INTERAKTIVNI I STRATESKI MENADZMENTA U DIZAJNIRANJU STRATEGIJE RAZVOJA HMELJARSTVA Siniša SREČEC1, Silvije JERČINOVIC1, Vesna SREČEC2, Kristina SVRŽNJAK1 UDK / UDC 633.791:333.92:631.164.6 (045) izvirni znanstveni članek / original scientific article prispelo / received: 12.10.2008 sprejeto / accepted: 19.12.2008 IZVLEČEK Rezultati kratke SWOT analize izradene na malom uzorku proizvodača po principima interaktivnog strateškog management-a, pokazuju jake i slabe strane hrvatskih proizvodača hmelja. U jake strane ubrajaju se: motiviranost, racionalnost, kratko vrijeme implementiranja inovacija, dobre organizacijske sposobnosti proizvodača, proizvodnja za poznatog kupca i kontrola kvalitete. Slabe strane kao što su: slaba financijska neovisnost proizvodača hmelja (koja je uvjetovana: nedostatnim subvencijama, visokim premijama osiguranja od nepogoda i nominalno niskim ali zbog neadekvatnog načina obračunavanja anuiteta, realno visokim kamatnim stopama), starost seoskog stanovništva (i s tim povezanog nedostatka radne snage), klimatske promjene i slabe pozicije u pregovorima s velikim kupcima, po svojoj naravi predstavljaju probleme koji podjednako, pa čak i u vecoj mjeri opterecuju i slovenske hmeljare. Kako su slabe strane hrvatskog hmeljarstva uzrokovane uglavnom eksternim, a ne toliko internim faktorima, logično rješenje tih problema leži u implementaciji slovenske i europske legislative, ali i u organizacij skom, institucionalnom i tržišnom povezivanju svih regionalnih proizvodača hmelja i pratecih stručnih i znanstvenih ustanova u strateške poslovne saveze odnosno cluster. Ključne riječi: SWOT analiza, interaktivni i strateški management, alati za strateški management - SMT, strateški poslovni savezi u hmeljarstvu, hmeljni cluster-i INTERACTIVE AND STRATEGIC MANAGEMENT IN DESIGNING BUSINESS STRATEGY IN HOP PRODCUTION ABSTRACT The results of a short SWOT analysis provided on a small sample of Croatian hop producers shows strengths and weaknesses of Croatian hop producers. The strengths of Croatian hop producers are defined as: high motivation, rationalism, short time needed for implementation of innovations, production for known buyer and quality control. On the other hand weaknesses are defined as: low financial independence of Croatian hop producers (caused by low and insufficient subsidies, high costs of insurance, high bank offered rates - caused by nominally low but because of inadequate methodology of calculating -consequently high annuities), ageing of rural population (and consequently; a lack of labour force), climatic changes and weak positions in negotiations with hop trade. It is possible to presume that the same nature of weaknesses is common even to Slovenian hop producers. However, weaknesses of Croatian hop production are caused mainly by external factors, thus one of logical solutions could be implementation of Slovenian and EU legislative and also organizational, market and institutional merging of all regional hop producers and supported branch and scientific organizations into a strategic business alliance or cluster. Key words: SWOT analysis, interactive strategic management, strategic management tools - SMT, strategic business alliance in hop production, hop clusters Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, M. Demerca 1, HR-48260 Križevci Podravka d.d., Ante Starčevica 32, HR-48000 Koprivnica 1 UVOD Iako je Hrvatska u razdoblju do 1990. godine imala za tadašnje prilike razvijenu proizvodnju hmelja na području Iloka, ona je do 2000. godine potpuno devastirana i napuštena. Razlog tome su ratna razaranja na području istočne Slavonije, ali i sve veča aridnost tog područja. Sadašnja proizvodnja hmelja u Hrvatskoj odvija se na sjeverozapadu Hrvatske na području Kalničkog prigorja. Pet proizvodača hmelja udruženi su u Hmelj arsku zadrugu Gregurovec (kraj Križevaca) i proizvode hmelj na ukupnim površinama od 16 hektara [8]. Današnji razvoj proizvodnje hmelja više nego ikad ovisi o promjenama na globalnom tržištu hmelja i hmeljnih proizvoda [10], posljedica toga su specifični zahtjevi kvalitete koji kupci postavljaju pred dobavljače odnosno proizvodače hmelja, a koji često puta nisu u razmjerni realnim uvjetima u kojima djeluju proizvodači [9], konkretno od različitih klimatskih prilika tijekom različitih vegetacijskih godina [6], različitih tehničkih mogučnosti prerade naturalnog hmelja u hmeljne pripravke [7], pa do različite konkurentske sposobnosti i mogučnosti pristupa velikim kupcima [5]. Cilj ovog rada je utvrditi jake i slabe strane hrvatskih proizvodača hmelja, kako bi se na osnovi objektivne prosudbe donijele strateške odluke o daljem razvoju hmeljarstva, kako bi se za potrebe hrvatskih proizvodača hmelja mogla dizajnirati jedna ili više poslovnih strategija kojima bi se proizvodnja hmelja u Hrvatskoj učinila održivom. 2 METODOLOGIJA Istraživanja su provedena korištenjem alata za primjenu interaktivnog strateškog management-a (Strategic Management Tools - SMT) [3], koji su razvijeni na Institutu za agrarnu ekonomiku u Hagu i Istraživačkom centru Sveučilišta u Wageningenu [4]. Primjena tih alata zasnovana je na SWOT analizi vanjskih i unutarnjih faktora koji determiniraju jake i slabe strane proizvodača, a podjednako determiniraju mogučnosti ali i opasnosti kojima su proizvodači realno izloženi u odnosu na konkurenciju [1]. 3 REZULTATI I RASPRAVA U razdoblju od 2000. do 2007. godine površine pod hmeljem u Hrvatskoj su utrostručene (slika 1). Takvo povečanje površina rezultiralo je i povečanjem fizičkog obima proizvodnje hmelja kao i rastom ukupnog prihoda (slika 2). Medutim, povečanja ukupnog prihoda primarno je posljedica rasta cijena hmelja na svjetskom tržištu u zadnjih nekoliko godina. Fluktuacije uroda i kvalitete hmelja cv. Aurora u poj edinim proizvodnim/vegetacijskim godinama posljedica su djelovanja isključivo vanjskih, preciznije ekoloških faktora i ne odstupaju značajno od uroda i ostvarene kvalitete hmelja istog kultivara u Sloveniji (slika 3). n V) n < u >V) > o Q. 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 16 11 5 1 1 1 2000 2004 2007 Slika 1: Povečanje površina hmelja na području sjeverozapadne Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2007. Figure 1: Increasing of hop areas in north-west Croatia (2000 - 2007) oa c o ■■tš s ■a o Sb « ■D ® i^t .EE 's? ■D ■<5 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0 -♦—Proizvodnja T -Prihod (000 €) 1998 2000 2002 2004 2006 2008 Slika 2: Proizvodnja hmelja (tona) i ukupni prihod (000 €) u razdoblju od 2000. do 2007 Figure 2: Hop production (MT) and total income (000 €) (2000 - 2007) .j/H^ Alpha acids (% 2500 J 2000 - 1- T: cu 1500 /7 ^Nl ^--° 1000 1- -- T3 <5 500 D ■D io!il 6 4 '.ič 2 s: 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Slika 3: Godišnje fluktuacije uroda i kvalitete hmelja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2007. Figure 3: Fluctuations of hop yield and quality in north-west Croatia (2000 - 2007) Uporabom SMT-a provedena je analiza eksternih i internih faktora koji determiniraju slabe i jake strane hrvatskih proizvodača hmelja kao i hrvatskog hmeljarstva u cjelini (slika 4,5), kako bi se pravilnom prosudbom na osnovi (koliko-toliko) objektivnih i mjerljivih kriterija odredila polazišta pri definiranju strategije daljeg razvoja proizvodnje hmelja (slika 6). Iz slike 6 posve je razvidno da je utjecaj eksternih faktora presudan za dalji razvoj hmeljarstva. To znači, da hrvatski hmeljari negativne utjecaje eksternih faktora kompenziraju svojim visokim radnim angažmanom, racionalnošču, sposobnošču implementacije inovacija, pogotovo ako se uzme u obzir da im je zbog ograničenih financijskih resursa ograničena dostupnost nove (i skupe) tehnologije. Stoga, hmeljari svojom fleksibilnošču, koju karakterizira brza uspostava ad hoc organizacije, do odredene granice amortiziraju negativne učinke eksternih faktora. Cijena proizvoda/Price of product Cijena inputa/Price of inputs vt^ \ Legislativa, financijski i fiskalni aspekti/Legislation, financial and fiscal aspects Mogu cnosti tehnološkog razvoja/Possibility of / technological development \ \ \ Tržište rada i radna snaga/Labour market and labour force Slika 4: Analiza eksternih faktora na proizvodnju hmelja Figure 4: Analysis of external factors on hop production 8 0 Fleksibilnost/Flexibility Komunikativnost/Communi cation skills Inovativnost/Innovativenes Kompetentnost/Competen ces Motiviranost/Motivation Slika 5: Analiza internih faktora koji djeluju na proizvodnju hmelja Figure 5: Analysis of internal factors on hop production motiviranost/motivation organizacijske sposobnosti/organozational skills / kontrola kvalitete/quality assurance legislativa/legislative mogucnost navodnjavanja/possibility of \ irrigation utjecaj klimatskih promjena/influence of climatic changes \ / pozicije u pregovorima s velikim kupcima/position in negotitions w ith big buyers upravljanje troškovima (racionalnost)/costs management starosna dob vlasnika/age of hop produsers \ starosna dob populacije na lokaciji proizvodnje/age of labour force population I vrijeme potrebno za implementaciju inovacija/time needed for implementation of innovations ' pristupačnost suvremene tehnologije/accesability of modern technology samofinanciranje/self-financing Slika 6: Analiza sadašnjeg stanja u hrvatskom hmeljarstvu na osnovi kvantificiranih učinaka eksternih i internih faktora Figure 6: Analysis of current status in Croatian hop production respecting quantification of external and internal factors Rezultati provedene SWOT analize pokazuju da se u jake strane hrvatskog hmeljarstva ubrajaju: motiviranost, racionalnost, kratko vrijeme implementiranja inovacija, dobre organizacijske sposobnosti proizvodača, proizvodnja za poznatog kupca i kontrola kvalitete. Slabe strane kao što su: slaba financijska neovisnost proizvodača hmelja (koja je uvjetovana: nedostatnim subvencijama, visokim premijama osiguranja od nepogoda i nominalno niskim ali zbog neadekvatnog načina obračunavanja anuiteta, realno visokim kamatnim stopama), starost seoskog stanovništva (i s tim povezanog nedostatka radne snage), klimatske promjene i slabe pozicije u pregovorima s velikim kupcima, po svojoj naravi predstavljaju probleme koji opterečuju i slovenske hmeljare. 4 ZAKLJUCAK Kako su slabe strane hrvatskog hmeljarstva uzrokovane uglavnom eksternim, a ne toliko internim faktorima, logično rješenje tih problema leži u implementaciji slovenske i europske legislative, ali i u organizacijskom, institucionalnom i tržišnom povezivanju svih regionalnih proizvodača hmelja i pratečih stručnih i znanstvenih ustanova u strateški poslovni savez u hmeljarstvu odnosno hmeljni cluster, geografski bliskih proizvodača hmelja [2]. To bi dovelo do smanjenja negativnog efekta samo nekih od vanjskih faktora. Time bi se donekle mogli umanjiti i negativni efekti onih vanjskih faktora na koje nije moguče utjecati u kratkom roku. Ti faktori su primarno: globalne klimatske promijene, starost vlasnika i starosna dob dostupne radne snage koja živi u blizini lokacije proizvodnje (slika 7). Posljedično, povečala bi se ukupna održivost hmeljarske proizvodnje na samo u Hrvatskoj več i u drugim zemljama regije, konkretno Madarske, Austrije ali i Slovenije. Naročito, ako se uzme u obzir da je svako tržište dinamično, stoga se na njemu mijenjaju uvjeti poslovanja. Dinamika i intenzitet promjena na tržištu, često su dovodile i dovoditi če do promjena konstelacije i interakcije pozitivnih i negativnih utjecaja. Medutim i u turbulentnoj poslovnoj atmosferi ujedinjeni proizvodači imaju veču održivost na tržištu ukoliko je njihova cluster-ska povezanost zasnovana na jasno definiranim zajedničkim poslovnim interesima. motivi ranost/motivation organizacijske sposobnosti/organozational skills kontrola kvalitete/quality assurance^ legislativa/legislative mogucnost navodnjavanja/possibility of irrigation v utjecaj klimatskih promjena/influence of climatic^ changes pozicije u pregovorima s velikim kupcima/positiofrin negotitions with big buyers upravljanje troškovima (racionalnost)/costs management \ starosna dob vlasnika/age of hop produsers \ starosna dob populacije na lokaciji proizvodnje/a of labour force population / vrijeme potrebno za implementaciju inovacija/time ' needed for implementation of innovations /pristupačnost suvremene tehnologije/accesability of modern technology samofinanciranje/self-financing Slika 7: Moguče smanjenje negativnog utjecaja nekih eksternih faktora i povečanje održivosti hmeljarstva u slučaju uspostave regionalnih strateških poslovnih saveza Figure 7: Possible decreasing of negative influence of some external factors and increasing of hop production sustainability in case of establishing regional business alliance of hop producers 5 LITERATURA 1. Porter, M., The Competitive Advantage of Nations.- Free press, 2nd edition, 1998. 2. Porter, M., Location, Competition and Economic Development: Local Clusters in a Global Economy. Economic Development Quarterly, 14(2000)1, p. 15-34. 3. http://www3.lei.wur.nl/LEI_WebTools/index.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 (10.10.2008). 4. Van Den Ham, A., Postma, D., Entrepreneurship through Interactive Strategic Planning.- LEI (Agro Centre for Strategic Entrepreneurship), The Hague (2004) p. 2329. 5. Schleup, I., Bubendorf, T.S., Analysis of the Structure and Competitiveness of the Czech Hop Sector.- 1997, http://www.bubendorf.ch/hop.htm (10.10.2008). 6. Srečec S., Kvaternjak, I., Kaučič, D., Marič, V., Dynamics of Hop Growth and Accumulation of a-acids in Normal and Extreme Climatic Conditions. Agriculturae Conspectus Scientificus, 69(2004)2-3, p. 50-62. 7. Srečec S., Kvaternjak, I., Galič, K., Marič, V., A^Ldvantages of Direct Hop Processingh Into Hop Pellets Type 90.- Proceedings of the 2nd Central European Meeting and 5th Croatian Congress of Food Technologists, Biotechnologists and Nutritionists. Opatija, 17th - 20th October 2004, p. 338-341. 8. Srečec, S., Hmeljarstvo - alternativna biljna proizvodnja u hrvatskoj polj opri vredi.-Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno viječe za poljoprivredu i šumarstvo. Izlaganje s okruglog stola: „Alternativna biljna proizvodnja u strukturnim promjenama hrvatske poljoprivrede. Zagreb, 23. mar. 2004, s. 70-74. 9. Virant, M., Kakovost hmelja od pridelavca do potrošnika.- Hmeljarski bilten 8(2001), s. 47-56. 10. Virant, M. Pavlovič, M., Svjetsko tržište hmelja.- Sedmi skup hrvatskih pivara, sladara i proizvodača hmelja, Brijuni, 15.-17. jun. 2003. Svijet piva, 7(2003)45, s. 22-24.