Poštarlna plačena u gotovom
Revija za gradevinsku, likovnu i primenjenu umetnost Revija za stavbno, likovno in uporabno umetnost Revue de ['architecture et de l' a r t
19 3 4	5	LETO IV.
ARHITEKTURA URBANIZAM HORTIKULTURA PRIMENJENA UMETNOST LIKOVNA UMETNOST
ARHITEKTURA
ARHITEKTURA
Revija za gradevinsku, llkovnu i primenjenu umetnost. - Pretplata godlšnje Din 120'—, za inozemstvo Din 150'—. • Uprava: Stritarjeva 7. - Izdaja Konzorcij »Arhitekture« (ing. arch. Dragutin Fatur). - Odgovorni urednik Jože Zigon. - Grafički radovi Jugoslovanske tiskarne u LJubljani (K. Ceč).
Revija za stavbno, likovno in uporabno umetnost. - Naročnina letno Din 120'—, za inozemstvo Din 150*—. - Uprava: Stritarjeva ul. 7. Izdaja konzorcij »Arhitekture« (ing. arch. Dragutin Fatur). • Odgovorni urednik lože Žigon. - Grafično delo Jugoslovanske tiskarne v Ljubljani (K. čeč).
Revue de 1'architecture et de I'art. Prix de i'abonnement annuel Din 120*—, pour 1'čtranger Din 150'—. Redaction: Ljubljana, Stritarjeva 7. Publiee par 1'assodation »Arhitektura« (ing. arch. Dragutin Fatur}. Rčdacteur responsable: Joie Zlgon. - Travail graphique: Jugoslovanska tiskarna, Ljubljana (K. Čet).
Naročnina se plačuje naprej po Poštni hranilnici itev. 15.944 ali pa inkasantom, ki se izkažejo s pismenim pooblastilom uprave. — Reklamirani zvezek se dobi brezplačno samo, če se reklamira najkesneje en mesec po izidu; pozneje se mora plačati. — Revija se lahko odpove samo konec leta, t. j. do 31. decembra. — Kdor do teda) revije ne odpove, ga imamo za naročnika tudi za prihodnje leto.
V vseh krajih iičemo agilne akviziterje za inserate In naročnike. Za pojasnila se izvolite obrniti na upravo.
Pretplata s« šalje unapred putem Poitanske itedionice br. 15.944, ili s* plača inkasantima koji se iskaiu sa pismenom punomoči uprave. — Reklamirani broj dobiva te besplatno samo ako se reklamira najkasnije mesec dana posle izlaienja lista; docnije se broj plača. — Revija se otkazuje jedino krajem godine, t. j. do 51. decembra. Ko ne otkaže do toga roka smatra se pretplatnikom I za iduču godinu.
Tratimo u svim krajevima agilne akvizitere za inserate i pretplatnike. Za obaveštenja izvolite se obratiti na upravu.
■ THERMOTEHNIKA ING. IVAN M. WACHS 1 SARAJEVO, ŠENOINA BR. 14 Specijalno preduzeče za centralno III grijanje, toplovodne i sanitarne uredaje. Ill Tvorničko skl. tehničkog materijala	Albert Špeletič sobno slikarstvo Ljubljana, Emonska 25. Tel. 3175 Cene konkurenčne
IV. BONAČ trgovina s pisarniškimi, tehničnimi in risalnimi potrebščinami # Zastopstvo za svetlopisni papir OZ AL ID LJUBLJANA. SELENBURGOVA ULICA 5	Cerkveno slikarstvo (fresco e. t. c.), strokovnjaško restavriranje starih slik, fresk, oltarjev in soh (po-lihromiranje) izvršuje MIHA M ALEŠ, akad. slikar in podobar. LJubljana — Pod Turnom it. 5. (atelje)
ARHITEKTURA
Arh. Mate Baylon:
GRADSKA STEDIONICA U SARAJEVU
(Caisse d'epargne de la ville Sarajevo)
Kralja Petra ul.
Illllllll
umiiii
ii
Pogled iz Kralja Petra ulice Vue principale
Gradska Štedionica opčine grada Sarajeva je komunalna ustanova zasebne vrste. Pored normalnog štednog novčanog poslovanja, koje vrši kao sve Gradske štedionice, ona upravlja i vodi na komer-cialnoj bazi opštinska tehničko-privredna preduzeča (Električna centrala, Vodovod, Plinara i Tramvaj) i Asfaltnu industriju kao svoje preduzeče. Prema ovoj strukturi provedena je i poslovna organizacija Gradske Štedionice.
Glavna razdioba:
Suteren: Centralno grijanje, tresor, arhiva i štam-panje tramvajskih karata.
Prizemlje: Izložbene prostorije, blagajnička dvorana i zalagaonica.
I.	kat: Knjigovodstvo.
II.	kat: Direkcija i dopisništvo.
III.	kat: Administracija preduzeča i projekciona dvorana.
i'lmiiuii t:ioo
Rez-de-chaussee
i. Km 1:100
Suleren: Grijanje je centralno, toplovodno i parno, a za trezore i arhivu vazdušno. Trezor se na-lazi u suterenu, a pristupačan je samo kroz prostor glavnog blagajnika u prizemlju.
Prizem I je: Sa desne strane ulaza (vestibila) nalazi se prostorija za prijave i odjave svijetla i vode. Relativno velike razmjere Blagajničke dvorane diktirala je mnogobrojna frekvencija šaltera, obzirom na jako razvijenu malu štednju i iz razloga, što konzu-menti vode i električne struje vrše direktno uplate (za lokalne prilike neče još biti moguče uvodenje čekovne uplate). Pultevi su smješteni iza stupova sale, te je tirne postignut kontinuitet, t. j. lakša i ekonomičnija razdioba oko 10 šaltera razne veličine. Osim toga postoji lakša mogučnost eventualne pro-mjene smještaja šaltera u koliko bi snaga pojedinog bankovnog poslovanja varirala. Na desnoj strani blagajne vrše se uplate i naplate čisto štedioničkog odjeljenja (likvidatura, mjenice, tekuči računi, depo-siti, promet vrijednostnim papirima, ulozi i mala šted-nja), a sa druge naplata računa za proizvode i usluge tehn. preduzeča (za elektr. struju, vodu, plin, mjesečne tramvajske karte, razne instalacione radove i dr.). U sredini nalazi se zastaklena kabina šefa blagajne, koji vrši nadzor nad poslovanjem, a sa lijeve strane kod ulaza u salu mala soba za dežurnog direktora. Zalagaonica udešena je tako, da je ulaz iz postoječe zabitne čikme, a izlaz na slabo frekventiranu Hadži Rističa ulicu. Ulaz za činovnike je iz Hadži Rističa ulice, a glavni ulaz služi isključivo za stranke. Dvije izložbene prostorije u prometnoj Kralja Petra ulici, predvidene su za reklamu električne struje, plina, vodovoda i asfaltne industrije. Stan kučepazitelja je na katu potpuno odvojen od zgrade sa ulazom iz postoječe čikme. U prizemlju toga dijela nalaze se prostorije za danje i nočno dežurstvo inšpekcije vodovoda.
I.	kat: Knjigovodstvo Gradske štedionice je zajedničko i jedinstveno za svekoliko poslovanje, a rad je za svako preduzeče odijeljen. Ono zaprema čitav kat, a povezano je meduspratnim stepenicama sa odjelom za reklamacije i sa 3 lifta za akte sa blagajničkom dvoranom.
II.	kat: U prednjem traktu nalazi se direkcija sa sjedničkom salom, a ostalo zaprema dopisništvo (u kojem je koncentrisana prepiska svih poslovnih ogranaka), kreditno odjelenje, primanje pošte, ekspe-dit i registratura.
III.	kat: Zapremaju prostorije za administraciju Plinare, Asfaltne industrije i Vodovoda sa prostori-jama za tehn. činovnike i crtače, personalni referat, ekonomat, telefonska potcentrala i dvorana za predavanja personalu, odnosno za predavanja i prikazi-vanja propagandnih filmova potrošačima proizvoda preduzeča.
Konstrukcija i materi j a I.
Zgrada je sagradena u armirano-betonskoj konstrukciji, ispunjenoj sa šupljim opekama.
Stupovi Blagajničke dvorane sa opterečenjem do 150 tona, izgradeni su od željeznih Mannesmanovih cijevi promjera 25 cm.
Pregradni zidovi u monier konstrukciji obloženi su izolacionim pločama.
Ulazni portal obložen je tamnozelenim granitnim pločama.
Stepenište je izvedeno iz dalmatinskog politira-nog kamena.
Stolarija prizemlja i namještaja prostorija, u ko-jima saobračaju stranke i prozora na posmik, izgra-dena je iz hrastovine.
Podovi vestibula i stepeništa obloženi su ke-ramitnim pločama formata 20/25 cm, a blagajnička dvorana, sala, zalagaonica i knjigovodstvo zeleno-sivim linoleumom.
Sav vanjski okov izgraden je od čelika koji ne rda, a unutarnji iz bijelog metala.
Zgrada je započeta u julu 1931. god. a dovršena koncem 1932. god.
Ukupna cijena gradnje iznosila je oko 7,500.000 dinara.
Plaketa u Blagajničkoj dvorani rad je vajara Marina Studina.
GUMA KAO MATERIJAL U ZGRADARSTVU
Graditeljstvo bilo je oduvjek vrlo konzervativno u izboru gradevnog materijala kao i načina gradenja.
Kroz stolječa gradilo se na isti način i istim gradivom: naravnim i pečenim kamenom, drvom i tek kasnije željezom.
Tek gradnjom visokih kuča i s njom skopčanom sve večom upotrebom armiranog betona i čelika, počela su se upotrebljavati razna nova gradiva, naročito takova, koja služe kao izolacija protiv zvuka i topline.
U današnje doba gospodarske krize potrebno je, da radni čovjek prikupi svu svoju snagu, a zato mu je potreban mir za rad i za odmor nakon napornog zvaničnog posla.
Do sada nije se tolika važnost polagala na što bolju izolaciju stambenih zgrada. Osim toga nisu nam stajala na raspolaganje potrebna pomagala, sredstva i iskustva. Ali nagli porast prometa, raširenost radija i drugih »uzročnika buke« potaknuli su nas, da taj problem pobliže ispitamo. Ovaj nas je ozbiljni teh-ničko-znanstveni rad u nekoliko godina znatno dalje doveo te nam stoje danas več izvjesna sredstva na raspolaganje, kojima štitimo ljudski organizam pred bukom modernog prometa.
Iskoriščivanje prostora sili arhitekta, da svede debljine zidova i stropova na najmanju mjeru. Da se ublaži buka, potrebno je dakle zaštiti sve te dijelove materijalom, koji ne oduzima mnogo prostora, a izo-luje znatno.
Arh. Mate Baylon	Ulazni portal
Gradska štedionica	Portail principal
Kao važno sredstvo za ublaženje buke naročito kod nedovoljno izolovanih stropova i zidova služe svrsishodno položi.
Ta je spoznaja dovela do sve veče upotrebe kaučuka u graditeljstvu.
Guma nije nov materijal u graditeljstvu. Več prije četvrt stolječa počeli su se upotrebljavati gumeni podovi. Ali skupe sirovine i veliki troškovi produkcije onemogučili su veču upotrebu. Tek nakon svjetskog rata, kad su cijene sirovinama pale, a proizvodnja se znatno pojeftinila, bilo je moguče, da se gume u znatnoj mjeri primjene u zgradarstvu.
Od svih gumenih proizvoda u zgradarstvu najviše se rabe gumeni podovi. Lako se čiste, reške su im nevidljive, dobro služe kao izolacija zvuka i topline, vrlo su higijenični i trajni.
Proizvadaju se u raznim debljinama od 2—30 mm u gotovo svim bojama i nijansama jednobojno i mra-morirano u više boja. Polažu se u obliku dugačkih pruga ili ploča, te dopuštaju raznovrsne kombinacije. Guma je elastičan materijal, stoga se kod polaganja
Pogled sa glavnog stepeništa na vestibil
Coup d'oeil de I'escalier principal sur le vestibule
priljube pruge jedna o drugu tako, da su reške nepri-mjetijive, te se zato ubrajaju medu podove bez režaka
Kao vezivo upotrebljava se posebna gumena mje-šavina, kojom se premažu gumene pruge i podloga. Nakon osušenja, koje traje ca. 1—2 sata, ploče se polože na podlogu, te su hladnim vulkanizovanjem potpuno spojene s njom.
Trajnost gumenih podova ovisna je o dobroj podloži. Podlogom za gumene podove može da služi svaki materijal koji je dovoljno tvrd i ne upija vlagu te se ne praši na površini.
Najviše se rabi cementni namaz, jer ne iziskuje naročito izvježbane radnike, a uz to je i jeftin. Kao dobre se podloge preporužuju sadreni estrih i ksilolit, koje moraju izvadati specijalni radnici, te su zato skuplji. Irrfa i specialnih podloga, koje se naročito u Njemačkoj mnogo rabe sa ceramentom, pl.:-tom, yporitom (proizvod I. G. Farben) i t. d.
U vlažnim prostorijama kao i onda kad se polaganje ima odmah da izvrši, upotrebljava se posebna asfaltna smjesa. Za taj se namaz upotrebljava asfalt visokog tališta, koji sadržava malo masti, a dodaje mu se kvarcit ili kremeni pjesak.
Radi bolje izolacije zvuka preporučuje se podlogu izvesti tako, da »pliva« t. j. mora se položiti na ca. 3 cm debeli sloj pjeska, a u zidovima ima se ostaviti otprilike 2—3 cm široka reška, koja se naknadno ispuni izolacionim materijalom, kao na pr. emulzijom pluta. Na taj se način oslabi prenašanje zvuka na stropove i zidove.
Prije polaganja mora se ispitati, da li je podloga sasvim suha. To se može najjednostavnije ustanoviti tako, da se na podlogu položi komad celophana ili bugačice, te se pokrije ca. 1 m- velikom prugom gumene podloge, koja se samo na rubovima priljepi na pod. Nakon 24 sata skine se guma; ako je podloga vlažna, celophan bit če naboran odnosno bugačica bit če vlažna.
Cementni namaz treba 8—10 tjedana, sadreni 3—6 tjedana, ksilolit 1—3 tjedana, plinski beton i yporit oko 5 tjedana, da se sasma osuši. Na asfalt može se gumeni pod polagati odmah nakon ohla-denja.
Gumeni podovi vrlo su trajni, a troškovi uzdrža-vanja su minimalni. Ne trebaju se mazati voskom i
Arh. Mate Baylon	Glavno stepenište
Gradska štedionica	Escalier principal
Hodnik tehničke uprave
Corridor de I'administration technique
lastiti, več je dovoljno, da se peru mlakom sapu-nicom. Preporuča se jedino, da se svaka 3—4 mjeseca premažu rastopinom glicerina.
Guma upotrebljava se takoder kao zidna tapeta. Vrlo je trajna i praktična, dade se prati, a utisci i grebotine su neprimjetljivi. Stoga se rabi mnogo u kavanama i restoranima, jer nasloni stolaca ne mogj da oštete tapetu.
Proizvadaju se i posebni položi za zidove u deb-Ijinama 1—2 mm, koji se hladno vulkanizuju na zid, te su gotovo bez režaka. U zapadnim državama upo-trebljavaju se ovi položi umjesto pocaklenih pločica, od kojih su znatno jeftiniji. Buduči da su im reške neprimjetljive i lako se peru, higijenski su potpuno besprikorni.
U Americi rabe se i izolacione ploče iz gume za oblaganje čeličnih kostura. Medutim pokusi s tim ma-terijalom nisu još završeni, te se ne može još stvoriti konačni sud o njima.
Za kučne se veže upotrebljavaju gumene k o c -k e, koje ne samo da prigušavaju buku, koju prave
vozila, nego i znatno smanjuju prenos vibracije na konstruktivne dijelove zgrade.
Iz navedenoga razvidno je, da je več sada upo-treba gume u zgradarstvu velika, premda još nisu ni iz daleka iscrpljene sve mogučnosti.
Guma je postala materijal o kojemu mora moderni osnivač voditi računa, a često mu je i drago-cjeno pomagalo.
Otkako postoje i u našoj državi tvornice, koje se bave preradbom kaučuka, omogučeno je i nama, da upotrebimo taj materijal u večoj mjeri.
»GRADEVINSKA MEHANIKA«
Dr. ing. M. Kasal, I. knjiga, Ljubljana 1934; »Nova založba«.
Razvoj železobetona v zadnjem četrtstoletju je dal tehniku nove naloge pri reševanju statičnih prilik gradbenih konstrukcij. Tendenca statične določenosti, ki je prevladovala v zasnovi konstrukcije, prehaja na teoretično skoro nepreiskane, statično nedoločene sisteme, vsaj v obliki, ki bi bila za tehnika-konstrukterja praktično uporabljiva. Razvoj statično nedoločenih konstrukcij je naglo napredoval od navadnega vpe-
Pogled na salu knjigovodstva Coup d'oeil sur la salle de tenue de livres
Arh. Mate Baylon	Zalagaonica
Gradska štedionica	Mont-de-piete
tega loka preko enoetažnega ravninskega okvira v večetažne okvire v prostoru; potreba prakse je pognala celo generacijo tehnikov na reševanje novih problemov statične nedolcčenosti gradbenih konstrukcij. — V tej dobi je rastel avtor »Gradjevinske mehanike«, dr. Kasal; kot praktik je naletel vsepovsod na praznino in pričel je že v mladih letih z intenzivnim študijem mehanike. Njegova knjiga je plod dolgotrajnega znanstvenega dela, ki je bil sproti preizkušen v praktični uporabi. Svetovna literatura je v tej stroki zelo bogata; obstojajo strogo teoretična dela in praktične mehanike. Prve so za prakso skoro nerabne ali pa duhomorne, druge pa nenatančne in zelo često šablonske. Kasal gre svojo pot: teoriji sledi praksa v obliki, ki je enostavna, pregledna in nazorna.
Avtor daje svojo knjigo dijaku-tehniku; to ni povsem njegov namen, kajti pisal je knjigo praktik, teoretik in pedagog: zato je pričujoče delo najboljši vir in vodnik tako za inženjerja-konstrukterja kakor za študenta, ki najde v izvedenih primerih posameznih konstrukcij jasno in nazorno sliko o uporabi in vrednosti posameznih konstruktivnih elementov in sistemov.
»Gradjevinska mehanika« bo obsegala sedem knjig. Izšla je prva knjiga statično določenih sistemov.
Vsebina je razdeljena na tri poglavja: Teorija ležišča, pojem statično določene in nedoločene gradbene konstrukcije in statično določene konstrukcije. Bistveni del knjige je tretje poglavje, ki prehaja po osnovnih pojmih vplivnice, premičnega bremena in vrste premičnih bremen ter stalne obtežbe na prosto ležeči nosilec, sestavljeni leseni nosilec, prosto ležeči nosilec z zakrivljeno osjo, enostransko vpeti nosilec, prosti nosilec s prevesnim poljem, Gerberjev nosilec, lok s tremi tečaji in končuje z vplivom indirektne obtežbe. Vsak oddelek je sistematično obdelan in se pričenja z vplivnico za podporne reakcije, momente in prečne pole ter direktno določevanje maksimalnih momentov. Teoretična preiskava preide v grafične in analitične rešitve, ki so podane s praktičnimi primeri. Težko je reči, da je ta ali oni element podan bolje ali skrbneje; kljub temu so posebnost in omembe potrebni zloženi nosilci, nosilci z zakrivljeno osjo in tročlenski lok; pri zadnjih dveh je poleg ostalih nazorno podan vpliv horizontalne ob emenitve na vertikalno projekcijo loka (vpliv vetra). Na koncu so vsi predpisi in norme, ki so potrebne za izvedbo obravnavanih primerov, tako da je vsak priročnik odveč. — Vsebina je podana v kratkih in jedrnatih besedah in se v tem odlikuje pred dolgoveznostjo tuje literature. Spisana je v srbskohrvatskem jeziku; želeti pa bi bilo, da bi bile »ramovske« (okvirne) konstrukcije »okvirne« (ramovske), saj se terminologija lahko in mora prikrojiti domačemu in slovanskemu izrazu.
Dr. Kasal nas je s svojim »Železobetonom« in pričujočim delom osvobodil tovrstne tuje literature in pričakovati je, da tehniški svet poseže po obeh ter se oprosti in dvigne nad nivo raznih priročnikov in koledarjev z njihovimi tablicami, koeficijenti in grafikoni.
Ing. Albert Plemelj, Ljubljana.
Blagajnička sala, pogleg prema ulazu Salle de caisses, vue vers I'entree
Ing. Milivoj Petrik, Škola Narodnog Zdravlja u Zagrebu:
URBANIZAM
Ureduje arh. Marko Vidakovič
SEOSKO GRADENJE (svršetak)
(Construction du village)
S a d a š n j e stanje.
Da bismo mogli odrediti, kojim smjerom treba uputiti seosko gradenje, potrebno je da mu znamo mane. Zato čemo pregledati kakvo Je ono danas, i u čemu ne valja.
Pri tome nas interesira: smještaj zgrada, raspored prostorija, i način izvedbe.
Smještaj zgrada: Naša su seoska naselja ili raštrkana ili zbijena. Kod prvog tipa zgrade su na samom posjedu; one su redovno dobro smještene, t. j. tako da su pojedini dijelovi posjeda lako pri-stupačni sa zgrada, da se iz kuče može držati na oku čitav posjed, i da su ljudi, stoka, i zgrade onoliko zaštičeni od dominantnih vjetrova i kiša koliko se to može postiči. Na ovo posljednje pazi svaki seoski gospodar, bez razlike. Zgrade se mogu porazmjestiti prema potrebi, njihova korelacija je dobra, a dimenzioniranju i formiranju zgrada nema nikakvih zapreka. Nema smetnje od prašine; kučni život je dovoljno izoliran (4, 6, 11, 20). Sasvim je drukčije pri zbijenom tipu sela; zgrade ne leže na posjedu, nego na dvo-rištu, čije su dimenzije, oblik i položaj zadani, i koje se često iz generacije u generaciju rasparčava na više manjih dvorišta, katkada nanizanih jedno iza drugoga (18). Gdje ima vrtova, oni su iza dvorišta i zgrada. Ako je dvorište maleno, teško se mogu smjestiti zgrade valjano. Njihov medusobni odnos često nije najbolji; zaštita od vjetrova i kiša često je vrlo slaba, a u dimenzioniranju zgrada nameče oblik zemljišta znatna ograničenja (1, 15, 18, 21). Nešto radi štednje na prostoru, a nešto iz starog običaja, kuče se stavljaju uza samu ulicu ili cestu, pa izmedu života u kuči i na cesti nema oštre mede; intimni život ukučana posmatra se sa svih strana. Sve jači automobilski promet u zemlji pojačava na putevima prašinu Ijeti i blato zimi, pa u kuče ulazi prašina i unosi se blato na nogama. Prozori se Ijeti ne otva-raju; održavanje čistoče u kučama je teško. Samo muslimanske kuče su i u zbijenim naseljima relativno sačuvane od ovih nedostataka, jer se zatvaraju od ulice i susjeda visokim ogradama da bi sačuvale intimnost kučnog života, i odmiču se, koliko mogu, od puta da bi ostale što čistije (22). U Vojvodini se i Slavoniji nasuprot, najbolja soba okreče na ulicu. Radi Ijetne prašine njeni se prozori uopče ne otva-raju. Principijelno može se, dakle, za zbijeni tip sela u situiranju zgrada zamjeriti isturavanje kuča na ulicu. Selo budučnosti morat če ovo da ispravi: kuče da potisne natrag, podalje od puteva, a ispred njih da postavi dvorišta ili vrtove, kako se nalaze po nekim evropskim zemljama (Bavarska, 23; Engleska, 24; Belgija, 25), i da velike prometne puteve provede po strani naselja, što če postati potrebno takoder s razloga sigurnosti i seoskog i brzog transitnog prometa.
Raspored zgrada i prostori je: Gospodarske prostorije smještene su u nas najčešče u zasebnim zgradama, no ipak ima krajeva gdje su smještene u istoj zgradi sa stanom. Obično je tada gospodarski dio u prizemlju, a stan na katu. Ovakav raspored nalazimo u Bosni (3, 22), Primorju (20), i Dalmaciji, Gorskom kotaru (26), i poplavnim područ-jima (14, 21), dakle u brdovitim krajevima. Ovaj je raspored štedljiv, olakšava komunikacije i smanjuje
SI. 21	Mraclin, Turopolje
SI. 22 Stari Majdan, srez Sanski Most muslimanska kuča
Bavarska
SI. 24	Yorkshire, Engleska
SI. 25	Belgija, flamsko seosko gospodarstvo
posao, no u krajevima modernoga stočarstva i ratar-stva ne daje dovoljan broj prostorija za potrebe gospodarstva. On se mora osuditi, ako se ispod stana smještaju stajske prostorije, kaošto je to običaj u Bosni (3, 22), ne samo radi prodiranja stajskoga zraka u stan, koje se konačno, i ako razmjerno skupim sred-stvima, može spriječiti, nego i radi potreba da se i dubrište gradi blizu kuče, i radi mnoštva muha koje iz staje i sa dubrišta ispune kuču. Nasuprot ima više prednosti pred drugim načinima u izvjesnim sluča-jevima: na pr. u krajevima gdje se narod bavi vrtljar-stvom (26), vočarstvom, vinogradarstvom (20), ribar-stvom, i u poplavnim područjima, ako ispod stanova nisu staje (7, 27). Gdje su gospodarske prostorije smještene u zasebnim zgradama, ove su zgrade ili sasvim samostalne (16, 18), ili su spojene sa stam-benim zgradama (2, 6, 28), bilo u pravcu, bilo »na ključ«.
Ovaj način spajanja čini nam se boljim od pot-puno rastavljenog načina gradnje — naročito kod malih posjeda — s više razloga: veča je slobodna površina dvorišta, manji su troškovi gradnje, lakše su komunikacije, dakle manji posao, a raspored je opče-nito praktičniji. U higijenskom pogledu mogu se zgrade izvesti jednako valjano kao i pri sasvim ra-stavljenom načinu. Svakako je potrebno projektirati jednu tampon-prostoriju izmedu stana i staje (28, 32), koja če spriječiti ulaženje stajskoga zraka u stan. Radi nabrojanih prednosti ovako se mnogo gradi u za-padno-evropskim zemljama modernoga gospodarstva, a malih posjeda: Belgiji (25), Holandiji (29), Dan-skoj (32).
Moramo, na žalost, spomenuti da u nas ima još krajeva gdje su stambene prostorije sa stajom spojene u jednu jedinu prostoriju, najprimitivnije gradenu. Za primjer navodimo Dalmatinsku Zagoru (30), bijedan kraj, kojemu se može pomoči samo raseljavanjem.
Unutrašnji raspored prostorija u zgradama varira kod nas u prilično širokim granicama; mogu se nači zgrade od spomenutog primitivnog tipa Dalmatinske Zagore (31 a) do pritlično diferenciranih planova u bogatim i civiliziranim krajevima: uz morsku obalu, u Sloveniji, u Podravini, i Vojvodini. Shematični pla-novi (31) prikazuju te tipove, kao i evoluciju naše seoske kuče. Po riješenju plana ona nije ništa specifično naše, jer se nadovezuje na mediteranski tip na jednoj, a na panonski ili podunavski na drugoj strani, pa na alpinski i maloazijski na druge dvije suprotne strane. Ne može drukčije ni biti; ovako jednostavna riješenja ne mogu da budu nego internacionalna.
U iznesenom fotografskom materijalu reprezenti-rani su svi ovi tipovi: a) u 5 i 30, b) u 4, 10, 11, 13, c) u 9, d) u 1, 2, 14 i 28, e) u 8 i 12, f) u 7, 19, 21, 27, g) u 20; b) udešen kao g) u 26; a) je karakterističan za najbjednije krajeve (Dalmatinska Zagora, neki otoci), b) za udaljene dijelove Bosne i Like, c) za siromašne nižinske krajeve, d), e) i f) za bogatije doline Save i Drave, g) za primorje.
Kaošto se vidi, za samo stanovanje nalazimo po našim selima redovno jednu do tri prostorije. Samo
SI. 26	Lokve, Gorski Kotar
SI. 27	Mraclin, Turopolje

SI. 28	Kneževi vinogradi Baranja
Način izvedbe: U njemu ima još znatnijih varijacija nego u planu; tu se odrazuje ne samo raznolikost naših gradevnih materijala, nego i ogromne razlike u kulturnom nivou pojedinih krajeva. Dok bi gradevni materijali vertikalnih konstrukcija — drvo, opeka, kamen — mogli zadovoljiti, osim pletera, koji se mora osuditi (3), kao i naboj od ilovače u poplavnim područjima, vrlo se često ne bi mogle pri-hvatiti metode gradenja ni oprema zgrada. Slamnati krovovi, koji se još ponegdje nalaze (2), moraju se osuditi radi opasnosti od vatre. Temelji su katkada preplitki, naročito na drvenim zgradama, pa dolazi do nejednakoga slijegavanja zgrada uslijed upliva smrza-vanja. Zidovi su redovno bez horizontalne i vertikalne izolacije; ima čitavih krajeva (Podravina) u kojima su sve seoske kuče vlažne od kapilarne vlage, koja se penje sve do krovova, jer zidovi nisu izolirani. Isto tako nema izolacije ni ispod podova, pa oni trunu, a vlaga daje atmosferi kuče karakterističan vonj. Pro-
Sl. 29 Holandijska seoska kuča u provinciji Drenthe
uz more može se nači i više. U mnogo slučajeva ima u kučama mnogo prostora, ali malo prostorija (7, 21, 27); prostorije su velike i samo grubo diferencirane: ista prostorija služi kao radni prostor i za jelo preko dana, a za spavanje čitave obitelji, pa i više obitelji, preko noči, zajedno za muško i žensko, staro i mlado. Samo u najciviliziranijim dijelovima države, u Sloveniji i uz more, provedena je dalja diferencijacija u prostorijama. Čak i tamo gdje bi bilo dovoljno prostorija, često se poneka uopče ne upotrebljava: od dvije sobe u jednoj se radi, jede i spava, a zimi i kuha, dok se druga ni ne otvara: u njoj se drži roba. Po Vojvodini ova je najbolja soba, jedina koja gleda na ulicu, najljepše namještena, i samo u rijetkim zgo-dama smješta se u nju kakav odličan gost (2, 28).
Prostor pod krovom vrlo se rijetko iskoriščuje za stanovanje; tu se obično sprema žito, meso, orasi i td. Na sporednim prostorijama, kaošto su nužnik, ostava, soba za poslugu (i te ponegdje ima), seoske su kuče veoma oskudne. Najobičnije se nalazi samo podrum. U jednom selu nedaleko Zagreba nabrojano je u 180 kuča nepunih 40 nužnika; u čitavim pokrajinama uopče se ni ne grade. O prostoriji za lično čiščenje i pranje ne treba ni govoriti. Kaošto su slabo diferencirani ljudski stanovi, tako su jednako i gospodarske zgrade: staje i razna spremišta. I na njima se očituje na prvi pogled, pored siromaštva, još i golema neupučenost i nedostatak civilizacije uopče.
SI. 30 Gustijerna, Dalmatinska Zagora
Shema razvoja naše seoske kuče
SI. 32 Shema male danske seoske kuče (Holbak)
storije su — podjednako stanovi, kao i staje — ne-dostatno osvijetljeni. Prozori su maleni, a narod za-sada radije pravi više malenih prozora, nego manje večih i efikasnijih. Često razmještaj prozora, vratiju i peči smanjuje upotrebljivost prostorija veoma znatno. Na prozračivanje prostorija ne obrača se dovoljna pažnja; specijalno se to osječa u stajskim prostorijama, koje takoder najviše pate od vlage i nedostatnog osvjetljenja. Podove nalazimo u svim varijacijama: od običnog naboja ilovače sve do parketa. U kuhinjama i stajama podovi redovno nisu dobri: i tu se upotreb-
Sl. 33	Belgijsko seosko zadružno peradarstvo
(Auwegem)
Ijava drvo, koje amo nikako ne spada. Kuhinjama ne-dostaju potrebni uredaji za pranje suda. Grijanje se obavlja u najprimitivnijim slučajevima samo na jed-nom mjestu u kuči, t. j. u kuhinji, otvorenim ognjištem, na kojem se sprema jelo. Takve su kuče pune dima, a njihovi stanovnici u prolječe bolesni na očima.
Obično služe za grijanje glinene peči seoske fa-brikacije, ponegcfje — kao u Sloveniji — vrlo lijepo izradene, a katkada i fabričke gvozdene. Za kuhinjske peči prečesto se upotrebljavaju kupovni limeni šted-njaci. U največem dijelu naše zemlje dimnjaci se grade samo do tavana, a tu se dim pušta da ispuni tavan (4, 9, 16, 21, 22, 27, 30) radi sušenja mesa. Nepotrebno je isticati da se meso može sušiti i na takav način koji pruža mnogo veču sigurnost od požara. Kučnih kanalizacija nema, voda iz kuhinje izbacuje se napolje, a nužnik — ako ga ima — sagraden je u
najboljem slučaju s betonskim rezervoarom. Opskrba vodom vrši se na kučnom ili javnom bunaru ili vrelu.
Sama izvedba pojedinih gradevnih dijelova obično je gruba, tehnički nedotjerana. Naročito se drvo za gradnju prečesto upotrebljava dok još nije dovolj-no suho, pa su zato česte kasnije deformacije drvenih konstrukcija. Uopče se može kazati da je gradevna tradicija našega sela slaba, izuzevši pojas uz more, gdje se doista valjano gradi, pa tamošnje kuče ne samo što pokazuju razgranatiju diferencijaciju u planu, bolji plan i veči komoditet, nego i mnogo pažljivije izradene i stručno dotjerane. Štogod je rečeno za stanove, vrijedi — mutatis mutandis — i za sve ostale seoske zgrade u još večoj mjeri.
SI. 34	Holandijska seoska kuča na nekadašnjim
tresetištima
Cilj budučnosti
Usprkos svih nedostataka naših seoskih grade-vina ne može se zatvoriti oči pred činjenicom da se ono ipak stalno usavršuje. Pred četvrt stolječa bilo je ono mnogo gore nego što je danas, a pred pola stolječa bilo je i u najboljim slučajevima samo malo bolje od današnjih loših primjera. Nema sumnje da če se ono automatski i dalje usavršavati, kako je to
SI. 35	Pitomača (Podravina)
seoska kuča, gradena iz beskamatnog zajma
SI. 36	Buševec (Turopolje)
staja, gradena beskamatnim zajmom
bio slučaj u svim zapadnoevropskim zemljama. Zato možemo — a da ne padnemo u fantazije — postaviti kao cilj budučnosti onakvu seosku gradevinu, kakvu danas vidimo u Skandinavskim zemljama, Holandiji i Belgiji, dakle zemljama manje rodnim od naše, gusto naseljenim u plodnim područjima, s malim posjedima.
Takva zgrada je gradena u svemu prema stanju savremene tehnike, čija iskustva i nove tekovine se na njoj stalno primjenjuju. Ona takoder u svemu za-dovoljava onim zahtjevima, koje na nju stavlja nauka:
vrtom, dobro povezan medusobno, okrenut prema suncu, i zaštičen od vjetrova.
Buduči da ovo ipak zvuči kao fantazija, potrebno je da se dokumentira. Ovakve seoske zgrade doista se nalaze u zemljama koje smo spomenuli. Za primjer neka nam posluži plan male danske seoske kuče (32), koja doista ispunjava sve nabrojane odlike, osim veze na vodovod, zatim primjeri engleskih (24), njemačkih (23), belgijskih (25, 33) i holandskih kuča (29, 34), koje — u glavnome — takoder imadu sve te odlike, a i po koju više.
Evolucija našeg seoskog gradenja prema postav-Ijenom cilju bit če uslovljena onim prirodnim i soci-
Sl. 37	Uzorno seosko imanje
Higijenska izložba, Dresden 1930
medicina, veterina, agronomija. Takva seoska kuča diferencirana je u svojem rasporedu prema potrebama života: posebne prostorije za rad, za jelo, za spavanje, odijeljeno za muške i ženske, djecu i odrasle; prostorije za pripremu hrane i za spremanje hrane, za lično čiščenje, za pranje, i sve specijalne prostorije što ih traži posao u pojedinim krajevima. Ona če biti opskrbljena vodom iz vodovoda, i imat če svoju kučnu kanalizaciju. Bit če suha, zračna, svjetla, valjano grijana, osvijetljena električnim svje-tlom, dobro izolirana od vručine i zime. Isto če tako biti sagradene i gospodarske zgrade. čitav kompleks zgrada bit če odmaknut od glavnog prometnog puta, potisnut podalje od ceste, zaštičen od njene prašine
SI. 38	Berlin, »Bauausstellung« 1931
uzorne seoske zgrade
jalnim faktorima, koje smo naveli u početku našega članka. Prirodni se faktori ne mogu mijenjati, i gdje oni čine takvu evoluciju nemogučom, ona če izostati. Koliko če pak socijalni faktori pomagati ili odmagati tu evoluciju, to če odvisiti od samoga društva. Pri tome ne možemo posmatrati naš narod kao jedinicu za sebe, nego samo kao dio ukupnoga čovječanstva, pa je ne samo sudbina njegovoga gradenja, več či-tava njegova sudbina, vezana uz sudbinu čovječanstva. Kako danas ne znamo kojim če pravcem udariti
SI. 39	Mače, srez Zlatar
uzorna seoska kuča
SI. 40	Mače, srez Zlatar
uzorna seoska staja i svinjac
sudbina čovječanstva ni u najbližoj budučnosti, ne možemo to proreči niti za naš narod. Veliki socijalni pokreti koji danas pokreču čovječanstvo, odredit če i našu narodnu sudbinu, pa tirne i budučnost našeg seoskog gradenja.
No mi treba da posmotrimo što možemo da učinimo neodvisno od toga, da se uputimo prema cilju. U početnim posmatranjima vidjeli smo da je od pre-sudne važnosti po seosku zgradu zakonodavstvo, civilizacija, i blagostanje. Dok je ovo posljednje teško uvečavati u doba internacionalnoga haosa i auto-kracije, prvo dvoje možemo da formiramo bez strano saradnje i ingerencije. Vidjeli smo, kako katastrofalno djeluje na gradenje rdavo nasljedno pravo i praksa. Jedna od prvih mjera koje če trebati da se preduzmu, kako bi se popravilo seosko gradenje, bit če pro-mjena nasljednoga prava na takav način da se sprije-či rasparčavanje seoskoga posjeda na krpice zemlje koje više nikome nisu od koristi, i da se ustanovi neki minimum seoskoga posjeda koji još može da osigura posjedniku život od prihoda zemlje uz neki
SI. 43	Kotoriba, Medimurje
seoska bara
1. ulaz — 2. pretprostor —• 5. kuhinja — 4. izba — 5. WC — 6. kupatilo 7. dnevna soba — 8. soba
SI- 41	Mače, srez Zlatar
plan kuče si. 39
SI- 42	Mače, srez Zlatar
uzorna staja iznutra
odredeni životni standard. Ova mjera potrebna je več davno iz mnogih razloga, od kojih je naš medu ma-njima, i ako smatramo da je več i ovaj dovoljan da se pokrene pitanje promjene nasljednoga prava. Seo-ski posjed mora biti dovoljno velik da se rentira gradnja sviju potrebnih stambenih i gospodarskih zgrada za vodenje specifičnih kultura, a prema sa-vremenom stanju nauke i zahtevima moderne tehnike.
Ni ostale zakonodavne mjere ne smijemo izgubiti iz vida. Najvažnije su medu njima one koje če seoskome stanovništvu osigurati jeftine i dostatne kredite, kako se to radi u naprednim zapadnim zemljama. Naročito je potrebno osigurati kredite za investicije, dakle i za gradevine, koje če povisiti ren-tabilitet seoskih zvanja (ratarstva, stočarstva, vino-gradarstva, vočarstva, povrčarstva, pčelarstva, ribar-stva i t. d.) i voditi k njihovome usavršavanju. Spo-menuli smo ranije, kakvu važnost imadu na tom polju fondovi za davanje beskamatnih zajmova. Ne smatramo da je to ni konačni ni jedini put kojim treba da se pode; to je, za sada, samo putokaz koji može veoma rječito da demonstrira, koji princip treba da se usvoji, i kakvi se sve rezultati mogu postiči. Pri-mjera radi iznijet čemo jednu seosku kuču, podignutu pomoču beskamatnoga zajma (35), i jednu takvu staju
(36), koje več svojom spoljašnošču odaju, da se uvelike razlikuju od običajnih zgrada.
Prirodno je da se pri izdavanju gradevnih do-zvola može veoma mnogo postiči na usavršavanju seoskoga gradenja postavljanjem nekih minimalnih principa, kojima mora svaka gradevina da odgovara u pogledu rasporeda, opreme, izolacije, svijetla i t. d. Zakonska podloga postoji, no samo od provodenja zakona če odvisiti, koliko če se intencija zakonodavca u životu realizirati. Od eminentne je važnosti pri zva-ničnoj kontroli gradevina da se administrativnim po-stupkom ne poskupljuje gradenje. Gradevnu komisiju, koja če stajati koliko 50% gradevne glavnice (n. pr. pri gradnji bunara, ili svinjca), izbjegavat če svatko, ili če mu se onemogučiti gradenje. Mnogo može gra-devna vlast da postigne i eliminacijom nekvalifiko-vanih preduzimača, kojima selo naročito obiluje. Samo tako moči če da se stvori zdrava i solidna gradevin-ska tradicija na selu.
Vanredno je važan faktor u razvoju gradenja civilizacija, kako je ranije prikazano. Dasno je da društvo i u današnjim prilikama može da čini veoma mnogo na podizanju seoske civilizacije. Kao prvi potrebni korak čini nam se ovdje reforma nastave u osnovnoj školi, koju — prema postoječem zakonu — treba produžiti i svrnuti s humanističkoga na praktično područje. Škola treba da spremi seoskoga mladiča za njegovo zvanje, dakle da ga nauči onim princi-pima na kojima, prema sadašnjem stanju nauke, počiva njegov rad. Ona treba da ga nauči i svemu što mu je potrebno iz područja gradevinarstva. Naročito svi specijalni tečajevi za naobrazbu seljaka treba da mu prošire znanje iz toga područja. Takvih tečajeva imamo još daleko premalo, i bit če ih premalo, do-klegod iz svakoga sela ne bude po koji polaznik. Nikako se ne može polaziti sa stajališta da je seljak inertan i protivnik progresa; on samo ne zna, i ne vjeruje dok ne vidi. Steči njegovo povjerenje, i dati mu prilike da se uvjeri na vlastite oči — to je put kojim treba iči. Njegovo se povjerenje može steči priredivanjem valjanih kurseva, a primjeri se mogu postaviti u samim selima, onako kako to sada čine Higijenski Zavodi izvodenjem uzornih asanacionih objekata; kuča, staja, i td., zatim priredivanjem izložbi, kaošto je n. pr. pokretna poljoprivredna izložba, vršenjem propagande filmom, slikama, leta-cima, brošurama, knjigama, planovima, kako to — neka mi bude opet dozvoljeno da reknem — čine Higijenski Zavodi. Konačno je potrebno da se seoski život podvrgne študiju u njegovoj cjelini; takav študij pokazat če, u čemu, i kako, treba da se mijenja i seosko gradenje. Za primjer navest čemo Njemačku. »Reichsforschungsgesellschaft fiir Wirtschaftlichkeit im Bau- und Wohnung swesen« podvrgla je specijalnom študiju pitanje zgrada na malim seoskim posjedima, i kao rezultat publicirala seriju planova u zasebnoj knjiži (»Kleinbauerngehofte«). Na istom pitanju rade i mnoga njemačka društva za unutarnju kolonizaciju, i teoretski, i praktički, podizanjem gotovih zgrada na parcelama dobivenim parcelacijom imanja, naročito u Pruskoj, gdje je od 1919 do 1928 stvoreno 52.000 malih posjeda (od 67.000 u čitavoj Njemačkoj). Higijenska izložba 1930 u Dresdenu podigla je uzorno seosko imanje, vrijedno da se vidi (37), a »Bauausstellung« u Berlinu 1931 nekoliko tipova seoskih zgrada za po-sjede raznih veličina (38).
Slično rade i neke seljačke zadruge. Belgijski »Boerenbond«, kome su članovi praktički svi flamski seljaci, osnovao je u svojoj centrali u Louvainu velik tehnički biro, u kome se studiraju i izraduju standardizirani planovi pojedinih seoskih gradevina, i koji članovima zadruge izraduje po narudžbi planove i
SI. 44
SI. 46
SI. 45 Soba belgijske seoske kuče (Gheel)
Kuhinja kuče na si. 25
I i
Njemačka gornjošleska kolonija, kuhinja
I
"i
za specijalne gradevine, uz naplatu režijskih troškova. Slično radi i savez poljskih seljačkih zadruga.
Zadrugarstvo je i s drugih razloga važan faktor na unapredivanju seoskoga gradenja. Ono olakšava zadrugaru opčenito namirivanje njegovih materijalnih i duševnih potreba, a jednako i prodaju produkata, i rezultira direktno u povečavanju blagostanja. Stoga je potrebno da se pomaže na svakom koraku, a ono če automatski da unapreduje gradenje na selu. Spe-cijalno u našim prenapučenim krajevima potrebno je da se ono pomaže, jer če tu njegovo djelovanje biti najblagotvornije.
Neka nam bude dozvoljeno da na jednom pri-mjeru pokažemo, kako se sretni rezultati mogu po-stiči sudjelovanjem nekolikih od nabrojanih faktora:
Jedna seoska familija od 3 brata, sa 10 jutara zemlje, posjedovala je malene zajedničke zgrade u selu prikazanom na si. 16, na strmom brdu iznad ceste. 3edan brat pošao je u škole, i izgubio time svoj dio na zemlji. Po njegovu nagovoru ostala se dva brata nisu podijelila, več su i poslije ženidaba ostali u zajedničkom kučanstvu. Njihove žene uče-stvovale su u domačinskim tečajevima Škole Narod-nog Zdravlja. Od Banske Uprave postigli su beska-matni zajam za gradnju kuče, kojim su podigli novu kuču u dolini kraj ceste, a bliže posjedu, a uz kuču staju i svinjac, čiju je gradnju pomogao Higijenski Zavod u svrhe propagande. U gradnju uložili su i svu svoju gotovinu, kao i gotovinu školovanog brata, koji je i sebi stvorio dom. Namjesto starih zgrada, nepo-desnih i tijesnih (16), dalekih od posjeda, teško pri-stupačnih, sada imadu nove, prostrane, adekvatne, lako pristupačne, t. j. kuču sa 4 sobe i nusprostori-jama (39 i 41), s kučnim vodovodom i kanalizacijom i s
vlastitim bunarom, staju i svinjac (40 i 42), i ostale sit-nije gospodarske zgrade i naprave (hambar, silo, itd.). Slični rezultati postignuti su i na drugim mjestima, sretnim sticajem nekolikih od imenovanih faktora.
Veoma povoljan upliv na seosko gradenje po-stigao bi se intenzivnijim i zgodnijim školovanjem seoskih majstora. Često je na njima krivica radi nedo-stataka gradevine.
Takoder je vanredno važan za svako seosko gradenje rad na unutarnjoj kolonizaciji, kojom se oterečuju prenapučeni osiromašjeli krajevi, privode kulturi novi, i od siromaha na dvije strane stvaraju imučni seoski posjednici, a sporedno se postizavaju još i izvjesni demografski, strateški, i drugi ciljevi. Pri kolonizaciji po planu pristupa se gradnji čitavih naselja smišljeno, a ne slučajno, i unaprijed se mogu otkloniti svi nedostaci, do kojih inače slučajno gradenje dovodi. Kako je u nas potreba na unutarnjoj kolonizaciji velika radi prenapučenosti i siromaštva jednih, a pasivnosti drugih krajeva, nevolja če nas prisiliti da je se primimo, ako se na to prije ne odlučimo. To je tim vjerojatnije, što je tendencija današnjega vremena da se etatizacija provede sve na veče područje, i posvuda oko sebe vidimo kako državna vlast zahvata da regulira gustoču stanovnl-štva i iskorištavanje tla. Možemo dakle očekivati da dolazi vrijeme kada če se i u nas naselja dizati smišljeno, ne slučajno. Tada če biti moguče cia se uklone one griješke, koje su svojstvene čitavim naseljima (43), i da se i naselje, i domovi, podignu i ekonomično, i valjano, i moderno, kako se to danas radi na zapadu (44—48). A tada če seosko gradenje biti opči narodni posao, povjeren stručnjaku, kao i svi stručni poslovi.
SI. 48	Ribarske kolonije
u Holandiji, arh. Oud
SI. 47 Njemačka gornjošleska
kolonija
Z razstave Mihe Maleša v Mariboru 1934 Mati, monotipija Mžre
LIKOVNA UMETNOST
Urejuje akad. slikar Miha Malei
R. Ložar, Ljubljana:
RAZSTAVA MIHE MALEŠA V MARIBORU
(Exposition de Miha Maleš a Maribor)
Poleg živahne umetnostne delavnosti v Ljubljani je letošnjo pomlad tudi Maribor stopil v tem oziru bolj v ospredje. Za razstavo t. im. petorice je marca in aprila razstavljal ondi svoja dela Miha Maleš, ki je v kazinski dvorani pokazal Mariborčanom retrospektivno kolekcijo svoje znane grafike. Sodeč po časopisju ta prireditev ni zgrešila svojega kulturnega smotra, čeprav je uspela nekoliko manj ugodno v gmotnem oziru.
Spet se je na tej razstavi nekoliko razodelo Male-ševo mesto v razvoju naše umetnosti po vojni. Bolj kot katerikoli drugi struji je Maleševo delo sorodno in v zvezi s povojnim ekspresijonizmom, čigar poizkuse, reši tve in poglobitve vsebuje v poslednjih odtenkih. Gibi, poze in kretnje figur, njihove oblike in ritme, barvo kot sestavnino slike in celote — vse to je Maleš na vrsti svojih risb tako neštetokrat ponovil in to v tako nenaravni, tako idealni zasnovi, da se je bilo temu ustvarjanju kar težko bližati brez sookusa, da smo zašli v slepo ulico. Kljub vsej čustveni pre-pojenosti in poetičnosti je ostala Maleševa grafika vendarle v prvi vrsti zadeva ekspresivne forme, tiste forme, ki hoče sama zase govoriti ne glede na katerikoli predmet, nekak slovenski nacijonalni kubizem.
S svojimi deli v Cirkveni, Vočinu in drugod pa je Maleš prišel v svet, iz katerega je pogled nazaj kar se da zanimiv in ugoden. Vsa ogromna množica detajlov, študij, »brezpredmetnih« motivov se vidi zdaj kot gradivo za zgradbo, ki upamo, da nam jo Maleš postavi v svojem cerkvenem slikarstvu; toda nič manj vroča ni naša želja tudi glede posvetnega, ker zavedati se mora izbranosti umetniškega poklica. Ves ta idealni svet njegove tematike se bo kmalu in lepo uvrstil v abstraktnem prostoru monumentalnega dela, kamor naturalizmi ne sodijo; tako od snovi oziroma področja ven (stena) kakor od predmeta bo ta umetniški svet oživel, ustvaril sintezo iz teh obilnih analitičnih študij. Ta pojav se je na mariborski razstavi posebno dobro opazil tudi na barvnem pojmovanju; bile so tam nekatere monotipije, kot bi bile stopile s sten katere izmed naših slikanih gotskih podružnic.
Medtem ko bo Maleš v monumentalni smeri prihodnji čas potegnil bržkone zaključke svojega risarskega dela, se bo v risbi sami poslej pač verjetno nagnil k bolj ali manj jakemu naturaliziranju; radi bi pa videli marsikako stvar izvedeno tudi v drugih umetno-obrtnih oblikah.
Razstava je bila zategadelj zelo zanimiva, a za manj vajeno oko preslabo pripravljena in preveč natrpana s stvarmi, ki jih je Maleš delal mimogrede zaradi življenja in ki za razvoj ne pomenijo kdove koliko.
Za starejše odbornike so se v govorih zavzeli — starejši odborniki. Polagoma pa bo le treba misliti na to, da pride nekaj mlajših in agilnih ljudi v novi odbor institucije, ki je last vseh in ki je tako potrebna res agilnih in svežih ljudi. Neodpustljivo je, da ni v odboru nobenega predstavnika oziroma zastopnika mlade in močne umetniške generacije. Umirajoča ima pa kar dva ... Malo več upoštevanja mladih umetnikov bi se pač nadejali. Seveda bi bilo tudi od mladih pričakovati, da se za take važne institucije sami bolj zanimajo. Nov primer, kako nujna je mladim umetnikom medsebojna složnost!
Poleg že imenovanih so bili izvoljeni ravnatelj Pretnar, dr. Fr. Stele, ak. slikar M. Sternen, dr. Iz. Cankar in dr. M. Marolt, za revizorja dr. Krivic in senator dr. Rožič. Izpadli pa so: predsednik Društva slovenskih likovnih umetnikov prof. ak. slikar G. A. Kos (I), dr. Sajevic, ing. Šubic, dr. Regali in F. Vesel.
Miha Maleš	Dekle s cvetjem, akvarel
Ljubljana	Jeune fille avec fleurs, aquarelle
OBČNI ZBOR »NARODNE GALERIJE«
V prvi polovici maja 1934 je bil v »Narodnem domu« po zelo dolgem presledku občni zbor »Narodne galerije«. Udeležilo se ga je okoli 20 članov. Po običajnih formalnostih je imel zasluženi predsednik dr. Fran Windischer daljši nagovor na navzoče. Očrtal je plodonosno in vztrajno delo svojega odbora in nanizal smernice za bodočnost, ki jih bo po možnosti izvršil novi odbor.
Po poročilu tajnika (dr. France Stele) in blagajnika (ravnatelj dr: Pretnar) je predlagal dr. Krivic v imenu preglednikov staremu odboru absolutorij. Pri volitvah je bil soglasno zopet izvoljen za predsednika dr. Fran Windischer. Glavni podporniki »Narodne galerije« so poslali v novi odbor po dva zastopnika: banovina dr. A. Gradnika in prof. S. Šantlja, Mestna občina dr. M. Šubica in dr. Verčona ter škofijski or-dinarijat dr. Lukmana in dr. Kimovca. Torej je mstkalo še pet odbornikov. Kandidatov je bilo
Miha Maleš	Gospodična X, monotipija
ŽVibljana	Mademoiselle X
ORIGINALNA MAPA ZA l.-il. LETNIK ..ARHITEKTURE"
se naroča v upravi revije, Ljubljana, Gajeva ul. 9, po Din 20— za letnik (s poštnino vred)
»RUDE IN KOVINE" d. d.
LJUBLJANA, Masarykova cesta 12 »pstvo CINKARNE D. D. CELJE
Cinkovo belilo ,Briljant'
En gros: clnkova pločevina, pocinkana železna pločevina: surovi in raflni-rani cink, clnkov prah, »Cinkopon«, žveplena kislina, svinec, svinčena pločevina, kositer v kladah in palicah, kositer za spajanje v palicah, antimon, aluminij, baker, zvonovina, razne barve, kovine 1.1, d., šamotnl materijal
Kupuje: starcink po najugodnejših dnevnih cenah, odpadke drugih kovin i. t. d.
Brzojavke: Rude Ljubljana. Telef. int. 2727, 2827
HHHHHHHHHI
Samoborka d. d. - Zagreb
TEltltX (iOMME
Moderno in dekorativno! Trpežna in ekonomična so
tla in ploščice iz gumija
„Terra Gomme"seprilagodi vsakemu prostoru
Originalna
Te
a.
A
• F0T0KEM1ČNIM UOP1&AN0M NUDI LE
JUGOSLOVANSkA
TISkAKNA VUUBUANi
-iišj.', 'f H ,
SVE VRSTE BITUMENA ZA CESTOGRADEVNE SVRHE, KAO I SVE VRSTE PETROLEDSKE SMOLE I OKSIDIRANOG BITUMENA ZA INDUSTRIJALNE I IZOLACIONE SVRHE
..MEXPHALTE" ..SPRAMEX"
PROSPEKTI I SVE UPUTE GRATIS
ANGLO-JUGOSLAVENSKO PETROLEJSKO D. D.
BEOGRAD
Knez Mihajlova 36
Telef. 23901, 23902, 23903
ZAGREB
Gajeva ulica broj 5
Telefon broj 2644-2647