SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN PEČKO - MLEKUŠ HELENA EVALUACIJA ZBIRKI BIBLIOTEČNE GRADJE S PODRUČJA KEMIJE U CENTRALNI TEHNIŠKI KNJIŽNICI S O S VRTOM NA JEZIK PUBLIKACIJE MAGISTARSKI RAD 4 VARAŽDIN, 1993 ZAHVALJUJEM SE MENTORU PROF. DR. BRANKU BERČIČU ZA POMOČ I SAVJETE PRI IZRADI MAGISTARSKOG RADA SADRŽAJ POPIS KORIŠTENIH KRATICA I POPIS TABLICA VIII POPIS PRILOGA XI I. UVOD 1 1.1. Uloga CTK u slovenskom knjižnicno-informacijskom prostoru 3 1.2. Predmet i cilj istraživanja 5 II. VREDNOVANJE NA PODRUČJU KNJIŽNIČNO- INFORMACIJSKE DJELATNOSTI 7 2.1. Vrednovanje i upravljanje knjižnicom 2.2. Vrednovanje i upravljanje knjižničnim zbirkama 9 2.3. Automatizacija i razvoj knjižničnih zbirki 12 2.3.1. Automatizacija kao potpora pri selekciji, koordinaciji, analizi i vrednovanju zbirki 1 2.3.2. Automatizacija kao potpora pri nabavi i usporedbi knjižničnih zbirki 15 III. PRODUKCIJA DOKUMENATA S PODRUCJA KEMIJE I KEMIJSKE TEHNOLOGIJE U SVIJETU 17 3.1. Vrste znanstvenih dokumenata 1 3.2. Sekundarni dokumenti s podrucja kemije i kemijske tehnologije 20 3.2.1. Knjige 3.2.2. Časopisi 2 3.2.3. Standardi i patenti 4 3.3. Porast broja dokumenata 25 3.4. CAS kao posrednik izmedu potencijalnih izvora informacija i korisnika 27 IV. ZASTUPUENOST DOKUMENATA S OBZIROM NA JEZIK 31 4.1. Zastupljenost knjiga s obzirom na jezik 3 4.2. Zastupljenost časopisa u ISDS s obzirom na jezik 32 4.3. Distribucija primarnih dokumenata u CAS s obzirom na jezik 4 4.4. Jezgra (nucleus) časopisa s podrucja kemije 35 4.5. Usporedba zastupljenosti jezika dokumenata u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS i u jezgri 37 4.6. Prevladavanje jezičnih barijera 40 V. HIPOTEZA 43 VI. METODOLOGIJA 4 VIL VREDNOVANJE USMJERENO NA ZBIRKE DOKUMENATA U CTK 46 7.1. Standardizacija na području razvoja knjižničnih zbirki 4 7.2. Ciljevi CTK na području razvoja knjižničnih zbirki 7 7.3. Nabava dokumenata u CTK u razdoblju od 1981-1991 50 7.4. Knjige s podrucja kemije i kemijske tehnologije 51 7.4.1. Knjige s podrucja kemije i kemijske tehnologije u CTK u COBIB 53 7.5. Časopisi s podrucja kemije i kemijske tehnologije 54 7.6. Usporedba zastupljenosti knjigama i časopisima 57 7.7. Zastupljenost knjigama i časopisima s obzirom na jezik 58 7.8. Distribucija jezika knjiga s obzirom na vrstu dokumenata 59 7.9. Distribucija časopisa s obzirom na jezik 61 7.10. Usporedba distribucije knjiga i časopisa u COBIB-u s obzirom na jezik 63 7.10.1. Usporedba knjiga i časopisa u COBIB-U s obzirom na zastupljenot jezika 4 7.11. Zastupljenost stranih jezika na području kemije i kemijske tehnologije u COBIB-u 6 7.12. Uporedba zastupljenosti jezika u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS, jezgri časopisa i CTK 65 7.13. Usporedba zastupljenosti dokumenata u CTK sa standardnim popisima 66 7.13.1. CAS 6 7.13.2. Usporedba časopisa u CTK s jezgrom časopisa 69 7.14. Razvoj knjižničnih zbirki u knjižnicama u inozemstvu 70 VIII. VREDNOVANJE USMJERENO NA KORIŠTENOST I KORISNIKE CTK 72 8.1. Korisnici i korištenost knjižničnih zbirki 7 8.2. Korisnici u CTK 7 8.2.1. Klasifikacija upisanih korisnika CTK s obzirom na naobrazbu i zasposlenost 78 8.2.2. Posjet čitaonici i posudba dokumenata 79 8.3. Korisnici CTK s područja kemije i kemijske tehnologije 82 8.4. Študija korištenosti knjiga i časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije 84 8.4.1. Posudba knjiga 8.4.2. Posudba časopisa 8 8.4.2.1. Posudba časopisa na stranim jezicima 91 8.5. Meduknjižnična posudba dokumenata 6 8.6. Študija korisnika 9 8.6.1. Upitnik 8.6.2. Metoda uzorkovanja 101 8.6.3. Cilj 10 8.6.4. Vremenski raspon istraživanja 10 8.6.5. Pilot istraživanje 102 8.6.6. Obrada podataka 8.6.7. Veličina uzorka 8.6.8. Reprezentativnost uzorka 10 8.6.9. Poznavanje jezika anketiranih korisnika (izraženo u %) 106 8.6.10. Jezik kao zapreka dostupnosti informacije 112 8.6.11. Poznavanje fondova CTK s područja kemije i kemijske tehnologije 113 8.6.12. Rangiranje dokumenata s obzirom na važnost za študij odnosno djelatnost anketiranih korisnika 11 8.6.13. Kvaliteta fondova CTK s područja kemije i kemijske tehnologije 114 8.6.14. Kvaliteta fondova po pojedinim područjima 115 8.6.15. Oblik odnosno medij dokumenta 116 8.6.16. Način nabave dokumenata koji nisu dostupni u CTK 11 ii Kvaliteta nabave dokumenata po podrucjima 118 Prijedlozi korisnika 119 REZULTATI ISTRAŽIVANJA 120 Rezultati istraživanja s obzirom na produkciju dokumenata u svijetu 12 Rezultati s obzirom na ciljeve i planove knjižnice 124 Rezultati koji se odnose na zahtjeve korisnika 12 Rezultati koji se odnose na potrebe korisnika 5 ZAKLJUČAK 131 POPIS KORIŠTENE LITERATURE 132 BIOGRAFIJA 14 BAZIČNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA NA HRVATSKOM JEZIKU 143 BAZIČNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA NA ENGLESKOM JEZIKU 5 iii POPIS KORIŠTENIH KRATICA ACS (American Chemical Societv); Američko udruženje kemičara ALA (American Library Association); Udruženje američkih knjižnica ASLIB (Association of Special Libraries and Information Bureaux); Udruženje specijalnih knjižnica i informacijskih službi BLDSC (British Librarv Document Supph/ Centre); Centar za meduknjižničnu posudbu u Boston Spa, Velika Britanija CAS (Chemical Abstracts Service, Columbus, Ohio); Največi informacijski dokumentacijski centar za područje kemije i kemijske tehnologije u svjetskim razmjerima CD ROM (Compact Disc Read Only Memorv); Optički disk za pohranu podataka COBISS (Kooperativni Online Bibliografski Sistem in Servisi); Informacijski sistem informacijskog servisa Inštituta informacijskih znanosti Univerze v Mariboru. Povezuje i podupire djelatnost knjižnica, informacijskih centara i informacijskih servisa koji koriste jedinstvenu metodologiju distribuirane obrade podataka i jedinstvenu programsku podršku. COBISS je nadgradnja sistema uzajamne katalogizacije. COBIB (Kooperativna Online Bibliografska Baza podataka); Kooperativna (uzajamna) bibliografsko-kataložna baza podataka koja se gradi i održava u procesu uzajamne katalogizacije kao rezultat koordinirane i jedinstvene bibliografsko kataložne obrade knjižne grade. COMPENDEX (Computerized Engineering Index); Baza podataka za područje tehnike i prirodnih znanosti CORE (Chemistrv Online Retrieval Experiment); Eksperimentalni programski paket za online pristup časopisima iz područja kemije CTK (Centralna tehniška knjižnica); Ljubljana ETH (Eidgenossische Technische Hochschule, Zurich); Knjižnica tehničkog fakulteta FID (Fčddration Internationale de Documentation); Medunarodno udruženje za dokumehtaciju FIZ Chemie (Fachinformationszentrum Chemie, Berlin); Specijalizirani informacijski centar za kemiju i kemijsko inženjerstvo II FNT (Fakulteta za naravoslovje in tehnologijo); Ljubljana GIP (General Information Program); Opči informacijski program u okviru UNISIST GPNB (Gosudarstvennaja publičnaja naučno tehničeskaja biblioteka, Moskva); Centar za meduknjižničnu posudbu u Rusiji HEGIS (Higher Education General Information Svstem); Programski paket za klasifikaciju dokumenata u britanskim sveučilišnim knjižnicama IATUL (International Association of Technical Universitv Libraries); Medunarodno udruženje tehničkih sveučilišnih knjižnica ICONDA (International Construction Database); Medunarodna baza za područje graditeljstva IFLA (International Federation of Librarv Associations); Medunarodno bibliotekarsko udruženje sa sjedištem u Den Haagu ISBN (International Standard Book Number); Medunarodni standardni broj za knjige, koji dodjeljuje medunarodna agencija u Berlinu za svaku objavljenu knjigu III ISDS (International Serials Data System); Medunarodna agencija za dodjeljivanje standardnih brojeva svakom novom naslovu časopisa ISI (Institut for Scientific Information); Institut za znanstvene informacije u Philadelphiji, USA, kojega je osnovao E. Garfield ISO (International Standard Organization); Medunarodna organizacija koja izdaje standarde ISSN (International Standard Serial Number); Medunarodni standardni broj za identifikaciju periodičnih publikacija ITC (International Translation Centre); Medunarodni centar za prevodenje u Delftu, Nizozemska IZUM (Inštitut informacijskih znanosti Univerze v Mariboru) LIBER (Ligue Internationale des Bibliotheques de Recherche); Medunarodna liga znanstvenih knjižnica MBO (Management by Objectives); Upravljanje s odnosu na odlučivanje IV MONUDOC (Monument Documents); Baza podataka s područja zaštite spomenika NAG (National Acquisitions Group); Medunarodna stručna organizacija za nabavu knjiga NATIS (National Information Svstem); Nacionalni informacijski sistem USA OCLC (Online Computer Librarv Center, Columbus, Ohio); Knjižnično- informacijski centar koji održava največi kooperativni katalog u svetskim razmjerima OMK (Orzagos Muszaki Konvvtar, Budapest); Centralna tehnička knjižnica u Budimpešti RCU (Računski centar Univerze v Ljubljani) RSC (Royal Societv of Chemistrv); Udruženje kemičara u Velikoj Britaniji SDI (Selektivna diseminacija informacija) STN (Scientific and Technical Netvvork); Medunarodna mreža za prijenos podataka v TU (Technische Universitaet, Wien); Tehnički fakultet u Beču TUB (Bibliothek der Technischen Universitaet Hannover und Technische Informationsbibliothek Hannover); Centar za meduknjižničnu posudbu u Njemačkoj UAP (Universal Availabilitv of Publications); Načelo o univerzalanoj dostupnosti publikacija, jedan od programa medunarodne bibliotekarske organizacije IFLA UBTU (Universitaetsbibliothek der Technischen Universitaet Graz); Tehnička knjižnica u Grazu UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija); Jedan od sustava za klasifikaciju dokumenta UKSG (United Kingdom Serials Group); Medunarodna strukovna organizacija za nabavu periodičkih publikacija VI UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organizations); Organizacija za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima UNISIST (Universal Svstem for Information in Science and Technologv); Medunarodni sistem za prijenos informacija u znanosti i tehnologiji VII POPIS TABLICA 1 Rast broja apstrakata u CAS u razdoblju 1981-1991. 2 Zastupljenost knjiga s obzirom na jezik 3 Distribucija periodičnih publikacija u ISDS s obzirom na jezik 4 Distribucija primarnih dokumenata u CAS s obzirom na jezik 5 Distribucija časopisa u jezgri s obzirom na jezik 6 Usporedba zastupljenosti jezika u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS i jezgri časopisa 7 Prijevodi s obzirom na vrstu dokumenta, izvornog jezika i jezika prijevoda 8 Prikaz prirasta knjiga u CTK u razdoblju 1981-1991. 9 Prirast knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK u razdoblju 1981-1991. 10 Zastupljenost područja kemije i kemijske tehnologije u knjigama 11 Zastupljenost knjiga s obzirom na vrstu dokumenata 12 Prirast časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK u razdoblju 1981-1991. 13 Zastupljenost područja kemije i kemijske tehnologije u časopisima VIII 14 Usporedba zastupljenosti područja u knjigama i časopisima 15 Zastupljenost jezika u knjigama i časopisima u CTK 16 Distribucija jezika u knjigama u odnosu na vrstu dokumenta 17 Distribucija jezika u časopisima 18 Usporedba distribucije knjiga i časopisa s obzirom na jezik u CTK u COBIB 19 Zastupljenost stranih jezika u knjigama i časopisima 20 Zastupljenost jezika u stranim knjigama i časopisima s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK u COBIB 21 Usporedba zastupljenosti jezika dokumenata u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS, jezgri časopisa i CTK 22 Zastupljenost prvih 1000 časopisa CAS u CTK 23 Zastupljenost časopisne jezgre u CTK s obzirom na jezik 24 Korištenost časopisa u pojedinim znanostima 25 Razvrstavanje korisnika CTK u odnosu na naobrazbu i zaposlenje 26 Posječenost čitaonice 1981-1991 27 Posudba dokumenata 1981-1991 IX 28 Posudba knjiga 1981-1991. s obzirom na vrstu korisnika 29 Posudba časopisa 1981-1991. s obzirom na vrstu korisnika 30 Korisnici s područja kemije i kemijske tehnologije 31 Posudba knjiga s obzirom na jezik 32 Posudba stranih knjiga s obzirom na jezik 33 Posudba časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije s obzirom na jezik 34 Posudba časopisa na stranim jezicima 35 Posudba dokumenata iz inozemstva s obzirom na jezik 36 Korisnici s područja kemije i kemijske tehnologije s obzirom na naobrazbu 37 Struktura naobrazbe anketiranih korisnika 38 Struktura korisnika s obzirom na područje zaposlenosti 39 Struktura anketiranih korisnika s obzirom na područje zaposlenosti 40 Struktura anketiranih korisnika s obzirom na područje djelatnosti 41 Poznavanje stranih jezika anketiranih korisnika 42 Zastupljenost jezika kod anketiranih korisnika X 43 Zastupljenost jezika kojima anketirani korisnici dobro vladaju 44 Jezici kojima vladaju anketirani korisnici 45 Anketirani korisnici koji vladaju samo francuskim i engleskim jezikom 46 Anketirani korisnici koji vladaju francuskim i engleskim jezikom 47 Anketirani korisnici koji vladaju njemačkim i francuskim jezikom 48 Klasifikacija dokumenata po značaju 49 Klasifikacija područja po kvaliteti 50 Kvaliteta nabave po područjima 51 Pnjedlozi anketiranih korisnika za poboljšanje djelatnosti CTK XI POPIS PRILOGA 1 Knjige s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK u COBIB 2 Fondovi stranih knjiga i časopisa u razdoblju 1981-1991. i poznavanje jezika korisnika CTK 3 Usporedba zastupljenosti jezika u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS, jezgj i CTK 4 Posudba knjiga u CTK s obzirom na jezik 5 Posudba časopisa s obzirom na jezik 6 Popis najčešče posudivanih časopisa 7 Upitnik 8 Jezik dokumenata s područja kemije i kemijske tehnologije COBIB i poznavanje jezika korisnika CTK 9 Porast primarnih dokumenata u CAS i nabava knjiga i časopisa u CTK 10 Zastupljenost engleskog i francuskog jezika u CAS i CTK 11 Zahtjevi i potrebe anketiranih korisnika te nabava dokumenata na stranim jezicima 12 Usporedba zahtjeva i potreba anketiranih korisnika s nabavom na stranim jezicima u CTK XII I. UVOD Knjižnice prate ljudsku civilizaciju od njezinih početaka. Glavna načela njihove djelatnosti su sakupljanje, pohranjivanje i posredovanje u znanju. Usprkos razvoju, temeljni zadaci knjižnica se u osnovi nisu promijenili, promijenili su se samo pogledi na njih. Različita razdoblja isticala su različite zadače. U prošlosti je jedna od najvažnijih zadača bila sakupljanje i pohranjivanje grade, danas je pak najznačajnije posredovanje u znanju i informacijama, osobito posredovanje do brze i relevantne informacije. Centralna tehniška knjižnica u Ljubljani (CTK) samostalna je knjižnica za područje tehničkih i prirodoslovnih znanosti. Kao i na večinu knjižnica u Europi i u svijetu, tako i na djelatnost CTK utječu ekonomska i politička zbivanja koja donose nove zahtjeve. Nagli porast broja dokumenata i nova informacijska tehnologija na jednoj strani, a na drugoj strani pak smanjenje financijskih sredstava i sve kompleksniji zahtjevi korisnika, sile knjižnice da mijenjaju dosadašnje načine rada i da se prilagodavaju novim odnosima. Povezuju se na nacionalnim i medunarodnim razinama, sudjeluju u različitim projektima (npr. zajedničke bibliografske baze) te pokušavaju racionalizirati svoju djelatnost i prije svega dokazati korisnicima da su im potrebne. Znanje i informacija, nosioci razvoja postindustrijskog društva, osamdesetih godina 20. stolječa dobili su ne samo ekonomski, nego i strateški, socijalni i kulturni značaj. Metode i tehnike suvremenog upravljanja postupno su utirale put i u knjižnice i u informacijske službe. Vrednovanje odnosno evaluacija knjižnično-informacijske djelatnosti postala je integralni dio njihove djelatnosti. Knjižnica mora postaviti uvjete za vrednovanje s točno odredenim ciljevima, odrediti njihove prioritete i utvrditi u kojoj mjeri ih može postiči. U skladu s dobivenim rezultatima mora u svoju djelatnost uvoditi odgovarajuče promjene. Sve veča okrenutost knjižnica k tržištu - korisnicima i njihovim potrebama - donosi sve više novih mogučnosti i izazova, ali isto tako i zahtjeve i stalno veču konkurentnost. Vrednujuči vlastite djelatnosti, suvremenom smjeru razvoja u knjižničarskoj i informatičkoj djelatnosti pokušava približiti se i CTK, kao i cjelokupni slovenski knjižničarsko-informacijski prostor. Tako je prošle godine u CTK bilo načinjeno istraživanje o relevantnosti dokumenata iz područja strojarstva sa stajališta korisnika (Kodila- Češnovar 1991). U širem slovenskom prostoru bilo je do sada načinjeno nekoliko kvalitativnih i kvantitativnih vrednovanja pojedinih segmenata knjižnično-informacijske djelatnosti, naročito posljednjih pet godina (Ambrožič 1989, Levovnik 1990, Popovič 1988, Urbanija 1987). U istraživanju smo se ograničili na evaluaciju dokumenata s područja kemije i kemijske tehnologije. Na odredenje užeg tematskog područja utjecala je činjenica da je početni fond CTK po njenom osnivanju (siječanj, 1949) bio opsega oko 2000 knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije. Takoder, jedini slovenski znanstvenik Friderik Pregel dobitnik Nobelove nagrade 1923. godine za razvoj mikroanalitičkih tehnika u kemiji, bio je kemičar. Dokumente i korisnike dviju znanstvenih disciplina, kemije i kemijske tehnologije, obradili smo kao cjelinu, buduči da su medusobno povezani. Znanje o kemijskim reakcijama osnova je za nastajanje novih supstanci, novih produkata koji su temelji kemijsko-tehnoloških procesa u tvornicama. Pri evaluaciji smo se ograničili na razdoblje 1981-1991. Večina podataka se odnosi na ograničeno razdoblje. Izuzetak su podaci o korisnicima i posudbi koji se odnose na godinu 1992, kad je CTK počela s automatizacijom posudbe, te podaci iz COBIB-a koji 2 obuhvačaju razdoblje od 1989. nadalje kad je CTK počela svoje sudjelovanje u izgradnji baze. U teoretskom dijelu istraživanja u velikoj mjeri smo se oslanjali na gradu i podatke koje je posredovao odjel za rad s korisnicima u Chemical Abstracts Service. Veliki odaziv korisnika koji su sudjelovali u anketi i njihova spremnost da i ubuduče sudjeluju pri oblikovanju i vrednovanju ciljeva CTK, potvrduje da je potrebno nastaviti aktivnosti vrednovanja CTK. 1.1. Uloga CTK u slovenskom knjižnično-informacijskom prostoru Uz Narodnu i univerzitetnu knjižnicu, Centralnu ekonomsku knjižnicu i Centralnu medicinsku knjižnicu u Ljubljani te Univerzitetnu knjižnicu u Mariboru, CTK je jedna od največih knjižnica u Sloveniji. Njezina namjena je zadovoljavanje potreba korisnika s područja tehničkih i prirodoslovnih znanosti, kako na sveučilištu, tako i u gospodarstvu. Povezuje se sa srodnim knjižnicama i sudjeluje u nacionalnim i medunarodnim organizacijama s područja bibliotekarstva i informatike: ASLIB, IATUL, IFLA, FID, LIBER, NAG, UKSG (Poročila CTK za leta 1970-1992). U Sloveniji ima ulogu koordinatora za nabavu dokumenata iz područja tehničkih i prirodoslovnih znanosti te stoga suraduje s više od 70 visokoškolskih (sveučilišnih) knjižnica, osobito pri nabavi časopisa. Nabavu -dokumenata iz područja kemije i kemijske tehnologije uskladuje s visokoškolskim i specijalnim knjižnicama u Ljubljani i Sloveniji - i to s Fakultetom za kemijo i kemijsko tehnologijo, Kemijskim inštitutom, Inštitutom Jožef Štefan, tvornicama LEK u Ljubljani, KRKA u Novom Mestu te mnogim drugima. Isto tako suraduje s Unescovim Medunarodnim centrom za kemijske študije u Ljubljani. 3 Prostorna skučenost CTK uvelike onemogučava veču prilagodljivost željama i potrebama korisnika te utječe na organizacijsku shemu knjižnice. Tako CTK ima odvojeno nabavu i obradu knjiga i periodičkih publikacija, a klasifikacija dokumenata se odvija u informacijskom odjelu za tehničke i prirodoslovne znanosti. Dokumenti se klasificiraju u skladu s Univerzalnom decimalnom klasifikacijom uz dodatak ključnih riječi. CTK ima isto tako posebni informacijski odjel za graditeljstvo, odjel za posudbu, meduknjižničnu posudbu i odjel za standarde, matičnu (razvojnu) službu te opče službe. Ukupno ima 54 zaposlenih, od čega 38 stručnjaka. Grada je uglavnom pohranjena na zatvorenom spremištu, a manji dio je dostupan u otvorenom pristupu. To su uglavnom sekundarni dokumenti - referentna grada, prije svega knjige (enciklopedije, rječnici, priručnici, leksikoni) u čitaonici, a druga veča zbirka smještena je u informacijskom odjelu kao osnova za posredovanje informacija. Od 1989. godine CTK sudjeluje u izgradivanju COBIB - kooperativne bibliografske baze podataka koja omogučava racionalizaciju pri obradi knjiga i periodičkih publikacija te služi kao orude za koordiniranje nabave dokumenata. U toj bazi suraduje trenutno 65 visokoškolskih, specijalnih, narodnh i školskih knjižnica iz cijele Slovenije. CTK sudjeluje sa 60.000 zapisa knjiga i periodičkih publikacija. Uz podatke o tekučoj nabavi dokumenata, CTK unosi isto tako i bibliografske podatke o "aktivnom fondu", starijim bibliografskim jedinicama, koje korisnici još koriste a nisu uneseni u bazu. Pod kraj 1992. godine fondovi CTK su brojili 124.000 svezaka knjiga (od toga 9.200 znanstvenih izvještaja i 4.300 doktorskih disertacija), 61.000 god. periodičkih publikacija (CTK prima 1.325 tekučih naslova periodičkih publikacija) i 113.000 standarda. Večinu dokumenata CTK nabavlja kupnjom (80%), darovi predstavljaju oko 18%, a zamjena oko 2% od ukupne nabave. 4 Nabava kupnjom u CTK uglavnom je vezana uz zapadnoeuropske države i SAD, darovi pak su pretežno doktorske disertacije s njemačkih tehničkih fakulteta te izvještaji o istraživanjima na području slovenskog znanstveno-istraživačkog rada. Večina dokumenata je u klasičnom obliku. Oko 1.200 je u obliku mikrofiša, a u obliku magnetskih traka primarno bazu podataka COMPENDEX za područje tehnike i prirodoslovnih znanosti te dvije baze s područja graditeljstva - ICONDA i MONUDOC. U obliku CD ROM nabavlja CTK prije svega referentne publikacije: Science Citation Index, Current Contents te bazu podataka PERINORM koja sadrži bibliografske podatke o medunarodnim i europskim standardima i tehničkim propisima. Knjižnica takoder posjeduje u obliku CD ROM i neke baze podataka koje su značajne za područje kemije i kemijske tehnologije, kao npr. Pesticides Disc, koja sadrži četiri zbirke podataka o toksičnim kemijskim spojevima, opasnim tvarima i nesrečama koje su uzrokovali kemijski spojevi. CTK je povezana s domačim i stranim bazama podataka preko mreža računskih centara u zemlji i inozemstvu, medu kojima su najznačajniji: RCU u Ljubljani i IZUM u Mariboru; DIALOG, Palo Alto, SAD; ESA-IRS, Frascati, Italija; DATA STAR, Bern, Švicarska i STN International, Karlsruhe, Njemačka. CTK posvečuje posebnu pažnju edukaciji korisnika, učenika i studenata tehničkih i prirodoslovnih škola i fakulteta te stručnih djelatnika u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama. Upoznaje ih se s koristenjem izvora informacija u CTK, a u posljednje vrijeme i s unosom i traženjem u COBIB. 5 1.2. Predmet i cilj istraživanja Predmet istraživanja je CTK i njezini izvori informacija s područja kemije i kemijske tehnologije u konvencionalnim oblicima (knjige i časopisi) s obzirom na jezik, odnosno s posebnim naglaskom na engleski i francuski jezik, te koristenje i korisniki tih izvora. Cilj istraživanja je: - usporediti potencijalne dokumente u svijetu s dokumentima u CTK - dobiti povratne informacije o relevantnosti tih dokumenata za korisnike CTK - definirati temeljne barijere i teškoče u radu knjižnice i - u skladu s dobivenim rezultatima predložiti odgovarajuče izmjene - poboljšanja. CTK smo proučavali s dva aspekta i kroz dva komunikacijska procesa: prvi komunikacijski proces se odvija medu potencijalnim konvencionalnim izvorima informacija s područja kemije i kemijske tehnologije u svijetu, napose onima koji su na engleskom odnosno francuskom jeziku i CTK, drugi komunikacijski proces se odvija izmedu CTK i njenih korisnika s područja kemije i kemijske tehnologije s gledišta njihovih potreba odnosno zahtjeva za dokumente na engleskom odnosno francuskom jeziku. 6 II. VREDNOVANJE NA PODRUČJU KNJIŽNIČNO- INFORMACIJSKE DJELATNOSTI 2.1. Vrednovanje i upravljanje knjižnicom Vrednovanje ili evaluacija znači procjenu vrijednosti odredenog predmeta ili djelatnosti. Ako procjenjujemo vrijednost informacije, možemo govoriti o njenoj cijeni ili pak o njezinoj uporabnoj vrijednosti (korištenost informacije u znanstveno istraživačkom radu). Poznata su dva osnovna tipa evaluacije: kvalitativni i kvantitativni. Pri evaluaciji djelatnosti knjižnica dosada je najčešče korištena kvantitativna evaluacija. Evaluacija je osnova suvremenog organiziranja i upravljanja knjižnicama. Mnogi stručnjaci se doduše pitaju mogu li "izmjeriti" knjižnice, koliko su korisne i potrebne pri prijenosu informacija i znanja. Pri traženju odgovora na to pitanje mogu se nači u stručnoj literaturi dva različita stajališta. Prvo otklanja mogučnost mjerenja knjižnično-informacijske djelatnosti i vrednovanja informacija, a drugo ga pak zagovara. Temeljna područja vrednovanja u knjižnično-informacijskim djelatnostima su sljedeča: - dokumenti kao izvori informacija, gdje s obzirom na pristup, razlikujemo metode koje su usmjerene na korištenost i korisnike - informacijski sistemi - informacijske službe. Djelatnost knjižnica možemo vrednovati samo ako poznajemo njezine kratkoročne i dugoročne ciljeve, koji su postavljeni u njezinim 7 planovima. Vrednovanje je sastavni dio upravljanja s obzirom na odredene ciljeve. Koncept takvog upravljanja počeo je pedesetih godina ovoga stolječa uvoditi Peter Drucker (Tjoumans 1992), jedan od vodečih svjetskih stručnjaka za područje ekonomije (Management by Objectives - MBO). "Eksplozija" upravljanja započela je pred kraj drugog svjetskog rata i do kraja šezdesetih godina raširila se je na različita područja znanosti i tehnike po cijelom svijetu. Pitanjima evaluacije bavio se cijeli niz autora. Medu najsistematičnije možemo uvrstiti F. W. Lancastera (1978), koji drži da je knjižnica posrednik izmedu izvora informacija i korisnika, a s evaluacijom utvrdujemo koliko dobro tu ulogu obavlja. Lancaster razlikuje tri osnovna stupnja evaluacije: - uspješnost s obzirom na zahtjeve i potrebe korisnika - uspješnost s obzirom na uložena financijska sredstava i - korisnost s obzirom na uložena financijska sredstava. U prvoj fazi utvrdujemo kako knjižnica ili cjelokupni knjižnično- informacijski sistem zadovoljava potrebe svojih korisnika. Na drugom stupnju utvrdujemo koliko je uspješna knjižnica ili sistem pri zadovoljavanju potreba korisnika s obzirom na udio uloženih finacijskih sredstava. Treča faza je najzahtjevnija, pa s njom pokušavamo utvrditi odnose izmedu uloženih sredstava u knjižnicu ili u sistem i društvene korisnosti knjižnice ili sistema. Neki autori (npr. Blagden 1980) cesto obraduju pitanje: kakvu vrijednost ima dokument ili informacija za korisnika kada ih dobije u knjižnici, odnosno kakve su negativne posljedice ukoliko korisnik ne dobije odgovarajuču informaciju ili dokument. Lancaster (1978) razlikuje mikroevaluaciju, pri kojoj analiziramo pojedine probleme i slabosti u radu knjižnice ili knjižničnog sistema 8 te makroevaluaciju, pri kojoj procjenjujemo kvalitetu rada knjižnica ili sistema. Evaluacija knjižničnog sustava kao cjeline mora se po njegovom mišljenju temeljiti na tome koliko su dobre usluge knjižnice, a ne samo koliko je dobra knjižnica. Tu razliku izmedu kvalitete i vrijednosti knjižnice naglašavaju mnogi bibliotekarski stručnjaci (Blagden 1980). Takva evaluacija temelji se osobito na subjektivnim procjenama i teško je izvediva. Jedna od mogučnosti za mjerenje jest istraživanje produktivnosti korisnika, nova otkriča, broj novih dokumenata, u kojima korisnici knjižnice opisuju rezultate svojih znanstveno-istraživačkih radova. Večina autora je dosada obradivala prvi i drugi stupanj evaluacije. Rezultati istraživanja, načinjeni na uzorku od 62 američkih visokoškolskih, specijalnih i narodnih knjižnica, pokazuju da su te knjižnice koristile samo jednu ili dvije metode vrednovanja vlastite djelatnosti. Takav pristup može lako dovesti do pogrešnih rezultata (Knighth/ 1979). 2.2. Vrednovanje i upravljanje knjižničnim zbirkama Evaluacija je dio upravljanja odnosno razvijanja knjižničnih zbirki. Upravljanjem i razvojem knjižničnih zbirki počeli su se bibliotekari baviti u posljednjem desetlječu. Potreba za sistematičnijim razvojem zbirki, kako unutar knjižnice tako i u okviru odgovarajučeg knjižnično-informacijskog sustava, rezultat je spoznaje da jedna knjižnica, sama, ne može slijediti porast broja dokumenata, smanjenje financijskih sredstava i sve zahtjevnije korisnike - ako svoje fondove ne razvija sistematično i u vezi s ostalim knjižnicama u sistemu. U stručnoj je literaturi razvoj knjižničnih zbirki obraden s različitih točki glede, koji se dio tog procesa pojedinim autorima čini najvažnijim. Neki autori smatraju da je proces selekcije 9 najznačajniji dio razvoja knjižničnih zbirki te da je največa razlika pri razvoju zbirki medu knjižnicama upravo u procesu selekcije (Richards 1991). Kriteriji za izbor dokumenata ovisni su o ciljevima i zadacima knjižnice, koje obično izražavamo u obliku dokumenta o nabavnoj politici. U prošlosti je bilo jedno od najvažnijih mjerila za nabavu - korištenost, potom kvaliteta i sadržaj dokumenta te zahtjevi korisnika. Naknadno se pridružio još i kriterij cijene. Tako još 1930. godine pratimo načelo kako knjižnica pokušava nabaviti najkvalitetnije dokumente za što veči broj korisnika po najnižoj mogučoj cijeni (Evans 1987). Godine 1980. nalazimo u stručnoj literaturi brojne radove, koji obraduju selekciju dokumenta i nabavnu politiku u cjelini, iako najčešče daju opče kriterije i preporuke. Atkinson (1984) smatra da je selekcija subjektivni kognitivni proces i da na izbor dokumenata utječu subjektivni činioci. Selekcija dokumenata temelji se na potrebama sadašnjih i potencijalnih korisnika knjižnice kao najznačajnijih čimbenika koji utječe na nju, pa stoga : - selektor mora poznavati postoječe fondove knjižnice, njihovu kvalitetu i kvantitetu , te korištenost dokumenata i potrebe korisnika - sadržaj dokumenata, njihovu relevantnost u odnosu na ciljeve i zadače knjižnice - razina, stupanj zahtjevnosti u odnosu na potrebe korisnika - kvalitetu sadržaja i oblike dokumenata - starost informacije, koju donosi dokument - dostupnost dokumenta, je li zastupljen u sekundarnim i tercijarnim izvorima - cijena, jezik te tehničke osobine dokumenata (Richards 1991). 10 Mnogo autora smatra da je vrednovanje najznačajniji element pri razvoju knjižničnih zbirki. Tako Baughamn (1977) navodi tri najvažnija elementa razvoja knjižničnih zbirki: planiranje, dostupnost zbirke korisniku, vrednovanje zbirke s obzirom na ciljeve i ulogu knjižnice. Poznavanje postoječih knjižničnih zbirki, po njegovom mišljenju, osnova je za njihovo planiranje. U American Librarv Association Yearbook (1980) upravljanje knjižničnim zbirkama definirano je kao proces koji uključuje selekciju, dostupnost dokumenta, nabavu i održavanje te zaštitu zbirki, regulaciju financijskih sredstava, vrednovanje zbirki, odredivanje načina korištenosti, otpisivanje i čuvanje dokumenata. Po mišljenju američkog bibliotekara Paula Moshera (1988), jednog od videnijih stručnjaka na području razvoja knjižničnih zbirki, razvoj zbirki zahtijeva: - planiranje nabavne politike - analizu knjižničnih zbirki - izbor dokumenata - pohranjivanje odnosno održavanje knjižničnih zbirki - gospodarenje financijskim sredstvima - kontakte s korisnicima - uzajamno dopunjavanje knjižničnih zbirki - i vrednovanje knjižničnih zbirki Kvaliteta i kvantiteta knjižnične zbirke, po njegovom mišljenju, ovise o nabavnoj politici i o nabavnom programu, a poglavito o metodi selekcije dokumenata. Evaluacija knjižnične zbirke u osnovi je evaluacija metode selekcije s obzirom na ciljeve i zadače knjižnice. 11 2.3. Automatizacija i razvoj knjižničnih zbirki Nova informacijska tehnologija omogučuje knjižnicama nove, računarski poduprte metode za upravljanje knjižničnim zbirkama. Upravljanje zbirkama kao cjelinom nije moguče automatizirati - več samo pojedine elemente toga procesa koji stručnjacima pomažu pri donošenju odluke. Tako je moguča potpora automatizacije pri selekciji, analizi i vrednovanju zbirki te pri održavanju, otpisu i čuvanju knjižnčnih zbirki. Računarske potpore bibliografskih baza podataka nude veču dostupnost dokumenta, moguča je kontrola potrošnje finacijskih sredstava, nude podatke o posudbi te potporu pri izlučivanju grade. 2.3.1. Automatizacija kao potpora pri selekciji, koordinaciji, analizi i vrednovanju zbirki Knjižnice imaju mogučnost da automatski analiziraju zahtjeve za meduknjižničnom posudbom. Tako se utvrduju dokumenti koji se najčešče traže i to se poštuje pri nabavi dokumenata. Prethodna istraživanja su pokazala da su nabava i meduknjižnična posudba pri selekciji dokumenata tijesno povezane. Tako programski paket u knjižnicama na sveučilištu u Marquetti USA, omogučuje da se utvrdi za koja znanstvena i stručna područjSr, njihove klasifikacijske sheme ima najviše zahtjeva te da se utvrde nedostaci i dobre strane zbirke (Lvnden 1989). U Americi su razvili projekt za analizu knjižničnih zbirki NCIP, računarsku bazu s podacima o kvaliteti zbirki knjižnica koje u njoj sudjeluju. NCIP se temelji na metodi za kvalitativno vrednovanje knjižničnih zbirki (conspectus). Riječ conspectus dolazi iz latinskog jezika i znači pregled. Idejni začetnik ovog projekta je američki bibliotekar Paul Mosher (1988), koji je stručnjak za područje razvoja, 12 I vrednovanja i automatizacije knjižničnih zbirki. Po njegovom mišljenju evaluaciju je potrebno izdvojiti na nacionalnom nivou, a ne samo u jednoj knjižnici. Osamdesetih godina ideju o conspectusu preuzela je skupina američkih znanstvenih knjižnica RLG i ARL (Heany 1990). Metoda se temelji na standardu -pomoču kojega opisujemo intenzivnost knjižničnih zbirki na pojedinim znanstvenim ili stručnim područjima. Opis zahtijeva stupanj s kojim odredena knjižnica več sakuplja dokumente, te stupanj sakupljanja koji knjižnica planira na odredenom području, u budučnosti. Tako svaka knjižnica, koja sudjeluje u projektu, najprije analizira vlastite zbirke, za što su joj potrebni stručnjaci za pojedina područja. Odluku, koja če knjižnica nabavljati dokumente u odredenoj skupini, i na kojem nivou u budučnosti, donose odnosno uskladuju medusobno knjižnice koje sudjeluju na tom projektu. Stupnjevi sakupljanja dokumeneta razvrstani su u skupine od 0 do 5: 0 - knjižnica ne nabavlja gradu za odredena područja 1 - minimalni nivo, knjižnica sakuplja temeljna djela 2 - osnovni nivo sakupljanja 3 - potpora edukaciji 4 - potpora istraživačkom radu 5 - specializirana zbirka Opis jezika, na kojima knjižnica gradi zbirke za pojedina stručna područja, takoder je standardiziran: E-prevladava engleski jezik F-izbor stranih jezika W-široki izbor stranih jezika Y-pretežno na stranim jezicima 13 Knjižnice koje sudjeluju u projektu imaju pristup pregledu postoječih zbirki pomoču računara - koji omogučavaju kvalitativnu analizu te sistematičnost i selektivnost pri razvijanju knjižničnih zbirki. Conspectus je takoder i osnova za koordinaciju knjižnica koje su uključene u taj projekt te omogučava distribuiranu odgovornost za nabavu dokumenata za pojedina znanstvena i stručna područja. Knjižnica, koja namjerava nabaviti odredeni dokument, najprije pomoču računara provjeri u kooperativnom katalogu je li koja druga knjižnica več nabavila taj dokunent. Potom u conspectusu utvrdi, koja je knjižnica zadužena za nabavu tog područja i na kojem nivou. Klasifikacija dokumenata temelji se na klasifikacijskoj shemi Kongresne knjižnice iz Washingtona, a za europske razmjere prilagodena je klasifikacijska shema UDK. Usprkos brojnim protivnicima postupno postaje medunarodni projekt, podupire ga i Australija. U Europi je s uvodenjem conspectusa počela National Librarv Edinburgh, potom British Librarv, skandinavske knjižnice te znanstvene knjižnice u Spanjolskoj i Italiji. Posebna radna grupa u okviru europskog udruženja znanstvenih knjižnica (LIBER) brine se za uvodenje conspectusa u europskim prostorima (Mosher 1979 i 1982). Inače, postoje različiti programski paketi za analizu i usporedbu zbirki izmedu samih knjižnica, izmedu knjižnica i večih bibliografskih baza podataka te izmedu knjižnica i sveučilišta u okviru kojih djeluju knjižnice. U nekim britanskim sveučilišnim knjižnicama koristi se programski paket HEGIS, koji omogučuje da se predavanja na odredenom fakultetu organiziraju po klasifikacijskoj shemi Librarv of Congress ili u skladu s klasifikacijom UDK, sto je u direktnoj vezi s gradom koja je zastupljena u datoj knjižnici. Na taj način knjižnica može razvijati svoje zbirke u skladu s potrebama i zahtjevima sveučilišta, u okviru kojih djeluje (Kountz 1991). 14 Isto tako selektor mora znati koji su dokumenti i u kojim knjižnicama več naručeni te što naručuju i primaju druge knjižnice koje su povezane na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Svi navedeni postupci mogu se računarski obraditi. Korisnici mogu svoje potrebe izraziti posredstvom elektronske pošte, a neke knjižnice su povezane u sustav za nabavu, koji omogučava on-line narudžbu. 2.3.2. Automatizacija kao potpora pri nabavi i usporedbi knjižničnih zbirki Takoder postoje i različiti programski paketi za nabavu - koje knjižnice uspješno koriste več više od desetlječa. U obliku CD ROM-a je npr. dostupna baza podataka o knjigama koje su u tisku - International Books in Print (izdavač Saur, 1992), Books in Print Plus (izdavač Bowker, 1992), Books out of Print Plus (izdavač Bovvker , 1992), a za periodičke publikacije Ulrichs Plus (izdavač Bovvker, 1991-1992). Pri nabavi knjižnica tijesno suraduje s izdavačima, službama za posredovanje dokumenata te knjižarama. Za kvalitetu nabave važna je dobra medusobna suradnja. Značaj ove suradnje uočila je i medunarodna bibliotekarska organizacija IFLA, u okviru koje su ustanovljena dva udruzenja: NAG (National Acquisitions Group) i UKSG (United Kingdom Serials Group). Oba su bila ustanovljene u Velikoj Britaniji - UKSG godine 1986, a godinu kasnije NAG i uskoro su prerasli • u medunarodnu organizaciju. NAG udružuje izdavače, posrednike, knjižare i knjižnice na području nabave knjiga, a UKSG na području nabave periodičkih publikacija. Jedna od njezinih zadača jest i automatizacija nabave u knjižnicama, koja bi pri tom poštivala jedinstvene standarde. U okviru tih udruzenja funkcioniraju različiti projekti s računarskom potporom koja 15 povezuje knjižnice i izdavače odnosno posrednike te omogučava izravno naručivanje i što bržu nabavu dokumenata (Rast 1992). Automatizacija omogucuje i analizu u kojoj mjeri se fondovi knjižnica dupliraju. Programski paket OCLC AMIGOS u obliku CD ROM-a omogucuje usporedbu bibliografskih zapisa pojedine knjižnice s največom bibliografskom bazom podataka na svijetu u Online Computer Librarv Center, Columbus, Ohio, SAD, koja sadrži više od 23 milijuna bibliografskih zapisa. Tu bazu dopunjavaju knjižnice iz više od 40 država svijeta. Usporedba knjižničnih zbirki odredene knjižnice i OCLC nudi oslonac pri analizi zbirke i koordinaciji nabave (Me Ewan 1992). 16 III. PRODUKCIJA DOKUMENATA S PODRUČJA KEMIJE I KEMIJSKE TEHNOLOGIJE U SVIJETU 3.1. Vrste znanstvenih dokumenata Diferenciacija znanosti i specializacija pojedinih znanstvenih disciplina več je u proteklom stolječu uzrokovala podjelu kemije na organsku, anorgansku i analitičku, a u ovom stolječu nastale su brojne nove discipline. Značajno povezivanje znanosti ili disciplina (interdisciplinarnost) uzrokovalo je pojavu i brzi razvoj biokemije i fizikalne kemije. Rezultat takvih zakonitosti u razvoju znanosti je potreba za što učinkovitijim prijenosom informacija medu znanstvenicima. Na području kemije i kemijske tehnologije godišnje se publicira više stotina tisuča dokumenata. U 1991. godini bilo je npr. publiciranih oko 600.000 primarnih dokumenata te veliki broj sekundarnih i tercijarnih dokumenata, kao i sive literature (Collier 1992). Znanje odnosno informacije prenose se od izvora do korisnika formalnim i neformalnim komunikacijskim kanalima. Publicirano i nepublicirano znanje predstavlja temelj razvoja znanosti. Prijenos informacija je proces koji teče u dva smjera. Prvi dio procesa predstavlja znanstvenik iztraživač, koji rezultate svoga rada opisuje u publikacijama, a u drugom dijelu znanstvenik istraživač uzima podatke i informacije iz publikacija koje su mu potrebne pri radu. Dokumente možemo razvrstati u različite skupine po različitim kriterijima, a najčešče s obzirom na sadržaj, vrijemene izdavanja i oblik. Mogu biti publicirani, nepublicirani, konvencionalni, nekonvencionalni. S obzirom na informaciju koju sadrže, dijele se na primarne, sekundarne i tercijarne. Primarni dokumenti donose 17 neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, nova znanja. U ovu skupinu uvrštavamo periodičke publikacije, knjige, izvještaje, disertacije. Sekundarni dokumenti sadrže analitičko-sintetički obradene primarne dokumente. Predstavljaju ih referentni časopisi, bibliografije, enciklopedije. Tercijarne publikacije čine različite vrste kazala primarnih i sekundarnih dokumenata npr. tekuči indeksi, adresari, leksikoni, katalozi. S obzirom na vrijeme izlaženja, dokumente dijelimo na periodične (periodika i kontinuanda) i neperiodične vremenski omedene publikacije (monografije). Po obliku zapisa informacije na dokumentu (mediju), razlikujemo konvencionalne dokumente - koji su pisani prirodnim jezikom i za njihovo koristenje nisu potrebna tehnička pomagala, te nekonvencionalne - napisane u strojno čitljivom jeziku (Tudman 1990). Medu njima je osobito posljednjih godina veliki prodor načinio CD ROM - optički disk, na kojemu se može pohraniti velika količina informacija. U takvom obliku su publicirani prije svega sekundarni i tercijarni dokumenti. Aktualnija je i pojava časopisa u elektronskom obliku, od kojih izdavači i korisnici očekuju da riješe mnoge teškoče koje su vezane uz časopise u konvencionalnom obliku kao što su npr. cijena i dostupnost. Unatoč pojavi pred više od desetlječa, još uvijek nisu dostatno rašireni (McKnight 1993). Za područje kemije i kemijske tehnologije prireduje se projekt CORE (Chemical Online Retrieval Experiment) koji je još u eksperimentalnoj fazi. Namjena projekta je da večinu časopisa s područja kemije približi što večem broju korisnika.Casopisi u elektronskom obliku bili bi dostupni u knjižnicama ili pak na terminalima na radnim stolovima. Projekt CORE zajednički je rad više institucija, medu kojima su American Chemical Societv, Chemical Abstracts Service i Online Computer Librarv Center (OCLC) (McKnight 1993). Znanstvenik istraživač na području kemije i kemijske tehnologije za potrebe svoga rada trebao bi načiniti selekciju medu člancima, 18 izabrati najrelevantnije radove i na taj način oblikovati novi časopis koji odgovara njegovim potrebama. S obzirom na temu istraživanja u obradu smo uzeli najznačajnije vrste knjiga i časopisa. Knjige su stare više tisuca godina, znanstveni časopisi više od tristo godina, a članci iz časopisa u današnjem obliku više od 150 godina (Mihajlov 1975). Knjiga se cesto definirana kao neperiodični tiskani dokument koji donosi najnovije informacije s odredenim vremenskim zakašnjenjem, iako nova tehnologija za produkciju dokumenta omogučava da je to zakašnjenje sve manje. Medu knjigama smo obradili monografije, udžbenike, materijale s konferencija koji donose primarne informacije te encikolopedije, priručnike, rječnike i vodiče koji donose sekundarne i tercijarne informacije. Monografija je definirana kao znanstveni rad koji iscrpno obraduje neki problem, pitanje ili predmet. Udžbenici su u osnovi monografije koje služe različitim stupnjevima izobrazbe. Naročito su značajni sveučilišni udžbenici, temelj svakog daljnjeg istraživačkog rada. Materijali s konferencija i savjetovanja obično se publiciraju po završetku savjetovanja i donose zaključke savjetovanja, tekstove referata u cjelosti ili njihove sažetke. Medu dokumente koji se publiciraju u manjem broju primjeraka i obično su nedostupni preko komercijalnih kanala uvrstili smo doktorske disertacije i izvještaje o istraživanjima. 19 3.2. Sekundarni dokumenti s područja kemije i kemijske tehnologije Navest čemo neke od najznačajnijih sekundarnih i tercijarnih dokumenata s područja kemije i kemijske tehnologije: 3.2.1. Knjige - Enciklopedije: Encyclopedia of Polymer Science and Engineering, 2nd ed., New York, Wiley, 1985-1990. International Encyclopedia of Composites, New York, Verlag Chemie, 1990- Kirk-Othmer Encyclopedia of Chemical Technology, 3rd ed., New York, Wiley, 1978-1984. Encyclopedia of Science and Technology, 6th ed., New York, McGraw Hill, 1987. Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 5th ed., Weinheim, Verlag Chemie, 1985- Ullmanns Encyklopadie der Technischen Chemie, 4.Aufl., Weinheim, Verlag Chemie, 1972-1984. 20 Neki od najznačajnijih priručnika: Beilstein Handbuch der Organischen Chemie, Berlin, Springer Verlag, 1918- Chemical Safety Data Sheets, Notthingham, Royal Society of Chemistry, 1988- CRC Handbook of Chemistry and Physics: A Ready Reference Book of Chemical and Physical Data, 73rd ed., Boca Raton, CRC, 1992. Directory of World Chemical Procedures, ed., 1989-1990, Oceanside, Chemical Information Services, 1988. Gmelin Handbuch der Anorganischen Chemie, Berlin Springer Verlag, 1926- Lange's Handbook of Chemisrty, New York, MCGraw Hill, 1985. Perry's Chemical Engineers Handbook, 6th ed., New York, McGraw Hill, 1985. Navedene publikacije izlaze svakih nekoliko godina u novom ili dopunjenom izdanju. Knjižnice ih dopunjavaju u skladu s financijskim sredstvima. Beilstein Handbuch der Organischen Chemie i Gmelin Handbuch der Anorganischen Chemie knjižne su serije koje se godišnje dopunjavaju u više svezaka. Iako donose znančajne informacije, mnoge knjižnice ih radi visoke cijene ne mogu uvrstiti u svoje zbirke. Buduči da su u posljednje vrijeme dostupni i u on-line obliku, mnoge knjižnice se odlučuju za takav oblik posredovanja informacija. (Knee 1992) Naročito su značajni pregledi poboljšanja i postignuča kao npr.: 21 Advances in catalvsis, New York, Academic Press, 1948- Advances in chemical engineering, New York, Academic Press, 1956- Advances in chemical phvsics, New York, J, Wiley, 1958- i različite specijalne bibliografije, npr.: Guide to Information Sources in Chemistrv, ed. by R.T.Bottle and J.F. B. Rovvland, 4th ed., Saur, 1992 v 3.2.2. Časopisi Na području kemije i kemijske tehnologije i u odnosu na druge znanosti - vrlo rano su se pojavili primarni i sekundarni časopisi. U usporedbi s knjigama, objavljuju se s manjim vremenskim zakašnjenjem, ali prije zastarijevaju. Brzina starenja dokumenata na odredenim znanstvenim područjima ovisna je o razvoju tih područja. Znanstvenici su utvrdili da članci s područja kemijske tehnologije zastarijevaju u razdoblju od 4,8 godina, a s područja kemije u 8,1 godine (Burton 1960). Prvi primarni i sekundarni časopisi najprije su se pojavili u Njemačkoj. Prvi primarni časopis je bio Chemisches Journal koji je izašao 1778. godine. Prvi sekundarni časopis je bio Chemisches Archiv iz 1783 godine. 1830 godine izlazi Chemisches Zentralblatt, slijedi 1907. godine Chemical Abstracts, a kasnije su se pojavili ostali. Neki autori (Ash 1985) tvrde da oko 41% engleskih i američkih članaka s područja kemije sadrži informacije koje su prethodno bile objavljene u doktorskim disertacijama autora. Ključne sekundarne i tercijarne časopise s područja kemije i kemijske tehnologije objavljuju u svjetskim mjerilima tri največa informacijska centra u SAD: Institut for Scientific Information (ISI), 22 Philadeplhia, Engineering Information, New York, i Chemical Abstracts Service, Columbus, Ohio. Chemical Abstracts, Columbus, Ohio, Chemical Abstracts Service, 1907- Donosi bibliografske podatke, apstrakte te strukturne dijagrame najnovijih članaka iz časopisa, patenata, knjiga (prije svega znanstvenih izvještaja, disertacija, materijala s konferencija). Referatni časopis obuhvača područje biokemije, organske kemije, makromolekularne kemije i kemijskog inženjerstva. Istraživanje koje je provedeno u Beilsteinovom institutu u Njemačkoj, obuhvatilo je 4.007 kemičara iz cijelog svijeta, pokazalo je da je Chemical Abstracts najvažniji izvor informacija za područje organske kemije (Knee 1992). Current Contents (CC), Philadelphia, ISI, 1958- Ukupno ima 11 izdanja. Omogučava pregled kazala više od 7.000 naslova časopisa iz različitih područja znanosti i tehnologije. Uključuje, naravno, i kemiju i kemijsku tehnologiju. Engineering Index Monthh/, Nevv York, Engineering Information, 1963- Mjesečno donosi približno 12.000 sazetaka članaka iz 3.000 časopisa i dokumenata s konferencija - zajedno s indeksima autora i predmetnim kazalom (author index i subject index). Područje kemije i kemijske tehnologije zastupljeno je s približno 13%. Index Chemicus, Philadelphia, ISI, 1963- Mjesečno donosi podatke o novim kemijskim spojevima i reakcijama. Informacije nisu starije od tri mjeseca od trenutka izlaženja primarnog dokumenta. Unatrag nekoliko godina donosi i autorske 23 sažetke pa je promijenio ime u Current Abstracts of Chemistrv and Index Chemicus. Science Citation Index (SCI), Philadelphia, ISI, 1963- Multidisciplinarno je kazalo citiranosti u više od 3.000 časopisa iz više od 100 znanstvenih područja, godisnje više od 600.000 dokumenata. Osim predmetnog kazala (Permuterm Subject Index), donosi i kazalo autora koji citiraju dokumente te kazalo citiranih autora. Osim SCI, Institut za znanstvene informacije u Philadelphiji, SAD, još objavljuje i Index to Scientific Books Contents (ISBC), 1990- Služi kao referentna publikacija za knjige koje imaju više autora te za knjižne serije. Multidisciplinarni i interdisciplinarni je indeks za sva područja znanosti i tehnike te omogučuje pregled sadržaja pojedinih poglavlja. Omogučuje bibliografsku kontrolu, tekuču obavještenost i retrospektivno pretraživanje. Godisnje indeksira više od 2.000 knjiga s više od 50.000 autora. 3.2.3. Standardi i patenti Zapravo standardi i patenti, koje svrstavamo medu posebne tehničke publikacije, nisu obuhvačeni u našem istraživanju. Njih je potrebno spomenuti radi njihove važnosti za područje kemije i kemijske tehnologije. Standardi su dokumenti koji sadrže propise ili normative koje je potrebno zadovoljiti. Specificiraju tipove i vrste proizvoda, njihovu kvalitetu i metode testiranja. Definiraju opče vrijednosti, mjere, nazive i simbole. Značajni su prvenstveno za industriju, jer utvrduju svojstva industrijskih proizvoda. Patenti donose informacije o izumima ili otkričima. Primanjem patenata onemogučuje se dupliranje istraživanja. Patentni dokumenti 24 omogučuju da pratimo razvoj odredenog otkriča ili izuma te nam govore o stanju i trendovima razvoja odredene znanosti ili znanstvene discipline. 3.3. Porast broja dokumenata Jedan od ključnih pokazatelja razvoja znanosti jest brzina porasta broja dokumenata i informacija. U informacijskim znanostima su do nedavna prevladavale dvije teorije o porastu broja informacija odnosno dokumenata: teorija o eksponencijalnom rastu i teorija o linearnom rastu. U posljednje vrijeme se razvija teorija o nejednakomjernom, kaotičnom rastu broja dokumenata, koja tvrdi da linearni i eksponencijalni rast predstavlja statički, zatvoreni model. Rast broja dokumenata odnosno informacija dinamičan je proces, koji je ovisan o vremenu i potrebno ga je obradivati kao vremenski ovisan model. U posljednjih 25 godina razvoj na području fizike pokazao je da se jednostavni prirodni sustavi u odredenim uvjetima ponašaju prilično komplicirano. Tako se kaotično ponašanje može uočiti s vremenom, električnim tokom, kemijskim reakcijama, fiziološkim i ekološkim sustavima. Tom teorijom možemo utvrditi uzroke i mehanizme rasta broja dokumenata i eksplozije informacija (Tabah 1992). Usporedo s rastučim brojem izvora informacija, govorimo i o krizi informacija. Ta pojava je prisutna u cjelokupnom komunikacijskom procesu, od proizvodnje i prijenosa do pohranjivanja informacija. Radi rastučeg broja izvora informacija i nedostatka odgovarajučih mjerila za mjerenje njihove kvalitete, javlja se tzv. semantički šum, koji otežava pristup relevantnoj informaciji. Relevantne informacije su raspršene u velikom broju dokumenata i korisniku su teško dostupne. Isto tako je nazočan i problem velikog broja (proliferativnost) autora, sto nije mjerilo njihove kvalitete (Kneževič 25 1987). Stoga je na svim područjima znanosti i tehnologije potrebna selektivnost - koja omogučava prelaz kvantitete u kvalitetu izvora informacija. Neki autori govore o krizi konvencionalnih izvora informacija. Tako (Line 1992) upozorava na smanjenje broja časopisa u tiskanom obliku. Činjenica je da broj tiskanih dokumenata raste, ali ne tako naglo kao u godinama 1960-1970. Tako je broj novih naslova časopisa sada manji nego je bio prije deset godine ; broj naslova koji su prestali izlaziti pak raste. Podaci UNESCO-a o broju publiciranih knjiga u svijetu, po pojedinim godinama, pokazuju da je 1960. godine objavljeno 332.000 naslova knjiga, 1970. godine 521.000, a 1980. godine broj je porastao na 715.000 naslova knjiga. 1989. godine u svjetskim mjerilima tiskano je 842.000 knjiga (Unesco Yearbook 1990), od toga 579.000 (ili 68,7%) u razvijenim zemljama, a u zemljama u razvoju 263.000 (31,3%). U skupini 5 UDK u Europi su (bez Velike Britanije) tiskane 24.132 knjige. U skupini 6 UDK tiskano je 106.894 svezaka knjiga ili 4,4 puta više nego u skupini 5 UDK. ISNS (Internatinal Standard Numbering Svstem for Books) - u svojim izvještajima navodi više od 200.000 različitih izdavača u svijetu koji izdaju knjige. Njihov broj se iz godine u godinu povečava (News from ISNS 1991). Največa on-line dostupna bibliografska baza podataka u svijetu, Online Computer Librarv Center (OCLC), Ohio, USA, svake godine se povečava za dva milijuna zapisa novih dokumenata. Svaki tjedan broj zapisa se povečava za 40.000 koje unose knjižnice iz cijelog svijeta koje su uključene u ovaj sustav (OCLC Nevvsletter 1991). British Librarv Document Supplv Center (BLDSC) pohranjuje 211.000 naslova periodičkih publikacija. Svake godine primaju 55.000 naslova periodičkih publikacija koje izlaze u svijetu - bez obzira na jezik (Rast 1992). 26 U Europi, uključujuči i Veliku Britaniju, 1989. godine bilo je 15.491 periodička publikacija (Unesco Yearbook 1990). U medunarodnoj bazi periodičkih publikacija ISDS (International Serials Data System) registriranih je 530.000 periodičkih publikacija, od toga približno 150.000 časopisa s područja tehnike i prirodoslovnih znanosti (News from ISDS 1991). 3.4. CAS kao posrednik izmedu potencijalnih izvora informacija i korisnika Eksplozija informacija se potvrduje i na području kemije i kemijske tehnologije, buduči da je poznato više od 11 milijuna spojeva (CAS Statistical Summarv 1991). Novih spojeva, njihovih svojstava, procesa i metoda bilo je 1991. godine opisano u više od 600.000 dokumenata, od čega 4.000 u obliku patenata. Pravovremena informacija, koja zadovoljava potrebe i zahtjeve korisnika, može skratiti vrijeme koje je potrebno za realizaciju novih spoznaja u praksi. Razvojno-istraživački rad na području kemije i kemijske tehnologije dugotrajan je proces. Izmedu ideje o novom proizvodu i njezinog ostvarenja potrebno je načiniti mnoštvo pokuša i testiranja. Statistički gledano, inženjer kemije u laboratoriju mora raditi oko 20 godina da bi njegov proizvod bio dostupan na tržištu. Taj proces se može skratiti, što ujedno znači i smanjenje troškova, ukoliko su mu dostupne pravovremene i relevantne informacije (Collier 1992). Na području mikrokapsuliranja, jednom od užih područja kemije, prosječno vrijeme od otkriča nove spoznaje do njezine aplikacije traje oko 3 godine, za razliku od nekih drugih područja gdje je za to potrebno jedno desetlječe. Medu najčeščim uzrocima su: neodgovarajuči odnosno prespor transfer informacija, nedostatna 27 dostupnost informacije, neuredenost i raspršenost informacija, nepouzdanost i raspršenost patentnih informacija, ograničeni pristup informacijama (napose poslovnim). Stoga je potreban učinkovitiji prijenos teoretskog znanja u aplikativna istraživanja i proizvodnu praksu (Boh 1991). Zbog velikog broja dokumenata i otežanog pristupa informacijama na području kemije i kemijske tehnologije, rano su se razvile brojne službe za selekciju, sakupljanje, obradu i distribuciju izvora informacija. Istovremeno su se pojavili i sekundarni dokumenti i potreba za "mjerenjem" znanstveno-istraživačkog rada. Tako se za začetnika bibliometrije smatra ruskog kemičara Valdena. On je davne 1911. godine statističkom analizom obradio bibliografske popise kako bi pokazao doprinos različitih znanstvenika na razvoj kemije (Mihajlov 1975). Moderna informacijska tehnologija omogučila je razvoj velikog broja informacijskih sustava i službi. Največi europski centri su: FIZ Chemie u Berlinu, Beilstein i Gmelin Institut u Frankfurtu. U FIZ Chemie sastavljaju apstrakte iz 225 primarnih časopisa te analiziraju članke iz časopisa koji su uključeni u Chemical Abstracts (Bottle 1992). Najvažniji informacijsko-dokumentacijski centar za područje kemije i kemijske tehnologije u svjetskim razmjerima je Chemical Abstracts Service (CAS), Columbus, Ohio, SAD. Djeluje od 1907. godine u okviru American Chemical Societv. CAS sakuplja, vrednuje i analitičko-sintetički obraduje primarne dokumente koje publicira u sekundarnim i tercijarnim publikacijama - koje sadrže sažetke ili apstrakte (Chemical Abstracts) te kazala, koja omogučuju retrospektivno pretraživanje (Collective Indexes, CAS Source Index) i tekuče obavijesti o novim publikacijama (CA Selects - current awareness publications). Takoder publicira i elektronske časopise u full text obliku, gradi različite baze podataka te nudi mogucnost pristupa k više od 110 baza podataka preko STNI mreže za prijenos 28 podataka. CAS je bio kasnih 60. i ranih 70. godina prvi informacijski centar koji je spoznao važnost računarski dostupnih baza podataka (CAS Statistical Summarv 1992). CAS djeluje kao neka vrsta filtera izmedu potencijalnih izvora informacija s područja kemije i kemijske tehnologije u svijetu te korisnika - knjižnica i informacijskih centara. U CAS se od velikog broja potencijalnih izvora informacija godišnje selekcionira oko 9.000 naslova časopisa, knjiga i patenata iz kojih se pripravlja oko 600.000 apstrakata. Na prvom mjestu su časopisi odnosno članci koji obuhvačaju oko 78% dokumenata ili 7.000 naslova. Slijede patenti s 18% ili oko 1.600 dokumenata. Na posljednjem mjestu su knjige (prije svega materijah s konferencija) s 4% ili 360 naslova dokumenata. Primarnim dokumentima zastupljena su sva područja kemije i kemijske tehnologije. Kriteriji za selekciju su: primarni dokumenti koji se obraduju moraju biti javno dostupni, a informacije koje sadrže moraju biti trajne vrijednosti - bez obzira na jezik ili državu u kojoj su publicirane. Suraduju s brojnim izdavačima i udruženjima u svijetu. Neke od najvažnijih su: American Chemical Societv, Royal Societv of Chemistrv u Velikoj Britaniji, Verlag Chemie i Springer Verlag u Njemačkoj te brojne druge. Dokumenti, za koje se pripravljaju apstrakti na engleskom, pisani su na 50 različitih jezika. Za nove naslove primarnih dokumenta odlučuju se na osnovi vrednovanja relevantnosti tih dokumenata za područje kemije i kemijske tehnologije. Izdavači primarnih i sekundarnih dokumenata tijesno suraduju medusobno. Ako su članci u odredenom primarnom časopisu analitičko-sintetički obradeni te objavljeni u sekundarnim publikacijama, dostupni su širem krugu korisnika. U suprotnom, mogu ostati neopaženi i neupotrebljivi. Stoga je u interesu izdavača da suraduju s CAS i tako omoguče veču dostupnost publikacija i informacija. 29 godina broj apstrakata verižni indeks 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 450 457 451 460 457 474 476 474 489 489 553 587 789 753 569 931 429 178 545 191 517 051 100 102 99 102 99 104 101 99 103 100 113 Tablica 1. Rast broja apstrakata u CAS u razdoblju 1981-1991. (CAS Statistical Summarv 1907-1991) Tablica predstavlja rast broja dokumenata (članaka, patenata, knjiga) koje su, glede mjerila selekcije u CAS, relevantni za korisnike s područja kemije i kemijske tehnologije. Podaci pokazuju da se ukupan broj apstrakata iz godine u godinu - osim u 1983. 1985. i 1988. godini - povečava. U 1982. godini broj je porastao za 2% u odnosu na prethodnu godinu. Isto tako je i u godini 1984. U 1986. godini broj apstrakata se je u usporedbi s proteklom godinom povečao za 4% , 1987. za 1%, u 1989. godini za 3%. Največi rast broja apstrakata bio je 1991. godine i to za 13%. Ukupan broj relevantnih dokumenata je 1991. bio za 23% veči nego 1981. godine. 30 IV. ZASTUPLJENOST DOKUMENATA S OBZIROM NA JEZIK U svijetu postoji više od 3.000 jezika kojima govori više od 50 milijuna ljudi. Podjela jezika glede broja ljudi koji odredeni jezik govore jest sljedeča: jezik kineski engleski hindu španjolski ruski arapski portugalski japanski njemački francuski broj stanovnika u milijuniraa 825 431 325 320 289 187 169 123 118 117 (Riley 1992) 4.1. Zastupljenost knjiga s obzirom na jezik Broj ljudi koji odredeni jezik govore nije u skladu s brojem dokumenata napisanih na tom jeziku. Od 842.000 naslova knjiga izdanih u 1989. godini, samo su neki jezici zastupljeni s više od 10.000 naslova: 31 jezik broj naslova knjiga engleski više od 150.000 naslova ruski i njemački više od 90.000 naslova spanjolski više od 80.000 naslova japanski više od 50.000 naslova francuski više od 40.000 naslova nizozemski i više od 15.000 naslova talijanski češki, poljski više od 10.000 naslova švedski, madarski Tablica 2. Zastupljenost knjiga s obzirom na jezik (Unesco Yearbook, 1990) 4.2. Zastupljenost časopisa u ISDS s obzirom na jezik Produkciju časopisa na medunarodnoj razini nadgleda ISDS medunarodni sistem za identifikaciju periodičkih publikacija. Svakoj periodičkoj publikaciji, koja počne izlaziti, dodjeljuje medunarodni standardni broj. Pri dodjeljivanju ISSN broja suraduje s više od pedeset nacionalnih centara za registraciju periodičkih publikacija. Medunarodni centar ima sjedište u Parizu, gdje je 1974. godine ustanovljen sporazumom izmedu UNESCO i francuske vlade. ISDS registar obuhvaca periodičke publikacije iz 193 zemlje, tiskane na 144 jezika. 32 jezik engleski francuski višejezični njemački španjolski japanski nizozemski švedski madarski talijanski ruski hrvatski* broj naslova 222.584 111.133 42.830 31.922 14.656 12.809 10.191 8.737 8.372 5.940 5.942 2.253 % 42.89 21.41 8.25 6.15 2.82 2.47 1.96 1.68 1.61 1.14 1.14 0.43 srpski* slovenski 443 0.09 * Pod pojmovima hrvatski i srpski jezik podrazumjevamo svu gradu koja je tiskana na području bivše Jugoslavije na jednom i drugom jeziku. Tablica 3. Distribucija periodičkih publikacija, registriranih početkom 1991. u ISDS, s obzirom na jezik (News from ISDS 1991). Od ukupno 530.000 naslova periodičkih publikacija na 144 jezika, na engleski otpada 42,89%, francuski 21,41%, na višejezične periodičke publikacije 8,25%, njemački jezik 6,15%, španjolski 2,82%, japanski 2,47%. Ruski jezik sa 1,14% zastupljen je u manjoj mjeri nego nizozemski (1,96%), švedski (1,68%)), madarski (1,61%) odnosno u jednakoj mjeri kao i talijanski jezik (1,14%). 33 4.3. Distribucija primarnih dokumenata u CAS s obzirom na jezik jezik engleski ruski japanski njemački kineski francuski poljski španjolski češki korejski ostali 1961 43,3 18,4 6,3 12,3 - 5,2 1,9 0,6 1,9 - 10,1 g o 1966 54,9 21,0 3,1 7,1 0,5 5,2 1,8 0,5 0,9 - 5,0 d i n a 1972 58,0 22,4 3,9 5,5 - 3,9 1,2 0,6 0,6 0,2 3,7 1978 62,0 20,4 4,7 5,0 0,3 2,4 1,1 0,7 0,5 0,2 1,9 1984 69,2 15,7 4,0 3,4 2,2 1,3 0,7 0,6 0,3 0,2 2,4 1991 77,4 9,6 4,7 2,4 2,8 0,8 0,5 0,3 0,4 0,3 0,8 Tablica 4. Distribucija primarnih dokumenata u CAS s obzirom na jezik (CAS Statistical Summary 1907-1991) Broj apstrakata na odredenom jeziku izražen je u postocima u odnosu na ukupan broj apstrakata članaka do kraja 1991. godine - kojih je oko 13.779.940. U razdoblju 1961-1991. broj dokumenata na engleskom jeziku povečao se je od 43,3% do 77,4%. Broj dokumenata na japanskom jeziku je sa 6,3% u 1961. godini padao do 3,1% u 1966. godini, a potom je rastao i u 1991. godnini je iznosio 4,7%. Isto tako se je povečao broj dokumenata na kineskom jeziku od 0,3% u 1978. do 2,8% u 1991. godini. Apstrakti na kineskom 1961. godine bili su uvršteni, zbog malog broja, u skupini ostalih jezika, a 1991. dosegli su udio od 2,8%. Udio ostalih jezika u tridesetgodišnjem razdoblju se smanjio. Tako su dokumenti na ruskom jeziku 1961. godine imali udio od 18,4%, a 34 1991. samo 9,6%. Udio dokumenata na njemačkom jeziku pao je od 12,3% na 2,4% u 1991. godini. Isto tako uočava se i veliki pad broja dokumenata na francuskom jeziku, sa 5,2% na 0,8%. Jednako tako se je smanjio i broj dokumenata na poljskom, češkom i korejskom jeziku. 4.4. Jezgra (nucleus) časopisa s područja kemije Jezgra (nucleus) naslova časopisa s područja kemije obuhvača 313 stranih časopisa i tri naslova domačih. Naslovi časopisa u jezgri su dobiveni metodom koja je bila razvijena na Institutu informacijskih znanosti u Zagrebu (Pravdič, Oluič 1987; Oluič, Pravdič 1990). Temelji se na selekciji časopisa iz sedam internacionalnih i regionalnih izvora, na učestalosti pojavljivanja časopisa u pojedinim izvorima i na rangiranju izabranih izvora. Metoda može poslužiti kao osnova za odabir jezgre časopisa ža pojedine znanstvene discipline. Izvori iz kojih su uzeti naslovi časopisa, svrstani su s obzirom na njihovu važnost: 1. Science Citation Index, Source Publications: 422 naslova časopisa s područja biokemije, molekularne biologije i kemije (analitičke, anorganske, nuklearne, organske, fizikalne, kristalografije, elektrokemije, atomske, molekularne, kemije polimera i spektoskopije). 2. Chemical Abstracts: prvih 426 časopisa iz popisa prvih tisuču časopisa. 3. Chemischer Informationsdienst: popis 189 časopisa koje obuhvača ova publikacija s apstraktima. 35 4. Fondovi časopisa knjižnica vodečih europskih sveučilišta: 938 naslova časopisa 5. Fondovi časopisa stranih nacionalnih centara za periodiku: 793 naslova časopisa 6. Fond od 253 časopisa koji su uključeni u selektivnu diseminaciju informacija iz baze podtaka CASEARCH 7. Publicističke navike domačih znanstvenika: naslovi časopisa u koje šalju svoje članke jezik engleski višejezični njemački francuski ruski ruraunj ski češki japanski madarski hrvatski ukupno zastup. u jezgri 207 36 21 6 38 1 2 2 2 1 316 % u CTK 65,5 11 7 2 12,1 0,3 0,6 0,6 0,6 0,3 100 31 14 8 3 6 0 0 0 0 1 63 % 49 ! 22 13 5 9 0 0 0 0 2 100 Tablica 5. Distribucija časopisa u jezgri s obzirom na jezik (Oluič, Pravdič 1990) Najviše dokumenata je na engleskom jeziku - 65%. Slijede časopisi na ruskom jeziku - 12%, višejezični časopisi su zastupljeni sa 11%, njemački jezik sa 7% i francuski sa 2% naslova. Ostali jezici su zastupljeni s manje od 1% naslova - i to češki, japanski i madarski jezik sa 0,6%, a rumunjski i hrvatski sa 0,3%. 36 4.5. Usporedba zastupljenosti jezika dokumenata u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS i u jezgri Jezik engleski ruski njemački španjolski japanski francuski višejezični kineski UNESCO 1 2 2 3 4 5 - - ISDS 1 13 4 5 6 2 3 - CAS 1 2 4 8 3 6 - 5 JEZGRA 1 2 4 - 6 5 3 - Tablica 6. Usporedba zastupljenosti jezika dokumenata u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS i jezgri Usporedba ukazuje na prevladavajuči položaj engleskog jezika, koji je najzastupljeniji i u slučaju knjiga (prema podacima iz UNESCO Yearbook) i u slučaju periodičkih publikacija u primarnim dokumentima u CAS i u jezgri časopisa. SAD i Velika Britanija sa svojim udruženjima American Chemical Societv i Royal Societv of Chemistrv , naročito nakon drugog svjetskog rata, vodeče su sile na području kemije i kemijske tehnologije, sto se manifestira kroz jezik na kojemu je napisano najviše dokumenata. Prije drugog svjetskog rata na području kemije i kemijske tehnologije večina dokumenata je bila na njemačkom, buduči je Njemačka bila velesila za ove znanstvene discipline. Pored 431 milijuna ljudi koji govore engleski jezik kao materinski, veliki broj ljudi vlada engleskim jezikom kao prvim ili drugim stranim jezikom. Znanstvenik ili stručnjak, koji ne vlada engleskim jezikom, ima vrlo skučen pristup velikom broju informacija u različitom obliku. Isto tako vodeči sekundarni časopis Chemical Abstracts 37 donosi sažetke primarnih dokumenata, koji izlaze na različitim svjetskim jezicima, na engleskom jeziku. Dominantna uloga engleskog jezika potvrduje se i statističkim podacima CAS-a, koji daju mogučnost da se usporede brojni dokumenti koji izlaze npr. u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji s ukupnim brojem dokumenata na engleskom jeziku. Ipak usporedba pokazuje dosta velike razlike. Tako je udio dokumenata koji izlaze u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji 33,6%, a udio dokumenta na engleskom jeziku je 77,45%. Nasuprot tome udio dokumenata iz Rusije je 11,1% , a udio dokumenata na ruskom jeziku je 9,6%. Isto vrijedi za sve ostale jezike. Dokumenti iz Japana obuhvačaju 12,5%, a dokumenti na japanskom jeziku 4,7%. Dokumenti iz Njemačke 7,3% a na njemačkom jeziku 2,4%. Dokumenti koji izlaze u Francuskoj zastupljeni su sa 4,2%, a dokumenti na francuskom jeziku sa 0,8% (CAS Statistical Summarv 1907-1991, podaci za 1991. godinu). Razlika izmedu udjela dokumenata na odredenom jeziku i dokumenata iz odredene zemlje pokazuje da izdavači pored dokumenata publiciranih na nacionalnom jeziku, publiciraju dobar dio i na engleskom jeziku. Neke ključne publikacije s područja kemije i kemijske tehnologije koje su prvobitno izlazile na nekom drugom jeziku, npr. na njemačkom, kasnije su počele izlaziti na engleskom jeziku. Tako je priručnik Gmelin Handbuch der Anorganischen Chemie, Berlin, Springer Verlag, do 1982. godine izlazio na njemačkom jeziku, a od tada izlazi na engleskom jeziku. Beilstein Handbuch der Organischen Chemie, Berlin, Springer Verlag, isto tako od petog izdanja u 1984. godini izlazi na engleskom jeziku. Ullman's Encvclopedia of Industrial Chemistrv, Weinheim, Verlag Chemie, nastavila je izlaziti na njemačkom jeziku. Kao sto neengleski izdavči objavljuju dokumente na engleskom jeziku 38 (Verlag Chemie, Springer Verlag). Časopis Angewandte Chemie, kojega izdaje Verlag Chemie, ima usporedno izdanje na njemačkom i internacionalno izdanje na engleskom jeziku. Posve drugačiji je položaj ruskog jezika, koji je po UNESCO-u na drugom mjestu, kod ISDS za periodičke publikacije na trinaestom mjestu, a u CAS i u jezgri časopisa takoder na drugom mjestu. Njemački jezik je po zastupljenosti u knjigama na drugom mjestu. Slabije je zastupljen s periodičkim publikacijama, gdje je na četvrtom mjestu - isto kao i u CAS i u jezgri časopisa. Španjolski jezik je u knjigama na trečem mjestu, a u ISDS na petom. U CAS nema važnije uloge, zauzima osmo mjesto, dok u jezgri časopisa nije zastupljen. Japanski jezik u knjigama zauzima četvrto mjesto, u periodičkim publikacijama po ISDS šesto, u CAS treče, a u jezgri šesto mjesto. Broj dokumenata na japanskom jeziku, naročito časopisa, u posljednjem desetlječu bitno raste, buduči da Japan postaje sve prodorniji na području izdavanja znanstvenih i tehničkih dokumenata. Tako je na području mikrokapsuliranja oko 30% primarnih izvora informacija na japanskom jeziku (Boh 1991). Kako mali broj korisnika vlada japanskim jezikom, kazala sadržaja časopisa prevode se na jedan od europskih jezika. Neki časopisi donose prijevode sažetaka članaka na jednom od europskih jezika. Neki pak prevode tekst članka u cjelosti i to najčešče na engleski jezik. Francuski jezik je u knjigama na petom mjestu, po ISDS je vrlo dobro zastupljen na drugom mjestu, u CAS na šestom , a u jezgri na petom mjestu. Višejezične periodične publikacije su u ISDS na trečem mjestu, isto tako i u jezgri. S njima izdavači žele povečati dostupnost dokumenata pisanih na jezicima koje govori manji broj ljudi, odnosno dokumenata koji nisu pisani na engleskom jeziku. Veliki broj časopisa iz Češke, Poljske, Francuske, Njemačke i Rusije -osim 39 sto ima kazala, sažetke članaka ili pak cijele članke na engleskom jeziku - ima ih i na njemačkom ili francuskom jeziku. Najvažniji jezici na području kemije i kemijske tehnologije u svjetskim razmjerima su engleski, ruski i japanski, slijede njemački, francuski te na šestom mjestu kineski jezik. U Science Citation Index 1989 Guide: List of Source Publications, koji obuhvača časopise s područja znanosti i tehnologije, područje kemije i kemijske tehnologije zastupljeno je sa 242 naslova časopisa, od čega 80% na engleskom jeziku i 12 ili 0,4% na francuskom jeziku. U Ulrich's International Periodicals Dictionarv 1989-1990. bilo je s područja kemije i kemijske tehnologije oko 550 naslova časopisa, 250 na engleskom i 20 na francuskom jeziku. Medu posljednjima su samo 4 naslova časopisa koja izlaze na francuskom jeziku, 8 ih ima sažetke ili tekst članka u cjelosti na engleskom jeziku, a neki na njemačkom ili nekom drugom svjetskom jeziku. 4.6. Prevladavanje jezičnih barijera Jedan od načina su višejezične publikacije, a drugi je prevodenje dokumenata na jezik korisnika. U prevladavanju prepreka u komunikacijskom procesu sudjeluju brojne prevodilačke službe. Največa medu njima je ITC (International Translation Centre), Delft, Nizozemska. Osnovan je 1961. godine pod pokroviteljstvom OECD. Sakuplja podatke o znanstvenim i tehničkim dokumentima i preporučuje ih za prijevod. Korisnicima su tako dostupni podaci o tome je li neki dokument več preveden i gdje je pohranjen prijevod, a ujedno čuvaju i kopije nekih dokumenata. Kemija i kemijska tehnologija ohuhvačaju 13% svih prijevoda od ukupno 328.241 do kraja 1990. godine. 40 vrste dokumenata periodičke publikacije standardi patenti monografije materij ali s konferencij a ostalo ukupno % 82 6 5 4 2 1 100 izvorni jezici ruski njemački japanski francuski češki engleski poljski ostali ukupno % 45 17 12 5 4,5 4 3,5 9 100 jezici na koje se najviše prevodi jezik engleski njemački francuski španjolski nizozemski ostali ukupno % 69 15 12 3 0,5 0,5 100 Tablica 7. Prijevodi s obzirom na vrstu dokumenta, izvorni jezik i jezik prijevoda (ITC Annual Report 1990) 41 Največi udio prijevoda otpada na periodičke publikacije (81%). Najčešče prevodeni jezici su ruski (45%), njemački (17%) i japanski (12%). Najčešče se prevodi na engleski jezik (69%), a u manjoj mjeri na njemački (15%) i na francuski (12%). 42 V. HIPOTEZA U radu čemo pokušati provjeriti sljedeču hipotezu: Knjižnične zbirke u konvencionalnom obliku s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK (knjige i časopisi) s obzirom na zastupljenost jezika (naročito engleskog i francuskog) nisu relevantne u odnosu na svjetsku produkciju dokumenata na tom području. Isto tako s tog aspekta ne zadovoljavaju potrebe i zahtjeve korisnika CTK. 43 VI. METODOLOGIJA U stručnoj literaturi nalazimo brojne metode za vrednovanje knjižničnih zbrirki. Uglavnom ih možemo podijeliti na dvije veče skupine: metode koje su usmjerene zbirci i metode koje su usmjerene koristenju i korisnicima zbirki. U prvoj skupini metoda najčešče su statističke usporedbe veličina zbirki, stupnjevi rasta zbirki, troškovi nabave, usporedbe s drugim knjižnicama, usporedbe zbirki sa standardnim propisima, vrednovanja eksperata za pojedina područja te metode kojima utvrdujemo jesu li odredeni dokumenti dostupni u knjižnici i koliko je vremena potrebno da se do odredenog dokumenta dode. Medu metodama koje su usmjerene korištenosti i korisniku najčešče spominjane su metode s kojima proučavamo potrebe korisnika, kojima dobivamo njihovo mišljenje o zbirci, utvrdujemo razloge nezadovoljavanja njihovih potreba, proučavamo statističke podatke o posudbi, meduknjižničnoj posudbi, proučavamo očekivanja korisnika koji traže odredeni dokument u knjižničnoj zbirci i dr.(Gorman 1989). Večina autora, koja se bavi vrednovanjem, jedinstvena je u mišljenju da korištenost samo jedne metode ne daje prave rezultate odnosno stanje i da je najbolja kombinacija različitih metoda. Naše istraživanje je tematski podijeljeno na dva dijela. Prvi dio je usmjeren ka proučavanju knjižnične zbirke. Metodom kvantitativne analize proučavali smo rast knjižnične zbirke u CTK u razdoblju 1981-1991, s naglaskom na područje kemije i kemijske tehnologije. Analizirali smo distribuciju dokumenata po jezicima i načinih usporedbu s produkcijom dokumenata na tom području u svjetskim mjerilima. Knjižničnu zbirku časopisa CTK usporedili smo s odredenim popisima iz područja kemije i kemijske tehnologije, s posebnim osvrtom na zastupljenost jezika dokumenata. Pri tom smo se oslanjali na kvantitativne statističke metode (proračun prosječnog 44 broja nabavljenih dokumenata, indekse i verižne indekse, raspon varijacija). U drugom smo dijelu metodama usmjerenim ka korištenosti i korisniku proucavali izvore informacija s područja kemije koji su uključeni u komunikacijski proces. Oslanjali smo se na kvantitativnu metodu uzorkovanja i kvantitativnu analizu podataka dobivenih pomoču upitnika. Pored navedenog koristili smo i znanstvenu metodu sinteze. 45 VII. VREDNOVANJE USMJERENO NA ZBIRKE DOKUMENATA U CTK 7.1. Standardizacija na području razvoja knjižničnih zbirki Standarde s područja knjižnično-informacijske djelatnosti na medunarodnom nivou propisuju i prireduju organizacije IFLA, FID i UNESCO. Pri tim organizacijama standardizacija je samo jedna od djelatnosti i njihovi standardi se koriste samo na području knjižnično-informacijske djelatnosti. U skladu s prihvačenim medunarodnim standardima svaka država treba imati i nacionalne standarde koji uzimaju u obzir značaj knjižnica na nacionalnom nivou. Večina medunarodnih i nacionalnih standarda za sveučilišne odnosno visokoškolske i specijalne knjižnice ne daje kvantitativne normative za nabavu dokumenata, nego samo kvalitativne. Tako medunarodni standardi za sveučilišne knjižnice u izdanju IFLA-e postavljaju knjižnice u okvire sveučilišta u čijoj su funkciji, nude kvalitativne elemente na osnovi kojih knjižnica i sveučilište (ili fakultet) u skladu s ciljevima i raspoloživim financijskim sredstvima odlučuje (Standards for universitv libraries 1989). U skladu s odlukama tih standarda knjižnična zbirka mora biti dovoljno opsežna da podupire obrazovnu djelatnost sveučilišta i njezine istraživačke programe. Selekcija grade mora se odvijati uz suradnju knjižnice i sveučilišta, što podrazumijeva stalno prilagodivanje fondova knjižnice zahtjevima sveučilišta. Knjižnica mora sadržavati propisanu i preporučenu literaturu, referentne i bibliografske zbirke, najvažnije novine, časopise i dokumente što ih študenti redovno koriste pri študiju, izradi seminarskih radova i disertacija. Dokumenti moraju biti na 46 svim medijima. Revizija zbirki treba se obavljati u skladu s potrebama sveučilišta. U sveži s veličinom knjižničnih zbirki cesto spominjana u bibliotekarskoj literaturi je formula koju su osmislili Clapp i Jordan (1965) kao osnovu za pregled sveučilišnih knjižnica (Ohio, SAD) koju su brojni stručnjaci osporavali, ali su je poslije poboljšavali. Formula ne čini razliku izmedu pojedinih stručnih područja i različitih potreba korisnika. Temelji se na osnovi zbirke od 50.750 jedinica kojima dodajemo odredeni broj jedinica za svakog člana sveučilišta, za ukupan broj studenata, za dodiplomske študente, predmete dodiplomskog študija te za magistarske radove i doktorske disertacije. Clapp-Jordanova formula obuhvača knjige, časopise i vladine dokumente. Empirijski su je počeli izučavati 1972. godine. Utvrdili su da je konzervativna, ne poštuje razlike imedu pojedinih tipova dokumenata, a i pored toga je knjižnica više nego osnova za študij i istraživanje. Slovenski standardi za sveučilišne (1987. i 1989) i specijalne knjižnice (1990) takoder ne postavljaju kvantitativne normative za veličinu i rast knjižnične zbirke, več daju samo opče smjernice koje knjižnice trebaju poštivati. 7.2. Ciljevi CTK na području razvoja knjižničnih zbirki CTK nema posebnog dokumenta o nabavnoj politici kakvoga imaju mnoge knjižnice, poglavito u inozemstvu. Osnovana je s namjerom da sakuplja suvremenu tehničku literaturu te u jednakoj mjeri služi potrebama sveučilišta i gospodarstva (CTK: poročilo za 1950. godinu). Tako od samog početka obavlja dvije osnovne funkcije, svuečilišne i specijalne knjižnice. Ove dvije funkcije odreduju i 47 osnovne ciljeve koje CTK od samog početka izvršava, a to su okrenutost korisnicima svuečilišta i gospodarstva. CTK je postala članica ljubljanskog Sveučilišta 1984. godine, sto je pri nabavi dokumenata značilo da mora davati veču potporu obrazovnoj i istraživačkoj djelatnosti na sveučilištu. Zadaci koji usmjeravaju nabavu dokumenata: - slijediti smjerove razvoja u svijetu i porast broja dokumenata na području prirodoslovnih i tehničkih znanosti - nabavljati domače i strane dokumente u omjeru 1:3 - podupirati obrazovanje i istraživačku djelatnost na području tehničkih i prirodoslovnih znanosti na Sveučilištu i u gospodarskim organizacijama - u sto večoj mjeri zadovoljavati potrebe korisnika U godišnjim planovima CTK je planirala postupno povečanje nabave. Tako je u skladu s planom za 1991. godinu nabavila 5.000 svezaka knjiga i 1.700 naslova časopisa. Ekonomske prilike su imale odlučujuči utjecaj na rast broja domačih i stranih dokumenata u CTK. Kriteriji za selekciju pri nabavi dokumenata postupno su se dogradivali u skladu s razvojem knjižnice. Na njih je utjecalo osnivanje informacijskog odjela za tehničke i prirodoslovne znanosti, standardoteke, nabava magnetskih traka, osnivanje specijaliziranog informacijskog centra za graditeljstvo, potrebe korisnika te kadrovsko poboljšanje na pojedinim stručnim područjima (CTK: poročila o dela za leto 1950-1991). Jedan od čimbenika koji je od 1981-1985. godine odlučno utjecao na cjelokupnu nabavu stranih dokumenata u CTK jest koordinacija 48 nabave. Tadašnja ekonomska situacija zahtjevala je veliku racionalizaciju, što je značilo smanjenje broja stranih knjiga i časopisa. Godine 1980. u Sloveniji je bio osnovan decentralizirani sistem nabave stranih znanstvenih i stručnih dokumenata, koji je trebao smanjiti dupliranje u nabavi. Sistem se je temeljio na pet koordinacijskih krugova. Svaki krug je uskladivala jedna od središnjih sveučilišnih knjižnica. Narodna in univerzitetna knjižnica koordinirala je nabavu za podrucje humanistickih znanosti, Centralna medicinska knjižnica za podrucje biomedicinskih znanosti, Centralna ekonomska knjižnica za podrucje ekonomskih znanosti. Univerzitetna knjižnica Maribor je koordinirala nabavu za podrucje mariborske regije, a CTK je bila zadužena za uskladivanje nabave za tehničke i prirodoslovne znanosti. U tom razdoblju smanjen je dotok stranih dokumenata na svim područjima znanosti i tehnike. Promijenio se je udio domače i strane literature te zastupljenost stranih jezika (CTK: poročila o delu za leta 1981-1985). Godine 1986. nije više bilo ograničenja pri nabavi stranih dokumenata, pa je svaka knjižnica imala mogučnost nabave u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima. Sudjelovanje u COBIB dalo je CTK nove mogučnosti razvijanja knjižničnih zbirki. U toj bazi podataka suraduju tri najvažnije knjižnice koje, uz CTK, nabavljaju dokumente s područja kemije i kemijske tehnologije: Knjižnica oddelka za kemijo in kemijsko tehnologijo Fakultete za naravoslovje in tehnologijo, Kemijski inštitut te Inštitut Jožef Štefan (COBISS 1992). Svaka knjižnica ima bolji pregled nad zbirkama drugih knjižnica, što znači veču dostupnost dokumenata. Knjižnice imaju mogučnost da koordiniraju nabavu dokumenata, pa je moguč pregled nad dokumentima koji su naručeni. Elektronska pošta takoder omogučuje brži protok informacija - što utječe na razvoj knjižničnih zbirki. 49 7.3. Nabava dokumenata u CTK u razdoblju od 1981-1991. godina 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 prirast 3066 2126 2318 2012 3479 3125 3243 3903 2642 4182 1740 31.836 indeks 100 69 75 65 113 102 106 127 86 136 56 verižni indeks 100 69 109 86 173 90 104 120 68 158 42 domači 1498 990 1023 1086 2138 899 1179 1711 992 1547 606 13.669 % 49 47 44 54 61 28 36 44 38 37 35 strani 1563 1136 1295 926 1341 2226 2064 2192 1650 2635 1134 18.167 % 51 53 56 46 39 72 64 56 62 63 65 Tablica 8. Prikaz prirasta knjiga u CTK u razdoblju od 1981-1991. (CTK: poročila o delu za leta 1981-1991) U razdoblju od 1981-1991. CTK je nabavila ukupno 31.836 svezaka knjiga, što predstavlja 4% ukupne svjetske produkcije knjiga u 1989. godini. Koncem 1991. godine ukupni fondovi CTK sadržavali su 120.389 svezaka knjiga ili 14,2% svjetske produkcije u samo jednoj godini (Unesco Yearbook 1990). Ukoliko nabavu po pojedinim godinama usporedimo s godinom 1981, kada su organičenja radi koordinacije bila največa, može se utvrditi da je od te godine počeo padati prirast broja knjiga -i to u godinama 1982. (indeks 69), 1983. (indeks 75) i 1984. (indeks 65). ( Od 1985. počelo je postupno povečanje, 1985. - indeks 113, 1986. - indeks 102, 1988. - indeks 127. U 1989. indeks se je smanjio na 86, a 1990. opet je porasta na 136. Najmanji indeks nabave je bio 1991. godine, a s obzirom na zadače CTK trebao bi biti največi u cijelom razdoblju. Ovakvo stanje posljedica je specifičnih društveno- 50 ekonomskih odnosa koji su posljedica političkih dogadanja. CTK je u 1981. godini postigla od 56% i 60% nabave s obzirom na jedanaestogodišnji prosjek (2.894 sveska knjiga). Verižni indeks za to razdoblje ne pokazuje trendove porasta broja svezaka, nego velike oscilacije. Verižni indeksi za godine 1983, 1985, 1987, 1988. i 1990. su veči od 100, iako su osnove - broj nabavljenih knjiga u prethodnoj godini - niske. Največi godišnji prirasti knjiga, s obzirom na prethodnu godinu bili su 1985, godine (verižni indeks 113) i 1990 (verižni indeks 158). Najviše je knjiga nabavljeno 1990. godine - 4.182, a najmanje 1.740 u 1991. godini. Razlika izmedu največe i najmanje nabave ili raspon varijacije je 2.442 sveska knjiga. Omjer izmedu domače i strane literature u prvim godinama rada CTK bio je 25% : 75%. Knjižnica je planirala takav omjer i zadržati. U posljednjih 11 godina to joj nije uspijevalo. Najviše se je tome cilju približila 1986. godine (28% domačih : 72% stranih knjiga). U razdoblju od 1981-1991. prosječni omjeri su bili 44% (13.669 svezaka) domačih i 56% (18.167 svezaka) stranih knjiga. 7.4. Knjige s područja kemije i kemijske tehnologije Točan broj knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK teško je odrediti, jer godišnji izvještaji u prvim godinama rada CTK daju prilično uopčene podatke i knjižnični dokumenti nisu klasificiram po područjima. Prvih 2.000 dokumenata CTK predstavljaju knjige i 1.500 naslova časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije. Taj fond je predstavljao osnovu s kojom je knjižnica počela raditi. Procjenjujemo da knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije ima oko 9.000. Dobivanje točnih podataka o fondovima knjižnice omogučuje nam pretraživanje u COBIB-u. 51 godina v.ind. 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 br. klas. 2089 1670 1625 2756 1961 2756 2518 2620 2100 3800 1700 25.595 UDC 124 69 75 143 75 143 159 131 77 260 118 1.376 54 6 4 4,6 5,2 4 5,2 6,4 5 3,6 7 7 % 80 74 51 100 60 100 157 122 103 71 67 985 UDC 66 4 4,4 3 3,6 3 3,6 6,2 4,5 5 2 4 2 % 206 143 126 243 135 243 316 253 180 331 185 .361 ukupno 100 69 88 117 56 180 130 80 71 183 55 Tablica 9. Prirast knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK u razdoblju 1981-1991.(CTK : poročila za leto 1981-1991) CTK klasificira dokumente u skladu s Univerzalnom decimalnom klasifikacijom. Područje kemije u tablicama UDK uključuje brojeve od 54 do 547, a područje kemijske tehnologije od 66 do 668. UDK skupina 54 zastupljena je s 1.376 svezaka, sto predstavlja 5,2% svih klasificiranih knjiga. U skupini UDK 66 klasificirano je 985 svezaka ili 3,2% svih klasificiranih knjiga. Ukupan broj svezaka iznosi 2.361 ili 6,9% ukupne nabave knjiga u tom razdoblju. Kako pri cjelokupnoj nabavi knjiga, tako i na području kemije i kemijske tehnologije, uočljiva su velika odstupanja u rastu broja dokumenata. U usporedbi s godinom 1981, nabava u 1991. godini za 11% je smanjena. 52 7.4.1. Knjige s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK u COBIB područje organska anorgansk fizikalna analitičk biokemija kemij ska kemija a kemija kemija a kemija tehnologij broj zapisa a 2 330 404 403 794 215 804 .977 '- 11 13 13 27 7 28 100 * ; ,0 ,5 ,5 ,0 ,0 ,0 Tablica 10. Zastupljenost područja kemije i kemijske tehnologije knjigama (COBIB, stanje pod kraj 1992) U bazu je uključeno 2.977 bibliografskih zapisa za knjige. Najviše je zastupljeno područje analitičke kemije - 27%. Slijede područja anorganske i fizikalne kemije - 13,5% te organska kemija -11%. Najmanje knjiga ima iz područja biokemije - 7%, a cijelo područje kemijske tehnologije zastupljeno je s 28%. S obzirom na vrstu dokumenata distribucija je slijedeča: vrsta grade monografije udžbenici materij ali s kongresa referentna literatura disertacije istraživ. izvještaji ostalo ukupno broj 349 374 174 855 327 455 443 2.977 % 12 13 6 29 11 15 14 100 Tablica 11. Zastupljenost knjiga s obzirom na vrstu dokumenata (COBIB, stanje pri kraju 1992) 53 S obzirom na vrstu dokumenata, najzastupljenija je referentna literatura s 29%. Slijede izvještaji o istraživačkom radu - 15%, udžbenici - 13%, monografije - 12%, disertacije - 11% i najmanje zastupljeni su materijali s kongresa - 6%. Ostale vrste dokumenata su zastupljene sa 14% . (Prilog 1) 7.5. Časopisi s područja kemije i kemijske tehnologije godina 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 broj nasl 1481 1425 1448 1397 1435 1397 1396 1380 1368 1325 1320 UDK 54 74 74 75 77 74 77 77 77 75 74 74 % 5 5 5,3 5,5 5,2 5,5 5,5 5,5 5,4 5,5 5,6 UDK 66 129 129 128 119 129 119 121 120 119 119 119 % 8,8 9 8,8 8,5 9 8,5 8,8 8,6 8,6 8,9 9 ukupno 203 203 203 196 203 196 198 197 194 193 193 ver.ind. 100 100 100 96 103 96 101 99 98 99 100 Tablica 12. Prirast časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK u razdoblju 1981-1991. (CTK: poročila za 1981-1991) Broj se je naslova časopisa iz godine u godinu smanjivao. Tako je CTK 1991. godine postigla 95% nabave iz godine 1981. Casopisima je, za razliku od knjiga, bolje zastupljeno područje kemijske tehnologije, u prosjeku s 8,7% svih naslova časopisa. Područje kemije je zastupljeno s 5,3% svih naslova časopisa. 54 Knjige s područja kemije i kem.tehn. u CTK u COBIB-u područje broj naslova organska kemija anorganska fizikalna analitička biokemija kem.tehnol. ostalo 25 18 45 18 46 140 17 309 % 8,2 5,8 14,7 5,8 14,9 45,1 5,5 100 Tablica 13. Zastupljenost područja kemije i kemijske tehnologije časopisima (COBIB, pod kraj 1992) U COBIB-u CTK sudjeluje s 309 naslova časopisa; od toga 275 tekučih. Omjer časopisa izmedu kemije i kemijske tehnologije je 50% : 45%. Najviše je zastupljeno područje biokemije - 14,9%. Slijedi fizikalna kemija - 14,7%, organska kemija - 8,2%, anorganska i analitička - 5,8%. Ostala područja su zastupljena - 5,5%, a cjelokupno područje tehnologije sa 45,1%. 56 7.6. Usporedba zastupljenosti knjigama i časopisima područje organska kemija anorganska fizikalna analitička biokemija kem.tehnol. ostalo knjige 11 13,5 13,5 27 7 27 1 100 časopisi 8,2 5,8 14,7 5,8 14,9 45,1 5,5 100 Tablica 14. Usporedba zastupljenosti područja knjigama i časopisima (COBIB, stanje pod kraj 1992) Organska, anorganska i analitička kemija bolje su zastupljene knjigama, dok su fizikalna kemija i biokemija kao i kemijska tehnologija bolje zastupljene časopisima. 57 7.7. Zastupljenost knjigama i časopisima s obzirom na jezik godina 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 strane knjige i časopisi 2771 2326 2483 1881 2464 3334 3164 3334 2900 3858 2334 engl. % 30 38 34 38 35 44 48 50 56 54 50 njem. % 41 38 24 24 29 37 33 34 31 36 40 fra. % 5 7 6 4 3 3 3 2 2 2 2 tal. % ruski % 14 15 28 27 21 11 10 9 6 4 5 ostali % 9 1 7 6 11 4 5 4 4 3 2 30.839 prosjek % 43 33 3,5 1 10 5 Tablica 15. Zastupljenost jezika u knjigama i časopisima u CTK (CTK: poročila za 1981-1991) Distribucija dokumenata po jezicima pokazuje da je najviše - prosječno 43% - na engleskom jeziku i da ima trend rasta naročito od 1986. godine. Drugi po zastupljenosti jezika je njemački (33%), koji je najslabije bio zastupljen u periodu 1983-1985, a kasnije se je nabava dokumenata na tom jeziku kretala izmedu 40% i 31%. Največa odstupanja su pri nabavi dokumenata na ruskom jeziku. Nabava dokumenata na ovom jeziku je opala sa 14% u 1981. godini na 5% u 1991. godini. Največi udio ovih dokumenata je bio u razdoblju 1981-1985, kada je dotok sa konvertibilnog tržišta bio ograničen. Na ruskom jeziku je tada CTK nabavljala prije svega knjige koje su bile prijevodi s engleskog ili njemačkog jezika. Prevodilacke službe u Rusiji su omogučivale da su dokumenti na ruskom bili dostupni vrlo brzo nakon izlaska na originalnom jeziku. 58 Od 1985. godine broj dokumenata na ruskom jeziku polako pada i tako je 1991. godine bio samo 5%. Nabava dokumenata na francuskom i talijanskom jeziku je u tom razdoblju bila približno na jednakom nivou. Dokumenti na francuskom jeziku predstavljaju prosječno 3,5% nabave, a dokumenti na talijanskom jeziku 1%. (Prilog 2) 7.8. Distribucija jezika knjiga s obzirom na vrstu dokumenata vrsta mon udž kong ref dis izv. ost 1 eng. 5 137 154 651 5 87 110 .149 % 1,4 36,6 88,5 76,1 1,5 19,1 24,8 njem. 232 67 15 140 217 - 100 771 % 66.5 17,9 8,6 16,3 66,4 - 22,6 fra. - - 1 2 - 30 33 % - - 0,6 0,2 - 6,8 hrv. i srp. 13 81 1 30 13 - 83 221 % 3,7 21,7 0,6 3,7 3,9 - 18,7 slov. 98 89 3 32 92 368 120 802 % 28,1 23,7 1,7 3,7 28,2 80,9 27,1 ost 1 - - - - - - 1 % 0,3 - - - - - J - Tablica 16. Distribucija jezika knjiga s obzirom na vrstu dokumenta (COBIB, stanje pod kraj 1992) Iz tablice je vidljivo da su jezici prilično nejednakomjerno razdjeljeni po pojedinim vrstama knjiga. Kod monografija najviše je knjiga na njemačkom jeziku 66,5% . Slijedi slovenski jezik - 28,1%, hrvatski i srpski - 3,7%, engleski - 1,4%, a ostali jezici predstavljaju 0,3 %. 59 Strani fondovi knjiga i čas. 1981-1991 i znanje jezika korisnika CTK Materijali s kongresa najviše su pisani na engleskom jeziku - 88,5%, na njemačkom - 8,6%, na slovenskom - 1,7% te na fracuskom, hrvatskom i srpskom - 0,6%. Referentna grada je pretežno na engleskom jeziku - 76,1%. Njemački jezik je zastupljen sa 16,3%, hrvatski, srpski i slovenski sa po 3,7% te francuski s 0,2%. Disertacija je najviše na njemačkom jeziku 66,4%. Na slovenskom je pisano 28,2%, na hrvatskom i srpskom 3,9% i na engleskom jeziku samo 1,5%. Izvještaja o istraživačkoj djelatnosti bilo je napisano 80,9% na engleskom i 19,1% na slovenskom jeziku. Ostalih dokumenata ima 24,8% na engleskom, 27,1% na slovenskom, 22,6% na njemačkom, 18,7% na hrvatskom i srpskom i 6,8% na francuskom jeziku. Engleski jezik je najzastupljeniji kod materijala s kongresa (88,5%) i referentne literature (76,1%). Njemački jezik dominira u monografijama (66,5%) i disertacijama (66,4%). Kategorija "ostala grada" najčešče je pisana na francuskom jeziku. Na hrvatskom i srpskom jeziku najviše su pisani udžbenici (21,7%), a na slovenskom izvještaji o istraživačkom radu (80,9%). 7.9. Distribucija časopisa s obzirom na jezik U COBIB iz područja kemije i kemijske tehnologije iz CTK ima 309 naslova časopisa. U ovu brojku su uključeni i naslovi koji su u godinama koordinacije bili postupno otkazivani (34). CTK prima 275 tekučih naslova časopisa. 61 Distribucija jezika: jezik engleski njemački ruski francuski talijanski slovesnki hrv. i srp. višejez. ukupno broj naslova 170 65 25 11 5 4 10 19 309 % 55 21 8 3 2 2 3 6 100 Tablica 17. Distribucija jezika časopisa (COBIB, stanje krajem 1992) Podaci pokazuju veliki udio broja dokumenata na engleskom (55%) i njemačkom (21%) jeziku. Ruski jezik obuhvača 8% svih naslova, a hrvatski, francuski i srpski jezik 3%. Talijanski i slovenski jezik zastupljeni su s 2%, dok višejezični časopisi predstavljaju 6%. 62 7.10. Usporedba distribucije knjiga i časopisa u COBIB-u s obzirom na jezik jezik engleski njemački ruski francuski talijanski višejezični slovenski hrv. i srp. knjige % 38,7 25,8 - 1,1 - - 26,9 7,4 100 časopisi % 55 21 8 ! 3 2 6 2 3 100 Tablica 18. Usporedba distribucije knjiga i časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije s obzirom na jezik; 2.977 svezaka knjiga i 309 naslova časopisa (COBIB, stanje krajem 1992). Engleski jezik je bitnije zastupljen u časopisima (55%) nego u knjigama (38,7%), njemački jezik je bitnije zastupljen u knjigama nego u časopisima (25,85% i 21%). Ruski jezik je zastupljen samo sa 25 naJova časopisa ili 8%. Francuski jezik je više zastupljen s časopisima (3%) u odnosu na knjige (1,1%). Na talijanskom jeziku je samo 5 naslova časopisa ili 2% svih naslova. Višejezičnih je bilo 19 naslova časopisa ili 6%. Slovenski je bolje zastupljen s knjigama (26,9%) nego časopisima (2%). Isto vrijedi za hrvatski te srpski jezik - knjige 7,4% ,a časopisi 3% svih naslova. 63 7.10.1. Usporedba knjiga i časopisa u COBIB-U s obzirom na zastupljenot jezika jezik engleski njemački francuski ruski talijanski knjiga % 58,8 39,5 1,7 0,0 0,0 ča sopisi % 61,6 23,6 4,0 9,0 1,7 Tablica 19. Zastupljenost stranih jezika kniga i časopisa (COBIB, kraj 1992) Ukoliko se ograničimo na zastupljenost knjiga i časopisa samo na stranim jezicima, može se utvrditi da je engleski jezik opet najzastupljeniji: u časopisima nešto više (61,6%), a u knjigama manje (58,8%). Na njemačkom jeziku je nešto više knjiga (39,5%), a časopisa takoder manje (23,6%). Francuski jezik je bolje zastupljen s časopisima (4%), nego li knjigama (1,7%). Knjige na ruskom i talijanskom jeziku nisu bile zastupljene, dok su časopisi zastupljeni s 9% odnosno s 1,7%. 1 7.11. Zastupljenost stranih jezika na području kemije i kemijske tehnologije u COBIB-u U COBIB-u ukupno ima 2.249 svezaka knjiga i naslova časopisa, ukoliko izuzmemo dokumente na slovenskom, hrvatskom te srpskom jeziku. Zastupljenost jezika po zastupljenost! u CTK je sljedeča: 64 jezik engleski njemački francuski ruski višejezični talijanski ostali broj dokumenata 1319 836 44 25 19 5 1 % 58,7 37,2 1,9 1,1 0,8 0,2 0,1 mjesto 1 2 3 4 5 6 7 Tablica 20. Zastupljenost jezika u stranim knjigama i časopisima s podrucja kemije i kemijske tehnologije 7.12. Uporedba zastupljenosti jezika u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS, jezgri časopisa i CTK jezik engleski ruski njemački španjolski japanski francuski višejezični kineski UNESCO 1 2 2 3 4 5 - - ISDS 1 13 4 5 6 2 3 - CAS 1 2 4 8 3 6 - 5 JEZGRA 1 2 4 - 6 5 3 - CTK 1 4 2 - - 3 5 - Tablica 21. Usporedba zastupljensoti jezika dokumenata u UNESCO Yearbook, ISDS, CAS, jezgri časopisa i CTK Engleski jezik je, kao i u svim ostalim izvorima, tako i u CTK - najzastupljeniji. Ruski jezik u UNESCO, CAS, jezgri zauzima drugo mjesto, a u CTK četvrto po zastupljenosti dokumenata. 65 Njemački jezik, koji je svugdje dobro zastupljen osim u UNESCO- ovim podacima za produkciju knjiga,u CTK je drugi po zatupljenosti dokumenata. Francuski jezik je najzastupljeniji u ISDS. Inače je na petom mjestu UNESCO-a i jezgre časpisa, na četvrtom u CAS dok je u CTK na trečem mjestu. Na španjolskom, japanskom i kineskom jeziku CTK nema dokumenata. (Prilog 3) 7.13. Usporedba zastupljenosti dokumenata u CTK sa standardnim popisima Jedna od metoda vrednovanja knjižničnih zbirki je usporedba zbirke odredene knjižnice sa standardnim popisima knjiga načinjenim izvan knjižnice. Bibliotekari i stručnjaci ovoj metodi zamjeraju nedostatke glede subjektivnosti pri selekciji dokumenata koji su obuhvačeni u popisu te jednostranost i udaljenost od stvarnih potreba korisnika knjižnice. Takve usporedbe ne pružaju dostatnu osnovu za vrednovanje - sve dok se ne upoznaju stvarne potrebe korisnika knjižnice. 7.13.1. CAS CAS prireduje popis 1.000 časopisa koji su najčešče citirani u sekundarnoj publikaciji Chemical Abstracts. U radu koristen popis rezultat je analize Chemical Abstracts, vol. 99-100 (July 1983 - June 1984). 66 67 jezik engleski ruski njemački francuski talijanski ukupno broj naslova 36 16 9 1 2 64 % 56 25 14 2 3 100 Tablica 22. Zastupljenost prvih 1.000 časopisa iz CAS u CTK (CAS Statistical Summarv 1981-1991; COBIB, stanje krajem 1992) CTK prima 64 naslova časopisa ili 6,4% s popisa CAS. Največi udio predstavljaju časopisi na engleskom jeziku s (65%). Slijedi ruski jezik (25%), njemački (14%), talijanski (3%) i francuski sa (2%). 68 7.13.2. Usporedba časopisa u CTK s jezgrom časopisa CTK od 316 naslova časopisa s podrucja kemije ima 63 naslova časopisa ili 20%. jezik engleski ruski zastupljenost u broj naslova 207 38 višejezični 36 njemački francuski ostali jez 21 6 8 jez gri % 65, 12 11 7 2 2, broj u 5 5 naslova CTK 31 6 14 8 3 1 % 49 9 22 13 5 2 Tablica 23. Zastupljenost jezgre časopisa u CTK s obzirom na jezik (Oluič 1990; COBIB baza, stanje krajem 1992). Usporedba izmedu jezgre časpisa i CTK pokazuje da su od 63 naslova časopisa iz jezgre 49% na engleskom jeziku, 22% višejezična, 13% na njemačkom jeziku, 9% na ruskom, 5% na francuskom i 2% na ostalim jezicima (hrvatski). 69 7.14. Razvoj knjižničnih zbirki u knjižnicama u inozemstvu Usporedba knjižničnih zbirki s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK sa zbirkama srodnih knjižnica u zemlji i inozemstvu kompleksan je zadatak i može biti predmet jednog od sljedečih istraživanja. Moguč je samo uz poštivanje brojnih kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja koji prate djelatnost svake knjižnice - od društveno-gospodarske situacije i ciljeva knjižnice do strukture i broja korisnika, njihovih potreba i zahtjeva. CTK je članica medunarodnog udruženja tehničkih i sveučilišnih knjižnica (IATUL), iako bi je teško mogli usporediti s bilo kojom od članica udruženja. Svaka knjižnica djeluje u specifičnim društveno-ekonomskim uvjetima i služi specifičnim korisnicima. Stoga srodne knjižnice možemo teško usporedivati na svim područjima njihove djelatnosti. Za sve knjižnice na svijetu nedvojbeno je da moraju rast svojih zbirki prilagodivati gospodarskim uvjetima. U posljednjih deset godina to naročito dolazi do izražaja u smanjenju broja dokumenata koji se kupuju. Poseban problem predstavlja nabava periodičkih publikacija čije cijene skokovito rastu. Deset godina unatrag omjer sredstava potrošenih za nabavu knjiga i časopisa je bio 40 : 60. Danas je taj odnos promjenjen u korist periodičkih publikacija. Neke knjižnice troše za ovu vrstu dokumenata oko 60% ili čak 70% od ukupnih financijskih sredstava namijenjenih za nabavu dokumenata (Devin 1989). Knjižnice u zapadnoeuropskim državama su u manjoj mjeri vezane za dokumente iz inozemstva. Medutim, CTK i druge knjižnice u Sloveniji kao i ostale zemlje istočne Europe u največoj mjeri su vezane za nabavu dokumenata iz inozemstva, što naravno nije slučaj s Velikom Britanijom. Stoga su prisiljene smanjiti nabavu i otkazati naslove časopisa. Anketa koju su 1991. godine načinih medu 31 visokoškolskom knjižnicom u Velikoj Britaniji pokazala je da večina potroši samo 10% financijskih sredstava za nabavu dokumenata iz 70 inozemstva, a samo dvije knjižnice troše oko 20% sredstava (Chapman 1991). Osim toga u tehničkim knjižnicama Europe organizacijska struktura je prilično različita. Neke centralne tehničke knjižnice u susjednim državama, kao npr. ETH u Svicarskoj i Technische Universitaet (TU) Wien, imaju posebne odjele za područje kemije i kemijske tehnologije. Stoga za ova područja nabavljaju veči broj dokumenata - negoli knjižnice koje ovih odjela nemaju. Tako je ETH Zuerich 1991. godine nabavila oko 2.000 knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije i 400 tekučih naslova časopisa (ETH 1991). TU Wien je iste godine nabavila 1.300 knjiga i 300 naslova časopisa. Ako bismo uračunali još 70 područnih knjižnica koje su s njima udružene, onda bi nabava bila još veča (UBTU 1991). Jedna od knjižnica koja djeluje u sličnim društveno-gospodarskim uvjetima i nailazi na financijska ograničenja, u velikoj mjeri nabavlja dokumente na stranim jezicima i služi korisnicima sveučilišta te gospodarstva, kao i CTK, jest OMK - centralna tehnička knjižnica u Budimpešti. Godine 1991. nabavila je 8.000 svezaka knjiga, od čega oko 800 s područja kemije i kemijske tehnologije. Redovito prima 2.000 naslova časopisa, od toga 300 s područja kemije i kemijske tehnologije. Oko 30% ukupne nabave je iz inozemstva (OMK 1991). CTK je u istoj godini nabavila 185 knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije (23% nabave OMK) i neprekidno je primala 275 naslova časopisa (91% nabave časopisa OMK). Ako usporedimo nabavu CTK s Knjižnicom odjela za kemiju i kemijsku tehnologiju na FNT u Ljubljani, može se vidjeti da je CTK nabavila u istoj godini 63% manje knjiga i 25% više časopisa. Knjižnica odjela za kemiju i kemijsku tehnologiju, koja služi korisnicima Sveučilišta, u toj godini je primila 500 knjiga i 220 naslova časopisa. 71 VIII. VREDNOVANJE USMJERENO NA KORIŠTENOST I KORISNIKE CTK 8.1. Korisnici i korištenost knjižničnih zbirki Knjižnice služe korisnicima i to je jedno od osnovnih načela knjižničarstva (Urquhart 1986). Knjižnica mora od korisnika dobiti povratne informacije o tome u kolikoj mjeri zadovoljava njihove potrebe. Samo na taj način može izmedu korisnika i knjižnica doči do interakcije. Jedan od načina dobivanja povratnih informacija je analiza korištenosti i korisnika knjižnice. Študije korisnika su u posljednjem desetlječu znatno porasle. Naročito je važna uloga medunarodne organizacije UNESCO kroz dva medunarodna projekta koja su nastala sedamdesetih godina - UNISIST i NATIS. Oba daju študijama korisnika bitnu ulogu pri planiranju informacijskih sistema, a kasnije su se udružila u jedan program GIP - koji do sada djeluje pod okriljem UNESCO-a (Urbanija 1987). Knjižnice i informacijski centri ne bi smjeli biti usmjereni ka svojim zbirkama več korisnicima i nadasve uslugama koje nude korisnicima. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se korisnici iz različitih znanosti i znanstvenih disciplina medusobno razlikuju i ne može ih se obradivati na jednak način. Dokumenti koje izučava dak ili študent kemije razlikuju se od onih koje koristi znanstvenik, istraživač, voditelj razvoja ili inženjer zaposlen u proizvodnji. Brojne študije su pokazale da je za korisnike s područja tehničkih i prirodoslovnih znanosti najvažnija brzina informacije i da su za njih periodičke publikacije važnije nego za korisnike s područja humanističkih znanosti. Jedna od prvih študija te vrste bila je študija H. Fusslera načinjena još 1949. godine. On je u tom radu objavio 72 važnost znanstvene literature koju koriste fizičari i kemičari u Sjedinjenim Američkim Državama (Characteristics of the Research Literature Used by Chemists and Phvsicists in the United States). Utvrdio je da fizičari citiraju časopise u 89,7% slučajeva i da slične konstatacije vrijede i za kemičare, koji su citairali časopise u 92,9% slučajeva (Devin 1989). Godine 1966. u študiji o korištenosti znanstvene literature s područja kemije u tadašnjem Sovjetskom savezu (Characteristics of the Scientific Literature Cited by Chemists of the Soviet Union) utvrdeno je da je udio citata iz časopisa 86,9% (Devin 1989). Devin (1989) je proučavao više od 50 različitih študija o korištenosti periodičkih publikacija u usporedbi s drugim vrstama dokumenata za različita područja znanosti i tehnike. Študije su analizirale citate periodičkih publikacija u člancima najvažnijih časopisa. Njihova se je zastupljenost u pojedinim znanstvenim i tehničkim područjima prilično razlikovala, a največi postotak zastupljenosti resio je kemiju. znanost povijest psihologija gospodarstvo bibliotekarstvo tehničke znanosti matematika medicina fizika kemija % kori steno sti časopisa 27,1 35,0 47,3 50,7 70,0 76,8 85,2 89,7 93,6 Tablica 24. Korištenost časopisa u pojedinim znanostima (Devin 1989) Kao sto je vidljivo iz Tablice 24, časopisi predstavljaju najvažniju vrstu dokumenata za korisnike s područja kemije i kemijske tehnologije. Slijede fizika s 89,7% korištenosti znanstvenih časopisa, 73 medicina - 85,2%, matematika - 76,8%, tehničke znanosti - 70%, bibliotekarstvo - 50,7%, gospodarsvto - 47,3% te psihologija - 35% i na posljednjem mjestu, povijest sa 27,1%. Rezultati istraživanja -načinjeni na uzorku knjižnica i informacijskih službi na području svemirske tehnike u SAD -pokazuju da korisnici (znanstvenici, inženjeri) utroše 60% svoga vremena za komuniciranje, 30% za čitanje, študije i pisanje. Ostalo vrijeme utroše na vlastitu djelatnost (laboratorijska istraživanja, testiranje, mjerenje, planiranje, itd.). Znanstvenik - istraživač utroši za studiranje 330 sati godišnje, ekonomista najviše 100 sati, a pravnik oko 500 sati godišnje (Levovnik 1991). Takoder je utvrdeno da postoje informacije koje korisnik dobiva iz različitih izvora, a imaju veliki utjecaj na kvalitetu i kvantitetu njegovih radnih rezultata. Kvalitetnija i pravovremena informacija odražava se na bolje radne rezultate. Jedan od pokazatelja je produktivnost korisnika knjižnice - koja se odražava kroz broj novih činjenica, novih dokumenata. Veči broj autora bavi se proučavanjem utjecaja kvalitete usluga knjižnice na kvalitetu rada korisnika (Blagden 1990, Levovnik 1991). Po njihovom mišljenju istraživanje študija korisnika ne bi se smjelo prekinuti u trenutku kada korisnik dobije dokumenete odnosno informacije, jer je potrebno proučavati utjecaj istih na njihovu produktivnost. Taj stupanj vrednovanja knjižnične djelatnosti je najzahtjevniji, najteže izvodiv i najrjedi. U posljednje vrijeme prevladavaju teorije o tzv. teškoj polovici korisnika. To su korisnici koji posuduju večinu knjižnične grade (Blagden 1990). Utvrdeno je da relativno mali broj korisnika posuduje 80% posudenih dokumenata, ali knjižnica takvom dijelu korisnika mora posvetiti posebnu pozornost. U SAD je bila načinjeno istraživanje o čimbenicima, koji utječu na mišljenje korisnika o tome koji su dokumenti relevantni za njihovo 74 područje. Tako je sačinjen cijeli niz laboratorijskih študija. Jednom od njih su obuhvatili 140 stručnjaka, eksperata za odredena područja, čija je zadača bila da rangiraju devet sažetaka članaka s obzirom na to u kolikoj mjeri su relevantni za odredene informacijske potrebe. Pri prvom rangiranju eksperti su imali na raspolaganju samo kratke i vrlo opčenite podatke o informacijskim potrebama, a pri drugom su dobili detaljnije podatke. Istraživanje je pokazalo da su dva stručnjaka iz istog područja različito rangirala isti dokument za isto informacijsku potrebu. Takoder se je dogodilo da je isti stručnjak u dva pokuša različito razvrstao dokumente za istu informacijsku potrebu (Cuadra 1967). O tipologiji korisnika postoje različite teorije. Blagden (1980) navodi tri pristupa korisnicima. Prvi pristup zagovara načelo jednokratnosti. Svaki korisnik je individua i njegov kognitivni proces ne možemo generalizirati. Drugi pristup zagovara načelo uopčavanja. Slučajno izabrani uzorak korisnika može predstavljati osnovu za generalizaciju. Treča "škola" predstavlja načelo diferenciacije. Njezini pripadnici tvrde da se ljudi razlikuju u misaonim procesima, iako imaju zajednička svojstva - na osnovu kojih ih svrstavamo u homogene skupine i uopčavamo. Okolica korisnika je kompleksna i odreduju je različiti čimbenici, kao sto su starost, naobrazba, priroda posla, navike pri traženju informacija, stupanj djelatnosti za koju trebaju informaciju, psihološki elementi, sistem vrednovanja, prethodno iskustvo (zadovoljavanje potrebe se odražava kroz nove potrebe). Znanstvenik istraživač treba najnovije informacije o svome području djelatnosti. Statistički podaci pokazuju da se je 40% svih izuma u svjetskim razmjerima temeljilo na neodgovarajučim istraživanjima, a 20% novih otkriča je bilo več objavljeno - buduči da znanstvenici s njima nisu bili upoznati (Collier 1992). Line (1992) čini razliku izmedu potrebe, želje i zahtjeva korisnika od upotrebe. Informacijske potrebe korisnika predstavljaju izvore 75 informacija koje bi korisnici morali imati pri obavljanju svoje djelatnosti, študiju, istraživanju te koje bi poticale istraživačku djelatnost korisnika. Porebe su potencijalni zahtjevi. Želje korisnika predstavljaju izvore informacija koje bi korisnik rado imao, bez obzira na to je li želju izrazi u obliku zahtjeva. Korisnik može poželjeti neki dokument , bez obzira da li ga treba ili ne. v Zelja je potencijalni zahtjev. Zahtjev je rezultat želje ili potrebe. To su izvori informacija koje korisnik traži, iako može kasnije - kada bude njegova informacijska potreba zadovoljena - utvrditi da odredeni dokument ne treba. Zahtjev je djelomično ovisan od ponude knjižnice ili informacijskog centra. Zahtjev je potencijalna upotreba. Upotreba označava izvore informacija koje korisnik zapravo koristi. To može biti zahtjev koji je zadovoljen na način da je korisnik slučajno do njega došao. Koristiti možemo samo izvore informacija koji su na izbor u knjižnici ili informacijskom centru (Line 1992). U Velikoj Britaniji je British Advisorv Council on Scientific Policv načinio istraživanje s namjerom da utvrdi kakve informacijske potrebe imaju fizičari i kemičari. U istraživanje su obuhvatili 6.194 fizičara i kemičara koji su bili članovi udruženja Institute of Phvsics in Phvsical Societv i Chemical Societv in Roval Institute of Chemistrv. Odgovorila je približno polovica anketiranih i omjer medu primljenim odgovorima fizičara i kemičara je bio 1:2. Rezultati su pokazali da obje skupine imaju slične navike pri traženju i korištenosti izvora informacija, iako su kemičari dali veči značaj časopisima s apstrakima, najčešče iz Chemical Abstracts (Herner 1967). 76 8.2. Korisnici u CTK Korisnike CTK možemo s obzirom na njihove potrebe razdijeliti u dvije veče skupine: 1. Korisnici s jednostavnijim informacijskim potrebama koji traže točno odredene dokumente, za koje imaju manje ili više potpune bibliografske podatke. Pregledom kataloga utvrduju koji se dokumenti nalaze u CTK i koji se mogu posuditi iz drugih knjižnica u centrima za posudbu u zemlji i u inozemstvu, u obliku originalnog dokumenta ili fotokopije. 2. Korisnici s kompleksnijim informacijskim potrebama koji traže informacije na odredenu temu. U informacijskoj službi zajedno s predmetnim stručnjakom za odredeno područje, definiraju svoje potrebe i izražavaju ih u obliku koji omogučuje traženje po konvencionalnim ili nekonvencionalnim izvorima informacija - primarnim , sekundarnim i tercijarnim. Rezultat takvog traženja je direktan odgovor na upit ili pak bibliografski popis dokumenata koji obraduju odredenu temu. Korisnik potom načini selekciju dokumenata, luči relevantne od onih koji su po njegovom mišljenju nerelevantni te oblikuje zahtjev koji pokušava zadovoljiti u knjižnici ili pomoču meduknjižnične posudbe. CTK pomaže korisnicima pri identifikaciji informacijskih potreba. Korisnike, prije svega radne organizacije, redovito (tekuče) obavještava o najnovijim člancima s odredenog znanstvenog ili stručnog područja tako da im šalje signalne informacije - kopije sadržaja odredenih naslova časopisa. Od ukupno 48 organizacija, signalne informacije prima iz časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije 24 ili 54%. Ukupno primaju kopije sadržaja 77 naslova časopisa ili 25% od svih časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK. 77 U dogovoru s informacijskim odjelom korisnici primaju SDI informacije na odredenu temu. Definiraju ih, zajedno s predmetnim stručnjakom iz CTK, iz konvencionalnih izvora informacija ili iz računarski dostupnih baza podataka COMPENDEX ili zbirki podataka u obliku CD ROM-a. Jednostavnije informacijske potrebe imaju prije svega študenti i u manjoj mjeri daci. Kompleksnije informacijske potrebe se javljaju pri izradi seminarskih i diplomskih radova te magisterija, doktorskih disertacija, pri znanstveno - istraživačkoj djelatnosti. CTK posječuje oko 14.000 korisnika godišnje, od kojih nisu svi upisani kao korisnici knjižnice. U razdoblju od 1.9.1991. do 1.11. 1992. bilo je upisanih 5.289 korisnika ili 38% svih korisnika. Upis je potreban za posudbu grade izvan knjižnice i stoga korisnici koji koriste gradu u knjižnici nisu upisani. 8.2.1. Klasifikacija upisanih korisnika CTK s obzirom na naobrazbu i zasposlenost korisnici redovni študenti srednjoškolci nezaposleni zaposleni zaposleni na sveučil strani državljani umirovljenici zaposleni u CTK ištu pravne osobe - institucije ukupno broj 3205 551 35 1206 172 26 40 34 20 5.289 % 60, 10, o, 22, 3, o, o, o, o, 100 60 42 66 80 25 49 76 64 38 Tablica 25. 78 Klasifikacija korisnika CTK s obzirom na naobrazbu i zaposlenost (CTK: poročilo za leto 1992) Največi udio predstavljaju študenti - 60,60% svih upisanih korisnika. U skupini studenata su najbrojniji študenti Fakultete za elektrotehniko in računalništvo - 29,73%, Fakultete za strojništvo - 19,81%, Fakultete za arhitekturo - 10,98% te Faklutete za naravoslovje in tehnologijo - 6,33%. Študenti ostalih priroslovnih i tehničkih fakulteta su zastupljeni s manje od 5%. Medu zaposlenima takoder prevladavaju korisnici koji su završili Fakulteto za strojništvo - 15,01%. Slijede korisnici sa završenom Fakultetom za elektrotehniko in računalništvo. Korisnici sa završenom Fakultetom za naravoslovje in tehnologijo, smjer kemija i kemijska tehnologija, zastupljeni su s 9,29%. Ostale kategorije zaposlenih korisnika su zastupljene s manje od 5%. Medu umirovljenicima je 25% s visokom naobrazbom s područja kemije i kemijske tehnologije, 15% sa završenim Fakultetom za strojništvo i 12,50% sa završenom srednjom školom za strojarstvo. Ostale kategorije su zastupljene s manje od 5%. Medu srednjoškolcima 30,85% su polaznici gimanzija, 29,95% srednje škole za elektrotehniku, 13,7% srednje škole za strojarstvo i 1.09% srednje škole za kemiju. Ostale kategorije su zastupljene s manje od 5%. 8.2.2. Posjet čitaonici i posudba dokumenata Statistički podaci o posjetu čitaonici u razdoblju 1981-1991. pokazuju sljedeče stanje: 79 korisnici broj posjeta % študenti 453.162 51,9 ostali 419.522 48,1 ukupno 872.684 100 Tablica 26. Posjet čitaonici u razdoblju 1981-1991. (CTK: poročila za leta 1981- 1991) Udio studenata je bio za 3,8% veči od posjeta ostalih korisnika. Največi posjet studenata je bio godine 1991. (52.276),a najmanji godine 1982. (35.716). Največi posjet studenata je bio upravo kada je nabava dokumenata bila najmanja u čitavom razdoblju od 1981. do 1991. Statistički podaci posudenih dokumenata s obzirom na broj korisnika u razdoblju 1981-1991. korisnici študenti ostali ukupno b roj posudeni jedinica 749.359 897.306 1.646.665 h % 45,5 54,5 100 Tablica 27. Posudba dokumenata u 1981-1991. (CTK: poročila za leta 1981-1991) Ostali korisnici su posudivali 9% više dokumenata nego li študenti. Od godine 1986. knjižnica vodi statistiku o posudbi knjiga i časopisa. 80 korisnici broj posušenih knjiga % študenti ostali ukupno 328.331 315.555 643.886 50,9 49,1 100 Tablica 28. Posudba knjiga 1981-1991. s obzirom na vrstu dokumenata (CTK: poročila za leto 1981-1991) korisnici študenti ostali ukupno broj posudenih časopisa 130.986 201.087 332.073 % 39,4 60,6 100 Tablica 29. Posudba časopisa 1981-1991 s obzirom na vrstu korisnika (CTK: poročila za leto 1981-1991) Študenti su u ovom razdoblju posudivali 1,8% više knjiga i 21,2% manje časopisa nego ostali korisnici. Oko 70% knjiga se posuduje izvan knjižnice i 30% za rad u knjižnici. Časopisi su se posudivali za rad u čitaonici u 60% slučajeva, a 40% izvan knjižnice. 81 8.3. Korisnici CTK s područja kemije i kemijske tehnologije Slovenija ima oko 2.100 inženjera i 1.200 studenata i apsolvenata kemije i kemijske tehnologije. Študenti koji studiraju na Fakulteti za naravoslovje in tehnologijo, smjer kemija i kemijska tehnologija, imaju mogučnost študija na sljedečim katedrama: za organsku kemiju, anorgansku kemiju, fizikalnu kemiju, analitičku kemiju, biokemiju, organsku kemijsku tehnologiju, anorgansku kemijsku tehnologiju, kemijsko inženjerstvo i ekološku tehnologiju. Na području kemije i kemijske tehnologije radi oko 480 istraživača, uglavnom na Kemijskem inštitutu, Inštitutu Jožef Štefan, Fakulteti za naravoslovje in tehnologijo te u tvornicama LEK, Ljubljana, i KRKA, Novo Mesto (Science in Slovenia 1992). U Sloveniji je godine 1990. u registar bilo upisano oko 9.000 istraživača, od toga 5.364 ili 59,6% s područja prirodoslovnih i tehničkih znanosti. Na području kemije i kemijske tehnologije radi 5,3% od ukupnog broja istraživača u Sloveniji ili 8,9% istraživača na području tehničkih i prirodoslovnih znanosti u Sloveniji (Science in Slovenia 1992). Struktura korisnika CTK, za koje je največa vjerojatnost da če posudivati dokumente iz područja kemije i kemijske tehnologije, po pojedinim skupinama: 82 študenti srednj oškolci zaposleni ukupno 203 8 121 332 ili 6,33% 1,45% 6,34% 6,34% od svih u CTK upisanih studenata od svih u CTK upisanih sredšk. od svih u CTK upisanih zaposlenih od svih upisanih korisnika Tablica 30. Korisnici s područja kemije i kemijske tehnologije (CTK: poročila za leto 1992) CTK na osnovu ovih podataka posječuje šestina (203) od 1.200 svih upisanih studenata i apsolvenata kemije i kemijske tehnologije na ljubljanskom Fakultetu za prirodoslovlje i tehnologiju. Podaci o 121 upisanom članu CTK, koji su zaposleni na području kemije i kemijske tehnologije, ne daju pravu sliku o zaposlenim korisnicima CTK. Njihov broj u stvarnosti je znatno veči. CTK suraduje s gospodarskim organizacijama -zvanim kolektivnim članovima. Kao član je upisana radna organizacija, a dokumente posuduje veči broj zaposlenih u toj radnoj organizaciji. Takvih organizacija je 1991. godine bilo 24. Preko odjela za meduknjižničnu posudbu s CTK suraduje 108 radnih organizacija s područja kemije i kemijske tehnologije. Ukupan broj zaposlenih korisnika s područja kemije i kemijske tehnologije procjenjujemo na 710 odnosno 921. Tako je medu korisnicima CTK šestina studenata i trečina diplomiranih kemičara i kemijskih tehnologa u Sloveniji. Broj potencijalnih korisnika je velik u odnosu na mali udio svih studenata kemije i kemijske tehnologije koji su upisani u CTK. Radi se o broju, oko 1.000 studenata i apsolvenata kemije i kemijske tehnologije. Medu potencijalne korisnike ubrajamo i one koji su več bili korisnici knjižnice, ali to iz različitih razloga više nisu. Ovdje 83 takoder ubrajamo i korisnike koji dodu u knjižnicu i, ako ne dobiju željeni dokument više se ne vračaju, kao i korisnike koji bi mogli koristiti knjižnicu premda ne znaju kako itd. 8.4. Študija korištenosti knjiga i časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije 8.4.1. Posudba knjiga Do 1991. godine evidencija o posudbi knjiga odvijala se je na osnovi formulara za posudbu koje su ispunjavali korisnici kada su željeli posuditi odredeni dokument. Ova evidencija je imala dosta nedostataka pa cesto puta nije bilo moguče identificirati bibliografske podatke i skupine UDK u koje spada dokument. Od 1991. godine CTK vodi računarski poduprtu evidenciju posudbe, koja daje potpunije podatke o posudbi knjiga po područjima i po jezicima. - posudba po područjima Godine 1992. bilo je ukupno posudeno 27.615 svezaka knjiga. S područja kemije je bilo posudenih 787 ili 2,8% knjiga. S područja kemijske tehnologije 677 svezaka ili 2,4% svih posudenih knjiga. Posudba knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije predstavlja 1.464 ili 5,3% ukupne posudbe knjiga u 1992. godini. Od ukupno 7.000 bibliografskih jedinica starijih knjiga, koje nisu obuhvačene u COBIB-u (aktivni fond), ali se posuduju, njih 371 ili 5,3% je s područja kemije i kemijske tehnologije. Od toga 213 ili 57,4% je s područja kemije i 104 ili 42,6% s područja kemijske tehnologije. Najstarija posudena knjiga je iz 1939. godine. - posudba knjiga po jezicima 84 Od ukupno 27.615 posudenih knjiga, distribucija posudbe po jezicima je sljedeča: jezik engleski njemački francuski ruski talijanski hrv. i srp. višejezične slovenski nizozemski češki bez oznake ; ukupno knji ezik broj ge a posudenih jedinica 10 1 4 10 27 290 788 14 136 7 508 2 850 2 2 29 615 % 37, 6, o, o, o, 16, o, 39, o, o, o, 100 26 47 05 49 02 30 01 28 01 01 10 Tablica 31. Posudba knjiga s obzirom na jezik (COBIB kraj 1992) Posudbom knjiga na stranim jezicima (ako izuzmemo hrvatski jezik te srpski) prvo mjesto zauzima engleski jezik (37,26%). Slijede knjige na njemačkom jeziku (6,47%), a svi ostali strani jezici predstavljaju manje od 1% posudenih knjiga. Posudba knjiga na francuskom jeziku predstavljala je 0,05% ukupne posudbe. S obzirom na to da veliki udio pri posudbi knjiga predstavljaju študenti, koji prije svega posuduju udžbenike, veliki udio knjiga na slovenskom jeziku 10.850 (39,28%) i na hrvatskom jeziku te srpskom 4.508 (16,30%) je razumljiv. 85 jezik engleski njemački ruski talijanski francuski ukupno 12 .270 % posudbe 83,9 14,6 1,1 0,2 0,1 100 Tablica 32. Posudba stranih knjiga s obzirom na jezik (COBIB krajem 1992) Najviše knjiga je posudeno na engleskom jeziku (83,9%). Slijede njemački (14,6%), ruski (1,1%), talijanski (0,2%) i francuski (0,1%). (Prilog 4) 86 Posudba knjiga u CTK s obzirom na jezik 8.4.2. Posudba časopisa Evidencija posudbe časopisa odvija se na klasičan način, na osnovi evidentiranja formulara koje ispunjavaju korisnici. Podaci o posudbi časopisa pokazuju frekvenciju posudbe pojedinih naslova časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije. Obuhvačeni su i časopisi iz kojih CTK pripravlja kopije sadržaja (signalne informacije) za korisnike - pojedince i radne organizacije. frekvencija posudbe časopisa eng 200-300 2 100-200 4 50-100 15 40-50 4 30-40 8 20-30 9 10-20 30 1-10 45 0 53 ukupno 170 njem - - 2 3 2 5 12 24 17 65 zas rus - - - - - 1 3 10 11 25 tupljenost jezika fra tal mul hrv - - - - - • - 2 3 6 11 - - - - - - 1 2 2 5 - - - 1 2 2 4 6 4 19 - - - 1 - - - 4 5 10 slo - - - - - - - 2 2 4 ukupno 2 4 17 9 12 17 52 95 100 309 Tablica 33. Posudba časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije u 1992. godini s obzirom na jezik (CTK: poročilo za leto 1992) Tablica pokazuje da 100 naslova ili 32,4% svih naslova časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije u 1991. godini nije bilo posudeno niti jedan put. Do deset puta bilo je posudeno 95 naslova ili 31%. Dvadeset puta posudena su 52 naslova ili 16%, 17 naslova časopisa ili 6% do trideset puta, 12 naslova ili 5% do četrdeset puta, 9 naslova ili 2% do pedeset puta, 17 naslova ili 6% do sto puta, 4 naslova ili 1% do dvjesto puta te dva naslova ili 0,6% do tristo puta. 61 naslov časopisa ili 20% svih naslova časopisa s 88 područja kemije i kemijske tehnologije predstavlja približno 80% ukupne posudbe časopisa. To znači da 20% naslova časopisa objavljuje oko 80% relevantnih članaka s područja kemije i kemijske tehnologije. Posudba časopisa po jezicima pokazuje da največi udio posudenih 209 naslova časopisa predstavljaju časopisi na engleskom jeziku sa 117 naslova ili 57%. Slijede naslovi na njemačkom jeziku - 48 naslova časopisa ili 23%. Ruski jezik je bio zastupljen sa 14 časopisa ili 7%. Francuskih časopisa je bilo 5 ili 2%, a na talijanskom jeziku 3 naslova ili 1%. Višejezičnih časopisa je bilo 15 naslova ili 7%. Naslova na hrvatskom te na srpskom jeziku je bilo 5 ili 2% i 2 ili 1% naslova na slovenskom jeziku. Največu frekvenciju posudbe 100-300 puta godišnje ima 6 naslova časopisa na engleskom jeziku. Medutim, časopisi na njemačkom jeziku postižu posudbu do 100 puta godišnje. Časopisi na ruskom se ne posuduju više od 30 puta godišnje, na francuskom jeziku do dvadeset puta godišnje, a isto vrijedi i za časopise na talijanskom jeziku. Višejezični časopisi se posuduju do 50 puta godišnje, kao i časopisi na hrvatskom te na srpskom jeziku. Od ukupnog broja časopisa na engleskom jeziku (170), posuduje se 117 naslova ili 69%. Od ukupnog broja časopisa na njemačkom jeziku (65), posuduje se 48 naslova ili 74%. Od 25 naslova na ruskom jeziku, posuduje se 14 naslova ili 56%. Od ukupno 11 naslova na francuskom jeziku, posuduje se 5 naslova ili 60%. Od 19 naslova višejezičnih časopisa, posuduje se 19 ili 79%. Od talijanskih 5 naslova, posuduje se 3 ili 60% . Na hrvatskom te na srpskom jeziku CTK ima 10 časopisa, a posuduje se 5 ili 50%. Od ukupnog broja slovenskih časopisa posuduje se 2 ili 50% naslova. (Prilog 5) 89 Posudba časopisa s obzirom na jezik 8.4.2.1. Posudba časopisa na stranim jezicima Na stranim jezicima posuduje se 187 naslova časopisa, ukoliko izuzmemo časopise na slovenskom , hrvatskom, srpskom jeziku te višejezične. jezik engleski njemački ruski francuski talijanski ukupno % posudbe 62,6 25,7 7,4 2,7 1,6 100 Tablica 34. Posudba časopisa na stranim jezicima (COBIB krajem 1992) Stanje pri posudbi časopisa unekoliko je različito od posudbe knjiga. Najzastupljeniji su engleski (62,6%) i njemački (25,7%). Sljede časopisi na ruskom (7,4%), na francuskom (2,7%) i na talijanskom jeziku (1,6%). Najčešče posudivan časopis je sekundarni časopis Chemical Abstracts, koji je bio posudivan 250 puta. Na drugom mjestu dolazi časopis Nature: International Weekly Journal of Science, posudivan 210 puta. Potom slijedi Science Citation Index u obliku CD ROM-a, koji je bio posudivan 160 puta. Najposudivaniji časopis na njemačkom jeziku je bio SOFW: Seifen, Ole, Fette, Wachse - 100 puta. Na francuskom jeziku najčešče posudivan je bio časopis Analusis - 20 puta. Važno je spomenuti da svi časopisi u CTK s podrucja kemije i kemijske tehnologije imaju vrlo nizak faktor utjecaja (impact factor), 91 koji označava u kojoj mjeri je odredeni naslov časopisa citiran u Science Citation Index-u. Kod večine časopisa taj faktor je izmedu 0 i 1, tako da nema izravne veze izmedu posudbe časopisa u CTK i faktora utjecaja, odnosno izmedu korištenosti u CTK i njihove citiranosti na medunarodnom nivou. Največi faktor utjecaja od svih časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije ima časopis NATURE (19). (Prilog 6) Prilog obuhvača popis dvadeset najčešče posudivanih časopisa u CTK. Podaci o posudbi pokazuju da nije prisutna veza izmedu faktora utjecaja, posudbe časopisa u CTK i citiranosti časopisa u Chemical Abstracts-u. Posudba odnosno korištenost dokumenta u obliku CD ROM-a, koji su korisniku dostupni na informacijskom odjelu gdje se nalazi i odgovarajuča oprema, ukazuje na malu korištenost. Tako je npr. Pesticides Disc 1992. godine bio koristen samo 16 puta. 92 PRILOG 6 POPIS NAJČEŠČE POSUBIVANIH ČASOPISA S FREKVENCIJOM POSUDBE 50-300 Raspored podataka: naslov časopisa, izdavač, jezik, faktor utjecaja, frekvencija posudbe u 1991. godini, mjesto medu prvih 1.000 časopisa u CAS ANALYTICAL CHEMISTRY, ACS, engl., if=4,227, CTK 182, CAS 45 ANGEWANDTE CHEMIE : international ed. in english, engl., if=5,008, CTK 58, CAS 176 CHEMICAL ABSTRACTS, ACS, engl., CTK 250 CAS REGISTRY HANDBOOK, ACS, engl., CTK 50 CA COLLECTIVE INDEX, ACS, engl., CTK 60 CHEMICAL ENGINEERING, Me Graw Hill, engl.,if=0,185, CTK 76 ENVIRONMENTAL SCIENCE & TECHNOLOGY, ACS, engl.,if= 2,346, CTK 52, CAS 342 EUROPA-CHEMIE, Handelsblatt-GmbH, njem.,if=0, CTK 81 JOURNAL OF CHEMICAL PHYSICS, American Institute of Phvsics, engl.,if= 3,488, CTK 52, CAS 3 93 JOURNAL OF COLLOID AND INTERFACE SCIENCE, Academic Press, engl., if= 1,273, CTK 56 JOURNAL OF ORGANIC CHEMISTRY, ACS, engl.,if=2,599, CTK 73, CAS 10 JOURNAL OF PHYSICAL CHEMISTRY, ACS, engl., if=2,973, CTK 55, CAS 18 JOURNAL OF THE ACS, ACS, engl., if=4,463, CTK 55, CAS 4 JOURNAL OF THE ASSOCIATION OF OFFICIAL ANALYTICAL CHEMISTS, Association of Official Analytical Chemists, engl., if= 0,890, CTK 65, CAS 310 JOURNAL OF THE CHEMICAL SOCIETY, CHEMICAL COMMUNICATIONS, RSC, engl., if=2,131, CTK 56, CAS 28 JOURNAL OF THE CHEMICAL SOCIETY, FARADAY TRANSACTIONS, RSC, engl., if= 1,797, CTK 67, CAS JORNAL OF THE ELECTRO CHEMICAL SOCIETY, Electrochemical Society, engl., if= 1,288, CTK 64, CAS 59 NATURE : INTERNATIONAL WEEKLY JORNAL OF SCIENCE, Macmillan Magazines LTD, engl., if= 19,092, CTK 210, CAS 16 RAPRA ABSTRACTS, Rubber and Plastics Research Association of Great Britain, engl., if=0, CTK 57 94 SOFW : SEIFEN, OLE, FETTE, WACHSE, Verlag Chemie, njem., if=0, CTK 100 WORLD ALUMINIUM ABSTRACTS, ASM Metals Information, engl., if=0, CTK 50 SCIENCE CITATION INDEX, ISI, engl.,if=0, CTK 160 SCI JOURNAL CITATION REPORTS, ISI, engl.,if=0, CTK 168 95 8.5. Meduknji/nična posudba dokumenata Več smo spomenuli da je za korisnike s područja tehničkih i prirodoslovnih znanosti najvažnije da dokumente koji su im potrebni dobiju što brže. Ukoliko jedna knjžnica ne može zadovoljiti sve potrebe korisnika sama, mora biti u vezi s drugim knjižnicama. Na taj način svojim korisnicima omogučava veču dostupnost publikacija, što je i u skladu s preporukama medunarodnog bibliotekarskog udruženja (IFLA) i njezinim programom za opču dostupnost publikacija - UAP. Medunarodna razmjena publikacija je jedan od načina opskrbljivanja korisnika dokumentima koji su im potrebni, a postoji još od kraja 17. stolječa (UNESCO Handbook 1978). CTK je najvažniji posudbeni centar za područje tehničkih i prirodoslovnih znanosti u Sloveniji. Odjel za meduknjižničnu posudbu, u posljednjih godinu dana radi uz računarsku potporu - iako način vodenja statistickih podataka ne daje pregled nad distribucijom zahtjeva po pojedinim prirodoslovnim i tehničkim znanostima. U razdoblju od 1981-1991. bilo je ukupno 150.452 posredovanih dokumenata. Od toga 29,95% (45.052) iz CTK i 70,5% (105.400) iz drugih posudbenih centara u zemlji i inozemstvu. Na broj zahtjeva koje je primao odjel za meduknjižničnu posudbu utjecale su gospodarske i političke prilike. Tako je broj posredovanih dokumenata bio največi za vrijeme koordinirane nabave u godinama 1983-1986. Godine 1983. bio je za 12%, godine 1984. za 19%, godine 1985. za 28% i godine 1986. za 22% veči od godišnjeg prosjeka posredovanih dokumenata u tom razdoblju koji iznosi 13.677 dokumenata. Od 1986. godine, a naročito tijekom 1990. godine broj posredovanih dokumenata je u opadanju, tako da je 1991. godine iznosio 9.107 posredovanih dokumenata ili 84% s obzirom na 1990. Podaci za 1991. godinu pokazuju da je 40% od svih posredovanih dokumenata u toj godini iz fondova CTK. Ostale knjižnice u zemlji 96 pokrivale su 20%, a preostalih 40% otpada na knjižnice u inozemstvu. U razdoblju 1981-1991. iz stranih knjižnica i posudivačkih centara bilo je posudeno ukupno 67.578 dokumenta ili 45% svih posredovanih dokumenata. Največi udio pri posudbi u inozemstvu imaju: British Librarv Document Supph/ Centre (BLDSC), Boston Spa, Velika Britanija, za dokumente na engleskom jeziku Bibliothek der Technischen Universitaet Hannover und Technische Informationsbibliothek (TUB), Hannover, Njemačka, za dokumente na njemačkom jeziku Gosudarstvennaja publičnaja naučno tehničeskaja biblioteka, SSSR (GPNB), Moskva, za dokumente na ruskom jeziku. knj ižnica BLDSC GPNB TUB ostali ukupno jezik engleski ruski njemački % u ukupnoj posudbi iz inozemstva 67,7 j 13,6 10,9 7,8 100 Tablica 35. Posudba dokumenata iz inozemstva s obzirom na jezik (CTK: poročila za leto 1981-1991) Podaci za razdoblje 1981-1991. pokazuju da je najviše zahtjeva za meduknjižničnu posudbu bilo iz BLDSC na engleskom jeziku (67,7%). Slijede zahtjevi za dokumentima na ruskom jeziku iz GPNB (13,6), potom na njemačkom jeziku iz TUB (10,9%) te zahtjevi za dokumentima iz ostalih knjižnica koji čine 7,8%. 97 Godine 1992. s područja kemije i kemijske tehnologije preko odjela za meduknjižničnu posudbu 108 ili 35% od svih korisnika dalo je zahtjeve za posudbu. Posudba dokumenata s područja kemije i kemijske tehnologije predstavlja s oko 30% največi udio svih posredovanih dokumenata (strojarstvo 15%, graditeljstvo i arhitektura 10% i ostala područja s manje od 10%). 8.6. Študija korisnika Študija korištenosti dokumenata daje prije svega podatke o zahtjevima korisnika, a študija korisnika govori o njihovim potrebama. Predmet študije su bili korisnici CTK koji posuduju dokumente s područja kemije i kemijske tehnologije (knjige i časopise u čitaonici ili preko odjela za meduknjižničnu posudbu) te oni koji primaju signalne informacije. Istraživanje smo izveli pomoču anketnog upitnika na uzorku od 99 korisnika. 8.6.1. Upitnik Upitnik je jedna od najčešče korištenih metoda za dobivanje mišljenja korisnika. Odlučili smo se za strukturirani i standardizirani upitnik, što znači da su moguči odgovori bili unaprijed predloženi. Korisnik se je mogao odlučiti za odgovor koji je najbolje odgovarao njegovom mišljenju. Pitanja su bila izbornog tipa, gdje je korisnik zaokružio odgovarajuču brojku ispred odgovora ili u obliku stupnjevane ljestvice - gdje su se rangirali odgovori po važnosti i u odgovarajuči kvadratič unosio znak križiča (pitanje br. 4, 7, 9). Upitnik je sadržavao 13 pitanja, pri čemu nas je zanimalo: 98 1. Pripadnost korisnika odredenoj obrazovnoj skupini. 2. Područje na kojem su zaposleni. 3. Područje kemije i kemijske tehnologije na kojem korisnici rade odnosno studiraju. Pri tome smo uzimali u obzir študij na Fakulteti za naravoslovje in tehnologijo, smjer kemija i kemijska tehnologija. 4. Strani jezici kojima vladaju naši korisnici i koliko dobro. 5. Zapreke u dostupnosti informacija koje predstavlja ne poznavanje jezika. 6. Poznavanje dokumenata s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK. 7. Rangiranje izvora informacija po važnosti za njihov rad odnosno študij. 8. Mišljenje o kvaliteti fondova CTK s područja kemije i kemijske tehnologije. 9. Kvaliteta fondova CTK po pojedinim područjima kemije i kemijske tehnologije. 10. Oblik odnosno medij kojemu daju prednost. 11. Drugi putevi kojima nabavljaju gradu koju ne dobiju u CTK. 12. Područja koja CTK premalo pokriva. 13. Prijedlozi koje bi CTK morala uzimati u obzir pri dopunjavanju knjižničnih zbirki. (Prilog 7) 99 Poštovanil Naša knjižnica nastoji poboljšati svoju djelatnost i što više se približitl potrebama korisnika. Stoga smo načinili upitnik, s kojim bi željeli dobiti Vaše mišljenje o relevantnosti knjižničnih fondova s područja kemije i kemijske tehnologije. Vaši odgovori bit če nam od velike pomoči pri našim nastojanjima da Vam ponudimo što kvalitetnije informacije. Pitanja na koja čete odgovarati su: 1. Pitanja izbornog tipa - zaokružite broj kojl se najviše podudara s Vašim odgovorom, 2. Pitanja sa stupnjevanom ijestvicom - upišite križič u odgovarajuči kvadratič, 3. Pitanje (broj 7) - na koje odgovarate tako da rangirate odgovore po važnosti od 1-10. 1. Molimo, zaokružite, kojoj skupini pripadate: (zaokružite samo jedan odgovor) 1 dak iil završena srednja škola 2 študent 3 završen fakultet 4 magisterij ili doktorat 5 ostalo 2. Molimo, navedite tip institucije u kojoj ste zaposleni: (zaokružite samo jedan odgovor) 1 sveučilište 2 gospodarstvo 3 institut, znanstvena institucija 4 ostalo 3. Molimo, navedite na kojem području radite odnosno študirate: (zaokružite samo jedan odgovor) 1 organska kemija 2 anorganska kemija 3 fizikalna kemija 4 analitička kemija 5 biokemija 6 anorganska kemijska tehnologija 7 organska kemijska tehnologija 8 kemijsko inženjerstvo 9 ekološka tehnologija 10 ostalo 4. Molimo, navedite koje strane jezike poznajete: (moguče je više odgovora, u kvadratič upišite x) engleskl njemački ruski francuski talijanski ostalo dobro zadovol|avajuče nezadovoljavajuče 5. Je li Vam jezično (ne)znanje zapreka dostupnosti informacijama? (zaokružite samo jedan odgovor) 1 da 2 ne 3 ponekad 6. Kakvo je Vaše poznavanje fondova s područja kemije i kemijske tehnologije u knjižnici? (zaokružite samo jedan odgovor) 1 dobro 2 zadovoljavajuče 3 slabo 7. Molimo, navedite izvore informacija rangirane po važnosti za vašu djelatnost odnosno študij: (u kvadratiče upišite brojke od 1-11) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 monografije udžbenicl materijali s konferenčna, savjetovanja referentna grada (priručnici, rječnici, enciklopedije) časopisi odnosno članci referentni časopisi disertacije istraživački zadaci standardi patenti ostalo Prilog 7 100 8. Knjižnica pokriva Vaše područje gradom: (zaokružite samo jedan odgovor) 1 vrlo dobro 2 zadovoljavaju6e 3 djelomično zadovoljavajuče 4 manjkavo 9. Koji dio Vaših informacijskih potreba zadovoljiva knjižnica? (moguče je više odgovora, u odgovarajuči kvadratič upišite x) organska kemija anorganska kemija fizikalna kemija analitička kemija biokemija anorganska kemijska tehnologija organska kemijska tehnologija kemijsko inženjerstvo ekološka tehnoloqija ostalo do 20% 20-50% 60-70% više od 70% 10. Kojem obliku grade dajete prednost: (zaokružite samo jedan odgovor) 1 klasičnom obliku (na papiru) 2 obliku mirkofiša 3 CD ROM obliku 4 računarskl dostupnim bazama podataka 12. Koja bi od navedenih područja knjižnica trebala uzimati više u obzir pri dopunjavanju svojih fondova? (moguče je više odgovora) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 organska kemija anorganska kemija fizikalna kemija analitička kemija biokemija anorganska kemijska tehnologija organska kemijska tehnologija kemijsko Inženjerstvo ekološka tehnologija ostalo 13. Koje bi od navedenih prijedloga ubuduče knjižnica morala poštivati pri popunjavanju svojih zbirki s područja kemije i kemijske tehnologije (moguče je više odgovora) 1 večl broj monografija 2 vedi broj udžbenika 3 više materijala s konferencija, kongresa, savjetovanja 4 više referentno grade (priručnika, rječnika, enciklopedija) 5 večl broj naslova časopisa 6 veči broj referentnih Časopisa 7 večl broj disertacija 8 veči broj istraživačkih izvještaja 9 veči broj standarda 10 više patentne literature 11 bolja obaviještenost korisnika o novostima 12 bolja povezanost sa sveučilišnim nastavnim osobljem 13 veči utjecaj korisnika na nabavnu politiku 14 bolja obaviještenost korisnika o novim medijima (CO ROM, baze podataka) 11. Na koji način najčešce nabavljate gradu? Ukoliko je ne dobijete u knjižnici, (zaokružite samo jedan odgovor) 1 preko odjela za meduknjižničnu posudbu u CTK 2 u knjižnici na fakultetu odnosno radnoj organizaciji 3 nabavljate sami 4 ostalo Zahvaljujemo Vam na odgovorima Ljubljana, studeni 1992. 8.6.2. Metoda uzorkovanja Uzorkovanje je jedna od najobjektivnijih metoda pri sakupljanju statističkih podataka. Uzorkovanjem su jedinice, koje promatramo s namjerom da dobijemo uvid u cjelinu, uzete slučajno. Svaka jedinica populacije ima jednake mogučnosti da bude izabrana. Na osnovi značajki uzorka zaključujemo o značajkama cijele populacije. Uzorak korisnika, koji smo proučavali, najprije je bio strukturiran. Izabrali smo podskupinu korisnika knjižnice unutar koje je svaki korisnik imao jednake mogučnosti da bude izabran. U čitaonici smo anketirali 26 korisnika koji su u vremenu od 10. do 30. 12. 1992. godine posječivali čitaonicu - da bi vratili ili posudili knjigu ili časopis s područja kemije i kemijske tehnologije. Istovremeno smo postom poslali 120 upitnika. Osnova za selekciju je bio popis kolektivnih članova i korisnika meduknjižnične posudbe, s kojega smo slučajno izabrali svaku treču organizaciju. To je ukupno bilo trideset organizacija na čije smo adrese poslalti 120 anketnih listova. Primili smo 73 odgovora ili 60,8%. 8.6.3. Cilj Utvrditi tko su korisnici koji posuduju dokumente s područja kemije i kemijske tehnologije, kojim stranim jezicima se služe, koje vrste dokumenata traže te u kojoj mjeri CTK zadovoljava njihove potrebe s obzirom na kvalitetu i kvantitetu dokumenata. 8.6.4. Vremenski raspon istraživanja Odlučili smo se za period od 10. do 30. prosinca 1992. godine, buduči da smo u tom vremenu očekivali največi broj korisnika. CTK ie u studenom 1992. eodine načinila orooaeandnu akciiu medu 101 studentima prirodoslovnih i tehničkih znanosti. To je rezultiralo povečanim brojem studenata korisnika u novoj studentskoj godini. 8.6.5. Pilot istraživanje U ovoj fazi je sudjelovao mali broj studenata. Na poduzorku deset korisnika načinili smo prvu fazu ankete. Na osnovi dobivenih odgovora, neka pitanja smo izdvojili, neka dodali, a dva pitanja nadopunili. 8.6.6. Obrada podataka Obradu podataka smo načinili na osobnom računalu IBM PC. Unos podataka, koje smo dobili od anketiranih korisnika, obradili smo pomoču programskog paketa PARADOX. Statistički dio obrade podataka načinili smo pomoču programskog paketa SPSS (Statistical Package for the Social Sciences). 8.6.7. Veličina uzorka Anketom je bilo obuhvačeno 99 korisnika ili 10,7% svih korisnika s područja kemije i kemijske tehnologije. 8.6.8. Reprezentativnost uzorka Najvažnija osobina uzorka je njegova reprezentativnost. Struktura korisnika, koje obuhvačamo uzorkom, mora biti jednaka strukturi ukupne populacije korisnika. Takav uzorak je stratificiran i daje 102 garanciju da dio populacije kojeg predstavlja, predstavlja osobine ukupne populacije. Ukupna populacija korisnika CTK s područja kemije i kemijske tehnologije ima, s obzirom na naobrazbu, sljedeču strukturu: naobrazba daci študenti inženjeri magistri i ukupno doktori broj 8 203 502 208 921 % 1 22 54 23 100 Tablica 36. Korisnici s područja kemije i kemijske tehnologije s obzirom na naobrazbu (CTK: poročila za leto 1992) Reprezentativnost uzorka s obzirom na obrazovne skupine. naobrazba daci študenti inženjeri magistri, ostali ukupno doktori broj 3 23 48 22 3 99 % 3 23 48 22 3 100 Tablica 37. Obrazovna struktura - anketiranih korisnika (Anketa 1992) S obzirom na obrazovnu strukturu korisnika možemo ocijeniti da je uzorak reprezentativan. Reprezentativnost uzorka s obzirom na područje zaposlenosti: Ukupna populacija: 103 zaposlenost nezaposleni sveučilište radne organizacije instituti ukupno broj 211 30 450 230 921 % 23 3 49 25 100 Tablica 38. Struktura korisnika s obzirom na područje zaposlenosti (CTK: poročila za leto 1992) Dio populacije obuhvačen uzorkom: zaposlenost nezaposleni sveučilište radne organizacije instituti ostalo ukupno broj 26 8 43 21 1 99 % 26 8 43 21 1 100 Tablica 39. Struktura anketiranih korisnika s obzirom na područje zaposlenosti (Anketa 1992) S obzirom na područje zaposlenosti, uzorak se može ocijeniti kao reprezentativan. Reprezentativnost uzorka s obzirom na područje rada: Podaci koje o svojim korisnicima sakuplja CTK ne omogučuju pregled užih područja kemije i kemijske tehnologije koje korisnici studiraju, odnosno na kojima su zaposleni. To je i razlog što ne možemo utvrditi je li uzorak s tog aspekta reprezentativan. Distribucija je korisnika koje smo obuhvatili anketom sljedeča: 104 područje neopredjeljeno organska kemija anorganska kemija fizikalna kemija analitička kemija biokemija anorg. kem. tehnologija organ. kem. tehnologija kemijsko inženjerstvo ekološka tehnologija ostalo ukupno broj 4 15 6 4 15 4 7 20 9 5 10 99 % 4,0 15,2 6,1 4,0 15,2 4,0 7,1 20,2 9,1 5,1 10,1 100 Tablica 40. Struktura anketiranih korisnika s obzirom na područje rada (Anketa 1992) Značajnije su zastupljeni korisnici s područja organske kemije, analiticke kemije i organske kemijske tehnologije. Ostala područja su zastupljena u manjem dijelu od 4% do 9,1%. 105 8.6.9. Poznavanje jezika anketiranih korisnika (izraženo u %) jezik govori engleski njemački ruski francuski talijanski ostali dobro 70,7 27,3 2,0 5,1 4,0 2,0 zadovolj 22,2 40,4 12,1 13,1 9,1 1,0 avaj uče ne: 4,0 17,2 9,1 15,2 9,1 1,0 •adovolj avaj uče ne 3,1 15,1 76,8 66,6 77,8 96,0 Tablica 41. Poznavanje stranih jezika anketiranih korisnika (Anketa 1992) Pod kategorijom ostali jezici, korisnici su naveli češki, hrvatski, srpski i poljski jezik. Engleskim jezikom ne vlada samo 3% anketiranih korisnika. Dobro vlada 70,7%, zadovoljavajuče 22,2%, a nezadovoljavajuče 4,0%. Njemački jezik ne pozna 15,1% anketiranih korisnika. Dobro vlada s njim 27,3%, zadovoljavajuče ga pozna 40,4% i nezadovoljavajuče 17,2%. Ruskim se jezikom zbog neznanja ne koristi 76,8% anketriranih korsinika. Dobro ga pozna 2,0%, zadovoljavajuče 12,1% i nezadovoljavajuče 9,1%. Francuski jezik ne pozna 66,6% anketriranih. U kategoriju dobro poznavanje spada 5,1%. Zadovoljavajuče ga poznaje 13,1% i nezadovoljavajuče 15,2%. Talijanskim jezikom ne vlada 77,8% anketiranih korisnika. Dobro ga poznaje 4,0%, zadovoljavajuče 9,1% i nezadovoljavajuče 9,1%. Ostalim jezicima ne vlada 96,0% anketiranih. Dobro ih poznaje 2,0% korisnika te zadovoljavajuče i nezadovoljavajuče po 1%. 106 Rangiranje jezika s obzirom na postotak (%) korisnika koji odredeni jezik dobro i zadovoljavajuče poznaju: jezik engleski njemački francuski ruski talijanski ostali % korisni 44,23 32,21 9,13 6,73 6,25 1,44 ka mjesto 1 2 3 4 5 6 100 Tablica 42. Rangiranje jezika po zastupljenost kojima vladaju anketirani korisnici (Anketa 1992) Pri rangiranju jezika uzimali smo u obzir postotak (%) korisnika koji odredeni jezik govore dobro ili zadovoljavajuče. Na prvom mjestu je engleski jezik s 44,23%. Na drugom je njemački jezik s 32,21%. Slijede francuski s 9,13% i ruski jezik s 6,73%. Na petom mjestu je talijanski jezik s 6,25% i na šestom ostali jezici s 1,44%. Ovakva distribucija jezika rezultat je školskih programa koji posljednjih desetlječa engleski jezik tretiraju kao glavni strani jezik. Drugi strani jezik je njemački. Treči je francuski jezik. U najmanjoj mjeri korisnici poznaju ruski i talijanski jezik. S namjerom da objektivnost rezultata bude veča, uzeli smo u obzir i korisnike koji vladaju odredenim jezikom dobro, i dobili sljedeče rezultate: 107 jezik engleski njemački francuski talijanski ruski ostali % korisni 70,7 27,3 5,1 4,0 2,0 0,9 ka mjesto 1 2 3 4 5 6 i Tablica 43. Rangiranje jezika, kojima anketirani korisnici vladaju dobro (Anketa 1992) Mjesta nekih jezika u ove kategorije korisnika su promijenjena. Rang prva tri jezika je ostao nepromijenjen. Francuski i talijanski jezik su zamijenili mjesta. Ruski jezik je sada na petom, a talijanski na četvrtom mjestu. (Prilog 8) t. 108 109 Rangiranje anketiranih korisnika s obzirom na broj stranih jezika kojima vladaju: broj jezika 0 1 2 3 4 5 % anketiranih korisnika 3,0 7,0 38,4 34,4 9,1 8,1 100 Tablica 44. Broj jezika koje poznaju anketirani korisnici (Anketa 1992) Dobiveni podaci pokazuju da 3,0% korisnika ne govori niti jedan strani jezik. Jedan strani jezik govori 7,0% korisnika. Večina je korisnika ovladala s dva (38,4%) strana jezika. Tri jezika, takoder visok postotak, poznaje 34,4% anketiranih korisnika. Cetiri jezika poznaje manji postotak korisnika - 9,1%, a pet stranih jezika - 8,1%. Iz navedenog se može zaključiti da anketirani korisnici prilično opsežno vladaju stranim jezicima. Samo jedan jezik poznaje 7 ili 7,0% anketiranih korisnika - i to je engleski. Anketirani korisnici koji vladaju samo francuskim i engleskim jezikom: 110 jezik % engleski francuski dobro i-i 0 % zadovolja vajuče 0 1 % nezadovolja vajuče 0 0 Tablica 45. Anketirani korisnici koji vladaju samo francuskim i engleskim jezikom (Anketa 1992) Od anketiranih, samo je jedan korisnik poznavao francuski i engleski, s tim da je engleski poznavao dobro, a francuski zadovoljavajuče. 33 anketirana korisnika poznavala su ova dva jezika, ali u drugim kombinacijama. Anketirani korisnici koji vladaju francuskim i engleskim jezikom u postotku (%): jezik % engleski francuski dobro 27,3 5,0 % zadovolja vajuče 4,0 13,1 nezado voljavajuče 2,0 15,2 Tablica 46. Anketirani korisnici koji poznaju francuski i engleski jezik (Anketa 1992) Od 99 anketiranih, 33,3% vlada engleskim i francuskim jezikom zajedno s nekim drugim stranim jezikom. Svi anketirani, koji vladaju francuskim jezikom, vladaju istovremeno i engleskim jezikom. Anketirani korisnici koji vladaju njemačkim i francuskim jezikom u postocima (%): 111 jezik njemački francuski % dobro 11,1 4,0 % zadovolja vajuče 12,1 11,1 %nezadovo ljavajuče 6,0 14,1 Tablica 47. Anketirani korisnici koji vladaju njemačkim i francuskim jezikom (Anketa 1992) Njemački i francuski jezik poznaje 29 ili 29,3% anketiranih korisnika. 8.6.10. Jezik kao zapreka dostupnosti informacije Znanje odnosno neznanje stranih jezika u dostupnosti informacijama: predstavlja zapreku za 7,0% anketiranih korisnika, ne predstavlja zapreku za 50,5% anketiranih korisnika, ponekad predstavlja zapreku kod 42,4% anketiranih korisnika. Večini anketiranih korisnika (92,9%) neznanje stranih jezika ne predstavlja zapreku. Ukoliko je ponekad predstavlja, razumljivo je da ovisi o njihovom poznavanju stranih jezika. Od 7 anketiranih, kojima je neznanje stranih jezika zapreka, bili su 3 daka ili 3,0% (100% svih anketiranih daka), 2 (ili 2,0%) študenta (8,6% svih anketiranih studenata) i 2 (ili 2,0%) korisnika koji su zaposleni u gospodarstvu (4,7% svih anketiranih iz gospodarstva). Rezultati potvrduju činjenicu da se znanje jezika povečava s obzirom na stupanj naobrazbe. 112 8.6.11. Poznavanje fondova CTK s područja kemije i kemijske tehnologije dobro poznavanje 21,2% zadovoljavajuče 54,5% manjkavo poznavanje 24,2% Fondove CTK dobro pozna samo 21,2% korisnika. Medutim, oko 78,7% anketiranih korisnika izjavilo je da je njihovo poznavanje fondova zadovoljavajuče ili manjkavo. Medu onima koji su dobro upoznati s fondovima CTK 3 su študenta ili 3,0% (13,0% svih studenata), 9 korisnika ili 9,0% diplomiranih inženjera (18,8% svih diplomiranih inženjera), 7 ili 7,0% s magisterijem ili doktoratom (31,8% svih anketiranih s magisterijem ili doktoratom) te 2 ili 2,0% ostalih. Poznavanje fondova s obzirom na područje zaposlenosti pokazuje da je medu ovim korisnicima, koji dobro poznaju fondove CTK, pored 3 študenta, 5 korisnika ili 5% sa sveučilišta (62,5% svih korisnika sa sveučilišta) i 10 korisnika ili 10,1% iz gospodarstva (23,2% svih korisnika iz gospodarstva). 8.6.12. Rangiranje dokumenata s obzirom na važnost za študij odnosno djelatnost anketiranih korisnika Korisnici su imali rhogučnost da dokumente razvrstaju od 1 do 11, od najvažnije do najmanje važne vrste dokumenta. S obzirom na to na koje mjesto su odredenu vrstu dokumenta najčešče uvrstili, rangirali smo ih od 1 do 11. 113 vrsta dokumenta časopisi odnosno članci materij ali s konferencij a udžbenici referentni časopisi referentna grada monografije izvještaji o istraživanjima standardi patenti disertacije ostalo mjesto 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 10 11 Tablica 48. Rangiranje dokumenata po važnosti za anketirane korisnike (Anketa 1992) Članci iz časopisa su najvažniji izvor informacija za anketirane korisnike. Slijede materijah s konferencija, a potom na trečem mjestu udžbenici. Na četvrto mjesto korisnici su uvrstili referentne časopise koje slijede priručnici, monografije, izvještaji o istraživanjima te standardi. Iznenadenje je da su korisnici patente uvrstili tek na deveto mjesto, a disertacije na deseto mjesto, što znači da im pripisuju najmanju važnost. 8.6.13. Kvaliteta fondova CTK s područja kemije i kemijske tehnologije 15,1% anketiranih korisnika smatra da CTK prilično dobro pokriva njihovo područje. 64,6% korisnika drži da je ta pokrivenost zadovoljavajuča. 17,2% korisnika je odgovorilo da kvaliteta fondova djelomično zadovoljava njihove potrebe, i 2,0% korisnika drži da je kvaliteta nezadovoljavajuča. 114 Večina korisnika je mišljenja da je kvaliteta fondova CTK zadovoljavajuča ili djelomično zadovoljavajuča (81,8%). Medu onima koji misle da je kvaliteta fondova dobra, 1 je dak ili 1,0% (33,3% svih daka), 1 študent ili 1,0% (4,3% svih studenata), 7 ili 7,0% diplomiranih inženjera (14,5% svih diplomiranih inženjera), 3 ili 3,0% s magisterijem ili doktoratom (13,6% svih korisnika s doktoratom ili magisterijem) te 3 3,0 % ostalih. 8.6.14. Kvaliteta fondova po pojedinim područjima Korisnici su imali mogučnost da kvalitetu pojedinih područja izraze u postocima (%). Područja smo rangirali od 1 do 10 s obzirom na to koliko su kvalitetni fondovi CTK po mišljenju anketiranih korisnika: područje organska kemija analitička kemija anorganska kemija fizikalna kemija organska kemijska tehnol. kemijsko inženjerstvo ekološka tehnologija anorganska kemijska tehnol. biokemija ostalo mjesto 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Tablica 49. Rangiranje područja kemije i kemijske tehnologije po kvaliteti (Anketa 1992) Korisnici su najzadovoljniji s pokrivenošču organske kemije. Najmanje su bili zadovoljni s područjem biokemije, gdje su samo dva korisnika 115 (ili 16,6%) od ukupno 12 korisnika, koji su ocjenjivali to područje, mišljenja da CTK pokriva više od 70% potreba. 8.6.15. Oblik odnosno medij dokumenata Za klasični oblik grade opredijelilo se 70,7% korisnika, za dokumente u obliku mikrofiša 3,0% , za dokumente u obliku CD ROM-a 3,0% i za kompjutorske baze podataka 23,2% korisnika. Svi korisnici koji daju prednost CD ROM-u su završili fakultet, jedan je zaposlen u gospodarstvu i 2 na institutu. Medu korisnicima koji daju prednost računarskim bazama podataka su 3 ili 3,0% študenti, 10 ili 10,1% diplomiralni inženjeri i 10 ili 10,1% magistri ili doktori znanosti. Študenti uglavnom koriste dokumente u klasičnom obliku, ali postupno se povečava upotreba baza podataka. Ukoliko pogledamo područje zaposlenosti korisnika, koji daju prednost bazama podataka, može se utvrditi da ih je 13 ili 13,1% iz gospodarstva i 6 ili 6,1% s instituta. 8.6.16. Način nabave dokumenata koji nisu dostupni u CTK Preko odjela za meduknjižničnu posudbu u CTK bilo je nabavljeno 37,4% dokumenata. Knjižnice na fakultetima ili u radnim organizacijama nabavile su 32,2% dokumenata. Korisnici su sami nabavljali 29,3% grade, a na ostale načine nabave otpada 1.0%. Veliki dio korisnika CTK opskrbljuje se gradom u knjižnicama na fakultetima odnosno u radnim organizacijama, a dostatno ih literaturu nabavlja samostalno. Ukupna broj ovakvih korisnka je 61,5%. Medu korisnicima koji posuduju dokumente preko odjela za medubibliotečnu posudbu - 5 ili 5,0% bilo je studenata i daka (19,2% svih studenata i daka), 2 ili 2,0% sa sveučilišta (25% svih 116 studenata sveučilišta), 23 ili 23,2% iz gospodarstva (53,4% svih korisnika iz gospodarstva) i 7 korisnika ili 7,1% s instituta (33,3% svih korisnika s instituta). Medu korisnicima koji su dokumente nabavljali sami - 9 ili 9,1% su bili študenti (34,6% svih studenata), 1 ili 1,0% sa sveučilišta (12,5% svih korisnika s svuečilišta), 12 ili 12,1% iz gospodarstva (27,9% svih korisnika iz gospodarstva) i 6 ili 6,1,% s instituta (28,5% svih korisnika s instituta). Večina studenata nabavlja dokumente u knjižnicama na fakultetima (46,1%), kao i večina korisnika koji su zaposleni pri sveučilištu (62,5%). Večina zaposlenih u gospodarstvu (53,3%) koristi usluge odjela za meduknjižničnu posudbu CTK. Kod korisnika s instituta može se zapaziti relativno ravnomjerna distribucija za sva tri načina nabave. Samo jedan korisnik s instituta koristi ostale načine nabave dokumenata. 117 8.6.17. Kvaliteta nabave dokumenata po područjima područje (%) organska kem. tehnologija ekološka tehnologija kemijsko inženjerstvo analitička kemija organska kemija anorganska kemija anorganska kem. tehnologija fizikalna kemija biokemija ostalo ukupno broj prijedloga 16,3 15,2 14,5 13,4 11,5 9,1 8,5 5,5 3,6 2,4 100 u postocima Tablica 50. Područja kemije i kemijske tehnologije s obzirom na prijedloge za poboljšanje kvalitete (Anketa 1992) Na prva tri mjesta korisnici su uvrstili tri područja kemijske tehnologije: organsku (16,3%), ekološku tehnologiju (15,2%) i kemijsko inženjerstvo (14,5%). Slijede ih analitička kemija (13,4%), organska kemija (11,%) i anorganska kemija (9,1%). Na sedmom mjestu je anorganska kemijska tehnologija (8,5%), a potom dolaze fizikalna kemija (5,5%) i biokemija (3,6%). Na osnovi ovih podataka može se zaključiti da su korisnici s područja kemijske tehnologije u manjoj mjeri zadovoljni s kvalitetom dokumenata. 118 8.6.18. Prijedlozi korisnika prijedlog broj prij bolj a obaviještenost o novostima u CTK bolj a obaviještenost o novim medij ima nabaviti veči broj časopisa nabaviti veči broj udžbenika nabaviti veči broj materijala s konfer. veči utjecaj korisnika na nabavu veča nabava monografija bolja povezanost sa sveučilišnim radnicima više patentne literature više sekundarnih časopisa više priručnika više standarda više izvještaja o istraživanjima više disertacija edloga u 14,2 13,8 12,4 12,3 10,3 6,9 6,0 5,2 4,5 4,2 3,9 3,3 2,4 0,6 % Tablica 51. Prijedlozi anketiranih korisnika za poboljšanje djelatnosti CTK (Anketa 1992) Najviše korisnika (14,2%) smatra da imaju premalo informacija o novostima u CTK. 13,8% želi bolju obaviještenost o novim medijima. 12,4% smatra da CTK ima premalo naslova časopisa. Da CTK ima premalo udžbenika tvrdi 12,4% anketiranih korisnika. Više materijala s konferencija želi 10,3% korisnika. 6,9% rado bi imalo veči utjecaj na nabavu dokumenata. Slijede prijedlozi za večim brojem monografija (6,0%), boljom povezanošču sa sveučilišnim nastavnim osobljem (5,2%), više patentne literature (4,5%), više sekundarnih časopisa (4,2%), više priručnika (3,9%), više standarda (3,3%). Manji broj korisnika predlaže više izvještaja o istraživanjima i više diser tacija (2,4% odnosno 0,6%), što znači da ove dvije vrste dokume nata za širi krug korisnika nisu od velikog interesa. 119 IX. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Hipoteza koju smo postavili i provjerili, dijelom je potvrdena a dijelom odbačena. Knjižnične zbirke, grada CTK s područja kemije i kemijske tehnologije s obzirom na kvalitetu i kvantitetu nisu relevantne svjetskoj produkciji. Isto tako njihova kvaliteta i kvantiteta ne odgovaraju potrebama i zahtjevima korisnika CTK. Zastupljenost stranih jezika u CAS i drugim medunarodnim izvorima te u CTK pokazuje prilična odstupanja i razlike. Zastupljenost dokumenata na engleskom i francuskom jeziku na području kemije i kemijske tehnologije u CTK slijedi trendove u svijetu, ali ne zadovoljava u potpunosti potrebe i zahtjeve korisnika. Dokumenti na engleskom jeziku po kvaliteti i kvantiteti ne odgovaraju u potpunosti potrebama i zahtjevima korisnika. Dokumenti na francuskom jeziku ne zadovoljavaju u potpunosti po kvaliteti. 9.1. Rezultati istraživanja s obzirom na produkciju dokumenata u svijetu Usprkos odsutnosti kvantitativnih mjerila možemo ustvrditi da CTK ne slijedi trendove porasta broja dokumenata u svijetu i nije u skladu ni s jednom od teorija o porastu broja dokumenata. Usporedba porasta broja primarnih dokumenata u CAS i u CTK do 1988. godine govori o sličnosti trendova, ali od 1988. godine na dalje slijedi potpuni raskorak. (Prilog 9) 120 121 PRILOG 9 Zastupljenost jezika u CTK je drugačija od zastupljenosti u svjetskim razmjerima. Ako usporedimo zastupljenost engleskog i francuskog jezika u CAS i u CTK u razdoblju 1984-1991, može se utvrditi da u oba slučaja engleski jezik prevladava i u stalnom je porastu. Francuski jezik od manjeg je značaja te mu je i prisutnost u opadanju. (Prilog 10) 122 123 PRILOG 10 S obzirom na vrstu dokumenata, od konvencionalnih dokumenata na svjetskim razmjerim najvažniji su članci iz časopisa. Slijede ih patenti, potom knjige, materijali s konferencija i kongresa te disertacije. Medu dokumentima CTK, koji su u COBIB-u, časopisi su po broju naslova na trečem mjestu. Patentne dokumente CTK ne nabavlja. 9.2. Rezultati s obzirom na ciljeve i planove knjižnice CTK nije ispunila planove koji se odnose na kvalitetu nabave knjiga i časopisa, dapače broj nabavljenih jedinica opada. Omjer izmedu domačih i stranih dokumenata najviše se približio tim planovima u 1986. godini. Tada je bilo postignuto stanje 28% : 72%, koje se je promijenilo. 9.3. Rezultati koji se odnose na zahtjeve korisnika Neodgovarajuče stanje, kako u kvaliteti, tako i u kvantiteti, pokazuju sljedeči podaci: - Usporedba nabave i posudbe dokumenata na pojedinim jezicima pokazuje da CTK ima premah broj dokumenata, prije svega na engleskom i njemačkom jeziku. - Usluge CTK koristi samo šestina svih upisanih studenata kemije i kemijske tehnologije i trečina svih diplomiranih inženjera kemije i kemijske tehnologije. Ovaj podatak je dokaz da knjižnica slabo sudjeluje u obrazovnoj djelatnosti na sveučilištu. - Mali udio posudbe knjiga s područja kemije i kemijske tehnologije u ukupnoj posudbi. 124 - Visoka starost aktivnog fonda knjiga koje korisnici posuduju. Prosječna starost je oko 15 godina. - Veliki broj naslova časopisa koji nisu u jednoj godini bili posudivani. Radi se o broju od 100 naslova ili trečini svih časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije. - U ukupnoj meduknjižničnoj posudbi, največi udio čine korisnici s područja kemije i kemijske tehnologije (30%). - CTK je u razdoblju od 1981-1991. prosječno realizirala 30% zahtjeva meduknjižnične posudbe. Ostalo je zadovoljila u drugim knjižnicama u zemlji i inozemstvu. Lancaster (1988) tvrdi da knjižnica koja posuduje više od 15% grade iz drugih izvora mora poboljšati kvalitetu i kvantitetu svoje nabave. Knjižnica koja zadovoljava više od 90% zahtjeva meduknjižnične posudbe, po njegovom mišljenju treba pratiti samo redoviti godišnji prirast. - Podaci o jezičnoj zastupljenosti dokumenata, koje su korisnici tražili a nisu dobili u CTK, nego preko meduknjižnične posudbe, ne obuhvačaju samo područje kemije i kemijske tehnologije, več sva područja tehničkih i prirodoslovnih znanosti. Na prvom mjestu je engleski jezik, a francuski predstavlja samo manji dio. 9.4. Rezultati koji se odnose na potrebe korisnika Nezadovoljstvo kvantitetom potvrduju i prijedlozi korisnika za povečanjem fondova dokumenata. Prvenstveno se to odnosi na časopise i materijale s kongresa koji su u CTK slabije zastupljeni. Korisnici su ih po važnosti uvrstili na drugo mjesto, iza kojih dolaze udžbenici. 125 S obzirom na kvalitetu, po mišljenju korisnika, bilo bi potrebno ojačati nabavu na područjima kemije i kemijske tehnologije te na područjima biokemije - koja su naročito slabo zastupljena knjigama. Polovica korisnika nema jezičnih teškoča koje se odnose na dostupnost stranih izvora informacija, što bi moglo značiti da se je knjižnica približila njihovim potrebama. (Prilog 11,12) 126 Zahtjevi i potrebe anketiranih korisnika CTK i nabava na stranim jez. Prilog 12 Usporedba zahtjeva i potreba anketiranih korisnika s nabavom na stranim jezicima u CTK jezik Engleski Njemački Francuski Ruski Talijanski NABAVA knjige 58,80 39,50 1,70 0,00 0,00 časopisi 61,60 23,60 4,00 9,00 1,70 knjige 83,90 14,60 0,10 1,10 0,20 POSUDBA časopisi 62,60 25,70 2,70 7,40 1,60 znanje 70,70 27,30 5,10 2,00 4,00 128 X. PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE Prvi prijedlog je - povečati kvantitetu nabave dokumenata. Veči broj dokumenata ne mora značiti i bolju kvalitetu. Knjižnica je u razdoblju od 1981-1991. u prosjeku nabavila 0,4 knjige i 0,2 naslova časopisa po upisanom korisniku, što po njihovom mišljenju nije dovoljno. Ukoliko CTK ne bude uzimala u obzir prijedloge i mišljenja korisnika, može se dogoditi da postane samo rezervna knjižnica za sveučilište i gospodarstvo. Drugi prijedlog je povečati broj dokumenata na engleskom jeziku. Njemački jezik je s obzirom na znanje i zahtjeve korisnika više zastupljen u knjigama, iako 28,1% dokumenata na njemačkom jeziku predstavljaju disertacije koje su korisnici po važnosti svrstali na 10. mjesto. Engleskim i njemačkim jezikom jednako dobro vlada 19% korisnika. Buduči da su pri rangiranju dokumenata korisnici - kao najvažnije - uvrstili časopise i materijale s konferencija odnosno kongresa, te dvije vrste dokumenata u večem broju bi se trebalo nabaviti i na njemačkom jeziku. Za dokumente na drugim stranim jezicima, prije svega, trebalo bi poboljšati kvalitetu. Mala korištenost dokumenata u CTK ima najvjerojatnije dva glavna uzroka: - korisnici preslabo poznaju fondove CTK - dokumenti, ponajprije časopisi, nisu značajni u odnosu na zahtjeve korisnika Stoga bi bilo potrebno korisnike u večoj mjeri upoznavati s ukupnom djelatnošču knjižnice, novostima u razvoju knjižničnih zbirki 129 i novim medijima. Podaci dobiveni anketom pokazuju da je korištenost novih medija još u začetku. Poboljšati kvalitetu nabave kroz bolju povezanost knjižnice i korisnika. Koristenjem metode citatne analize u diplomskim radovima, magistarskim radovima, disertacijama, istraživačkim radovima i člancima koji se objavljuju u domačim časopisima i u inozemstvu, može se definirati jezgra časopisa koja bi bila najrelevantnija za realne i potencijalne korisnike knjižnice. Načiniti raspodjelu sredstava koja su knjižnici potrebna za nabavu knjiga i časopisa i stalno je pratiti. Odlučiti koja če područja kemije i kemijske tehnologije pokrivati CTK i na kojoj stručnoj razini, buduči da je vrlo teško u jednakoj mjeri pratiti razvoj svih područja. Prioritet područja trebalo bi odrediti na nacionalnoj razini, dakle odrediti i koje če knjižnice i u kojoj mjeri pokivati odredena područja. Za publikacije, kao što su Beilstein Handbuch der Organischen Chemie i Gmelin Hanbuch der Anorganischen Chemie, koje zahtijevaju visoka finacijska sredstva, potrebno je načiniti evaluaciju s obzirom na njihovu korištenost i kvalitetu informacija koju nude korisnicima CTK. Ukoliko bi rezultati pokazali premalu korištenost u odnosu na financijska sredstva, moglo bi se te izvore pretrazivati preko on-line sistema. 130 XI. ZAKLJUČAK Vrednovanje konvencionalnih dokumenata s područja kemije i ke mijske tehnologije s obzirom na jezike ograničeno je samo na usko područje djelatnosti CTK. Bilo bi korisno vrednovanje i drugih segmenata djelatnosti knjižnice. Prije svega nastaviti s drugim i trečim stupnjem evaluacije - kojima se utvrduje korisnost i uspješnost s obzirom na uložena financijska sredstva. Bilo bi potrebno načiniti vrednovanje metodom uspješnosti odnosno neuspješnosti knjižnice, pri čemu bi se mogli utvrditi uzroci radi kojih knjižnica ne može zadovoljiti potrebe korisnika. CTK se mora više okrenuti korisnicima i poboljšati kvalitetu komunikacije s njima. Tu potrebu izražavaju i korisnici s područja kemije i kemijske tehnologije koji su bili spremni sudjelovati u vrednovanju djelatnosti knjižnice. Za pretpostaviti je da bi slične interese pokazali i ostali korisnici CTK. 131 XII. POPIS KORIŠTENE LITERATURE ACADEMIC Library Management, ed. by M.Line - London : Library Association, 1991 AMBROŽIČ, M.: Dostopnost informacij in uporabniki. - Knjižnica, Vol.33, 1989, št. 3-4, str.25-43 AMERICAN Library Association Yearbook 1980. - Chicago : ALA,1980, p.117 ASH, J.(et al.): Communication, storage and retrieval of chemical information. - Chicester : Ellis Horvvood, 1985, pp. 42-69 ATKINSON, R.: The citations as intertext : Toward a theory of selection process. - Library Resources & Technical Services, Vol. 28, 1984, April-June, p. 109 BAJT,A.: Osnovni pojmi statistike. - Ljubljana : Ekonomski inštitut Pravne fakultete, 1983 BAUGHMAN, J.C: Toward a structural approach to collection development. - College and Research Libraries, Vol. 38, 1977, pp.242 BLAGDEN, J.F.: Do we realh/ need libraries? . - London : C.Bing- ley, 1980 BLAGDEN, J.and HarringtonJ.: How good is your library? . - London : Aslib, 1990 132 BOH, B.: Kombinacija informacijskih in laboratorijskih metod v preučevanju mikrokapsuliranja proteinov z medpovršinsko polimerizacijo : doktorska disertacija. - Ljubljana : B.Boh, 1991, str. 16 - 17 BONN, G.S.: Evaluation of the collection. - Librarv Trends, Vol. 22, 1974, No.3, pp. 265-297 BOTTLE, R.T., Rovvland J.F.B. : Information sources in chemistrv. - London : Bowker - Saur, 1992 BURTON, R.E. and Kebler, R.W.: The half-life of some scientific and technical literatures. - American Documentation, Vol.11, 1960, No.l, pp.18 - 22 CAS Statistical Summarv 1907-1991.- Columbus : CAS,1992 CENTRALNA tehniška knjižnica : poročila za poslovna leta od 1.1950 do 1. 1992. - Ljubljana : CTK, 1950 - 1992 CHAPMAN, L.: Divided by a common language, united by common problems : buving foreign books for U.K. academic libraries. - Library Acquisitions: Practice and Theorv, Vol.15, 1991, pp 447-451 CIZERLE - Belčič, A.: Evalvacija in optimizacija programskih orodij za podporo informatizaciji kemijskega izobraževanja : magistrska naloga. - Ljubljana : FNT kemijsko izobraževanje in informatika, 1991 CLAPP, V.W. and Jordan, R.T. : Cjuantitative criteria for adequacy of academic library collections. - College and research Libraries, Vol.26, 1965, pp.371 - 380 133 COBISS . - Maribor : IZUM, 1992 COLLIER, H.: Recent advances in chemical information. - London : Royal Society of Chemistry, 1992 CORE List of Books and Journals in Science and Technology, ed.by R.H.Powell. - Nevv York : Oryx Press, 1987 CRONIN, B.: Taking the measure of service. - Aslib Proceedings, Vol. 34, 1982, No.6-7, pp. 273-294 CUADRA, CA. and Cutter, R.V. : Opening the black block of relevance. - Journal of Documentation, Vol.23, 1967, No. 4, pp. 291- 303 DEVIN, R.B.: Who is using what?. - Library Acquisitions: Practice & Theorv, Vol.13, 1989, No.2, pp.167-170 ENCIKLOPEDIJA Slovenije. - Ljubljana : Mladinska knjiga, 1987- . - zv.2 : Ce-Ed, 1988, str. 29 ETH Ziirich : annual report. - Ziirich : ETH, 1991 EVANS, G.E.: Developing Library and Information Center Collec- tions, 2nd ed.,Littleton : Libraries Unlimited, 1987, p.19 FILO, B.: Standardi za univerzne knjižnice leta 1986. - Knjižnica, Vol.30, Št.3-4, str. 63-75 FIZ Chemie Berlin : catalog. - Berlin : FIZ Chemie, 1992 134 FOO-Kune, C.F.: Japanese scientific and technical periodicals. - Journal of Documentation, Vol.26, no.2, pp. 111-119 GORMAN, G.E. and B.R.Hovves : Collection development for libraries. - London : Bowker-Saur, 1989 HANDBOOK on the international exchange of publications. - Pariš : UNESCO, 1978 HEANY, H. : Western interest in conspectus. - Libri, Vol. 40,1990, No. 1, pp. 28 - 32 HERNER, S. and M.: Information Needs and Ušes in Science and Technology. - Annual Review of Information Science and Technolo- gy, Vol.2, 1967, pp.1-34 HENRI, J.: The RLG Conspectus dovvn under : report on an Australian seminar, the RLG conspectus and collection evaluation. - Librarv Acquisitions : Practice and Theorv, 1989, Vol.13, No.l, pp.73-80 IFIDON, S.E.: The Evaluation of performance. - Libri, Vol.36, 1986, No.3, pp. 224-239 INTERNATIONAL Translation Centre Annual Report 1990, Abridged version. - Delft : ITC, 1991 KASER, R.T.: The future of scientific communication : the view from Chemical Abstracts Service. - Librarv Acquisitions : Practice and Theorv, Vol.14, 1990, No.l, p.31-42 135 KNEE, M.:Beilstein and Gmelin : keep or cancel. - Library Acquisi- tons : Practice and Theory, Vol.16, 1992,pp.443 - 450 KNEŽEVIČ, B.: Elementi semantičkog šuma u formalnom komunikacijskom procesu. - Informatika, Vol. 21, 1987, No. 4, pp.221-228 KNIGHTLY, J.J. :Overcoming the criterion problem in the evaluation of Hbrary performance. - Special Libraries, 1979, No.4, pp. 173-178 KODILA - Češnovar, N.: Relevantnost fondova Centralne tehniške knjižnice sa obzirom na potrebe korisnika : magistarski rad. - Varaždin : Fakultet organizacije i informatike, 1992 KOUNTZ, J.: What s in a librarv? : comparing librarv holdings to the constituencies served. - Librarv Hi Tech, No.34, 1991, pp 31-48 LANCASTER, F.W. : Guidelines for the evaluation of information svstems and services. - Pariš : UNESCO, 1978 LANCASTER, F.W.: If you want to evaluate your librarv. - London : Librarv Association, 1988 LARGE, J.A.: The foreign-language barrier and electronic informa tion. - Online Review, Vol. 14, 1990, No.4, pp. 251-266 LEVOVNIK, V.: Evalvacija informacijskih centara. - Naučni skup o sistemu naučnih i tehnoloških informacija, Herceg Novi, 1991. - Herceg Novi : SITJ, 1991, str. 93 - 103 136 LINE, M.:The publication and availability of scientific and technical papers: an analysis of requirements and the suitability of different means of meeting them. - Journal of Documentation, Vol.48, 1992, No.2, pp.201-219 LIST of 1000 journals most frequently cited in Chemical Abstracts. - CAS Source Index 1907-1984 Cumulative, pp.361-431 LYNDEN, F.C.: Collection Management by automation. - Library Acquisitions: Practice & Theory, Vol.13, 1989, No.2, pp. 177-183 MC EWAN, B.: Report og the AMIGOS Special vvorkshop : the Reality of Collection Evaluation; facts,myths, and practices. - Library Acquisitions : Practice and Theory, Vol.16., 1992, No.l, pp.51-55 MCKNHIGHT, C: Electronic journals - past, present ... and future?. - ASLIB Proceedings, Vol.45, No.l, 1993, pp. 7 - 10 MIHAJLOV, A.I.,GIUAREVSKIJ, R.S.: Uvodni tečaj o informatiki / dokumentaciji. - Ljubljana : Centralna tehniška knjižnica, 1975 MOSHER, P.H. : Collection development to collection management. - Collection management , Vol.4,No.4, 1982, pp. 41-48 MOSHER, P.H.: Collaborative interdependence : the human dimensions of Conspectus. - Preprint for the 1989 IFLA Conference, Sydney, Australia, 1988 NEWS from ISDS . - Pariš : ISDS, 1991, No.27 NEWS from ISNS. - Berlin : ISNS, 1991 137 OCLC Newsletter : Special Report, 1991, pp.23-29 OMK Budapest : librarv report 1991 (nepublicirano) ORR, R.H.: Measuring the goodness of librarv services : a general framework for considering quantitative measures. - Journal of documentation, Vo. 29, No.3, 1973, pp. 315-330 OLUIČ - Vukovič, V. and Pravdič, N.: Journal selection model : an indirect evaluation of scientific journals. - Information Processing and Management, Vol.26, 1990, No.3, pp. 413-431 PEČKO-Mlekuš H., Šturm L.: Nabava znanstvenih in strokovnih publikacij v CTK od leta 1980 dalje. - Informatologia Yugoslavica Vol.20, 1988, št.3-4, str.193-194 POPOVIC, M.: Evalvacija knjižnično - informacijske dejavnosti. - Organizacija in kadri, Vol. 21, 1988, št.3-4, str.313-322 POPOVIC, M.: Študij uporabnikov kot izhodišče za opredelitev ciljev in evalvacijo dejavnosti Narodne in univerzitetne knjižnice. Ljubljana : NUK, 1988 POPOVIC, M.: Evalvacija sistemov za iskanje informacij. - Knjižnica, Vol.35, št. 2-3, str.101-122 POWELL, R.R.: Basic research methods for librarians. - Nonvood : Ablex Publishing Corporation, 1985 PRAVDIČ, N. and Oluič-Vukovič, V. : Application of overlapping technique in selection of scientific journals for a particular discipline 138 methodological approach. - Information Processing and Management, Vol.23, 1987, No. 1, pp. 25-32 RAST, E.: United Kingdom Serials Group - 14 th annual conference, 8th - llth April 1991, University of York, England. - Library Acquisitions : Practice and Theory, Vol. 16, 1992, No.3, pp. 265-268 RICHARDS, D.T.: By your selection are ye knovvn. - Library Acquisitions : Practice and Theory, Vol.15, 1991,No.3, pp.279-285 RILEY, C.rThe foreign language barrier in information at the University of Tasmania. - ASLIB Proceedings, vol.44, no 10, Oct.l992,pp. 331 - 341 SASSE, M. and Smith, P.A.: Automated acquisitions : the future of collection development. - Library Acquisitions : Practice and theory, Vol. 16, 1992, No.2, pp.135 - 143 SCIENCE citation index 1989 guide : an interdisciplinary index to the literature of science, medicine, agriculture, technology and behavioral sciences : guide and lists of source publications . - Philadelphia : ISI, 1989 SCIENCE in Slovenia.- Ljubljana : MZT, 1992 SLOVENSKI standardi za specialne knjižnice. - Ljubljana : CTK, 1990 SLOVENSKI standardi za univerzne knjižnice. - Ljubljana :DBS, 1989 139 STANDARDS for libraries. - Library Trends,vol.21, 1972, No. 2, str.190-204, 249-261 STANDARDS for university libraries. - College and Research Li braries, 1989, No.6, pp.76 - 81 STANDARDS for two-year college leaming resources programs : a draft. - College and Research Libraries, 1989, No.6, pp. 81 - 85 STANDARDS for college libraries, 1986. - College and research Libraries, 1986, pp.75 - 83 TABAH, A.N.: Nonlinear dynamics and the growth of literature. - Information Processing and Management, Vol.28, 1992, No.l, pp.61- 73 TJOUMANS, R.:Evaluation of library science collections in the accreditation process. - Encyclopedia of Library and Information Science, Vol.50, 1992 , suppl.13, pp. 185-198 TUDJMAN, M.: Teorija informacijske znanosti. - Zagreb : Informa tor, 1986 TUDJMAN, M.: Obavjest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. -Zagreb : Zavod za informacijske študije, 1990 UBTU Graz : annual report 1991 (nepublicirano) ULRICH 'S International Periodicals Directory, 26 th ed.,Vol.l,2, 1987-88 UNESCO Handbook.- Pariš : UNESCO, 1978 140 UNESCO Statistical Yearbook 1989. - Pariš : UNESCO, 1990 UNESCO Statistical Yearbook 1990. - Pariš : UNESCO, 1991 UNESCO Statistical Yearbook 1991. - Pariš : UNESCO, 1992 URBANIJA, J.: Analiza knjižnične dejavnosti kot bistvenega elemen ta informacijskega sistema za znanstveno, izobraževalno in kulturno dejavnost ter predlog njene modernizacije : magistrska naloga. - Kranj : VŠOD, 1987 URQUHART, D. J.: Načela bibliotekarstva. - Rijeka : Izdavački centar, 1986 VON FLITTNER,S.: A model for collection assessment on a national level. - IATUL Proceedings, Vol.2, 1993, pp. 123-129 WOOD, D.N.: Discovering the user and his information needs. - ASLIB Proceedings, Vol.21, No.7, pp. 263 - 271 v ŽUGAJ, M.: Osnove znanstvenog i stručnog rada. - Zagreb, 1989 141 XIII. BIOGRAFIJA Rodena sam 24.9.1952. godine u Ljubljani, gdje sam završila gimnaziju i upisala Filozofski fakultet, smjer francuski i engleski jezik sa književnošču. Engleski sam jezik diplomirala 1975. godine, a francuski jezik dvije godine potom. U CTK sam zaposlena od 1980. godine. Bila sam voditelj centralnog kataloga knjiga. Od 1983. godine voditelj sam knjižnog odjela - kojemu je zadača razvijanje knjižničnih zbirki. Sudjelujem u programima edukacije korisnika CTK, knjižničara visokoškolskih i specijalnih knjižnica te u pripremama za polaganje stručnih ispita iz knjižničarstva. 142 XIV. BAZIČNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA NA HRVATSKOM JEZIKU MRIZ- (FOI-Univ.Zagreb) Magistarski rad Evaluacija zbirki bibliotečne gradje s područja kemije s osvrtom na jezik publikacije H. Pečko-Mlekuš Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Hrvatska U radu se obraduje vrednovanje knjiga i časopisa s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK s posebnim osvrtom na jezičnu zastupljenost dokumenata. Vrednovanje se temelji na metodama koje su usmjerene na zbirke i na korisnike CTK. Provjerili smo točnost postavljene hipoteze da knjige i časopisi s područja kemije i kemijske tehnologije u CTK - s obzirom na zastupljenost stranih jezika nisu - relevantni produkciji u svjetskim razmjerima kao ni korisnicima CTK. Istraživanje je pokazalo da dokumenti ne odgovaraju niti kvalitativno niti kvantitativno potrebama korisnika, da je potrebno vršiti kontinuiranu evaluaciju knjižničnih zbirki u CTK i poboljšati suradnju s korisnicima. To bi omogučilo stalne povratne informacije o relevantnosti knjižničnih zbirki i poboljšanje kvalitete pri razvijanju istih. Voditelj rada: prof. dr. Branko BERČIČ Komisija za ocjenu i branu rada: Obrana: Promocija: Rad je pohranjem u Knjižnici Fakulteta organizacije i informatike Varaždin. ( 146 stranica, 51 tablica, 12 priloga, 94 bibliografskih podataka) Helena Pečko-Mlekuš 143 MRIZ (FOI-Sveuč.Zagreb) 1. Evaluacija zbirki bibliotečne gradje s evaluacija s područja kemije s osvrtom na jezik kjižnične zbirke publikacije kemija, kem. tehnol. relevantnost I. Pečko-Mlekuš H. II. Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, Hrvatska 144 XV. BAZIČNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA NA ENGLESKOM JEZIKU MRIZ- (FOI-Univ. Zagreb) Master of Science Thesis Evaluation of collections in the field of chemistrv with regard to the language of documents H.Pečko-Mlekuš Facultv of Organization and Information, Varaždin, Croatia The thesis deals with the evaluation of books and journals in the field of chemistrv and chemical technologv in CTK with special emphasis on the language distribution of the documents.The evaluation is based on collection oriented and user oriented methods. The hvpothesis that books and journals in the above mentioned scientific fields and their language distribution are not relevant to potential information sources and Iibrarv users is tested. The results of the research proved qualitative and quantitative inadequacy of the documents, the need for continuous evaluation of Iibrarv collections and more intensive cooperation with users which is the basis of constant feed back and improvement of quality of Iibrarv collections. Supervisor : Prof.dr.Brako BERČIČ Examiners: Oral examination: The thesis is deposited at the Librarv of Facultv of Organization and Informatics, Varaždin ( 146 pages, 51 tables, 12 figures, 94 references) Pečko Mlekuš Helena 145 MRIZ- l.Evaluation of the collections in the field of chemistry with regard to the language of documents evaluation library collections relevance chemistry I.Pečko-Mlekuš H. II.Faculty of Organization and informatics, Varaždin, Croatia 14 6