes K ulturgebiet dargestellt, d as auf die Entw icklung im Inneren, bis M ittelbosnien hin, vom A ltneolithikum w eiter, besonders aber im L aufe des m ittleren und jüngeren N eolithikum s bis h in zur V inča- und Sopot-L engyel-K ultur eingew irkt hat, u n d schließlich auch auf N ordkroatien und Slowenien. Die L asinja-G ruppe oder die alpine Fazies d er L engyel-K ultur stehen u n ter starken Einfluß der neolithischen Traditionen aus der A driaregion. In Istrien entsteht am Ü bergang aus dem N eolithi­ kum in s Ä neolithikum .auf d er B asis d er alten T raditionen die neue B rioni-G ruppe, eng m it der L asinja-K ultur und der alp in en Fazies verbunden. D am als kom m t es zum erstenm al zu einer unterschiedlichen Entw icklung Istriens und des übrigen K üstenlandes. In Dalm atien, in der H erzegow ina und in Bosnien form iert sich die besondere Cetina-Kultuir, die sich m it d e r B rioni- und 'der L asinja-K ultur berührte. In dieser G ruppe erscheinen erstm als neue frem de ethnische und kulturelle, aus dem Osten, höchstw ahrscheinlich aus der indoeuropäischen G ruppe, eingew anderte Elemente. Sie zeigen sich vor allem in d er Besiedlung von Ringwällen, der B estat­ tung in H ügelgräbern, doch sind die autochthonen Elem ente noch im m er sehr stark. Es ist nicht festzustellen, daß die V učedol-K ultur unm ittelbar aufs K üstenland ein­ gew irkt hat, schon über die L jubljana-V ariante, zuerst aufs nördliche Adriagebiet und dann die K üste entlang auf D alm atien. Die L ju b ljan a-K u ltu r h at eine Reihe von Elementen der G lockenbecher-K ultur aufgenom m en, die besonders im K üstenland zum A usdruck 'gekommen sind, und so ist fü rs jüngere Ä neolithikum 'die Bezeichnung »Adriatische K ultur« bis zu einem gew issen G rad berechtigt. Die äneolithischen Elem ente stellen in diesem G ebiet die G rundlage für die Entw icklung der illyrischen Ethnogenese u n d K u ltu r dar.