POLITIKA I KULTURNA BAŠTINA U EUROPI -HRVATSKA MANJINA U REPUBLICI MADARSKOJ
Kristina GOGIC'
COBISS 1.04
IZVOD
Politika i kulturna baština u Europi - hrvatska manjina u Republici Madarskoj
Hrvati u Madarskoj imaju bogatu prošlost. Njihovi su korijeni duboko usadeni u tlo Madarske. Po kulturi i jeziku su najraznovrsnija hrvatska manjina izvan granica zemlje. Svaka etnička skupina Hrvata u Madarskoj je autohtona. Neke od njih su doselile u krajeve Madarske za vrijeme prodora Turaka u hrvatske zemlje ili u doba turske okupacije središnjih dijelova tadašnje Ugarske ili pak nakon oslobodenja tih krajeva od osmanlijske vladavine u vremenskom rasponu od 15. do 18. stoljeca. KLJUČNE RIJEČI: Hrvati, hrvatska manjina, Madarska, politika, kultura, jezik
ABSTRACT
Policy and Cultural Heritage in Europe - the Croatian Minority in Hungary
Croats in Hungary have a long history. They are deeply rooted in the Hungarian territory. The cultural and linguistic diversity of the Croatian minority in Hungary is larger than in other countries. Each ethnic group of Croats in Hungary is distinctive. Some of them moved to parts of Hungary during the Turkish occupation of Croatian territory or during the Turkish occupation of central parts of former Hungarian territory, or after getting free from Turkish rule in the period from the fifteenth to the eighteenth century.
KEY WORDS: Croats, Croatian minority, Hungary, policy, culture, language IZVLEČEK
Politika in kulturna dediščina v Evropi - hrvaška manjšina v Republiki Madžarski
Hrvati imajo na Madžarskem bogato preteklost. Njihove korenine so globoko vsajene v madžarska tla. Po kulturi in jeziku so najraznovrstnejša hrvaška manjšina zunaj meja domovine. Vsaka etnična skupina Hrvatov na Madžarskem je avtohtona. Nekatere med njimi so se v madžarske kraje priselile v času prodora Turkov na hrvaška ozemlja ali v obdobju turške okupacije osrednjih delov takratne Ogrske, druge pa po osvoboditvi teh krajev izpod osmanske vladavine v obdobju od 15. do 18. stoletja. KLJUČNE BESEDE: Hrvati, hrvaška manjšina, Madžarska, politika, kultura, jezik
I Diplomirana pravnica, savjetnica pučkog pravobranitelja, Pučki pravobranitelj, Petriceva 5/VI, HR-10000 Zagreb; e-mail: kristina.gogic@ombudsman.hr, gogic.kristina@gmail.com.
UVOD
Hrvati u Madarskoj su najraznovrsniji i najsloženiji entitet od svih hrvatskih manjina koje su bile tijekom burne povijesti hrvatskoga naroda otrgnute od hrvatskog matičnog prostora. Razne etničke skupine Hrvata u Madarskoj upotrebljavaju sva narječja i gotovo sve dijalekte kojima se govori u matičnoj zemlji. One su dospjele na te prostore putem raznovrsnih migracijskih procesa i u različitim vremenskim raz-dobljima s gotovo čitavog hrvatskog etničkog područja, od Dalmacije, Hercegovine, Bosne, Hrvatskog zagorja, Like, Pokuplja itd.
Kulturna povijest Hrvata u Madarskoj u prošlosti je, naravno, bila usko povezana s crkvom, odnosno svečenstvom. Prvi intelektualci Hrvati na prostorima Madarske, bili su svečenici. Najistaknutiju ulogu u kulturnoj povijesti Hrvata u Madarskoj su odigrali franjevci. U Pečuhu je več 1722. godine, hrvatski barun Ivan Makar utemeljio pučku školu. Prvi svjetski rat je predstavljao tragediju za Hrvate u Madarskoj. Poslije II. svjetskog rata je došlo do kratkoročnog preporoda u redovima Hrvata u Madarskoj, što je kratko trajalo jer je od početka 50-ih, sve do 1990/91 (stvaranje hrvatske države) za nacionalni razvoj Hrvata nepovoljno utjecalo snažno i nametnuto jugoslavensko unitarističko jedinstvo (npr. uvodenje srpsko-hrvatskog jezika u škole).
Kako je več navedeno Hrvati u Madarskoj su najraznovrsnija hrvatska manjina izvan granica matične zemlje (Bunjevci, Šokci, Raci, Dalmatinci, gradiščanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati i bošnjački Hrvati). Prema popisu pučanstva u Madarskoj iz 2001. godine, sukladno njihovom izjašnjava-nju, broj Hrvata prema nacionalnosti je 15. 620, a broj Hrvata prema uporabi materinjeg jezika je 14.345. Prema procjeni Hrvatske državne samouprave (legitimno političko i administrativno tijelo Hrvata u Madarskoj, 115 lokalnih hrvatskih manjinskih samouprava demokratski su izabrano zastupništvo na lokal-noj razini) Hrvata u Madarskoj ima približno izmedu 40 i 50 tisuča.
METODE RADA I METODOLOŠKE NAPOMENE
Istraživanje se sastojalo od slijedečih radnih zadataka:
1.	prikupljanja i analize postoječe relevantne literature i dokumentacije o povijesti Hrvata u Madar-skoj,
2.	prikupljanja i analize postoječe relevantne literature o hrvatskoj manjini u Madarskoj,
3.	analiza postoječi zakonskih tekstova, medunarodnih ugovora i sporazuma izmedu republike Hrvatske i Republike Madarske, te Ustava Republike Hrvatske u dijelovima koji se odnose na hrvatsku manjinu u Madarskoj i Ustava Republike Madarske
4.	pisanju rada nakon prikupljenih rezultata istraživanja.
POVIJEST HRVATA U MADARSKOJ - KRATKI PREGLED
Kako sam več naprijed navela večina Hrvata je u Madarsku dospjela putem migracijskih procesa u tur-sko doba (izmedu 15. i 18. stolječa), za vrijeme turske okupacije središnjih dijelova nekadašnjeg Ugar-skog Kraljevstva, a mnogi od njih su došli krajem 17., odnosno u prvim desetlječima 18. stolječa1.
Medu prvima su napustili svoja ognjišta u Lici, Krbavi, Pounju, Pokuplju, Posavini i naselili područja u Madarskoj več poslije bitke na Krbavskom polju 1493. godine, a prvi put se spominju u tadašnjoj za-padnoj Madarskoj 1515. godine u Željeznom.
1 Izvor: http://www.croatica.hu/index.php, Povijest Hrvata u Madarskoj, Croatica: Neprofitno poduzeče za kultur-nu, informativnu i izdavački djelatnost, Budimpešta, Madarska.
Pomurski Hrvati su se večinom doselili u svoja današnja sela poslije 1690. godine, nakon oslobo-denja toga kraja od Turaka, odnosno u vremenu nakon ugušenja Rakoczijevog ustanka (1911.). Svi oni potječu iz kajkavskih krajeva, iz Medimurja i Hrvatskog zagorja.
O nazočnosti Hrvata Šokaca u Baranji i Bačkoj imamo sigurne podatke iz 16. stolječa, te su im se pridružili Hrvati iz Slavonije, odnosno Bosne krajem 17. i početkom 18. stolječa.
18. stolječe, odnosno dijelom i prva polovica 19. stolječa, predstavlja takozvano zlatno doba Hrvata u Madarskoj. Društveno-gospodarski položaj Hrvata u Madarskoj u 18. stolječu je bio vrlo različit. Večina ih je živjela na selu, bavila se poljoprivredom, a po socijalnom statusu bili su kmetovi. Seosko stanovništvo bavilo se zemljoradnjom, uglavnom uzgojem žitarica. U njihovom gospodarstvu je važnu ulogu igralo i stočarstvo. Neke hrvatske etničke skupine su se bavile i vinogradarstvom, te vrtlarstvom. Pomurski Hrvati su razvili trgovinu jakih konja, a u Podravini je bilo razvijeno svinjogojstvo i ribarstvo.
Prvi intelektualci Hrvati na ovome prostoru su bili svečenici, pripadnici Rimokatoličke crkve. Kulturna povijest Hrvata u Madarskoj je bila usko povezana s crkvom, odnosno svečenstvom. Hrvati u Madarskoj u vjerskom pogledu pripadali su gotovo uvijek u svim razdobljima Rimokatoličkoj crkvi. U vjerskom životu Hrvata u Madarskoj istaknutu ulogu su odigrali franjevci. Oni su vodili skrb o hrvatskom pučanstvu u doba turske okupacije. Težak udarac za Hrvate u Madarskoj bio je, kada su krajem 18. stolječa, njihove župe bile oduzete franjevcima i predane svjetovnim svečenicima. I u stvaranju hrvatskog školstva u Madarskoj u 18. stolječu važna je bila djelatnost franjevaca.
Krajem 19. i početkom 20. stolječa je došlo do nacionalnog preporoda kod dvije hrvatske etničke skupine u Madarskoj: kod Bunjevaca i gradiščanskih Hrvata. Bili su pokrenuti časopisi, utemeljene čita-onice, tiskani udžbenici, oživjela je književna djelatnost.
Od pedesetih godina 20. stolječa do 1990./91. godine za nacionalni razvoj Hrvata u Madarskoj ne-povoljno je utjecalo nametnuto jugoslavensko unitarističko jedinstvo (npr. uvodenje jedinstvenog srp-skohrvatskog književnog jezika u sve hrvatske škole). Nešto bolja situacija je bila sedamdesetih godina zahvaljujuči Hrvatskom prolječu, pa je od sedamdesetih godina hrvatski jezik postupno počeo jačati u školstvu i u medijima.
Do promjena je došlo tek padom komunističkog pokreta, kada su Hrvati osnovali vlastite političke organizacije. Kulturne i školske ustanove i mediji su se oslobodili jugoslavenstva i postale samostalne. Utemeljene su i nove kulturne i znanstvene institucije, o čemu če biti više riječi u daljnjem tekstu.
SURADNJA IZMEDU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE MADARSKE - PRAVNI OKVIR
Od nastanka samostalne Republike Hrvatske, Republika Hrvatska i Republika Madarska su zaključile dosta sporazuma, ugovora i programa o suradnji, od kojih ističem kako slijedi:
1.	Ugovor o kulturnoj, prosvjetnoj i znanstvenoj suradnji izmedu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Madarske, potpisan u Zagrebu 16. ožujka 1994., ali je stupio na snagu tek 1999., a posljed-nji program na području kulture potpisali su ministar kulture Republike Hrvatske i ministar nacionalne kulturne baštine Republike Madarske, u Dubrovniku u srpnju 2005. godine. Madarska strana je predložila predstavljanje Hrvatske u sklopu programa "Pečuh kulturna prijestolnica Europe 2010". Takoder je u svibnju 2007. potpisan Memorandum o razumijevanju izmedu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Madarske o suradnji na europskim kulturnim pitanjima.
2.	Sporazum izmedu Republike Hrvatske i Republike Madarske o zaštiti madarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Madarskoj, potpisan u Osijeku 05. travnja 1995., stupio na snagu 1995. donošenjem Zakona o potvrdivanju sporazuma (Hrvatski Sabor), u lipnju 1995. Osvrnula bih se na ovaj sporazum više jer se inače bavim manjinama u Republici Hrvatskoj i hrvatskim manjina-ma u inozemstvu, te na njegovu pravnu i političku snagu. Navedenim sporazumom Republika Hrvat-
ska i Republika Madarska ugovaraju najvišu razinu pravne zaštite za hrvatsku manjinu u Madarskoj te madarsku manjinu u Hrvatskoj, kao i očuvanje i razvitak njihovih nacionalnih identiteta; polazeci od uvjerenja da je integracija manjina moguca samo očuvanjem njihovih obilježja kao etničkih zajednica, te uzimajuci u obzir one odredbe Sporazuma o prijateljstvu i suradnji potpisanoga izmedu Republike Hrvatske i Republike Madarske u Budimpešti 16. prosinca 1992., te polazeci od načela izraženih u slije-decim medunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i o zaštiti manjina: - Povelja Ujedinjenih naroda, Opca deklaracija o pravima čovjeka, Konvencija o sprječavanju i kažnjava-nju zločina genocida, Konvencija o borbi protiv diskriminacije u području obrazovanja, Medunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Medunarodni pakt o gradanskim i političkim pravima, Medunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima dje-teta, Deklaracija o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije temeljenih na vjeroispovijesti ili vjerovanju, Deklaracija o pravima osoba što pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim ma-njinama, te još niz europskih i srednjeeuropskih povelja, inicijativa i konvencija (dalje necu nabrajati da se ovo izlaganje ne pretvori u nabrajanje).
Zbog pracenja i provedbe navedenoga Sporazuma uspostavljen je Mješoviti odbor za manjine, koji održava sjednice i donosi preporuke o najvažnijim manjinskim pitanjima. Jedna od preporuka ticala se i pitanja parlamentarnog zastupništva manjina u Madarskom parlamentu jer Hrvati u Madarskoj nemaju Parlamentarnog zastupnika. Prema načelu reciprociteta Hrvatska bi trebala imati u Madarskoj Parlamentarnog zastupnika jer Madarska manjina u Hrvatskoj ima predstavnika u Hrvatskom Saboru. No zbog toga je u Madarskoj nužna izmjena Izbornog zakona kako bi se manjinama omogucilo parlamentarno zastupništvo. Tada i osnivanje političkih stranaka.
Ovdje napominjem da su Hrvati u Madarskoj zašticeni kroz Ustav Republike Madarske, čiji čl. 68. regulira prava povijesnih manjina koje su konstitutivni čimbenik Republike Madarske, te kroz Zakon o pravima nacionalnih i etničkih manjina iz 1993. godine. Navedenim Zakonom je predvideno ustavno pravo manjinama osnivati lokalne i manjinske samouprave. Na lokalnim izborima 1994. manjine su prvi put u povijesti mogle odlučiti žele li se same organizirati, te odrediti kako ce se postaviti na političkoj pozornici Republike Madarske.
3.	Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Madarske o priznanju svjedodžbi o škol-skoj spremi, diploma i stupnjeva visokoškolskog obrazovanja stečenih u Republici Hrvatskoj i Republici Madarskoj, potpisan u Budimpešti, 16. lipnja 1997, a stupio na snagu 01. siječnja 1998.
4.	Ugovor izmedu Republike Hrvatske i Republike Madarske o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji, potpisan u Zagrebu, 25. siječnja 2002., a stupio na snagu 3. prosinca 2002. te još nekoliko Protokola i Programa o suradnju u znanosti, obrazovanju i tehnologiji.
UDRUGE, KULTURA I JEZIK
Osim vec navedene Hrvatske državne samouprave (u daljnjem tekstu: HDS), u Madarskoj djeluje i Savez Hrvata u Madarskoj (u daljnjem tekstu: SHM), koji je krovna kulturna udruga s mrežom regionalnih dru-štava. HDS i SHM zajednički izdaju tjednik "Hrvatski glasnik", te HDS izdaje još i "Hrvatski kalendar". Uz to HDS objavljuje nekoliko godišnjih književnih izdanja, ovisno o sredstvima koje uspiju dobiti putem na-tječaja. Znanstveni zavod Hrvata u Madarskoj, Hrvatsko kazalište i druge hrvatske institucije, te mjesne manjinske samouprave takoder se bave izdavaštvom.
Službena uporaba hrvatskog jezika na području lokalnih i opcinskih samouprava zajamčena je Ustavom i Zakonom o pravima nacionalnih i etničkih manjina. Dvojezični natpisi u mjestima gdje žive Hrvati uglavnom postoje, no nastoji se osigurati da i svi nazivi javnih ustanova u tim mjestima budu takoder dvojezični, te je ta obveza preuzeta i naprijed navedenim Sporazumom o zaštiti manjina. Mise na hrvatskom jeziku održava desetak stalnih svečenika i nekoliko povremenih.
Hrvatsko kazalište u Pečuhu, kao hrvatsko profesionalno kazalište u Madarskoj i jedino hrvatsko
kazalište izvan Republike Hrvatske, ima zadaču promoviranja i prezentacije hrvatskih dramskih autora kao i sveukupnih kulturnih dogadanja u dvije države.
Kao prioritetan zadatak u području znanosti, obrazovanja, kulture i športa, istaknuta je izrada no-vog Hrvatsko-madarskog, odnosno Madarsko-hrvatskog rječnika.
FINANCIRANJE HRVATSKE MANJINE U MADARSKOJ I AKTUALNI PROJEKTI
Financiranje manjina u RM ostvaruje se na 3 razine: direktno iz središnjeg državnog proračuna, putem natječaja iz Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine, kao i drugih natječaja i zaklada lokalnog karaktera, te iz lokalnih fondova.
Republika Hrvatska Hrvatima u Madarskoj dodjeljuje namjenska sredstva za prioritetne projekte hrvatske manjine u Madarskoj putem Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
Prijedlog da se u Državni proračun, kao posebna stavka, uvrsti financiranje autohtonih hrvatskih manjina, kako bi im se povečala potpora, podržali su Vlada i Sabor Republike Hrvatske. Aktualni i tek dovršeni projekti su2:
-	dovršena je obnova Hrvatske škole u Pečuhu (hrvatska i madarska Vlada su financirale obnovu svaka sa 750.000 EUR),
-	projekt obnove i proširenja Hrvatskog kazališta u Pečuhu (Hrvatska je financirala otkup zemljišta na koje bi se proširilo kazalište sa 150.000 EUR-a, a Madarska če financirati obnovu i izgradnju),
-	izgradnja dačkog doma u Santovu (takoder obje Vlade sudjeluju u financiranju),
-	potpora boravku hrvatske mladeži iz Republike Madarske u kulturno-prosvjetnom centru i odma-ralištu na Pagu (takoder obje zemlje sudjeluju u financiranju).
ZAKLJUČAK
Iz naprijed navedenoga teksta utvrdeno je da hrvatska manjina postoji več stoječima na području Republike Madarske, te da ima svoje mjesto unutar njezinog državnog sustava. Njezina povijest je utkana u povijest madarske države, a danas se suradnja izmedu te dvije države može opisati kao izvrsna. To potvrduje niz medudržavnih dokumenata: sporazuma, ugovora zaključenih o suradnji dviju država na najvišem nivou u području kulture, znanosti, obrazovanja i drugim dijelovima društvenog života.
Vrlo bitno je očuvati hrvatski nacionalni identitet u drugoj državi, hrvatsku kulturu, običaje i jezik, a istodobno razviti suradnju s pripadnicima zemlje u kojoj manjina živi (ovdje Madarske) na različitim područjima. Mislim da je hrvatskoj manjini u Madarskoj uspjelo oboje, kako je opisano u navedenome tekstu. Suradnju treba svakako nastaviti i dovršiti predvidene projekte, čime če ta suradnja biti dodatno učvrščena.
LITERATURA I IZVORI
http://www.croatica.hu/index.php (17.12.2010.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Savez Hrvata u Madarskoj (17.12.2010.) http://www.mvpei.hr/hmiu/tekst.asp/hmi-hmi007 (17.12.2010.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska državna samouprava u Madarskoj (17.12.2010.)
2 2010. godina.
Narodne novine - Medunarodni ugovori Ustav Republike Hrvatske Ustav Republike Madarske
SUMMARY
POLICY AND CULTURAL HERITAGE IN EUROPE - THE CROATIAN MINORITY IN HUNGARY
Kristina GOGIČ
A lot of Croats living outside of Croatia live in Hungary. Significant cooperation between the two countries is carried out in the areas of culture, science, language and other areas.
This article gives a short overview of the history of Croats in Hungary. As stated above, most Croats came to Hungary through migration processes at the time of the Ottoman Empire. The Croats in Hungary are the most diverse and complex of all the Croatian minorities that were created during the turbulent history of the Croatian homeland.
The two countries' cooperation in the political sense is also very important. The paper discusses various forms of political cooperation, i.e. interstate agreements, contracts and other documents which have strengthened this cooperation. It also presents some suggestions on how to help the Croatian minority in Hungary gain representation in the Hungarian Parliament, leading to the principle of reciprocity, as the Hungarian minority is represented in the Croatian Parliament.
Finally, planned joint projects to further the connection between the two countries and speak about their relationship and unbreakable friendship are listed.