UDK: 001 004 33 GODINA:4 I BROJ:1 I SEPTEMBAR 2023. ISSN: 2744-1067 MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Visoka škola ftTj]—J-i modernog biznisa 1 mmmmm^f Beograd n? Univerza v Novem mestu ■"T- Veleučilište „Lavoslav kužička" u Vukovaru SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ" -J} K UDK: 001 004 33 ISSN: 2744-1067 Sveučilište/Univerzitet „VITEZ" Fakultet poslovne ekonomije Školska 23, 72270, Travnik, Bosna i Hercegovina MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS_ INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Godina: 4 Volumen: 4 Broj: 1 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL IMPRESSUM https://unvi.edu.ba/skei-medjunarodni-interdisciplinarni-casopis/ E-mail: skei.journal@unvi. edu.ba Sveučilište/Univerzitet „VITEZ" Fakultet poslovne ekonomije Školska 23, 72270, Travnik, Bosna i Hercegovina Izdavači (Publishers): 1. Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Travnik, Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina 2. Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru , Vukovar, Republika Hrvatska 3. Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija 4. Fakulteta za ekonomijo in informatiko, Univerza v Novem mestu, Novo mesto, Republika Slovenija Glavni i odgovorni urednici (Editors in Chief): Jamila Jaganjac Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Travnik, Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina E-mail: jamilajaganjac@unvi. edu.ba Čedomir Ljubojevic Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija E-mail: cedomir.ljubojevic@mbs.edu.rs Malči Grivec Univerza v Novem mestu, Fakulteta za ekonomijo in informatiko, Univerza v Novem mestu, Novo mesto, Republika Slovenija E-mail: malci. grivec@uni-nm.si Željko Sudaric Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Studij Trgovine, Vukovar, Republika Hrvatska E-mail: zelj ko. sudaric@vevu. hr Mladi urednik /Junior editor: Tanja Gavric, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Travnik, Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina E-mail: tanja. gavric@unvi .edu.ba 3 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL IMPRESSUM Uredništvo (Editorial Board): Mirko Puljic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Emir Sudžuka, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Jelena Lukic Nikolic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija,; Jasmina Staro, Univerza v Novem mestu, Slovenija; Slobodan Stojanovic, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Darijo Jerkovic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Slavica Jankovic, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Sead Karakaš, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Goran Šimic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Jasmin Azemovic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Amra Macic-Džankovic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Beata Zofia Filipiak, University of Szozeoin, Poljska; K C Mishra, Sabhram Academy of Management Studies, Indija; Charles Ramendran SPR Subramaniam, University Tunku Abdul Rahman (UTAR), Malaysia Uredivački odbor (Editorial Advisory Board): Goran Dašic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija; Erdin Hasanbegovic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Sanja Gongeta, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Mahir Zajmovic, Sveučilište/Univerzitet„VITEZ", Bosna i Hercegovina; Semina Škandro, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Maja Pločo, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Ibrahim Obhodaš, Sveučilište/Univerzitet "VITEZ", Bosna i Hercegovina; Jelena Ljubas Curak, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Ismet Kalic, Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra, Bosna i Hercegovina; Edin Glogic, Visoka škola za finansij e i računovodstvo FINra, Tuzla, Bosna i Hercegovina Tehnički urednik (Technical Editor): Amel Kasumovic Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Fakultet informacionih tehnologija, Bosna i Hercegovina E-mail: tehni cka.podrska@unvi .edu.ba Naklada (Edition): online Časopis izlazi dva puta godišnje. Two issues per year. ISSN 2744-1067 (online) UDK: 001 004 33 4 SADRŽAJ/CONTENT UTICAJ SAVREMENIH DIGITALNIH ALATA NA KANDIDATE SA TRŽIŠTA RADA: ANALIZA LINKEDIN MREŽE.....................................................................................................6 Sunčica Antic, Jelena Lukic Nikolic SIDEROPENIČNA ANEMIJA U DJECE HOSPITALIZIRANE U PEDIJATRIJSKOM ODJELU JU BOLNICA TRAVNIK.............................................................................................18 Indira Abdulovic, Rasema Okic ZADOLŽEVANJE V BANKAH V SLOVENIJI.........................................................................30 Urška Longar, Malči Grivec UTJECAJ STRESA NA RAD MEDICINSKOG OSOBLJA U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE U TOKU PANDEMIJE COVID-19................................................................................41 Hamira Sultanovic Karadža, Amra Macic - Džankovic, Fuad Džankovic, Rasema Okic POSLOVNA USPJEŠNOST MARKETINŠKIH AGENCIJA U BOSNI I HERCEGOVINI -KOLIKO JE MARKETING KAO PRIVREDNA DJELATNOST PROFITABILAN NA OVOM TRŽIŠTU?........................................................................................................................56 Emina Sinanovic, Darijo Jerkovic MOTIVATION IN THE WORK OF NURSES-TECHNICIANS...............................................71 Ernela Eminovic, Amer Ovčina, Emilija Hrapovic, Rasema Okic PERFORMANCE ANALYSIS OF COMPANIES IN SERBIA BASED ON THE LMAW-DNMA METHOD.........................................................................................................................85 Radojko Lukic MEDUNARODNI DJEČJI FESTIVAL U KONTEKSTU KULTURNOG TURIZMA GRADA ŠIBENIKA...................................................................................................................................103 Sandra Mrvica Madarac, Ivana Malaric KOMUNIKACIJA NA DALJINU SA SUDOVIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ...............116 Nora Frankic, Ivan Belaj DIGITALNA KOMUNIKACIJA I DIGITALNE USLUGE U BANKARSTVU......................125 Slavica Andelic, Aleksa Jakica 5 Primljeno/Submitted: 23.3.2023. Prihvaceno/Accepted: 6.5.2023. Izvorni znanstveni rad Original scientific paper JEL Classification: J01, M30 UTICAJ SAVREMENIH DIGITALNIH ALATA NA KANDIDATE SA TRŽIŠTA RADA: ANALIZA LINKEDIN MREŽE THE IMPACT OF MODERN DIGITAL TOOLS ON LABOR MARKET CANDIDATES: ANALYSIS OF THE LINKEDIN NETWORK Sunčica Antic* Jelena Lukic Nikolic** SAŽETAK Primena savremenih digitalnih alata u poslovne svrhe sve više dolazi do izražaja usled masovnog razvoja i primene informacionih tehnologija. Cilj ovog rada je da ukaže na ulogu i značaj koje savremeni digitalni alati imaju u procesu privlačenja kandidata koji se nalaze na tržištu rada. Poseban osvrt rada bice na profesionalnoj mreži LinkedIn, koja je veoma popularna, ne samo u svetu, vec i u Republici Srbiji. U radu je pored pregleda literature sprovedeno i empirijsko istraživanje primenom posebno koncipiranog upitnika za tu svrhu kako bi se identifikovalo u kojoj meri se u Republici Srbiji koristi LinkedIn mreža za profesionalne svrhe. U istraživanju je učestvovalo 59 ispitanika. Najveci broj ispitanika ima do 30 godina i trenutno pohada neki od fakulteta iz društveno-humanističkog polja. U pogledu frekventnosti upotrebe LinkedIn mreže, više od polovine ispitanika posecuje ovu mrežu jednom do dva puta u toku dve nedelje. Rezultati istraživanja su pokazali da je 40% ispitanika barem nekada dobilo ponudu za posao putem LinkedIn mreže, dok 60% ispitanika smatra ovu mrežu važnom za razvoj svoje karijere. Ključne reči: informacione tehnologije, digitalni alati, digitalne komunikacije, LinkedIn mreža, regrutacija ABSTRACT The application of modern digital tools for business purposes is increasingly coming to the fore due to the massive development and use of information technologies. The aim of this paper is to point out the role and importance of modern digital tools in the process of attracting candidates on the labor market. A special emphasis of the paper will be on the professional network LinkedIn, which is very popular, not only in the world, but also in the Republic of Serbia. In addition to the literature review, in this paper is conducted empirical research using * Student master studija, Visoka škola modemog biznisa, Beograd ** Vanredni profesor, Visoka škola modernog biznisa, Beograd, ¡elena.lukic@mbs.edu.rs 6 a specially designed questionnaire for that purpose in order to identify the extent to which the LinkedIn network is used for professional purposes in the Republic of Serbia. A total of 59 respondents participated in the research. The largest number of respondents are under 30 years old and are currently attending undergraduate studies in the social and humanities field. Regarding the frequency of use of the LinkedIn network, more than half of the respondents visit this network once or twice in two weeks. The research results showed that 40% of respondents at least once received a job offer through the LinkedIn network, while 60% of respondents consider this network important for their career development. Keywords: information technology, digital tools, digital communications, LinkedIn network, recruitment UVOD Cilj ovog rada je da prikaže kako tradicionalni modeli regrutacije kandidata polako ali sigurno ustupaju mestosavremenim i fleksibilnijim informaciono-komunikacionim rešenjima i platformama. Doči do kvalitetnih i talentovanih kandidata za posao je u doba digitalne ekonomije jedna je od ključnih aktivnosti upravljanja ljudskim resursima. Medutim, zbog različitih izvora regrutovanja kandidata i načina oglašavanja upražnjenog radnog mesta, ova aktivnost je postala prilično zahtevna i kompleksna. Sa pojavom profesionalnih i društvenih mreža, koriščenje Interneta dobija novu ulogu i značaj. Sve veče prisustvoljudi na ovim mrežama, uticalo je na organizacije da iskoriste prednosti koje im one nude. Jedan od značajnih segmenata u domenu ljudskih resursa je proces regrutovanja. Sve veči broj ljudi na Internetu, posečivanje društvenih mreža i foruma, kao i kreiranje sopstvenog profila na profesionalnim i društvenim mrežamadovode do novih načina dolaženja do novih kandidata. Regrutovanje se okreče ka „online" sferi što znači da se regruteri obračajusve večem broju kandidata koji se nalaze na društvenim mrežama, sa posebnim akcentom na LinkedIn mrežu. 1. PROFESIONALNE I DRUŠTVENE MREŽE ZA PRIVLAČENJE KANDIDATA Primarni ciljevi regrutacije, koji se odnose na privlačenje što večeg broja kvalitetnih kandidata uz što niže troškove, izbor najboljih kandidata, smanjenje verovatnoče da potencijalni kandidat napusti organizaciju, mogu se dopuniti i ciljem da se privuku kandidati koji če u datoj organizaciji i na datom radnom mestu biti istinski angažovani (Lukič Nikolič, 2021, 277). Jedan od osnovnih principa upravljanja ljudskim resursima treba da bude: da pravi čovek u pravo vreme bude na pravom mestu, da svako dobije ono što mu pripada, da se svakom omoguči da napreduje srazmerno svojim sposobnostima, kvalitetima i rezultatima (Jovanovič Božinov i sar., 2004, 12).U procesu zapošljavanja, sve je prisutnije regrutovanje preko profesionalnih i društvenih mreža alii provera profila kandidata tokom procesa selekcije. Proces selekcije omogučava kandidatima da formiraju svoja očekivanja od poslodavca. 7 Posebnu pažnju treba usmeriti na one kandidate čiji su stavovi i vrednosti bliskivrednostima organizacije (Lukic Nikolic, 2021, 277). Nove informaciono-komunikacione tehnologije menjaju naše živote, kao i način poslovanja. One stvaraju i nove mogucnosti i opcije za regrutovanje kandidata. Zbog sve veceg broja ljudi koji posecuju profesionalne i društvene mreže, kao i sve veceg prisustva na ovim mrežama, one postaju značajno sredstvo za informisanje kandidata o upražnjenim radnim mestima (Cvetkovski i sar., 2015). Profesionalna mreža LinkedIn, kao i druge društvene mreže (Facebook, Twitter, Instagram, TikTok) su postale neizostavni deo uspešne komunikacije i jedan od često primenjivanih alata u poslovanju. Profil na profesionalnim i društvenim mrežama je od velikog značaja za sve one kandidate koji traže posao ili žele da promene postojeci posao. 1.1. LinkedIn poslovna mreža LinkedIn je poslovna mreža namenjena za poslovno umrežavanje ljudi širom sveta. LinkedIn mreža osnovana je 2003. godine i vrlo brzo je postala veoma popularna medu onima koji traže posao i poslodavcima koji za sebe traže idealnog kandidata. Uz pomoc ove mreže mogu se pronaci kandidati koji ce se zaposliti, kompanija za koju žele da rade, mogu da se pronadu potencijalni klijenti i da se ostvari umrežavanje sa stručnjacima iz odredenih oblasti. LinkedIn je najbolje mesto za pronalaženje saradnika i partnera sa potrebnim znanjima i veštinama, ali isto tako LinkedIn znatno olakšava ponovno povezivanje sa kolegama. LinkedIn grupe su specijalna mesta namenjena za diskusiju gde članovi odredene grupe mogu medusobno da razmenjuju informacije i znanja i da pronadu rešenja za njihove probleme ili da dele informacije o proizvodima, uslugama ili temama koje se odnose na njihovu oblast i poslovanje. Grupe na LinkedIn mreži mogu biti otvorene, omogucavajuci svima da se pridruže i pozovu ostale članove ili zatvorene što znači da je za učestvovanje potrebno odobrenje vlasnika, odnosno administratora grupe. Prednosti zatvorenih grupa su u tome što smanjuju nepoželjne i neprimerene komentare i što omogucavaju da rasprava i diskusija budu usko vezane za temu (Prodromou, 2019). U domenu ljudskih resursa, LinkedIn svojim korisnicima pruža funkcije kao što je kreiranje i čuvanje biografije, nabrajanje iskustva, nabrajanje obrazovanja, nabrajanje znanja i veština koje kandidati poseduju. Mnoge kompanije imaju naloge na LinkedIn-u gde oglašavaju nova radna mesta, dele informacije u vezi sa poslom, obukama i radionicama. Mreža LinkedIn je besplatna za sve -kako za ljude koji traže posao, tako i za one koje regrutuju. Pored svoje besplatne verzije, Linkedin nudi kompanijama niz rešenja za zapošljavanje koja su zasnovana na naknadama koja omogucavaju menadžerima da lako pronadu, komuniciraju, pregledaju i izaberu kandidata za posao. Poslednjih godina se daju preporuke menadžerima ljudskih resursa za definisanje sopstvene strategije u načinima regrutovanja, automatizovanja pronalaženja izvora radi uskladivanja kandidata sa zahtevima za posao, koriščenje alata za povezivanje i angažovanje kandidata, ažuriranje sopstvenog profila poslodavca i pracenje metrike da bi se poboljšavale strategije (Moriarty, 2021). Korišcenje profesionalnih mreža donosi brojne prednosti menadžerima ljudskih resursa, jer olakšavaju proces regrutovanja kandidata. 8 1.2. Korisnici LinkedIn mreže LinkedIn ima više miliona korisnika. Ogroman broj slobodnih radnih mesta, realizovanih intervjua i dobijenih ponuda za posao, pozicionira LinkedIn kao jedinstveno mesto na kojem imaju prilike da se susretnu pojedinci koji traže posao i regruteri. Odabirom najboljeg kandidata, ne samo što se poboljšavaju produktivnost i kvalitet rada u kompaniji več se dolaskom novih zaposlenih pospešuje motivacija celog kolektiva, što dodatno doprinosi radnoj atmosferi i zadovoljstvu zaposlenih. Donosioci odluke vrednuju sve raspoložive informacije na LinkedIn-u, označavajuči prednosti LinkedIn-a za promovisanje obuke i radnog iskustva (Kroeze, 2015). Zadatak regrutera je da kandidate privuče, zainteresuje, motiviše da čuju više o ponudi, obrazloži zašto je procenio da bi im pozicija mogla biti zanimljiva. Treba odabrati osobu koja najviše odgovara zahtevima posla. Regruteri obavljaju intervju sa odabranim kandidatima. Nakon svakog intervjua bitno je da regruter ima informacije o znanju i iskustvu, očekivanjima i motivaciji kandidata, a pre svega o stepenu u kojem kandidat može da se uklopi u organizacionu kulturu poslodavca (Solujič, 2019). LinkedIn mreža iz godine u godinu beleži trend povečanja broja korisnika. Na slici 1 je dat grafički prikaz broja korisnika LinkedIn platforme na globalnom nivou u periodu od 2009. do 2022. godine (u milionima). Kao što se može videti na osnovu prikazanih podataka, broj korisnika LinkedIn mreže je 2022. godine u prvom kvartalu dostigao 822 miliona. Slika 1: Grafički prikaz broja korisnika LinkedIn platforme u svetu 2009-2022. (u milionima) Izvor: Gajič, 2022 Prema podacima LinkedIn-a, samo 23% njihovih članova se smatra aktivnim korisnicima. Rukovodstvo LinkedIn-a se trudi na razne načine da i ove pasivne, statističke korisnike svoje mreže aktivira u večoj meri (Prodromou, 2019). 9 Digitalna marketinška agencija Ommicore i SMPert sprovele su istraživanje o mreži LinkedIn za 2022. godinu. Njihovi rezultati su sledeči (SMPerth, 2022): • LinkedIn broji više od 820 miliona korisnika; • Više od 77% korisnika je izvan SAD-a; • 57% korisnika čine muškarci a 43% žene; • 87 miliona milenij alaca je na LinkedIn-u; • LinkedIn svake 2 sekunde dobije novog člana; • Preko 30 miliona kompanija ima LinkedIn stranicu sa 20 miliona lista poslova; • LinkedIn je prvi na lestvici B2B marketinških kanala za distribucijusadržaja sa 94%; • LinkedIn je dostupan na 24 jezika; • Svakog meseca LinkedIn objavljuje 100 miliona ponuda za posao; • Prosečno vreme koje korisnik sprovede na mreži Linkedin je 7 minuta po poseti; • Više od 95% agenata za zapošljavanje redovno koristi LinkedIn. U 2021. godini, LinkedIn korisnička baza u Srbiji iznosila je približno 0,98 miliona korisnika. Predvideno je da če broj korisnika LinkedIn mreže u Srbiji do 2025. godine dostiči 1,10 miliona korisnika (Statista, 2021). Rezultati sprovedenih istraživanja pokazuju da se u Srbiji, Internet i profesionalne i društvene mreže koriste u procesu regrutacije, ali još uvek u nedovoljnoj meri. Prema rezultatima istraživanja (Slavič, Bjekič, Berber, 2017) organizacije u Srbiji u 30% slučajeva koriste oglašavanje slobodnog radnog mesta za menadžerske pozicije na zvaničnoj Internet stranici preduzeča, dok 32% organizacija to čini na komercijalnim sajtovima. Organizacije i kompanije u Srbiji u svega 10% slučajeva koriste profile na profesionalnim i društvenim mrežama za selekciju za menadžerske i stručne pozicije, a svega 6,3% organizacija to čini za selekciju za administrativne i fizičke radnike. Kad su u pitanju online testovi za selekciju, 8,8% organizacija Srbije koristi ovakve modele za selekciju kadrova za menadžerske i stručne pozicije, dok 6,3% organizacija to čine za selekciju administrativnih i fizičkih radnika (Slavič, Bjekič, Berber, 2017). 1.3. Milenijalci i LinkedIn mreža Poznata kao generacija Y, današnja radna snaga iz grupe milenijalaca (rodenih izmedu 1981. i 1996.godine, je demografski najbrža rastuča korisnička grupa na LinkedIn-u. Približno četvrtina korisnika LinkedIn-a su milenijalci sa oko 87 miliona profila (Aslam, 2022). Za razliku od prethodnih generacija, milenijalci su imali na raspolaganju LinkedIn za celokupno iskustvo traženja posla, što čini koriščenje platforme jedinstvenom za njih i generacije koje slede. Kako navode DelCampo i saradnici (2011), bliska veza milenijumske generacije sa različitim tehnologijama tokom čitavog perioda njihovog odrastanja dovela je do toga da ova grupa ljudi brzo postiže rezultate. Poslodavce to dovodi u nezgodnu poziciju jer lako mogu da izgube najtalentovanije zaposlene u kratkom roku ako ne isporuče na očekivan način obečanje koje su dali u procesu brendiranja sebe kao poželjnog i dobrog poslodavca (Lukič, Brkljač i Perčič, 2019). Milenijalci koriste LinkedIn za pronalaženje informacija, komunikacije i 10 posmatranje. Oni takode koriste LinkedIn za pronalaženje informacija koje se ne odnose samo na nove mogucnosti zapošljavanja. LinkedIn mreža se ne koristi samo radi napredovanja u karijeri, vec i karijernih dostignuca i osecaja da pripadaju grupi. Pored navedenog, milenijalci koriste LinkedIn mrežu i da kontaktiraju profesionalce sa kojima nemaju priliku da se lično sretnu i komuniciraju. Primarni motiv i upotreba LinkedIn mreže medu milenijalcima je razvoj njihove profesionalne mreže kontakata, bez obzira ne to da li aktivno traže posao ili ne. Oni koriste LinkedIn da se brendiraju i plasiraju na tržište, povecavaju vidljivost medu regrutima, prate kompanije za koje su zainteresovani i ostvaruju profesionalne konekcije (Smithi Watkins, 2020). Ključne stvari koje talentovani milenijalci traže od poslodavca su jasno definisane mogucnosti za napredovanje u karijeri, sigurnost da ce biti unapredeni, značaj i svrhu u radnim zadacima, da su cenjeni i dobro placeni za posao koji obavljaju, nematerijalne vidove nagradivanja, fleksibilnost radnog vremena i prijatnu radnu atmosferu (Lukic, Brkljač i Perčic, 2019). 2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Da bi se identifikovalo u kojoj meri se LinkedIn mreža primenjuje u poslovne svrhe, u radu je sprovedeno empirijsko istraživanje primenom posebno koncipiranog upitnika za tu svrhu. Upitnik je obuhvataosedam pitanja. Prva četiri pitanja bila su posvečena demografskim podacima ispitanika - pol, starost, nivo obrazovanja, oblast obrazovanja. Sledecatri pitanja bila su posvecena LinkedIn mreži -da li ispitanici smatraju LinkedIn mrežu korisnom za svoju karijeru, koliko vremena provode na ovoj mreži i da li su ikada dobili ponudu za posao putem ove mreže. Upitnik je bio realizovan online u okviru Google Forms-a i plasiran tokom meseca decembra 2022. godinena profesionalnoj mreži LinkedIn i na društvenoj mreži Facebook. Na upitnik je odgovorilo ukupno 59 ispitanika. Dobijeni odgovori su statistički obradeni i interpretirani u sledecem naslovu ovog rada. 3. PRIKAZ REZULTATA I DISKUSIJA Najveci broj ispitanika koji je učestvovao u istraživanju je ženskog pola (59.3%). Ipak, nije zanemarljivo i učešce osoba muškog pola u ovom istraživanju (40.7%). Polna struktura ispitanika je prikazana na slici 2. 11 Slika 2. Polna struktura ispitanika Izvor: Autori Najveci broj ispitanika koji je učestvovao u istraživanju ima do 30 godina (78%). To znači da su u istraživanju učestvovali pretežno mladi ispitanici koji su po pravilu veoma aktivni na društvenim i profesionalnim mrežama. Odredeni broj ispitanika (18.6%) ima izmedu 31 i 50 godina. Postoje i ispitanici koji imaju preko 50 godina, mada su oni u manjini zastupljeni u ovom istraživanju. Starosna struktura ispitanika je prikazana na slici 3. Slika 3. Starosna struktura ispitanika Izvor: Autori Od ukupnog broja ispitanika, više od polovine pohada osnovne studije (55.9%). Na drugom mestu su oni ispitanici koji imaju završene osnovne studije (18.6%), dok 8.5% ispitanika pohada master studije i isto toliko ima završene master studije. Mali broj ispitanika ima završene doktorske studije ili ih trenutno pohada. Obrazovna struktura ispitanika je prikazana na slici 4. 12 ispitanika # Završena srednja škola # Pohadam osnovne študije # Zahvršene osnovne študije # Pohadam master študije 9 Zavržene master študije # Pohadam doktorske študije # Zavržene doktorske študije Izvor: Autori Najveci broj ispitanika, više od polovine, ima obrazovanje iz društveno-humanističkog polja (55.9%), zatim slede ispitanici koji imaju obrazovanje iz tehničkog polja (39%). Mali broj ispitanika koji je učestvovao u ovome istraživanjuima obrazovanje iz umetničkog polja. Polje obrazovanja ispitanika je prikazano na slici 5. Slika 5. Polje obrazovanja ispitanika Izvor: Autori Na pitanje da li su nekada dobili ponudu za posao putem LinkedIn mreže, 40.7% ispitanika se izjasnilo da jeste, dok 59.3% nije. Ovi rezultati ukazuju da skoro dve trecine ispitanika još uvek nije dobilo ni jednu ponudu za posao putem LinkedIn mreže. Sa druge strane, rezultati su pokazali da postoji gotovo 41% ispitanika koji su imali prilike da dobiju ponudu za zaposlenje preko LinkedIn mreže. Rezultati koji se odnose na ovo pitanje su prikazani na slici 6. 13 Slika 6. Ponude za posao putem LinkedIn mreže Da li ste nekada dobili ponudu za posao putem LinkedIn mreže? 59 responses Izvor: Autori Više od polovine ispitanika (54.2%) posecuje LinkedIn mrežu jednom do dva puta u dve nedelje. Nakon njih slede oni ispitanici koji posecuju LinkedIn mrežu jednom do dva puta nedeljno (22%), dok 16.9% ispitanika provode na LinkedIn mreži tri do četiri puta nedeljno. Mali broj ispitanika posecuje LinkedIn mrežu svakog dana. Rezultati koji pokazuju statistiku vremena provedenog na LinkedIn mreži su prikazani na slici 7. Slika 7. Vreme provedeno na LinkedIn mreži Koliko vremena provodite na LinkedIn mreži? 59 responses Izvor: Autori Najveci broj ispitanika smatra LinkedIn mrežu korisnom za svoju karijeru (61%), dok 39% ispitanika ne smatra LinkedIn mrežu korisnom za razvoj svoje karijere i profesionalno napredovanje. Rezultati koji prikazuju korisnost LinkedIn mreže za karijeru ispitanika su prikazani na slici 8. 14 Slika 8. Korisnost LinkedIn mreže za karijeru Izvor: Autori Korisnost LinkedIn mreže za razvoj karijere je porasla u poslednjih nekoliko godina. Korisnici koji imaju otvorene profile na LinkedIn mreži plasiraju informacije o svojim znanjima i veštinama, kursevima, seminarima, iskustvima. Na taj način, oni sebe pozicioniraju kao poželjne kandidate u očima potencijalnih poslodavaca. ZAKLJUČAK Profesionalne i društvene mreže postale su neizostavni deo svakodnevnog poslovanja i komunikacije. Otvoreni i ažurni profili na profesionalnim i društvenim mrežama omogucavajupovezivanje ljudi, što posledično donosi nove mogucnosti za poslovne prilike.U ovom radu je sprovedeno empirijsko istraživanje primenom posebno koncipiranog upitnika za tu svrhu kako bi se identifikovalo u kojoj meri se u Srbiji koristi LinkedIn mreža za profesionalne svrhe. U istraživanju je učestvovalo 59 ispitanika. Najveci broj ispitanika koji su učestvovali u istraživanju ima do 30 godina, trenutno pohada neki od fakulteta iz društveno-humanističkog polja. Rezultati su pokazali da je 40% ispitanika barem nekada dobilo ponudu za posao putem LinkedIn mreže, dok 60% ispitanika smatra ovu mrežu važnom za razvoj svoje karijere. U pogledu frekventnosti upotrebe LinkedIn mreže, više od polovine ispitanika posecuje ovu mrežu jednom do dva puta u dve nedelje. Dobijeni rezultati su korisni za sticanje opšte slike o primeni LinkedIn mreže i za sagledavanje opštih pravaca delovanja regrutera. Ipak, dobijene rezultate nije moguce generalizovati zbog veličine i strukture uzorka. U istraživanju je učestvovalo samo 59 ispitanika, pretežno mladih koji tek započinju svoju profesionalnu karijeru. Buduca istraživanja bi trebala da obuhvate veci broj ispitanika, različite strukture, kako bi dobijeni rezultati bili precizniji. 15 Zbog značajnog uticaja LinkedIn profila na formiranje konačnog stava regrutera, kandidatima za posao se preporučuje da personalizuju svoj profil tako što ce predstaviti sebe jasno i nedvosmisleno u jednoj rečenici putem koje ce jasno predočiti šta rade i za šta su stručni. LinkedIn je široko korišcena profesionalna mreža i očekuje se da ce u narednom periodu rasti njen značaj u domenu regrutacije. Regruteri ce u perspektivi automatizovati procese i angažovati kandidate preko novih platformi kao što su Tiktok, Pinterest i slične mobilne aplikacije pomocu kojih ce na jedinstven način dolaziti do željenih kandidata. LITERATURA 1. Aslam, S. (2022). 81 LinkedIn Statistics You Need to Know in 2022, https://www.omnicoreagency.com/linkedin-statistics, april, 2022. (pristupljeno 20.12.2022.). 2. Cvetkovski, T., Langovic-Milicevic, A., i Babic, S. (2015). Primena društvenih mreža u regrutovanju kandidata za upražnjena radna mesta. Godišnjak fakulteta za kulturu i medije, 7(7), str. 289-304. 3. DelCampo, R.G., Haggerty, L.A., Haney, M.J., &Knippel, L.A. (2011)Managing the multi-generational workforce: From the GI generation to the millennials. Aldershot, United Kingdom: Gower Publishing, Ltd. 4. Gajic, A. (2022). LinkedIn Statistics, https://99firms.com/blog/linkedin-statistics/ (23.12.2022) 5. Jovanovic Božinov, M., Kulic, Ž., i Cvetkovski, T. (2004)..Menadžment ljudskih resursa. Beograd: Megatrend univerzitet. 6. Kroeze, R. (2015). Recruitment via Social Media Sites: A Critical Review and Research Agenda, University of Twente, The Faculty of Behavioural, Management and Social Sciences, 5th IBA Bachelor Thesis Conference, Enschede, The Netherlands. 7. Lukic J., Brkljač, M., i Perčic, K. (2019). Brendiranje poslodavaca u funkciji privlačenja i zadržavanja talenata koji pripadaju generaciji milenijalaca, Marketing, Srpsko udruženje za marketing, 50(2), str. 83-93. 8. Lukic Nikolic, J. (2021)..Angažovanost zaposlenih. Beograd:Visoka škola modernog biznisa. 9. Moriarty, K. (2021). 10 Tips to Mastering Social Recruiting on LinkedIn, https://www.jobvite.com/blog/recruitment-marketing/10-tips-to-mastering-social-recruiting-on-linkedin, oktobar, 2021. (pristupljeno 20.12.2022.) 10. Prodromou T. (2019). Ultimate guide to LinkedIn for Business .Entrepreneur Press. 11. Slavic, A., Bjekic, R., i Berber, N. (2017). Uloga interneta i društvenih mreža u procesu regrutacije i selekcije, XXII International Scientific Conference Strategic Management and Decision Support Systems in Strategic Management. Ekonomski fakultet, Subotica, str. 88-96. 12. Smith, S. A.,& Watkins, B. (2020). Millennials' Uses and Gratifications on LinkedIn: Implications for Recruitment and Retention. International Journal of Business Communication.https://doi.org/10.1177/23294884209737 16 13. Solujic, A. (2019). Regrutacija i selekcija u IT sektoru, (pristupljeno 20.12.2022.) https://www.adecco.rs/novosti/regrutaciia-i-selekciia-u-it-sektoru-the-way-we-do-it, april, 2019. (pristupljeno 20.12.2022.) 14. Statista (2021).Forecast of the number of LinkedIn users in Serbia from 2017 to 2025, https://www.statista.com/forecasts/1147246/linkedin-users-in-serbia,jul, 2021. (pristupljeno 20.12.2022.) 17 Primljeno/Submitted: 29.02.2023. Izvorni znanstveni rad Prihvaceno/Accepted: 10.05.2023. Original scientific paper JEL Classification: P66 SIDEROPENIČNA ANEMIJA U DJECE HOSPITALIZIRANE U PEDIJATRIJSKOM ODJELU JU BOLNICA TRAVNIK SIDEROPENIC ANEMIA IN CHILDREN HOSPITALIZED IN THE PEDIATRIC DEPARTMENT OF THE TRAVNIK JU HOSPITAL Indira Abdulovic* Rasema Okie** SAŽETAK Sam izraz anemija koristi se od 19. stoljeca, i složenica je od grčkih riječi an = negacija i haima = krv, što znači beskrvnost. Kako izraz i nije baš odgovarajuci, za opis tog bolesnog stanja koristili su se i nazivi malokrvnost i slabokrvnost. Širom svijeta anemija se pojavljuje kod polovine djece mlade od pet godina (WHO, 2008). Anemija se definira kao nivo hemoglobina koji je dvije standardne devijacije ispod prosjeka za dob. Anemija se može kategorizirati kao mikrocitna, normocitna ili makrocitna. Mikrocitna anemija sa nedostatkom željeza je čest uzrok dječjih anemija, dok je makrocitna anemija rijetka kod djece. Glavni cilj je bio ispitati učestalost anemije kod bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine. Prema prikupljenim podacima, broj hospitaliziranih bolesnika pod dijagnozom anemije bio je 124. U odnosu na spol bilo je 88/124 (70,90%) muškog spola i 36/124 (29%) ženskog spola. U uzorku od 124 hospitaliziranih bolesnika u Pedijatrijskom odjelu pod dijagnozom anemije, 70/124 (56,50%) je bilo starosti ispod jedne godine, od jedne do četvrte godine 50/124 (40,30%), od pete do devete godine 3/124 (2,40%). Najniži postotak hospitaliziranih pod dijagnozom anemije bio je izmedu 10-14 godina starosti 1/124 (0,80%). U odnosu na mjesto stanovanja, najveca učestalost hospitaliziranih bolesnika pod dijagnozom anemije. Pedijatrijskom odjelu bila je u opcini Travnik 46/124 (37%). Anemiju kao glavnu dijagnozu na Pedijatrijskom odjelu imalo je 27/124 (21,80%) hospitaliziranih, dok je respiratornu infekciju kao glavnu dijagnozu imalo 51/124 (41,10%) hospitaliziranih. Srednji stupanj anemije kod hospitaliziranih bolesnika je bio najučestaliji 77/124 (62,10%). Sideropenična anemija se može spriječiti i posljedice se mogu ublažiti, i u blagom i srednjem stupnju, čak i u duboko socijalno ugroženom stanovništvu, davanjem formule sa dodatkom željeza umjesto nemodificiranog kravljeg mlijeka. Ključne riječi: anemija, djeca, sideropenična anemija * doc.dr.sc. Indira Abdulovič,JU Bolnica Travnik, e -mail: indira. abdulovic@gmail. com ** doc.dr.sc. Rasema Okič, JU Zavod za bolesti i ovisnosti Kantona Sarajevo, email - rasema.okic@outlook.com 18 ABSTRACT The term anemia itself has been used since the 19th century, and is a compound noun of the Greek words an=negation andhaima=blood, which means bloodlessness. As the term is not very appropriate, the name anemia is usedto describe this disease state.Worldwide, anemia occurs in half of children under the age of five (WHO, 2008). Anemia is defined ashemoglobin level that is two standard deviations below the average for age. Anemia can be categorized as microcytic, normocityc, or macrocityc. Iron deficiency microcityc anemia is a common cause of childhood anemia, while macrocytic anemia is rare in children. The main goal was to examine the frequenci onf anemia in patients hospitalized in the Pediatric Department of the Travnik JU Hospital in the period from January 1, 2018.until 31.12.2018. years. According to the coleccted data, the number of hospitalized patients diagnosed with anemia was 124. In realatio to gender, 88/124 (70,90%) were male and 36/124(29%) were female. In a sample of 124 hospitalized patients in the Pediatric Department diagnosed with anemia, 70/124(50,50%) werw under one year of age, from one to four years 50/124(40,30%), from five to nine years 3/124(2,40%). The percentage ofthose hospitalized under the diagnosis of anemia was between 10-14 years of age, 1/124 (0,80%). In realation to the placeof residence, the highest frequency of hospitalized patients diagnosed with anemia in the Pediatric Departmentwas in the municipality of Travnik 46/124 (37%). 27/124(21,80%) hospitalized patient had anemia has the main diagnosis, while 51/124 (41,10%) hospitalized patient had respiratory infection as the main diagnosis.The average degree of anemia in hospitalized patients was the most frequent 77/124(62,10%). Sideropenic anemia can be prevented and is effects mitigated, both mild and moderate, even in deeply socially disadvantaged populations, by giving iron-supplemented formula in stead of unmodified cow's milk. Keywords: anemia, children, sideropenic anemia UVOD Najčešči uzroci sideropenične anemije uočeni kod djece uključuju neadekvatan unos željeza zajedno sa brzim rastom, mala porodajna težina i gastrointestinalni gubici zbog prekomjerne konzumacije kravljeg mlijeka. Kod intrauterinog razdoblja, jedini izvor željeza je željezo koje prolazi kroz placentu. U posljednjem periodu trudnoče, ukupan količina željeza u fetusu je 75 mg/kg. Fiziološka anemija se razvija u postnatalnom periodu i depoi željeza su dovoljni za pružanje eritropoeze u prvih šest mjeseci života ako nema značajnih gubitaka krvi. Kod novorodenčadi male porodajne težine i beba s perinatalnim gubitkom krvi, depoi su iscrpljeni ranije, jer su manji. Odgodeno stezanje pupčane vrpce može poboljšati status željeza i smanjiti rizik od nedostatka željeza (Van Rheene, 2013). Količina željeza u majčinom mlijeku najviši nivo ima u prvom mjesecu, ali se u narednim periodima postepeno smanjuje do 0,3 mg/L približno petog mjeseca (Siimes, Vuouri, Kuitunen, 1979). Ipak, ovaj iznos varira od pojedinca do pojedinca. Odredena istraživanja 19 pokazuju da majčina prehrana ne utječe na količinu željeza u majčinom mlijeku (Celada, Busset, Gutierrez, 1982). Iako je količina željeza primljenog iz majčinog mlijeka obično niska, njegova apsorpcija je znatno visoka (50%). Poznato je da i druga hrana koja se daje tokom prvih šest mjeseci pored majčinog mlijeka narušava apsorpciju željeza iz majčinog mlijeka. Stoga bi ovu hranu trebalo davati u odvojenim obrocima. Zaključno apsorpcija je velika, ali je niža od iznosa potrebnog za rast. Dakle, dojenčad koristi depoe željeza u prvih 6 mjeseci dok se količina željeza primljenog iz hrane ne poveča. Čvrsta hrana data nakon 6. mjeseca trebala bi biti bogata, posebno željezom, cinkom, fosforom, magnezijumom, kalcijumom i vitaminom B6. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 98% potreba za željezom u novorodenčadi u dobi od 6-23 mjeseca treba da se zadovoljava čvrstom hranom (WHO, 1988). Čvrsta hrana treba sadržavati proizvode bogate mesom, ribom, jajima i vitaminom C kako bi se zadovoljile ove potrebe za željezom. Druga greška u hranjenju dojenčadi je pretjerano davanje kravljeg mlijeka u ranom periodu. U novorodenčadi može doči do kroničnog gubitka krvi uočenog u odnosu na toplotno osjetljive proteine u kravljem mlijeku. Pored toga, apsorpcija željeza u kravljem mlijeku je mnogo niža u odnosu na majčino mlijeko. Kravlje mlijeko zamijenit če hranu bogatu željezom, a pored toga kalcij i kazeinofosfopeptidi u kravljem mlijeku mogu poremetiti apsorpciju željeza. Ako se dojenčad hrane hranom siromašnom željezom nakon 6. mjeseca kada se iscrpi u gotovo svim depoima željeza, onda se nedostatak željeza razvija lako. Kod starije djece, treba uzeti u obzir gubitak krvi kao osnovni uzrok, ako se neadekvatan unos može isključiti ili postoji neadekvatan odgovor na oralno liječenje. Kronična anemija s nedostatkom željeza koja se razvija s okultnim krvarenjem opaža se s relativno nižom stopom kod djece i može se dogoditi kao rezultat gastrointestinalnih problema uključujuči peptični čir, Meckelov divertikulum, polip, hemangiom ili upalnu bolest crijeva (Özdemir, 2015). Neosjetni gubitak krvi rijetko može biti povezan sa kroničnom celijakijom, dijareja ili plučna hemosideroza; u tom slučaju izvršiti diferencijalnu dijagnozu sa anamnezom. Trebalo bi imati na umu da parazitoza, takoder, može doprinijeti nedostataku željeza, posebno u zemljama u razvoju (Özdemir, 2015). 1. MATERIJAL I METODE Istraživanje je provedeno nad bolesnicima hospitaliziranim u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine kojima je postavljena dijagnoza sideropenične anemije. Kriterij uključenja: 1. Hospitalizacija u Pedijatrijskom odjelu JU Bolnica Travnik od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine, 2. Dijagnosticirana anemija, 3. Dokazana etiologija anemije - sideropenična anemija. Kriterij isključenja: 1. Anemija kao posljedica akutnog krvarenja zbog ozljeda, 2. Anemija kao posljedica hemolize eritrocita. 20 Da bismo ispitali učestalost anemije u različitim dobnim skupinama, ispitanike smo svrstali u sljedece skupine: ispod 1 godine, 1-5 godina, 5-10 godina, 10-14 godina. Da bismo odredili stupanj težine anemije sljedece vrijednosti hemoglobina uzeli smo kao granične: < 70 g/L - teška anemija, 71 - 100 g/L - srednje teška anemija, >101 g/L - blaga anemija. Podaci za istraživanje su prikupljeni uvidom u bolničke kartone i povijesti bolesti bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik. Podaci su uneseni u elektroničku tablicu aplikacije Excel, gdje redovi tablice prikazuju bolesnike a stupci rezultate mjerenja pokazatelja. 2. REZULTATI Prema prikupljenim podacima od ukupno 1464 hospitaliziranih bolesnika u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine, 780 (53,30%) je bilo muškog spola, dok je 684 (46,70%) bilo ženskog spola. Ukupan broj B.O. dana bio je 6571. Najveci postotak hospitaliziranih bolesnika u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik je bio u dobi ispod jedne godine starosti, i iznosio je 559 (38,20%). Najniži postotak hospitaliziranih bio u dobi od pet do devet godina starosti i iznosio je 233 (15,90%).Najveca učestalost hospitaliziranih bolesnika u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik bila je u opcinama Travnik 587/1464 (40,0%), Novi Travnik 214/1464 (14,6%), Bugojno 178/1464 (12,2%), dok je najniža učestalost hospitaliziranih bolesnika bila u opcini Kreševo 21/1464 (1,4%). Medutim, ako posmatramo stope hospitalizacije u odnosu na ukupan broj djece po pojedinim opcinama uočavamo da su one najznačajnije u opcini Travnik (7,83%) dok je na drugom mjestu opcina Donji Vakuf (6,62%). Opisane značajke prikazuje Tabela 1. Tabela 1. Značajke bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine Značajka Učestalost N (%) Hospitalization rate % 95% CI Spol Muško 780 (53.30) 4,24 3,95-4,54 Žensko 684 (46,70) 4,05 3,75-4,36 Opcina 587 (40,0) 7,83 Travnik 214 (14,6) 5,76 7,22-8,49 Novi Travnik 178 (12,2) 4,26 5,03-6,57 Bugojno 46 (3,1) 1,76 3,67-4,92 Busovača 74 (5,0) 1,97 1,30-2,33 Vitez 34 (2,3) 1,02 1,56-2,46 Jajce 146 ( 9,9) 6,62 0,71- 1,41 Donji Vakuf 68 (4,6) 2,42 5,61- 7,76 Gornji Vakuf 38 (2,5) 1,31 1,89- 3,05 Kiseljak 58 (3,9) 3,63 0,94- 1,78 Fojnica 21 (1,4) 3,29 2,78- 4,66 21 Kreševo 2,09- 4,95 Dob Chi df(3) P <1 godine 559 (38,20) 1-4 godine 416 (28,40) 5-9 godina 233 (15,90) 10-14 godina 256 (17,50) 189,99 <0,001 Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Postoji značajna statistička razlika u odnosu na dob hospitalizirane djece (Chi189,99 df(3) p<0.001). Pod dijagnozom anemije u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine hospitalizirano je ukupno 124 bolesnika. U ispitivanom uzorku bilo je 88/124 (70,90%) muškog spola i 36/124 (29%) ženskog spola (Tabela 2.). Tabela 2. Značajke bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine pod dijagnozom anemije - učestalost prema spolu Spol Učestalost N (%) Hospitalization rate % 95% CI Muški 88 (70,90) 11,28 9,10- 13,83 Ženski 36 (29,10) 5,26 3,74-7,20 Ukupno 124 (100) 8,47 7,04- 10,06 Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Dobijeni rezultati, učestalost hospitaliziranih pod dijagnozom anemije prema spolu, prikazani su i na Grafikonu 1. Grafikon 1. Značajke bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine pod dijagnozom anemije - učestalost prema spolu SPOL Muški I Ženski Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka 22 U uzorku od 124 hospitaliziranih bolesnika u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine pod dijagnozom anemije, 70/124 (56,50%) je bilo starosti ispod jedne godine, to je ujedno i najveca učestalost. Učestalost hospitaliziranih od jedne do četvrte godine iznosila je 50/124 (40,30%), od pete do devete godine 3/124 (2,40%). Najniži postotak hospitaliziranih bio je izmedu 10-14 godina starosti 1/124 (0,80%). Tabela 3. Značajke bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine pod dijagnozom anemije - učestalost prema dobi Dob Učestalost N (%) Chi P <1 70 (56,50) 1-4 godine 50 (40,30) 5-9 godina 3 (2,40) 10-14 godina 1 (0,80) < 0,001 Ukupno 124 (100) 115,032 Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Dobijeni rezultati, učestalost hospitaliziranih pod dijagnozom anemije prema dobi, prikazani su i na Grafikonu 2. Grafikon 2. Značajke bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine pod dijagnozom anemije - učestalost prema dobi 80 70 70 60 50 50 40 30 20 10 3 1 0 <1 1-4 godine 5-9 godina 10-14 godina Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Najveca učestalost hospitaliziranih bolesnika pod dijagnozom anemije u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine bila je u opcinama Travnik 46/124 (37%), Novi Travnik 14/124 (11,30), Donji Vakuf 14/124 (11,30), Bugojno 16/124 (12,90%), dok je najniža učestalost hospitaliziranih bolesnika bila u opcini Jajce 1/124 (0,80%). Takoder, posmatramo učešce hospitaliziranih od sideropenične anemije 23 u odnosu na ukupan broj hospitalizirane djece starosti od 0-14 godina po pojedinim opcinama kantona, gdje uočavamo značajne razlike po stopama hospitalizacije. Dobijeni rezultati prikazani su u Tabeli 4 Tabela 4. Značajke bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine pod dijagnozom anemije - učestalost prema mjestu stanovanja Opcina Učestalost N (%) Hospitalization rate % 95% CI Travnik 46 (37,00) 7,83 5,80- 10,36 Novi Travnik 14 (11,30) 6,54 3,57- 10,98 Bugojno 16 (12,90) 8,98 5,32- 14,29 Busovača 5 (4,00) 10,87 3,98- 24,09 Vitez 8 (6,50) 10,81 5,02- 20,53 Jajce 1 (0,90) 2,94 0,14- 14,51 Gornji Vakuf 7 (5,60) 10,29 4,50- 20,36 Donji Vakuf 14 (11,30) 9,58 5,45- 15,71 Kiseljak 4 (3,20) 10,53 3,34- 25,39 Fojnica 7 (5,60) 12,07 5,27- 23,87 Kreševo 2 (1,60) 9,52 1,59- 31,47 Ukupno 124 (100) 8,47 7,07- 10,06 Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Najznačajnije učešče sideropenične anemije u ukupnom broju hospitalizirane djece bilježimo u opcini Fojnica (hospitalization rate 12,07%), zatim Busovača, Vitez, G. Vakuf i Kiseljak sa stopama vecim od 10,00%. Dobijeni rezultati, učestalost hospitaliziranih pod dijagnozom anemije prema mjestu stanovanja, prikazani su i na Grafikonu 3. 24 Grafikon 3. Značajke bolesnika hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine pod dijagnozom anemije - učestalost prema mjestu stanovanja Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Glavne dijagnoze liječenih od anemije bile su respiratorne infekcije sa učestalošcu 51/124 (41,10%), urinarne infekcije 4/124 (3,20%). Anemiju kao glavnu dijagnozu u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine imalo je 27/124 (21,80%) hospitaliziranih. Ostale dijagnoze hospitaliziranih iznose 42/124 (33,90%). Navedeni rezultati prikazani su u Tabeli 5. Tabela 5. Glavna dijagnoza liječenih od anemije u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine Glavna dijagnoza Učestalost (N) % Respiratorna infekcija 51 41,10% Urinarna infekcija 4 3,20% Anemija 27 21,80% Ostale dijagnoze 42 33,90% Ukupno 124 100% Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Dobijeni rezultati, glavne dijagnoze liječenih od anemije, prikazani su i na Grafikonu 4. 25 Grafikon 4. Glavna dijagnoza liječenih od anemije u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine Respiratorna infekcija ■ Urinarna infekcija ■ Anemija ■ Ostale dijagnoze Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Stupanj težine anemije može biti blagi, srednji i teški. Hospitalizirani bolesnici u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine prema stupnju anemije imali su blagi stupanj 27/124 (21,80%), srednji stupanj koji ujedno ima i najvecu učestalost 77/124 (62,10%), teški stupanj 20/124 (16,10%). Navedeni rezultati prikazani su u Tabeli 6. Tabela 6. Uporedba stupnjeva težine anemije kod hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine Stupanj težine anemije Učestalost (N) % Blagi stupanj 27 21,80% Srednji stupanj 77 62,10% Teški stupanj 20 16,10% Ukupno 124 100% Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka Postoji statistički značajna razlika (Chi 46,75 df(2) p<0,001) u odnosu na stupanj težine anemije kod hospitalizirane djece u Pedijatrijskom odjelu JU Bolnice Travnik tokom 2018. godine. Navedeni rezultati iz Tabele 6. stupanj težine anemije hospitaliziranih bolesnika u JU Bolnici Travnik prikazani su, takoder, i na Grafikonu 5. 26 Grafikon 5. Uporedba stupnjeva težine anemije kod hospitaliziranih u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik u razdoblju od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Blagi stupanj Srednji stupanj Teški stupanj Izvor: Lična izrada na osnovu prikupljenih podataka 3. DISKUSIJA U ovom radu prikazana je učestalost anemija u populaciji hospitalizirane djece u Pedijatrijskom odjelu u JU Bolnici Travnik. Kao što je prikazano, 124 bolesnika je imalo dijagnozu anemije. Učestalost hospitaliziranih od anemije starosti ispod jedne godine bilo je 70/124 (56,50%), što odgovara istraživanjima drugih autora (Willows i sur., 2000). Taj podatak nije začudujuci i može se objasniti s nekoliko činjenica. U dojenačkoj dobi djeca nerijetko nisu primjereno hranjena, odnosno nisu primjereno kvalitetno hranjena. Sideropenična anemija danas je najčešce posljedica neuhranjenosti, osobito u nerazvijenim zemljama. Čimbenici kao što su ograničeni pristup hrani bogatoj željezom, neadekvatne prakse hranjenja dojenčadi i male djece, uključujuci nedostatak isključivog dojenja, dugotrajno dojenje i neodgovarajuca hrana za odvikavanje od djeteta i ponovljene bolesti, povecavaju šansu da mala djeca razviju anemiju. Ako posmatramo učešce hospitaliziranih od sideropenične anemije u odnosu na ukupan broj hospitalizirane djece starosti od 0-14 godina po pojedinim opcinama kantona, gdje uočavamo značajne razlike po stopama hospitalizacije. Najznačajnije učešče sideropenične anemije u ukupnom broju hospitalizirane djece bilježimo u opcini Fojnica (hospitalization rate 12,07%), zatim Busovača, Vitez, G. Vakuf i Kiseljak sa stopama vecim od 10,00% Sljedeci moguci razlog česte pojave sideropenične anemije u dječjoj dobi jest intenzivan rast. Sideropenična anemija je najčešca je u dobi od 1-5 godine, a to je doba izrazitog rasta i razvitka djetetova organizma, pa su povečane potrebe organizma za željezom Kako je prikazano u radu, učestalost hospitaliziranih od anemije od jedne do četvrte godine iznosila je 50/124 (40,30%). Postoji snačajna statistička razlika u odnosu na dob hospitalizirane djece (Chi189,99 df(3) p<0.001). Zbog nedostatka željeza nastaje deficit stanične i humoralne imunosti, što za posljedicu ima povecanu sklonost organizma za nastanak infektivnih bolesti 77 27 20 27 (Svoboda i sur., 2004). Djeca su ranjiva na razne infekcije, posebno respiratorne, urinarne i gastrointestinalne (Jayaweera i sur., 2019). U ovom istraživanju učestalost respiratornih infekcija bila je 51/124 (41,10%), a urinarnih infekcija 4/124 (3,20%). Takve infekcije mogu biti povezane s niskom razinom imuniteta. Česta izloženost i niska razina higijenskih postupaka povezani su s recidivima. Jednom kada se ponavljajuce infekcije povežu s nedovoljnom prehranom u djetinjstvu, ishod bi se pogoršao, a često bi u ranom životu završio čestim infekcijama. U istraživanju autora Jayaweera i sur., rizik od respiratornih infekcija u djetinjstvu bio je značajno povezan sa sideropeničnom anemijom (Jayaweera i sur., 2019). Nedostatak željeza u krvi faktor je rizika za razvoj ponovljenih respiratornih infekcija. Ramakrishnan i sur. pokazuje da su djeca s nedostatkom željeza bila pet puta osjetljivija na infekcije donjih dišnih putova u odnosu na kontrolnu skupinu (Ramakrishnan i Harish, 2006). Odgovarajuce željezo važno je za proliferaciju i sazrijevanje imunoloških stanica, posebno limfocita, za stvaranje specifičnog odgovora na infekciju (Soyano i Gómez, 1999). ZAKLJUČCI U radu je dokazano da je najčešca anemija srednjeg stupnja. Postoji statistički značajna razlika (Chi 46,75 df(2) p<0,001) u odnosu na stupanj težine anemije kod hospitalizirane djece u Pedijatrijskom odjelu JU Bolnice Travnik tokom 2018. godine. Srednji stupanj može biti opasan zbog prelaska anemije u teži i kronični oblik sa svim njenim komplikacijama. Ako posmatramo stope hospitalizacije u odnosu na ukupan broj djece po pojedinim opcinama uočavamo da su one najznačajnije u opcini Travnik (7,83%) dok je na drugom mjestu opcina Donji Vakuf (6,62%) sto nas upučuje na potrebe preventivnih pregleda i savjetovanja u vezi ishrane djece dojenačke dobi i dobi malog djeteta. Ostali socio-demografski podaci (poput obrazovne razine njegovatelja, obiteljski prihodi) i pojedinačni faktori povezani su sa stupnjem ozbiljnosti anemije. Anemija je rezultat velikog broja uzroka i zdravstvenih odrednica koje često zajedno koegzistiraju (Mesfin i sur., 2015). Sideropenična anemija se lako može spriječiti, čak i u socijalno ugroženom stanovništvu, davanjem formule sa dodatkom željeza umjesto nemodificiranog kravljeg mlijeka. Sideropenična anemija najčešce se dijagnosticira kao slučajno otkrice u liječenju bolesnika s zaraznim bolestima, što dokazuje da se ni sada ranoj dijagnozi, pa čak i prevenciji bolesti ne posvečuje dovoljno pažnje. Potrebno je kontinuirano poboljšavati razinu svijesti roditelja, studenata medicine, a posebno obiteljskih liječnika o posljedicama nedostatka željeza u djece. LITERATURA 1. Celada A., Busset R., Gutierrez J. i sur. (1982). No correlation between iron concentration in breast milk and maternal iron stores, Helv Paediatr Acta; 37: 11-6. 2. Jayaweera, J.A.A.S., Reyes, M., Joseph, A. (2019). RETRACTED ARTICLE: Childhood iron deficiency anemia leads to recurrent respiratory tract infections and gastroenteritis. Sci Rep 9, 12637. 3. Mesfin F., Berhane Y., Worku A. (2015). Anemia among Primary School Children in Eastern Ethiopia. PloS One. 28 4. Özdemir N. (2015). Iron deficiency anemia from diagnosis to treatment in children. Turk pediatri arsivi, 50(1), 11-19 5. Ramakrishnan K., Harish P. S. (2006). Hemoglobin level as a risk factor for lower respiratory tract infections, Indian J Pediatr. 73(10), 881-883 6. Siimes MA., Vuouri E, Kuitunen P. (1979). Breast milk iron: a declining concentration during the course of lactation. Acta Paediatr Scand; 68: 29-31 7. Van Rheenen P. (2013) Less iron deficiency anaemia after delayed cord-clamping. Paediatr Int Child Health; 33:57-8. 8. Willows ND., Dewailly E., Gray-Donald K. (2000). Anemia and iron status in Inuit infants from northern Quebec. Can J Public Health; 91:407-10 9. World Health Organization. (1993-2005). Worldwide prevalence of anaemia. 29 Primljeno/Submitted:15.03.2023. Izvorni znanstveni rad Prihvaceno/Accepted: 16.6.2023. Original scientific paper JEL Classification: G20 ZADOLŽEVANJE V BANKAH V SLOVENIJI BORROWING IN BANKS IN SLOVENIA Urška Longar* Malči Grivec** POVZETEK Ljudje v življenju prehajamo skozi različna obdobja, z vidika financ pa v določenih obdobjih bolj varčujemo, v drugih pa se zadolžujemo. Slednje pogosto predstavlja rešitev in prvi korak k uresničitvi osebnih ciljev in želja. Zadolževanje lahko opredelimo na več načinov, v splošnem pa lahko rečemo, da gre za pridobitev finančnih sredstev, ki si jih zaradi različnih potreb sposodimo, njihovo odplačevanje pa naj bi bilo uresničeno v načrtovanem prihodnjem obdobju. Ravnanje s sredstvi, ki si jih želimo sposoditi, moramo načrtovati v skladu z osebnimi finančnimi cilji. Pomembno je, da izberemo takšno zadolževanje, ki ne bo preseglo naših zmožnosti odplačevanja, hkrati pa takšno obliko, ki bo zagotavljala varnost odplačevanja sredstev. Eden izmed najpogostejših načinov financiranja naše potrošnje oz. investicij je zadolževanje v bankah. Cena, ki jo plačamo za sposojena sredstva, so obresti. Namen prispevka je predstaviti osnovne pojme, povezane z zadolževanjem, in zadolževanje v bankah v Sloveniji ter nekaterih drugih državah. Cilj prispevka je tako ugotoviti, kako zadolženi smo Slovenci v primerjavi z drugimi državami evroobmočja ter kakšna je struktura finančnih sredstev gospodinjstev v Sloveniji. V empiričnem delu prispevka pa predstavimo zadolževanje Slovencev v bankah. Na podlagi statističnih podatkov primerjamo bruto zadolževanjev Sloveniji vzadnjih desetih letih z zadolževanjem v državah evroobmočja. Ključne besede: zadolževanje, osebne finance, tveganja, zadolževanje v bankah, obresti * Dipl. ekon., Univerza v Novem mestu Fakulteta za ekonomijo in informatiko, Slovenija, ursika. longar@gmail. com ** Doc. dr. Univerza v Novem mestu Fakulteta za ekonomijo in informatiko, Slovenija, malci. grivec@uni-nm. si 30 ABSTRACT People go through different periods in life, and from the point of view of finances, in certain periods we save more money, and in others we borrow more. Borrowing money often represents a solution and the first step towards the realization of personal goals and desires. Borrowing can be defined in several ways, but in general we can say that it is the acquisition of financial resources that we borrow for various needs, and their repayment should be realized in the planned future period. We must plan the handling of the funds we wish to borrow in accordance with our personal financial goals. It is important to choose a type of borrowing that will not exceed our ability to repay, but at the same time such a form that will ensure the security of repayment of funds. One of the most common ways of financing our consumption or of investments is borrowing from banks. The price we pay for borrowed funds is called interest rate. The purpose of the paper is to present the basic concepts related to borrowing money and borrowing moneyfrom banks in Slovenia and some other countries. The aim of the article is to find out how indebted we Slovenians are compared to other countries in the euroarea and what the structure of the financial assets of households in Slovenia is. In the empirical part of the paper, we present the borrowing of Slovenians in banks. On the basis of statistical data, we compare gross borrowing in Slovenia in the last ten years with borrowing in the euroarea countries. Key words: borrowing, personal finance, risks, borrowing from banks, interest rate 1. OSEBNE FINANCE Osebne finance imajo v naših življenjih pomembno vlogo, od nas samih in naših navad ter življenjskega sloga pa je odvisno, kako z njimi ravnamo. Ne glede na našo trenutno finančno situacijo lahko z upravljanjem financ zagotovimo njihovo varnost. Seveda pa je ob tem ključnega pomena, koliko sredstev pridobivamo in koliko jih trošimo. Upravljanje sredstev je odvisno od osebnih lastnosti posameznika, njegovih navad ter tudi poznavanja delovanja osebnih financ. Osebne lastnosti, ki imajo vpliv na upravljanje z osebnimi financami, so (Lubej in Stanonik, 2002, str. 14): • odnos do potrošnje, • odnos do varčevanja, • življenjski cilji, • odnos do tveganja in naložb, • znanje in izkušnje o financah. Učinkovito upravljanje financ pomeni, da posameznik sprejema takšne odločitve, ki bodo na dolgi rok zviševale njegovo premoženje in uresničevale njegove finančne cilje. Na pomembnost osebnih financ kaže tudi dejstvo, da so osebne finance osnova za nastanek vseh ostalih finančnih področij. Brez upravljanja in varčevanja finančnih sredstev ne bi prišlo do razvoja bančništva in kapitalizma, sam kapitalski trg pa bi izgubil svoj smisel (King in Carey, 2017, str. 9). 31 Upravljanje osebnih financ torej omogoča nastanek naših prihrankov, zaradi potreb upravljanja z njimi pa je prišlo do finančnih trgov in finančnega posredovanja. Odličen način za učinkovito upravljanje in načrtovanje financ pa predstavlja tudi osebni finančni načrt, ki ga bomo predstavili v nadaljevanju. Tega prilagajamo življenjskemu obdobju, v katerem se nahajamo (Lubej in Stanonik, 2012, str. 14). 2. OSEBNI FINANČNI NAČRT Osebni finančni načrt je načrt, v katerem posameznik natančno opredeli svoje finančne cilje in opiše prihodnje ravnanje v zvezi s porabo, zaščito, varčevanjem, financiranjem in investiranjem. Vse to je podlaga za uresničevanje zastavljenih ciljev. Vsak načrt je sestavljen iz šestih področij, in sicer (Vezovišek, 2014, str. 20): • finančno in davčno načrtovanje, • uravnavanje likvidnosti, • financiranje večjih nakupov, • zaščita premoženja in prihodkov, • investiranje sredstev in • načrtovanje pokojnine in zapuščine. Finančno načrtovanje je v današnjih razmerah ključnega pomena, ker se tudi posamezniki bolj zavedamo svoje odgovornosti za naše finančno stanje. Varno in boljšo finančno prihodnost si lahko zagotavljamo z zmernim trošenjem, varčevanjem in pa plemenitenjem pri varčevanju. Kapitalizem in potrošništvo sta v naravi posameznikov, varčevanje pa ne, zato je pomembno, da svojo finančno prihodnost načrtujemo (Valenčič, 2016, str. 24). Sestavine osebnega finančnega načrta, ki je značilen za slovenske razmere, so naslednje (Vezovišek, 2014, str. 20): • osebni/družinski finančni proračun, • upravljanje likvidnosti, • načrt zaščite delovne sposobnosti, zdravja, življenja in premoženja, • pokojninski načrt, • načrt financiranja investicij in večjih nakupov ter • drugi načrti. Za objektivno izdelavo osebnega finančnega načrta pa je najprej potrebna temeljita ocena finančnega stanja, pri kateri naredimo pregled trenutnih financ. Ocena finančnega stanja in finančni cilji Temelj vsakega osebnega finančnega načrta je pregled trenutnega finančnega stanja. Potrebno je narediti osebno bilanco finančnega stanja, v kateri na levi strani prikažemo finančno premoženje, na desni strani pa finančne obveznosti. Takšna bilanca nam da vpogled v naše prihodke in odhodke ter nam pomaga oceniti naše trenutno finančno stanje, hkrati pa tudi pomaga pri odločitvi o določitvi osebnih finančnih ciljev (Števanec, 2016, str. 4). V Tabela 1 lahko vidimo primer osebne bilance finančnega stanja, v kateri so finančno premoženje in obveznosti razdeljene v različne skupine. 32 Tabela 1: Osebna bilanca finančnega stanja Finančno premoženje Finančne obveznosti denar in bančne vloge (gotovina, stanje na transakcijskem računu, vezana sredstva, rentna varčevanja) neplačani računi vrednostni papirji (delnice, obveznice ...) kreditne kartice, limiti na transakcijskih računih enote skladov hipoteka, stanovanjska posojila vrednost premij življenjskega zavarovanja posojilo za avto vrednost premij pokojninskega zavarovanja druga potrošniška posojila vrednost nepremičnin (hiša, stanovanje, vikendi, parcele ...) ostali dolgovi (šolnine, posojila sorodnikov ...) vrednost premičnin (avtomobili, umetniške slike, nakit ...) dana posojila (prijateljem) Skupna vrednost finančnih premoženj Skupna vrednost finančnih obveznosti Vir: Števanec, M. (2016). Osebne finance in varčevalne navade v Sloveniji. Maribor: Ekonomsko poslovna fakulteta, str. 4. Pri izdelavi osebnega finančnega načrta pa je izredno pomembna tudi opredelitev finančnih ciljev, ki jih želimo doseči. Pomembno je, da opredelimo svoje finančne cilje, zato da lahko določimo obdobje, v katerem bi te cilje želeli doseči. Pri tem pa je pomembno, da natančno predvidimo znesek, ki ga potrebujemo za uresničitev finančnega cilja. Najenostavnejša delitev ciljev je delitev ciljev glede na časovno obdobje, in sicer poznamo (Glavnik, 2012, str. 35): • kratkoročne finančne cilje (uresničimo jih lahko v manj kot enem letu), • srednjeročne cilje (uresničimo jih lahko v roku od enega do pet let), • dolgoročni cilji (uresničimo jih lahko v obdobju, ki je daljše od petih let). Kratkoročne, srednjeročne in dolgoročne finančne cilje lahko opredelimo na način, kot je prikazano v Tabela 2. Tabela 2: Osebni finančni cilji Kratkoročni cilji (do enega leta) Kdaj Koliko evrov Ze privarčevano Poletni dopust čez 1 leto 1.000 200 Zimski dopust čez 6 mesecev 800 200 Plačilo zapadlih obveznosti v enem mesecu 625 200 33 Skupaj v enem letu 2.425 600 Srednjeročni cilji (14 leta) Kdaj Koliko evrov Ze privarčevano Nakup avtomobila čez 3 leta 10.000 / Potovanje v Brazilijo čez 2 leti 3.000 / Skupaj v 3 letih 13.000 / Dolgoročni cilji (5 let in več) Kdaj Koliko evrov Ze privarčevano Nakup stanovanja čez 7 let 100.000 1.000 Dodatna pokojnina čez 35 let 140.000 800 Skupaj 240.000 1.800 Vir: Glavnik, M. (2012). Pošteni denarni priročnik: Kaj morate vedeti o ustvarjanju denarja. Ljubljana: Consilium IAM, str. 35. Osebne finance in finančni cikel lahko delimo na tri različna obdobja, in sicer (Lubej in Stanonik, 2009, str. 28): • Mladost: je obdobje, v katerem je posameznik brez prihodkov in je s finančnega vidika odvisen od svojih staršev. Finančno se lahko posameznik osamosvoji šele, ko začne ustvarjati lastne prihodke, kar vodi v dejstvo, da je osnovni finančni cilj posameznika v mladosti, da čim prej doseže finančno samostojnost. Šolanje, ki ga v tem obdobju financirajo starši, pa se šteje za investicijo, na podlagi katere bodo njihovi otroci v prihodnosti pridobivali denarna sredstva. • Produktivno obdobje: je obdobje, ko posameznik doseže finančno samostojnost. To je obdobje ustvarjanja stalnih finančnih dohodkov in premoženja. V tem obdobju rešuje finančni cilj bivalnega problema (nakup stanovanja/hiše), hkrati pa naj bi začel varčevati za dodatno pokojnino. V tem obdobju je smiselno, da privarčujemo četrtino vseh svojih aktivnih prihodkov z namenom, da bomo lahko v kasnejših obdobjih poskrbeli za svojo finančno varnost. • Starost: v obdobju starosti ne ustvarjamo več rednih finančnih prihodkov, vseeno pa prejemamo pokojnino. V tem obdobju se večina preživlja tudi s prihranki iz prejšnjih let, ki so jih ustvarili v produktivnem obdobju. Finančni standard v obdobju starosti je torej odvisen od posameznikove sposobnosti varčevanja v zaposlitvenem obdobju. Ko se zavedamo obdobja, v katerem se nahajamo, in s tem tudi ciljev, ki jih imamo v življenju, je priporočljivo pripraviti osebni finančni načrt. V njem lahko namreč upoštevamo dinamiko našega življenja in s tem potrebe po finančnih sredstvih. Pri tem moramo upoštevati tudi nenačrtovane izdatke, ki so pogojeni z nepredvidenimi dogodki, kamor gotovo lahko uvrstimo tudi covid-19. Marsikdo se je namreč v tem času soočil z zmanjšanjem dohodka ali celo izgubo zaposlitve in so prihranki prišli še kako prav. Posamezniki pogosto z namenom uresničitve svojih finančnih ciljev posegajo po finančnih instrumentih, s pomočjo katerih z zadolževanjem pridobijo potrebna sredstva. Zadolževanje pomeni, da si sredstva, ki jih 34 potrebujejo za uresničitev svojih ciljev, sposodijo od posojilodajalca. Pojem in vzroke natančneje predstavimo v naslednjem poglavju. 3. ZADOLŽEVANJE Zadolževanje lahko opredelimo na več načinov, v splošnem pa lahko rečemo, da gre za pridobitev finančnih sredstev, ki si jih zaradi različnih potreb sposodimo, njihovo odplačevanje pa naj bi bilo uresničeno v načrtovanem prihodnjem obdobju. Da lahko govorimo o zadolženosti, moramo razumeti, kako delujejo finančni trgi, ki pa se delijo na trg kapitala in trg izvedenih finančnih instrumentov. Na teh dveh trgih skupaj delujejo posojilojemalci, ki potrebujejo dodatna sredstva, in posojilodajalci, ki so svoja sredstva pripravljeni posoditi. Dandanes imajo posojilojemalci cel kup možnosti izbire med različnimi oblikami zadolževanja oziroma med finančnimi instrumenti, ki jim omogočajo dosego želenih ciljev. Nekateri se za financiranje s pomočjo zadolževanja odločajo zaradi nakupa dobrin, ki si jih drugače ne bi mogli privoščiti. Spet drugi pa po zadolževanju posegajo iz drugih razlogov, ki so dostikrat socialnega izvora (Blatnik, 2010, str. 9-19). Ko govorimo o zadolževanju, pa je izredno pomembno, da se zavedamo, da obstaja kar nekaj vrst zadolževanja, ki jih ima posameznik ali pa tudi gospodarski subjekt na razpolago. 3.1. Vzroki za zadolževanje Zadolževanje prebivalstva se v Sloveniji krepi od leta 2003. Temu je botrovalo več dejavnikov: gospodarska konjunktura, zmanjševanje obrestnih mer in s tem padanje stroškov izposojanja; sprostitev sredstev iz Nacionalne stanovanjske varčevalne sheme (NSVS), razvoj samega finančnega trga ter razbremenjevanje dohodkov po prejšnjem večjem zadolževanju v letu 1999. Če smo v tem letu lahko zaznali en sam vzrok za povečano zadolževanje, tj. nakupi pred uvedbo DDV v juliju 1999, zadolževanje pa je takoj zatem upadlo, pomeni sedanje zadolževanje prehod na višjo raven zadolženosti. Z razvojem finančnih trgov in finančnih produktov se povečujejo možnosti za financiranje nakupov z najemanjem posojil. Tako gre tudi pri nas za proces, ki ga imenujemo sproščanje likvidnostnih omejitev, tj. sprostitev omejitev na zadolževanje - gospodinjstva se lahko zadolžijo za večji del dohodka oz. lahko s posojilom financirajo večji delež vrednosti nakupa. To jim omogoča, da si izposodijo več, kot so si lahko v preteklosti. Zaradi vse večje konkurence in ponudbe na tem področju pa imajo tudi pestro izbiro različnih posojil in lahko izberejo takega, ki najbolj ustreza njihovim potrebam in zmožnostim. Podobno se je v drugih razvitih državah dogajalo pred dobrima dvema desetletjema (https://www.umar.gov.si/publikacije/single/publikacija/news/zadolzevanje-prebivalstva-v- sloveniji/?tx_news_pi1%255Bcontroller%255D=News&tx_news_pi1%255Baction%255D=d etail&cHash=fa3a52b68f2c44baceffd99649bb9449). 35 3.2. Oblike zadolževanja Prebivalstvo se lahko zadolžuje na različne načine pri različnih ponudnikih. V današnjem času je ponudba vedno bolj široka in zelo dostopna. Prebivalci Slovenije se tako lahko odločajo med naslednjimi vrstami posojil: • plačilne kartice z odloženim plačilom (osnovna značilnost teh kartic je, da posamezniku omogočajo nakup dobrin na več obrokov, hkrati pa predstavljajo eno najcenejših oblik zadolževanja); • limiti (limit posamezniku omogoča, da ima na svojem bančnem računu negativno stanje, za katerega pa mora banki plačevati mesečne stroške, ki so obračunani glede na negativno stanje na računu na zadnji dan meseca); • krediti (poznamo več oblik kreditov, njihova skupna značilnost je, da predstavljajo način zadolževanja, s katerim posameznik pridobi sredstva pri banki, za sposojena sredstva pa plačuje obresti, ki so odvisna od zneska kredita ter dobe odplačevanja); • leasing posojila (so prav tako eden izmed pogostejših in ugodnejših načinov zadolževanja prebivalstva, pri katerem se ob sklenitvi pogodbe določi, ali leasingojemalec ob koncu odplačilne dobe postane lastnik predmeta pogodbe); • druga posojila (državna posojila, potrošniški krediti trgovcev, kreditiranje sorodnikov). Zelo dobro je, da se posojilojemalec pred odločitvijo o izbiri oblike zadolževanja ustrezno seznami s posebnostmi vsake oblike, saj so stroški in načini odplačevanja zelo raznoliki. Dobro je, da ve, kateri posojilodajalec zaračuna najnižje stroške odobritve posojila in obrestne mere. Pri dolgoročnem posojilu lahko že za 1 % višja obrestna mera pomeni več tisoč evrov. Pri sposojanju določene vsote denarja moramo biti finančno organizirani in biti prepričani, da bomo posojilo lahko vrnili (Santalia, 2018, str. 16). 3.3. Prezadolževanje V določeni meri je zadolževanje seveda koristno, ker spodbuja večjo potrošnjo in s tem veča gospodarsko rast v državi. Težava pa je slaba finančna izobraženost posojilojemalcev, ki dostikrat lahkoverno posežejo po zadolževanju, to pa jih pripelje v finančne težave. Prezadolženost je pojav, do katerega pride zaradi različnih razlogov. Posojilojemalca pa pripeljejo do položaja, ko zanj postane odplačevanja dolga po obrokih preveliko breme. Do tega pa lahko pride iz različnih razlogov, kot so na primer izguba zaposlitve, slabo upravljanje s finančnimi sredstvi, sprememba gospodarskih razmer itd. Različni avtorji različno opredeljujejo sam pojem prezadolževanja, vsem pa je skupno, da je prezadolžen tisti posameznik, ki ni sposoben plačevati svojih obveznosti, ne da bi ob tem namenoma zmanjševal svoje druge izdatke na minimalno raven (Plavše, 2016, str. 7-8). V nadaljevanju predstavimo stanje zadolževanja slovenskih gospodinjstev v bankah skozi različna obdobja. 36 4. ZADOLŽEVANJE V BANKAH V SLOVENIJI 4.1. Metodologija V teoretičnem delu smo uporabili metodo deskripcije pri opisovanju pojmov in metodo kompilacije pri povzemanju literature. V empiričnem delu pa smo pri pridobivanju podatkov o dolgovih gospodinjstev v Sloveniji in državah evroobmočja uporabili kvantitativno metodo. Zastavili smo si naslednji raziskovalni vprašanji: RV1: Kako se je gibal dolg gospodinjstev v Sloveniji od leta 2012 do leta 2021? RV2: Kako je epidemija covida-19 vplivala na zadolževanje gospodinjstev držav evroobmočja? 4.2. Namen in cilji Namen prispevka je predstaviti osnovne pojme, povezane z zadolževanjem, in zadolževanje v bankah v Sloveniji ter nekaterih drugih državah. Cilj prispevka je tako ugotoviti, kako zadolženi smo Slovenci v primerjavi z drugimi državami evroobmočja ter kakšna je struktura finančnih sredstev gospodinjstev v Sloveniji. 4.3. Analiza podatkov o zadolženosti slovenskih gospodinjstev Potrošniška posojila so v zadnjih nekaj letih naraščala bistveno hitreje kot stanovanjska in druga posojila. V letu 2020 pa je bil njihov upad med posameznimi vrstami posojil najizrazitejši (med drugim zaradi makro bonitetne omejitve kreditiranja prebivalstva in povečane previdnosti gospodinjstev pri zadolževanju zaradi negotovih razmer). Kot vidimo na spodnji sliki, pa je rast stanovanjskih posojil ostala sorazmerno stabilna (https://www. stat. si/StatWeb/news/Index/9917). Slika 1:Stopnje rasti posojil gospodinjstev 15 ID 5 -5 -10 % stanovanjska posojila 0 potrošniška posojila t druga posojila Vir: Banka Slovenije. Dolg gospodinjstev v Sloveniji (merjen kot razmerje med finančnimi obveznostmi iz posojil in razpoložljivim dohodkom) se je v letu 2020 v primerjavi z letom 2019 zmanjšal (za 1,4 odstotne točke) in znašal povprečno 43 % (https://www.stat.si/StatWeb/news/Index/9917). 37 4.4. Primerjava podatkov o zadolženosti gospodinjstev evroobmočja Dolg gospodinjstev je opredeljen kot vse obveznosti gospodinjstev (vključno z neprofitnimi institucijami, ki opravljajo storitve za gospodinjstva), ki zahtevajo plačilo obresti ali glavnice s strani gospodinjstev upnikom na določen datum v prihodnosti. Dolg se izračuna kot vsota naslednjih kategorij obveznosti: posojila (predvsem hipotekama posojila in potrošniški krediti) in druge obveznosti. Kazalnik se meri kot odstotek neto razpoložljivega dohodka gospodinjstva (https://data.oecd.org/hha/household-debt.htm). Na spodnji sliki lahko vidimo primerjavo dolga gospodinjstev držav evroobmočja v letu 2021. Podatke smo pridobili na strani OECD. Kot vidimo, je Slovenija v letu 2021 imela 52 % neto razpoložljivega dohodka gospodinjstev, kar je v primerjavi z ostalimi šestnajstimi državami evroobmočja zelo nizek odstotek. Kot vidimo, sta nižji odstotek neto razpoložljivega dohodka dosegali le Latvija in Litva. Slika 2: Kazalnik dolga gospodinjstev evroobmočja v letu 2021 Vir: OECD (2023), Householddebt (indicator). doi: 10.1787/f03b6469-en. 5. REZULTATI Podatke o zadolženosti gospodinjstev držav evroobmočja smo primerjali tudi za zadnjih deset let (zadnji razpoložljivi podatki so za leto 2021). Prišli smo do ugotovitve, da se trendi zadolženosti posameznih držav evroobmočja skozi leta spreminjajo. Kot vidimo v spodnji tabeli, nekatere države odstotek svojega razpoložljivega dohodka skozi zadnje desetletje višajo, medtem ko je pri nekaterih opaziti upad razpoložljivega dohodka, kar kaže na povišano zadolženost. Tak primer je tudi Slovenija, pri kateri opazimo, da se je odstotek razpoložljivega dohodka gospodinjstev, ki kaže na zadolženost gospodinjstev, v zadnjem desetletju zmanjšal za 8,2 %. To pa pomeni, da smo Slovenci vedno bolj nagnjeni k zadolževanju. 38 Tabela 3: Odstotki neto razpoložljivega dohodka gospodinjstev zadnjih deset let Avstrija Belgija Estonija Finska Francija Nemčija Grčija Irska Italija Latvija Litvanija Luksemburg Nizozemska Portugalska Slovaška Slovenija Španija 91 90,8 90,5 92,1 92 90,6 90,3 90 94,6 94,3 103 104,8 109,2 111,7 113 113,4 113,6 115,9 117,8 119 89.7 83,5 81,2 80,4 80,6 80,3 77,7 78,2 80,3 79,4 121.7 122,2 122,1 125,4 131,7 137,5 144,2 147,3 154,3 156 108.3 110,3 111,2 115,5 115,8 119,7 119,6 120 123,3 124,3 97,2 96,6 95,6 95 94,5 94,7 93,2 95,7 98,6 101,5 126.4 126,4 119,5 113,5 108,9 105,8 106,1 96 97,6 92,9 219.8 215,2 201,5 181,6 166 154,5 146,7 137 119,8 111,4 91,1 98,5 88,5 87,5 87,2 86,7 86,6 88 90,5 90,5 64,9 58,9 52,5 47,9 44,6 43,1 41,6 40,1 38,7 37,2 47.8 45,4 46,8 49,4 44,7 45,9 43 42,2 40,9 45,4 160.9 157,4 164,8 170,9 177,4 177,2 184,6 185,1 184,2 193,2 272,7 267,5 253,6 251,2 246,6 244,8 236,9 228,7 224,9 221,7 155,2 150 147,1 140,5 133,6 130,9 126,4 121,7 127,4 126,9 57 60,9 65,6 68,5 73,9 74,2 74,2 76,4 78,7 86,9 60,2 58,3 57,8 56,8 56,3 56,3 56 54,9 52,9 52 141,3 133,6 127,6 118 113,3 109,9 106,3 101,3 102,7 101,1 Vir: OECD (2023), Householddebt (indicator). doi: 10.1787/f03b6469-en. 6. RAZPRAVA Menimo, da bi bilo v prihodnosti raziskavo smiselno razširiti na področje obrestnih mer. V zadnjem letu je prihajalo do velikih gospodarskih sprememb in skladno s tem so se obrestne mere za zadolževanje hitro višale, marsikateri posameznik pa se je ob tem znašel v finančni stiski. Največ problemov so doživeli posojilojemalci, ki so kredite jemali po spremenljivi obrestni meri, saj se je le-ta v zadnjem letu drastično spremenila. Posojilojemalci so tako poleg glavnice lahko morali plačati veliko višji znesek mesečne anuitete, kot so ga bili vajeni v obdobju stabilnih gospodarskih razmer. Raziskavo bi bilo smiselno izvesti in razširiti, tako da bi primerjali podatke o obrestnih merah za zadnjih nekaj let. ZAKLJUČEK Ravnanje s sredstvi, ki si jih želimo sposoditi, moramo načrtovati v skladu z osebnimi finančnimi cilji. Pomembno je, da izberemo takšno zadolževanje, ki ne bo preseglo naših zmožnosti odplačevanja, hkrati pa takšno obliko, ki bo zagotavljala varnost odplačevanja sredstev. Gospodinjstva nemalokrat posegajo po zadolževanju, saj tako uresničijo svoje cilje in pridobijo dobrino, ki si je drugače ne bi morali privoščiti. Prebivalstvo se lahko zadolžuje na različne načine pri različnih ponudnikih. V današnjem času je ponudba vedno bolj široka in zelo dostopna. V določeni meri je zadolževanje seveda koristno, ker spodbuja večjo potrošnjo in s tem veča gospodarsko rast v državi. Težava pa je slaba finančna izobraženost posojilojemalcev, ki dostikrat lahkoverno posežejo po zadolževanju, to pa jih pripelje v finančne težave. S pomočjo analize podatkov o zadolženosti gospodinjstev v Sloveniji in državah evroobmočja smo prišli do odgovorov na naši zastavljeni raziskovalni vprašanji: RV1: Kako se je gibal dolg gospodinjstev v Sloveniji od leta 2012 do leta 2021? 39 RV2: Kako je epidemija covida-19 vplivala na zadolževanje gospodinjstev držav evroobmočja? Odstotek gibanja neto razpoložljivega dohodka se je v Sloveniji med letoma 2012 in 2021 zmanjšal za 8,2 %. Ker je odstotek neto razpoložljivega dohodka kazalnik zadolženosti gospodinjstev, lahko sklepamo, da so slovenska gospodinjstva v zadnjem desetletju svojo zadolženost le povečevala. Pri primerjavi podatkov za države evroobmočja ugotavljamo, da se je med letoma 2019 in 2021 v večini držav povečal odstotek razpoložljivega dohodka. To pa je posledica namernega in nenamernega varčevanja v času pandemije covida-19. Gospodinjstva so namenoma privarčevala svoj razpoložljivi dohodek zaradi negotovih razmer v gospodinjstvu, hkrati pa so bila zaradi različnih protiukrepov prisiljena k varčevanju. Menimo, da je pri poseganju po zadolžitvi bistvena finančna pismenost posojilojemalca, zato bi bilo v prihodnosti dobro, da bi izobraževalne ustanove posameznike informirale o posameznih oblikah zadolževanja in njihovih stroških, da bi bili posamezniki bolj pozorni na načrtovanje svojih finančnih sredstev in oblike zadolževanja. Predlog za nadaljnje delo je razširitev raziskave, saj bi bilo zanimivo raziskati, kakšna bo zadolženost v prihodnosti zaradi spreminjanja obrestnih mer. VIRI IN LITERATURA 1. Blatnik, K. (2010). Finančni trgi in ustanove. Ljubljana: GZS, Center za poslovno usposabljanje. 2. Glavnik, M. (2012). Pošteni denarni priročnik: Kaj morate vedeti o ustvarjanju denarja. Ljubljana: Consilium IAM. 3. https://data.oecd.org/hha/household-debt.htmfCitirano 1. 3. 2023 ob 22.48 uri]. 4. https://www.stat.si/StatWeb/news/Index/9917[Citirano 1. 3. 2023 ob 23.02 uri]. 5. https://www.umar.gov. si/publikacij e/single/publikacij a/news/zadolzevanje-prebivalstva-v- sloveniji/?tx_news_pi1%255Bcontroller%255D=News&tx_news_pi1%255Baction% 255D=detail&cHash=fa3a52b68f2c44baceffd99649bb9449 [Citirano 25. 2. 2023 ob 19.39 uri]. 6. King, J. in Carey, M. (2017). Personal finance : a practicalapproach. [Osebne finance: praktičen pristop]. New York: Oxford UniversityPress, cop. 7. Lubej, S. in Stanonik, A. (2009). Urejene osebne finance za vsakogar. Maribor: Kapital. 8. OECD (2023), Householddebt (indicator). doi: 10.1787/f03b6469-en. 9. Plavše, T. (2016). Zadolževanje in razdolževanje v Sloveniji. Maribor: Ekonomsko-poslovna fakulteta. 10. Santalia, A. (2018). Themoneymessenger. [Glasnik denarja]. Australia: NationalLibrary. 11. Števanec, M. (2016). Osebne finance in varčevalne navade v Sloveniji. Maribor: Ekonomsko-poslovna fakulteta. 12. Valenčič, J. (2016). Vpliv urejenih osebnih financ na raven stresa. Ljubljana: Ekonomska fakulteta. 13. Vezovišek, M. (2014). Osebni finančni načrt. CIP: Ljubljana. 40 Primljeno/Submitted: 02.04.2023. Prihvaceno/Accepted: 20.06.2023. Izvorni znanstveni rad Original scientific paper JEL Classification: I12,118 UTJECAJ STRESA NA RAD MEDICINSKOG OSOBLJA U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE U TOKU PANDEMIJE COVID-19 THE IMPACT OF STRESS ON THE WORK OF MEDICAL STAFF IN NURSING HOMES DURING THE COVID-19 PANDEMIC Hamira Sultanovic Karadža* Amra Macic - Džankovic** Fuad Džankovic*** Rasema Okie**** SAŽETAK Pandemija Covid-19 je donijela promjene u čitavom svijetu u svim sferama, a pandemijom je pogodeno cjelokupno stanovništvo. Naročito su bili pogodeni zdravstveni radnici koji su bili glavni štit i odbrana u samoj borbi protiv pandemije. Zaposleni u ustanovama za njegu i smještaj starih osoba su takoder podnijeli veliki teret, uzimajuci u obzir da svakako rade sa najugroženijom kategorijom stanovištva. Ustanove za njegu i smještaj starih osoba su zatvorile vrata za posjete, korisnici nisu mogli izlaziti van, a samo osoblje je radilo u posebno organiziranim smjenama. Istraživanjem je obuhvaceno 50 ispitanika koji su uposlenici ustanova za njegu i smještaj starih osoba u Bugojnu (Revitalis), Donjem Vakufu (Linija života), Travniku (Naš dom), Sarajevu (Sentivo 1 i 2, i Vitalis). Za potrebe istraživanja, korišten je Upitnik izgaranja na poslu Christine Maslach za stručnjake pomagačkih zanimanja. Rezultati su pokazali da ispitanici, uposlenici u ustanovama za njegu i smještaj starih osoba imaju srednje zastupljenu emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju, ali nizak nivo percepcije smanjenog ličnog postignuca. Ključne riječi: Covid-19, pandemija, stres, zdravstveni radnici, ustanove za smještaj i njegu starih osoba ABSTRACT * Hamira Sultanovic - Karadža; magistar zdravstvene njege,Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Fakultet zdravstvenih studija, e-mail: hamira sultanovic@hotmail.com **Amra Maric - Džankovic, prof. dr. Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Fakultet zdravstvenih studija, e-mail: amradzan@gmail.com *** Fuad Džankovic, doc. dr. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, e-mail: fuaddzankovic@hotmail.com **** doc.dr.sc. Rasema Okic, JU Zavod za bolesti i ovisnosti Kantona Sarajevo, e-mail: rasema. okic@outlook. com 41 The Covid-19 pandemic has brought changes throughout the world in all spheres, and the entire population has been affected by the pandemic. Healthcare workers who were the first line of defense in the fight against the pandemic were especially affected. Employees in nursing homes also bore a heavy burden, taking into account that they work with the most vulnerable category of people and nursing homes closed their doors to visitors and residents could not go outside. In addition, the staff worked in specially organized shifts. The research included 50 respondents who are employees of homes for the elderly and infirm in Bugojno (Revitalis), Donji Vakuf (Linija života), Travnik (Naš dom), Sarajevo (Sentivo 1 and 2, and Vitalis). The Maslach Burnout Inventory (MBI) for professionals in helping professions was used for the research. The results showed that the respondents, employees in nursing homes, have a moderate level of emotional exhaustion and depersonalization, but a low level of perception of reduced personal achievement. Keywords: Covid-19, pandemic, stress, healthcare workers, nursing home UVOD Pojava virusnih zaraznih bolesti stara je koliko i samo čovječanstvo, a osnovna ljudska reakcija bila je prije svega zaštita zdravih te njega oboljelih. Razvojem društva dolazi do novih saznanja u pogledu poboljšanja spomenute zaštite i njege, ali najveci problem predstavlja sve veca patogenost i mutacija samih virusa. Takva pojava sve rezistentnijih sojeva virusa predstavlja prijetnju cjelokupnom sistemu društva koja je poznata današnjem čovjeku. Napretkom ekonomije, medicine i farmacije stvaraju se bolji higijenski uvjeti koji doprinose zaštiti populacije od spomenutih bolesti, ali nedovoljni su za njihovo istrijebljenje (Pečat, 2021). COVID 19 donio je velike promjene na svjetskom nivou u gotovo svim sferama. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske prijavio je 5. marta 2020. godine prvi slučaj zaraze virusom Covid-19 u Bosni i Hercegovini, a uz to i preporuku da starije osobe izbjegavaju nepotrebno kretanje i korištenje javnog prijevoza. Starijim osobama se, takode, preporučuje da preskaču rutinske preglede i posjete porodičnom doktoru i bolnici, osim ako im je zdravstvena njega prijeko potrebna. Nekoliko dana nakon toga, Federalni zavod za javno zdravstvo Bosne i Hercegovine izdao je prve preporuke o zabrani održavanja javnih okupljanja. Ubrzo nakon toga izdata je naredba o policijskom satu. Samom pandemijom je pogodeno čitavo stanovništvo, a naročito su bili pogodeni zdravstveni radnici koji su bili glavni štit i odbrana u samoj borbi protiv pandemije. Zaposleni u ustanovama za njegu i smještaj starih osoba su takoder podnijeli veliki teret, uzimajuci u obzir da svakako rade sa najugroženijom kategorijom stanovištva. Ustanove za njegu i smještaj starih osoba su zatvorile vrata za posjete, korisnici nisu mogli izlaziti napolje, a zaposleni su radili u posebno organizovanim smjenama. U nekim ustanovama su medicinski radnici radili po petnaest dana, gdje su dobili prostoriju u kojoj su mogli odmarati kada ne rade, a nakon toga bi odlazili kuci i bili slobodni petnaest dana, ali uz preporuke da ne idu u gužve, da izbjegavaju kontakte i da pokušaju ostati kod kuce. Drugi su radili u smjenama kao i prije. Dodatne probleme predstavljalo je smanjeni broj uposlenika, jer svako ko je imao bilo kakvu sumnju na 42 infekciju Covid-om 19, morao je ostati kuci, zbog čega su zdravi radnici morali raditi duple smjene. Uzimajuci u obzir samu težinu posla, stres koji nosi sa sobom rad u ustanovama za njegu i smještaj starih osoba, dodatne zahtjeve korisnika usljed nemogucnosti kretanja, ali i dodatnu opterecenost poslom usljed izostajanja drugih uposlenika, možemo vidjeti da su uposlenici domova podnijeli veliki teret pokušavajuci zaštititi i očuvati zdravlje lica trece životne dobi. U Bosni i Hercegovini ne postoje tačni podaci o broju ustanova sa posljednjim ažuriranjima, kao ni o broju uposlenika niti korisnika, ali se može reci da je sigurno potreba za ovim ustanovama sve veca. Kvalitet njege zavisi od samog kvaliteta rada medicinskih sestara/tehničara, ali i broja zaposlenika i njihove stručnosti. Kao problemi mogu se javiti nedovoljna edukacija za specifične i raznovrsne probleme starijih osoba, neodgovarajuce uslove rada, lošu saradnju s porodicom i/ili rodbinom korisnika, odnosi sa saradnicima i mogucnosti same organizacije, što sve zajedno otežava pružanje kvalitetne usluge korisnicima, a može se negativno odraziti i na privatni život profesionalaca. Priroda rada medicinskih sestara u ustanovama za njegu i smještaj starih osoba uz dodatne probleme organizacije rada i nedostatka radnog kadra stvara niz stresova koji doprinose razvoju profesionalnog stresa (Stijepovic, Rusac 2019). Na medicinsku sestru se stavlja veliki teret, što je naročito došlo do izražaja u periodu pandemije, uzimajuci u obzir da su stare osobe ugrožena kategorija, da imaju vec niz drugih komorbiditeta, ali i da su svakodnevno i neizbježno suočeni sa smrcu, obzirom da se svakako nalaze u poodmakloj dobi. Ciljevi rada su: 1. Utvrditi nivo emocionalne iscrpljenosti kod uposlenika 2. Utvrditi nivo depersonalizacije koju uzrokuje stres 3. Procijeniti u kojoj mjeri je prisutna percepcija smanjenog ličnog postignuca 4. Utvrditi korelacione veze unutar ispitivanog područja 1. METODOLOGIJA Istraživanjem je obuhvaceno 50 ispitanika zaposlenih uustanovama za njegu i smještaj starih osoba u Bugojnu (Revitalis), Donjem Vakufu (Linija života), Travniku (Naš dom), Sarajevu (Sentivo 1 i 2, i Vitalis). Ispitanicima ustanova Revitalis i Linija života bio je ponuden online uputnik kreiran u elektronskoj bazi "Google forms". Sudjelovanje u istraživanju je bilo anonimno i dobrovoljno. U radu je korištena deskriptivna metoda istraživanja, a studija je presječna. Za potrebu prikupljanja podataka korišten je standardizovani Upitnik izgaranja na poslu Christine Maslach za stručnjake pomagačkih zanimanja (MBI-HSS Maslach Burnout Inventory - Human Services Survey). Upitnik je služio za procjenu tri specifične dimenzije ličnosti u sindromu izgaranja na radu: pad ličnog postignuca (engl. personal accomplishment-PA), emocionalnu iscrpljenost (engl. emotional exhaustion-EE) i depersonalizaciju (engl. depersonalization-DP). MBI sadrži 22 tvrdnje koje odreduju navedene tri dimenzije ovog sindroma: lično postignuce (8 tvrdnji), emocionalnu iscrpljenost (9 tvrdnji) i depersonalizaciju (5 tvrdnji). Vrednovanje odgovora 43 predvideno je prema Likertovoj skali od 0 (nikad) do 6 (svaki dan). Sindrom izgaranja na poslu sadržan je u odgovorima „često" i „svaki dan" (Selmanovič i Pranjič, 2008). Značenje dobijenih vrijednosti nalazi se u radu Thorsena i sar (2011a), gdje su prikazani skorovi pojedinih subskala prema Maslachovom inventaru. Tabela 1. Značenje skorova pojedinih subskala prema Christine Maslach upitniku za stručnjake pomagačkih zanimanja Subskala Kategorija Rezultati Emocionalna iscrpljenost Visok >27 Srednje 19-26 nizak 0-18 Depersonalizacija Visok >10 Srednje 6-9 nizak 0-5 Percepcija smanjenog ličnog postignuca Visok 0-33 Srednje 34-39 nizak >40 Izvor: http://www.biomedcentral. com/1472-6955/10/9 Longitudinalna istraživanja s MBI - HSS-om utvrdila su visoku dosljednost svake od podljestvica, koja se nije vidljivo smanjila u razdoblju od jednog mjeseca do jedne godine. Takva je stabilnost u skladu sa svrhom MBI - HSS-a da mjeri trajno psihičko stanje. 2. REZULTATI 2.1. Sociodemografski podaci ispitanika Tabela 2. Spolna struktura uposlenika Spol Broj % M 9 18 Z 41 82 Ukupno 50 100 Izvor: izrada autora 44 Ukupan uzorak činilo je N=50, od čega je 41 (82%) ispitanika čine žene i 9 (18%) uposlenika čine muškarci. Tabela 3. Broj ispitanika po domovima Dom Broj % Revitalis 3 6 Linija života 2 4 Naš dom 8 16 Sentivo 1 i 2 18 36 Vitalis 19 38 Ukupno 50 100 Izvor: izrada autora Od ukupnog uzorka (N=50), 6% ispitanika su iz doma „Revitalis", 4% iz doma „Linija života", 16% iz doma „Naš dom", 36% iz „Sentivo" (obuhvaceni Sentivo 1 i 2) i „Vitalis" 38%. Tabela 4. Stepen obrazovanja ispitanika Stepen obrazovanja Broj % Srednja stručna sprema (SSS) 35 70 Viša stručna sprema (VŠS) 4 8 Visoka stručna sprema (VSS) 11 22 Ukupno 50 100 Izvor: izrada autora Iz tabele 4. može se vidjeti da 11 (22%) ispitanika ima VSS, 4 (8%) VŠS i 35 (70%) SSS. Tabela 5. Starosna struktura uzorka Veličina uzorka Minimalna dob ispitanika Maksimalna dob ispitanika Srednja vrijednost Standardna devijacija Dob ispitanika 50 22 59 34,26 8,14 Izvor: izrada autora 45 Ukupan uzorak činilo je 50 ispitanika, u rasponu od 22 do 59 godina. Prosječna starosna dob ispitanika je M=34,26±8,14. 2.2. Prikaz aritmetičkih sredina na subskalama sagorijevanja na poslu u odnosu na dom u kojem je ispitanik zaposlen i F omjeri jednosmjerne ANOVA-e Tabela 6. Emocionalna iscrpljenost ispitanika Vel ičin a uzo rka Srednj a vrijed nost Standardna devijacija Statistička pogreška F Signifikant ost Dom Linija života 2 20.00 18.385 13.000 .52 2 .720 Revitalis Bugojno 3 19.00 8.000 4.619 Sentivo Ilidža 18 20.78 10.497 2.474 Vitalis Ilidža 19 17.21 10.097 2.316 Naš dom Travnik 8 15.13 9.141 3.232 Ukupno 50 18.38 10.081 1.426 Izvor: izrada autora U rezultatima prikazanim u tabeli kroz pojedinačne vrijednosti F testa, može se reci da ispitanici ne pokazuju razlike u emocionalnoj iscrpljenosti, F= 0.522. Na osnovu sig=0.720 vidi se da nema statististički značajne razlike za ovu domenu. Tabela 7.Depersonalizacija Vel Srednj Standard Statističk F Signifika ičin a na a ntnost a uzo vrijed nost devijacija pogreška rka Dom Linija života 2 10.00 14.142 10.000 1.24 3 .306 Revitalis Bugojno 3 8.33 2.887 1.667 Sentivo Ilidža 18 5.56 4.287 1.010 Vitalis Ilidža 19 10.37 10.709 2.457 Naš dom Travnik 8 4.63 4.838 1.711 Ukupno 50 7.58 7.905 1.118 Izvor: izrada autora 46 U rezultatima prikazanim u tabeli srednja vrijednost depersonalizacije je bila 7.58, uz standardnu devijaciju od 7.905, što ukazuje na značajnu varijabilnost depersonalizacije medu ispitanicima. Medu domovima, ispitanici u Domu Linija života su imali najvišu prosječnu vrijednost depersonalizacije od 10, dok su ispitanici u Domu Sentivo imali najnižu prosječnu vrijednost od 5.56, ali statistička analiza pokazala je da nema značajnih razlika u depersonalizaciji medu različitim domovima (F-statistika = 1.243, p > .05). Tabela 8. Percepcija smanjenog ličnog postignuca Vel ičin a uzo rka Srednj a vrijed nost Standardna devijacija Statističk a pogreška F Signifik antnost Dom Linija života 2 45.50 .707 .500 1.12 7 .356 Revitalis Bugojno 3 41.00 5.292 3.055 Sentivo Ilidža 18 41.44 5.731 1.351 Vitalis Ilidža 19 39.26 9.103 2.088 Naš dom Travnik 7 45.29 4.071 1.539 Total 49 41.29 7.118 1.017 Izvor: izrada autora Prosječna vrijednost percepcije smanjenog ličnog postignuca za sve domove je 41.29. Standardna devijacija iznosi 7.118, što ukazuje na varijabilnost percepcije medu ispitanicima. Kada se uporede domovi, vidimo da ispitanici u Domu Linija života imaju najvišu prosječnu vrijednost percepcije smanjenog ličnog postignuca od 45.50, dok su ispitanici u Vitalis Ilidža domu imali najnižu prosječnu vrijednost od 39.26. Medutim, razlike izmedu domova nisu statistički značajne s obzirom na vrijednost F-statistike koja iznosi 1.127 (p > .05). Kao što se vidi, broj ispitanika (uposlenika) u različitim domovima je različit i radi se o malim uzorcima, te je primjena ANOVA-e upitna, ali načelno, može se reci da ne postoje statistički značajne razlike u nivou sagorijevanja izmedu usposlenika različitih domova. 47 Tabela 9. Kruskal-Wallis test za ispitivanje razlika u nivou sagorijevanja izmedu uposlenika različitih domova Emocionalna iscrpljenost Depersonalizacija Percepcija smanjenog ličnog postignuca Kruskal-Wallis H 2.482 2.158 4.567 Df 4 4 4 Asymp. Sig. .648 .707 .335 a. Kruskal Wallis Test b.Grupna varijabla: Dom u kojem radite Izvor: izrada autora Kruskal-Wallis test korišten je za procjenu statističke značajnosti razlika medu različitim domovima. Rezultati su pokazali da nema statistički značajne razlike u emocionalnoj iscrpljenosti (p = .648) i depersonalizaciji (p = .707) medu različitim domovima, dok su ispitanici u nekim domovima imali statistički značajno višu percepciju smanjenog ličnog postignuca u poredenju s drugim domovima (p = .335). Tabela 10. Deskriptivna statistika za dimenzije Maslachovog upitnika Veličina uzorka Min. Max. Srednja vrijednost Standardna devijacija Skjunis Kurtozis Stat Statisi tička pogre ška Stat Statis tička pogr eška Emocionalna Iscrpljenost 50 .00 41.00 18.46 10.08 .276 .337 -.745 .662 Depersonalizacija 50 .00 33.00 7.48 7.94 1.411 .337 1.641 .662 Percepcija smanjenog ličnog postignuca 50 20.00 48.00 41.30 7.05 -1.404 .337 1.467 .662 Izvor: izrada autora Kada se vrijednosti deskriptivne statistike uporede sa ovim normama koje se nalaze u radu Thorsena i sar (2011b), zaključuje se da u prosjeku, ispitanici, uposlenici u staračkim domovima imaju srednje zastupljenu emocionalnu iscrpljenost M=18.46, depersonalizaciju M=7.48, ali nizak nivo percepcije smanjenog ličnog postignuca M=41.30. Može se reci da je, što se tiče sagorijevanja, evidentna jedino smanjena percepcija ličnog postignuca kod uposlenika. Bilježi se optimalna emocionalna iscrpljenost i depersonalizacija. 48 3. DISKUSIJA Sindrom izgaranja ili sagorijevanja (engl. burnout syndrome) označava neusaglašenost izmedu zahtjeva radnog mjesta i vlastitih mogucnosti, želja i očekivanja da se tim zahtjevima udovolji. Često se javlja u tzv. pomažucim zanimanjima, koja karakteriše neposredna komunikacija s ljudima kojima je potrebna pomoc. Osoba koja pomaže se uživljuje u emocionalna stanja drugih, a s druge strane njegove su mogucnosti ograničene. Ljudi odabiru pomažuca zanimanja s oduševljenjem i velikim očekivanjima (Lovrenčic, 2018). Najočitija manifestacija sagorijevanja je emocionalna iscrpljenost koja predstavlja osnovnu individualnu stresnu dimenziju sagorijevanja. Odnosi se na smanjenu osjetljivost pojedinca na zahtjeve i stresore zbog kojih se pojedinci osjecaju preoptereceno i nesposobno da se daju na psihološkom nivou. Cinizam ili depersonalizacija predstavlja dimenziju interpersonalnoga konteksta u sagorijevanju i odnosi se na negativne ili neosjetljive odgovore na različite aspekte posla, tj. negativan odnos prema radu i kolegama s posla, uz hladan i udaljen stav zbog kojeg osoba može postati bezosjecajna prema drugima i percipirati ih kao da oni zaslužuju svoje nevolje. Treca je dimenzija smanjeno postignuce, koje predstavlja dimenziju samoprocjene u sagorijevanju, a odnosi se na osjecaje nesposobnosti i nedostatak postignuca i produktivnosti na poslu. Podrazumijeva stanje smanjene efektivnosti i gubitka samopouzdanja u ličnu sposobnost (Čarapina i Ševo, 2017). Obzirom da posao medicinske sestre/tehničara predstavlja zanimanje koje se nalazi visoko na ljestvici stresnih zanimanja, naročito u uvjetima koje je pandemija Covid-19 donijela sa sobom, cilj našeg rada je bio ispitati pojavu sindroma sagorijevanja kod uposlenika ustanova za njegu i smještaj starih lica kroz tri dimenzije. Posmatrajuci spolnu strukturu, može se vidjeti da su večinski ispitanice žene (82%). Ovaj rezultat nije neočekivan s obzirom na to da su medicinske sestre tradicionalno više zastupljene u zdravstvenom sistemu, što potvrduju i druga istraživanja. Istraživanje koje je provela Vukovic (2020), medu 123 medicinske sestre oba spola, gdje je 29,75 puta više bilo uposlenica ženskog spola, odnosno 119 (96,75%) i 4 muškarca (3,25%). Takoder, u drugom istraživanju koje je provela Pečat (2021) uzorak je činilo 419 medicinskih sestara/tehničara s područja Republike Hrvatske u kojem je 85,9% sudionika bilo je ženskog spola, a 14,1% muškog spola. Na osnovu analize nivoa obrazovanja ispitivanih medicinskih sestara i tehničara može se vidjeti da VSS ima 11 (22%), VŠS 4 (8%) i SSS 35 (70%). Istraživanje Pečat (2021c)pokazalo je takoder najveci broj medicinskih sestara sa SSS, njih 157 (37,6%), bachelor sestrinstva 200 (47,8%), te mag.med.techn./dipl.med.techn. 62 (14,6%). Tomic (2021) u mostarskom istraživanju navodi da najveci broj sestara sa SSS 21 (56%), VŠS 8 (22 %) i VSS 8 (22 %). Ova saznanja mogu se koristiti u različitim kontekstima, kao što su planiranje obrazovnih programa za medicinske sestre i tehničare, kao i u procjeni potreba za daljnjim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem. Ukupan uzorak činilo je 50 ispitanika, u rasponu od 22 do 59 godina. Prosječna starosna dob ispitanika je M=34,26±8,14, što ukazuje da su uposlenici mlade životne dobi. U istraživanju provedenom u Španiji tokom pandemije Covid-19, medu 340 zdravstvenih radnikadobni raspon se krece od 20 do 65 godina, sa prosječnom starosti od 42,16, SD = 10,90, što je nešto starija vrijednost nego kod nas (Navaro Prados, Jilmenez Garcia-Tizon, Melendez, 2022). Istraživanje koje je provela Milin 49 (2022) pokazuje da se raspon dobi ispitanika kreče od 20 do 64 godine, a prosječna dob iznosi 35.67 godina (SD =11.61). Za analizu razlika izmedu srednjih vrijednosti subskala sagorijevanja na poslu u odnosu na ustanovu u kojoj je ispitanik zaposlen, korištena je jednosmjerna ANOVA. Ova metoda se koristi za ispitivanje razlika izmedu srednjih vrijednosti više od dvije nezavisne skupine, pri čemu postoji samo jedna nezavisna varijabla (ustanova za smještaj i njegu starih osoba). F omjer (F-ratio) izračunat je kao omjer varijance izmedu skupina i varijance unutar skupina. Za provjeru značajnosti razlika, usporeden je F omjer s kritičnom vrijednosti F-distribucije za zadani stepen slobode i nivo značajnosti (p<0,05). Prema rezultatima istraživanja, prosječna vrijednost emocionalne iscrpljenosti u ovom uzorku ispitanika iznosi 18,46, što odgovara kategoriji srednje emocionalne iscrpljenosti. Ovi rezultati su u skladu s drugim sličnim studijama, u kojima se takoder nalazi srednji ili umjereni nivo emocionalne iscrpljenosti kod ispitanika (Navaro Prados, Jilmenez Garcia-Tizon, Melendez, 2022). U poredenju s depersonalizacijom, nivo emocionalne iscrpljenosti kod ispitanika nije statistički značajno različita. Istraživanja Abaz (2021) i Krpelnik (2021) takoder navode slične rezultate u smislu prosječne vrijednosti emocionalne iscrpljenosti. Medutim, istraživanje Lovrenčič (2018) pokazalo je da gotovo polovina ispitanika (49,3%) ima visok nivo emocionalne iscrpljenosti. Ovi rezultati upučuju na to da emocionalna iscrpljenost može biti značajan problem za zaposlene u zdravstvu i da je potrebno poduzeti mjere kako bi se smanjio ovaj rizik. Istraživanje Sviben i sar. (2017) ukazuje na to da se gotovo polovica (46%) zaposlenih u zdravstvenom sektoru nalazi u kategoriji visoke emocionalne iscrpljenosti. Ovi rezultati su u skladu s drugim studijama koje su pokazale visoku učestalost emocionalne iscrpljenosti kod zaposlenih u zdravstvu. Visoka emocionalna iscrpljenost može negativno utjecati na kvalitetu pružanja usluga, kao i na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenih. Zbog toga je važno identificirati rizične faktore i poduzeti mjere kako bi se emocionalna iscrpljenost smanjila, a kvalitet rada i dobrobit zaposlenih poboljšala. Iz rezultata istraživanja se može zaključiti da prosječni rezultat ukupnog uzorka (M=7.48, SD=7.94) ukazuje na umjereni nivo depersonalizacije, što se podudara s kategorizacijom Masclah i sar. gdje se umjerena depersonalizacija kreče u rasponu od 6-9 bodova. Ovo je u skladu s nalazima drugih istraživanja kao što su Navaro Prados i sar. (2022) i Krpelnik (2021), gdje se takoder dobivaju slični rezultati. S obzirom na to da nema statistički značajne razlike u domeni depersonalizacije pojedinačnih uzoraka (F=1.243, p=0,306), može se pretpostaviti da se svi ispitanici nalaze unutar sličnog raspona umjerenog nivoa depersonalizacije. Medutim, važno je napomenuti da istraživanje Sviben i sar. (2017) ukazuje na to da 23% zaposlenika ima visok nivo depersonalizacije, što znači da postoji populacija koja može imati ozbiljnije probleme u ovoj domeni. U korelaciji s drugim faktorima, istraživanje Abaz (2021) ukazuje na to da zaposlenici u domovima za starije i nemočne imaju najviši stepen depersonalizacije, što je važno imati u vidu prilikom razvoja intervencija za prevenciju i liječenje depersonalizacije kod zaposlenika u ovom sektoru. Takoder, istraživanje Abaz (2021) ukazuje na povezanost izmedu depersonalizacije i profesionalnog sagorijevanja kod zaposlenika u domovima za starije i nemočne. Iako naši ispitanici pokazuju umjeren stepen depersonalizacije, potrebno je daljnje istraživanje kako bi 50 se razumjelo kako se depersonalizacija manifestira u različitim populacijama i kontekstima te kako bi se razvile intervencije za prevenciju i liječenje depersonalizacije kod zaposlenika. Istraživanje koje je provedeno na uzorku medicinskih sestara/tehničara koji rade u Opcoj bolnici u Zaboku pokazalo je da su ispitanici imali prosječnu vrijednost osjecaja smanjenog ličnog postignuca od 32,76 bodova uz standardnu devijaciju od 7,97 bodova, pri čemu je najniža vrijednost iznosila 15, a najviša 46 bodova (Krpelnik, 2021). Ova vrijednost je u skladu s rezultatima istraživanja medu medicinskim sestrama u staračkim domovima u Španiji, koje je pokazalo prosječnu vrijednost od 23,85 bodova uz standardnu devijaciju od 7,61 bodova (Navaro Prados, Jilmenez Garcia-Tizon, Melendez, 2022). Takoder, rezultati istraživanja na uzorku medicinskih sestara u Hrvatskoj pokazali su da 24,7% zaposlenika ima niski osjecaj ličnog postignuca (Sviben i sar.,2017). Korištenjem Kruskal-Wallis testa utvrdeno je da postoji odstupanje ličnog postignuca u odnosu na depersonalizaciju i emocionalnu iscrpljenost. Medutim, ovaj test ne može precizno utvrditi koje su grupe podataka značajno različite medusobno. Ukupni rezultat uzorka pokazao je da je prosječna vrijednost osjecaja smanjenog ličnog postignuca u kategoriji niskog ličnog postignuca, što ukazuje na vecu sklonost ka sagorijevanju na poslu. Analiza varijance nije pokazala statistički značajnu razliku u pojedinačnim uzorcima niti u grupnom uzorku na dimenziji smanjenog ličnog postignuca. Prema navedenim istraživanjima, možemo zaključiti da postoji problem sagorijevanja na poslu medu medicinskim sestrama i tehničarima. Specifično, primijeceno je smanjenje ličnog postignuca, što ukazuje na osjecaj nezadovoljstva i neispunjenja u vezi sa vlastitim radom i postignucima na poslu. Ovo se može povezati sa emocionalnom iscrpljenošcu i depersonalizacijom, što su još dva ključna simptoma sindroma sagorijevanja na poslu. Takoder, važno je napomenuti da rezultati istraživanja u različitim zemljama pokazuju slične trendove u percepciji smanjenog ličnog postignuca medu medicinskim osobljem. To ukazuje napotrebu za univerzalnim pristupom u rješavanju problema sagorijevanja na poslu i poboljšanju kvalitete rada u zdravstvenom sektoru. Uz to, važno je uzeti u obzir da postoje razlike u percepciji smanjenog ličnog postignuca medu različitim uzorcima, što može biti posljedica različitih radnih uvjeta, kultura, organizacijskih struktura i drugih faktora. Stoga bi bilo korisno provesti dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjeli ovi faktori i njihov utjecaj na sindrom sagorijevanja na poslu u zdravstvenom sektoru. Konačno, treba istaknuti da je potrebno poduzeti korake kako bi se poboljšali radni uvjeti i kvaliteta rada u zdravstvenom sektoru te smanjila emocionalna iscrpljenost i depersonalizacija kod medicinskih sestara i tehničara. To može uključivati različite intervencije kao što su programi podrške i obuke, poboljšanje organizacijskih struktura, povecanje autonomije i fleksibilnosti na poslu te poboljšanje sistema nagradivanja i priznavanja rada. Prema Kelly, Gee, Butler (2021) u Sjedinjenim Američkim Državama, 54% medicinskih sestara i tehničara izvjestilo je o burnoutu 2020. godine. Ovo je alarmantan podatak jer su medicinske sestre i tehničari neophodni za pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite, posebno u vrijeme pandemije COVID-19. Osim toga, u Srbiji, istraživanje je pokazalo da 41,19% ispitanika ima umjereno izgaranje, a 28,3% ispitanika ima visok nivo izgaranja (Živanovic, Blanuša, Kneževic, Stojkov, Javorac 2020). U Malaviju, gotovo tri četvrtine ispitanika izvjestilo je o emocionalnoj iscrpljenosti, više od trecine 51 izvijestilo je o depersonalizaciji, a gotovo tri četvrtine doživjelo je smanjeno lično postignuce. Ovi podaci ukazujuna značajno prisustvo problema burnout-a u zdravstvenom sektoru, što može negativno utjecati na kvalitetu zdravstvene zaštite i dovesti do lošijih ishoda liječenja (Jaman Galekovic, 2016). Analizom podataka se može vidjeti da ispitanici, uposlenici u staračkim domovima imaju srednje zastupljenu emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju, ali nizak nivo percepcije smanjenog ličnog postignuca. Različiti simptomi, uključujuci emocionalnu iscrpljenost, anksioznost, depresiju, stres, nesanicu, somatizaciju i opsesivno-kompulzivne simptome, prijavljivali su zdravstveni radnici u različitim zemljama. Prema Milosavljevicu (2021), studija iz Azije pokazala je da su Tajlandani prijavljivali najviše prosječne ocjene anksioznosti, depresije i stresa, dok su Vijetnamci imali najniže ocjene. S druge strane, istraživanje koje su proveli Backovic, Jovanovic, Asotic (2022) u Crnoj Gori ukazuje na to da su medicinske sestre češce prijavljivale stres u poredenju sa doktorima tokom pandemije. Svi ovi podaci ukazuju na to da je važno razumjeti uticaj pandemije na mentalno zdravlje zdravstvenih radnika, kao i naci načine za smanjenje stresa i podršku zdravstvenim radnicima u ovoj teškoj situaciji. To bi moglo uključivati pružanje psihološke podrške, edukaciju o samopomoči i strategijama suočavanja sa stresom, kao i povecanje broja zdravstvenih radnika kako bi se smanjio pritisak na postojeci kadar. ZAKLJUČCI I PREPORUKE Na osnovu dobijenih rezultata, može se zaključiti da je kod ispitanika utvrdeno sljedece: 1. Umjerena emocionalna iscrpljenost 2. Umjerena depersonalizacija 3. Smanjena percepcij a ličnog postignuca 4. Nema značajnih korelacionih veza unutar ispitavnog područja Na osnovu zaključaka, preporučuje se da se ustanove za smještaj i njegu starih osoba usredotoče na smanjenje emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije kod svojih zaposlenika, te na poboljšanje percepcije ličnog postignuca. Ovo se može postici kroz različite prakse upravljanja ljudskim resursima, kao što su smanjenje radnog opterecenja, pružanje podrške i obuke za rješavanje stresnih situacija, te poboljšanje komunikacije izmedu uposlenika i menadžmenta. Takoder, preporučuje se dalje istraživanje uzoraka zaposlenika ustanova za smještaj i njegu starih osoba kako bi se bolje razumjeli uzroci i posljedice emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjene percepcije ličnog postignuca, te kako bi se pronašle najbolje prakse za smanjenje ovih negativnih efekata na zaposlenike. Bilo bi jako važno biti pažljiv pri interpretaciji rezultata jer se moglo desiti da je u ovom malom, testiranom uzorku na istraživanje pristali ispitanici koji su inače zadovoljni svojim poslom i životom i ono što bi bilo značajno provjeriti je odnos osobina ličnosti, emocionalne inteligencije i drugih psihološki značajnih prediktora koji utiču na sagorijevanje, ali i na zadovoljstvo životom i poslom. Potrebna je strategija na nacionalnom nivou koja ce služiti podršci, motivaciji, zaštiti i edukaciji zdravstvenih radnika o ovim bitnim pitanjima, čemu mogu služiti primjeri dobre 52 prakse iz drugih zemalja (npr. SAD), koje su prepoznale važnost u sprječavanju i liječenju sindroma sagorijevanja. Prikupljeni podaci potvrduju kako je od velikog značenja pravovremeno razviti strategije prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba sa sindromom sagorijevanja, čime bi se održalo mentalno zdravlje medicinskog osoblja, ali i kvalitet njege koja se pruža pacijentima unutar zdravstvenog sistema (Drmic i sar., 2021). LITERATURA 1. Abaz, A. (2021) 'Profesionalno sagorijevanje medicinskih sestara/tehničara tijekom Covid-19 pandemije', repository.fzsri.uniri.hr. Dostupno na: https://um.nsk.hr/um:nbn:hr:184:507698 [Pristup: 09.11.2022.]. 2. Backovič, D., Jovanovič, D. i Asotič, M. (2022) 'Uticaj stresa na kvalitet rada zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore', Dostupno na: http://fzf.edu.ba/wp-content/uploads/2022/09/Pharm-Health-10-2-COMPL..pdf [Pristup: 07.03.2023]. 3. Bilen Milosavljevič, N. (2021) 'Profesionalni stres kod zaposlenika u ustanovama za starije i nemočne osobe tijekom pandemije Covid-19', repository.fzsri.uniri.hr. Dostupno na: https://repository.fzsri.uniri.hr/en/islandora/object/fzsri:1473[Pristup: 09.11.2022.]. 4. Čarapina, I. i Ševo, J. (2017) 'Odnos socijalne podrške i sagorijevanja studenata', Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, [online] 66(1), pp.9-25. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/186825. [Pristup: 09.11.2022.]. 5. Drmič, S. i Murin, L. (2021) 'Sindrom sagorijevanja medu zdravstvenim radnicima u pandemiji bolesti COVID-19', Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti, 1(1), pp.25-29.Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/en/2578mPristup: 08.11.2022.]. 6. Jaman Galekovič, M. (2016) 'Povezanost sindroma sagorijevanja medicinskih sestara s radnim mjestom i privatnim životom', repozitorij.mefos.hr. Dostupno na: https://repozitorij.mefos.hr/islandora/object/mefos°/o3A160[Pristup: 02.03.2023.]. 7. Kelly, L.A., Gee, P.M. i Butler, R.J. (2020) 'Impact of nurse burnout on organizational and position turnover', Nursing Outlook, [online] 69(1), pp.96-102. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7532952/. [Pristup: 12.11.2022.]. 8. Krpelnik, S. (2021) 'Sindrom sagorijevanja kod medicinskih sestara/tehničara koji rade na hemodijalizi', zir.nsk.hr. Dostupno na: https://zir.nsk.hr/en/islandora/object/unin%3A4370[Pristup: 20.11.2022.]. 9. Lovrenčič, S. (2018) 'Uloga formalnih stupnjeva školovanja u sagorijevanju medicinskih sestara na radnom mjestu', zir.nsk.hr. Dostupno na: https://zir.nsk.hr/en/islandora/obj ect/mefos%3A931 [Pristup: 21.03.2023.]. 10. Milin, M. (2022) 'Doživljaj stresa kod medicinskih sestara i tehničara tijekom pandemije virusa Covid-19 s obzirom na strategije suočavanja i percipiranu socijalnu podršku', [online] Repository.ffri.uniri.hr. Dostupno na: https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:3071 [Pristup: 22.11.2022.]. 11. Mrda, M. (2020) 'JZU Institut za javno zdravstvo RS', [online] Phi.rs.ba. Dostupno na: https://www.phi.rs.ba/index.php?view=clanak&id=703 [Pristup: 21.03.2023.]. 53 12. Navarro Prados, A.B., Jiménez García-Tizón, S. i Meléndez, J.C. (2021) 'Sense of coherence and burnout in nursing home workers during the COVID-19 pandemic in Spain', Health & Social Care in the Community. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.mh.gov/33894094/rPristup: 21.03.2023.]. 13. Pečat, J. (2021) 'Meduodnos emocionalne inteligencije i pojave sindroma sagorijevanja kod medicinskih sestara/tehničara za vrijeme Covid-19 pandemije', [online] Repozitorij.unin.hr. Dostupno na: https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:4213 [Pristup: 30.10.2022.]. 14. Peršic, Z. (2020) 'SAOPŠTENJE ZA JAVNOST - 09.03.2020 - Federalno ministarstvo zdravstva: COVID-19', [online] Federalno ministarstvo zdravstva: COVID-19. Dostupno na: https://covid19.fmoh.gov.ba/novost/6/saopstenje-za-javnost-09.03.2020 [Pristup: 21.03.2023.]. 15. Selmanovic S. i Pranjic N. (2008) 'Most often stress at the workplace among physicians in the University Clinic Center in Tuzla', Materia Socio Medica, 20(3), str. 152-4.Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/283317529_Most_often_Stress_at_the_Wor k_Place_among_Physicians_in_the_University_Clinical_Centre [Pristup: 10.11.2022.]. 16. Stijepovic, L. i Rusac, S. (2019). Supervizija u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu: iskustva medicinskih sestara. Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, [online] 5(2), pp.171—186. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/226589 [Pristup: 21.03.2023.]. 17. Sviben, R., Pukljak Iričanin, Z., Lauri Korajlija, A. i Čular Reljanovic, I. (2017). Sindrom sagorijevanja i mentalno zdravlje kod medicinskog osoblja sa psihijatrijskog i nepsihijatrijskih odjela. Journal of Applied Health Sciences, 3(2), pp.169-181. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/en/190900 [Pristup: 23.03.2023.]. 18. Šopic, M., Car-Pušic, D. (2019). Statistička obrada podataka o vremenskim neprilikama u svrhu odredivanja mjesečnog intervala s matematički očekivanim danima zastoja pri radu gradilišta na području grada Rijeke. Zbornik radova, [online] 21(1), pp.67-85. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/317461 [Pristup: 22.03.2023]. 19. Thorsen, V.C., Tharp, A.L.T. i Meguid, T. (2011). High rates of burnout among maternal health staff at a referral hospital in Malawi: A cross-sectional study. BMC Nursing, 10(1). Dostupno na: https://doi.org/10.1186/1472-6955-10-9 [Pristup: 20.11.2022]. 20. Tomic, K., Franjic, D., Tomic, K. i Černy Obrdalj, E. (2021). Sindrom sagorijevanja medicinskih sestara u domu zdravlja Mostar za vrijeme Covid-19 pandemije. Zdravstveni glasnik, 7 (2), pp.59-66. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/251007 [Pristup: 04.11.2022]. 21. Vukovic, M. (2020). Razina percipiranog stresa kod medicinskih sestara u radu s pacijentima različite dobi. [online] Dostupno na: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ozs:968/datastream/PDF/view [Pristup 05.11.2022]. 22. Živanovic, D., Blanuša, J., Kneževic, J., Stojkov, S. & Javorac, J. (2020) 'Prediktori izgaranja kod zdravstvenih radnika tokom pandemije COVID-19', u: Zbornik radova 54 68. Kongresa psihologa Srbije: Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/346448725_Prediktori_izgaranja_kod_zdra vstvenih radnika tokom pandemije COVID-19 [Pristup:22.03.2023] 55 Primljeno/Submitted: 25.03.2023. Pregledni rad Prihvaceno/Accepted: 28.06.2023. Review paper JEL Classification: M31 POSLOVNA USPJEŠNOST MARKETINŠKIH AGENCIJA U BOSNI I HERCEGOVINI - KOLIKO JE MARKETING KAO PRIVREDNA DJELATNOST PROFITABILAN NA OVOM TRŽIŠTU? BUSINESS SUCCESS OF MARKETING AGENCIES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - HOW PROFITABLE IS MARKETING AS AN ECONOMIC ACTIVITY IN THIS MARKET? Emina Sinanovic* Darijo Jerkovic** SAŽETAK Posljednjih par decenija razvoj marketinga je obilježen svojevrsnom tranzicijom od tradicionalnog prema digitalnom marketingu. Velika dostignuca u oblastima informatike, i telekomunikacija preusmjerila su komunikaciju izmedu ljudi u digitalne i elektroničke kanale, bez obzira da li se radi o poslovnoj ili privatnoj komunikaciji. Brzina, lakoca i ekonomičnost komunikacije, multimedijalne mogucnosti u slanju i primanju poruka, trenutne povratne veze, kontrola nad komunikacijom, sve su to obilježja suvremene komunikacije. Pod tim utjecajima i marketing se vecinom preusmjerio u digitalne forme. Indikativno je pitanje da li je takva transformacija pracena i odgovarajucom poslovnom uspješnošcu. Činjenica je da digitalni marketing u pravilu zahtjeva manje troškove u odnosu na tradicionalni. Stoga je nužno je istražiti da li manja izdvajanja za digitalni marketing, od strane kompanija i organizacija, podrazumjevaju i manju profitabilnost za profesionalce koji se bave njime i koje kompanije angažiraju za svoje potrebe. Autori rada kao objekat istraživanja uzimaju marketinške agencije u BiH i marketing kao djelatnost u širem smislu, te analiziraju njihovu poslovnu uspješnost u proteklim godinama. Kroz komparaciju sa najuspješnijim kompanijama iz različitih oblasti privrede nastoji se provjeriti koliko je bavljenje marketingom kao primarnom djelatnošcu (šifra djelatnosti 731: Promocija - reklama i propaganda) isplativo na ovom tržištu. Uzorak istraživanja obuhvata po 100 najuspješnijih velikih, srednjih i malih kompanija dobijenih iz izvještaja bonitetne agencije LRC Kreditni biro Sarajevo te istih podataka za navedenu šifru djelatnosti 731. Kroz poredenje i analizu kretanja prihoda, dobiti, stope profitabilnosti i drugih pokazatelja uspješnosti iz * studentica, Sveučilište/Univerzitet ''VITEZ'', Fakultet poslovne ekonomije, e-mail: emina. sinanovic @unvi.e du.ba ** vanredni profesor, Sveučilište/Univerzitet ''VITEZ'', Fakultet poslovne ekonomije, e-mail: darij o.jerkovic@unvi.edu.ba 56 bilanci stanja i uspjeha, nastoji se utvrditi da li je i koliko profesionalno bavljenje marketingom manje profitabilno u odnosu na najbolje kompanije na ovom tržištu. Ključne riječi: promocija, marketinške agencije, profitabilnost poslovanja ABSTRACT In the last couple of decades, the development of marketing has been marked by a kind of transition from traditional to digital marketing. Great achievements in the fields of informatics and telecommunications have redirected communication between people into digital and electronic channels, regardless of whether it is business or private communication. Speed, ease, and economy of communication, multimedia possibilities in sending and receiving messages, instant feedback links, and control over communication, are all characteristics of modern communication. Under these influences, marketing has mostly shifted to digital forms. The indicative question is whether such a transformation is accompanied by appropriate business success. It is a fact that digital marketing generally requires lower costs compared to traditional marketing. Therefore, it is necessary to investigate whether smaller allocations for digital marketing, by companies and organizations, imply a lower profitability for professionals who deal with it and which companies they hire for their needs. The authors of the paper take marketing agencies in B&H and marketing as an activity in a broader sense as the object of research and analyze their business success in the past years. Through a comparison with the most successful companies from different areas of the economy, an attempt is made to check how profitable marketing as a primary activity (activity code 731: Promotion - advertising and advertising) is in this market. The research sample includes 100 of the most successful large, medium, and small companies each obtained from the report of the credit rating agency LRC Kreditni biro Sarajevo and the same data for the specified activity code 731. Through comparison and analysis of trends in revenue, profit, profitability rate, and other performance indicators from the balance sheet and income statement, an attempt is made to determine whether and how much professional marketing is less profitable compared to the best companies in this market. Key words: promotion, marketing agencies, business profitability UVOD: TRANSFORMACIJA MARKETINGA Razvoj suvremenog marketinga i njegova transformacija u digitalnu formu je izravna posljedica razvoja informacijskih tehnologija, telekomunikacija i znanstvenih dostignuca u ovim oblastima. Ta dostignuca su obuhvatila sve pore suvremenog života čovjeka. Ilustracije radi, dovoljno je istaknuti da nam je pametni telefon vjerni pratilac svugdje gdje idemo i što radimo. Prema odredenim istraživanjima danas su vece šanse da cemo zaboraviti novčanik prije nego što cemo zaboraviti pametni telefon. Pri tome, telefon nije samo komunikacijsko sredstvo, vec službi za informiranje vlasnika o različitim temama, pretrage na Internetu, placanja, objavljivanje i komentiranje sadržaja na društvenim mrežama, zabavu, instant video komunikaciju sa bilo kime na bilo kojem kraju svijeta, komunikaciju putem maila itd. Pred suvremenim potrošačem danas su velike mogucnosti brze komunikacije i povratnih veza u 57 različitim formatima. Potrošač danas kontrolira komunikaciju, odreduje koje ce kanale koristiti, koje ce sadržaje kreirati, pratiti, komentirati, jednom riječju on kontrolira komunikaciju. Takva situacija prinudila je marketare i marketinške stručnjake da se prilagode novonastaloj situaciji. Za razliku od tradicionalnog marketinga, kada su oni kontrolirali i upravljali komunikacijom, sada se istoj moraju prilagodavati. Takoder, obzirom da korisnik ili potrošač bira sadržaje i poruke, oglašivačke i promotivne poruke danas su sve više personalizirane i prilagodene pojedincima. Iz tih, a i mnogo drugih razloga, došlo je do transformacije marketinga i do pojave digitalnog marketinga, koji se ubrzano razvija sa tendencijom da postane dominantna forma marketinga. Digitalni marketing je i dalje „društveni i upravljački proces kojim pojedinci i skupine dobivaju što trebaju i žele putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima" (Kotler, Wong, Saunders i Armstrong, 2006, 6), samo što se sada realizira u drukčijem mediju. Digitalni marketing obuhvaca korištenje svih digitalnih komunikacijskih kanala od digitalne TV, Interneta, mobilnih telefona i ostalih oblika digitalnih medija za ostvarenje marketinških ciljeva (Jerkovic, 2022, 16). Iako postoje odredena preklapanja i pojmovne dvojbe, digitalni marketing je širi pojam od Internet marketinga (koji se bazira na korištenju Interneta kroz društvene mreže, elektroničku poštu, web-stranice, forume, blogove, elektronsku trgovinu i sl.) i e-marketinga (koji pored aktivnosti na Internetu uključuje još i upravljanje podacima o digitalnim kupcima i elektronsko upravljanje odnosima s kupcima (e-CRM). Digitalni marketing obuhvaca različite forme dosega potencijalnih ciljnih grupa ne samo baziranih na korištenju Interneta i suvremenih telekomunikacijskih kanala. Prije komparacije prednosti i nedostataka tradicionalnog i digitalnog marketinga, nužno je ukazati na odredene trendove koji su ubrzali razvoj digitalnog marketinga: Tabela 1. Trendovi u suvremenom poslovanju Kategorija trenda Trend Kupac 1. Brži servis 2. Samousluživanje 3. Veči izbor proizvoda 4. Integrirana rješenja e-Samousluživanje 5. Integrirana prodaja i servis 6. Glatka podrška 7. Fleksibilno ispunjavanje narudžbi i za kupca pogodno servisiranje 8. Povečana preglednost procesa Organizacija 9. Izmještanje poslovanja u vanjsko okružje 10. Proizvodnja po ugovoru 11. Virtualna distribucija Zaposlenik 12. Vrbovanje najboljih i najpametnijih 13. Zadržavanje talentiranih zaposlenika Tehnologija za poslovanje poduzeca 14. Integrirane aplikacije za poslovanje poduzeča 15. Integracija večeg broja kanala 16. Posredničke aplikacije izmedu starog i novog sotfvera i strojne opreme Opea tehnologija 17. Bežične web aplikacije 18. Pokretni uredaji za obradu i razmjenu informacija 19. Konvergencija sastavnica infrastrukture 20. Pružatelji aplikacijskih servisa Izvor: Kalakota, R., Robinson, M., e-Poslovanje 2.0; Vodič ka uspjehu, Mate, Zagreb, str.42. 58 1. PREDNOSTI I NEDOSTACI DIGITALNOG MARKETINGA Chaffey i Smith (2018, 19) navode da sve više potrošača provodi sve veci dio svog života u virtualnom svijetu. Stoga i razloge tranzicije tradicionalng marketinga ka digitalnom treba tražiti u prednostima i benefitima koje on nudi. Komparacija ključnih prednosti i ograničenja tradicionalnog i digitalnog marketinga date su u tabeli 2: Tabela 2. Komparacija prednosti i ograničenja tradicionalnog i digitalnog marketinga Tradicionalni marketing Digitalni marketing Prednosti Ograničenja Prednosti Ograničenja • Upečatljivost i lakoca razumjevanja • Trajnost • Pamtljivost • Pracenje učinkovitosti • Trošak • Interakcija • Pracenje učinkovitosti • Targetiranje • Interakcija • Potencijalna odbojnost • Kratkotrajnost • Promjenjivost Izvor: Prilagodeno prema Jerkovic (2022, 22-23) Iz tabele je vidljivo da su dva od tri ograničenja tradicionalnog marketinga zapravo prednosti digitalnog. To je prvi razlog rastuce popularnosti istog. Drugi razlog jeste mogucnost preciznog targetiranja ciljnih skupina i mogucnost direktne interakcije. To olakšava pripremu, izvedbu i pracenje marketinških kampanja. U kontekstu profitabilnosti marketinške djelatnosti na tržištu BiH, mora se imati u vidu da su troškovi digitalnog marketinga, u pravilu, znatno niži u odnosu na ranija izdvajanja za marketinga. Kada se uz niže troškove doda mogucnost trenutnog pracenja učinkovitosti kampanja i korekcija istih „u hodu" jasno je zašto digitalni marketing je sve više dominantna forma suvremenog marketinga. U teoriji, niži troškovi i bolja učinkovitost osiguravaju bolje rezultate poslovanja i vecu profitabilnost. Kada se tome dodaju promjene obrasca ponašanja suvremenih potrošača determinirane korištenjem pametnih telefona sa velikim brojem aplikacija, komunikacijom putem društvenih mreža, sve vecom količinom vremena koje provode na Internetu, jasno je da kompanije sve više biraju digitalni marketing za promociju svojih proizvoda i usluga. Sukladno tome, marketinške agencije i slične organizacije transformiraju svoje poslovanje nudeci sve veci spektar aktivnosti i usluga iz oblasti digitalnog marketinga. 2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Zbog relativno malih početnih ulaganja, značajan broj agencija se bazirao isključivo na digitalni marketing, ne nudeci druge alternative. Indikativno je da transformacija ka fokusu na digitalni marketing ima svoje benefite za marketinške agencije i kompanije koje se bave promocijom. Medutim, interesantno je istražiti da li ta transformacija nosi sa sobom i ostvarenje vlastitih poslovnih i profitnih ciljeva. Drugim riječima, nužno je istražiti koliko je isplativo baviti se profesionalno marketingom na tržištu Bosne i Hercegovine. Obzirom da je teško razdvojiti marketinške agencije na „tradicionalne" i „digitalne", istraživanje poslovne uspješnosti ove djelatnosti u cjelini na tržištu BiH ce se provesti benchmarkingom sa najboljim kompanijama u svim djelatnostima u BiH. Pri tome ce se komparirati samo odredeni osnovni financijski pokazatelji, odnosno oni koji se najčešce koriste (Šunjic-Beus, Martinovic i Veselinovic, 2011, 34-52). 59 Polazeci od pobrojanih prednosti digitalnog marketinga i njegove ekspanzije, bazična pretpostavka ovog istraživanja jeste da se marketinške agencije u BiH vecinom bave digitalnim marketingom. U praktičnom smislu to je teško provjeriti bez analiza usluga i djelatnosti svake agencije ponaosob. Takoder, u klasifikaciji djelatnosti koja datira iz 2010 nema jasno diferencirane podjele na „tradicionalne" i „digitalne" marketinške agencije, vec se posmatraju jedinstveno, kao jedna djelatnost. Zato se kao uzorak istraživanja uzela cijela djelatnost Reklama i propaganda (kako se zvanično zove u pomenutoj klasifikaciji). Cijeli istraživački proces koncipiran je u nekoliko dijelova koji slijede jedan za drugim: 1. Predstavljeni su trendovi u razvoju marketinga i njegovu tranziciju ka digitalnim formama; 2. Istraženi su pokazatelje uspješnosti poslovanja djelatnosti Reklama i propaganda na temelju podataka dobijenih od LRC Kreditnog biroa iz Sarajeva; 3. Komparirani su ti pokazatelji uspješnosti poslovanja sa istim pokazateljima koje imaju 300 najboljih kompanija u BiH iz svih djelatnosti (razvrstane u tri grupe: 100 velikih, 100 srednjih i 100 malih), tj. uraden je svojevrstan benchmarking sa najboljima na tržištu BiH po kriterijima kretanja ukupnog prihoda, izvoza, broja zaposlenih i dobiti u periodu od zadnje tri godine; 4. Analizirani su ostali pokazatelji uspješnosti poslovanja za granu Reklama i propaganda, uključujuci i sintetički pokazatelj BEX index, u promatranom periodu. Uporedeni su ti pokazatelje sa referentnim vrijednostima za svaki pokazatelj; 5. Na temelju prethodnih komparacija i analiza, prezentirana je profitabilnost bavljenja marketinškom djelatnosti na tržištu BiH u periodu 2019-2021 godina. 3. KOMPARACIJA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA MARKETINŠKIH AGENCIJA SA NAJBOLJIM KOMPANIJAMA U BIH U PERIODU 2019-2021 Svake godine bonitetna kuca LRC Kreditni biro Sarajevo u suradnji sa Poslovnim novinama vrše analizu poslovanja svih kompanija koje su predale završne obračune za proteklu godinu. Podloge za tu analizu jesu obvezni zakonski izvještaji koje mora uraditi svaka kompanija na tržištu BiH: bilanca stanja, bilanca uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima. Navedena, ali i druge bonitetne kuce kupuju ove podatke od nadležnih financijskih i poreskih institucija (AFIP) s ciljem da analiziraju poslovanje pojedinih kompanija, odredenih djelatnosti ili industrija. Obradom podataka iz navedenih baza, bonitetne kuce su u stanju pružiti cijeli niz servisnih informacija, uz odredene naknade, svima koji su za iste zainteresirani. Jedna od aktivnosti koju LRC Kreditni biro radi duži niz godina jeste identifikacija najuspješnijih kompanija koje djeluju na tržištu BiH. Pri tome su osnovni kriteriji za izbor najboljih kompanija: 1. Veličina kompanije (koje su podijeljene u tri skupine: velike, srednje i male) 2. Ukupan godišnji prihod od prodaje 3. Prihod od izvoza 4. Neto dobit Za svaku od tri navedene veličine kompanije, biraju po 100 najboljih kompanija po kriterijima ukupnog prihoda od prodaje, prihoda od izvoza i ostvarene neto dobiti izražene vrijednosno u KM. Liste tih kompanija objavljuju se u publikaciji Poslovne novine koja izlazi periodično. Radi boljeg uvida u trendove poslovanja za svaku od identificiranih kompanija 60 navode se ostvareni rezultati u prethodnoj godini. Obzirom da podaci za 2022-u godinu nisu još dostupni, pokazatelji poslovanja su uzeti za period 2019-2021. g.1 Prema klasifikaciji djelatnosti BiH iz 2010-te godine2 marketinške agencije djeluju u oblasti 73 - Promocija (Reklama i propaganda) i Istraživanje tržišta u grani 73.1 - Promocija (Reklama i propaganda). Postoji još detaljnija klasifikacija ispod grane a to je razred 73.11 -Agencije za promociju (reklamu i propagandu). Pored njega u grani 73.1 postoji još jedan razred 73.12 - Oglašavanje putem medija. LRC kreditni biro daje pregled poslovanja3 za granu 73.1 ali ne i za niže razrede. Obzirom da ne postoje precizniji izvještaji za navedena dva razreda (73.11 i 73.12), za potrebe ove analize, biti ce korišteni podaci na razini grane 73.1. Komparacija ostvarenih rezultata poslovanja 100 najboljih kompanija u sve tri veličine (ukupno 300 kompanija) sa rezultatima poslovanja cjelokupne grane 73.1 predstavljeni su u tabelama 3, 4 i 5, s obzirom na kriterije odabira najuspješnijih kompanija (prihod, izvoz, neto dobit). Pri tome je važno napomenuti da je bazna godina za izbor u segment najuspješnijih kompanija 2021 godina, a da su podaci za 2019 i 2020 godinu poslužili da prikažu odredene trendove razvoja i kretanja uspješnosti poslovanja u trogodišnjem periodu. Iz tabele 3 je vidljivo da posmatrano sa aspekta ukupnog prihoda od prodaje postoji odredeni pad u 2020-toj godini, što je izravna posljedica pandemije Covid-19. Prosječan pad prihoda od 9,8% u grani promicije približno je jednaku prosječnom padu sve tri veličine kompanija od 9,5%. Vrijedi napomenuti da je pad najviše pogodio velike uspješne kompanije, dok su srednje a posebno male zabilježile izvjestan rast prihoda. Nakon prestanka pandemije Covid-19, tijekom 2021 godine, a to se dobrim dijelom nastavilo i u 2022-oj godini, najuspješnije kompanije bilježe snažan rast (prosjek +24,8%) u odnosu na početnu 2019-tu godinu. Takav rast nije zabilježen u grani Promocija gdje je u odnosu na baznu 2019, na kraju 2021-godine ukupan prihod porastao za samo +2,5%. Iako sudjeluje sa relativno malim brojem zaposlenih, grana Promocija bilježi porast broja zaposlenih za +9,2% u periodu 2019-2021, dok su najuspješnije kompanije u tom periodu imale duplo manji rast (+4,3%) i to zahvaljujuci snažnom zapošljavanju u malim i srednjim kompanijama, dok su one velike zabilježile čak pad broja zaposlenih od -10,8%. 1 Za potrebe ovog istraživanja, preuzeti su podaci iz Poslovnih novina broj 1289 (septembar/rujan 2021) i broj 1292 (septembar/rujan 2022) 2 https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KDBiH2010-bosanski.pdf (pristupljeno 16.02.2023) 3 Izvještaj se zove Profil_industrije_KD_731_BiH i dostupan je na upit na stranici www.lrcbih.com odnosno www.boniteti.ba 61 Tabela 3. Komparacija grane promocija sa najboljim kompanijama u periodu 2019-2021 po kriteriju ukupnog prihoda od prodaje PRIHODI OD PRODAJE vrsta kompanija 2019 2020 2021 índex 20/19 index 21/20 index 21/19 velike kompanije 28.000.727.162 24.885.898.834 30.484.909.433 -11,1% 22,5% 8,9% UKUPAN srednje kompanije 2.068.051.647 2.146.953.149 5.848.155.753 3,8% 172,4% 182,8% PRIHOD male kompanije 695.379.857 808.496.606 2.063.597.375 16,3% 155,2% 196,8% zbirno sve kompanije 30.764.158.666 27.841.348.589 38.396.662.561 -9,5% 37,9% 24,8% reklama i propaganda 285.884.992 257.790.162 293.060.338 -9,8% 13,7% 2,5% BROJ ZAPOSLENIH velike kompanije 122.137 110.669 108.985 -9,4% -1,5% -10,8% srednje kompanije 12.128 11.660 26.892 -3,9% 130,6% 121,7% male kompanije 3.236 4.336 7.536 34,0% 73,8% 132,9% zbirno sve kompanije 137.501 126.665 143.413 -7,9% 13,2% 4,3% reklama i propaganda 1.845 1.832 2.015 -0,7% 10,0% 9,2% PRIHOD PO ZAPOSLENOM velike kompanije 229.257 224.868 279.717 -1,9% 24,4% 22,0% srednje kompanije 170.519 184.130 217.468 8,0% 18,1% 27,5% male kompanije 214.889 186.461 273.832 -13,2% 46,9% 27,4% prosjek sve kompanije 204.888 198.486 257.006 -3,1% 29,5% 25,4% reklama i propaganda 154.951 140.715 145.439 -9,2% 3,4% -6,1% odnos RiP/prosjek 75,6% 70,9% 56,6% Izvor: obrada autora na temelju ranije navedenih izvora Tabela 4. Komparacija grane promocija sa najboljim kompanijama u periodu 2019-2021 po kriteriju prihoda od izvoza PRIHODI OD IZVOZA vrsta kompanija 2019 2020 2021 index 20/19 index 21/20 index 21/19 velike kompanije 4.732.097.029 4.488.817.435 6.387.514.828 -5,1% 42,3% 35,0% PRIHODI OD srednje kompanije 676.276.557 742.960.036 1.756.767.782 9,9% 136,5% 159,8% IZVOZA male kompanije 250.258.058 291.098.772 627.389.536 16,3% 115,5% 150,7% zbirno sve kompanije 5.658.631.644 5.522.876.243 8.771.672.146 -2,4% 58,8% 55,0% reklama i propaganda 64.990.819 62.911.339 76.284.948 -3,2% 21,3% 17,4% PRIHODI OD IZVOZA PO ZAPOSLENOM velike kompanije 38.744 40.561 58.609 4,7% 44,5% 51,3% srednje kompanije 55.762 63.719 65.327 14,3% 2,5% 17,2% male kompanije 77.336 67.135 83.252 -13,2% 24,0% 7,7% prosjek sve kompanije 57.280 57.138 69.063 -0,2% 20,9% 20,6% reklama i propaganda 35.225 34.340 37.859 -2,5% 10,2% 7,5% odnos RiP/prosjek 61,5% 60,1% 54,8% velike kompanije 16,90% 18,04% 20,95% 6,7% 16,2% 24,0% UDIO srednje kompanije 32,70% 34,61% 30,04% 5,8% -13,2% -8,1% IZVOZA U male kompanije 35,99% 36,00% 30,40% 0,0% -15,6% -15,5% PRIHODU prosjek sve kompanije 28,53% 29,55% 27,13% 3,6% -8,2% -4,9% reklama i propaganda 22,73% 24,40% 26,03% 7,3% 6,7% 14,5% Izvor: obrada autora na temelju ranije navedenih izvora 62 Tabela 5. Komparacija grane promocija sa najboljim kompanijama u periodu 2019-2021 po kriteriju ostvarene neto dobiti NETO DOBIT vrsta kompanija 2019 2020 2021 index 20/19 index 21/20 index 21/19 velike kompanije 1.543.761.952 1.477.918.127 1.890.992.469 -4,3% 27,9% 22,5% NETO DOBIT srednje kompanije 319.744.527 301.129.240 579.423.618 -5,8% 92,4% 81,2% male kompanije 250.258.058 291.098.772 627.389.536 16,3% 115,5% 150,7% zbirno sve kompanije 2.113.764.537 2.070.146.139 3.097.805.623 -2,1% 49,6% 46,6% reklama i propaganda 34.070.159 32.050.502 40.717.595 -5,9% 27,0% 19,5% STOPA DOBITI velike kompanije 5,51% 5,94% 6,20% 7,7% 4,4% 12,5% srednje kompanije 15,46% 14,03% 9,91% -9,3% -29,4% -35,9% male kompanije 35,99% 36,00% 30,40% 0,0% -15,6% -15,5% prosjek sve kompanije 18,99% 18,66% 15,50% -1,7% -16,9% -18,3% reklama i propaganda 11,92% 12,43% 13,89% 4,3% 11,8% 16,6% DOBIT PO ZAPOSLENOM velike kompanije 12.640 13.354 17.351 5,7% 29,9% 37,3% srednje kompanije 26.364 25.826 21.546 -2,0% -16,6% -18,3% male kompanije 77.336 67.135 83.252 -13,2% 24,0% 7,7% prosjek sve kompanije 38.780 35.439 40.717 -8,6% 14,9% 5,0% reklama i propaganda 18.466 17.495 20.207 -5,3% 15,5% 9,4% odnos RiP/prosjek 47,6% 49,4% 49,6% Izvor: obrada autora na temelju ranije navedenih izvora Puno indikativniji pokazatelj za benchmarking grane Promocija sa najuspješnijim kompanijama jeste prihod po zaposlenom. Za razliku od najuspješnijih kompanija koje su u promatranom periodu podigle ovaj prihod za velikih +25,4% (što je posljedica približno istog rasta ukupnog prihoda a malog novog zapošljavanja) u grani Promocija došlo je do pada prihoda po zaposlenom od -6,1%. Ovo je posljedica činjenice da je ukupni prihod rastao vrlo malo, a povečao se broj zaposlenih. Sve je to rezultiralo smanjenjem odnosa prihoda po zaposlenom grane Promocija i najuspješnijih kompanija sa 75,6% u 2019 na 56,6% u 2021-oj godini. Generalni zaključak u kontekstu komparacije ukupnog prihoda jeste da se grana 731 Promocija u 2021-oj godini tek „vratila" na razinu iz 2019-te godine, dok su najuspješnije kompanije zabilježile rast veči od H i da u segmentu rasta prihoda ova djelatnost nije rasla, za razliku od najuspješnijih kompanija gdje je rast intenzivan. Pozitivno je da se sve više ljudi zapošljava u ovu djelatnost, što implicira da postaje sve atraktivnija. Ukupan prihod se može ostvariti samo na domačem tržištu u cjelosti. Medutim, jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti jesu mogučnosti kompanija da svoje proizvode i usluge plasira na inozemna tržišta. Veliki obim izvoza je dobar indikator da je kompanija kompetitivna na stranim tržištima. Zato se prihodi od izvoza smatraju vrlo indikativnim pokazateljem uspješnosti. Razvojem informacijskih tehnologija, Interneta i telekomunikacija, marketinške agencije mogu svoje usluge ponuditi širom svijeta bez večih ograničenja. U tabeli 4 je data komparacija grane Promocija i nauspješnijih kompanija u kontekstu izvoznih rezultata. U promatranom periodu 2019-2021 najuspješnije kompanije u BiH su podigle izvozne prihode za 55% zahvaljujučim prije svega snažnom rastu koje su ostvarile male i srednje kompanije. S druge strane, grana Promocija bilježi rast od 17,4%. Iako je to tri puta manji rast od rasta najboljih kompanija, ipak vrijedi napomenuti da je on znatno veči nego što je bio rast 63 ukupnog prihoda grane Promocija. To praktično znači da je grana Promocija povecala udio prihoda na ino-tržištima u odnosu na domace. To se vidi i u povecanju učešca izvoza u ukupnom prihodu sa 22,7% na 26% u ovoj grani. Za razliku od toga, udio izvoza u ukupnom prihodu najuspješnijih kompanija je opao sa 28,5% na 27%. Marketinške agencije vide svoje šanse na ino-tržištima, što potkrepljuje činjenica da je udio izvoza kod njih (26%) gotovo jednak udjelu kod najboljih kompanija (27%). Zbog povecanja broja zaposlenih, prihod od izvoza po zaposlenom je porastao (+7,5%) ali je to ipak znatno manje u odnosu na najbolje koji su taj prihod po zaposlenom podigli za +20,6%. Generalno, može se zaključiti da se marketinške agencije u sklopu grane Promocija sve više okrecu ino-tržištima i na njima poboljšavaju svoje poslovne rezultate. Za veliki broj autora, vlasnika kapitala i menadžera, neto dobit je zasigurno najvažniji i najcjenjeniji pokazatelj uspješnosti poslovanja. Vrijednost dobiti koja ostane vlasnicima nakon podmirenja svih troškova poslovanja, kamata i poreza je osnovni pokazatelj sposobnosti kompanije da stvori novu vrijednost, ključno mjerilo njene profitabilnosti. Posmatrano kroz kriterij neto ostvarene dobiti, benchmarking grane Promocija i najuspješnijih kompanija na tržištu BiH je predstavljen u tabeli 5. Najuspješnije kompanije imaju snažan rast neto dobiti u 2021-oj godini od čak +46,6%. Posebno je profitabilan rast malih i srednjih kompanija. Marketinške agencije imaju dosta skromniji rast dobiti od +19,5%. Medutim, ako se ima u vidu činjenica da je rast ukupnog prihoda bio samo +2,5%, onda se može konstatirati da je rast dobiti čak osam puta veci od rasta ukupnog prihoda ove grane. Dakle, marketinške agencije bilježe značajan rast neto dobiti. To potvrduje i stopa ostvarene dobiti. Za razliku od najuspješnijih kompanija gdje stopa kontinuirano pada (sa 18% u 2019-toj godini na 15,5% u 2021 godini), kod grane Promocija dešava se obrnut proces, stopa neto dobiti se povecala sa 11,9% na 13,9%. Ostvarena stopa od 13,9% u nesumljivo najuspješnijoj 2021-oj godini se približila stopi najuspješnijih kompanija. Ako se ovakav trend nastavi i u narednim godinama, to ce za posljedicu imati sve veci broj kompanija ili investitora koji žele poslovati ili ulagati u ovoj djelatnosti. Iako je dobit po zaposlenom još uvijek duplo manja nego u slučaju najboljih kompanija, vrijedi istaknuti da je ona u promatranom periodu porasla za 9,4% dok su najuspješnije kompanije zabilježile upola manji rast dobiti po zaposlenom (samo +5%). Generalni zaključak vezan za neto dobit jeste da se stopa ostvarene dobiti u grani Promocija približava stopama koje ostvaruju najbolje kompanije. To je snažan poticaj za mnoge da udu u ovu granu djelatnosti u buducnosti. Takoder, evidentan je sve veci prodor na ino-tržišta, koja su u pravilu profitabilnija od domaceg, pa to može biti dodatni motiv za razvoj djelatnosti promocije. Na kraju, profitabilan izvoz baziran na uslugama iz oblasti marketinga i promocije, može dovesti ovu granu djelatnosti u jednu od najpoželjnijih za poslovanje, kako za investitore, tako i za zaposlene. 4. ANALIZA OSTALIH POKAZATELJA USPJEŠNOSTI MARKETINŠKIH AGENCIJA U PERIODU 2019-2021 g. Na temelju konsolidiranih bilanci stanja i bilanci uspjeha svih kompanija iz ove industrije, LRC kreditni biro kreira iste takve izvještaje na razini industrijske grane. Autori rada na temelju podataka iz izvještaja za djelatnost 731 u cjelini su izračunali pokazatelje uspješnosti poslovanja koje preporučuju autori kao što su Belak (2014) i Šunjic-Beus i sur. (2011). Navedene izračune treba uzeti sa odredenom rezervom, obzirom da se radi o 64 sintetičkim podacima večeg broja firmi. Ipak, mogu dobro poslužiti kao srednja vrijednost ili kao prosjek koji oslikava djelatnost 731 u cjelini. Osnovni pokazatelji poslovanja dati su u tabeli 6: Tabela 6: Pokazatelji uspješnosti poslovanja za djelatnost 731 POKAZATELJ POSLOVANJA ZA DJELATNOST 731 2019 2020 2021 Koeficijent obrtaja aktive 0,96 0,82 0,91 Opca kontrolna mjera za KOA za intelektualne usluge 3-9 3-9 3-9 ROE - prinos na vlastiti kapital 46,20% 39,20% 47,60% Kontrolna mjera za ROE 13,00% 13,00% 13,00% ROA - prinos na aktivnu 12,00% 10,70% 13,40% Neto ROA - omjer neto dobiti i aktive 11,42% 10,20% 12,51% Opca kontrolna mjera za neto ROA (za slučaj "idealne bilance" 6,50% 6,50% 6,50% IKM za Neto ROA 4,85% 4,94% 4,96% Neto profitna marža 11,92% 12,43% 13,76% IKM za neto profitnu maržu 5,05% 6,02% 5,45% EBITDA prema kapitalu 57,27% 50,92% 58,16% opca kontrolna mjera EBITDA prema kapitalu 27,00% 27,00% 27,00% EBITDA prema aktivi 15,49% 14,45% 16,65% opca kontrolna mjera EBITDA prema aktivi 13,50% 13,50% 13,50% EBITDA prema prihodu od prodaje 16,17% 17,61% 18,32% Korigirana kontrolna mjera EBITDA prema prihodu od prodaje (13,5%/KOa 14,06% 16,46% 14,84% Radni kapital (tekuca imovina-tekuce obveze) 19.842.517 28.824.621 38.936.838 Poželjna vrijednost: što veci od nule >0 >0 >0 Tekuca likvidnost 1,16 1,23 1,31 Poželjna vrijednost >2 >2 >2 Ubrzana likvidnost (bez zaliha) 1,08 1,15 1,22 Poželjna vrijednost >1 >1 >1 Odnos radnog kapitala i tekuce pasive 0,16 0,23 0,31 Poželjna vrijednost >1 >1 >1 Stupanj ugroze likvidnosti -84,32% -77,25% -69,30% Poželjna vrijednost >0 >0 >0 Stupanj zaduženosti 72,95% 71,62% 71,37% Poželjna vrijednost: optimalno 50% <75% <75% <75% Financijska snaga 0,91 0,85 1,02 Poželjna vrijednost >1 >1 >1 BEX indeks poslovne izvrsnosti 6,45 5,52 6,7 >1 dobre kompanije preko 6: svjetska klasa; 4-6: izvrsno; 2-4: vrlo dobro Izvor: obrada i izračun autora na temelju izvještaja LRC Koeficijent obrtaja aktive (KOA) je mjera intenziteta poslovnih aktivnosti kojom kompanija koristi aktivu (imovinu). Ako kompanija uspije povečati koeficijent obrtaja imovine, u večini slučajeva, ukupni poslovni rezultati i struktura bilance stanja če se poboljšati. Koeficijent obrtaja aktive se računa kao odnos prihoda od prodaje i prosječne aktive. Opče kontrolne mjere obrtaja aktive prema djelatnostima su: proizvodnja 1, trgovina 2 i intelektualne usluge 3-9. U slučaju djelatnosti 731, vidljivo je da se KOA u periodu 2019-2021 kreče u rasponu 0,82-0,96. To je daleko ispod opče kontrolne mjere, ali je vidljiv napredak nakon pandemijske 2020-te godine. Može se zaključiti da djelatnost 731 još uvijek koristi svoju imovinu nedovoljnim intenzitetom. Povrat na vlasnički kapital (ROE) je značajna mjera za mjerenje profitabilnosti kompanije s aspekta vlasnika koji su investirali svoj kapital. Dobiva se tako što se neto dobit 65 podijeli s kapitalom. Ovaj koeficijent pokazuje kolika dobit se ostvaruje na uloženi kapital, odnosno koliko ce kompanija zaraditi angažiranjem uloženih sredstava vlasnika. Medu analitičarima ne postoji suglasnost što je kontrolna mjera za ROE odnosno koliki je prosječni trošak (cijena) vlasničkog kapitala. Prema profesoru Belaku opca prosječna kontrolna mjera za ROE iznosi 13%. Iz tabele 4 je vidljivo da djelatnost 731 daleko prelazi kontrolnu mjeru od 13% (krece se u rasponu od 39,2%-47,6%). Veliki povrat na uloženi kapital u promatranom razdoblju treba tražiti u činjenici da djelatnost reklame i propagande je uglavnom bazirana na uslugama i kreativnosti, a manje na robama i zalihama, što implicira niža ulaganja kapitala u ovu djelatnost. Ovo je dobar pokazatelj atraktivnosti navedene djelatnosti, koja ce u buducnosti privlačiti sve veci broj potencijalnih investitora. Povrat na aktivu (ROA) odnosno ukupnu imovinu, kao pokazatelj performanse može se promatrati kroz ukupnu zaradu koja se sastoji od neto dobiti i kamata ili samo s aspekta vlasnika koji su zainteresirani samo za neto dobit. Promatranje ROA s aspekta ukupne zarade je važno zbog toga što se ukupna zarada (neto dobit + kamate), politikom različitih omjera izmedu vlastitog i vanjskog financiranja može različito podijeliti. Obračunata ROA u tabeli 6 ukazuje da je povrat na aktivu na razini cijele djelatnosti gotovo duplo veci u odnosu na opcu kontrolnu mjeru od 6,5%. Isti odnos pokazuje i pokazatelj Neto ROA. Neto profitna marža je najprecizniji podatak konačnih efekata uradenog i realiziranog posla. Računa se kao odnos neto dobiti i prihoda od prodaje (ali se može računati i u odnosu na ukupan prihod). Kontrolna mjera neto profitne marže računa se kao omjer kontrolne mjere za ROA i koeficijenta obrtaja aktive. Slično kao i za prethodne pokazatelje, može se zaključiti da su ostvarene stope neto profitne marže u djelatnost 731 duplo vece od kontrolnih mjera, što je jedan od najznačnijih pokazatelja profitabilnosti. Zarada prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) je u posljednje vrijeme širom svijeta postala opce korištena mjera za procjenu poslovnog novčanog toka i procjenu vrijednosti kompanija te sve pokazatelje vezane uz to. Pokazatelj EIBTDA je hvaljen kao pokazatelj performanse koji oslikava „financijsko zdravlje" poduzeca. Medutim, on sam za sebe ne djeluje dovoljno informativno niti se može usporedivati izmedu različitih poduzeca jer se radi o aspolutnom iznosu. Zbog toga se on uvijek koristi u odnosu s nekom drugom veličinom. Dakle, da bi EBITDA postao vrijedan pokazatelj performanse treba ga prvo relativizirati, a zatim mu pridružiti kontrolnu mjeru. EBITDA je najrealnije relativizirati u odnosu na vlasnički kapital, imovinu i prihod čiji je on sastavni dio. Opce kontrolne mjere EBITDA su: prema glavnici 27,0%, prema imovini 13,5% i prema prihodu =13,5% / KOA. U sva tri odnosa, iz tabele 6 je vidljivo da su oni iznad opcih kontrolnih mjera. Takoder, indikativno je da su oni najbolji u 2021-oj godini, što implicira da se ova djelatnost brzo oporavila nakon pandemije i premašila pokazatelje iz 2019-te godine. Radni kapital je dio tekuce imovine (aktive) koji je neophodan u ciklusu poslovanja za pokrice tekucih obveza dok se ne prodaju zalihe ili usluge i dok se realizirana prodaja ne naplati i uslijedi priljev novca. Za održavanje tekuce likvidnosti izuzetno je važna veličina neto radnog kapitala koji predstavlja razliku izmedu kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza. Zato je potrebno da je ovaj pokazatelj pozitivan jer tada pokazuje da se dio kratkotrajne imovine financira iz dugoročnih izvora. U slučaju djelatnosti 731 je vidljivo da je isti kontinuirano pozitivan i pokazuje tendenciju rasta u promatranom razdoblju. Tekuca likvidnost pokazuje odnos izmedu tekuce aktive i tekuce pasive, odnosno u kojoj mjeri su tekuce obveze koje dospijevaju na placanje u roku manjem od 12 mjeseci pokrivene tekucom imovinom koja je spremna za placanje u roku kracem od 12 mjeseci od 66 datuma bilance. Prema proporcijama „idealne" bilance stanja, informacija o tekučem odnosu pokazuje da ako je tekuči odnos 2 ili više, kompanija je u boljoj financijskoj poziciji. Ako je tekuči odnos manji od 2, to sugerira povečanje rizika likvidnosti. Za djelatnost 731 tekuča likvidnost je u promatranom periodu rasla sa 1,16 na 1,31. To implicira da postoje odredeni rizici vezani za likvidnost, ali da su oni manji iz godine u godinu. Ubrzana likvidnost pokazuje sposobnost plačanja obveza u kratkom roku neovisno o pokriču iz prodaje zaliha. Dakle, ovaj pokazatelj govori o tome ima li kompanija dovoljno kratkoročnih sredstava da podmiri kratkoročne obveze, a bez prodaje zaliha. Na temelju informacije koja se dobiva iz podataka o brzom odnosu može se zaključiti kolika je sposobnost kompanije da u vrlo kratkom roku osigura odredenu količinu novca. Zalihe se isključuju iz kategorije aktive iz razloga što je za pretvaranje zaliha u gotovinu potrebno duže vrijeme ovisno o kategoriji zaliha. Kao i kod tekuče likvidnosti, i ovdje ne postoji idealan odnos koji bi vrijedio za sve situacije. Medutim, na temelju iskustva vjeruje se da je prihvatljiv odnos onaj koji je veči od 1. Obzirom da je djelatnost 731 pretežno bazirana na uslugama, ubrzana likvidnost je bolji pokazatelj od tekuče. Iz tabele 6 je vidljivo da je u slučaju ubrzane likvidnosti vrijednosti kreču od 1,08 do 1,22, što je više od prihvatljivog. To pokazuje da ova djelatnost večinom likvidna u kratkom roku. Odnos radnog kapitala i tekuče pasive (tekučih obveza) pokazuje (u prosjeku) pokriva li u dovoljnoj mjeri radni kapital ciklus proizvodnje, prodaje i naplate potraživanja kod kompanija koja posluju sa zalihama i kod kojih se zalihe pojavljuju kao nerealizirane u bilanci stanja. Ako je njegova vrijednost 1, to znači da kompanija financijski točno pokriva svoj operativni ciklus i optimalno koristi svoja novčana sredstva. Ako je veči od 1, to znači da kompanija financijski pokriva svoj operativni ciklus i ima rezervu radnog kapitala koja smanjuje rizik poslovanja ali je korištenje novčanih sredstava ispod optimuma. Obzirom da djelatnost 731 večinom ne radi sa robama i zalihama, ovaj pokazatelj je irelevantan za sagledavanje likvidnosti. Za navedeni pokazatelj vezan je i stupanj ugroze likvidnosti, tako da ga ne treba posebno elaborirati. Stupanj zaduženosti pokazuje koliki postotak imovine je financiran iz kratkoročnih i drugoročnih obveza. Računa se kao odnos ukupnih obveza i aktive. Što je taj odnos veči, veči je financijski rizik i obratno. U pravilu je kontrolna mjera 50%. Prema iskustvu se ipak smatra da, u prosjeku gledano, zaduženost preko 75% predstavlja veliki rizik za solventnost, a da zaduženost od 80% predstavlja rizični maksimum. U slučaju djelatnosti 731 on se polako smanjuje sa vrijednosti 72,95% u 2019 godini na 71,37% u 2021 godini. Djelatnost se, posmatrana u cjelini nalazi ispod 75% što znači da ne prij eti insolventnost, ali je još daleko od optimalnih 50%. Kao i u slučaju večine ostalih, i ovdje su pozitivni trendovi u promatranom periodu. Financijska snaga pokazuje u kojoj mjeri poduzeče pokriva ukupne obveze iz zarade od novčanog toka. Vrijednost koeficijenta veča od 1 označava situaciju gdje kompanija povečava solventnost i jača svoju financijsku snagu. Gledano na duži rok kompanija može postupno smanjivati svojedugoročne obveze. U rasponu od 0 do 1 kompanija smanjuje solventnost i slabi svoju financijsku snagu. Gledano na duži rok, vjerojatno če morati povečavati dugoročne obveze. Ukoliko je koeficijent financijske snage negativan egzistencija kompanije je ugrožena. Ako ta situacija potraje duže, kompaniji prijeti financijski slom (bankrot). Iz tabele 6 se vidi da djelatnost 731, povečava svoju financijsku snagu. Koeficijent se sa početnih 0,91 tijekom pandemije Covid-19 urušio na 0,85, da bi tijekom 2021 prešao 67 vrijednost 1 i iznosi 1,02. To znači da financijska snaga djelatnosti jača i da ce biti u prilici da i dalje smanjuje vlastitu zaduženost. BEX (Business Excellence) model su konstruirali Belak i Aljinovic-Barac i promovirali ga u knjizi Tajne tržišta kapitala (2008). Model je konstruiran primjenom statističko-matematičkih metoda istraživanja na podacima iz financijskih izvještaja 201 poduzeca koja su kotirala na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi u razdoblju od 2003 do 2007 godine (obradeno je 1.005 financijskih izvještaja). Statistički dokazana prognostička vrijednost BEX-a iznosi više od 90%. BEX index nije ovisan o pokazateljima s tržišta kapitala pa se može izračunati za sve kompanije. BEX index se računa: BEX = 0,388 ex1 + 0,579 ex2 + 0,153 ex3 + 0,316 ex4 gdje je: ex1 = Profitabilnost, ex2 = Stvaranje vrijednosti, ex3 = Likvidnost i ex4 = Financijska snaga Prognoze na temelju rezultata BEX modela definirane su: BEX index veci od 1 = dobre tvrtke; BEX index izmedu 0 i 1 = potrebna su unaprjedenja i BEX index negativan = ugrožena egzistencija. Detaljnije rangiranje poslovne izvrsnosti s prognostičkim očekivanjima za srednja i velika poduzeca je navedeno u tabeli 7. BEX indeks spada u grupu složenih financijskih pokazatelja gdje se kroz jednu informaciju (broj) nastoje sagledati ukupne performance kompanije. Kao i za prethodne pokazatelje znatno je primjerenije računati isti za jednu kompaniju nego za skupinu istih. Naime, pored kvantitativnih, u svakoj kompaniji postoje i kvalitativni pokazatelji koji mogu upotpuniti sliku razvoja neke kompanije. Najpoznatiji primjer takve kombinacije pokazatelja jeste svakako BSC model (Balance Scorecard). Ako se posmatra odredena djelatnost, koju čini skupina kompanija, onda izračune složenih pokazatelja treba uzeti sa rezervom. BEX indeks za djelatnost 731 u ovom radu je izračunat prvenstveno iz dva razloga: (1) u obzir uzima samo financijske pokazatelje dostupne na razini djelatnosti i (2) izračunata vrijednost odražava prosjek djelatnosti što implicira da odražava poslovanje najveceg broja kompanija iz ove oblasti. Tabela 7: Rangiran e poslovne izvrsnosti prema BEX indeksu BEX Rang poslovne izvrsnosti Prognoza za buducnost veci od 6,01 4. god. uzastopno svjetska klasa Kompanija posluje s vrhunskim rezultatima što se može očekivati i u iduce 4 godine, ako menadžment nastavi s unaprjedenjima. veci od 6,01 kandidat za svjetsku klasu Kompanija posluje izvrsno što se može očekivati i u sljedece 3 godine, ako menadžment nastavi s unaprjedenjima. 4,01 - 6,00 Izvrsno Kompanija posluje izvrsno što se može očekivati i u sljedece 3 godine, ako menadžment nastavi s unaprjedenjima. 2,01 - 4,00 vrlo dobro Kompanija posluje vrlo dobro što se može očekivati i u sljedece 2 godine, ako menadžment nastavi s unaprjedenjima. 68 1,01 - 2,00 Dobro Kompanija posluje dobro, ali se poboljšanje može očekivati samo ako se pristupi unaprjedenjima. 0,00 - 1,00 granično područje izmedu dobrog ilošeg Poslovna izvrsnost je pozitivna, ali nije zadovoljavajuča. Potrebno je pristupiti ozbiljnim unaprjedenjima. Negativan loše Ugrožena je egzistencija. Potrebno je žurno pristupiti restrukturiranju i unaprjedenjima, inače če se loše poslovanje nastaviti pa postoji opasnost od propasti (vjerojatnost je preko 90%). Izvor: Belak i Aljinovic-Barac (2008) Na temelju izračunatog BEX indeksa u tabeli 6, vidljivo je da isti iznosi 6,7 u 2021 godini i najveci je u periodu 2019-2021. Prema rangiranjima u tabeli 7, to upucuje na generalni zaključak da djelatnost 731 posmatrana u cjelini, posluje izvrsno i da se to može očekivati i u naredne tri godine. ZAKLJUČAK Digitalni marketing nesumljivo postaje dominantna forma marketinga. Benefiti koje nudi su eliminirala najveca ograničenja tradicionalnog marketinga. To pojačava njegovu primjenu u poslovanju kompanija. Rad se bavio istraživanjem i analizom koliko se isplati baviti marketingom u cjelini iz kuta profesionalaca i agencija koji ga nude kao svoje proizvode i usluge na tržištu BiH. Zbog klasifikacije djelatnosti i nemogucnosti podjele marketinških agencija na „tradicionalne" i „digitalne" nije bilo moguce fokusirati se samo na ove druge. Benchmarkingom osnovnih pokazatelja uspješnosti poslovanja sa najboljim i najuspješnijim kompanijama na tržištu BiH, pokazalo se da su u promatranom periodu 20192021 prihodi djelatnosti 731 se tek vratili na razinu predpandemijske 2019 godine, dok su najbolje kompanije rasle preko 20%. Učešce izvoza u djelatnosti 731 je tri puta manje u odnosu na najbolje kompanije ali pokazuje tendenciju povečanja. Najvažniji pokazatelj koji motivira kompanije da udu u ovu djelatnost jeste stopa neto dobiti. Ista je u 2021 godini gotovo dostigla onu koju prosječno ostvaruju najbolje kompanije. Takvi rezultati komparacije sa najboljim trebali su dodatne potvrde da li je ova djelatnost poslovno uspješna ili ne. Na temelju podataka iz konsolidiranih bilanci stanja i uspjeha za čitavu djelatnost izračunati su najčešce korišteni pokazatelji uspješnosti poslovanja. Izračunate profitne stope i povrati na aktivu i kapital pokazuju, u pravilu, gotovo duplo vece vrijednosti od kontrolnih mjera. Slični rezultati su dobijeni u analizi likvidnosti i solventnosti. Na kraju, iako ga treba uzeti sa rezervom, jer je mnogo podesniji za pojedinačne kompanije, izračunat je BEX indeks kao jedan od složenih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Dobijena vrijednost ukazuje na to da djelatnost 731 u promatranom periodu posluje izvrsno i da se slični rezultati očekuju i u narednom trogodišnjem periodu. Svi ovi izračuni i komparacije ukazuju na generalni zaključak da se bavljenje marketingom u BiH danas isplati, kao i da su stope dobiti relativno visoke, gotovo u rangu najboljih kompanija. To ce imati za posljedicu ulazak veceg broja kompanija u ovu djelatnost u narednom periodu. Isplativost i profitabilnost djelatnosti marketinga u cjelini, indirektno se može pretpostaviti i za agencije koje se bave digitalnim marketingom, s obzirom na njegovu trenutnu ekspanziju. 69 LITERATURA 1. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. (2010) Klasifikacija djelatnosti BiH 2010. Sarajevo: BHAS. https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KDBiH2010-bosanski.pdf (pristupljeno 16.02.2023) 2. Belak, V. (2014). Analiza poslovne uspješnosti: 130 ključnih pokazatelja performanse i mjerila za kontroling: [EV/EBITDA]. Zagreb: RRiF-plus. 3. Belak, V., Aljinovič-Barač, Ž. (2008). Tajne tržišta kapitala - BEX indeks, analiza financijskih izvještaja, pokazatelji efikasnosti ulaganja i modeli odlučivanja. Priručnik. Zagreb: Belak Excellens. 4. Chaffey, D., Smith, PR. (2018). Digitalni marketing: Planiranje i optimizacija. Beograd: Fakultet za medije i komunikacije. Univerzitet Singidunum. 5. Jerkovič, D. (2022). Digitalni marketing. Vitez: Jerkovič. 6. Kalakota, R., Robinson, M. (2001). e-Poslovanje 2.0 - Vodič ka uspjehu. Zagreb: Mate. 7. Kotler, Ph., Wong, V., Saunders, J., Armstrong, G. (2006). Osnove marketinga. Četvrto europsko izdanje. Zagreb: Mate. 8. LRC Kreditini biro. (2022) Profil industrije KD_73_BiH, Sarajevo, dostupan na upit na linku: www.boniteti.ba. (pristupljeno 16.02.2023). 9. Šunjič-Beus, M., Martinovič, D., Veselinovič, Lj. (2011). Ekonomika preduzeča -performanse poslovanja. Sarajevo: Ekonomski fakultet. 10. 100 največih u Bosni i Hercegovini. Poslovne novine (septembar/rujan 2021) broj 1289. Sarajevo: Poslovne novine d.o.o. 11. 100 največih u Bosni i Hercegovini. Poslovne novine (septembar/rujan 2022) broj 1292. Sarajevo: Poslovne novine d.o.o. 70 Primljeno/Submitted: 05.04.2023. Prihvaceno/Accepted: 01.07.2023. Pregledni rad Review paper JEL Classification: L20, P36 MOTIVATION IN THE WORK OF NURSES-TECHNICIANS MOTIVACIJA U RADU MEDICINSKIH SESTARA - TEHNIČARA Ernela Eminovic* Amer Ovčina** Emilija Hrapovic*** Rasema Okic**** ABSTRACT Motivation in healthcare involves factors that encourage people to do their jobs in the best manner possible. Employee motivation is one of the key tasks and managerial functions. The basic is that motivation must be based on what we want to achieve, that is, reward things that we want more to be present, that is, encourage those behaviors that lead to the achievement of the organization's goals. To nurses the key factors for work are motivation and satisfaction. Their satisfaction with work affects the quality of health care services provision, their availability and efficiency. The research are explorative and descriptive. The study used internal documents and regulations of the Human Resources Department of the University Clinical Center Sarajevo. The questionnaire survey was conducted among 301 nurses-technicians employed at the organizational units of the Clinical Center of the University of Sarajevo. The questionnaire survey was anonymous and the questionnaire was available in the electronic Google Forms platform. The survey was conducted in the period from July 01th 2019 to July 31st 2019. Non material compensation is a key motivator for nurses' productivity. The research findings should serve to create nursing development strategies and strategies that promote quality of work at all levels of nursing practice. Keywords: motivation, nurses, motivational techniques, quality of work * Mr. sc. Ernela Eminovic, Clinical center of the University of Sarajevo, e-mail: zerinacizmo@gmail.com ** Doc. dr. sc. Amer Ovčina; Clinical center of the University of Sarajevo; University ''VITEZ'', e-mail: amerovcina@yahoo.com ***mr.sc. Emilija Hrapovic, University ''VITEZ'' Travnik, e - mail: emilija.hrapovic@unvi.edu.ba **** doc.dr.sc. Rasema Okic, JU Zavod za bolesti i ovisnosti Kantona Sarajevo, e-mail: rasema. okic@outlook. com 71 SAŽETAK Motivacija je ono što podstiče ljude da se u odredenoj situaciji ponašaju na odredeni način. Motivacija u zdravstvu podrazumjeva faktore koji podstiču ljude da rade svoj posao na najbolji moguci način. Motivacija zaposlenih je jedan od ključnih zadataka i funkcija manadžera. Osnovno je da se motivacija mora temeljiti na onome što se želi postici, tj. treba nagradivati ono čega želimo da bude više, odnosno podsticati one oblike ponašanja koji vode ostvarivanju ciljeva organizacije. Medicinskim sestrama-tehničarima ključni faktori za rad su motivacijai zadovoljstvo. Njihovo zadovoljstvo radom utiče na kvalitetu zdravstvenih usluga, njihovu dostupnost i efikasnost. Istraživanje je eksplorativno i deskriptivno. U istraživanju su korišteni interni dokumenti i pravilnici Službe za ljudske resurse Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Ispitivanje putem anketnog upitnika provedeno je medu 301 medicinskih sestara-tehničara zaposlenih u Organizacionim jedinicama Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Ispitivanje putem upitnika bilo je anonimno, a upitnik je bio dostupan u elektronskom programu „Google forms". Istraživanje je provedeno u periodu od 01.07.2019-31.07.2019.g. Nematerijalne kompenzacije su ključni motivator radne produktivnosti medicinskih sestara. Rezultati istraživanja treba da posluže u svrhu kreiranja strategija za razvoj sestrinstva i strategija kojima se podstiče kvalitet rada na svim nivoima sestrinske prakse. Ključne riječi: motivacija, medicinske sestre-tehničari, motivacione tehnike, kvalitet rada INTRODUCTION Motivation, as a very complex and significant issue in psychology, refers to the totality of processes that initiate and maintain certain activities and behaviors in the direction of achieving set goals. In the definition of motivation, given by Raič A., the elements of this complex process are listed, defining motivation as "an internal state of mind and body - desires, aspirations, needs and incentives - that activates, moves individuals and causes their action/behavior of a certain type (Bajraktarevic, 2013). Contemporary psychology emphasizes three key elements as essential for the process of motivation, namely: a motive that represents a personality disposition, an activity - an individual's action that is initiated and maintained by motives, and a goal - every human activity is directed towards something that it wants to achieve (Čauševic, 2007; Skela - Savic Pagon, 2008). Motivation is one of the most important topics in management. The reason is very simple: organizations achieve their goals by having their employees and managers achieve their work effects. Achieving the effects of employees and managers is the result of three key factors: abilities, chances, and the will or motivation of employees to achieve the effect. The ability of employees to achieve successful results is achieved through their education and training at work. The management of an organization needs to know the motivation profile of its employees. Work productivity depends directly on the level of employee motivation. To achieve the maximum level of employee motivation, managers must know the needs and 72 motives of the people they manage and know how to ensure their satisfaction (Buble, Belak and Sikavica, 2005). The question of the identity of nursing has come to the fore in recent decades primarily due to the growing education of nurses. Doctors no longer have complete authority over other healthcare personnel. Two reasons led to such a situation. The first reason is that patients are increasingly aware of their rights, primarily the right to make a free choice. Another reason is the professionalization of nursing, and recently more and more people are thinking about dividing nursing into special areas (Matulic, 2007). Nurses/technicians perform very stressful jobs. Every day, the lives of many people are in their hands. These professions require a lot of sacrifices, maximum concentration, and responsibility. The most common causes of stress among nurses are of an organizational and financial nature. Sources of stress for nurses/technicians are situations in which they are exposed to specific dangers and harmful environmental influences on their health. A very big cause of stress is the psychological pressure of patients on staff, due to poor communication and lack of information (Kalauz, 2011). Constant exposure to stress and demanding working conditions leads to presenteeism and absenteeism (Brbovic and Mustajbegovic, 2014). Efficient management of a healthcare organization means efficient management of human resources in it. People play a key role in any organization, including healthcare organizations. The productivity and success of any organization depend on the knowledge, skills, and abilities of employees that need to be encouraged and rewarded (Weldegebriel et al., 2016). Managers must adequately motivate employees, take care of hiring quality personnel and provide employees with ideal working conditions, advancement, rewards, and professional development (Micovic, 2008). Managers in nursing in healthcare organizations must be good diagnosticians, they must recognize the needs of employees because they are variable and different from individual to individual. Every nurse/technician has to work on himself because job satisfaction also comes from himself. Motivation for work depends on a positive attitude, learning, openness, participation in work, and love for work. Dissatisfaction and disappointment with work in healthcare organizations can be attributed to the fact that the workload of nurses increases daily (Kopacevic and Protrkic, 2008). Nurses/technicians are motivated when they know that their activities will lead to the fulfillment of their goals and desired rewards. At the same time, the activities they undertake must be essential for the organization and the achievement of its goals. Employees need to be motivated, and organizations must have elaborate techniques and strategies to achieve this (Kalec, 2018). Healthcare organizations must meet the demands of employees, enable them to carry out work tasks, encourage them in their goals and allow them to be creative and innovative in their work. 1. MATERIAL AND METHODS The paper consists of a theoretical and an empirical part, therefore different approaches were used. The study is exploratory (based on collected secondary data) and descriptive analysis of data (obtained through a questionnaire). For the research, documentation from the Human Resources Service of KCUS was used, which refers to personnel in nursing - staff 73 development, professional training, etc. Other documents were also used that define work processes in nursing at the level of KCUS - Nursing Development Strategy, etc. An original, authorized, anonymous questionnaire was used as an instrument for examining motivational techniques among nurses. The questionnaire was created in the electronic application "Google forms" and was available to respondents via a link to their e-mail or the e-mail of the organizational unit where they work. The identity of the respondent cannot be ascertained from the answers received. 301 nurses who work in hospital organizational units KCUS participated in the research. The research included chief nurses of Organizational Units, chief nurses of departments, and nurses who work in the health care process. The research was conducted in the period from July 1, 2019, to July 31, 2019. Nurses who actively participate in the process of health care in hospital units in KCUS are included in the research process. Nurses-technicians who do not actively participate in the health care process, nurses-technicians in administration, and nurses who work in diagnostic departments, as well as other health professionals who work in OJ, are excluded from the research process. The software system SPSS for Windows (version 13.0, SPSS Inc, Chicago, Illinois, USA) and Microsoft Excel (version 11, Microsoft Corporation, Redmond, WA, USA) were used for statistical analysis of the obtained data. 2. RESULTS 301 nurses of the Clinical Center of the University of Sarajevo (KCUS) were included in the survey, of which 61 men and 240 women (Table 1 and Figure 1) work in different organizational units and disciplines (Figure 2). Significantly more women participated in the survey. Table 2 shows the age, years of service, and professional qualifications of the surveyed staff and Table 4 shows the income and place of residence of the respondents included in the study. Table 1. The number of surveyed staff (n) employed in different disciplines and clinics of the Clinical Center of the University of Sarajevo, grouped by gender. Gender I M F n % n % n % Discipline for Clinic for gynecology 0 0,0% 1 100 1 100 gin.i p. % % disciplines Discipline for Pediatric clinic 0 0% 6 32% 6 32% child health Pediatric clinic 2 0 0% 13 68% 13 68% I 0 0% 19 100 19 100 % % Surgical Central sterilization 8 23% 8 8% 16 12% Clinic of emergency medicine 2 6% 2 2% 4 3% 74 Clinic for diseases of the ear, nose 5 14% 13 13% 18 13% and throat with hir. Ch. and the door Clinic for Cardiovascular Surgery 1 3% 8 8% 9 7% Clinic for neurosurgery 5 14% 16 16% 21 15% Clinic for eye diseases 3 9% 24 24% 27 20% Clinic for general and abdominal 1 3% 3 3% 4 3% surgery Clinic for orthopedics and 4 11% 9 9% 13 10% traumatology Clinic for reconstructive and plastic 4 11% 6 6% 10 7% surgery. surgery Clinic for thoracic surgery 1 3% 4 4% 5 4% Clinic for urology 1 3% 8 8% 9 7% I 35 100 % 101 100 % 136 100 % Internal Clinic for heart diseases, blood. veins 1 11% 25 42% 26 38% medicine and rheumatism disciplines Clinic for physical medicine and rehabilitation 0 0% 3 5% 3 4% Hematology Clinic 0 0% 1 2% 1 1% Clinic for infectious diseases 1 11% 0 0% 1 1% Nephrology Clinic 1 11% 2 3% 3 4% Clinic for nuclear medicine and 5 56% 21 36% 26 38% endocrinology Oncology clinic 1 11% 7 12% 8 12% I 9 100 % 59 100 % 68 100 % Neuropsychiat Neurological clinic 2 50% 5 71% 7 64% ric disciplines Psychiatric clinic 2 50% 2 29% 4 36% I 4 100 % 7 100 % 11 100 % Unknown 13 100 % 53 100 % 66 100 % I 61 100 % 240 100 % 301 100 % Source: authors 75 Figure 1. Gender ratio of the surveyed staff of the Clinical Center of the University of Sarajevo. Significantly more women participated in the survey (binomial test, p < 0.001). Source: authors In the research were included 61 males (20%) and 240 females (80%) . Table 2. Age, years of service and qualifications of the surveyed staff Gender I M F n % n % n % Age 18-34 22 36% 44 18% 66 22% 35-54 38 62% 164 69% 202 67% >54 1 2% 31 13% 32 11% I 61 100% 239 100% 300 100% Years of0-10 21 34% 34 14% 55 18% service 11-20 25 41% 71 30% 96 32% 21-30 10 16% 90 38% 100 33% >30 5 8% 43 18% 48 16% I 61 100% 238 100% 299 100% Qualifications SSS 51 85% 157 66% 208 70% a VSS 0 0% 9 4% 9 3% VSS 9 15% 61 26% 70 23% Master's or Doctor of0 0% 12 5% 12 4% Science I 60 100% 239 100% 299 100% Working placeHead nurse/technician2 3% 32 13% 34 11% of the organizational unit 76 Head nurse/ward6 10% 31 13% 37 12% technician Nurse in the health care53 87% 175 74% 228 76% process X 61 100% 238 100% 299 100% Source: authors Figure 2. Satisfaction with the amount of monthly income u u B Efl Source: authors Table 3. Number of positive answers (n) to the multiple-choice question P07 "Specify Positive response Percentage n % P07. State what motivates Helping the sick 272 44,4% 91,0% you for daily work with a Enthusiasm 57 9,3% 19,1% seriously ill patient? Good work organization 95 15,5% 31,8% Good interpersonal 94 15,4% 31,4% relations Finance 94 15,4% 31,4% 612 100,0% 204,7% Source: authors 77 Figure 3. Satisfaction with the level of monthly income in relation to professional education Professional education Source: authors Figure 4. Satisfaction with the relationship between subordinates and superiors Source: authors 78 Figure 5. Presentation of respondents' responses by discipline as to whether finances are a motive for working with a seriously ill patient Source: authors Figure 6. Presentation of respondents' responses by discipline as to whether good interpersonal relationships are a motive for working with seriously ill patients Source: authors 79 Figure 7. Presentation of respondents' responses by discipline as to whether good organization is a motive for working with seriously ill patients GO 4-3 2C Good organization is a. motive For working with seriously ill patients Source: authors Table 4. The influence of criticism and improvement in work as a method of motivation in different disciplines at the Clinical Center of the University of Sarajevo. Disciplines X Surgical Internal The others Disciplines medicine disciplines _n % n % N % n % P08. Do your superiors'Yes 63 46% 33 47% 49 51% 145 48% criticism motivate youPartially 54 39% 29 41% 32 33% 115 38% to improve your scopeNo 20 15% 8 11% 15 16% 43 14% of work? P09. Does promotion atYes 92 67% 57 81% 63 65% 212 70% work motivate you toPartially 43 31% 9 13% 25 26% 77 25% improve your scope ofNo 2 1% 4 6% 9 9% 15 5% work? aThere is significant differences between disciplines (Pearsonov x2 test, p < 0,001). Source: authors Table 5. Number of positive answers (n) to the multiple choice question Q10. "Mark your respondents' suggestions for improving the motivation factor for performing daily business activities" Postives answers % _n_%_ P10. Suggestions forAppreciation of187 25,4% 61,5% improving the motivationopinions factor for performing dailyBetter interpersonal181 24,6% 59,5% business activities relationships 80 More money 124 16,8% 40,8% More educational trips 121 16,4% 39,8% More frequent rewards124 16,8% 40,8% for work Total 737 100,0% 242,4% Source: authors 3. DISCUSSION The surveyed personnel were nurses/technicians who work in one of the 5 disciplines of KCUS. The majority were women (80%), which is the expected result. The largest number of nurses/technicians in KCUS are female. Nevertheless, the number of men in this profession is increasing, and this is shown by the statistical data that a third of respondents aged 18-34 were male. The gender ratio in managerial positions (head nurses of departments or organizational units) does not differ significantly between the sexes, so it can be concluded that there is no gender inequality in the selection of managers in KCUS. Research that in 2011. carried out by Skoro I. et al. among 105 nurses-technicians at RMC "Dr. Safet Mujic Mostar", the following results were obtained: more than half of the respondents (52%) have more than 16 years of work experience. Only 34.6% of respondents were satisfied with interpersonal relationships, and only 31.7% with their relationship with their superiors. Only 51% of respondents are motivated by their work, a large number are reluctant to come to work and look forward to leaving work. One of the reasons for dissatisfaction is work overload, which is considered by 83.7%, and 71.2% believe that they cannot progress at work. It is good that a large number of respondents (85.6%) do not think about work problems outside of working hours, but still, only 38.5 respondents have a good night's sleep and 56.7% of them wake up tired. 58.7% of respondents would be happy to change their workplace (Cesir-Skoro, Obradovic and Smajkic, 2012). In the framework of our research, it can be noted that the employees of the Internal Medicine discipline are less satisfied than their colleagues from the Surgical discipline. In certain aspects, this difference could be expected. Thus, for example, satisfaction with the technical equipment in Surgical disciplines is justifiably higher, because most respondents work in recently built departments that provide patients with comfort and staff with quality work. In the Internal medicine disciplines, a certain number of clinics work on older premises, which is why the respondents gave slightly lower marks. Dissatisfaction with monetary income was expressed by older workers. Judging by the above, older staff, whose living costs are higher (education costs of older children, real estate, etc.) or who consider themselves worth more than what they earn, are less satisfied with the distribution of funds in KCUS. The research conducted among 482 respondents employed in the public and private health sector in the city of Varazdin showed the following results: a total of 411 (85.9%) respondents rated motivation for the work they do as very important and important, while only 7 (1.5%) gave a rating of 1, i.e. that motivation for work is not important to them at all. To what extent is the amount of monthly income a motivating factor for employee satisfaction and the greater the motivation to work, the results showed that 411 81 workers consider the amount of salary very important, while only 10 (2.0%) consider the amount of salary unimportant (Stumerger, 2018). Lower ratings of satisfaction with the subordinate-superior relationship were given by employees with higher professional qualifications. Staff with higher professional education are more often in a position to enter into a confrontation with their superiors because they bear greater responsibilities in the healthcare process. Greater responsibility also brings greater financial income, so employees with higher and higher education are more satisfied with their salary compared to their colleagues with secondary education. Head nurses are more satisfied with the relationship between subordinates and superiors and with the monthly income they receive. Thomas and colleagues analyzed twenty papers conducted on the topic of motivation in seventeen different countries in Africa and Asia and concluded that quality health care cannot be provided adequately until the question of the motivation of health workers is resolved. The most important motivation factors for the respondents in that research were higher incomes than they currently had, the possibility of career development and advancement in the profession, good health management, recognition of one's work by colleagues, superiors, and management, as well as adequate workplace equipment and continuous education within one's professions (Willis-Shattuck et al., 2008). Satisfaction ratings are in (positive) correlation with each other, so material and nonmaterial compensation (monthly income or subordinate-superior relationship) correlate with satisfaction with the quality of the working environment. Also interesting are the results of survey questions related to criticism of superiors and promotion in work. Half of the surveyed staff are motivated by criticism, and even more so by improvements in their work. Promotions are especially important for employees of Internal medicine disciplines. As far as criticism is concerned, there are gender differences. Men react more positively to criticism than their female colleagues. A similar conclusion can be made for staff with higher professional qualifications. The research on the motivation of healthcare workers in Croatia conducted by Bagat (2014) included 134 healthcare organizations. Six factors influencing employee motivation were examined, namely: salary increase, education, and professional training, direct and indirect material forms of motivation, better working conditions, promotion and recognition, autonomy in work, and other non-material forms of motivation. It was found that only 13% of respondents believe that employee motivation is implemented in organizations. Subsequently, it was determined that 91.1% of healthcare organizations implement at least one of the listed motivation factors. One factor is implemented in 19.8% of organizations, two factors are used in 44.6% of organizations, three factors are implemented in 17.8%, and four motivation factors are implemented in 8.9%. The most common form of employee motivation in healthcare organizations is a referral to education and professional training (Bagat, 2014). The most frequent suggestion of respondents to improve motivation was to respect opinions, especially in Internal medicine disciplines. Also, it was chosen by all respondents with a higher professional degree, significantly more than the others. More money and trips to education are suggestions that more often come from Internal medicine disciplines. In developed countries of the world such as Spain, intrinsic or internal motivational factors such as career advancement, recognition and autonomy at work are more important to nurses, while 82 in developing countries salaries or material compensation are more important, and only then career advancement and relationship with managers (Berdud, Cabases and Nieto, 2016). CONCLUSION The paper successfully analyzed the existing situation with human resources in nursing - the number of employees, level of education, competence, work ability, generic business strategies in nursing, current motivational techniques of nurses working in the health care process were examined, the quality of the working environment was assessed superior and subordinate relationships, the influence of self-esteem and self-affirmation on the motivation process of nurses was examined, the psychographic characteristics of the respondents and the influence on the level of motivation were examined. It has been proven that the effects of the work of nurses/technicians are directly (positively) correlated with the material and non-material compensations of employers, which ultimately significantly determine the motivation to work and the satisfaction of the amount of monthly income or the relationship between subordinates and superiors correlates with satisfaction in the working environment. It has been confirmed that non-material compensation is a key factor motivating the work productivity of nurses-technicians, and the most common source of motivation for work and satisfaction at the workplace is primarily help to the patient, followed by financial compensation, good work organization and good interpersonal relations. To a significant extent, the improvement is more motivated by the staff with a higher professional education, who have greater opportunities to achieve it. Professional training affects the self-esteem and self-affirmation of nurse technicians in such a way that the desire for professional training (education) was expressed by 40% of the examined nurses/technicians, and the connection between professional training and self-esteem and self-affirmation could not be established because most respondents see as professional, responsible, communicative and conscientious persons. Good organization and good interpersonal relations have an impact on the greater motivation of nurses-technicians to work with difficult patients in such a way that younger and middle-aged staff are more motivated by good work organization and that good interpersonal relations motivate older staff less. LITERATURE 1. Bagat, M. (2014).Motivacija radnika u sustavu zdravstva u Hrvatskoj. Liječničke Novine. 132:10-13. 2. Bajraktarevic, J. (2013). Opca psihologija. Sarajevo: Avery 3. Berdud, M., Cabases, JM., & Nieto, J. (2016). Incentives and intrinsic motivation in healthcare. Gac Sanit. 30(6):408-414. doi: 10.1016/j.gaceta.2016.04.013. 4. Brbovic, H., & Mustajbegovic, J.(2014). Prezentizam i apsentizam zdravstvenih djelatnika. Sigurnost.56(1). 83 5. Buble, M., Belak J., & Sikavica P. (2005).Strateški menadžment. Zagreb: Sinergija nakladništvo 6. Čauševic, R. (2007). Psihološke osnove menadžmenta u obrazovanju. Sarajevo: TDP 7. Cesir-Škoro, I., Obradovic, Z., & Smajkic, R. (2012). Medicinske sestre i sagorijevanje na poslu. Rauche. 1: bez paginacije. Available at: http://www. rauche.net/izdanja/broj -1/medicinske-sestre-i-sagorijevanje-na-poslu/(2022). Retrieved 11 April 2022 8. Kalec, K. (2018). Namjera za emigraciju medu studentima sestrinstva na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Diplomski rad, Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za sestrinstvo 9. Kopačevic, L., & Protrkic, R. (2008). Motivacija, kreativnost i sestrinstvo. U: Hrvatski časopis za javno zdravstvo; Zagreb. 4(14). 10. Matulic, T. (2007). Identitet, profesija i etika sestrinstva. Bogoslovska smotra.77(3). 11. Micovic, P. (2008). Zdravstveni menadžment - menadžment zdravstvenog sistema i zdravstvenih ustanova. Beograd: Obeležja 12. Skela-Savič, B., & Pagon, M. (2008). Relationship Between Nurses and Physiciansin Terms of Organizationl Culture: Who Is Responsible for Subordination of Nurses? Croa Med J.49(3):334-343. 13. Štumerger, S. (2018). Motivacija i zadovoljstvo zaposlenika u zdravstvenom sektoru: završni rad. Varaždin: Sveučilište Sjever 14. Weldegebriel, Z., Ejigu, Y., Weldegebreal, F., & Woldie, M. (2016). Motivation of health workers andassociated factors in public hospitals of West Amhara, Northwest Ethiopia. Patient Prefer Adherence. 10:159-69. doi: 10.2147/PPA.S90323. eCollection 2016. 15. Willis-Shattuck, M., Bidwell, P., Thomas, S., Wyness, L., Blaauw, D., & Ditlopo, P. (2008). Motivation and retention of health workers in developing countries: a systematic review. BMC Health Serv Res.8:247. doi: 10.1186/1472-6963-8-247. 84 Primljeno/Submitted: 03.03.2023. Prihvaceno/Accepted: 11.06.2023. Pregledni rad Review paper JEL Classification: C61, L32 PERFORMANCE ANALYSIS OF COMPANIES IN SERBIA BASED ON THE LMAW-DNMA METHOD ANALIZA PERFORMANSI PREDUZECA U SRBIJI NA BAZI LMAW-DNMA METODA Radojko Lukic* ABSTRACT Recently, the importance of applying multi-criteria decision-making methods in the economy has been increasing. With their help, more realistic results are achieved in the function of improvement in the future by applying relevant measures. Based on that, this paper analyzes the performance of companies in Serbia based on the LMAW-DNMA method. According to the results of the DNMA method, the top five companies in Serbia include: TELEKOM SRBIJA AD BELGRADE, DELTA HOLDING DOO BELGRADE, MK GROUP DOO BELGRADE, JP SRBIJAGAS NOVI SAD and HEMOFARM AD VRŠAC. The best performance was recorded at the company TELEKOM SRBIJA AD, BELGRADE. The company with the worst performance is YURA CORPORATION DOO RAČA. This positioning of companies in Serbia according to performance was influenced by numerous factors. These are: general economic conditions, inflation, interest rate, exchange rate, employment, living standards of the population, the Covid-19 pandemic, and the energy crisis. Likewise, the efficiency of human resource, asset, capital, sales and profit management. The application of new concepts of cost management (for example, calculation of costs by basic activities) and digitization of the entire business play a significant role in this. Effective control of these and other factors can significantly influence the achievement of the target performance of companies in Serbia. Key words: performance, companies, Serbia, LMAW-DNMA method * Faculty of Economics, University of Belgrade, e-mail: radojko.lukic@ekof.bg.ac.rs 85 SAŽETAK U poslednje vreme sve je veci značaj primene metoda višekriterijumskog odlučivanja u ekonomiji. Pomocu njih se dolazi do realnijih rezultata u funkciji unapredenja u buducnosti primenom relevantnih mera. Polazeci od toga, u ovom radu se analiziraju performanse preduzeca u Srbiji na bazi LMAW-DNMA metoda. Prema rezultatima DNMA metodi u top pet preduzeca u Srbiji spadaju: TELEKOM SRBIJA A.D., BEOGRAD, DELTA HOLDING DOO BEOGRAD, MK GROUP DOO BEOGRAD, JP SRBIJAGAS NOVI SAD i HEMOFARM AD VRŠAC. Njabolje performanse su zabeležene kod preduzeca TELEKOM SRBIJA A.D., BEOGRAD. Sa najlošijim performansama je preduzece YURA CORPORATION DOO RAČA. Na ovakvo pozicioniranje preduzeca u Srbiji prema performansama uticali su brojni faktori. To su: opšti uslovi privredivanja, inflacija, kamatna stopa, devizni kurs, zaposlenost, životni standard stanovništva, pandemija korona virusa Covid-19, i energetska kriza. Isto tako, i efikasnost upravljanja ljudskim resursima, aktivom, kapitalom, prodajom i profitom. U tome značajnu ulogu ima primena novih koncepata upravljanja troškovima (na primer, obračun troškova po baznim aktivnostima) i digitalizacija celokupnog poslovanja. Efikasnom kontrolom ovih i drugih faktora može se znatno uticati na ostvarenje ciljnih performansi preduzeca u Srbiji. Key words: performanse, preduzeca, Srbija, LMAW-DNMA metoda INTRODUCTION The issue of company performance analysis is very challenging, complex and significant. Various methodologies are used: ratio analysis, statistical analysis, DEA analysis and multi-criteria decision-making methods. When analyzing the efficiency of companies, DEA models are used to a significant extent (Park, & Kim, 2022; Zohreh Moghaddas et al., 2022; Amirteimoori et al., 2022; Alam et al., 2022; Photos Čikovic & Lozic, 2022; Sala-Garrido, 2023; Andersen, & Petersen, 1993; Banker et al., 1984; Chen et al., 2021, Chang et al., 2020; Guo, & Cai, 2020; Lee et al., 2011; Lin et al., 2020; Pendharkar et al., 2021; Tone, 2002; Dobrovic et al., 2021; Podinovski et al., 2021; Rostamzadeh et al., 2021; Fenyves, & Tarnoczi, 2020; Amini et al., 2019; Tsai et al., 2021; Mandic et al., 2017; Martic, & Savic, 2001; Cooper et al., 1999; Amin, & Hajjami, 2021; Chen et al., 2018, 2020, 2021a,b, Buric et al., 2020; Lukic 2022a,b,c; Radonjic, 2020; Stevic et al., 2022; Stojanovic et al., 2022; Rasoulzadeh et al., 2021). This is also the case with the analysis of the efficiency of companies in Serbia (Lukic et al., 2017, 2020; Lukic, 2018, 2021, 2022a,b, 2023; Lukic & Kozarevic, 2019; Lukic & Hadrovic Zekic, 2019; Vojteški Kljenak & Lukic, 2022) . DEA models provide a realistic picture of which companies are efficient and which are not and which measures should be taken in order to increase efficiency. Likewise, in recent times, multi-criteria decision-making methods have been increasingly applied when analyzing the company's performance, for the reason that they lead to more realistic results compared to classical methods (such as ratio analysis) as a basis for improvement in the future by applying relevant measures (Ay9in & Arsu, 2021; Popovic et al., 2022; Ecer & Aycin, 2022; Mishra et al., 2022; 86 Nguyen et al., 2022; Rani et al., 2022; Toslak et al., 2022) . Having that in mind, the subject of research in this paper is the analysis of the performance of companies in Serbia based on the LMAW-DNMA method. The aim and purpose of this is to look at the performance of companies in Serbia as realistically as possible in order to improve them in the future by applying relevant measures. The primary research hypothesis in this work is reflected in the fact that knowing the real situation regarding the company's performance is a prerequisite for improvement in the future by applying relevant measures. In addition to ratio analysis, statistical analysis and DEA approach, multi-criteria decision-making methods, including the LMAW-DNMA method, play a significant role in this. Empirical data needed for the research of the treated problem in this paper were collected from the Agency for Economic Registers of the Republic of Serbia. In terms of international comparability, there are no restrictions because they are "manufactured" in accordance with the relevant international standards. 1. METHODOLOGY In further presentations, we will point out the theoretical and methodological characteristics of the LMAW and DNMA methods (Demir, 2022). LMAW method The LMAW method is the latest method used to calculate criteria weights and rank alternatives (Liao, & Wu, 2020; Demir, 2022). It takes place through the following steps : m alternatives A = [A1,A2, ...,Am] are evaluated in comparison with n criteria C = {C1,C2, ...,Cn} with the participation of k experts E = {E1,E2, ...,Ek] and according to a predefined linguistic scale (Pamucar et al, 2021) . Step 1: Determination of weight coefficients of criteria Experts E = {E1,E2, ...,Ek] set priorities with criteria C = {C1,C2, ...,Cn} in relation to previously defined values of the linguistic scale. At the same time, they assign a higher value to the criterion of greater importance and a lower value to the criterion of less importance on the linguistic scale. By the way, the priority vector is obtained. The label represents the value of the linguistic scale that the expert e(1 < e < k) assigns to the criterion Ct(1 1 (2) Ii__I nn ..p. s J logA(nUneCn)' where wf it represents the weighting coefficients obtained according to expert evaluations lCn - mf^t r*rmrli+irm that ^ j — \ vvj eth and the neCn elements of the realization vector R. The obtained values for the weighting coefficients must meet the condition that YjJ1=1 wf = 1- By applying the Bonferroni aggregator shown in the following equation, the aggregated vector of weight coefficients is determined w = (w1, w2,..., wn~)T : Wj = k k i p+q TylW-IW ) (3) k.(k-1)^V'J J 'Lu X=1 y=i y*x 1 The value of p and q are stabilization parameters and p,q >0. The resulting weight coefficients should fulfill the condition that Y'j=1 wj = 1- DNMA method DNMA is a newer method for identifying alternatives (Demir, 2022). Two different normalized (linear and vector) techniques are used, as well as three different coupling functions (full compensation - CCM, non-compensation - UCM and incomplete compensation - ICM). The steps of applying this method are as follows (Liao & Wu, 2020; Ecer, 2020): Step 1: Normalized decision matrix The elements of the decision matrix are normalized with linear (xfj*) normalization using the following equation: max {max xtj, rj} — min {min xtj, rj} XV = 1--p-IXii -T (4) 88 The vector (xff) is normalized using the following equation: iff = 1--;-BL—S- (5) " lï?—^)2 + (•>)' The value ij- is the target value for Cj the criterion and is considered max xtj for both utility and min xu cost criteria. i Lj Step 2: Determining the weight of the criteria This step consists of three phases: Step 2.1: In this phase, the standard deviation (oj) for the criterion Cj is determined with the following equation where m is the number of alternatives: y? I x'-/___Ly? | I ^ — m l — 1 ma xxi; m Oj= I--v ' (6) Step 2.2: Values of the standard deviation calculated for the criteria are normalized with the following equation: oj < = (7) Step 2.3: Finally, the weights are adjusted with the following equation: W?.Wj W,- = N - (8) y—i IW/.Wj Step 3: Calculating the aggregation model Three aggregation functions (CCM, UCM and ICM) are calculated separately for each alternative. The CCM (Complete Compensation Model) is calculated using the following equation: ^ W.'.xlf ui(ai) = ) J lJiN (9) max xlr j=i i lj The UCM (non-compensatory model) is calculated using the following equation: /l-X1w\ U2(ai) = maxwj (-^ ) (10) j 1 yma xxi" J 2 89 The ICM (Incomplete Compensation Model) is calculated using the following equation: 2 N \WJ U,M=n( Xij~2N) (11) 1 1 \ max xfN I j=i\ i lJ Step 4: Integration of utility values The calculated utility functions are integrated with the following equation using the Euclidean principle of distance: n 2 Ui(ai) \ . ^ N fm-r1(ai) + 1' 2 DNi =w1\v[-) +(1-y) 2 maxu1(ai) I \ m w I I U2(ai) V I (i yir2(ai)S W2\^ ' maxu2(ai) J ^ ( m . . u3(ai) \ „ N im-r3(ai) + ^2 + w3 \y\-^f^) +(1-V)^(-^-) (12) 1 \maxu3(ai) \ m In this case, the means rt(at) and r3(ai) represent the ordinal number of the alternative at sorted by CCM and ICM functions in descending value (higher value first). On the other hand, r2( a{) shows the sequence number in the obtained order according to the increasing value (smaller value first) for the UCM function used. The label y is the relative importance of the child value used and is in the range [0; 1]. It is considered that it can be taken as (p = 0.5. The coefficients w2, w3 are obtained weights of the used functions CCM, UCM and ICM, respectively. The sum should be equal w1 + w2 + w3 = 1. When determining the weights, if the decision maker attaches importance to a wider range of performance alternatives, he can set a higher value for w1. In case the decision maker is not willing to take risks, ie. to choose a poor alternative according to some criterion, he can assign a higher weight to w2. However, the decision maker may assign a greater weight to w3 if he simultaneously considers overall performance and risk. Finally, the DN values are sorted in descending order, with the higher value alternatives being the best. 2. RESULTS AND DISCUSSION For the purpose of analyzing the performance of companies in Serbia, the following criteria were chosen: C1 - number of employees, C2 - business assets, C3 - capital, C4 - 90 business income and C5 - net profit/net loss. They were chosen because they are good measures of company performance. Alternatives are observed companies in Serbia. According to what criteria were the companies selected? The selection of companies was made according to the realized business income in 2021. They have different ownership structures. However, the ownership structure of the company does not affect the results of multi-criteria decision-making methods. This means, in other words, that the results obtained in this paper are valid. Criteria, alternatives and initial data are shown in Table 1 for 2021. Table 1. Initial data Sector (I) Number of employees (I) Business assets (I) Capital (O) Business income (O)Net gain / Net loss C1 C2 C3 C4 C5 A1 JP EPS BELGRADE D-supply of electricity, gas, steam and air conditioning 24.013 959.978 602.051 319.834 - 15.492 A2 NIS AD NOVI SAD B-mining 11.544 411.025 262.836 310.238 20.957 A3 TELEKOM SRBIJA AD, BELGRADE J-information and communications 12.333 490.964 185.581 144.701 6.709 A4 JP SRBIJAGAS NOVI SAD D-supply of electricity, gas, steam and air conditioning 2.471 287.578 129.753 122.489 5.802 A5 DELHAIZE S G-wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles 11.637 83.293 42.881 118.912 2.989 A6 NELT CO. DOO BELGRADE G-wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles 3.121 37.637 18.721 87.126 248 A7 DELTA HOLDING DOO BELGRADE M-professional, scientific, innovative and technical activities 3.311 149.188 83.718 76.424 2.497 A8 MERCATA VT DOO G-wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles 1.078 12.763 1.093 75.391 958 A9 PHOENIX PHARMA DOO BELGRADE G-wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles 2.749 39.024 10.837 74.941 1.772 A10 COCA-COLA HBC -SERBIA DOO ZEMUN C-processing industry 1.623 56.832 43.084 64.769 6.783 91 Sector (I) Number of employees (I) Business assets (I) Capital (O) Business income (O)Net gain / Net loss C1 C2 C3 C4 C5 A11 MY KIOSK GROUP DOO K-financial activities and insurance activities 3.589 12.247 2.622 64.365 596 A12 TARKETT DOO BACA PALANKA C-processing industry 3.215 38.174 19.813 58.565 2.493 A13 MK GROUP DOO BELGRADE K-financial activities and insurance activities 2.151 94.429 46.830 57.675 17.461 A14 KNEZ PETROL COMPANY DOO BELGRADE M-professional, scientific, innovative and technical activities 1.183 11.849 3.417 52.652 3.447 A15 HEMOFARM AD VRŠAC C-processing industry 3.922 68.380 47.524 49.284 5.091 A16 MILSED DOO BELGRADE H-transport and storage 2.758 27.749 3.547 45.553 1.084 A17 FCA SERBIA DOO KRAGUJEVAC C-processing industry 2.072 49.521 31.195 41.512 - 3.866 A18 EMSAD BELGRADE D-supply of electricity, gas, steam and air conditioning 1.656 105.336 69.530 39.043 2.362 A19 KOEFIK DOO BELGRADE G-wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles 2.983 34.703 8.502 38.062 152 A20 YURA CORPORATION DOO RACA C-processing industry 6.913 27.713 4.458 37.188 - 1.092 Note: Data are expressed in millions of dinars. The number of employees is expressed in whole numbers. I - input. O - output Source: Annual report on the operations of economic units in the economy in 2021. Agency for Economic Registers of the Republic of Serbia The weighting coefficients of the criteria were determined using the LMAW method. Tables 2-5 show the calculations and results of the LMAW method. (In this paper, all calculations and results are the authors). 92 Table 2. Prioritization scale Prioritization Scale Linguistic Variables Abbreviation Prioritization Absolutely Low AL 1 Very Low VL 1.5 Low L 2 Medium M 2.5 Equal E 3 Medium High MH 3.5 High H 4 Very High VH 4.5 Absolutely High AH 5 Source: author Table 3. Evaluation of criteria KIND 1 1 1 1 1 C1 C2 C3 C4 C5 E1 H AH H E MH E2 VH VH MH H H E3 E MH VH AH AH E4 MH E E VH AH Taip 0.5 C1 C2 C3 C4 C5 LN(nn) R1 8 10 8 6 7 10.199 R2 9 9 7 8 8 10.499 R3 6 7 9 10 10 10.540 R4 7 6 6 9 10 10.029 Source: author Table 4. Weight coefficients of criteria and aggregated fuzzy vectors Weight Coefficients Vector C1 C2 C3 C4 C5 W1j 0.204 0.226 0.204 0.176 0.191 W2j 0.209 0.209 0.185 0.198 0.198 W3j 0.170 0.185 0.208 0.218 0.218 W4j 0.194 0.179 0.179 0.219 0.230 Aggregated Fuzzy Vectors C1 C2 C3 C4 C5 W1j 0.010 0.011 0.010 0.009 0.010 W2j 0.010 0.010 0.009 0.010 0.011 W3j 0.009 0.009 0.010 0.011 0.011 W4j 0.009 0.009 0.009 0.011 0.012 SUM 0.038 0.040 0.038 0.041 0.044 Aggregated Weight Coefficient Vectors 0.1941 0.1993 0.1940 0.2026 0.2090 Source: author In the specific case, therefore, the most important criterion is C5 - net gain/net loss. This means, in other words, that, among other things, more efficient profit management can achieve the target performance of companies in Serbia. Tables 5 - 11 show the calculations and results of the DNMA method. 93 Table 5. Initial Matrix INITIAL MATRIX KIND 1 1 1 1 1 Weight 0.1941 0.1993 0.1940 0.2026 0.2090 C1 C2 C3 C4 C5 A1 24.013 959.978 602.051 319.834 -15.492 A2 11.544 411.025 262.836 310.238 20.957 A3 12.333 490.964 185.581 144.701 6.709 A4 2.471 287.578 129.753 122.489 5.802 A5 11.637 83.293 42.881 118.912 2.989 A6 3.121 37.637 18.721 87.126 248 A7 3.311 149.188 83.718 76.424 2.497 A8 1.078 12.763 1.093 75.391 958 A9 2.749 39.024 10.837 74.941 1.772 A10 1.623 56.832 43.084 64.769 6.783 A11 3.589 12.247 2.622 64.365 596 A12 3.215 38.174 19.813 58.565 2.493 A13 2.151 94.429 46.83 57.675 17.461 A14 1.183 11.849 3.417 52.652 3.447 A15 3.922 68.38 47.524 49.284 5.091 A16 2.758 27.749 3.547 45.553 1.084 A17 2.072 49.521 31.195 4.512 -3.866 A18 1.656 105.336 69.53 39.043 2.362 A19 2.983 34.703 8.502 38.062 152 A20 6.913 27.713 4.458 37.188 -1.092 MAX 24.0130 959.9780 602.0510 319.8340 958.0000 MIN 1.0780 11.8490 1.0930 37.1880 -15.4920 Source: author Table 6. Linear Normalization Matrix Linear Normalization MATRIX C1 C2 C3 C4 C5 MAX A1 1.0000 1.0000 1.0000 1.0000 0.0000 1.0000 A2 0.4563 0.4210 0.4355 0.9660 0.0374 0.9660 A3 0.4907 0.5053 0.3070 0.3804 0.0228 0.5053 A4 0.0607 0.2908 0.2141 0.3018 0.0219 0.3018 A5 0.4604 0.0754 0.0695 0.2891 0.0190 0.4604 A6 0.0891 0.0272 0.0293 0.1767 0.2707 0.2707 A7 0.0974 0.1449 0.1375 0.1388 0.0185 0.1449 A8 0.0000 0.0010 0.0000 0.1352 1.0000 1.0000 A9 0.0729 0.0287 0.0162 0.1336 0.0177 0.1336 A10 0.0238 0.0474 0.0699 0.0976 0.0229 0.0976 A11 0.1095 0.0004 0.0025 0.0962 0.6281 0.6281 A12 0.0932 0.0278 0.0312 0.0756 0.0185 0.0932 A13 0.0468 0.0871 0.0761 0.0725 0.0339 0.0871 A14 0.0046 0.0000 0.0039 0.0547 0.0195 0.0547 A15 0.1240 0.0596 0.0773 0.0428 0.0211 0.1240 A16 0.0733 0.0168 0.0041 0.0296 0.0170 0.0733 A17 0.0433 0.0397 0.0501 0.0153 0.0000 0.0501 A18 0.0252 0.0986 0.1139 0.0066 0.0183 0.1139 A19 0.0831 0.0241 0.0123 0.0031 0.1721 0.1721 A20 0.2544 0.0167 0.0056 0.0000 0.0000 0.2544 Source: authors 94 Table 7. Vector Normalization Matrix Vector Normalization MATRIX C1 C2 C3 C4 C5 MAX A1 1.0000 1.0000 1.0000 1.0000 0.0000 1.0000 A2 0.7001 0.6459 0.6357 0.9849 0.3790 0.9849 A3 0.7190 0.6974 0.5528 0.7245 0.3695 0.7245 A4 0.4818 0.5662 0.4928 0.6896 0.3689 0.6896 A5 0.7023 0.4345 0.3996 0.6839 0.3670 0.7023 A6 0.4974 0.4050 0.3736 0.6339 0.5294 0.6339 A7 0.5020 0.4770 0.4434 0.6171 0.3667 0.6171 A8 0.4483 0.3890 0.3547 0.6155 1.0000 1.0000 A9 0.4885 0.4059 0.3651 0.6148 0.3662 0.6148 A10 0.4614 0.4174 0.3998 0.5988 0.3696 0.5988 A11 0.5087 0.3886 0.3563 0.5981 0.7601 0.7601 A12 0.4997 0.4053 0.3748 0.5890 0.3667 0.5890 A13 0.4741 0.4416 0.4038 0.5876 0.3766 0.5876 A14 0.4508 0.3884 0.3572 0.5797 0.3674 0.5797 A15 0.5167 0.4248 0.4045 0.5744 0.3684 0.5744 A16 0.4887 0.3986 0.3573 0.5685 0.3658 0.5685 A17 0.4722 0.4127 0.3870 0.5622 0.0000 0.5622 A18 0.4622 0.4487 0.4282 0.5583 0.3666 0.5583 A19 0.4941 0.4031 0.3626 0.5567 0.4658 0.5567 A20 0.5887 0.3986 0.3583 0.5554 0.0000 0.5887 Adj Wj 0.1938 0.1994 0.1927 0.2056 0.2086 Source: author Table 8. CCM (Complete Compensatory Model) CCM (Complete Compensatory Model) u1(ai) C1 C2 C3 C4 C5 SUM A1 0.1938 0.1994 0.1927 0.2056 0.0000 0.7914 A2 0.0915 0.0869 0.0869 0.2056 0.0081 0.4789 A3 0.1882 0.1994 0.1171 0.1547 0.0094 0.6687 A4 0.0390 0.1921 0.1367 0.2056 0.0151 0.5885 A5 0.1938 0.0326 0.0291 0.1291 0.0086 0.3932 A6 0.0638 0.0200 0.0209 0.1342 0.2086 0.4475 A7 0.1302 0.1994 0.1829 0.1970 0.0266 0.7361 A8 0.0000 0.0002 0.0000 0.0278 0.2086 0.2366 A9 0.1057 0.0428 0.0234 0.2056 0.0277 0.4051 A10 0.0472 0.0969 0.1380 0.2056 0.0489 0.5366 A11 0.0338 0.0001 0.0008 0.0315 0.2086 0.2748 A12 0.1938 0.0594 0.0644 0.1669 0.0414 0.5258 A13 0.1041 0.1994 0.1684 0.1711 0.0811 0.7240 A14 0.0162 0.0000 0.0136 0.2056 0.0742 0.3096 A15 0.1938 0.0959 0.1200 0.0709 0.0356 0.5162 A16 0.1938 0.0456 0.0107 0.0831 0.0485 0.3817 A17 0.1677 0.1581 0.1927 0.0628 0.0000 0.5812 A18 0.0429 0.1726 0.1927 0.0118 0.0336 0.4536 A19 0.0935 0.0279 0.0138 0.0037 0.2086 0.3476 A20 0.1938 0.0131 0.0042 0.0000 0.0000 0.2111 Source: authors 95 Table 9. UCM (Uncompensatory Model) UCM (Uncompensatory Model) u2(ai) C1 C2 C3 C4 C5 MAX A1 0.0000 0.0000 0.0000 0.0000 0.0000 0.0000 A2 0.1022 0.1125 0.1058 0.0000 0.2006 0.2006 A3 0.0056 0.0000 0.0756 0.0508 0.1992 0.1992 A4 0.1548 0.0073 0.0560 0.0000 0.1935 0.1935 A5 0.0000 0.1667 0.1636 0.0765 0.2000 0.2000 A6 0.1300 0.1793 0.1718 0.0714 0.0000 0.1793 A7 0.0635 0.0000 0.0098 0.0086 0.1820 0.1820 A8 0.1938 0.1992 0.1927 0.1778 0.0000 0.1992 A9 0.0881 0.1566 0.1693 0.0000 0.1809 0.1809 A10 0.1466 0.1024 0.0547 0.0000 0.1597 0.1597 A11 0.1600 0.1992 0.1919 0.1741 0.0000 0.1992 A12 0.0000 0.1399 0.1283 0.0387 0.1673 0.1673 A13 0.0897 0.0000 0.0243 0.0345 0.1276 0.1276 A14 0.1775 0.1994 0.1791 0.0000 0.1345 0.1994 A15 0.0000 0.1035 0.0726 0.1346 0.1731 0.1731 A16 0.0000 0.1537 0.1819 0.1225 0.1601 0.1819 A17 0.0261 0.0412 0.0000 0.1428 0.0000 0.1428 A18 0.1509 0.0267 0.0000 0.1937 0.1750 0.1937 A19 0.1002 0.1714 0.1789 0.2019 0.0000 0.2019 A20 0.0000 0.1862 0.1884 0.2056 0.0000 0.2056 Source: author Table 10. ICM (Incomplete Compensatory Model) ICM (Incomplete Compensatory Model) u3(ai) C1 C2 C3 C4 C5 MAX A1 1.0000 1.0000 1.0000 1.0000 0.0000 0.0000 A2 0.9360 0.9193 0.9191 1.0000 0.8193 0.6480 A3 0.9985 0.9924 0.9492 1.0000 0.8689 0.8174 A4 0.9329 0.9615 0.9373 1.0000 0.8776 0.7379 A5 1.0000 0.9087 0.8970 0.9946 0.8734 0.7080 A6 0.9541 0.9146 0.9031 1.0000 0.9631 0.7590 A7 0.9608 0.9499 0.9383 1.0000 0.8971 0.7683 A8 0.8560 0.8284 0.8190 0.9050 1.0000 0.5256 A9 0.9564 0.9206 0.9045 1.0000 0.8976 0.7148 A10 0.9508 0.9306 0.9251 1.0000 0.9042 0.7401 A11 0.9251 0.8748 0.8642 0.9519 1.0000 0.6658 A12 0.9686 0.9282 0.9166 1.0000 0.9059 0.7465 A13 0.9593 0.9447 0.9303 1.0000 0.9114 0.7683 A14 0.9524 0.9233 0.9109 1.0000 0.9092 0.7283 A15 0.9797 0.9416 0.9347 1.0000 0.9115 0.7860 A16 0.9711 0.9317 0.9144 1.0000 0.9121 0.7546 A17 0.9668 0.9402 0.9306 1.0000 0.0000 0.0000 A18 0.9641 0.9574 0.9502 1.0000 0.9160 0.8033 A19 0.9771 0.9377 0.9207 1.0000 0.9635 0.8128 A20 1.0000 0.9252 0.9088 0.9881 0.0000 0.0000 Source: authors 96 Table 11. Ranking of alternatives according to the DNMA method w1 w2 w3 0.6 0.1 0.3 CCM 9 UCM 9 ICM 9 Utility Values Rank u1(ai) Rank 0.5 u2(ai) Rank 0.5 u3(ai) Rank 0.5 Order JP EPS BELGRADE A1 0.7914 1 1.0000 0.0000 1 0.0354 0.0000 18 0.1061 0.6354 0.6354 9 NIS AD NOVI SAD A2 0.4789 10 0.5783 0.2006 18 0.9386 0.6480 16 0.5878 0.6171 0.6171 11 TELEKOM SRBIJA AD, BELGRADE A3 0.6687 4 0.8475 0.1992 15 0.8666 0.8174 1 1.0000 0.8952 0.8952 1 JP SRBIJAGAS NOVI SAD A4 0.5885 5 0.7723 0.1935 11 0.7710 0.7379 11 0.7297 0.7594 0.7594 4 DELHAIZE S A5 0.3932 14 0.4298 0.2000 17 0.9137 0.7080 14 0.6606 0.5474 0.5474 15 NELT CO. DOO BELGRADE A6 0.4475 12 0.5110 0.1793 7 0.6646 0.7590 7 0.8223 0.6198 0.6198 10 DELTA HOLDING DOO BELGRADE A7 0.7361 2 0.9401 0.1820 10 0.7191 0.7683 6 0.8503 0.8911 0.8911 2 MERCATA VT DOO A8 0.2366 19 0.2229 0.1992 13 0.8250 0.5256 17 0.4762 0.3591 0.3591 19 PHOENIX PHARMA DOO BELGRADE A9 0.4051 13 0.4594 0.1809 8 0.6837 0.7148 13 0.6800 0.5480 0.5480 14 COCA-COLA HBC - SERBIA DOO ZEMUN A10 0.5366 7 0.6891 0.1597 4 0.5673 0.7401 10 0.7491 0.6949 0.6949 6 MY KIOSK GROUP DOO A11 0.2748 18 0.2675 0.1992 14 0.8454 0.6658 15 0.6138 0.4292 0.4292 18 TARKETT DOO BACA PALANKA A12 0.5258 8 0.6573 0.1673 5 0.6020 0.7465 9 0.7727 0.6864 0.6864 7 MK GROUP DOO BELGRADE A13 0.7240 3 0.9074 0.1276 2 0.4445 0.7683 5 0.8728 0.8507 0.8507 3 KNEZ PETROL COMPANY DOO BELGRADE A14 0.3096 17 0.3107 0.1994 16 0.8890 0.7283 12 0.7058 0.4871 0.4871 17 HEMOFARM AD VRŠAC A15 0.5162 9 0.6267 0.1731 6 0.6320 0.7860 4 0.9075 0.7115 0.7115 5 MILSED DOO BELGRADE A16 0.3817 15 0.4017 0.1819 9 0.7021 0.7546 8 0.7984 0.5507 0.5507 13 FCA SERBIA DOO KRAGUJEVAC A17 0.5812 6 0.7423 0.1428 3 0.5025 0.0000 18 0.1061 0.5274 0.5274 16 EMSAD BELGRADE A18 0.4536 11 0.5379 0.1937 12 0.7900 0.8033 3 0.9423 0.6844 0.6844 8 KOEFIK DOO BELGRADE A19 0.3476 16 0.3574 0.2019 19 0.9661 0.8128 2 0.9724 0.6028 0.6028 12 YURA CORPORATION DOO RACA A20 0.2111 20 0.1919 0.2056 20 1.0000 0.0000 18 0.1061 0.2470 0.2470 20 MAX 0.7914 0.2056 0.8174 Source: author Therefore, according to the results of the DNMA method, the top five companies in Serbia in terms of performance are: TELEKOM SRBIJA AD, BELGRADE, DELTA HOLDING DOO BELGRADE, MK GROUP DOO BELGRADE, JP SRBIJAGAS NOVI SAD and HEMOFARM AD VRŠAC. The best performance was recorded at the company 97 TELEKOM SRBIJA AD, BELGRADE. The company with the worst performance is YURA CORPORATION DOO RACA. Factors for positioning companies in Serbia according to performance are numerous factors: general economic conditions, inflation, interest rate, exchange rate, employment, standard of living of the population, the Covid-19 pandemic, the energy crisis, and the efficiency of managing human resources, assets, capital, sales and profit. The application of new cost management concepts (calculation of costs by basic activities, target costs and profit, kaizen concept, etc.) and digitization of the entire business play a significant role in this. Effective control of these and other factors can significantly influence the achievement of the target performance of companies in Serbia. CONCLUSION Based on the results of empirical research on the performance of companies in Serbia, the following can be concluded: according to the results of the DNMA method, the top five companies in Serbia include: TELEKOM SRBIJA AD, BELGRADE, DELTA HOLDING DOO BELGRADE, MK GROUP DOO BELGRADE, JP SRBIJAGAS NOVI SAD and HEMOFARM AD VRŠAC. The best performance was recorded at the company TELEKOM SRBIJA AD, BELGRADE. The company with the worst performance is YURA CORPORATION DOO RAČA. There are numerous determinants of the performance of companies in Serbia. These are: general economic conditions, inflation, interest rate, exchange rate, employment, living standards of the population, the Covid-19 pandemic, the energy crisis, the efficiency of managing human resources, assets, capital, sales and profits, and the digitization of the entire business. The application of new concepts of cost management (for example, calculation of costs by basic activities) plays a significant role in this. Effective control of these and other factors can significantly influence the achievement of the target performance of companies in Serbia. REFERENCES 1. Alam, T.E., González, A.D. and Raman, S. (2022). Benchmarking of academic departments using data envelopment analysis (DEA). Journal of Applied Research in Higher Education, Vol. aheadof-print No. ahead-of-print., 1-30. https://doi.org/10.1108/JARHE-03-2021-0087 2. Amini, A., Alinezhad, A., & Yazdipoor, F. (2019). A TOPSIS, VIKOR and DEA integrated evaluation method with belief structure under uncertainty to rank alternatives. International Journal of Advanced Operations Management, 11(3), 171188. 3. Amin, G. R., & Hajjami, M. (2021). Improving DEA cross-efficiency optimization in portfolio selection. Expert Systems with Applications, 168, 114280. 4. Amirteimoori, A., Mehdizadeh, S., & Kordrostami, S., (2022). Stochastic performance measurement in two-stage network processes: A data envelopment analysis approach. Kybernetika, 58(2), 200-217. DOI: 10.14736/kyb-2022-2-0200 98 5. Andersen, P., & Petersen, N.C. (1993). A procedure for ranking efficient units in data envelopment analysis. Management Science, 39, 1261-1264. 6. Äy9in, E., &Arsu, T. (2021). Sosyal Geli§me Endeksine Göre Ülkelerin Degerlendirilmesi: MEREC ve MARCOS Yöntemleri ile Bir Uygulama. Izmir Yönetim Dergisi, 2(2), 75-88. 7. Banker, R.D., A. Charnes, A., & Cooper, WW (1984). Some models for estimating technical and scale inefficiencies in data envelopment analysis. Management Science, 30(9), 1078-1092. 8. Chang, X., & Wang, X. (2020). Research Performance Evaluation of University Based on Super DEA Model. 2020 IEEE 9th Joint International Information Technology and Artificial Intelligence Conference (ITAIC), 1252-1255. doi: 10.1109/ITAIC49862.2020.9339131 9. Chen, W., Gai, Y., & Gupta, P. (2018). Efficiency evaluation of fuzzy portfolio in different risk measures via DEA. Annals of Operations Research, 269(1), 103-127. DOI: https://doi. org/10.1007/s 10479-017-2411 -9 10. Chen, W., Li, S. S., Zhang, J., & Mehlawat, M. K. (2020). A comprehensive model for fuzzy multi-objective portfolio selection based on DEA cross-efficiency model. Soft computing, 24(4), 2515-2526. 11. Chen, W., Li, S. S., Mehlawat, M. K., Jia, L., & Kumar, A. (2021). Portfolio Selection Using Data Envelopment Analysis Cross-Efficiency Evaluation with Undesirable Fuzzy Inputs and Outputs. International Journal of Fuzzy Systems, 23(5), 1478-1509. 12. Chen, Chunhua, Liu, Haohua, Tang, Lijun & Ren, Jianwei. (2021). A Range Adjusted Measure of Super-Efficiency in Integer-Valued Data Envelopment Analysis with Undesirable Outputs. Journal of Systems Science and Information, 9(4), 378-398. https://doi.org/10.21078/JSSI-2021-378-21 13. Cooper, W. W., Park, K. S., & Pastor, J. T. (1999). RAM: a range adjusted measure of inefficiency for use with additive models, and relations to other models and measures in DEA. Journal of Productivity analysis, 11(1), 5-42. DOI: https://doi. org/10.1023/A:1007701304281 14. Demir, G. (2022). Analysis of the financial performance of the deposit banking sector in the Covid-19 period with LMAW-DNMA methods. International Journal of Insurance and Finance, 2(2), 17-36. https://doi.org/10.52898/ijif.2022.7 15. Ecer, F. (2020). Multi-criteriad Decision-making comprehensive approach from past to present. Se9kin Publications. 16. Ecer,F., & Aycin, E. (2022). Novel Comprehensive MEREC Weighting-Based Score Aggregation Model for Measuring Innovation Performance: The Case of G7 Countries. Informatica, 1-31, DOI 10.15388/22-INF0R494 17. Buric, Z., Jaksic,M. & Krstic, A. (2020). DEA window analysis of insurance sector efficiency in the Republic of Serbia. Economic Themes, 58(3),291-310. doi: 10.2478/ethemes-2020-0017 18. Fenyves, V., & Tarnoczi, T. (2020). Data envelopment analysis for measuring performance in a competitive market. Problems and Perspectives in Management, 18(1), 315-325. doi:10.21511/ppm.18(1).2020.27 99 19. Fotova Cikovic, K., & Lozic, J. (2022). Application of Data Envelopment Analysis (DEA) in Information and Communication Technologies. Tehnicki glasnik, 16 (1), 129134. https://doi.org/10.31803/tg-20210906103816 20. Guo, D., & Cai, Z.Q. (2020). Super-Efficiency Infeasibility in the Presence of Nonradial Measurement. Mathematical Problems in Engineering, 2020 Article ID 6264852, 7 pages. https://doi.org/10.1155/2020/6264852 21. Liao, H., & Wu, X. (2020). DNMA: A double normalization-based multiple aggregation methods for multi-expert multi-criteria decision making. Omega, 94, 102058. https://doi.org/10.1016/j.omega.2019.04.001 22. Lee, H.S., Chu, C.W., & J. Zhu, J. (2011). Super-efficiency DEA in the presence of infeasibility. European Journal of Operational Research, 212(1), 141-147. 23. Lin, R. (2020). Cross-efficiency evaluation capable of dealing with negative data: A directional distance function based approach. Journal of the Operational Research Society, 71(3), 505-516. 24. Lukic, R., Sokic, M., & Kljenak, D.V. (2017). Efficiency analysis of the banking sector in the Republic of Serbia. Business Excellence and Management, 7, 5-17. 25. Lukic, R. (2018). Analysis of the efficiency of insurance companies. In: Insurance in the post-crisis era, Belgrade: Faculty of Economics, University of Belgrade. ISBN: 97886-403-1548-7. 26. Lukic, R., & Hadrovic Zekic, B. (2019). Evaluation of efficiency of trade companies in Serbia using the DEA approach. Proceedings of the 19 th International Scientific Conference Business Logistics In Modern Management October 10-11, Osijek, Croatia, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Economics in Osijek, 145-165. 27. Lukic, R., & Kozarevic, E. (2019). Analysis of selected countries trade efficiency based on the DEA models. December 2019, Conference: The Sixth Scientific Conference with International Participation "Economy of Integration" ICEI 2019 - (E) Migrations And Competitiveness Of South-Eastern European Countries. At: Tuzla, Bosnia and Herzegovina, 61-71. 28. Lukic, R., Hanic, H., & Bugarcic, M. (2020). Analysis of profitability and efficiency of trade in Serbia. Economic Analusis, 53(2), 39-50. 29. Lukic, R. (2021). Evaluation of the efficiency of public companies in Serbia using the ARAS method. Proceedings of the Conference, 8, 43-53. 30. Lukic, R. (2022a) Analysis of efficiency factors of companies in Serbia based on artificial neural networks. AHanu Ekouomckoz tyaKynmema y Cyôom^u - The Annals of the Facult y of Economics in Subotica, 58(47), 097-115. DOI: 10.5937/AnEkSub2247097L 31. Lukic, R. (2022b). Evaluation of financial performance and efficiency of companies in Serbia. Journal of engineering management and competitiveness (JEMC), 12(2), 132141. DOI: 10.5937/JEMC2202132L 32. Lukic, R.(2022c). Measurement and Analysis of the Dynamics of Financial Performance and Efficiency of Trade in Serbia Based on the DEA Super-Radial Model. 100 Review of International Comparative Management, 23(5), 630-645. DOI: 10.24818/RMCI.2022.5.630 33. Lukic, R. (2023). Measurement and analysis of the information performance of companies in the European Union and Serbia based on the fuzzy LMAW and MARCOS methods. Informatica Economica, 27(1), 17 - 31. DOI: 10.24818/issn14531305/27.1.2023.02 34. Mandic, K., Delibasic, B., Knezevic, S. & Benkovic, S. (2017). Analysis of the efficiency of insurance companies in Serbia using the fuzzy AHP and TOPSIS methods. Economic Research, 30(1), 550-565. 35. Martic, M., & Savic, G. (2001). An application of DEA for comparative analysis and ranking of regions in Serbia with regards to social-economic development. European Journal of Operational Research, 132(2), 343-356. doi:10.1016/S0377-2217(00)00156-9 36. Mishra, A.R., Saha, A., Rani, P., & Hezam, I.M. et al., (2022). An Integrated Decision Support Framework Using Single-Valued-MEREC-MULTIMOORA for Low Carbon Tourism Strategy Assessment", in IEEE Access, 10, 24411-24432. 37. Nguyen, H.-Q., Nguyen, V.-T., Phan, D.-P., Tran, Q.-H., & Vu, N.-P. (2022). Multi-Criteria Decision Making in the PMEDM Process by Using MARCOS, TOPSIS, and MAIRCA Methods. Appl. Sci, 12, 3720. https://doi.org/10.3390/ app12083720 38. Zohreh Moghaddas, Z., Oukil, A., & Vaez-Ghasemi, M. (2022). Global multi-period performance evaluation - new model and productivity index. RAIRO-Oper. Res., 56, 1503-1521. https://doi.org/10.1051/ro/2022065 39. Park, W., & Kim. S-G. (2022). Integrating quantitative and qualitative methodologies to build a national R&D plan using data envelopment analysis based on R&D stakeholders' perspectives. PLoS ONE, 17(3), e0265058. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0265058 40. Pamucar, D., Zizovic, M., Biswas, S., & Bozanic, D. (2021). A new Logarithm Methodology of additive weights (LMAW) for multi-criteria decision-making: application in logistics. Facta Universitatis Series: Mechanical Engineering, 19(3), Special Issue: 361-380. https://doi.org/10.22190/FUME210214031P 41. Pendharkar, PC (2021). Hybrid radial basis function DEA and its applications to regression, segmentation and cluster analysis problems. Machine Learning with Applications, 6, 100092. https://doi.org/10.1016/j .mlwa.2021.100092 . 42. Podinovski, V.V., & Bouzdine-Chameeva, T. (2021). Optimal solutions of multiplier DEA models. J Prod Anal, 56, 45-68. https://doi.org/10.1007/s11123-021-00610-3 43. Popovic, G., Pucar, B., & Florentin Smarandache, F. (2022). Merec-Cobra Approach In E-Commerce Development Strategy Selection. Journal of Process Management and New Technologies, 10(3-4), 66-74. 44. Radonjic, Lj. (2020). Comparative Analysis of the Regional Efficiency in Serbia: DEA Approach Comparative Analysis of the Regional Efficiency in Serbia: DEA Approach. Indistrija, 48(2), 1-19. DOI: 10.5937/industrija48-24343 101 45. Rani, P, Mishra, A. R., Saha, A., Hezam, I.M., Pamucar, D. (2022). Fermatean fuzzy Heronian mean operators and MEREC-based additive ratio assessment method: An application to food waste treatment technology selection. Int J Intell Syst, 37, 2612- 2647. doi:10.1002/int.22787 46. Rasoulzadeh, M., Edalatpanah, S. A., Fallah, M., & Najafi, S. E. (2022). A multi-objective approach based on Markowitz and DEA cross-efficiency models for the intuitionistic fuzzy portfolio selection problem. Decision Making: Applications in Management and Engineering, 5(2), 241-259. https://doi. org/10.31181/dmame0324062022 47. Rostamzadeh, R., Akbarian, O., Banaitis, A., & Soltani, Z. (2021). Application of DEA in benchmarking: a systematic literature review from 2003-2020. Technological and Economic Development of Economy, 27(1), 175-222. https://doi.org/10.3846/tede.2021.13406 48. Sala-Garrido, R., Mocholi-Arce, M., Maziotis, A., & Molinos-Senante, M. (2023). Benchmarking theperformance of water companies for regulatory purposes to improve its sustainability. npj Clean Water 6, 1 (2023). https://doi.org/10.1038/s41545-022-00218-6 49. Stevic, Ž., Miškic, S., Vojinovic, D., Huskanovic, E., Stankovic, M., & Pamučar, D. (2022). Development of a Model for Evaluating the Efficiency of Transport Companies: PCA-DEA-MCDM Model. Axioms, 11, 140. https://doi.org/10.3390/axioms11030140 50. Stojanovic, I. ., Puška, A. ., & Selakovic, M. (2022). A Multi-Criteria Approach To The Comparative Analysis Of The Global Innovation Index On The Example Of The Western Balkan Countries. Economics - Innovative And Economics Research JournaL, 10(2). https://doi.org/10.2478/eoik-2022-0019 51. Toslak, M., Aktürk, B., & Uluta§, A. (2022). MEREC ve WEDBA Yöntemleri ile Bir Lojistik Firmasinin Yillara Göre Performansmm Degerlendirilmesi. Avrupa Bilim ve Teknoloji Dergisi, (33), 363-372. 52. Tone, K. (2002). A slacks-based measure of super-efficiency in data envelopment analysis. European Journal of Operational Research, 143, 32-41. 53. Tsai, Chi-Mao, Lee, Hsuan-Shih, & Gan, Guo-Ya (2021). A New Fuzzy DEA Model for Solving the MCDM Problems in Supplier Selection. Journal of Marine Science and Technology : 29(1), Article 7. DOI: 10.51400/2709-6998.1006 54. Vojteški Kljenak, D., & Lukic, R. (2022). Evaluation of the efficiency of providers of financial leasing in Serbia. Glasnik društvenih nauka - Journal of Social Sciences, Vol 14 No XIV, 113-144. 55. Zhu, N., & He, K. (2023). The efficiency of major industrial enterprises in sichuan province of china: a super slacks-based measure analysis. Journal of Industrial and Management Optimization, 19(2), 1328-1349. doi:10.3934/jimo.2021231 102 Primlj eno/Submitted: 16.04.2023. Prihvaceno/Accepted: 05.07.2023. Stručni rad Professional paper JEL Classification: Z32 MEDUNARODNI DJEČJI FESTIVAL U KONTEKSTU KULTURNOG TURIZMA GRADA ŠIBENIKA INTERNATIONAL CHILDREN'S FESTIVAL IN THE CONTEXT OF CULTURAL TOURISM IN THE CITY OF ŠIBENIK Sandra Mrvica Madarac* Ivana Malaric** SAŽETAK Kulturni turizam je selektivni oblik turizma koji se razlikuje od ostalih oblika turizma prema motivu putovanja koji je usmjeren prema kulturnom doživljaju. Putovanja motivirana kulturom uključuju posjet različitim kulturnim manifestacijama, festivalima, koncertima, povijesnim lokalitetima s ciljem proučavanja i sudjelovanja u kulturnim sadržajima i atrakcijama. Medunarodni dječji festival se održava u Šibeniku od 1958. godine, a utemeljen je na tri komponente: djetetu, gradu i festivalskim zbivanjima. Festival je mjesto gdje djeca mogu kroz razne aktivnosti i igre pokazati i razvijati svoju kreativnost i različita umjetnička stvaralaštva. Oblici umjetnosti u kojoj djeca sudjeluju su: lutkarska, filmska, dramska, likovna, glazbeno-scenska te literarna. Za vrijeme festivala grad Šibenik se pretvori u veliku dječju igraonicu punu igre, mašte i iluzije. Važnost ovog festivala su prepoznale i svjetske organizacije. Na festivalu sudjeluju djeca sa različitih kontinenata kroz različita stvaralaštva. Za potrebe rada je provedeno istraživanje putem anketnog upitnika o preferencijama ispitanika prema kulturnom turizmu, informiranosti ispitanika o djelovanju Medunarodnog dječjeg festivala te sudjelovanju ispitanika na festivalu. Ključne riječi: kulturni turizam, Medunarodni festival djeteta, istraživanje ABSTRACT Cultural tourism is a selective form of tourism that differs from other forms of tourism according to the motive of the trip, which is directed towards a cultural experience. Culturally motivated trips include visiting various cultural manifestations, festivals, concerts, and historical sites with the aim of studying and participating in cultural content and attractions. * Prof. stuč. stud. Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, e-mail: smrvica@vevu.hr ** Studentica Studija trgovine, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, e-mail: malaricivana07@gmail.com 103 The International Children's Festival has been held in Šibenik since 1958, and is based on three components: the child, the city and the festival events. The festival is a place where children can show and develop their creativity and various artistic creations through various activities and games. The forms of art in which children participate are: puppetry, film, drama, painting, music and literature. During the festival, the city of Šibenik turns into a large children's playground full of games, imagination and illusion. The importance of this festival has also been recognized by world organizations. Children from different continents participate in the festival through different creative works. For the purposes of this paper, research was conducted through a survey questionnaire on respondents' preferences for cultural tourism, respondents' awareness of the activities of the International Children's Festival, and respondents' participation in the festival. Keywords: Cultural tourism, The International Children's Festival, research UVOD Republika Hrvatska je poznata po svojoj kulturnoj baštini od kojih je upisana trideset i jedna nepokretna i nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ov popis. Kako su festivali ubrojani u kulturni sadržaj nekog mjesta, a Medunarodni dječji festival se održava uzastopno još od 1958. godine, može ga se smatrati kulturnim dogadajem grada Šibenika. Dječji festival u Šibeniku je nastao kao realizacija angažmana i inicijative nekoliko zaljubljenika u dječju umjetnost, a ubrzo je izrastao u veliki i složen festivalski mehanizam medunarodnog značaja. Festival predstavlja posebnost hrvatske kulture i svojevrsni zaštitni znak grada Šibenika više od pedeset godina, a u svijetu je jedinstvena i afirmirana hrvatska kulturna manifestacija. Cilj rada je istražiti koliko ispitanika planira putovanje koje je motivirano posjetom neke kulturne manifestacije ili sadržaja i imaju li potrebu za posjetom kulturnih manifestacija i sadržaja te koliko je Medunarodni dječji festival poznat medu ispitanicima. U radu se istražuje povijest dječjeg festivala u Šibeniku,njegove karakteristike, programe koje nudi festival, kulturni turizam opcenito, a na kraju su analizirani rezultati provedenog istraživanja. 1. POJAM KULTURNOG TURIZMA Turisti imaju raznovrsne i uvijek nove potrebe stoga se njihovi motivi za putovanjem i očekivanja neprestalno mijenjaju. Poznavanje motiva koje ljude pokrecu na turistička putovanja od posebne su važnosti za sve pružatelje usluga u turizmu jer im to omogucava da svoje proizvode oblikuju prema interesima turističkih potrošača. Svi čimbenici koji potenciraju potrebu za uključivanjem u turistička kretanja i omogucavaju zadovoljenje turističkih potreba utječu na turizam i daju mu karakteristiku izrazite društveno-ekonomske aktivnosti koja je prerasla u najjaču „industriju" na svijetu (Čavlek i sur., 2011). Brojne su definicije kulturnog turizma. Svjetska turistička organizacija je definirala kulturni turizam kao putovanja motivirana kulturom što uključuje festivale i slična dogadanja, posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima kako bi se proučavali folklor ili umjestnost. Ključni element ove vrste turizma je motivacija turista u kojoj prevladavaju kulturni sadržaji (UNWTO, 2023). "Jedan od 104 najaktivnijih teoretičara kulturnog turizma Greg Richards kulturu definira kao kompleksnu cjelinu koja se temelji na organizacijskom konceptu širokog spektra 'načina života'" . Svi stručnjaci koji proučavaju pojam kulturnog turizma dijele istu odgovornost, a to je da upoznaju turista s onim što neki grad, regiju ili državu čini posebnom, drugačijom i zanimljivijom od ostalih državabila to povijest, kulturaili te komponente zajedno(Jelinčič, 2009). Kulturni turizam se možedefinirati kao zabavno i edukativno iskustvo koje se sastoji od kombinacije umjetnosti prirode, društvene baštine i povijesti. Kulturni turizam u fokus stavlja kulturne atrakcije i aktivnosti kao glavne motivatore za turističko putovanje(Robotič, 2013). Europa je uvijek bila važna destinacija za one turiste kojima je kultura motiv putovanja još od razdoblja Rimskog carstva, srednjevjekovnih hodočašča, Grand toura do novijih kretanja u kulturnom turizmu. Promjene koje se dogadaju u novijem razdoblju se odnose na širinu potrošnje te na oblike prema kojima se kultura koristi za gospodarske i turističke ciljeve. Kulturni i gradski turizam postaju sve važniji u gospodarskom smislu pa ih mnoge europske zemlje strateški planiraju u sklopu razvoja turizma (Pančič Kombol, 2006). Kulturno naslijede daje odredenu autentičnost destinaciji, čini je prepoznatljivom i na njemu se često temelji konkurentska prednost u odnosu prema drugim turističkim destinacijama. Danas je kultura komercijalan „proizvod" koji se nudi turistima koji traže odmor i iskustvo. U mnogim turističkim destinacijama takvi su resursi nužno potreban dodatak osnovnim elementima turističke ponude (Vrtiprah, 2006). Za poznavanje pojma kulturnog turizma se moraju poznavati različiti tipovi turista i njihova motivacija za putovanje. Kulturni turizam podrazumijeva putovanja ljudi izvan njihova mjesta stalnog boravka motivirana u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, baštinu, umjetnost te stil života lokalnih stanovnika, regije i zemlje. Kultura obuhvača i materijalnu dimenziju: kazališta, muzeje, spomenike, koncerte ili festivale, galerije i povijesne lokalitete te nematerijalnu dimenziju - tradiciju, običaj, vještine i drugo. Veliku ulogu u razvoju kulturnog turizma su imale medunarodne organizacije. Iznimna je važnost UNECO-a kako bi se očuvala kulturna baština, kako bi se kreirali i provodili kulturno-turistička politika i projekti te se provodile edukacijske i istraživačke aktivnosti (Jelinčič, 2008). Razvoj menadžmenta kulturnih resursa i politika razvoja kulturnog turizma obuhvačaju potrebu korištenja kulture kroz podupiranje razvoja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, korištenje umjetnosti i kulture kao sredstva postizanja izvan kulturnih ciljeva i oblikovanja politika da se kultura shvača kao široki i prilagodljiv resurs koji se odnosi na važne čimbenike kao što su imidž države i lokaliteta, stvaranje dobrobiti lokalne zajednice i zaštita kulturnih resursa odredivanjem kapaciteta održivosti (Pančič Kombol, 2006). Područja i privlačnosti za koje se smatra da mogu postati dijelom turističke ponude u kulturnom turizmu su (Richards, 1996): arheološka područja, muzeji, umjetnost, galerije, festivali, arhitektura, glazba i ples, kazalište, filmovi, jezične i književne studije, vjerska slavlja, hodočašča, narodna kultura i supkultura. Kulturni turizam se može promatrati prema stupnju motivacije (Jelinčič, 2009): a) primarna motivacija - je kada turist posječuje odredenu destinaciju s namjerom da sudjeluje u njezinu kulturnom životu b) usputna motivacija - je kada se turist odlazi na odredenu destinaciju s nekim drugim primarnim motivom, a kulturno upoznavanje sekundarnog je značenja 105 c) slučajna motivacija - je kada turist nema namjeru upoznati se s kulturom destinacije, ali tijekom svog boravka ulazi u kontakt s lokalnim stanovništvom te na taj način upoznaje njihovu kulturu. Uz povečanje kvalitete primjene kulturnih atrakcija te stvaranje atmosfere u revitaliziranim starogradskim jezgrama preporuča se umrežavanje atrakcija i kulturnih dogadaja u tematske kulturne rute koje omogučavaju širenje u vremenu i prostoru, ali i povezivanje kulturnog i kreativnog potencijala turističke destinacije u kulturne i kreativne četvrti (Golja, 2016). Kulturni resursi su kao turistička ponuda oblikovani i prezentirani na tri načina (Gratton, Richards, 1996): a) kulturnim aktivnostima (obilazak i sudjelovanje u razgledima povijesnih područja, gradova, muzeja, galerija, kazališta, koncerata, izložbi, dogadaja) b) mehanički (u emisijama i kinima) c) u oblicima koji se prodaju (knjige, slike, rukotvorine). Medusobni odnos kulture i turizma se može promatrati u različitim oblicima kao na primjer kultura turista, kultura njihovih „domačina", a u cjelini se mogu promatrati kao turistička kultura. Kultura turista predstavlja kulturu zemlje iz koje turisti dolaze, oni kada posječuju drugu zemlju nose sa sobom svoju kulturu ili tzv. „kulturnu prtljagu". Dok se kultura „domačina" odnosi na kulturnu destinaciju odnosno na zajednicu s kojom turisti dolaze u kontakt. Turistička kultura se odnosi na ponašanje svih sudionika u turističkom procesu; od turista do onih koji im pružaju usluge(Robotič, 2013). Kako bi se potaknuo interes turista za kulturne atrakcije one se moraju održavati, oblikovati i isticati u kontekstu ponude turističke destinacije zajedno sa ostalim uslugama. Važno je osigurati djelotvoran marketinški menadžment kulturnog turizma i kombinirati različita područja interesa u oblikovanju turističke ponude te u isto vrijeme turistima osigurati različite pogodnosti, privlačnosti i usluge (Keller, 2000). 2. DJELOVANJE MEDUNARODNOG DJEČJEG FESTIVALA Za festival se može reči da je izraz ljudske aktivnosti koji doprinosi društvenoj i kulturnoj zajednici. Festivali su počeli uveliko biti povezani s turizmom kako bi se ostvarile poslovne aktivnosti i prihodi za lokalne zajednice. Manifestacije se mogu razlikovati po veličini; postoje mega eventi, značajni eventi (hallmark events), glavni eventi i lokalni ili društveni eventi. Najčešče vrste festivala su umjetnički festivali, a oni obuhvačaju razne umjetničke aktivnosti. Festivali su postali značaj našeg kulturnog krajolika (Bowdin, Allen, Otoole, Harris, McDonnell, 2006). Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu i u njemu se stolječima stvarala hrvatska i europska kultura, a danas je značajna turistička destinacija u Republici Hrvatskoj. Posjetitelji tijekom svog posjeta Medunarodnom dječjem festivalu mogu vidjeti kulturnu baštinu grada, a to su: Hrvatsko narodno kazalište, Gradska knjižnica Juraja Šižgoriča, tvrdavaSv. Nikole, katedralaSv. Jakova, Dvostruki bedem, tvrdavaSv. Ivana, šetnica u kanalu Sv. Ante, stara gradsku jezgru, tvrdava Sv. Mihovila, Aquarium Šibenik, tvrdava Barone, samostanski mediteranski vrt Sv. Lovrei brojne druge kulturno-povijesne znamenitosti (Turistička zajednica grada Šibenika, 2023). Medunarodni dječji festival je osnovan u Šibeniku 106 1958. godine kao „kazališno-poetska" manifestacija, a osnovalo ga je nekoliko zaljubljenika u dječju umjetnost. Festival je namijenjen promicanjem umjetničkog stvaralaštva za djecu, a ubrzo nakon osnivanja je postao veliki festivalski dogadaj s medunarodnim značajem (Medunarodni dječji festival, 2023). Festivalje tijekom povijesti mijenjao svoj naziv i pravni status. Kao samostalna ustanova festival djeteta je djelovao do 1966. godine, a te se godine udružio sa Centrom za kulturu. Festival djeteta Šibenik je 1965. godine promijenio naziv u Jugoslavenski festival djeteta (JFD) te od 1991. godine do danas nosi naziv Medunarodni dječji festival (Državni arhiv u Šibeniku, 2023). Od 1958. godine festival se održavao gotovo svake godine. U početku je bio dogovor da se festival održava svake druge godine, a od 1963. godine festival se tradicionalno održavao svake godine tijekom mjeseca lipnja i srpnja kroz četrnaest dana. Šest izvodačkih grupa kroz plesne, glazbene, lutkarske i dramske aktivnosti nastupile su na prvom Medunarodnom dječjem festivalu. 1963. godine prvi put nastupaju izvodači iz inozemstva. Do danasna pozornici festivalasu sudjelovali izvodači svih kontinenata, a neke od država su: Alžir, Brazil, Danska, Egipat, Indija, Japan, Kanada, Meksiko, Portugal, SAD, Rusija, Švedska (Medunarodni dječji festival, 2023). Medunarodni dječji festival je član Medunarodnih udruga festivala: UNIMA (Union Internationale des Marionnettes), ASSITEJ (Association internationale du theatre pour l'enfance et la jeunesse). 19. festival koji je održan 1979. godine je obilježilo pokroviteljstvo UNESCO-a. Za ovaj festivalse može reci da je manifestacija koja je posvečena unaprjedenju estetskog odgoja djece te razvija dječju kreativnost. Festival se održava kroz različite oblike dječje umjetnosti i dječjeg stvaralaštva kao što su: likovna, literarna, dramska, filmska, lutkarska i glazbeno-scenska. Tri osnovna sadržaja festivala su održavanje godišnje smotre ansambala domačeg i inozemnog stvaralaštva za djecu, radionički program (neposredno uključivanje djece u stvaralaštvo kao edukativni trening)iorganiziranje simpozija s temom umjetničke kreativnosti te estetskog odgojadjece (Medunarodni dječji festival, 2023). Ovaj festival se može smatrati i hallmark eventom jer je prepoznatljiv dogadaj te dogadaj kojim se identificira duh mjesta, grada ili regije i postaje sinonim za ime mjesta koje steče široko priznanje. Hallmark eventi ne služe samo za privlačenje posjetitelja, več pomažu u stvaranju imidža i brenda odredišta. Hallmark evente se može definirati kao jednokratne ili ponavljajuče dogadaje s ograničenim trajanjem, a razvili su se primarno radi povečanja svijesti, privlačnosti mjesta te profitabilnosti destinacije (Bowdin i sur., 2006.) Medunarodni dječji festival je oblik i kulturnog dogadajajer se održava več godinama te pridonosi društvenom i kulturnom životu grada Šibenika. Festival je povezan s turizmomjer su organizatori osmislili da se festival u Šibeniku odvija u značajnim dijelovima i kulturnim baštinama grada, što znači da kada ljudi iz drugih država dolaze na festival u Šibenik običi če grad i upoznati se sa turističkim potencijalima grada Šibenika. Festival uključuje likovni, literarni, dramski, filmski, lutkarski i glazbeno-scenski program. Za vrijeme festivalskih dana grad Šibenik je mjesto susreta pjesnika i djece, isto tako i otvorena kinodvorana na starim goričkim skalinama, kao i učionica za kiparstvo, novinarstvo, strip, arhitekturu i graditeljstvo, filmsko i video snimanje, pjesništvo, dizajn, slikarstvo, lutkarstvo, informatičko oblikovanje te glazbe i pokreta. Proteklih četrdeset godina ispred stare 107 šibenske viječnice na otvorenoj pozornici i u kazalištusu nastupali su najbolji domači i inozemni dramski ansambli. Za vrijeme festivala grad Šibenik je pretvoren u veliku igraonicu. Za vrijeme pedeset festivala su izvedene 340 dramske predstave. Glazba je programska sastavnica svih održanih festivala, a lutkarske predstave pretvaraju grad u veliku dječju igraonicu. Posebnu vrijednost programu daje likovna umjetnost, a filmski program je postao sastavnica festivala od 1977. godine i cilj mu je upoznavati djecu sa klasičnim djelima filmske industrije (Medunarodni dječji festival, 2023). 3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Za potrebne rada je provedeno istraživanje putem anketnog upitnika sa 15 pitanja. Prvi dio pitanja je vezan uz demografske karakteristike ispitanika: dob, spol, radni status, bračni status i stručnu spremu. Drugi dio pitanja je vezan uz kulturni turizam i koliko su ispitanici upoznati sa Medunarodnim dječjim festivalom u Šibeniku, a pitanja su pretežito bila zatvorenog tipa sa odgovorima „Da" i „Ne". Istraživanje je provedeno putem Google obrasca te su ispitanici u uvodnom djelu bili upoznati sa svrhom istraživanja. Istraživanje je bilo provedeno od 03.02. - 15.02.2023. godine, a u njemu je sudjelovalo 85 ispitanika. Cilj istraživanja je bio utvrditi koliko ispitanika ima potrebu za kulturnim turizmom, motiviranost putovanja kulturnim sadržajima te koliko su ispitanici upoznati s Medunarodnim dječjim festivalom u Šibeniku. Rezultati istraživanja su analizirani deskriptivnom statistikom i prikazani su pomoču grafičkih prikaza. U skladu se teorijsko-metodološkim pristupom postavljaju se hipoteze: Hi - Ispitanicima je glavni motiv putovanja kulturni sadržaj turističke destinacije. H2 - Ispitanici nisu upoznati sa djelovanjem Medunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Rezultati istraživanja pokazuju da je u istraživanju sudjelovalo: 47,1% ispitanika je izmedu 18 - 25 godina, od 26 - 35 godina je 21,2% ispitanika, 21,2% ispitanika je izmedu 36 - 45 godina, od 46 - 55 godina je 9,4% ispitanika, od 56 - 65 godina je bilo 1,2% ispitanika. Anketni upitnik je ispunilo 70,6% osoba ženskog spola i 29,4% osoba muškog spola. 58,8% ispitanika su zaposleni, a 5,9% nezaposlenih, 40% ispitanika su studenti/ce, umirovljenih ispitanika kao i domačica nije bilo niti jednog. Večina ispitanika je neoženjena/neudana njih 58,8%, oženjenih/udanih ispitanika je 34,1%, niti jedan ispitanik nije udovac/udovica te 7,1% ispitanika je razvedeno. 1,2% ispitanika ima završenu osnovnu školu, 67,1% ispitanika ima srednju stručnu spremu; VSŠ, odnosno stručni studij ima 12,9% ispitanika, 11,8% ispitanika ima VSS / sveučilišni studij te 8,2% ispitanika ima titulu Mr. sc./ Dr.sc. 108 Grafikon 1. Glavni motiv za putovanje je posjet kulturnoj manifestaciji ■ DA ■ NE Izvor: izrada autorica rada, 2023. Na pitanje: „Da li Vam je posjet nekoj kulturnoj manifestaciji glavni motiv za odlazak na putovanje?" 18,8% ispitanika je odgovorilo da im je posjet nekoj kulturnoj manifestaciji glavni motiv za odlazak na putovanje, a 82,4% ispitanika odgovorilo im posjet kulturnoj manifestaciji nije glavni motiv za odlazak na putovanje. Grafikon 2. Posječivanje kulturnih manifestacij a i sadržaja za vrijeme turističkog putovanja Izvor: izrada autorica rada, 2023. Na pitanje: „Posjecujete li u sklopu svog turističkog boravka manifestacije i sadržaje (muzeje, izložbe, festivale, kazalište...)?" 70,6 % ispitanika je odgovorilo da posjecuje, a 29,4 % ispitanika je odgovorilo da ne posjecuje manifestacije i druge sadržaje. DA NE 109 Grafikon 3. Volontiranje u kulturnim manifestacijama u sklopu turističkog putovanja ■ DA ■ NE Izvor: izrada autorica rada, 2023. Na pitanje: „Jeste li u sklopu svog turističkog putovanja volontirali u kulturnim manifestacijama?" 2,4 % ispitanika je odgovorilo da nije volontiralo, a 97,6 % ispitanika je odgovorilo da nisu nikada volontirali tijekom turističkog putovanja u nekim kulturnim manifestacijama. Grafikon 4. Planiraju li ispitanici u budučnosti putovanje motivirano kulturnim sadržajima Izvor: izrada autorica rada, 2023. Na pitanje: „Planirate li u budučnosti putovanje motivirano kulturnim atrakcijama i manifestacijama?" 57,6 % ispitanika je odgovorilo da planira putovanje koje je motivirano kulturnim manifestacijama i atrakcijama, a 43,5 % ispitanika je odgovorilo da ne planira. DA NE 110 Grafikon 5. Jesu li ispitanici čuli za Medunarodni dječji festival u Šibeniku DA NE Izvor: izrada autorica rada, 2023. Na pitanje: „Jeste li čuli za Medunarodni dječji festival u Šibeniku?" njih 43,5% je odgovorilo da su čuli, a 56,5% ispitanika je odgovorilo da nisu čuli za MDF u Šibeniku. Na ostatak pitanja odgovarali su ispitanici koji su čuli za ovaj festival u Šibeniku njih 43,5% od ukupnog broja ispitanika. Grafikon 6. Na koji način su ispitanici čuli za Medunarodni dječji festival u Šibeniku Društvene mreže ( Instagram, Facebook, TikTok ) TV/Radio l Preko Inteneta Od poznanika/prijetelja Život u gradu Šibeniku Izvor: izrada autorica rada, 2023. Na pitanje: „Kako su ispitanici čuli za Medunarodni dječji festival?" ispitanici su odgovorili sa 35,1% da su čuli preko TV/ Radija, od poznanika/prijatelja je čulo 32% ispitanika, 21,6% ispitanika je čulo preko društvenih mreža Instagrama, Facebooka ili TikToka, 8 % ispitanika živi u gradu Šibeniku te tako znaju za njega i 2,7% ispitanika je čulo preko Interneta. 111 Grafikon 7. Posjetitelji Medunarodnog dječjeg festivala DA NE Izvor: izradile autorice rada, 2023. 18,9% ispitanika je bilo posjetitelj Medunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku, a 81,1% ispitanika nisu bili posjetitelji festivala. Grafikon 8. Žele li ispitanici posjetiti Medunarodni dječji festival DA NE Izvor: izrada autorica rada, 20203. Večina ispitanika je odgovorilo da bi htjelo posjetiti opet ili po prvi put Medunarodni dječji festival u Šibeniku njih 89,2%, dok 16,2% ispitanika ne bi željelo opet ili po prvi puta posjetiti festival. 112 Grafikon 9. Medunarodni festival djeteta pozitivno utječe na djecu Izvor: izrada autorica rada, 2023. Svi ispitanici su odgovorili kako smatraju da manifestacija kao što je Medunarodni dječji festival u Šibeniku pozitivno utječe na djecu. Grafikon 10. Medunarodni dječji festival promovira grad Šibenik Izvor: izradile autorice rada, 2023. Svi su ispitanici na pitanje „Smatrate li da se Medunarodni dječji festival promovira grad Šibenik?" odgovorili da smatraju. 113 ZAKLJUČAK Medunarodni dječji festival u Šibeniku je jedinstvena manifestacija s tematikom dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu. Festival se održava od 1958. godinei od velikog je značaja za Republiku Hrvatsku i grad Šibenik. Festival je utemeljen na tri komponente: djetetu, festivalskom zbivanju i gradu, a osim toga je multimedijalna kulturna manifestacija temeljena na stvaralaštvu za djecu i dječjem stvaralaštvu. Festival unaprjeduje estetski odgoj djece i razvija umjetničke oblike dječje kreativnosti. Buduči da se održava več godinama može se reči da je festival od kulturnog značaja, a predstavlja kulturu, stil života i vrijednosti samog grada Šibenika. Održavanje festivala na glavnim kulturnim odredištima i na ulicama grada Šibenika omogučuje posjetiteljima da se uz svu zabavu i razna stvaralaštva upoznaju i sa kulturnom baštinom grada. Osim što posjetitelji drugih država dolaze upoznati našu kulturu, gradani Republike Hrvatske koji sudjeluju na festivalu imaju mogučnost upoznavanja upravo kultura tih inozemnih sudionika. Postoje različiti programi festivala koji djeci omogučuju da maksimalno koriste svoju maštu i kreativnost. Svako dijete može sudjelovati u onome što ga zanima, a grad se u tom razdoblju pretvara u veliku dječju igraonicu punu različitog stvaralaštva. Za potrebe rada je provedeno istraživanje putem anketnog upitnika, a cilj je bio istražiti koliko ispitanike kulturna baština, kultirni dogadaji i ostali kulturni resursi motiviraju da posjete odredenu destinaciju i koliko su ispitanici u Republici Hrvatskoj upoznati sa djelovanjem Medunarodnog dječjeg festivala. Hipoteza H1 - Ispitanicima je glavni motiv putovanja kulturni sadržaj turističke destinacije nije potvrdena zbog toga što 82,4% ispitanika je odgovorilo da im nije posjet nekoj kulturnoj manifestaciji glavni motiv putovanja, ali večina ispitanika njih 70,6% posječuje kulturne manifestacije i sadržaje (muzeje, izložbe, festivale, kazališta...). Hipoteza H2 -Ispitanici nisu upoznati sa djelovanjem Medunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku je potvrdena jer 56,5% ispitanika nije čulo za festival, a od onih koji su čuli njih 8% ispitanika je iz grada Šibenika, što smanjuje postotak ispitanika koji su upoznati s djelovanjem Medunarodnog dječjeg festivala. Stoga, u cilju bolje posječenosti festivala je potrebno povečati promocijske aktivnosti kako bi što više potencijalnih posjetitelja bilo upoznato sa djelovanjem Medunarodnog dječjeg festivala. 114 LITERATURA 1. Bowdin, G., Allen, J., O'Toole, W., Harris, R., McDonnel, I. (2006). Events management. London: Routledge. 2. Čavlek, N. i sur. (2011). Turizam - ekonomske osnove i organizacijski sustav. Zagreb: Školska knjiga. 3. Državni arhiv u Šibeniku, www.dasi.hr (pristupljeno 12.02.2023.) 4. Golja, T. (2016). Menadžment u kulturi i turizmu. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile 5. Gratton, C., Richards, G. (1996). The economic context of Cultural Tourism. London: CAB International 6. Jelinčic, D.A. (2009). Abeceda kulturnog turizma. Zagreb: Meandarmedia. 7. Keller, P. (2000). Tourism and Culture: Managing Change. St. Galen: AIEST. 8. Medunarodni dječji festival, www.mdf-sibenik.com (pristupljeno 09.02.2023.) 9. Pančic Kombol, T. (2006). Kulturno naslijede i turizam. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin. Br. 16-17. str. 211-226. 10. Richards, G. (1996). Culture and Tourism in Europe. London: CAB International 11. Robotic, B.(2013). Selektivni oblici turizma. Beograd: 12. Tomljenovic, R., Bornaic - Živoder, S. (2015). Akcijski plan razvoja kulturnog turizma. Zagreb: Institut za turizam. 13. Turistička zajednica grada Šibenika, www.sibenik-tourism.hr (pristupljeno 07.02.2023.) 14. Vrtiprah, V. (2006). Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljecu. Ekonomska misao i praksa. Br. 2. str. 279-296. 15. World Tourism Organization, www.unwto.org (pristupljeno 05.02.2023.) 115 Primljeno/Submitted: 25.03.2023. Prihvaceno/Accepted: 13.06.2023. Stručni rad Professional paper JEL Classification: K10 KOMUNIKACIJA NA DALJINU SA SUDOVIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ DISTANCE COMMUNICATION WITH THE COURTS IN THE REPUBLIC OF CROATIA Nora Frankic* Ivan Belaj** SAŽETAK Težnje za poboljšanjem učinkovitosti i dostupnosti pravosudnog sustava, dovele su do postupnog povečanja korištenja tehnologije posljednjih godina. Osmišljavanje oblika digitalne komunikacije kojim če se olakšati protok, spremanje i pristup informacijama, a ujedno donositeljima odluka omogučiti dobar pregled podataka potrebnih za pravilno donošenje odluka, za Ministarstvo pravosuda i uprave predstavlja predan, dugotrajan i kontinuiran rad. Uspostavom aplikacija kojima se omogučava digitalna komunikacija zahtjeva suradnju institucija i poznavanje kako arhitekture aplikacije, tako i složenost unutarnjeg uredenja institucija koje suraduju, što bi nastavno dovelo do pouzdanog i valjanog pružanja informacija. U pravosudni sustav Republike Hrvatske implementirano je nekoliko platformi i alata za komunikaciju na daljinu, a upotreba tih alata razlikuje se prema vrsti suda odnosno vrsti predmeta. Cilj ovoga rada je utvrditi pravnu regulativu kao osnovu za uspostavu i upotrebu digitalnih alata za komunikaciju na daljinu te utvrditi mogučnosti primjene istih u odnosu na odredene vrste sudskih postupaka s obzirom na njihove specifičnosti. Ključne riječi: komunikacija, informacija, informatizacija. ABSTRACT Efforts to improve the efficiency and accessibility of the judicial system have led to a gradual increase in the use of technology in recent years. Designing a form of digital communication that will facilitate the flow, storage and access of information, and at the same time provide decision makers with a good overview of the data necessary for proper decisionmaking, represents dedicated, long-term and continuous work for the Ministry of Justice and Administration. The establishment of applications that enable digital communication requires the cooperation of institutions and knowledge of both the architecture of the application and * Studentica 3. godine stručnog Upravnog studija Veleučilišta „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, nf220051@vevu.hr ** Mag. iur., v.pred. Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, ibelai@vevu.hr 116 the complexity of the internal organization of the cooperating institutions, which would always lead to reliable and valid information provision. In the judicial system of the Republic of Croatia, several platforms and tools for remote communication have been implemented, and the use of these tools differs according to the type of court and the type of case. The aim of this work is to determine the legal regulations as a basis for the establishment and use of digital tools for remote communication and to determine the possibilities of their application in relation to certain types of court proceedings with regard to their specificities. Keywords: network, communication, information, computerization. UVOD Digitalizacija pravosuda pripada razvojnim promjenama kojima je cilj povečati učinkovitost i transparentnost pravosuda. Na razini Republike Hrvatske Ministarstvo pravosuda i uprave, kao najviše tijelo za obavljanje pravosudne uprave, ima zadaču modernizirati pravosude, te osigurati tehničke preduvjete i uspostavljanje informacijskog sustava koji omogučava razmjenu dokumenata elektroničkim putem na brži i sigurniji način. 1 Normativnim aktima kojima se ureduju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje odreden je način razmjene dokumenata i informacija izmedu sudionika sudskih postupaka i sudova, dok pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu „modernijim" načinom dostave, odnosno u elektroničkom obliku, oblike zapisa takvih podnesaka, te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava ureduje pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuda.2 S obzirom da je Republika Hrvatska jedna od država članica Europske unije, nužno je uskladivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s izvorima prava Europske unije, a koji podržavanjem komunikacijskih tehnologija na daljinu pokušavaju, osim postizanja bržeg i sigurnijeg načina komunikacije izmedu stranaka i sudova, omogučiti jefitniji i lakši pristup pravosudu.3 Uvodenje novih oblika digitalne komunikacije za donositelja zahtijevaju i pridržavanje propisa kojima je regulirana zaštita osobnih podataka, buduči je pravo na zaštitu osobnih podataka priznato kao temeljno pravo Povelje Europske unije o temeljnim pravima4. Suvremeni način razmjene podataka sa sobom nosi rizik njihova neovlaštenog prikupljanja, obrade i prijenosa zbog sve veče dostupnosti osobnih podataka različitim subjektima, pa tako i mogučnosti da se zbog suvremenog stupnja tehnološkog razvoja ti podaci velikom brzinom razmjenjuju i koriste na globalnoj razini.5 Proteklo razdoblje rezultiralo je poboljšanjem pravosudnog sustava ostvareno digitalnim transformacijama kojima je omogučeno pružanje 1 Službena web stranica Ministarstva pravosuda i uprave Republike Hrvatske, dostupno na: https://mpu.gov.hr/o-ministarstvu/9 , [datum pristupa 23. 02.2023.] 2 Čl. 106.a st. 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP), Službeni list SFRJ, br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91; Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22). 3 Europski parlement, dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/societv/20201126STQ92502/nova-pravila-eu-a-digitalizacija-i-laksi-pristup-pravosudu , [datum pristupa: 23.02.2023.] 4 Čl. 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Službeni list Europske unije C 303, 14.12.2007. 5 Bukovac Puvača M., Demark A. (2019.) Pravo na zaštitu osobnih podataka kao temeljno pravo i odgovornost za štetu zbog njegove povrede, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, str. 287-315 117 usluga i informacija gradanima, te komunikaciju sa sudovima putem interneta. Sve vecom modernizacijom infrastrukture, danas postoji niz informacijskih sustava i usluga pravosudnih tijela, no u ovom radu analizirat ce se samo neke od njih u nadležnosti sudova Republike Hrvatske. Koristeci metode sinteze, deskripcije i komparacije autori donose pregled postojeceg stanja kao i preporuke za uspješniju implementaciju u radu navedenih digitalnih alata. 1. DIGITALNA TRANSFORMACIJA SUDOVA Važnost digitalizacije pravosuda ogleda se u činjenici kako je ista navedena kao jedan od ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine6. U navedenom dokumentu se navodi kako ce digitalna tehnologija transformirati pravosude, optimizirajuci i pojednostavljujuci procese, a navedeno ce imati učinak na poboljšanje dostupnosti i učinkovitost usluga te zadovoljenje potrebe gradana za kvalitetnom javnom upravom uz istodobno podizanje razine transparentnosti dostupnosti pravosuda. Ostvarivanje ovih ambicioznih ciljeva moguce je jedino adekvatnim osposobljavanje pravosudnih djelatnika za rad na digitalnim platformama, a čija upotreba treba biti jednako podržavajuca i uključiva kako za korisnike tako i za zaposlene u sustavu pravosuda. U razdoblju digitalizacije, koja ima značajan utjecaj na mnoga životna područja gradana, pa tako i na same sudove, provedene su brojne aktivnosti i uvedeni alati za vodenje predmeta i elektroničku komunikaciju u sudovima, kao i izmedu sudova i drugih sudionika postupka, a sve s ciljem skracivanja trajanja sudskih postupaka i modernizacije funkcioniranja hrvatskog pravosuda, što bi nastavno sustav dodatno unaprijedilo i približilo gradanima.7 Modernizacija i poboljšanje učinkovitosti u sudovima daju povjerenje gradanima u poštivanje njihovih prava i nepristranosti sudova. Ipak, jedan od najvecih učinaka koji se postiže digitalizacijom sudova je vrijeme. Informacijskim sustavima i internetskim uslugama gradanima se pruža brže i jeftinije ostvarivanje prava, te veca dostupnost informacija, dok za sudove predstavlja brže, učinkovitije i nesmetano rješavanje poslovnih procesa, kao i vecu transparentnost sudova. U svim sudovima Republike Hrvatske koristi se integrirani informacijski sustav eSpis. „Sustav eSpis je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na opcinskim, županijskim te trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske". Sustav eSpis povezan je sa drugim sustavima, odnosno sudskim registrom, evidencijom o osobnim identifikacijskim brojevima, jedinstvenim registrom osoba, e-oglasnom pločom sudova, kaznenom evidencijom i sustavom državnog odvjetništva.8 Osim za unos, pohranu i prijenos 6 Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Narodne novine br. 13/21. 7 Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine, dostupno na: https://mpu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Strategiie,%20planovi,%20izvie%C5%A1%C4%87a/Nacionaln i%20plan%20razvoia%20pravosudnog%20sustava%20za%20razdoblie%202022 2027.pdf 8 Čl. 2. Pravinika o radu u sustavu eSpis, Narodne novine br. 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22 i 12/23. 118 podataka iz svih vrsta upisnika na sudovima, sustav eSpis služi za evidentiranje i pracenje podataka o sudskim predmetima, odnosno za sve tipove postupaka i sudova koji se administrira sa središnje lokacije. Temeljem Zakona o sudovima ministar nadležan za poslove pravosuda donosi Pravilnik o radu u sustavu eSpis, dok je za svaki pojedini sud početak korištenja sustava isti odredio Odlukom, nakon što su se za to ispunili tehnički i organizacijski uvjeti.9 Pored sustava eSpis koji je temelj za upravljanje i rad na predmetima u sudovima, dostupne su i e-usluge u okviru istog sustava, kao što su: e-komunikacija, e-oglasna ploča, e-predmet, e-ovrhe i izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak. Osim sustava koji omogucavaju komunikaciju na daljinu izmedu sudova i stranaka, te pružanje usluga, uspostavljene su i aplikacije/alati u sudovima kojima se zaposlenicima olakšava rad, te omogucava brže rješavanje poslova, poput alata umjetne inteligencije. Primjerice uredaj za pretvaranja govora u tekst, koji se upotrebljava u sudovima i državnim odvjetništvima za obavljanje sudskih i državnoodvjetničkih postupaka bez posebnog diktiranja na zapisnik, čime se štedi vrijeme jer se zapisničari, umjesto pisanja po diktatu baziraju na kontrolu rječnika i ostale administrativne poslove. 1.1. Predaja zahtjeva online Prvotno ostvarenje nekog od prava gradana koje je u nadležnosti pravosuda zahtijevalo je neposredno podnošenje zahtjeva u nadležnom tijelu, što je često rezultiralo dužim redom čekanja, te dodatnim troškovima za stranku. Današnjim sustavom napredovanja tehnologije u sudovima Republike Hrvatske omoguceno je, pored predaje zahtjeva i podnesaka putem elektroničke pošte, izdavanje uvjerenja elektroničkim putem, za koju uslugu Ministarstvo pravosuda i uprave osigurava tehničke preduvjete. Strankama je na taj način omoguceno da putem sustava e-Gradani predaju zahtjev za izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak, prate status predanog zahtjeva, te konačno dobiju uvjerenje u osobni korisnički pretinac i/ili na adresu elektroničke pošte.10 Kako neke usluge zahtijevaju placanje sudske pristojbe, omoguceno je i placanje platnim karticama putem interneta, sustavom za naplatu javnih davanja Republike Hrvatske. Sustav za naplatu javnih davanja je uspostavila i vodi Financijska agencija temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske.11 1.2. E-predmet Kako bi se sudovi rasteretili svakodnevnih upita stranaka o statusu predmeta na sudu, pokrenut je javni pristup osnovnim podacima o sudskim predmetima kroz uslugu e-predmet. Javna i besplatna usluga koja strankama, punomocnicima i drugim zainteresiranim osobama koje sudjeluju u sudskim postupcima pruža informacije o trenutnom tijeku i dinamici 9 Čl. 1. st.3. Pravilnika o radu u sustavu eSpis 10 Službena stranica Ministarstva pravosuda i uprave, dostupno na: https://usluge.pravosudje.hr/uvjerenje -kazneni-postupak/index.xhtml# [datum pristupa: 15.2.2023.] 11 Odluka Vlade Republike Hrvatske o primjeni i vodenju sustava za naplatu javnih davanja putem platnih kartica, Narodne novine, br. 123/19. 119 rješavanja predmeta u redovnom postupku i postupku po pravnom lijeku. Ipak, istom uslugom nije omogučen uvid u sadržaj samog dokumenta sudskog spisa, pa je za sadržaj samog dokumenta i dalje potreban neposredan uvid u sudski spis. Uvodenjem usluge e-predmeta za donositelja je prvenstveno bilo cilj rasteretiti sud svakodnevnih upita stranaka o statusu predmeta na sudu kako bi se u to vrijeme u večoj mjeri mogli posvetiti učikovitijem rješavanju predmeta. 12 1.3. E-komunikacija Informacijski sustav za elektroničku komunikaciju sudionika sudskih postupaka sa sudovima jedno je od novijih, ali i najvažnijih aktivnosti Ministarstva pravosuda i uprave. Takozvana e-komunikacija omogučava odvjetnicima, državnim odvjetništvima, stečajnim upraviteljima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, te fizičkim i pravnim osobama slanje podnesaka sudu, zaprimanje sudskih pismena, udaljeni uvid u sudski predmet, te zaprimanje upozorenja kako je nad nekom od stranaka, u predmetima u kojima su punomočnici, otvoren stečajni postupak. Za upotrebu sustava elektroničke komunikacije potrebno je posredstvo e-gradana, NIAS elektronička vjerodajnica razine 3 ili više, odgovarajuči potpisni certifikat, te upis u interni registar Ministarstva pravosuda i uprave. Pretpostavke za podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku pred sudovima, njihovu dostavu, oblike zapisa, odnosno formata takvih podnesaka, te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava za elektroničku komunikaciju propisuje Pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuda.13 Odluku o ispunjavanju tehničkih uvjeta za primjenu navedenog Pravilnika donosi ministar nadležan za poslove pravosuda.14 Osuvremenjivanjem elektroničke komunikacije propisana je obveza upisa svih trgovačkih društava, odnosno njihovih opunomočenika u sustav e-komunikacije, što je nastavno dovelo do povečanja uporabe elektroničke komunikacije. Izmjenama Zakona o parničnom postupku, 2019. godine uvedena je obveza podnošenja podnesaka u elektroničkom obliku za sve pravne osobe15. U suprotnom riskiraju istek rokova u sudskim postupcima ili nepravovremeno informiranje o statusu odredenog sudskog postupka. Dodjela prava pristupa sustavu e-komunikacije propisana je člankom 4. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji, koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuda, a kojim je propisano da se u postupanju s podnescima u elektroničkom obliku primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, Sudskog poslovnika i Pravilnika o radu u sustavu eSpis16. Sustav e-komunikacije prvotno je bio namijenjen za komunikaciju sa sudovima u parničnim, ovršnim i izvanparničnim postupcima, upravim sudovima i Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Danas je elektronička komunikacija u primjeni na svim trgovačkim, 12 Službena web stranica Ministarstva pravosuda i uprave, dostupno na: https://e-predmet.pravosudie.hr/?q=o [datum pristupa: 18.2.2023.] 13 Čl. 1. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji, Narodne novine, broj 139/21. 14 Čl. 18. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji 15 Čl. 106. st. 5. ZPP-a 16 Čl. 4. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji, Narodne novine, broj 139/21. 120 opcinskim, upravnim i županijskim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Izmjenama Zakona o kaznenom postupku od 19. srpnja 2022. godine uvedena je elektronička komunikacija i u kaznenom postupku u skladu kojih je ministar pravosuda i uprave donio Pravilnik o elektroničkoj komunikaciji u kaznenom postupku17. Dakle, do sada je sustav elektroničke komunikacije uveden u parnični, ovršni, izvanparnični, te kazneni postupak, dok je u tijeku stvaranje tehničkih preduvjeta kako bi i gradani mogli sudu slati podneske putem elektroničke komunikacije, kao i zaprimati dokumente od suda na isti način18, čime bi se dodatno skratilo vrijeme provodenja postupka, troškovi postupka znatno smanjili, te sudionicima olakšali komunikaciju sa sudom. 1.4. E-oglasna ploča Temeljem članka 98. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku19, ministar pravosuda i uprave donio je Odluku o ispunjavanju uvjeta za isticanje presude na e-oglasnoj ploči sudova20, te se od listopada 2014. godine koristi usluga e-oglasne ploče na opcinskim i trgovačkim sudovima u Republici Hrvatskoj. Uslugom elektroničke oglasne ploče ukinuta je fizička oglasna ploča sudova i omogucena dostava pismena sudionicima u sudskim postupcima putem oglasne ploče korištenjem informacijskih tehnologija. Na e-oglasnoj ploči sudovi objavljuju presude, te sva pismena koja je sud trebao dostaviti stranci na adresu prebivališta, boravišta ili adresu upisanog sjedišta, a pismeno nije ni nakon ponovljene dostave uručeno21. Na isti način se pismena dostavljaju i osobama koje još nisu zatražile ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima22. Dostava putem e-oglasne ploče se smatra izvršenom istekom osmog dana od dana objave pismena na e-oglasnoj ploči suda. Pretragom e-oglasne ploče suda prikazuju se svi relevantni podaci, uključujuci poveznicu za preuzimanje objave i poveznicu za javni pristup osnovnim podacima o predmetu, ranije spomenutom, e-predmetu. Sudovima je korištenjem usluge e-oglasne ploče omoguceno da pomocu posebne funkcije u eSpis aplikaciji riješe neuspjele dostave i brže rješavaju predmete. U svrhu zaštite podataka stranaka u postucima u kojima je isključena javnost odluke i ostala pismena koja sud objavljuje potrebno je prethodno anonimizirati, koristeci posebnu funkciju eSpisa. 17 Članak 78.a stavak 7. Zakona o kaznenom postupku (dalje: ZKP), Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19 i 80/22. 18 Službena web stranica Ministarstva pravosuda i uprave, dostupno na: https://mpu.gov.hr/sto-su-tocno-digitalizacija-i-informatizacija-22068/22068 [datum pristupa: 23.2.2023.] 19 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, Narodne novine, broj 25/13. 20 Odluka o ispunjavanju uvjeta za isticanje presude na e-oglasnoj ploči sudova, broj KLASA: 011-01/14-01/94, URBROJ: 514-04-14-01 od 20.listopada 2014. godine 21 Čl. 8. Ovršnog zakona, Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22. 22 Čl. 133. st. 6. Zakona o parničnom postupku 121 2. ROČIŠTE NA DALJINU Razvoj tehničkih dostignuca omogucio je virtualnu nazočnost osobe u realnom vremenu na drugom mjestu i u drugom prostoru nego li se ona stvarno nalazi. Ova digitalna novost našla je svoju primjenu i u hrvatskim sudovima. U Republici Hrvatskoj normativni okviri pravno su uredili mogucnost korištenja videokonferencijske veze za potrebe vodenja postupka. „Ročište na daljinu označava ročište koje se održava sa sudionicima postupka putem audiovizualnog uredaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu"23, odnosno putem računala s kamerom, mikrofonom i zvučnikom, opremljeno programskom platformom ili videokonferencijskim sustavom za sigurnu komunikaciju na daljinu, primjerice Microsoft Teams. Ročište na daljinu i izvodenje dokaza na daljinu mora se održati na način da svi sudionici postupka mogu komunicirati u stvarnom vremenu uz vidljivost sucu koji vodi postupak.24 Za nesmetano održavanje ročišta na daljinu potrebna je dobra internetska veza. Ukoliko sud odluči da ce održati takav oblik ročišta ili izvodenje pojedinog dokaza, na daljinu, potrebno je da prethodno pribavi očitovanja stranaka i drugih sudionika koji trebaju sudjelovati na ročištu, nakon čega stranke i svi sudionici u istom postupku moraju sudu dostaviti valjanu email adresu na koju ce sud poslati link, odnosno poveznicu, za pristup video/audio konferenciji.25 Ročište na daljinu prvo se počelo primjenjivati u parničnim postupcima, pa je tako Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku26, osim što je detaljnije uredeno vodenje ročišta na daljinu i plan upravljanja postupkom, uvedeno i obvezno tonsko snimanje ročišta, kojim se ostvaruje nova metedologija rada u vodenju sudskih postupaka i njihove koncentracije, jača procesna disciplina svih sudionika, te olakšava rad sucima uz značajne uštede na radnom materijalu, što uvelike utječe i na vecu transparentnost parničnih postupaka. Temeljem članka 115. stavka 6. Zakona o parničnom postupku ministar pravosuda i uprave donio je Pravilnik o održavanju ročišta na daljinu, kojim je detaljnije razraden način održavanja ročišta na daljinu ili izvodenje pojedinog dokaza na isti način. Kako se radi o potpuno drugačijem održavanju ročišta, odnosno web ročištu, istim Pravilnikom je odreden izgled i način pozivanja sudionika koji ce pristupiti ročištu, mjesto vodenja ročišta na daljinu, utvrdivanje identiteta sudionika postupka, te potpisivanje zapisnika. Iako se nalazimo u vremenu digitalnog svijeta u kojemu vecina gradana svakodnevno razmjenjuje putem internetske veze informacije, podatke i slično, uvodenjem obveznog web ročišta potrebno je obuhvatiti i one kojima je zbog tehničke prirode onemogucen pristup i sudjelovanje takvom obliku održavanja ročišta. Tako je Pravilnikom utvrdena mogucnost pristupa ročištu u zgradi suda za one sudionike za koje se nakon poziva na ročište utvrdi da ne mogu prisustvovati ročištu na daljinu, a o čemu stranka prije održavanja ročišta mora obavijestiti sud. Ukoliko ipak barem jedan sudionik postupka sudjeluje na ročištu putem audiovizualnog uredaja, primjenjuje se Pravilnik o održavanju ročišta na daljinu.27 Iako u kaznenim postupcima digitalni način 23 Čl. 5. st.1. t. 1. Pravilnika o održavanju ročišta na daljinu, Narodne novine, broj 154/22. 24 Čl. 9. Pravilnika o održavanju ročišta na daljinu 25 Čl. 115. st. 5. ZPP-a 26 Izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, Narodne novine, broj 80/22. 27 Čl. 7. st. 2. i 3. Pravilnika o održavanju ročišta na daljinu. 122 provodenja postupka nije novina jer je u upotrebi audio-video uredaj za vezu na daljinu, primjerice putem zatvorskog tehničkog uredaja za vezu na daljinu za sudjelovanje na ročištu okrivljenika koji je lišen slobode, a koji je raspravno nesposoban ili teško narušenog zdravstvenog stanja28, primjena navedenog Pravilnika o održavanju ročišta na daljinu moguca je kod davanja iskaza žrtava kaznenih djela, udovoljavanju zamolbi inozemnog tijela u skladu s propisima posebnog zakona ili medunarodnog ugovora i slično. Novim zakonskim izmjenama kaznenog postupka proširuje se mogucnost uporabe audio-video linka u kaznenom postupku odnosno mogucnost održavanja ročišta na daljinu. Isto tako stvaraju se preduvjeti za obvezno tonsko snimanje rasprava u kaznenim postupcima, kojim bi se ujedno rasteretili prijepisa jer nece biti obvezan, samo kada postoje opravdani razlozi, a uvijek ako ce to zatražiti okrivljenik koji nema branitelja, o čemu ce odlučivati predsjednik vijeca. ZAKLJUČAK Kako bi se djelotvorno osigurala sredstva komunikacije izmedu stranaka i sudova, te izmedu tijela u državama članicama Europske unije, neophodno je služiti se alatima informacijske tehnologije. Digitalni razvoj pravosuda treba biti usmjeren na čovjeka, ali istovremeno biti uskladen s temeljnim načelima pravosuda, kao što su neovisnost i nepristranost sudova, učinkovita pravna zaštita i pravo na pošteno sudenje u razumnom roku. Zbog krize uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 došlo je do mnogih problema u funkcioniranju pravosudnog sustava, kao zastoja dostave sudskih dokumenata što u tuzemnim, tako i prekograničnim dostavama, isteka rokova, odgadanja ročišta i slično. Zbog navedenog, postalo je razvidno kako je potrebno osigurati ubrzan oporavak te digitalnu transformaciju radi održivijeg razvoja i vece otpornosti na buduce krize. Uvodenjem digitalnih rješenja i dostavu dokumenata putem interneta postiže se učinkovitija suradnja medu sudovima u različitim državama članicama. Implementacijom alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka uz prethodnu automatsku anonimizaciju poboljšava se transparentnost pravosudnog sustava koji omogucava kontinuirani pristup informacijama. Javno dostupnim odlukama uz poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka ujedno se omogucava sudovima pracenje i ujednačavanje sudske prakse. Primjena tonskog snimanja ročišta i ročišta na daljinu dovodi do ubrzanja postupka, lakšeg pracenja rasprava i povečanja učinkovitosti pravosudnog sustava. Svakako je zamjetan pozitivan trend u ka jačanju digitalizacije pravosuda u Republici Hrvatskoj, a rezultat toga su i brojna normativna rješenja pobrojana i opisana u radu (Odluka o ispunjavanju uvjeta za isticanje presude na e-oglasnoj ploči sudova, Odluka Vlade Republike Hrvatske o primjeni i vodenju sustava za naplatu javnih davanja putem platnih kartica, Pravilnik o elektroničkoj komunikaciji, Pravilnik o održavanju ročišta na daljinu, Pravilnik o radu u sustavu eSpis, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o parničnom postupku). Digitalna infrastruktura sudova i nadalje se unaprjeduje s obzirom na trendove u drugim državama članicama Europske unije, te je potrebno iskoristiti prednosti tehnologija na daljinu kojima se postiže brže, jednostavnije i rješavanje predmeta uz niže troškove. Isto tako potrebno 28 Čl. 129. ZKP-a 123 je kontinuirano educirati zaposlenike sudova o mogucnostima novih digitalnih alata i prednosti koje oni donose, naročito starije populacije, kako bi se smanjili troškovi radnog materijala, te kako ne bi došlo do udvostručavanja posla. Isto tako potrebno je informirati javnost o aplikacijama i procesima pravosudnih tijela koje bi obostrano olakšale, ubrzale i povezale gradane i pravosudni sustav. LITERATURA 1. Bukovac Puvača M., Demark A. (2019.) Pravo na zaštitu osobnih podataka kao temeljno pravo i odgovornost za štetu zbog njegovepovrede, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 40, br. 1, str. 287-315. 2. Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine Ministarstva pravosuda i uprave, dostupno na: https://mpu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Strategiie,%20planovi,%20izvie%C5 %A1%C4%87a/Nacionalni%20plan%20razvoia%20pravosudnog%20sustava%2Qza %20razdoblie%202022 2027.pdf 3. Odluka o ispunjavanju uvjeta za isticanje presude na e-oglasnoj ploči sudova, broj KLASA: 011-01/14-01/94, URBROJ: 514-04-14-01 od 20.listopada 2014. godine, 4. Odluka Vlade Republike Hrvatske o primjeni i vodenju sustava za naplatu javnih davanja putem platnih kartica, Narodne novine, broj 123/19. 5. Ovršni zakon, Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22. 6. Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Službeni list Europske unije C 303, 14.12.2007. 7. Pravilnik o elektroničkoj komunikaciji, Narodne novine, broj 139/21. 8. Pravilnik o održavanju ročišta na daljinu, Narodne novine, broj 154/22. 9. Pravilnik o radu u sustavu eSpis, Narodne novine, broj: 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22 i 12/23. 10. Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19 i 80/22. 11. Zakon o parničnom postupku, Narodne novine, broj: Službeni list SFRJ br. 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/2014, 70/19, 80/22 i 114/22. 12. Europski parlament, dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20201126ST092502/nova-pravila-eu-a-digitalizacija-i-laksi-pristup-pravosudu [datum pristupa: 23.2.2023.] 13. Službena web stranica Ministarstva pravosuda i uprave RH, dostupno na: https://e-predmet.pravosudje.hr/?q=o [datum pristupa: 27.2.2023.] 124 Primljeno/Submitted: 22.02.2023. Prihvaceno/Accepted: 15.05.2023. Stručni rad Professional paper JEL Classification: G21 DIGITALNA KOMUNIKACIJA I DIGITALNE USLUGE U BANKARSTVU DIGITAL COMMUNICATION AND DIGITAL SERVICES IN BANKING Slavica Andelič* Aleksa Jakica** SAŽETAK Ekonomska kriza koja se dogodila 2008. godine uticala je na način obavljanja bankarskih i finansijskih usluga. Kriza je otvorila put novim učesnicima da promene tržište finansijskih usluga sa novim tehnologijama i poslovnim modelima. Poslednjih godina pojavile su se neobanke, odnosno digitalne banke, koje nude finansijske usluge putem digitalnih kanala bez otvorene mreže fizičkih poslovnica. Digitalni način poslovanja omogučio je bankama da minimiziraju troškove poslovanja i omoguče pristup svojim uslugama besplatno ili uz minimalne troškove. Novi način poslovanja zavisi od zainteresovanosti banaka da pomognu klijentima i predstavlja značajan vid komunikacije u finansijskim institucijama. Odnos u komunikaciji prema klijentima je odlučujuči u sticanju lojalnosti i povečanju baze klijenata. Cilj istraživanja je uticaj digitalnog bankarstva na unapredenje tržišne pozicije banke u ostvarivanju postavljenih ciljeva. U radu su istaknute prednosti digitalnog bankarstva u privlačenju večeg broja klijenata. Predmet istraživanja doprineo je donošenju zaključka o uticaju kvaliteta kanala distribucije usluga na performanse usluga, što pruža kvalitet isporuke i niske troškove. Banke koriste tehnološke inovacije koje omogučuju dopiranje do manje dostupnih i zahtevnih klijenata. Ovaj rad pokazuje u kojoj meri banka definiše svoj digitalni prodajni portfolio i da li postoje zajedničke stavke u tom procesu koje koriste sve banke. Ključne reči: digitalizacija, digitalno bankarstvo, bankarske usluge, bankarski troškovi, klijenti ABSTRACT The economic crisis that occurred in 2008 affected the way banking and financial services are performed. The crisis opened the way for new entrants to change the financial services market with new technologies and business models. In recent years, neobanks have appeared, i.e. digital banks, which offer financial services through digital channels without an open network of physical branches. The digital way of doing business has enabled banks to minimize operating costs and provide access to their services for free or at minimal costs. * Docent, Visoka škola modernog biznisa Srbija, slavicaandiel@gmail.com ** Student, Visoka škola modernog biznisa, jakicaaleksa@gmail.com 125 The new way of doing business depends on the banks' interest in helping clients and represents an important form of communication in financial institutions. The relationship in communication with clients is decisive in gaining loyalty and increasing the client base. The aim of the research is the impact of digital banking on the improvement of the bank's market position in achieving the set goals. The paper highlights the advantages of digital banking in attracting more clients. The subject of the research contributed to reaching a conclusion about the influence of the quality-of-service distribution channels on service performance, which provides quality delivery and low costs. Banks use technological innovations that make it possible to reach less accessible and demanding clients. This paper shows to what extent a bank defines its digital sales portfolio and whether there are common items in that process that are used by all banks. Keywords: digitization, digital banking, banking services, banking costs, clients UVOD Banke koriste različite kanale prodaje radi unapredenja poslovnih performansi, poboljšanja tržišne pozicije i postizanja definisanih ciljeva. Korisnici bankarskih usluga očekuju vecu personalizaciju i pouzdanost kanala bankarskih distributivnih mreža (Neogradi, 2019). Promene finansijskog sektora utiču na finansijske institucije koje su prinudene da pronadu nove izvore prihoda, osvoje nova tržišta i povecaju tržišne udele i smanje operativne troškove. Način koji pomaže da se kompanije suoče sa novim tržištima je koriščenje poslovnih informacija. Poslovna integracija omogučava da informacije jedne kompanije evaluiraju od običnog uvida u rezultate več završenih aktivnosti do buduče poslovne strategije. Digitalno bankarstvo predstavlja informatizovano pružanje bankarskih usluga klijentima putem elektronskih kanala komunikacije (Radenkovič, 2015). Poslovna integracija finansijskim institucijama donosi niz prednosti: (Neogradi, 2019) - poboljšanje operativne efikasnosti obezbedujuči informacije u realnom vremenu; - uvečanje prihoda bolj im razumevanjem ponašanja klijenata; - pobolj šanjem usluga klijentima brzim odgovaranjem na njihove upite; - pobolj šanje komunikacij e distribuiranjem konzistentnih upravlj ačkih informacija; - smanjenje rizika i uskladivanje poslovanja sa propisima u toj oblasti i - poboljšanje efikasnosti rada. Globalizacija i konkurencija zahtevaju primenu novog pristupa banaka u poslovanju. Banke su odbijale svaku inovaciju koje zahtevaju poslovanje na internetu, ali su tokom vremena shvatile da je to deo poslovne stvarnosti (Camps 2017). Elektronsko bankarstvo u odnosu na tradicionalno klasično bankarstvo, smanjuje troškove po transakciji, štedi vreme i omogučava uvid u stanje računa i promet u bilo kom momentu (Pavlovič, Grebenar, Burič-Zafirovič 2012). 126 1. METODOLOGIJA Predmet istraživanja je potreba za digitalizacijom bankarskog sektora, potreba za kontinuiranim ulaganjem u savremene IT alate, uslovljena od fin-teh kompanija. Ukoliko banke ne drže korak sa velikim tržišnim fin-teh kompanijama, iste če učiniti sve da preotmu svaki posao bankama, svaki put kada im to savremena IT tehnologija dozvoli. Vecina banaka je daleko od potrebnog nivoa ulaganja u nove tehnologije u poslednjim godinama. Cilj istraživanja ukazuje da ulaganjem u digitalizaciju banke ce biti spremne da odgovore svakom izazovu promena, da održe korak sa fin-teh kompanijama i drugim velikim tehnološkim alternativama. Istraživanje tržišta bankarskih usluga sastoji se od niza medusobno povezanih aktivnosti u odredenom vremenskom intervalu da bi se ostvarili planirani ciljevi istraživanja. Imajuči u vidu ciljeve istraživanja i pojavu kojom se ovo istraživanje bavi, kao najadekvatniji pristup istraživanju izabrane su metode komparacije i deskripcije. Primenjeni istraživački metodi podrazumevaju upotrebu prikupljenih podataka. Osnovni instrumenti u ispitivanju su dostupna literatura i iskustva u bankarskom sektoru koje se koriste u prikupljanju primarnih podataka. Cilj istraživanja je uticaj implementacije i integracije digitalnih komunikacija i kanala prodaje na unapredenje poslovnih performansi banke, odnosno na poboljšanje konkurentske pozicije banke. Istraživanjem su utvrdene vrste kanala prodaje bankarskih usluga, koje utiču na povečanje broja zadovoljnih klijenata i na taj način unapreduju poslovanje banaka. Digitalno poslovanje zahteva od zaposlenih u bankarskom sektoru unapredenje postoječih veština i uvodenje novih znanja. 2. DIGITALNE USLUGE Usluge digitalnog bankarstva mogu se opisati kao najnovije usluge i obavljaju se pomoču mobilnih telefona ili drugih mobilnih uredaja. Postoje dve vrste tehnologije dostupne za mobilno bankarstvo: VAP (Vireless - Protocol) i VIG (Vireless Internet Gatevai). Prva je okruženje aplikacija i skup komunikacionih protokola za bežične uredaje. Druga (VIG) je usluga zasnovana na SMS-u, u kojoj se meni opcija bankarskih usluga preuzima iz banke na telefon. Ovo omogučava korisniku da pretražuje opcije svojih bankovnih računa i njihove račune i da obavlja odredene zadatke (Lekič, 2020). Danas je digitalno bankarstvo obuhvatilo večinu bankarskih transakcija, tako da se može govoriti o ponudi elektronskih servisa sa brojnim proizvodima i uslugama. Razvoj proizvoda i usluga digitalnog bankarstva se odvijao sporo. Digitalno bankarstvo je bilo ograničeno na operacije telefonskog bankarskog poslovanja, a potom je obim bankarskih usluga povečan zahvaljujuči tehnološkim dostignučima. Širenje digitalnog bankarstva se poklapa sa širenjem veza velikih brzina i povečanjem zrelosti populacije korisnika interneta. Faktor rasta digitalnog bankarstva je otkriče njegovih prednosti od strane banaka i one su počele da ga nude kao opciju za klijente. Danas korisnici mogu koristiti usluge internet bankarstva ili usluge mobilnog bankarstva. Bankarstvo na daljinu se sastoji od elektronskih 127 transakcija izmedu klijenata i njihove banke. Na taj način klijenti uspostavljaju odnose sa svojom bankom bez fizičkog prisustva u banci (Lekic, 2020). Digitalne usluge su jednostavne, brze i na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji. Bez odlaska u banku mogu se obaviti finansijski poslovi, kao što su: (https://www.erstebank.rs/sr/Stanovnistvo/Elektronsko-bankarstvo/digitalne-usluge) detaljni pregled stanja na računu, prebacivanje novca na drugi račun, u istoj ili drugoj banci, placanje bilo kog računa ili usluge za koju imate potrebne podatke, kao i devizna placanja ka inostranstvu. pregled stanja kredita i na kreditnim karticama, ugovaranje štednje, podnošenje onlajn zahteva za gotovinski i refinansirajuci kredit, kreditnu karticu i dozvoljeno prekoračenje, kupoprodaja deviza, ugovaranje trajnih naloga i SMS obaveštenja, opcija instant placanja, koja omogucava skoro momentalni prenos sredstava na drugi račun u bilo kojoj banci, u roku od svega nekoliko sekundi, placanje IPS QR kodom putem mobilnog telefona, na POS terminalima u našoj zemlji i domacim sajtovima koji tu opciju podržavaju. Takode, u digitalnom bankarstvu dostupni su kalkulatori valuta i štednje, kursna lista, informacije o filijalama, kao i direktan kontakt sa bankom. Usluge digitalnog bankarstva mogu se ugovoriti i aktivirati bez potrebe odlaska u filijalu banke. Ugovaranje i održavanje ovih usluga je besplatno. Elektronske usluge su jeftinije, jer podrazumevaju niže naknade nego u filijali (https://www.erstebank.rs/sr/Stanovnistvo/Elektronsko-bankarstvo/digitalne-usluge). Poslednje dve decenije, digitalno bankarstvo ostvarilo je višestruki rast. Ovaj rast je posledica investiranja u digitalno bankarstvo u ukupnoj ponudi bankarskih proizvoda. Prema nekim podacima, penetracija digitalnog bankarstva od strane gradana je trenutno na visini od 15% korisnika. Pogodnosti koje se očekuju kod ovog tipa usluge, počevši od pregleda stanja dinarskih i deviznih računa pa sve do pregleda platnih naloga, kupoprodaje deviza, oročavanja sredstava, kupovine, prodaje i pregleda udela u investicione fondove, dopunjuju se svakodnevno, tako da neke banke nude i kreditiranje putem Interneta (Kunac, 2011). Ovde nije reč o tome da preko Interneta možete predati zahtev za kredit koji ce se obradivati u banci, vec o pravom online odobravanju kredita. U praksi to izgleda tako da korisnik putem računara i Interneta zatraži kredit, na primer 10.000 eura na tri godine, a računar vam odmah kaže može li vam se takav kredit odobriti. Ukoliko se kredit odobri, sve što je potrebno je da korisnik unese ovlašceni kod, čime daje saglasnost na uslove kredita. Iza svega ne stoji službenik, nego kompjuterski sistem. Nakon unošenja zahteva, odgovor cete dobiti u nekoliko sekundi jer je sve potpuno automatizovano. Nakon elektronskog odobrenja, sredstva su na računu (Kunac, 2011). Neke banke u tržišnoj komunikaciji koriste prednosti QR koda, koji omogucuje pristup odredenim sadržajima putem mobilnog uredaja. Kod se sastoji od crnih modula na beloj pozadini rasporedenih u kvadrat. Koriščenjem QR koda, banke prate svetske trendove i pružaju mogucnost potencijalnim korisnicima da očitavanjem QR koda dobiju dodatne informacije vezane za pojedine usluge i steknu bolji uvid u prednosti digitalnog bankarstva (Kunac, 2011). Banke investiraju u najnovije tehnologije zaštite i prevencije zloupotreba, pa su sredstva sigurna prilikom korišcenja digitalnih servisa. Pristup digitalnom servisu podrazumeva korišcenje korisničkog imena, lozinke ili PIN kodova u slučaju mobilnih aplikacija. Njih bi trebalo čuvati na sigurnom mestu i ne koristiti za druge servise na internetu koji su dostupni hakerima i kriminalcima (https://www.politika.rs/sr/clanak/). 128 Rajfajzen je kod mobilnog bankarstva uveo inovativni sistem zaštite, baziran na tehnologiji s jednokratnom lozinkom koja važi samo u tom trenutku i predstavlja način zaštite koji je jako teško zloupotrebiti. Skoro 90% transakcija pravnih lica u Rajfajzen banci več je u nekoj formi elektronskog oblika. Kod gradana za koje su digitalne usluge besplatne, iako se beleži rast broja korisnika digitalnih kanala, još postoji odredena kategorija, mahom starijih klijenata koji nisu otvoreni prema Internetu i Mobilnim aplikacijama (https://www.politika.rs/sr/clanak/). U poslednjih nekoliko godina prisutan je trend prelaska klijenata na elektronsko i mobilno bankarstvo, a samo Rajfajzen je od početka godine dobio 50.000 novih korisnika mobilnog bankarstva. Kada je reč o online i mobilnim uslugama, koriste se za plačanje računa, obavljanje menjačkih poslova, upit stanja po računima, prisutnija je upotreba pametnih bankomata gde gradani mogu da uplačuju i podižu novac ne koristeči filijale i osoblje u filijali. Ovi servisi pružaju mogučnost da ste u konstantnom kontaktu sa bankom, a da ne provodite vreme u ekspoziturama (https://www.politika.rs/sr/clanak/). Gde je bankarski sektor u Srbiji u odnosu na EU kada je reč o digitalizaciji usluga? Ponuda u Republici Srbiji je na evropskom nivou, banke u taj segment poslovanja konstantno investiraju, ali je neophodno u nekim delovima uskladiti regulativu. Ima pomaka u regulatornom okviru u smeru podržavanja razvoja digitalnog bankarstva, ali i dalje nedostaju propisi u domenu digitalnog potpisivanja i identifikacije klijenata (https://www.politika.rs/sr/clanak/). 3. UPOTREBA DIGITALNIH USLUGA U SRBIJI I ZEMLJAMA U OKRUŽENJU Prisutan je kontinuirani rast broja i vrednosti bezgotovinskih plačanja u poslednjih nekoliko godina. Porastu bezgotovinskih platnih transakcija doprineo je razvoj interneta i mobilnog bankarstva kao i plačanje karticama, iako se dinamika razvoja unutar spomenutih bezgotovinskih kanala plačanja menjala. U Srbiji je broj korisnika elektronskog i mobilnog bankarstva u godini pandemije povečan za 14,83 % i na kraju četvrtog tromesečja 2020. godine je bilo 3.156.041 korisnik. Istovremeno je došlo do povečanja broja korisnika koji sa pružaocem platnih usluga imaju ugovorenu uslugu mobilnog bankarstva za 26,99 %, na 2.162.362 korisnika. Rast se beleži i kada je reč o upotrebi mobilnog i elektronskog bankarstva, odnosno vidi se rast kako u broju transakcija, tako i u vrednosti obavljenih transakcija. U 2020. godini u odnosu na 2019. godinu ukupno povečanje broja izvršenih transakcija upotrebom mobilnog bankarstva iznosi 50,77 %, a kada je reč o koriščenju elektronskog bankarstva 4,05 %. U apsolutnim iznosima broj transakcija izvršenih upotrebom mobilnog bankarstva od strane korisnika porastao je u posmatranom periodu sa 25.076.935 transakcija, ukupne vrednosti 326.008.000 miliona dinara na 37.809.125 transakcija, ukupne vrednosti 519.917.000 miliona dinara(https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacija-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom). Digitalne poslovnice, QR plačanja, koncepti mobilnih kancelarija i rad od kuče su zaživeli u svetu i postali neminovnost. Sada je pitanje, koliko če to doneti benefita gradanima 129 i privredi? Hoče li digitalno bankarstvo u finansijskom svetu pojeftiniti dosadašnje cene usluga? Efekti o medubankarskim naknadama ogledaju se u snižavanju trgovačkih naknada. Prosečna trgovačka naknada za prihvatanje kartica na fizičkim prodajnim mestima je iznosila oko 2 posto dok je na internet prodajnim mestima bila značajno viša. Ista naknada na kraju prošle godine je iznosila 1,16 % za prihvatanje kartica na POS terminalima na prodajnim mestima i 1,26% za prihvatanje kartica na internetu(https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacija-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom). U Crnoj Gori je broj platnih transakcija iniciranih elektronskim putem, povečan za 11% u odnosu na godinu ranije. Največi udeo od 42% imala su internet plačanja, dok je 18% evidentirano kod mobilnih plačanja. Ako posmatramo samo segment platnih transakcija iniciranih posredstvom mobilne aplikacije, njihov broj bio je za 54% veči u odnosu na 2019. godinu, dok je njihova vrednost bila viša za 27 %. Ukupan broj platnih transakcija izvršenih platnim karticama, a koje su inicirane putem interneta, ima tendenciju rasta. Tokom 2020. godine, broj platnih transakcija izvršenih na ovaj način beleži rast od čak 206 %! Dakle, bilo da se koriste e-banking, m-banking ili e-commerce rešenja, zabeležen je porast platnih transakcija iniciranih putem svih ovih kanala (https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacija-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom). U Bosni i Hercegovini su digitalne tehnologije koriščene uglavnom za podizanje novca sa bankomata i plačanje karticama. U 2020. godini je realizovano kartičnih transakcija u vrednosti od 5,9 milijardi eura, od čega je večina od 71% obavljena na ATM aparatima, 28% transakcija je obavljeno putem POS uredaja, a 1 % putem Interneta. Tokom 2020. godine došlo je i do povečanja broja transakcija u odnosu na 2019. i dominantna je upotreba kartica za povlačenje gotovine (https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacij a-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom). Podaci pokazuju da je karticama bosanskohercegovačkih banaka u inostranstvu, te inostranim karticama u BiH, na ATM i POS uredajima, ukupno realizovana vrednost transakcija u prošloj godini manja u odnosu na 2019. godinu, što je posledica restrikcija kretanja uzrokovanih pandemijom (https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacija-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom). U Bosni i Hercegovini jedna od velikih prepreka je nemogučnost ozbiljnijeg koriščenja digitalnog potpisa, bez kojeg je nemoguče praviti dalje iskorake. Treba napomenuti i ograničenja koja su prisutna sa aspekta zaštite ličnih podataka i sprečavanja pranja novca. Napominjemo i važnost edukacije i poverenja klijenata po pitanju koriščenja digitalnih proizvoda. Za značajniji rast broja transakcija ili volumena kada je u pitanju kupovina na internetu, koriščenje mobilnog ili elektronskog bankarstva, smatra se da banke moraju značajno raditi na edukaciji i povečanju poverenja klijenata (https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacija-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom). Gradani Hrvatske su u 2020. godini ugovorili internet bankarstvo za 2.278.181 račun, što čini porast od 6 % u odnosu na 2019. godinu. U 2020. godini mobilno bankarstvo je bilo ugovoreno za 2.465.073 računa, što je porast od 9% u odnosu na godinu ranije. Uz porast broja korisnika mobilnog bankarstva uporedo je rastao i broj platnih transakcija tim kanalom, pa su tako u 2020. godini u Hrvatskoj gradani mobilnim bankarstvom ostvarili 37 % ukupnog broja 130 i 36 % ukupne vrednosti svih bezgotovinskih transakcija u zemlji. Drugi najzastupljeniji kanal koriščenja transakcija bio je šalter sa 27 % u broju i 30 % u vrednosti ukupno ostvarenih bezgotovinskih platnih transakcija. Treči je internet bankarstvo sa 11 % u broju i 15 % u vrednosti ukupnih ostvarenih bezgotovinskih platnih transakcija (https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacija-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom). 4. RAZVOJ DIGITALNOG BANKARSTVA NA PRIMERU INTESA SANPAOLO Intesa Sanpaolo, najveca italijanska banka po ukupnoj aktivi je jedna od najprofitabilnijih i najodrživijih finansijskih institucija u Evropi. Odabrala je Thought Machine, kompaniju sa sedištem u Velikoj Britaniji koja razvija core banking tehnologiju, i pokrenula je svoju novu platformu za digitalno bankarstvo Intesa Sanpaolo je odabrala Vault, core banking program Thought Machine, i pokrenula Isybank, novu platformu za digitalno bankarstvo koja je najavljena kao deo poslovnog plana Grupe za 2022-2025. Isybank je usmeren ka 4 miliona klijenata Intesa Sanpaolo u Italiji sa širokim spektrom usluga digitalnog bankarstva i utiče na strukturalno smanjenje troškova grupe (https://www. group.intesasanpaolo.com/en/). Intesa Sanpaolo je proširila osnovnu bankarsku platformu Thought Machine-a na širu infrastrukturu grupe, jer nastavlja da ulaže u digitalnu transformaciju banke, menjajuci core tehnologiju zasnovanu na mainframe računarima i prelazak na cloud infrastrukturu. Vault je izabran zbog svoje fleksibilnosti da pruža usluge klijentima u više valuta i širom zemalja - a banka je proširila ulogu Thought Machine-a na segmente koji nisu masovno tržište, kako u Italiji tako i na medunarodnom nivo(https://www.group.intesasanpaolo.com/en/). Carlo Messina, izvršni direktor Intesa Sanpaolo, rekao je: "Sa novim poslovnim planom nameravamo da se još odlučnije uhvatimo u koštac sa fintech izazovima. Zato smo odlučili da napravimo novu, potpuno digitalnu banku koja ce služiti našim mladim klijentima, gradanima koji više vole da ne koriste ekspoziture i ne zahtevaju istu ličnu uslugu koju koriste naši klijenti u višekanalnom affluent i privatnom bankarstvu (https://www. group.intesasanpaolo.com/en/). Nova digitalna banka razvija poslovanje, pretvaraju ci nas u fintech izazivače na masovnom tržištu sa mogucnošcu medunarodne ekspanzije. Izabrali smo Thought Machine kao našeg partnera, jer imaju medunarodnu reputaciju fintech inovatora. Toliko čvrsto verujemo da je Thought Machine pravi partner za ovu transformaciju da takode najavljujemo naše ulaganje u kompaniju kako bismo postali deo njene priče o rastu." (https://www. group.intesasanpaolo.com/en/). Paul Taylor, osnivač i izvršni direktor Thought Machine, rekao je: "Nakon sklapanja poslova sa vodecim bankama širom sveta, sa ponosom objavljujemo da ce najveca italijanska banka i jedna od vodecih evropskih finansijskih institucija primeniti Thought Machine tehnologiju u svojim novim digitalnim bankama. Kako Intesa Sanpaolo postaje investitor u naše poslovanje, stvorili smo odnos u kojem ce se naša tehnologija proširiti na širi portfolio banke - sa centralnom ulogom u pružanju poboljšanih digitalnih usluga i iskustava širokom spektru klijenata banke u Italiji i šire." Intesa Sanpaolo ima približno 13,5 miliona klijenata u Italiji kojima pruža uslugu putem digitalnih i tradicionalnih kanala i 7,1 milion klijenata u inostranstvu gde je prisutna 131 preko banaka subsidijara koje posluju u komercijalnom bankarstvu u 12 zemalja Centralne i Istočne Evrope i Egipta, kao i medunarodnih mreža specijalizovanih za korporativno bankarstvo klijenta u 25 zemalja (https://www. group.intesasanpaolo.com/en/). Thought Machine je postala de facto opcija za velike banke koje prolaze kroz fundamentalnu transformaciju. Nijedan drugi core banking provider nema toliko klijenata u ovom sektoru. Lista klijenata Thought Machine-a uključuje JPMorgan Chase, Lloids Banking Group i Standard Chartered i druge klijente širom sveta. Kompanija je prikupila više od 340 miliona dolara, a njena vrednost je premašila milijardu dolara, sa sedištem u Londonu i regionalnim kancelarijama u Njujorku, Singapuru i Sidneju (https://www. group.intesasanpaolo.com/en/). 5. KOMUNIKACIJA U DIGITALNOM BANKARSTVU Kanali digitalnih komunikacija u bankarstvu su: (Domazet, Neogradi, Simovič, 2019) - web stranica banke - mobilne aplikacije - društvene mreže - e-mail marketing - placene reklame kroz različite digitalne medije (TV, baneri, YouTube, Pay- Per-Click). Navedeni kanali digitalnih komunikacija u bankama imaju svoje specifičnosti i probleme koji se mogu javiti pri koriščenju ovih komunikacija, a najznačajniji su: (Domazet, Neogradi, Simovic, 2019) - nedovoljno koriščenje pojedinih instrumenata digitalne komunikacije, - uticaj veličine, delatnosti, dužine poslovanja i nivoa poslovanja na koriščenje digitalnih komunikacija, - nedovoljna edukacija osoblja za koriščenje digitalnih kanala komunikacije. Elektronsko i mobilno bankarstvo su najzastupljeniji digitalni kanali komunikacije u bankama, a zatim slede veb sajtovi i društvene mreže (Facebook, Instagram, Twitter i Linkedin). Facebook je najuticajnija društvena mreža sa preko 2,4 milijarde korisnika na globalnom nivou. U Srbiji ova mreža ima više od 3,5 miliona korisnika (Statista, 2019). Kada korisnik Facebook mreže podeli neku aktivnost na mreži, ta informacija se širi do njegovih prijatelja na mreži. Dakle, Facebook je značajan marketinški kanal za objavljivanje informacija i dobijanje povratnih informacije od klijenata (Ross, 2012). Instagram predstavlja veliki potencijal za komunikaciju, u kome je akcenat na vizuelnom utisku. Društvena mreža Instagram ima največu stopu rasta u odnosu na ostale društvene mreže i predstavlja digitalni komunikacioni alat za targetiranje populacije mlade od 30 godine (Tiago, Verissimo, 2014). Twitter predstavlja društvenu mrežu sa preko 300 miliona globalnih korisnika i oko 300.000 korisnika u Srbiji. Ova društvena mreža pruža mogučnost korisnicima da čitaju tude i šalju svoje poruke, takozvane tvitove. Prednost Twittera je jednostavnost komunikacije (Digital Global Report, 2019). Da bi banka bila na Twitteru važno je da prvo bude posmatrač, 132 a zatim i učesnik u komunikaciji. Banke koriste Twitter da bi zainteresovale klijente za brži i lakši način komunikacije. Linkedin je največa profesionalna društvena mreža. Poslovni ljudi na njoj razmenjuju različite sadržaje i postavljen profil predstavlja poslovnu biografiju pojedinca i digitalni profil kompanije. Prednost Linkedin mreže je u regrutovanju kadrova specifičnih profila direktno od službi za ljudske resurse kompanija. Linkedin ima preko 500 miliona globalnih korisnika, dok u Srbiji ima preko 800.000 korisnika (Digital Global Report, 2019). Društvenie mreže predstavljaju važne digitalne kanale komunikacije. Upotreba društvenih mreža potvrduje poseban potencijal kanala komunikacije za unapredenje poslovanja banaka, a naročito promotivnih aktivnosti (Domazet, Neogradi, Simovič, 2019). ZAKLJUČAK Digitalna transformacija banaka obuhvata sve aspekte poslovanja, u vreme kada usvajanja tehnologije i promene dovode do potpuno novog tržišta, korisnika usluga i poslovanja. Strategija digitalne transformacije banaka mora odgovoriti na pitanja šta, zašto i ko. Na pitanje „šta "banke žele postiči, mora se odgovoriti na pitanja poput šta prvo uraditi, koja znanja i veštine moraju imati, koji su dugoročni, a koji kratkoročni ciljevi. Iz godine u godinu sve više napreduje finansijska tehnologija i postala je bitan faktor u bankarskom poslovanju, kako bi olakšala pristup klijentima i doprinela smanjenju cena bankarskih usluga. Digitalizacija banaka rapidno menja svet, olakšava i ubrzava finansijske transakcije, ali isto tako nosi i brojne izazove pravnog okvira. Tržišne regulatore brinu novi rizici u ponudi finansijskih usluga koje donose sveopštu digitalizaciju, a vezani su uz tehnološku nestabilnost, nedostatak transparentnosti, tehničke probleme i hakerske napade. Banke su uvele digitalni način poslovanja u svoj bankarski svet. Itekako su svesne da digitalni način poslovanja ima prednosti i nedostatke. Najčešče opasnosti koje banke prepoznaju u poslovanju su dostupnost bankarskih usluga klijentima, predvidanje njihovih individualnih želja i potreba, maksimalna fleksibilnost, racionalizacija troškova i smanjenje opsega klasičnog bankarskog poslovanja kroz ekspoziture. Bankarske institucije nastavljaju sa inovacijama u novim tehnologijama. Postoji povečana motivacija za uspostavljanjem tehnološkog okvira za usvajanje novih kanala distribucije i tehnologije. Klijenti se dokazuju da su tehnički pametniji i to če imati tendenciju ka upotrebi novih uredaja za obavljanje svojih finansijskih i poslovnih aktivnosti. LITERATURA 1. C. Ross, (2012). Social media for digital humanities and community engagement. U: C. Warwick , M. Terras , J. Nyhan (Ed.). Digital Humanities in Practic, 18-38. London: CILIP: the Chartered Institute of Library and Information Professionals. 2. Camps Nuria (2017), An Exploratory Study of Skills Shortages within the Oil i Gas Industry in Scotland, International Journal of Management and Applied Research 3:130-143. 133 3. Domazet Ivana, Neogradi Sladana, Simovic Vladimir, (2019), Značaj društvenih mreža kao digitalnih kanala komunikacije u srpskim bankama, Marketing, pregledni članak, str. 289-296 4. Digital Global Report, (2019), dostupno na https://wearesocial.com/blog/2019/10/the-global-state-ofdigital-in-october-2019 (pristupljeno 17. decembra 2019.) 5. Kunac Jadranka, (2011)," New models of communication with bank custumers", Informatol. 44, 2011., 4, 341-346 INF0-2043, Raiffeisen banka, Zagreb. 6. Lekic Elvis, Uticaj informacione revolucije na transformaciju bankarskog sektora na primjeru zemalja Jugoistočne Evrope, 2020., str. 77-83. 7. Neogradi Sladana, (2019), Integracija digitalnih komunikacija i kanala prodaje u fun kciji unapredenja tržišne pozicije banaka, Beogradska bankarska akademija, Beograd, str. 62. 8. Pavlovic A., Grebenar L., Duric-Zafirovic L., (2012), Izgradnja komunikcija sa klijentima, I medunarodni skup -Moc Komunikacije, Banja Luka. 9. Radenkovic J. (2015), Razvoj kanala distribucije u bankarstvu, Institut ekonomskih nauka, Beograd, str. 214 10. Statista, (2019). dostupno na https://www.statista. com/statistics/264810/number-of-monthly-activefacebook-users-worldwide/ (pristupljeno 16. decembra 2019.) 11. Tiago, T.M. and Verissimo, J.M. (2014). Digital marketing and social media: Why bother? Business Horizons, 57, 703-708. 12. (https/teme/2021/4/25/digitalna-transformacija-neminovnost-ubrzana-zdravstvenom-krizom) 13. https://www.politika.rs/sr/clanak/ (pristupljeno 01. marta 2023.) 14. https://www. group.intesasanpaolo.com/en/ (pristupljeno 01. marta 2023.) 15. https://www.erstebank.rs/sr/Stanovnistvo/Elektronsko-bankarstvo/digitalne-usluge (pristupljeno 01. Marta 2023.) 134 SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ"