KRALJEVINA JUGOSLAVIJA As UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 15 (1). INDUSTRISKI; SVOJINE Izdan I aprila 1931 PATENTNI SPIS BR. 10808 Tvpoorđph Gesellsehaft mit beschranbter Haftung, lierlin, Nem ička. Stroj Ha slaganje matrica i lijevanje redaka sa matričnim štapićima, vođenim na žicama u kružnom ophodu. Dopunski patent us osnovni patent br. 10564. Prijava od 5 maja 1935. Važi ori 1 novembra 1933. Traženo pravo prvenstva od 6 jula 1932 (Nemačka). Najduže vreme trajanja eto 30 juna 1948. Pronalazak se odnosi na stroj za slaganje matrica i lijevanje redaka sa matričnim štapićima, vođenim na žicama u kružnom ophodu, kod kojega se složene matrice pomoću zahvatnika dovode od sabirnog mjesta k mjestu za lijevanje, tu iskopčaju i odlijevaju, a onda po uređaju za otpre-manje, koji tvori mjesto za lijevanje, izdižu žicama za odlaganje. Kod stroja za slaganje prema osnovnom patentu br. 10564 prova-đaju se kod ovog rada još potrebna ude-šavanja pomoću jedne razvodne poluge i to automatski u ispravnom redosljedu. amještenje izdiznog uređaja za hodnu tračnicu, koje je potrebno za izbor stanovite slike pisma za matrice, koje se imaju odlijevati, zbiva se ovdje postranim zamahom kraj daske ze tastaturu stroja smještene razvodne poluge. Ovu ali mora slagar iza svakog sloga radi izdizan ja hodne tračnice, unutarnja u sabirnom mjestu složenog matričnog redka u mjesto za lijevanje i postavljanja pomične čeljusti za zahvat redaka i s ovim skopčanog domicanja stroja u pogon još pritisnuti dole i onda izdići Pri tom mora slagar paziti na to, da ne bi nehotice razvodnu polugu, možda tim što bi posebnu priponičnu polugu, koja ova -akačuje, pometnjom pomaknuo na stranu', pa se mora rrigodice uvjeriti o tom, tla namještenje razvodne poluge, koje odgovara slici pisma, koja se ima odlije- vati, još bude intaktno, što iziskuje povišenu pažnju, te može biti na uštrb učinka kod slaganja. Kod pronalaska se naprama tomu po-ti-ava prednost tim, što je za udešenje krivuljaste kolutnice, koja razvodi hodnu tračnicu, predviđena posebna naprava, nezavisna od razvodne poluge, koja je sada čvrsto usađena na osovini za ukopčanje. Pomicanje krivuljaste kolutnice zbiva se prema pronalasku tim, da se na tipkaćoj dasci smeštene odgovarajuće tipke, čiji broj odgovara broju slika pisma, predviđenih na jednom matričnom štapiću, t. j. broju visina stapaju, koje hodna tračnica može postići, pritisnu dole. Pri tom je naročito zgodno, da slagar radi promjene vrsti pisma mora izvađati samo pritiskanje jedne tipke, na koje se je naučio, pak da mu naprava sa kazalom ili dole pritisnuta tipka uvijek pokazuje baš namještenu vrst slova. Položaj krivuljaste poluge ostaje dotle ne-promenjen, dok se ne pritisne dole druga tipka. Na nacrtu prikazan je shematski jedan oblik izvedbe pronalaska, pa prikazuje: tig. l) djelomični pogled sprijeda na tip-kaću dasku i osovinu za ukopčanje na sa pronalaskom providenom stroju; fig. 2) tloris za fig. 1; tig. 3) pogled sprijeda na dio, koji nosi Din. 25. naprava za ukopča nje krivuljaste kolutnice, u prema fg. 1 povećanom mjerilu; fig. 4) pogled sa strane na fig. 3; fig. 5) djelomični tlorisna fig. 3 i fig. 6—11) pogled sprijeda na pojedine u fig. 3 prikazane dijelove u njihovim raznim položajima, uvjetovanim pritiskanjem tipaka dole. Razvodna poluga 2 za podizanje hodne tračnice 1. uturanje složenih matrica u sabirnom mjestu za ulaganje, zamah pomične čeljusti za zahvat redaka i s ovim spojeno domicanje stroja u pogon iza svakog obavljenog sloga, koju dvori slagar, čvrsto je smeštena na u strojnom okviru 3 okretlji-vo namještenoj osovini 4. Osovina 4 osigurana je pomoću stojki 5 potiv postranog pomicanja, pa nosi, kao kod osnovnog patenta, na njoj pričvršćene krakove 6 i 7, boji su u vezi sa motkovljem 8, 9, koje dvori turaća matrica odn. čeljust za zahvat redaka i domičnu spojku. Krivuljasta kolut lica 11, koja dvori stapajno motkovlje 10, za hodnu tračnicu 1, smještena je primjerice pomoću utora i pera uzdužno pomično na osovini 4, pa nosi, kao kod osnovnog' patenta, na svom obodu stepenaste cilindrične plohe, koje odgovaraju raznim visinama stapaja hodne tračnice 1 i koje se stiču za pritiskanja razvodne poluge 2 dole sa kolutnicom 12, predviđenom na stapajnom motkovlju 10. Glavina krivuljaste kolutnice 11 opet je izgrađena kao obojka, koja je previđena kružnim utorom 13, u koji zahvaća jedan krak u strojnom okviru 3, namještene dvokrake poluge 14, koji prouzrokuje njezino postrano pomicanje duž osovine 4. Na drugi krak dvokrake poluge 14 zahvaća zglobno motika 15, čiji je drugi kraj uzglobljen na kraku 16, koji je čvrsto usađen na ispod tipkaće daske u strojnom okviru 3 okretljivo smještenoj osovini 17. Na osovini 17 pričvršćen je nadalje krak 18, čijim se zamašivanjem preko dijelova 17, 16, 15 dade pomicati dvokraka poluga 14, t. j. krivuljasta kolut-nica 11 dade se pomicati duž osovine 4. Slobodni kraj kraka 18 pomiče se ispred otvora okvira 19, koji je načinjen od dvije na strojnom okviru 3 pričvršćene olučne ploče. Na gornjem kraju okvira 19 učvršćen je nos 20, uz koji prilježe slobodni kraj polužinog kraka 18 u njegovom gornjem na fig. i, 3, 4, 6, 7, 8, 10 prikazanom položaju. Primjerice na strojnom okviru 3 ili na okviru 19 pričvršćeno pero 21 djeluje na krak 16 ili i na motiku 15, te ima tendenciju, da krak 18 uvijek dovede u spomenuti gornji položaj, koji odgovara za običnu sliku prema potrebnom namjeŠtenju krivuljaste kolutnice 11. U okviru 19 okretljivo su smješteni svornici 22 i 23, na ko- jima su unutar okvira 19 pričvršćene pripo-nične poluge 24 i 25. Ove sa svojim slobodnim krajevima sižu u putanju slobodnog kraja kraka 18, koji se pomiče ispred okvira 19. Dva na pločama okvira 19 pričvršćena pera 26, 27 imaju tendenciju, da priponične poluge 24, 25 pridržavaju uvijek u na fig. 3, 6, 8, 10, li prikazanom položaju, gdje je krak 18 zaprt. Dalnje pomicanje priponičnih poluga 24, 25 prema gore sprečava se po u okviru 19 učvršćenim zaticima 28, 29. Na jednom izvan okvira 19 ležečem kraju uz tipkaću dasku smještenog svornika 22, koji nosi stičnu polugu 24, pričvršćen je krak 30. Istim načinom, pričvršćeni su na oba izvan okvira 19 ležeća kraja od tipkaće daske odvrnutog svornika 23, koji nosi đolnju stičnu polugu 25, krakovi 31 i 32. S ovim krakovima 30, 31, 32, kao i sa krakom 18 rade skupa sa naročitim nastavcima i grbama proviđene tipke 33, 34, 35. Pomoću ispod glavica tipaka smještenih pera 36 dovode se dole stisnute tipke poznatim načinom opet natrag u njihove ishodne položaje. Uređaj za prekapčanje izgrađen je prema pronalasku tako, da se kod pritiskanja jedne od tipaka 33, 34, 35 dole dovodi krak 18, a s tim preko motkovlja 17, 16, 15, 14 krivuljasta kolutnica 11, u položaj, koji odgovara upravo dole pritisnutoj tipki, do-čim se istodobno dijelovi, razvodeni po ovim drugim tipkama, dovode izvan zahvata od sa po njima možda držanog o-lužnog braka 18. Za tu su svrhu na donjem kraju tipke 33, predviđena dva stična zatika 37, 38 (fig. 3, 4, 6, 7), koji, kada se ova tipka pritisne dole, dolaze u zahvat sa na svornicima 22 i 23 čvrsto usađenim krakovima 30 i 31, pa ove usuprot djelovanju pera 26, 27 zamašu prema dole. Time se i zaporne poluge 24 i 25 odvrnu iz puta poluge 18, tako da se povraćaju u okvir 19. Polužni krak 18 dolazi dakle uslijed pritiskanja tipke 33 dole, pod djelovanjem pera 21 uvijek u na fig, 3, 4, 6, 7, 8, 10 nacrtani gornji položaj, koji odgovara položaju krivuljaste kolutnice ii, potrebnom za obično pismo, bez obzira na to, gdje se nalazio prije. Tipka 33 znoorne poluge 24, 25 i krakovi 30, 31, dolaze pod djelovanjem pera 36, odnosno 26, 27 opet u svoj ishodni položaj, a da se brak 18 i krivuljasta kolutnica 11 uslijed toga ne pomiču. Tipka 34 zahvaća zatikom 39 na polužni brak 18 kada se nalazi u svom gornjem položaju (fig. 3, 6, 7, 8, 10) i sa zatikom 40 na krak 32 svornika 23, dočirn nema veze sa polužnim kracima 30 i 31. Kad se dakle tipka 34 pritisne dole, onda se preko zatika 40 polužni krak 32 pomakne prema dole, t. j. dolnja stična poluga 25, boja je bron svornib 23 s njim u čvrstoj veni, po-mabne se i- puta poluge 18, tabo da se ova, abo se nalazi u svom dolnjem, na fig. 11 pribazanom položaju, oslobodi, pa može da dođe u na fig. 9 pribazani srednji položaj iza po peru 26 u zaprtom položaju držane zaporne poluge 24 Istim se načinom bod pritisbanja tipbe 34 dole broz zatib 39 brab 18, boji se možda nalazi u svom gornjem položaju (fig. 3, 6, 7, 8, 10), pomabne taboder iza stične poluge 24. Sada tipba 24 može pod djelovanjem pera 36 doći opet u svoj ishodili položaj, dočim se polužni brab 18, a s tim brivuljasta bo-lutnica 11 zapru po sličnoj poluzi 24 i podržavaju u položaju, pribazanom na fig. 9. Tipba 35 ne dolazi u vezu sa zapornim polugama 24, 25. Na njihovom se dolnjem braju nalazi zatib 41, boji se u najvišjem položaju polužnog braba 18, (fig. 3, 6, 7, 8, 10) prislanja uz ovaj, tabo da se bod pritisbanja tipbe 25 dole mimo popustno smještenih stičnih poluga 24, 25, pomabne u svoj najniži na fig. 11 pribazani položaj. U ovom ga podržaje stična poluga 25, boja se nalazi u zapornom položaju, i iza babo je pero 36 đonjelo tipbu 35 opet natrag u njen ishodili položaj. Istom bad se pritisne dole boja druga tipba, n. pr. 33 ili 34, onda se polužni brab 18 gore opisanim načinom opet oslobodi iz njegovog najnižeg položaja i dovede po peru 21 u položaj, boji odgovara upravo dole pritisnutoj tipbi (53 ili 34). Tipbe 33, 34, 35, na njihovim su dolnjim brajevima naročitim načinom jedna naprama drugoj tabo zgrbljene i svinute, da bod pomicanja dole za isti razmab prouzrobuju odgovarajuća gibanja polužnih brabova 18, 30, 31 i 32. Kao bod stroja prema osnovnom patentu predviđeno je i ovdje radi lagljeg promatranja po slagaru bazalo 43, boje se pomiče ispred sbale 12, smještene iznad tip-baće đasbe, a boje se bazalo razvodi po brivuljastoj bolutnici 11, boja utječe na visin-sbi položaj hodne tračnice 1. Ovo bazalo pobazuje slagaru uvijeb za boju vrst pisma je stroj upravo udešen. Kazalo 43 je dvo-braba poluga, obretljiva obo svorniba 44, pr čvršćenog na strojnom obviru 3, pa se sa svojim vršbom pomiče ispred sbale 42, na bojoj su pojedine vrsti pisma naznačene osobitim oznabama. Drugi dolnji brab ba-zala 43, zahvaća u bružni utor 13 u obojci, boja tvori ležaj za brivuljastu bolutnicu 11. Kod postranog pomicanja brivuljaste bolut-nice 11 na osovini 4 pomiče se uslijed toga taboder i u bružni utor 13, zahvaćajući braj bazala 43 postrano, pa se time vršab bazala, boje se nalazi pred sba'om 42, prema tomu namjesti. Kod pribazanog primjera izvedbe dovodi pero 56, smješteno ispod gla ica tipaba, tipbe 35, 34, 35 iza svabog njihovog priti-sbanja dole opet u njihov početni, za rad spremni položaj mirovanja. Moguće je ali spojiti tipbe 33, 54, 35 drugdje već poznatim načinom medsobom tabo, da se priti-sbanjem jedne tipbe dole, prije dole pritisnuta tipba dovede natrag u njen ishodni položaj dočim najzad pritisnuta tipba ostaje u njezinom dolnjem položaju, dob se i ona pritisbanjem boje druge tipbe ne dovede opet natrag u njen ishodni položaj. S tim bi se pozornost slagara odteretila, jer mu sada dostaje samo pogled na tipbe, da ustanovi, boja je tipba pritisnuta dole, t. j. boja sliba pisma od od složenih matrica dolazi pred lijevni izrezab forme za lijevanje. Nezavisno od toga još mu uvijeb ostaje mogućnost, da pogledom na bazalo 43 i sbalu 42 ustanovi za boju je slibu pisma stroj udešen. Patentni zahtjevi: 1. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba sa matričnim štapićima, vođenim na žicama u bružnom ophodu, bod bojega se složeni matrični štapići pomoću zahvatniba dovode od sabirnog mjesta b mjestu za lijevanje, ovdje isbopčaju i odlijevaju, a iza toga po otpremnoj napravi, boja tvori mjesto za lijevanje, izdižu b žicama za odlaganje prema osnovnom patentu br. 10564 naznačen tim, da se udešavanje uređaja za podizanje hodne tračnice (l) zbiva nezavisno od dvoreće poluge (12) za hodnu tračnicu (l) matričnog zahvatniba i pomične čeljusti za zahvat redaba pritisbanjem posebnih na tipbaćoj dasci smještenih tipaba (33, 54, 35). 2 Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba, prema zahtjevu 1, naznačen tim, da je na osovini za ubapčanje (4) uzdužno pomično smještena brivuljasta bolutnica (li), boja namještava stapajno motbovlje hodne tračnice (l), prebo motbovlja (14, 15, 16, 17) spojena sa polužnim brabom (18), boji se pomiče po tipbama (33. 54, 35) i čiji slobodni braj može sa po tipbama (33, 34) pomicanim zapornim polugama (24, 25) dolaziti u zahvat odnosno bivati od njih odriješen. 3. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba, prema zahtjevu 1—2, naznačen tim, da su unutar na strojnom obviru (3) ispod tipbaće đasbe pričvršćenog obvira (19) predviđena dva u putanju slobodnog braja poluge (18) sižuća, na u obviru (19) obretljivo smještenim svornicima (22, 23,) učvršćena polužna braba (24, 25,) boji se pod djelovanjem pera (26, 27), podržavaju u njihovom po u obviru (19) učvršćenim zaticima 28, 29) ograničenom položaju, boji zapire put tračne poluge (18). 4. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba, prema zahtjevu 1 —3, naznačen tim, da motbovlje (14, 15. lo, 17, 18), boje dvori brivuljastu polugu (li) stoji pod djelovanjem možda na strojnom obviru (3) ili na obviru (19), boji prima stične poluge (24, 25), pričvršćenog pera (21), boje ima tendenciju, da drži motbovlje u njegovom po čvrstom stibu (20) obvira (19) omeđenom ishodnom položaju (vidi fig. 5, 6, 7, 8, 10.) 5. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba prema zahtjevu 1—4, naznačen tim, da je radi pomicanja stičnih poluga (24, 25) izvan obvira (19) na svornibu (22) pričvršćen brab (30) i da su jednabim načinom na svornibu (23) pričvršćena dva braka (31, 32), s bojima dolaze u zahvat tipbe (35, 34), bada se pritisnu dole. o. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba prema zahtjevu 1 -5, naznačen tim, da su na jednoj grbi tipbe (33) predviđeni stični zatici (37, 38,) boji bod pritisbanja tipbe (33) dole zamašu brabove (30, 31), boji pomiču zaporne poluge (24, 25) i tabo oslobađaju put. za slobodni braj poluge (18), boja razvodi brivuljastu bolutnicu (11). 7. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba, prema zahtjevu l—5, naznačen tim, da su na tipbi (34) predviđena dva stična zatiba (39, 40), od bojih bod njenog pritisbanja dole, jedan (39) pomiče polugu (18), boja razvodi brivuljastu bolutnicu (ii), a drugi (40) na svornibu (23) pričvršćeni drugi polužni brab (32), tabo da se samo dolnja stična poluga (25) pomabne iz putanje poluge (18), pa ova broz zatib (39) ili pero (21) dovede iza stične poluge (24) i po ovoj zapre u njezinom položaju (vidi fig. 9). 8. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba, prema zahtjevu 1 —7, naznačen tim, da je tipba (35) previđena stičnim zatibom (41), boji se prislanja uz polugu (18), podržavanoj u njenom ishodnom položaju (fig. 3, 6, 7, 8, 10) po nosu (20) obvira (19), tabo da bod pritisbanja tipbe (35) dole polužni brab (18) dolazi sa svojim slobodnim brajem iza zaporne poluge (25) i ovdje se po ovoj zapre (vidi fig. 11). 9. Stroj za slaganje matrica i lijevanje redaba prema zahtjevu l—8, naznačen tim, da su obično po posebnim perima (36) automatsbi u položaj mirovanja natrag do-vađane tipbe (33, 34, 35,) bao što je već drugdje poznato među sobom u tabovoj vezi, da se pritisbanjem jedne tipbe prije ove dole pritisnuta tipba dovede automatsbi natrag u njezin ishodni položaj, dočim najzad pritisnuta tipba ostaje u njezinom dolnjem položaju, sve dob i ona uslijed pritisbanja boje druge tipbe ne dođe opet u svoj ishodni položaj. \ . . f V - ■ • • •> : •' . . •• ’ Jry.3 /91 jy\rt ČS S3 Jgr.č Z030 6 fty.7 't n > : -V y, . • .•' > ■ ’ ' •* r '* « -V ^ ’ , • n' . .* - v ' •;> ■ .. ■ si':. v v‘ . •. • ■ 'u' .. ■ v k:T'