Poštarina plaćena u gotovu. ^ 42273 TV- Cena Din 2. SOKOLSKI GLASNIK ! •V ORGAN JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA Ж Izlazi svakogf 1. i 15. u mesecu. - Godišnja pretplata 50 Din. - Uredništvo i uprava u Ljubljani, Narodni dom. - Telefon ured. 2543. - Račun poit. šted. 10.932. - Oglasi po tarifi. God. X. Ljubljana, l.januara 1928. Broj 1. Zašto dolazimo? Ljubljana, 1. januara 1928. Ukratko i jasno rečeno zato, jer je potrebno. Došlo je vreme i za nas Sokolove sive, došlo je da nas povede u široke slojeve naroda, da ga osvoji* mo našom plemenitem idejom, našom p&sanom reči našim novim Glasnikom! Nepoučeni če se začuditi zašto do* lazimo u obliku časopisa. Dopustite, da toj brači razjasniirfo rečima jednog brata koje je izrekao prilikom debate 0 reorganizaciji Sokolsko g Glasnika na sednici odbora JSS: »Prirodna inteligenca našega na* roda je velika, naš narod je bistar, nije konservativen, ali skroman je i u toj svojoj skromnosti ima stanovite pred« rasude. Narod naš nerado posiže po revijama, odbija ga forma, rade posiže po novinama na koje je tako rekudi več privikao.« Navedeno, dovelo nas je do te odluke, da izdajemo Glasnik u obliku novine, a me Ikao do sada u obliku revije. Nadamo se, da če naše članstvo rado posizati po njemu i da če ga bude li našlo sebe i svoju okolinu u njemu opisanu radosno i s nestrpljivošču oče« kivati. želja je vaša a budite uvereni 1 naša, da se list proširi, da bude zani* mljiv, da bude ogledalo Jugosloven* skog Sokolstva, njegovog intenzivnog rada i napretka, da bude rado čitan i priman u svakoj sokolskoj kuči, domu i obitelji. Budete li pravilno shvatili cilj, za« datak i svrhu dolaska novog Sokolskog Glasnika, budete li svojski poradili za njegovo širenje medu članstvom i na« rodom budete li marljivo dopisivali, izveštavali i saradivali, skupljali oglase i nove pretplatnike, obezbedičete na« šem novom Glasniku materijalni i mo« raJni opstanak. S naše strane, bude li odziv sa* radnika i broj pretplatnika odgova* rao ugledu i snazi Jugoslovenskog So« kolstva, biče učinjeno sve, što je u na« šoj mogučnosti. Proširiti bi se mogao opseg lista ili mu dati ilustrovani pri« log, ili sniziti pretplatu, ili pretvoriti list u tednik itd. Sve to, bračo, ovisi o vama,-vašem radu i nastajanju. Uprava Sokolskog Glasnika, da omoguči i pospeši što bolje i više ši« renje novoga lista zaključila je, da da« je pojedincima ili sokolskim društvi« ma od u Ikolportaži prodanih primera« ka 20% provizije. Preporučujemo vam bračo, da se služite tom pogodnošču, ako ne iz drugog razloga, a ono stoga, da sirorhašnim članovima vašeg dru« štva, ko ji moguče nisu u stanju, da se pretplate na list, podelite badava ne« koliko primetraka. S vaše strane biče to bratski, a s njihove strane biče za« hvalnošču naplačeno. Agilna društva mogu, ako se posluže tom provizijom, ?araditi prilikom akademija, zabava, javnih nastupa itd. lepe svote novaca, koje društvu neče biti na odmet. Na« dalje izašla je uprava i u pogledu pri« kupljanja oglasa bratskim društvima u susret. A)ko društvo naime pribavi oglas za Sokolski Glasnik, ima pravo na 15% provizije. Na posao dakle, čim više i čim veče oglase pribavite tim večf. če biti i korist. Evo vam dva nova vrela društvenih dohodaka, a vi ako ste dobri gospodari i ako vam je stalo do fmansijskog blagostanja va« šeg društva, u što ne sumnjamo, latite se posla. Time čete učiniti dva korisna dela; korističete društvu, a korističete i širenju novog glasila. Konačno želimo progovoriti još nekoliko reči brači saradnicima. Mo« limo vas, da nam cesto i stvarno dopi« sujete, molimo vas, da nas pomognete u nastojanju, da dignemo naše glasilo do one višine i postavimo na takve temelje u koje danas gledamo, kao u neostvarene ideale. S malo dobre volje, s malo agilnosti d s malo osečaja do« brovoljno preuzete dužnosti, mi mo« žemo, a i moramo postaviti to naše novo čedo, tog našeg najmladeg brata, naš novi Sokolski Glasnik, na vlastite noge. — Naša je skromna želja, da bi imali toliko saradnika. koliko imamo sokolskih društava, on da bi gledali ve« dra čela i čista pogleda u lepšu i bplju budučnost našega Glasnika. Ne do« pustite brado i sestre, da budemo u nadama i željama — prevareni. Zašto dolazimo? Dolazimo zato, da ise odužiimo narodu i domovini čiji smo sinovi i kčeri. Dužnost je naša, da dignemo svoj stoledima napačeni na« •rod, dignimo ga vežbom tela i duha, da nam bude buduči rod telesno jak, moralno lep i duševno zdrav! To že« limo, to moramo i postiči! Zato dola« zimo! Novogodišnfa poslanica svim bratskim društvima. BRAĆO I SESTRE! Sada, kad se skupljate na redovnim glavnim skupštinama svojih društava, šal jemo svoj brači ;i sestrama bratske pozdrave! Prestupili smo medu prvog deset« leča opstanka naše kraljevine, naše nacijonalne i državne slobode. Prvi naš uklik, dolazeči iz dubine vernih naših sokolskih duša, neka bude da« nas i večno: Živela domovina! Živeo narod! Živeo kralj! U toj jubilejskoj godini budimo svesnd, da je naše Sokolstvo pravilno pojmilo i uživalo slobodu, zato toliko iskreniije sučustvujemo s onim velikim delom našega naroda, koji još uvek stenje u jairmu nekulturnog ropstva. Plemenita ideja samoodredenja na« mda je obzirom na naš narod poga* žena. Uvredenoj pravdi dozreva čas zadovoljštine, koji če doneti narodu ono, što je njegovo! Stupajuči u novo razdoblje, naša je prva dužnost, da utvrdimo to, što smo postavili i stvorih do sada. Rad, život i mišlenje sviju nas neka važi za budučnost naroda i do* movine! Svesni smo, da svaki pojedi« nac i s njime ceo narod gradi sam svoju sudbinu. Nismo i ne želimo biti slepi i bezdušni Strojevi, koje goni vreme, što više SokoJi moramo biti regulatori i vode vremena, koje neka se plodovito ističe za utešenje zahteva i potreba naše nacije. Ne promišljaj* mo samo o prošlosti i sadašnjosti — narod očekuje od nas dela! Vlastitom snagom, vlastitom mar« ljivošču d stostrukom radinošču piši« mo istoriju svoju i svoga naroda, čije smo sluge! Istorija prošlih vekova nas uči, da ni jedan narod nije postigao pobede svojih ideala inače, nego samo svojom unutrašnjom snagom. Svaki od nas je pozvan, da saraduje kod stvaranja. te snage, ko j a se ogleda u telesno j i duševno j svežini naroda i u njegovom moralu. Ni jedna sila sveta, 'i ako se udruži s paklom, ne može trajno zadržati te« lesno zdrav, čil, izobražen, moralan i samosvestan narod u ropstvu. Naša dužnost je po zapovesti našeg velikog učitelja Tyrša, da ustrajnim ibesipre« kidnim radom očuvamo narodu tele* snu i duševnu svežinu, mladost i boir* benost, koje su ga doivele do slobode, a koje su i čuvarice njegove slobode. U službu slobodnog naroda moramo se predati barem sa talikom d takvom bezuslovnom predanošču i požrtvov* nošču, kakvom smo služili neoslobode* nom narodu! Naglašujemo: celom narodu! Jer po Tyrševoj nauči Sokolstvo nije za pojedince, :za stranke, za poje* dina zvanja i razrede. Naše načelo jednakosti odstranjuje sve razlike i pregrade, veže li sleva sav narod u ogromno telo i celinu, kojemu neka bude sokolska fideja izraz njegovog telesnog i moralnog zdravlja — hrpte* njača i možak! Sadašnjim hiljadama brade i sestara pritegnimo vlastitim radom d uzoirnim životom nove hilja* de! Ustrajnost sokolskog rada, pleme* nitost iskrenoga mišlenja i vernost ljubavi do naroda temeljni su kameni velike naše budučnosti. Buduče naše delo neka važi za širenje sokolske ideje i organizacije. U Sokolstvu je neiserpiv izvor svih vrlina i kreposti, koje treba narod za zdrav, radostan, radiin i ponosan ži* vot. Samo zdrav čovek je lep, samo zdrav čovek može biti ustrajan u radu, samo zdrav čovek može biti discipli* novan i nesebičan, samo zdrav čovek može pravilno uživati slobodu. A to zdravlje — telesno, duševno i moralno — učimo se pridobivati u sokolskoj školi, t. j. sokolskom telovežbom. Sokolskim vaspitanjem tela i duha dovedimo omladinu do lodlučnosti, smelosti i svesti. Deo sokolskog vaspi* tanja je poštenje, iskrenost, ustrajnost, skromnost, istinitost i ljubav do na* roda i domovine. Soikolu nije ni jedna žrtva preve* lika, kaida želi postignuti visoke ci* Ijeve zdravlja, morala i slobode. Brat* sko takmičenje, doposi plodove samo tamo, gde se redovno i marljivo pri* pravlja omladina, da bude sposobna za svaki zadatak u životu. Sokolsko te* lesno vaspitanje ima neizmerno blag upliv i trajan učinsk na razvoj svih duševnih vrlina i ejiergija, koje uspo? sobljavaju čoveka ia. najv.eče duševne napore. Tako je Sokolstvo visoka škola našega naroda i svega Slavenstva, koje mu nudi sve snage i sva sredstva, da se vodi i vlada sam i da stvara sam svoju sudbinu. I kad posvečujemo največu (brigu vaspitanju naše omla* dine, hočemo buduči svoj rod, vaspi* tan u sokolskom duhu, da postavimo u prvi red i u bratskoj uzajamnosti sa celokupnim slavenstkim Sokolstvom, na čelo kulturnog sveta! U našim redovima ne sme biti malodušnosti, poznati ne smemo ni* kakve zapreke! Poznamo samo jedan put — put napretka, koji se grana na sve strane po našoj kulturnoj njivi, da niknu iz nje izvori novoga života, da čak i kamen rodi bogatim plodo* vima modi i slave naroda! Takvim duhom p rož e ti i takvom voljom ostvarenja oboružani hočemo u Skoplje, da nas vidi i prosudi carski grad, oba* sjan svetlom spoznaje: junački predi ustaju na novi život u viteštvu Jugo« slovenskog Sokolstva! Zdravo! Ljubljana, 1. januara 1928. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Viktor Murnik, načelnik. Dr. Riko Fux, tajnik. Џ *' * ■. . 1* n-. • 1 - . J ' V: IM p:* f / ’ frt' i " ■ ; ‘ . ; ■'» V! ‘ ' • ' :: 4 : ? ' * ' i ■ ■ : , ■ ' * i r J ■ • . 1 , - - ■■ ::\ ■ Dušanovo Skoplje. Obala 29. oktobra. Vest o održanju sokolskog sleta u Skoplju oibradovala je sve nacijo« nalne i sokolske krugove u župi. Več danas je veliko zanimanje za ovaj slet pa se očdkuje veliki odaziv. Ov« dašnji sokolski krugovi ved sada se živo brinu da sprovedu što bolje i br« že sve predradnje, a na samom sletu da dadu ono, što je najbolje i naj* lepše. Zato je i župa organizovala so* kolsku prednjačku školu za koju je ceneči kulturan i nacijonalan rad so* kolstva, kralj dao 60.000 dinara kao svoju pomoč. Drugi sokolski smučarski (skijaški) tečaj JSS. Da se izvežba potrebni zbor smu* čarskih krmarjev, vaditeljev, ki bodo v bodočih zimah pričeli poučevati člane sokolskih društev po irazličnih pokrajinah države v smučanju, priredi JSS svoj II. redni smučarski tečaj pri planinskem domu na Kofcah 1505 m v Karavankah nad Tržičem in sicer od 15:—28. I. 1928. Tečaj bo vodil br. Rud. Badjura iz Ljubljane. V tečaj se sprejemajo redni so« kolski člani. Oskrba (zajtrk, kosilo, večerja in nočišče na posteljah v toplih sobah) stane na dan in osebo Din 45. Skupni odhod v tečaj dne 15. I. 1928. ob 11. uri iz Narodnega doma v Ljubljani na glavni kolodvor Ljubljana, odhod z vlakom ob 11*40 v Kranj, kjer se pridružijo udeleženci tečaja iz gorenjskih sokol, društev. Prihod v Tržič ob 13'37. Po kosilu odhod v planinski dom na Kofcah. Prijave sprejema TO JSS, Ljubljana, Narodni dom do 12. I. 1928. Opre m a. Vsak udeleženec te* čaja naj prinese seboj: 1 par smuči, 1 par kolcev (palic) do ramen, 1 na* hrbtnik. Oprava: 1 par vezank (gorskih smučarskih čevljev), 1 par lahkih na* vadnih ali suknenih oz komodnih (co* pate) obuval. Najmanj 4 pare debelih volnenih nogavic. Hlače dolge (najbolje gladko blago) ali kratke čez koleno segajoče turistovske z golen* kami. 1 par sukn jenih 1 z; a voj Cev (70 cm—1 m dolgih, 10 cm širokih). S v i t i c a (spodnje hlače) 2 para (naj* bolje trikot iz volne ali bombaževine). R o Ik a v n i k (suknjič) navaden, ne težak* Volneni jopič ali sweateir (sve* ter) s preklanim ovratnikom. Jako do* brodošel je o g r t a č (površnik, Wind* jacke) iz nahrbtniškega blaga. Čepib c a transpiratorna (za čez ušesa) iz vol* ne. Rokavice: 2 para palčnikov iz domače, kmečke volne. Srajce 3 paire (2 para od teh iz turistovsikega blaga, ki pije pot: nama, tetra, event. še 2 para M mrežastih srajc ali tankih majici) Prijave sprejema T( najkasneje do 12. I. 1928. — — se nameravajo udeležiti tečaja, naj ja* • vijo ako imajo gori navedeno opremo. -Sicer se smuči lahko nabavijo & Ljub*; ljani vsak čas. Oni člani, ki si jih na* meravajo nabaviti šele v Ljubljani, naj pridejo v Ljubljano 1 dan poprej, da se jim pravilno montirajo smuči no. čevlje. Kdor si želi nabaviti tudi pra* vilne čevlje naj pošlje točno mero no« & ge, to pa čimprej, ker imajo čcroiifffji * tudi dovolj drugega dela. NB.: Pogoj za uspešno na« predo vanje pri smučanju >e, da' ima vsak udeleženec tečaja pmvUoo opremo in opravo, osobito pa u* ima % natančno montirane smuči na svoje čevlje. Čevelj mora v stremenih tako dobro, na tesno tičati, da se peta ne more premikati ne na levo, ne na des* no, tudi ako stremena niso še napeta! Še en kratek apel: naj se v otbil* nem številu udeleže osobito orna dru* štva iz Gorenjske iz Blok iz Notranj* ske in Pohorja naj pošljejo na svoje stroške po enega člana, mladega, da bo v svojem kraju pozneje deloval na tem polju. Natančnejša pojasnila daje TO JSS, Ljublj., Narodni dom, pritličje desno. Svoj braći i sestrama pretplatnicima i inserentima želi „Sretnu Novu Godinu“ Uredništvo i Uprava Sokolskog Glasnika. Zaklada za takmičenja u Amsterdamu. Matično društvo Ljubljanski So* kol zaključilo je prirediti u raznim večim mestima telovežbačke akade* mije u korist takmičarske zaklade za Amsterdarti. Ne bi li mogla tome uzo* ru požrtvovnosti slediti i druga dru* štva, da bi se na taj način sabrao po* trebni fond, a da ne moramo čekati na milostiinju van naše organizacije sto* ječih falktora. Piromislite, pak se odlu* čite tako, kako se odlučila Matica ju* goslovenskog sokolstva. U državi Newyork u Americi. 78 gradova uzdržava 1042 javna športska igrališta. Od toga je 618 letnih igrališta, 243 pokrite dvorane, 181 igra* lište samo za laiku atletiku. Devet gra* dova ima vlastita javna igrališta za golf; 606 školski-h zgrada služe iza školske obuke kao javne gimnastičke dvorane. mk. Lep primer shvaćanja sokolske dužnosti. Sokolsko društvo u Velo j Luci u mostarskoj župi, skupilo je na dan 1. decembra Din 120 povrh pro* danih saveznih razglednica i tu svotu doznačilo Savezu. Postavljamo to bratsko društva za uzor ostalim dru* štvima, uz žel ju, da taj plemeniti pri* mer sledi što više društava. Nagrada za „drugarstvo U francuskom športsikom društvu »Stade fran^ais« u Parizu uvedena je '«pa uredba. U tom društvu vlada naro* čiiti sklad i nadasve drugarski saobra* čaj članova. Ushičen ovom lepom po* javom jedan je prijatelj toga društva poklonio prelaznu nagradu »Challen* ge Bouchez«. Svake se godine ma glav* noj skupštini imadc nagrada podeliti onome članu, za kojega se večinom glasova izglasa, da se drugarski naj* bolje poniio u. minulo j godini. — Ka* ko je svaki član izvrgnut tam načinom kritici svih ostalih, misli utemeljitelj te nagrade, da če još viiše doprineti razvoju drugarstva. — mk. Stadion za Olimpi/adu u Amsterdamu. Tehničke predradnje za . olim* pijske igre u Amsterdamu čine se pu* nom parom. — Na obje strane sta* diona predvideno je izgraditi nadkri* te tribine tako da bi se omogučio lepi izgled za 40.000 ljudi. — Radi se da* nju i noču. — Oko vežbališta izgradi* če se 8 m širokfi i 400 m duga pruga. za trčanje, a oko toga doilazi pruga za bicikliste takoder 8 m široka. — Za novi nar e rezervirano je 600 sedala, za koje če se izgraditi posebne prosto* rije, gde če biti smešteno 50 telefona i posebna telegrafska centrala što če samo novinariijm biti na raspolaganje u svrhu što hjpjega i bržega izvešta* vanja. Vt. mk. Iz uprave. Pretplatnicima! Današnji broj po* slan je pojedinim društvima u više primeraka. Molimo vas, da se zauzme* te i rasprodate sve. Neka ne bude ni jednog Sokolskog društva, koje bi mo* guče vratilo list uz napomenu »Nismo naručili«, »Ne primarno« itd. Eventualne želje glede promene naslova javite nam odmah, da ih mo* žemo uzeti u obzir kod razmnožava* nja naslova. Reklamacije su poštarine proste. Zato reklamiraj' svaki broj, ko* ji nebi primio u odredeno vreme. Reklamacije modi čemo uzeti u obzir jedino, ako ih dobijemo u roku od 30 dana. Pretplata neka se plača jedino pu* tem poštanske štedionice. Na svakoj pošti dobiješ poštanslku uplatnicu, ko* ju ispuni po uputama poštanskog či* novnika. Naš račun kod poštanske šte* dionice u Ljubljani ima br. 10.932. Pretplata mora se platiti unapred. Onome, koji neče platiti barem Din 10 unapred obustavičemo pošiljanje lista več drugim brojem. 'AV S O KO L Slovenski pregled. Jubilej Sokolskog društva u Lavovu. Gospodarsko stanje JSS. Referat Saveznog gospodara br. Josipa Čobala na odborskoj sednici JSS 11. decembra 1927. I Prošle je godine poljsko Sok-ol* stvo proslavilo 60*godišnjicu osnutka prvog sokolskog društva u Poljskoj u gradu Lavovu. Ovom proslavom pred* uzelo je ono, da dokaže životnu sna* gu i veličinu sokolske ideje, a ujedno da dade počast utemeljiteljima Sobo* la. Jednom reči sama svečanost imala je da bude jasnim odgovorom svima onima koji pitaju, šta je to Soko i koji mu je cilj u narodu. Prvo poljsko sokolsko društvo proradilo je 27. marta god. 1887. u La« vovu i to je danas matica poljskog Sokolstva; Bilo je to u doba narodne žalosti, iza nesretnog ustanka protiv Rusije kada je jedan de© Poljske t. j. Poznanj imao nad sobom okrutnu prusku ruku. Tada je nad Varšavom iebdila zastava ruskih cafeva, a pes* ma »Ješte Poljska nezginula« žalosno je odzvanjala u grudima rodoljuba s mnogo jada i brige za bumidnost na* roda i otadžbine. U ono doba bilo je bezuvetno potrebno dati ^ poljskome narodu nova sredstva, koja bi osve* žila narodni duh i donela nove moral* ne i telesne snage učvršćujući vol ju naroda i podigla ponovno Poljsku do nekadašnje njezine veličine. U fcom narodnom mrtvilu skupilo se par lju« di, koji su još u sebi imali narodne svesti, pa su po uzoru Čeha osnovali prvopoljsboisokolsko! društvo. Od ono* ga dana prošlo je punih šezdeset godi* na; oslobodena je i ujedinjena Poljska država, a s njom je ojačalo i poljsiko Sokolstvo u jedan veliki savez. Pošto* ječe razlike u naziranju kao posledice toga, što su Poljaci bili dugo godina razdeleni po trima državama polaga* no se gube i izravnavaju čemu mno* go pomaže Soko, koji je jedinstveno voden i koji je odlučio služiti verno svome narodu i domovini, te mu dati nova i sveža vrela moralne i telesne snage, oduševljenja, samopregora i poslušnosti. Šezdeset*godišnjica poljačkog So* kolstva/ če se ove godine proslaviti posebnim poljačkim svesokolskim sle« tom u Varšavi a i razne župe prosla* viče taj jubilej sa župskim sletovima. Poljski sokolski slet u Berlinu. 11. sept. 1927. održan je u Berlinu slet poljske sokolske župe. Na ovaj slet su došli i delegati drugih sokol* skih poljskih okruga iz Nemačke. Ber* linskti poljski Soko postoji več 40 go* dina i razvija sc naravno pod vrlo te* škim okolnostima. Sletu je prisustvo* vala cela poljska kolonija u Berlinu. Telovežba u Čehoslovačkoj. »Schweizerische Turnzeitung« do* tiose, upozoravajuči svoje članstvo na veliku razgranjenost telovežbe u Ceho* slovačkoj, brojcani pregled telovežbe k&d Cehoslovaka. 1 ovom prilikom opet su se setili velikih sokolskih sle* tova, ko jima oni uvek ukazuju svoje udivljenje. U t-oj statistici kažu da ima članova u pojedinim gimnastičkim organizacijama: Soibo 570.000, Orao 130.000, sooijalističko radničko gimna* stičko udruženje 100.000, Komunisti* čko*radničko udruženje 100.000, Ne* mački gimnast. savez Turnera u Ge* hoslovaSkoj 70.000. Osiim toga ima oko 2000 sportski-h udruženja sa preko 260.000 članova te 40.000 skauta. Ukupni broj svih koji se bave telo? vežbom iznosi preko 1,300.000. Dakle svaki deseti Stanovnik organizovani je gimnastičar ili sportista. Ima ih još mnogo neorganizovanih, koji gaje te* lovežbu, pa se postotak s pravom mo* že uzeti još večim. mk. Sokolski izlet u Finsku. Na poziv finske vlade je u Finskoj veča skupina najbojjih čeških sokolskih vežbača, koji su onde priredili javne nastupe po večim mestima. Finska vlaida namerava radi uspeha, boje je postiglo Sokolstvo na medunarodnim utakmicama, da u svoje škole uvede sokolski telovežbačbi sustav. Razno iz českog Sokolstva. U čehoslovačkom Sokolstvu je 1927. godine 190 sestara položilo pred* njačkS ispit, a 160 pripravniički. — Obletnica desetgodišnjice s lobode ČSR proslaviče se štafetnim trčanjem oko 'republike. Uspeh Sokola*u Francuskoj. Sportskoj priredbi u Vincennesu u korist oficira invalida učestvovali su čehoslovački Sokoli i Sokolice iz Pariza. Pobudili su u gledalaca veliku pozor* nost. Naročito se publici svidala iz* vedba čeških narodnih plesova. So« koli i Solkolice ubrali su mnogo po* hvalnog priznanja i odobravanja za uspeh. Olimpijski stadion u Amsterdamu. Sletište Olimpijskih igara 1928. — Tehnička zamisao i izvršenje. Posle Athene, Parisa, St. Louisa, Londona, Stokholma, Antverpna i Pa* ris»Colomba dolazi na red u godini 1928 Amsterdam kao pozorište Olim* pijskih igara. Pošto se odustalo od pr* votnog načrta, da se postoječi stadion u Amsterdamu samo pregradi, pristu* pilo se ostvarenju novog stadiona. Jednostavan i miran način gradnje, koja počiva na potpunom svom tlo* crtu, biče glavna karakteristika sta* diona. Značajni j e momente unutar sta* diona predstavljaju Maratonska vrata i velike stepenice Ostali gradevni ob* jekti ako silazimo od glavne zdrade zamišljeni su, kao duge i niške zgra* de. Horizontalna linija prevladuje, na* rušava je jedino Maratonski toranj. Grupacija zgrada je tako izvršena, da leži stadion u sredini pobočja, a od njega na levo i desno nižu se zgrade za tešku atletiku i mačevanje. — Na Sirokom pojasu boji obuhvata poboč* je, biče načinjene terase i mostovi za goste. Igrališta za tenis (tri udubljena igrališta za prvake) trebala bi biti smeštena u vanjskom dobro osigura* nom kutu pobočja, dok bi bazen za plivanje isto trebao biti sagraden mo za vreme olimpijskih igara. Utak* micama u plivanju moči če prisustvo vati 6000 gledalaca. Izložba olimpijskih takmičarskih darova biče u gradsbom muzeju u Amsterdamu. Naša takmičarska vrsta čjlanova i članica ide po zaključku zbora žup skih načelnika na olimpijadu u Am* sterdam, pak se opravdano nadamo, da če nam ponovno osvetlati lice, i ponovno dokazati svetu, da je sve* strani sokolski način vežbanja najbo* lji, jer rade duh, mišice i volja za* j e dno. Širite Sok. Glasnik! Za sobom imamo treču godinu na« pornoga za nas neprijatnoga, a nada sve potrebnoga dela za saniranje na« ših finansija. Nisu nas irazumeli u .po* četiku; mnogo ih je bilo, koji nisu mogli pojmiti, da je i naš sokolski razvoj ovisan o tako prozaičkoj stvari Ikaio što je — novac; oduševljene reči o Sokolstvu bi morale zadovoljiti, tako se mislilo. Da smo naišli u svoje vreme ma takvo nerazumevanje, nije nas za« panjilo, ali teže gledamo na to danas po tolikom objašnjavanju. Neka župa ima za nas ocenu, da smo samo »poresko odelenje« i da od nas ne dobiva ništa drugo, več samo opomene za plačanje. A tako ih misli mnogo! Doista čudno, da se još do danas nije shvatio u'zgojni zna* čaj tog našeg pritiskanja. Mi hoče« mo r e d, red u svaikom obziru. Tako glede priznavanja prava drugima, a i glede priznavanja i ispunjavanja oba* veza. Savezno starešinstvo je izvršu* juči organ našega Sokolstva, zato je moralno dužno to raditi, a kraj toga je još od glavnih skupština vašom vo* ljom na to delo vezano, zato če na do* sadašnjem putu us trajati, a je li to kome drago ili ne, za to se neče pitati. Od nas se može i mora zahte* vati, da položimo račune i to evo či* nimo za tekuču godinu i to po stanju 30. novembra 1927. Dugujemo još: 1. GOS . . . . Kč 167.039-50 2. Fondu .... Din 59.839'— 3. Tiskari,: danas „ 67.212‘50 Otplatili smo dakle ove godine ČOS Kč 90.353’— i ako smo lanjske godine imali za cilj, da otplatimo či* tav dug. Da smo toliko otplatili bolibo jesmo, morate bračo pravilno ceniti, jer savezno gospodarstvo je te svote sabralo samo najrigoroznijom šted* njom. Dokaz za to biče vam dat u obračunu, koji ču vam dati na kraju toga izveštaja, puno važno za glavnu skupštinul Fond br. dr. Oražena povečao se za Din 1000-—, boji iznos je starešin* stvo JSS votiralo mesto venca na odar blagopobojnog br. Mike Kovačeviča. Dug tiskaire potiće iz tekučih po* slova i nije star nad 30 dana. Drugih dugova — nemarno; sve obavezc izvr* šujemo redovno u toku od 30 dana. Potraživanja od župa ii društava iznose 30. novembra 1927 preko Din 1,100.000'— i to za: 1. Sanacijski doprinos 2. Robu .................i, 3. Savezni porez < od 1923 do danas 1923 1924 , . . . , 1925 .... , 1926 ............. 1927 .... , 4. Osiguravajuči fond: cca Detaljne podatke dače br kao predsednik toga fonda. 5. Doprinosi za Sokolski dan u g. 1927 Din 177.000-— koji zapadaju u plačanje 15. XII. 1927. 6. Unatoč ponovnim našim pozivkna da plate duguju za lyonski fond župe: Novo Mesto Din 1.250"— Osijek 2 922'— Vel. 'Bečkerek „ 4.000-— Župe Kranj i Split su obečale pri« mernu potporu ne označivši svote, ali obečanja do danas nisu izpunile. 7. Doprinos za naraštajsku zastavu GOS iskazuje još uvek breme u iz« nosu Din 2.390"— 8. Sokolski Glasnik za g. 1925, 1926 i 1927 ukupno Din 156.000"— pošto če se o Sok. Glasniku govo* riti opšiirnije. ne stavljam s toga mesta daljnjih primedaba. 9. Spomenica: Din 13.944"95 Iznosim samo sušte brojeve; mol* ba odnosno grožnja radi nereda tbilo je dosta — neki tvrde da ih je bilo i suviše, a mi smo hteli svakome otvo* riti oči, da vidi svu dalebosežnost, ako svaki član, svako društvo savesno ispunjava svoje dužnosti, a sve to je bilo uzalud. Sada hoču još samo to, da svaki vidi, da se kod nas vodi stro« ga evidenca obečanja i obaveza i da se neče zaboraviti ni pare. Krivo je miš« ljenje, da se mora trpeti u sokolskom bratstvu takav nered u izvršavanju obaveza, kakav se pokazao u posled« njim godinama. Toga ne trpimo više, zato iznosimo danas primeran pred log za naše — čiščenje. Želimo popra« viti pod svaku cenu svoju organiizaei ju, zato posižemo po peraciji. Piredlagačemo\ za isključenje: župe i 69 društava, a opomenu 67 društvima. Promet od 1. januara do 30. novembra 1927. a) Cisti promet iznosi: Din 4,446.984-92 Obzirom na male svote, koje Sa* vez prima, je to lep dokaz, kako raz* granjeno je več danas poslovanje Sa* veza. b) Na porezu je otplačeno u 11 meseci: Stanje l./L 1927. Uplaćeno Saldo 1924 12.567*50 1.505'— 11.002 50 1926 38.01751 4170-- 31-84751 192fj 210.099-25 89.713-25 120.38H-- 19 7 443.380- 152.675-50 290.704-50 c) Osiguravajuči fond: Stanie l./L 1927. Uplaćeno Saldo 1924 1.034 -113— 921-- 1925 7 668 — 83050 6.837-50 1926 22.625-50 10.447.50 12.178- 1927 67.855.-32 516 -35 339" r- Din 180.000"— „ 140.000"— 4.700"— 10.000 — 29.000 — 112.000'— 310.750-50 , 60.000 — Marolt, d) Sokolski Glasnik: Stanje l./L 1927. Uplaćeno Saldo 1924 4.319*50 2.584- -1.73650 1925 24.806 50 12.031 — 12.77750 1926 99.930-— 63.694-— 36.236-— 1927 174.370-20 67.377-50 100.992 70 e) Sanacija je otvorena još za Din 187.000"— kako smo več u počet* ku naglasili prema Din 209.000"— po* četkom godine; broz godinu 1927 je dakle uplačeno Din 22.000"—. f) Spomenica je bacila Din 95.359"90 tako, da je neuplačeno još 15.000 Din. g) Sokolski dan. Nažalost se tabela, koja Vam je bila predložena na odboTskoj sednici jama meseca ni* je mnogo promenila. Ondašnje naše opomene rodile su plodom samo u žu* pi: Mostar koja jc izradila, da su pla* tila 3 društva i Zagreb, u kojoj je /platilb još jedno društvo. Duguju 'za Savezni dan za godinu 1924 — 89 društava, za godinu 1925 — 163 društva i za godinu 1926 — 194 društva. Za godinu 1927 več je nešto uplačeno i abo je rok plačanja tek. 15. o. m. h) P o g r a n i č k i b i 1 j e g još uvek čelka odrešenja. Postoje neboje župe, a i mnogo društava, boja ga uop* šte ne ipoznaiu unatoč toga, da smo često 'upozoravali pismeno i putcm Sok. glasnika. Starešinstva župa neka budu dosledna, pak če biti riaskoro po« stignut postupak u smislu jasnog za* ključka lanjske glavno skupštine. Dohoci iz Saveznog gospodarstva. To je ona spasonosna biljka, za koju se hvatamo i hvala Bogu još ne* kako podržavamo nad vodom. Ako se uporede naši izdaci za štampu i osta* li tekuoi poslovi sa redovnim doho* cima iz organizacijskih doprinosa, vi* di se kako žalosno bi izgledali. Dohotke imamoi: l.Od prodaje knjiga, stručnih i idejnih, znakova i legitimacija. Doho* dak od prodaje knjiga je još malen, jer su zaključci i 'odredbe prosvetnog odbora glede minimajniih »obaveznih sokolskih knjižnica bob u stenu. Ni jedno društvo, ni staro ni novo nije još naručilo propisnu zbirku knjiga. Dobro ide Sokolski kalendar, koji je ove godine izašao več početkom me* seca novembra, dakle dosta rano. Da« kako, ako bi bila naša organizacija prema unutra dobra, moglo bi ga se rasprodati najmanje 4 puta toliko. Tom prilikom spominjem, da imamo sada u nakladi (bianco) diplome za takmičenja članova i naraštaja, koje mogu dobiti župe odnosno društva po Din 2-50 komad. 2. Provizija za prodane žigice. Taj dohodak če nam novom godinom ugasnuti, radi poznate odluke Mini« starstva Finansija. Učinili smo sve po« trebne korake, ali nemarno nade da čemo što postiči. 3. Sokolski film, koji je do danas več ibacio brutto Din 25 643; netto Din 19.670"50. Opčenito treba da raz* jasnim radi filma to, da kruži po od« redenom načrtu, da se ne izgubi su* više vremena sa pošiljanjem na pre* velike daljine. Sva društva, koja su se prijavila zanj, doči če na red. Na* stojimo da film dode u svaki kraj gde postoji kinospreduzeče. Film se u ve* čini krajeva u Hrvatskoj davao sa iz* vanrednim uspehom. Protuodluke na pojave nediscipline i nerada župa i društava. Kabo sam več u početku spome* nuo, došlo je Savezno starešinstvo do zaključka, da načini kraj postoječem neredu u našoj organizaciji, i time ra* stereti pojedine župe i sebe. Verujte, da nije prijatno pevati jednu i istu pesmu broz osam godina. Mi smo uve* reni, da ni Vama nije prijatno slušati je. S nekim župama je posao izvan* redno lagan i sve se rešava u lepoj harmoniji, bez prepiranja Tu harnuo* ni ju želimo postiči -na celoj erti. Ni* šta nemoguče ne zahtevamo, ako tra* žimo, da se ispune obaveze, koje je svaki dobrovoljno prcuzeo na sebe stupivši >u naše redove. Hočemo, da se ceni i prizna delo onih, koji su bili svega toga uvek svesni, a osudi nehaj i neradinost onih, boji se ne dadu ni uveriti, ni namoliti, ni prisiliti, da uve* du u svoje redove red. — Zato se služimo odredbama sokolskih pravila i predlažemo, da sc isključe radi kr* šenja discipline, omalovažavanja sa* veznih odredaba i 'zanemarivanja svo* jih dužnosti, iz JSS. Brat Cobal čita popis župa i dru* šava, koje predlaže starešinstvo JSS za isključenje. Nadalje smo prisiljeni iskustvom iz ove godine ponoviti prošlogodišnji predlog: Ubida se dosadašnja praksa, da doznačuju društva propisane orga* nizacijske doprinose za Savez putem župa, a na mesto toga sc odreduje, da doznaeuje svako društvo svoje do* prinose neposredno Savezu. Iznimkc može dopustiti savezno starešinstvo po vlastitoj 'uvidavnosti. Župe če posredovati tamo, gde to bu* de potrebno. Drugi deo svoga izveštaja poda* jem u oibliku obračuna za prošlih 11 meseci ove godine. Hoču time i le* tos dokazati, da smo štedili kod opsež* nog rada, za kojeg se nadam da smo ga dobro izvršili. Taj obračun sma« tram naročito važnim, jer pa temelju njega možemo apelirati na Vas dele* gate. da nam poveravate i za nadalje i da tim роуегепјет pristupite da* našnoj proračunskoj raspravi, Obra« ; čun izgleda ovako: Proračun Utrošeno Uštedjeno Tajništvo 230.180 — 206.412-34 23.76706 TehnlSki odbor 203.000- 56.608-62 146.391-38 Prosvetni odbor 28.500 — 16.020-75 12*473-25 Lekarskl odsek 3.000- 802-- " 2.198.— Slatistički „ 2.500 — 1.400- 1.100— Oradjevnl ,. 2.500" — —■ — 2.Г.1МЈ-— Manjlnski „ 10.000'— 10.000 - 479.680'— 285.249-71 198.430-29 Uštednja u gornjoj tabeli dakle, iznosi Din 198.000, čemu se imadu pri* brojiti još uštednje iz gospodarstva i glasnika t. j. Din 200.000 ukupno da* kle cca Din 400.000'— prema proraču* nu dopuštenih Din 914.000'— što znači uštediti cca 44%, a izdati cca 56%. Da ne bi bo dobio kTivi pojam o stanju naše organizacije smatram zjf. potrebno, da naglasim sledeče: 1. Po odzivu župa od nove godi£, ne dalje opaža se opčenito neosporan napredab. .U gospodarsbom pogled”1 mogu sa zadovoljstvom utvrditi, da s<, več opčenito pobudio interes i smisao za uredno bnjigovodstvo koje je pred* uslov za svako sistematsko i uredeno gospodarstvo. 2. Platežni trokovi se opčenito ne drže, zato se počinju gomilati dugovi, iz bojih u najviše slučajeva nema iz* laza. Jer se bod toga izgubi glava i veselje do dela. Uzrok tome nije si* romašnost članstva, več površnost župskih i društvenih blagajnika. Mno* go krivnje leži i na društvenim i žup* skim reviziorima, koji izvršavaju svo* ju funkciju upravo ‘kažnjivom površ* nošču i šablonski obično zadnjih 5 minuta pre izveštaja na glavnim skup* štinama. Da su ti revizori na svom mestu, mnogo čega nezdravoga u go* spo'darstvu naših društava i župa bi prestalo potkopavati naš ugled pre* ■ma vani. a rušiti harmoniju prema unutrašnjosbi. 3. Kako sam naglasio več u izve* štaju 27. juna o. g., naglašujem i da* nas, da je naše članstvo premalo so* kolski vaspitano, zato i pojave da ne* ma članstvo, društava i šta više žup* ska vodstva smisla i težnje za ciljeve sokolstva uopšte, a nema ni pojma o tome što znaoi Sokolstvo za pojedin* ca i nairod;4 Zato unapredite rad u vežbaonicama, koji nudi neproceniv telesni i duševni uzgoj u svim onim svojstvima, koje tako živo želimo vi* deti ostvarene u našem članstvu. Rumunjska. U Rumunjlsjboj — u Bukarieštu postoji i ■ »Visoka škola za telesni uzgoj«. Ova je škola jedna od naj* mladih, alli i najmodernijih škola ove vrsti. Osnovana je tek posle rata, ali od godine do godine vidno napre* dujti Program rada, odnosno preda* vanja u istoj svake se godine doteruje i nadopunjuje prema stečenim isku* stvima same škole, te se nastoji pri* lagoditi ga zahtevima modernog živo« ta, a prema modemom nazoru o teles* | nom uzgojoi. Škola traje tri godine. — Rumunjska država svake godine šalje stanovit broj stručnjaka na študij dno« zemnih gimnastičkih organizacija te se služi pri usavršavanju škole isku* stvom stipendista, koje su ovi stekli u inozemstvu. Švicarska. Prema zadnjoj statistici za 1927. godinu porasao je bnoij vežbača u godinu dana za 3632 (muških) i 1136 (ženskih). Ukupni broj članova iznosi 140.265. Za pet godina prosla* viče Švicarski gimn. Savez svoju 100« godišnjicoi. Ove se je godine pozaba* vio Savez pitanjem izgradnje vlasti* tog doma, koji bi se imao svečano osvetit-i o proslavi 100*godišnjice. — Centralni odbor švicarskih strelaca stupio je u pregovore sa gimnastičkim Savezom glede izgradnje doma. Strel* ci predlažu da se izgradi zajednička dom, i to u Bernu, boji je grad obe* čao pokloniti u tu svrhu jedno od svojih najlepših gradilišta. God: X. — br. 1. ■ SOKOLSKI GLASNIK i Str. 3. Sednica odbora JSS 11. decembra 1927. u Ljubljani. Prisutni: članovi starešinstva j sve Дцрс izim župe Užicc i Šibenik, koje Sli svoje osustvo na vreme op ra vdale. Starosta br. G angl konstatka na temelju poslovnika i prezentne listine punovaljanost sednice koju srdačnim /pozdravom braei delegat ima otvara. Pre nego predemo na dnevni red, pečamo se veletragičkog dogadaja, nas prašite smrti brata Mike Kovačeviča. .Brat Mik o bio je koncentrirana Sokol* ska misao. Brat pun ideala. Zločinska j-uka zadala je hiljadama sokolskih Srdaca težak udarac. Poslednju poeast dala su pokojnom bratu Miki sva na* ša društva i župe priredivši predavanja 0 njemu. Starešinstvo JSS počastilo je uspomemi pokojnog br. Mike Kovače* vica na ta j način, da je ul oži o Din 1000 mesto venca na odar, u zakladu br. Dražena. Slava bratu Miki Kovačeviču! Sla* vit mu, odgovara skupština stoječi. ,U zinimo ga za svetao uzor i radimo ža sreču i elavu naše otadžbine. Radosno Vam javljam veselu vest da naš brat dr. Laza Popovič slavi 50* godišnjicu svog života. Sto znači brat Laza za naše Sokolstvo nije potrebno naglašivati. Njegove zasluge su i za Sveslavensko Sokolstvo ogromne. Do* z volite, da mu pošaljcmo sledeči br* zojav: »Na sodnici odbora JSS sječa* mo sc d voje pedesetgoidišnjice sa ko* je te bratski pozdravljamo, a ujedno primi iškrcnu sučut prilikom smrti Tvog sina jedinca Srdana. Zdravo!« starosta Gangl. Bratu Milanu Teodoroviču iskreno 1 bratski čestitamo njegovoj 50*go* dišnjiei. — Prisutnom bratu priredene su srdačne ovacije. Sečam se i poznatog bratskog če* skog Sokolskog radnika brata Rudolfa Bileka, kojemu je starešinstvo JSS pri* 'godom njegove 60*godišnjice poslalo pismenu čestitku. Paktu prijateljstva, tomu veliko* mu dogadaju izmedu naše države i Francuske Republike dalo je naše So* kolstvo vidnog izraza proklamacijom u Sokolskom Glasniku. Pakt prijatelj* štva znači veliku moralnu dobit za naš narod i državu. Da i sa tog mesta izrazimo radost nad tim dogadajem predlažem, da po* šal jemo Uniji Francuskih gimnasta br* zojavni pozdrav u znak prijateljstva: Casalet*Bordeaux. »Na sodnici odbo* ra Jugoslovenskog Sokolskog Saveza »kupljeni zastupniei iz cele države ra* dosno se sečaju skopljenog prijatelj* skog pakta između Francuske i Jugo* . slavije. Šaljemo vama kao reprezen* tantima visoke francuske kulture pri* jateljske pozdrave. Neka živa,Francu* skal Neka živi Unija francuskih gim* pasta i njezin prczident. Zdravo! Danas se vrši sednica odbora COS. Nažalost nismo mogli poslati delegata, k o ji bi bio tumačem naše solidarnosti i bratstva. Predlažem da im pošaljcmo sledeči brzojavni pozdrav: »Na odborskoj sednici JSS zastop* uči župa bratski pozdravljaju sakup* lieni odbor COS u tvrdoj veri na ne* , olaznost našega bratstva i slaven* ske sokolske solidarnosti. Zdravo! Na* , zHarl 3 Pre nego predemo na dnevni red želim Vam kao starosta prozboriti ne* koliko reči. Težište rada stavljamo danas na vas bračo zastupniei župa Bratski i , sokolski razgrnite vaš rad. Iz referata razabračete, koje su to rane na kojima . bolujemo, videčete našu dobra volju, da to otstranimo, naglasiti vam želimo uzroke našega nenapredovanja. Molim vas da budu debate ozbiljne i stvarne jer samo na taj način doči čemo do pozitivnih zaključaka. Radostna mi je nadalje dužnost, da izvršim jednoglasni zaključak sta* rešinstva ii odbora JSS, da odlikujem brata Ćedu Miliča plaketom JSS. Bra* te Ćedo, kao^ što je tvrd ovaj mramor i bron, talko je tvrda vera tvoje sokol* ske duše u pobedu naše ideje. Tako je tvrda tvoja ljubav prema nama i naša prema Tebi. Zdravo! By. starosta, mu čestita, izljubivši se bratom Mi* inčem. Skupština živo kliče »Živio brat ('ledo Milič«. Bračo! Dogodine slavimo 10*godiš= rijicu opstanka naše države. Mi soko* li dačemo vidljiv izraz toj proslavi na pokrajinskom sletu u Skoplju. Svetoj našoj otadžbini kličem s toga mesta iskreni, do smrti verni Zdravo! Iza toga prelazi se na prvu tačku dnevnega reda. Br. tajnik dr. Riko Fux daje tajnički izveštaj koji skupština . prima jednoglasno bez debate. Radi važnosti izveštaju objavieemo ga u na* rednom broju. Zatim daje br. J. Jeras izveštaj prosvetnog odseka, koji se jednoglas* no i bez debate prima. Izveštaj br. Marolta o osigurava* jučem fondu i br. Milosta o saveznoj statistici primaju se jednoglasno bez *debate. (Obzirom ua malen prostor, a veličinu rčferata nismo ih mogli uvr* stiti, a u narednona broju izači če u celosti.) Izveštaj br Cobala o gospodar* skom stanju JSS tvori0 je jezgru pre* . Pbdnevne debate, koja sc razvila po • ?g°vom izveštaju koji radi važnih ^ključaka i predloga starešinstva u tom izveštaju donosimo u celosti na drugom mestu. Brača Petrovič i Niša* vic javljaju se k debati i pitaju, začu* deni nad tako strogim predlozima, je li to lično mnenje br. Oobala ili brat* skog starešinstva JSS. Br. starosta Gangl objašnjava, da je to predlog starešinstva JSS, koji je odobren na sednici starešinstva 5. XII. 1927. Brača Petrovič i Nišavič nato nastavljaju svojim govorima u kojima brane svoje župe i društva i mole da starešinstvo svoj i ako opravdani predlog povuče jer je prestrog. Reč uzima nato br. Besarovič, koji je mišljenja, da ima današnja sednica teško pitanje da reši. Smatra predlog za prestrog i misli, da se predlog po* vuče, a društvima neka so praži prili* k a da pravilno i potpuno opravdaju svoje stare grehe. Pukovnik br. Živkovič kao staro* sta župe u Skoplju govori u obranu svoje župe: Izveštaj br. Oobala saslu* šao sam pazljivo, i sada se nallazim u neugodnem položaju optuženoga. Izve* štaj moj, kojega sam pripravio, nava* da teškoče kroz koje je prolazila i prolazi moja župa. Pitam se bračo, što mi preostaje ako vi taj predlog usvo* jite. Do nedavno nišam irnao sokol* skih radnika u svojoj župi. Poslednji prednjački tečaj u Skoplju pružio mi je prve pouzdane ladnike i ja se na* dam, da če sc stanje u mojoj župi po* praviti Bračo ako mislite odnosno sudite po prošlosti onda iskl j učite, a ako mislite na budučnost ja vas topilo molim, da povučete iznešeni predlog. Značenjc sokolskog sleta u Skoplju za nas je veliko a mnogo znači za nas i vaš dolazak u te naše južne krajeve. Predloži su opravdani ali prestrogi, t mene lično teško su pogodili. Molim vas toplo i bratski povueite predlog za isključenje, jer posledice bile bi pre* teške. Br. Gangl: Da se debata svrši sa* zivam u 'A 2 posle podne izvanrednu sednieu starešinstva JSS. Br. Bujič javlja se k debati: Hvali rad i izveštaj brata Oobala, ali nesme se suviše jednostrano raditi, nije sve samo materijalizam. Sokolstvo se raz* vijalo pod raznim prilikama i uslovi* ma. Sokolstvo je idejni pokret koji giba mase koje treba tek da se koor* dinkaju u organizaciju. U našoj župi nema separatističkog pokreta. Boja* čanim radom, sokolskim sletovima iz* letima itd. ubili smo separatizam. Da* nas se Sokolstvo vrača u narod. Tali* janska okupacija mnogo nam je uni* štila. Naši ©toči su siromašni, a ipak je ta gladna i pasivna Dalmacija upu* tila bratskom Savezu 85.000 Din. Za svoju župu želio bi takvog gospodara kao što je br. čobal, ali ipak sam mišljenja, da su ti predloži i te mere preoštre jer bi moralna šteta bila pre* velika. Br. Metikoš rekao je prilikom de* bate sledeče: »Odobravam, ali treba i popustiti. Mi imademo danas malo funkcijonera, koji bi vodili društva. Dogada se bračo, da plača jedan brat često puta za čitavo društvo. Danas je kriza prosvete, kriza knjige a i kriza u Sokolstvu. Vlada i narodna skup* ština morala bi podupreti Sokolstvo. Do sada je u proračunu Din 100.000 svim sportskim i viteškim organizaci* jama. Nije pravo i nije u redu, da se o nama ne vodi računa. Prcdnjačke tečajeve trebala bi država da subven* eionira. — Hvali rad br. Živkoviča i želi, da bi u našoj vojsci bilo više ova* kvih odličnih sokolskih iradnika. — Ocena Saveza je umesna, moramo se više organiziovati i krenuti bol ju u. Br. starosta Gangl konstatira da predlog za isključenje župe u Skoplju nije na* peren protiv br. Živkoviča i moli ne* ka.to nitko ne uzima za lično. — Br. Puhalo odobrava potpuno predlog sta* rešinstva za isključenje 3 župa reči* ma: »Ako imamo jednaka prava, imaj* mo i jednake dužnosti. Konačno je* damput več mora doči do reda. Br. Tomašič izvestio je, da sc žu* pa Niš u organizatornom i administra* tivnom pogledu popravlja Društva grade svoje domove, zato su malo i za* pala u dugove, ali če zato ipak brat* o V Am Ctniravii г1и'тп(1 шт.мЈ-/! skom Savezu doznačiti dužne svote. Teške su prilike u župi stoga molim bratsko starešinstvo da predlog po* vuče. Br. Pogačnik brani župu Vel. Beč* kerek; koja sada radi na svom sani* ranju, te se opravdano nada, da če se prilike i stanje župe popraviti. Pred* log za isključenje je suviše strog zato molim da se povuče. Br. Bogunovič brani župu u Skop* lju i uverava, da če Sokolstvo u tim krajevima krenuti na bolje. Nadalje /navodi da su palic prigodom današnjih referata dve značajne izjave. Br. Je* ras je rekao, da je prosvetna strana sokolskog vaspitanja potismlta na stra* nu, i da se više pažnje posvečuje fi* nansijama i telovežbi, a br. Čobal je rekao u Svom izveštaju, da je danas naše članstvo premalo sokolski vaspi* tano, a ako če biti onda če nestati i ovakvih žalosnih pojava Župa u Skoo* lju počela je idejno, pak če uskoro bi* ti i tehnički i finansijski uredena Po* ložaj skopljanske župe je silno važan, J za našu nacionalnu stvar. — Prvi de* ccmbar proslavljen je tehničkim ra* dom t. j. akademijama u svim društvi* ma župe. Svest se več rada, a rodiče se i pare. Nato ustaje savezni tajnik br. dr. Fux i daje kratak odgovor predgovor* nicima. Kada se radi o parama nije mili ni jednome bratu. Molili smo osam godina, potraživali i grozili m svakoi sednici i raznim drugim pr.Ii* kama, ali sve to je bilo samo bob u stenu. Župe i društva, duguju danas 1,100.000 Din. to se više ne može iz* držati, a niti se ne može ni mora takav nered trpiti. Nckoje župe i društva vr* še sve svoje dužnosti i obveznosti, a druge nikako. Dajem župu Mostar za uzor radine župe i ako se teritorijalno krije najsiromašnijom i najpasiVnijom pokrajiiTom naše države. Župa Vel. Bečkerek koja ima najplodniji i naj* bogatiji teritorij pak ne vrši tako od* lično svoje dužnosti i obveznosti u redu. Vaspitajte sami mnogo prednja* ka, prednjačica i funkcionera, pak če te na taj način dobiti mnogo sposob* nih i radinih sokolskih radnika. Na* damo .se, da če ovaj put — za uvek bratske župe i društva urediti častno i sokolski svoje obveznosti i dužnosti. Br. starosta Gangl govori o pra* vilnom shvačanju sokolskih dužnosti, a za uzor stavlja radnike članove so* kolskog društva u Jesenieama koji su se obvezali dati za gradnju Sokolskog Doma, svaki pojedinac po Din 1000 od svoje godišnje plače. Bračo, tako se grade sokolski domovi! S veseljem konstatiram, dit je de* bata bila stvarna i da je za celo vreme stajala na odličnoj višini — dokaz, da nas je vodila ljubav do zajodničke stvari. ■Nato savezni načelnik br. dr. V. Murnik izveštava o ogromnom radu, koji je izvršilo savezno načelništvo i savezni tehnički odbor. (Detaljan izveštaj, radi zanimljivih i važnih za* ključaka zbora župskih načelnika do* nosimo na drugome mestu.) Izveštaj br. načelnika se naročitim odobrava* njem, bez debate jednoglasno prima. Br. starosta Gangl prekida sednieu od* bora JSS tačno u 12 i saziva nastavak sodnice za 14. sati Svi delegati i ne* koji članovi starešinstva pošli su na zajednički ručak. • (Nastavak radi ograničenog pro* štora sledi u narednom broju.) Oglašujte u Sokolskom Glasniku! Belgija. Mindstarstvo znanosti i umetno* sti predložilo je poslaničkoj komori na prihvat zakon u kojem je mnogo toga predvideno za unapredenje te* lovežbe. Medu ostalim nalazi se stavka, po kojoj bi svaka opčina bila dužna do 1930. god. pribaviti jed* no letno vežbalište odgovarajučih di* menzija, koje bi bez ikakve naplate bila dužna dati na upotrebu gimnasti* čkim i športskim udruženjima. mk. Francuska. U francuskom vojnom listu »Fran* ce Militaire« osvrnuo se je dene* ral Fouville u jednom članku na šport u francuskoj vojsci. — On na* vodi kao primer Nemačku koja je znala udesiti gajenje telovežbe tako da postdzava dvoje: opčenito p oboi j* šava rasu .i drugo odgaja krepku i zdravu mladež koja če biti osobiti branič domovine. — Ne slaže se s na* činom gajenja telovežbe kako je to u Francuskoj uopšte, a napose u vojsci prevedeno. — Potrebno je, veli on, da se pnistupi boljem i zdravijem shva* tanju cele stvari. — Pojedina gimna* stička i športska udruženja treba da osi,m gajenja telovežbe postanu i prava škola ljubavi za domovinu a ne kao što je to danas da prireduju samo bezbroj natecanja. Ova greška prešla je o.d građanskog športa i u vojsku, koja je ali najp-ozvanija da uvede novi pravi nacionalni duh u telovežbu. nj^ Amerika dolazi sa 120 takmi-čara lakoatleta u Amsterdam. Najaču olimpijisku lakoatletsku momčad, koja je ikad prošla Ocean, posilače Amerika ove godine na Olim* Pijske igre u Amsterdam. Izrazitog trkača na srednje pruge kao što je bio 1912 g. Sheppard ili Ted Meredith u Stockholmu, Amerika više nema danas se mora pouzdati u svoj nara* štaj. Po pričanju, je najslabija strana te američke olimpijske momčadi, trčil* nje obih praga preko 5000 m i 10.000 m. Sanse za bacanje kopija isto nisu suviše ružičaste, jer Amerika ima samo jednog čoveka, a to je Hines koji stalno baca koplje preko 60 m. I ako če biti u Amsterdamu samo 20 pojedi* načkih takmičenja i dve štafete do* lazi Amerika ogromnom ekspedicijom od 120 lakoatleta. Sednica zbora župskih načelnika. 10. decembra 1927. u Ljubljani. Dana 10. decembra sastali su se ove godine po treči put na sednici bra* ča župski načelnici i sestre župske na* čelnice. Prisutni su bili delegati svih župa, izim župe Skoplje Šibenik i Užiee, koje su osustvo opravdale. Sednieu je u 16 sati otvorio sa* vezni načelnik br. dr. V. Murnik sr* dačnim pozdravom. Pre prelaza na dnevni red iskrenim se rečima sttio 60*godjšnjice dugogodišnjeg podnačel* nika Čehoslovačkog Sokolskog Saveza br. Rudolfa Bileka koji je sebi i za naše Sokolstvo pridobio najlepših za* sluga; naročito obilno i naročito za* služno bilo je njegovo delo prilikom prve u večem broju izvede ekspedicije češkog Sokolstva na slovenski jug, na svesokolski slet u Ljubljani g. 1904. Na predlog br. načelnika se br. Bile* ku šalje brzojavna čestitka i pozdrav. Iza toga dao je br. dr. Murnik iz* reštaj o saveznim priredbama i delu saveznog tehničkog odbora za posled* njih 5 meseci Najvcča savezna pri* redba bila je u tom vremenu pokrajin* ski slet u Ljubljani. Pokazao je iopče* nito velik napredak upoređen nastu* pima prijašnjih godina tako da sme* mo za sada biti vrlo zadovoljni. U koliiko ide za nastup pred javnošču je slet uopšte nosio znak uzornosti. Uspelo je to, jer je bila disciplina, iza kako su bili vežbači i vežbačiee za* jedno, uopšte vrlo dobra. Što još uvek nije išlo kod velikog breja vežbača i vežbačica, to je tač* nost dolaženja na pokuse; i k skup* Ijanju za javnu vežbu su nekoji i ako mnogo manji broj, mislili, da je sve* jedno kad če doči. Izveštaj spominje još nekoje pogreške protiv reda i di* scipline naročito za vreme priprava, i poziva župske načelnike i načelnice, da svom energijom rade na tome, da se pogrešKe u buduče više ne pojave. Naročito smemo biti veseli zbog utakmice za prvenstvo članova i čla* nica. Vrlo zadovoljive bile su lahso* atletske utakmice članova. Lahkoatlet* ske utakmice članica nisu zadovoljile ni po broju ni po uspehu. Kod utak* mice u prostim vežbama dovoljno društava se odlikovalo lepom izved* bom, naročito pak je kod mnogih za pohvaliti izvanredan nastup. Mesec dana po pokrajinskom slctu priredili smo IV. prednjački tečaj za članove (od 1.—28 augusta). Materijal bio je izvrstan najbolji, kakav nije do sada imao nije dan naš tečaj, S uspehom smemo biti zadovoljni. U tečaju za članice, koji je održan od 26. septem* bra do 22. oktobra bio je materijal raznolik, a ipak je opšti uspeh zado* volji v. Četiri sestre su na kraju tečaja položile savezni prednjački ispit. Kod oba ova tečaja pokazala se netačnost u izvršavanju odredaba. Mnogo tečaj* nika došlo je neprijavljenih, dosta ih je bilo koji su došli tek po otvorenju tečaja. U buduče se prekasno prijav* ljeni ili uopšte neprijavljeni neče na nikakav način primiti u tečaj, morače se vratiti; tečaj pak če se uopšte odr* žati samo kod odredenog minimalnog broja učesniika. Zato treba na vreme poslati prijave da mogu prijavljeni dobiti na vreme možebitni otkaz, ako bi bilo premalo prijava. Upravo tako biče odbijeni svi, koji nebi prispeli na vreme. Izveštaj navada na posljetku još pripreme za slet u Sikoplju utak* mice u Amsterdamu i lakoatletske utakmice koje savezni tehnički odbor predlaže za g 1928. — Izveštaj brata saveznog načelnika primljen je bez debate jednoglasno. Brača župski načelnici nato su izve* štavali o stanju svoijih župa. Po tim izveštajima možemo opčenito zabele* žiti napredak i veču radinost po župa* ma. Naročito je porasao broj pred* njačkih tečajeva i to je svega prizna* n ja vredna krepka težnja vaspitati što više dobrih prednjaka ,i prednjači* ca. Po odmoru, za vreme kojega su pokazane u vežbaonici Ljubljanskog Sokola proste vežbe članova i članica, odredene za slet u Sikoplju, je o pri* pravama za pokrajinski slet u Skoplju detaljno izvestio savezni podnačelniik br. Stanc Vidmar. Po živahnoj ras* pravi, u kojoj je medu ostalima dao informacije o položaju i prilikama u skopljanskoj župi u tu svrhu zamo* ljeni br. Bogunovič se prima raspored, kako ga je predložila župa u Skoplju. Prirediče se dva pretsletska dana, 10. juna (nastup učenika škofa i so* kolskog naraštaja) i 17. juna (nastup vojske). Pretsletslke dane organizovače skopljanskg župa. Glavna priredba biče na Vidov dan Predlog skopljan* ske župe, da bi / pojedine župe pri.re* dile samostalne svoje nastupe po raz* nim krajevima južne Srbije ustupa se pojedinim župama, da ga svestrano razmotre i jave svoje mnenje savez* nom tehničkom odbora. Br, inž. A. Poženel je izvestio o stanju priprema i o troškovima za utakmicu u Amsterdamu. Zbor ostaje ikod zaključka: poslati vrstu članova i vrstu članica na utakmicu, Br E. Lovšin je izvestio o lako* atletskim utakmicama u Jugosloven* skom Sokolskom Savezu koje tehnički odbor predlaže za g. 1928. Predloži se po kratko j raspravi s nekim izmena* ma glede ocenivanja postignutih mera jednoglasno primaju. Utakmice če se o’držati po oikruž* jima u vremenu po skopljanskom sle* tu do oktobra, za članove su odredene: proste vežbe, skok u daljinu, skok u visinu trčanjc na 100 m i bacanje ku* gle, za članice: proste vežbe, skok u daljinu, skok u visinu,, frčanje na 100 y (— 9L45 m) i bacanje lopte. Utakmice su obvezatne za sva dru* štva. Biiduči se vrše utakmice po okružjima (u naročitim obzira vred* nim primerama i u samom društvu) i ne treba za njih skupili sprava neče se moči ni jedno društvo opravdano ustegnuti od utakmice. S vrha utakmice je pre svega ta, da se do sada neradina društvli prive* du radu. Što se tiče prostih vežbi, mo* gu župe izabrati skopljanske ili svoje obvezatne za župski slet. Te utakmice održače se od sada svake godine. U budučim godinama nadodače se po redu jedna sprava. Nije preteran za* htev da i društva s najmanjim sred* stvima, koja danas još nemaju sprava, u toku nekoliko godina nabave svake godine po jednu spravu dok ih neče limati sve. Na drugo j strani biče za* htevi kod utakmice tako umereni, da se upravo ni jedno društvo neče moči izgovarati da nije u stanju to izvesti, tim manje, jer je vremena za priprav* ljanje viiše nego dovoljno. Detaljni propisi obelodaoiče se u narednom »Prednjaku«. U »Prednjaku« biče obe* lodanjena i uputstva za vežbanje na* vedenih takmičarskih panoga. Po izveštaju br. V. Kukca zaklju* čilo se da se u g. 1928 priredi samo jedan prednjački tečaj i to za vreme od 15. augusta do 31. oktobra za čla* nove i ujedno za članice, župe i dru* štva neka nastoje, da dođe u taj je* dini tečaj naredne godine što više učesnika i učesnica. Saveznom tehnič* kom odboru se ostavlja odluka da li če tečaj trajati 4 ili 6 sedmica. U pro* leče (aprila) prirediče se tečaj za prednjake i prednjačice naraštaja i dece. Zaključuje se nadalje na pobudu br. Mačusa, načelnika župe u Mariboru i br. Iliča, podnačelnika župe u Beo* gradu da treba propise za prednjačke kspite revidirati i popuniti. Saveznom prednjačkom ispitu se u buduče mogu prijaviti samo oni, koji su položili župski prednjački ispit s dobrim uspe* hom i isto tako župskom ispitu samo oni, koji limadu društveni prednjački ispit. Po izveštaju br. St. Vidmara se zaključuje, obzirom na piromenjen ob* lik »Sokolskog Glasnika« da se izdaje dosadašnji njegov prilog »Prednjak« samostalno. Radi preuredenja izači če prvi broj u januaru datiran 1. janua* rom daljnji brojevi svakog prvog u mesecu, Za društva je obvezatno, da naruče i plačaju iz društvenih sred* stava po jedan primerak za svakog prednjaka. prednjačicu, pomočnika, pomočnicu, pripravnika i pripravnicu, a za društvenu knjižnicu po dva pri* merka. List če donositi d slike i stajati dva diinara broj odnosno 24 Din na godinu. Cena je namerno učinjena ta* ko niška, da če je sabrati svako dru* štvo. Ako ima društvo recimo 10 pred* njaka, prednjačiva itd. iznosi pret* plata tek Din 240, iznos, koji može dati i najmanje društvo. Na drugoj strani je svako društvo dužno, svojim prednjacima pribaviti sredstva za iz* obrazbu i lin formacij u. Društva ne smiju dopustiti da imadu požrtvovna brača i sestre, koji obično nemaju dovoljno novčanih sredstava povrh besplatnog dela i truda još i troškova. Savezni podnačelniik br. M. Voji* novic izveštava o organizaciji vaspit* nog rada za naraštaj i decu JSS. De* taljno izraden predlog se prima i obe* lodaniče se u »Prednjaku« Dnevni red je bio time iserpljen. Savezni načelnik je na to upozorio zbor, da ovih dana slavi svoju pedesetgodišnjicii zaslužni načelnik župe u Novom Sadu br. M. Teodorovič. LJz oduševljeno odobra* vanje srdačnim rečima izrekao mu je brat načelnik čestitku uz želju, da bi bio Sokolstvu očuvan još mnogo godi* na zdrav i krepak. Naposledku izrazio je svoje veselje radii dobro uspele sed* nke koja se odlikovala stvarnim ras« pravama i najlepšom saglašnošču za* lvvalio je svim učesnicima i iskrenim pozdravom zaključit) je u 'A22 sed* nieu. — Japan se sprema za Olimpijada. Po vestima iz Tolkla u Japanu su pripreme za olimpijske igre u punom teku. Kandidati, koji dolazi^ u obzir več su izabrani, te se nalaze u naj* oštrijem treningu Preveliko učestvo* vanje Japana neče biti ipak če biti poslano ukupno 37 zastupnika dalj* njeg istoka na takmičenja u Amster* dam odnoSno u St. Moritz. Na zim* ske olimpijske igre u St. Moritz po* slana su peterica skijaša a u Amster* damu če zastopati boje Japana 12 lakoatleta, 8 plivača 5 vežbača, 3 te* nis igfača, 3 jahača i 1 boksač. Na* pominjemo da se u Japanu posled* njih par godina mnogo pažnje posve* čuje telovežbi školske dece i ostale bmladine. Iz starešinstva JSS. za god. 1928. rasposlana na sva dru* Iz zupa. Svim bratskim župama. (Bez drugog obaveštenja.) L. U smislu pravila moraju se sve glavne skupštine župa održati v me« secu februaru. Javite starešinstvu JSS do 8. januar a, kraj, dan i dnevni red glavne skupštine svoje župe. Iz* veštaj o glavnoj 'skupštini. pmšalj ite starešinstvu JSS. 2. Na glavnoj skupštini svakog društava neka pošalju župska stave* šinsta svoje zastopnike. Svim bratskim društvima. (Bez drugog obaveštenja.) 1. Glavne skupštine društava mo* raju se održati u smislu pravila u me* secu januaru. Javite starešinstvu svo* je župe dan i dnevni red glavne skup* štine na vreme, da može starešinstvo župe na skupštinu poslati svoga za* stupnika. Izveštaj o glavnoj skupštini pošaljite starešinstvu svoje župe. 2 Na glavnoj skupštini svakog društva mora se do&lovno pročitati poslanica, koju objavijujemo da* nas na prvoj strani Sokolskog Glas* nika. 3. Izvršite odmah u početku go* dine 1928. snažnu akciju za raširiva* nje našeg lista medu članstvom i osta* lim opčinstvom. ч XXXI. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 22. novembra 1927. Brat starosta izveštava: Fred* seumstvo »junaka« nam je posiaio sinrmvmcu o njegoivom čianu turistu /\uuiasovu. lNjegovo ce ime sačuvati joo u casnoj uspomem. Ooiasnom sa* vezu »Јипака« se izriče pismeno sa* ucesce. Tajnik b r. dr. Fiux. Br. dr. Frohlicn iz Zagreba izvescava, ua je bio urednik lista »Hrvat« na nasu cužbu osuuen na gioDu od Din 7uU i sve sudsxe trošKOve i na objavu osu* ue u svome listu. U slučaju, Ua to ne izvrši, menja se novčana Kazna u za* tvor od goumu dana. Brat Marolt daje na znanje, da ce osiguravajuči fond doznačni ijubljansKom boKolu 1. svotu od Um jUU za s estru JVlaiči Kumpovu i uru* štvu »Jelje Din 140 za br. branKa Vol* gara. Načelnik 'b r. dl r. Murnik izveštava, da se na zadnjoj sednici op* širno raspravijalo o našem učostvo* vanju na olimpijadi u Amsterdamu. 'lO je bio za to, naglašujuči, da nam ne bi išlo u korist naše neučestvova* nje na toj utakmici i da bi naš radni program bio time oštečen. Za prven* stvene utakmice u Pragu na 28. VI. iduče godine imamo premalo vremena za treniranje, jer vežbe nisu još ob* javljene i jer taj dan kolidira s po* Krajinskim sletom u Skopi ju. Na op* širnu argumentaciju, da idemo u Am* sterdam, za što se i članice marljivo pripravljaju, uzima se izveštaj s od* obrenjem na znanje. Gospodar br. Čobal čita pismo iz Amerike, u kome se opširno iznose prilike našega Sokolstva u Ame* rioi, Konačno br. Čobal izveštava, da če okružnica na sva društva iradi na* šega glasila idučih dana biti rasposla* na. Okružnica se popunjuje predlo* gom novosadske župe, koja predlaže ukidanje svih župskih vesmika, što se označuje kao preduslov za uspevanje saveznoga glasila. Zaključeno. * XXXII. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS, 28. novembra 1927. Brat starosta, obzirom na nameru ukidanja nekojih fakulteta na naŠoj univerzi, čita iresoluciju »Sokola stvo i visokoškolsko pitanje«. Resolu* eija se jednoglasno odobrava i ista če se objaviti u našim listovima. Klubu poslanika*Sokola če se također poslati ta resolucija. Bratu Laza Popoviču, koji slavi 2. XII. o. g. 50*godišnjicu rodenja, čestita Savez pismeno. Brat starosta upozoruje na akademiju »Ljubljanskog Sokola«, koja se vrši 30. o. m. i poziva, da na istoj učestvu* ju po mogučnosti sva brača. Na dan 1. XII. če se sastati zastopnici JSS u Ук na 12 sati, da idu velikom županu na čestitanje. Društvu u Sevnici se poročuje, da na njihovu proslavu 1. XII. o. g ne može doči niko od sta* rešinstva. Upučuje se na župu. Tajnik b r. dr. F u x predlaže da na odborskoj sednici ljubljanske župe, koja se vrši dne 4. XII. o. g. sit* vez zastupa br. Švajgar. Odobreno Predlog br. župe u Tuzli da se iz* nese na dnevni red odboirske sednice JSS tačka »Vaspitanje naraštaja«, se ustupa TO, a od župe se traži pisme* ni referat. Sto se tiče mesta za iduču glavnu skupštinu savez če. predlagati Šušak za što če se pitati mišljenje župe Sušak. Brat Milost izveštava, da žu* pa Mostar opet prijavljuje društvo Denovič, koje je u augustu*bilo od* javljeno. Isto društvo je primljeno, jer je blatilo sav zaostali dug. Prima se na znanje. Brat Čobal izveštava, da je okružnica glede »Sokolskog Glasnika« stva. Brat Marolt izveštava, da se od fonda za nezgode doznači društvu Stari Bečej Din 300 za br. Milorada Živkova Društvu na Viču če se do* značiti Din 110 za br. Antosievvicza čim plati društvo ostatak svoga dopri* npsa za god. 1926. Zaključeno. * XXXIII. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 5. decembra 1927. Brat starosta izveštava, da je umro brat Fran Ravhekar, osnivač i starosta sokolskog društva u Bohinj* skoj Bistrici. Na pokojnika če sc sa* čuvati trajna i dostojna uspomena, a društvu se izriče pismeno saučešče. Na praznik 1. decembra su se setili JSS delom brzojavno delom pismeno čestitkama ČOS, društvo Brod n., S., Pirot, Daruvar, Požega i brača iz Stru* rnice. ČOS smo se več zahvalili a osta* lim društvima čemo se pismeno za* hvaliti. Br. Štepanek se zahvaljuje na pismenim predavanjima iz zadnje Slovenske škole u Pragu, koja su mu poslana. Pošto ČOS ima iduče nede* 1 je odborsku sednicu, brat starosta je poslao br. Štepaneku program za slet u Skoplju s napomenom, da isti nije definitivan. Utakmice ČOS su radi sleta u Skoplju zakazane jednu sed* micu pre sleta Na pitanje ČOS da li bi se 18. o. m. vršila sednica predsed* ništva i sednica načelnika Slovenskog saveza u Pragu, predlaže se ČOS, da se te sednice odgode i da budu iza Nove godine. Konačno brat starosta spominje, da je na naš praznik s br. Kajzeljom i Maroltom zastupao sta* rešinstvo kod službe božje u pravo* slavnoj kapeli, dalje primanja kod ve* likog župana i da je sam prisustvovao proslavi 1. decembra kod ljubljanskog Sokola i Sokola II. Brat Marolt je 1. decembra zastupao starešinstvo na Taboru. Gospodar br. Čobal refe* riše o proračunu ikoji se po opširnom pojašnjavanju pojedinih referenata prima. Isto tako se prima proračun za »Sokolski Glasnik« i osiguravajuči fond. Jednoglasno se odobrava pred* log da se na odborskoj sednici pred* lažu za jsključenje župe koje ne pla* čaju organizacijske doprinose i keje inače ne vrše svoje dužnosti. Dalje se odobrava predlog za direktna pla* Čanja saveznih doprinosa. Tajnik b r. dr. Fux: Društvo u Dugoj Resi nam je poslalo 12 m plat* na za zavese, koje je društvo platilo fabrici uz nabavnu cenu i poklonilo Savezu. Za to čemo se društvu pis* meno zahvaliti. Zatim br. Fux čita iz* veštaj o reviziji, koju je br. Nišavič obavio u župi Veliki Bečkerek. Izve* štaj se uzima na znanje. Dalje br. taj* nik Žita pismo gospode Kokoševe ko* ja izveštava o životnim prilikama u' Amsterdamu. Primili smo i izveštaj našega ho* norarnog konzula u Amsterdamu. Iz* veštaji se uzimaju na znanje a do* tičnoj gospodi i gospodinu konzulu iz* riče se pismena zahvala. Poslani program od župe Skoplje za pokrajinski slet če se preraditi u prisustvu br Živkoviča na sednici da* nas sedam dana. Brat Čobal izveštava, da je u župi Už'ce preuzelo tehničko vod* stvo i administraciju u svoje ruke Predlažu da se intervenira kod Mi* nistarstva Prosvete, da namešta za učitelje gimnastike samo — Sokole vežbače. Obzirom na objave »Branika« glasom kojih sprema splitska župa turneju svoga naraštaja po Francu* skoj, upozorava se župa da za to mora imati odobrenje od saVeza. Za* ključeno. • XXXIV. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 12. decembra 1927. Brat s t a r o is ta čita poslanicu članstvu koja treba da se pročita na svim društvenim skupštinama. Posla* nica se jednoglasno odobrava ii posla* če se u prepisu svima društviirta i to dvojezično. Konačno izveštava, da! je br. Nišavič danas obavio reviziiju i da mu je izjavio, da na tako potpun ired kao u saveznom poslovanju, nije nig* de naišao. Zahvaljujem se svima re* ferentima ina jučerašnjoj odborskoj sednici. B r. dr. F iu x: Na sbogodišnjici proslave Srpslke Matice zastupa JSS brat Pavlas iz Novog Sada. Predsed* ništvo bugarskih »Junaka« se zahva* ljuje na izraženom saučešču priliikom smirti Atanasova. Ruski sokolski savez ima u danima od 1.—3. januara 1928. svoju V; glavnu skupštinu. Dopis ma* riborske župe, u kojem iznosi svoju nameru, da se priredi 1929. g. pokra* jinskii slet u Mariboru ustupa se TO. Brat Čobal izveštava o izvr* šenoj reviziji, koju je izvršio savezni revizor, br. Nišavič iz Beograda. Re* vizor je našao u sistemu principu i radu najuzorniji red. Naglašava, da mu je ta konstatacija od Strane vanljub* Ijanskog revizora največe zadovoljstvo i priznanje, što se njega tiče. Što se pak tiče priznanja za izvršeni rad, predlaže, da JSS izirečc zahvalu svemu osoblju saveznu pisarne. Bratu Simon* čiču se naročito zahvaljuje time da bude tumač zahvale i priznanja osta* lim. Isto tako se odobrava predlog, da se pošalje okružnica župama da počnu pripravljati društva da sastavljaju bi* lance. Dalje izveštava, da se s akcijom za Sokolski dan znatno umanjila naša naklada razglednica. Potrebna je nova naklada razglednica bez teksta kao što su razglednice »Soko na konju«, »Zmi* ja na Jadranskom moru« i druge so* kolske razglednice. Zaključeno. Kronika JSS. Soko iz Sremske Mitroviče odr* žao je 18. septembra na Legetskom polju kod čevrntijskog spomenika po* men palim herojima timooke divizije. Po podne istog dana priredilo je uspe* lu javnu vežbu. —■ Soko u Stražišču proslavio je 5*godišnjicu svog postan* ka, koja je tim značajnija, jer je ovo društvo evo u ovo kratko vreme po* diglo svoj dom. Za samu proslavu iz* rabilo se dva dana s priredbom vrlo , uspele akademije i javnim nastupbm. I — Soko u Dev. Mar. v Polju otvorio je svoj vlastiti sokolski dom, koji se nalazii u bližini crkve na glavnoj cesti. Otvorenje pretvorilo se u pravu na* rodnu svečanost. — Soko u Žužember* ku nakon dvogodišnjeg mrtvila opet je oživeo. U društvu se započelo re* dovnom vežbom, koja osigurava op* stanak društva. — Soko u Dugoj Resi i Karlovcu održali su komemoracije za bratom Kovačevičem. Na obim ko* memoraoijama održao je govor o ži* votu i radu pokojnog brata, brat Du* šan Bogunovič iz Zagreba. — Ministar šuma i rudnika odobrio je da se so* kolskom društvu u Djakovu izda iz državnih šuma veča količina gride za gradenje sokolskog doma u Djakovu. — Sednica upravnog odbora sokolske župe Rijeka zaključila je, da se na* redne godine održi na Sušaku veliki župski slet uz razviče župske zastave. Odlučeno je, da se do godine organi* žira izlet naraštaja i članstva u Fran* cusku, a onda da se po manj im me* stima započne osnivanjem »sokolskih gnezda« kao podružnica (odseka) po* jedinih društava. — Sokolsko društvo Sušak održalo je pomen za pokojnog generala Kovačeviča. Nameravalo je da priredi javni meeting ali ga poli* cija zabranila. — Kastavsko sokolsko društvo prenelo je u naročitu grobnicu kosti zaslužnih istarskih narodnih rad* nika prof. Matka Mandiča, dra. Frana Mandiča i kapetana Fiamina. Tako če oni i iza svoje smrti buditi na našoj granici na svoj način nacijonalnu mi* sao. — U Zagrebu je preminula i sa* hranjena na mesnom groblju sestra Vukosava Vlatkoviič, sokolska pred* njačica iz Bitolja. — Soko u Otočcu priredio je parastos i komemoraciju za pokojnim generalom Kovačevičem — Soko u Ogulinu na rapallski dan priredio je protestni zbor gradanstva i članstva u sokolani. Prihvačena je i odgovarajuča resolucija. — Soko u Višegradu priredio je pomen za po* kojnim br. Kovačevičem. — Inioijati* vom sokolskog društva u Rogatici održan je parastos pokojnom br. gen. M, Kovačeviču, kojem je prisustvova* lo mnogo gradanstva bez razlike ve* •re. — Jednako je održalo pomen i so* kolsko društvo u Derventi. — Neko* licina čehoslovačke brače Sokola ko* ji su se ove godine nalazili u Makar* skoj počastiše domače sokolsko dru* štio darom od Din 5000 i to za grad* nju sokolskog doma. — Sokolsko dru* štvo u Trogiru priredilo je ove godi* ne nekoliko uspelih predavanja o hi* gijeni, koje je držao lekar dr. Ivo Kar* lovič. — Na 13. novembra sva sokol* ska društva šibensko*zadarske župe u isti čas odala su punu počast blagopo* kojnom gen. Kovačeviču. — Dosadašnji odsek sokolskog društva u Drnišu Si* verič proglasio se samostalnim dru* štvom. Novo društvo proslavio je taj dan na svečani način. — Soko u Knis nu nedavno je, svestan svoje nacijo* nalne dužnosti priredio banket ko* mandantu armije i ostalim gjenerali* ma koji su se nalazili u Kninu i oko* lici po svojoj službenoj dužnosti. — U Lukavca održan je okiužni slet na kojem su učestvovala sokolska dru* ■štva iz Tuzle. Kreke i Lukavca. Kod natecanja odneli su prvenstvo članovi iz Tuzle, članice iz Kreke te muški i ženski naraštaj iz Tuzle. I tako žup* 'ska zastava; poklon kralja, koju je prošle godine na takmičenjima odnelo društvo iz Bijeline, ostaje ove godine u Tuzli. — Soko u Tuzli pokrenui. je živu akciju za gradnju Sokolane pa sudeč po odzivu več do godine pri* -stupilo bi se gradnji. U največe do* brotvore ove svrhe društvo ubraja tr* govca Minka Stojčiča, koji je poklonio svu drvenu gradu za krov, vrednu 15.000 dinara. — Zagrebačko Sokolsko društvo I. priredilo je parastos 1 ko* memoraciju za pokojnim bratom Ko* vačevičem, kojoj su priredbi prisustvo* vali svi predstavnici vojnih i civilnih vlasti. Govorili su najistaknutiji javni radnici, pa je sama priredba time do* bila na svom značenju. — Soko u Sevs nici proslavio je ove godine 15*godiš« njicu svog opstanka. — Iz sokolske župe — Bjelovar. Ma da su nam sile donekle bile iscrpljene priredbom župskog sleta, to smo radom nastavili, pa je on inten* zivan svuda a naročito u belovarskom društvu. Radi nevremena društvo nije moglo održati javne vežbe, ali je zato priredilo sokolsko selo. Nadalje je bi* la lepa priredba naraštajska čajanka, koja je pokazala kako društvo u omla* dine razvija društvenost i čuva je od štetnog uticaja ulice. Jednaka vrst pri* fedbe uvedena je i za članstvo, pa se eto jasno razabire kako je počeo dru* štveni život ključati. Uredena je i dru* štvena čitaonica. Medutim društvo se u svom radu nije ograničilo samo na svoje sedište, več misli ii na okoliš pa je 29. oktobra priredilo svoju akade* miju u Križevcima, gde je postiglo lep rezultat. Uvaži li se da je ovo treča akademija od meseca juna, onda se vidi, koliki je trud uložen u tehnički rad. Održana je i sednica župskog >od* bora u prisuču sikoro svih društvenih delegata. Župa če ove zime posvetiti veliku brigu administrativnom urede* nju društava. Zaključeno je da se do godine održi župski slet u Križevci* ma. Poput ostalih društava i Bjelovar je priredio komemoraciju za pokoj* nog brata Kovačeviča, pa je na istoj progovorio brat Omčikus. Od župskih društava istakao sc Uljanik koji je 4. septembra priredio svoju prvu jav* nu vežbu. Društvo je uspelo, da okupi oko sebe prve i najuglednije u mestu, pa svi zajedno rade sa pravim e!a* nom. Ne zaostaju ni druga društva. Sva rade živim tempom pa unatoč svih zapreka šire pobedonosnu jugo* slovenslku sokolsku misao. Iz sokolske župe — Celje. Župa je za ovu godinu svoj slet odložila, kako bi privu\la šta više član* stva na slet u Ljubljanu. Za pokrajin* ski slet radilo se marljivo, što je do* kazalo samo učestvovanje na utakmi* ci. Zastupana je bila gotovo sa svim svojim odelenjima, a članice celjskog društva odnele su prvenstvo dok su lepe uspehe polučili i ostali takmičari. U nadoknadu za župski slet prireden je omladinski dan spojen sa utakmi* com muškog naraštaja i muške dece i sa razvičem naraštajskog barjaka celj* skog Sokola. Nastupilo je u svemu 461 dete. Muški naraštaj (48) takmičio se u prostim vežbama u skoku u da* ljinu, u skoku u visinu u trčanju i ba* canju kugle. Muška deca (78) nateca* la su se u hodanju na štakama. Sokolsko društvo u Laskom raz* vilo je 12 juna svoj društveni barjak. Tog je dana bio veči vežbački nastup uz sudelovainjc susednih društava. Župa se brinula i za društva mari* borske župe u Mežici i Črni, koja su pod njezinim pokroviteljstvom. U pro* pagandne svrhe sudelovala je jaVnom nastupu u Mežici kamo je poslala po jedno odelenje vežbača iz Celja i Tr* bovlja i jedno odelenje članica iz Ce. lja. Moralan uspeh bio je potpun. Društvo u Črni nalazi se neposredno uz granicu i bije težak boj za opsta* nak. Za uredenje knjižnice župa je doprinela 129 knjiga u koju je svrhu upriličila sabiranje u Celju Kod otvorenja sokolskog doma u Ljutomeru bila je prisutna župska de* legacija sa barjakom. Župa se zanimala za osnutak no* vih društava. Radošču je pozdravila I akciju društva u Št. Juriju, koje je pri* redilo na Ponikvi javni nastup sa svrhom, da dade pobude za osnutak novog odseka. U Rimskim Toplicama uz sudelovanje društava iz Celja i Laškoga održan je javni nastup, koji je dobro uspeo. Istog se dana osno* vao odsek, koji pripada društvu u Laškom. Župu je ostavio njezin starosta, oznati sokolski radnik brat dr. Juraj tempihar, koji je premešten u Beo* grad. S njime je župa izgubila brata koji je bio pun inicijative za sokol* sko delo i koji bi za župu još mnogo učinio, da ga nisu premestili. Na svim poslednjim tečajevima župa je bila zastupana sa lepim bro* jem članova i članica, pa taiko ona dobiva sve više dobrih sokolskih rad* nika, jer samo po njima odraziče se pravi uspešan sokolski rad. Iz Gorenjske sokolske župe. Proslava sokolskega praznika in razvitje naraščajskega prapora na Je* senicah. Dne 1. decembra, na sokolski in državni praznik, je priredilo So* kolsko društvo na Jesenicah slavnost* no akademijo z irazvitjem naraščaj* skega prapora in svečano zaobljubo članstva. Program je otvorila društve* na godba na pihala s sokolsko korač* nioo, na kar je nastopil na odru pod vodstvom br. Rabiča društveni mešani pevski zbor, ki je lepo zapel tri na* rodne pesmi. — Kot slavnostni go* vornik je nastopil stari sokolski borec br. Peharec, ki je v kratkih besedah orisal pomen državnega praznika, opi* sal boje junaške srbske armade za do* sego našega skupnega osvobojenja in ujcdinjcnja ter ob zaključku omenjal pnjaieijSfc.0 pogoubo s Francijo. Me* um so navdušeni vzkliki občinstva: «z.iveia irancija:« JJruštvena godba ju zasvuaia »idožc pravne«, »Kje uom je moj« m »Marseljczo«. Mo* sita aeca je strumno izvajala pod vodstvom or. kaoica vaje s palicami. — soKoiie jvi. aegolm je z oočutKom ueKiamirai pesem o zusužnjenin bratili. — Sledilo je razvitje maraščajsiKega prapora: Na ooer, na katerem so bili ■razvrščeni telovadni oddelki s celo* župnim odborom, je prinesel br. na* čeiniK Buh krasen naraščajSKi prapor. Ki ga je pouaril uruštveni ustano* vitelj iin jesenišKi rojak br. dr. Janko Fretnair, profesor v Ljubljani, Z jedr* natimi besedami je Kunuca prapora sestra Ozvaldova razvila prapor, pri* vezala nanj lep tras. ter prapor s pri* mernim nagovorom izročila prapor seaku naraščajniku Ljubomiru llaupt* mannu, katerega je ta s svečano ob* ljubo, da ga bo čuval, prevzel v svoje varstvo. Na prapor je privezala v imenu, ženskega naraščaja Marija La* hova lep trak s Kratkim nagovorom v imenu žensKe deee pa Mairica bušni* kova zelen venec ob ljubki deklama* eiji. — Sledila je pobratimi ja člansKe* ga in naraščajsKega prapora, na Kar je društveni starosta br. dr. Obersnel iz* pregovoril naraščaju in deci neikaj bodrilnih besedi k nairaščajskemu praz* nitvu. Po svečani zaobljubi 27 članov in članic, ki so med letom pristopili k društvu, je nastopilo pod vodstvom sestre Nade Šegove 0 deklic, izvajajo* čih med petjem ljubke ritmične vaje s solnčniki. — Po navdušeni deklama* eiji male Slavke kulnikove, so sledile pevske solo*točke sestre Petričeve in 'br. Driga, na kar je društveni salonski orkester odigral tri komade pod taktir* ko br. Lasiča. Najmanjši štirje Soko* liči so nam srčkano podali pesem o »Peterčku«. — Prizor »Sloga in jedin* stvo«, katerega je naštudiral br. Žvan ter končno krasna alegorija vseh od* dclkov, katero je aranžiral br. kla* vora, sta zaključila lepi večer z boga* tim sporedom, ki je pokazal, da deluje društvo v vsestranskem oziru. M. Sušnik. Iz sokolske župe — Maribor. Bilanca rada Varaždinskog So* kola. 18. septembra priredena je jav* na vežba, koja je u svakom pogledu dobro uspela. I ako vreme nije najbolje pogo* dovalo, bilo je letno vežbalište puno publike. Varaždinsko društvo pošlo je Korporativno na Staniču pred goste iz Medimurja, pa je onda zajedno sa bračom iz Čakovca, sa fanfarom na čelu, prošlo gradom na vežbalište, ka* mo su medutim brojnim automobili* ma, stigla bratska društva iz Ljuto* mera, Ormoža i Dravskog Središča. Javna vežba otpočela je nastupom 26 dečaka pod vodstvom brata Zvon* ka Belaja. Iza njih nastupili su nara* štajoi u oštro izvedenim prostim vež* bama i vrlo teškim vežbama na preči pod vodstvom brata Jože Starea. Na* raštajke izvele su pod vodstvom brata načelnika Ferde Desatyja sa običaj* nom njihovom preeiznošču i eleganci* jom vežbe vrpcama. Nastupili su još članovi i članice sa ljubljanskim pro* stim vežbama koje su se publici vrlo svidale, zatim članovi na spravama i čakovečki naraštaj sa vežbama vesli* ma, koje su izvedene pod vodstvom brata Joče' Levačiča. Vojnici*Sokoli pod vodstvom bra* ta kapetana Jovanoviča izveli su efektne vežbe puškama, a posebni odio vež»be kopljima. Na koncu javne vežbe održana su natecanja muškog naraštaja i deee, a pobedmeima je brat podstarosta Mladen Belčič uz prigod* no slovo razdelio nagrade. Na 9. septembra prikazalo je So* kolsko društvo u Varaždinu u kaza* lišnom kinu veiebni film VIII. Sveso* kolski slet u Pragu«. Sve tri predstave bile su dupkom pune i gledaoci nisu mogli da se nadive toj največoj do sada priredbi Sokolstva. Prije pred* stave gradanstvu i školama održali su predavanja braea Desaty i Belčič. Dana 30. septembra zadesio je na* šeg neumornog brata blagajnika i pro* čelnika društvene fanfare Mr. Franju Vanjeka, težak udarac, jer mu je ne* nadano preminula supruga Dragica u najlepšim godinama mladosti. Neza* boravnu sestru otpratilo je na večni počinak gotovo celo članstvo društva položivši joj na prerani grob venac, Brat Mr. Ferdo Desaty, koji je kroz godinu dana sav svoj trud ulagao oko našega društva vodeči više kate* gorija i održavši mnoga predavanja. Oprostio se je 1. oktobra od nas i oti* šao na novu dužnost u Maribor gde neka nas sve zadrži u lepoj uspomeni. M. B. Sirite Sokolski Glasnik u kolportaži! Dva naša jubileja. šezdesetgodišnjica brata Rudolfa Bileka. Vreme beži, govori poslovica. Mnogo je godina več proteklo, od Ika* ko je br. Bilek aktivan radnik u Če* hoslovačkom Sokolstvu. Roden 186/. u zlatnom Pragu, došao je več u mla* dosti u dodir sa Sokolstvom, u oijem krugu slavi danas 60*godišnjicu. Brat Bilek bio je izvanredan takmičar. Uče« stvovao je u onoj češkoj vrsti, koja je • godine 1890. ponela sokolsko ime u Nancy ii Pariš, te navezala prve prija« teljske veze Sokolstva sa inozemstvom. Glavni irad posvetio je br. Bilek vyše= hradskom sokolskom društvu i sred« njočeškoj župi sve dotle, dok nije bio pozvan u Savezni tehnički odbor ČOS. Brat Bilek je sada več 36 godina član TO ČOS, a ujedno je bio zame« nik načelnika ČOS od 1895.—1927. Naročito važnu ulogu igrao je br. Bi« lek u pitanju ženskog telovežbačkog vaspitanja u Sokolstvu. Mnogo zaslu« ga ima br. Bilek za sokolsko štampu i, prosvetno delo. Brat Bilek je bio du« gogodišnji član starešinstva ČOS. Pre nekoliko godina istupio je iz starešin stva ii preuzeo vrlo važnu funkciju upravnika Tyrševog doma u Pragu. Za vreme prevrata i kasnijih nemira u Čeho&lovačkoj državi vidimo brata »Rudlo« na čelu svoga sokolskoga pu« ka »Straž Svobody«. Brat Bilek bio je jedan od onih sokolskih generala kojd su poveli sokolske čete na madžarsku granicu, za vreme madžarskog upada u oslobodenu Slovačku pokrajinu. Jugoslovenslko Sokolstvo se na svojim zborovima sedalo jubileja brata Bileka, koji je organizovao više pose« ta Čehoslovačkog Sokolstva na naš jug. Viideli smo ga u Ljubljani pre rata, posle rata u Beogradu, Zagrebu, Sofiji jednom reči svuda gde se so« Ikolski radilo. Radovao se zajedno s nama našem uspehu. Bratu Bilcku krepki sokolski Na zdar i Zdravo! Proslava 1. decembra u Slcoplju. Br. Milan Teodorovič, načelnik župe u Novom Sadu proslavio je ne« davno 50«godišnjicu svog života. Sve« ukupno Jugoslovensko Sokolstvo sr« dačno mu čestita uz želju da još dugi niz godina vodi sretno svoju župu. Proslava 7. decembra u Daruvaru. U našem mestu, a biče tako i.drugđe, čudno se svetkuje državni praznik.' Istakne se par zastava na urodskim zgradama, zatvore se dučani opuste ulice, nekoliko činovnika u ciilinderi« ma obiđu sve četiri crkve — i gotovo. Ove godine smo odlučili proslaviti ga kao pravi sokolski praznik, da nam bude naš dan vedar, pun zanosa, ra« dosti ti — koristi. Članstvo svih kate« gorija sakupilo se pre 11 sati u soko« lani i odanle kremulo uz svirku dru* štvene giazbe u povorci gradom do stana br. starešine Đobrovića, gde se čuva naša (naraštajska) 'zastava. Sa zastavom je krenula povorka u dvo« ranu kupališnog svratišta, 'koja se me« dutim napunila svetom. Zbor je otvo« rio pročelnik kulturno*prosvetnog od« bora br. Osmec, kojd je razložio zna« čenje 1. decembra i sjetio se svih, koji su se žrtvovali za slobodu i uje« dinjenje. Toplim rečima setio se osobito brata generala Kovačeviča, i njegovih velikih zasluga, tako da je njegov govor bio zapravo komemora« cija u čast tomu velikomu Sokolu. Po* sle govorio je br. Dušan M. Boguno* viič iz Zagreba, koji se spremno kao uvek, odazvao našemu pozivu. Os* novna misao njegova govora bila je ta, da naše Ujedinjenje nije delo slu« čaja, več je ono rezultat naše slobod* ne volje, i zato treba svaki da tispita svoju savjest, što je on za to ujedi« njen j e učinio i što misli učirtiti. Nje* govo se uverljivo predavanje duboko do j milo svih prisutnih. Završio je brat starešina pozdravom Nj. Veličanstvu kralju Aleksandru, nakon čega je za« svirala društvena glazba državnu him* nu i Oj Slaven}. Posle podne u tri sa* ta sastali su se svi članovi, da se po* razgovore sa br. Bogunovičem o sokol* skim prilikama i potrebama. Saznali smo, da se radi na tome, da se več jednom počrni izđavati sokolske no« vine. Sa oduševljenjem saslušald smo kako br. Bogunovič sebi zamišlja slet u Skoplju, da uzmogne sokolska ideja zbilja zahvatiti osvojiti i preporoditi oijelu Južnu Srbiju. Ovakvi sastanci imadu veliko značenje. Svaki ibrat mo* že da oseti, da sokolska ideja d sokol* skd rad moraju i njega zanimati, a ne možda samo sokolske funkcionaTe. Na kraju nas je br. Bogunovič ihformirao o češkom, poljskom, ‘bugarskom, ru* skom i lužičkio*srpskom Sokolstvu. Uveče je bila akademija. Najpre je izvršena zavera novih članova po go* voru brata starešine kojd je ujedno podelio naraštaju brošuTu »Put u so* kolski život«. Zatim je br. Bogunovič održao svoje predavanje »Slavensko pitanje u Sokolstvu«. Svi su ga slu* šali pažljivo. Uspelo mu je sve uve* riti, da če baš Sokolstvu uspeti izmi« riti različite slavenske narode d izvr* žiti ovu zadaču, koju je sebi več u po« četku uzelo za zadaču — ujediniti Sla« venstvo i njime preporoditi celi svet. Iza predavanja izveden je tehnički deo programa sa deklamacijama. Na* stupile su sve kategorije od najmanjih sokoliča pa do najstarijih članova. Sve su tačke bile dobro odabrane. Sve tačke, a osobito najmanjd sokoliči bili su pračend iburnim aplauzom. Za ovu izvedbu ima uz ostale dosta zasluga br. Nejedly, učitelj gimnastike na ov« dašnjoj gimnaziji. Nadamo se, d,a če sada kad su nastala mirnija vremena," još više raddti za naše društvo. Čitav ovaj sokolski blagdan svet* kovali su s nama brača iz pobližeg se* la Sirača i tako možemo mirne duše reči, da je ovogodišnjd sokolski praz« nik bio dostojno proslavljen. B«n. —————«———— ¥ Novi prednjači. U sokolskom dru* štvu u Karlovcu održan je župski prednjački dspit. Ispitu su .pristupili brača: N. Mateša, M. Grujič, J. Lu* cijanič Riko Neuhold, Stanko Toma* šič i sestra M. Kubičekova svi iz Kar* lovca, te brača Duhar i Jarc iz No« i do* Na dan 1. decembra pre podne, održana je u Sokolskom domu svečana sednica na kojoj je posle govora sta* rešine društva o značaju prvog de* cembra i zakletve novih članova kao treča tačka uzeta u pretres sokolska propaganda kod omladine. Tom prili* kom pozvani su bili svi prisutmi čla* novi na energičnu akciju za pridobi* vanje što večeg broja dece u Sokol* stvo. Jedan deo brošure i letaka raz* dat je članovima s nalogom da iih ra* sture medu prijatelje i komšije. Po podne istog dana priredena je u So« kolskom domu naročita zabava za de* cu i njihove roditelje, koji još nisu postali Sokolima. Pored pozdrava i nekoliko tačaka dečijih vežbi prire* đena je specijatna zabava igranika za decu »sa ulice«. Rezultat akcjije od prvog decembra osetio se je več su* tra dan jer posvednevno dolaze mala deca moleči da ih upišemo u Sokole. Brošure i letaci razdati su jednim de* lom medu decom i roditeljima. U ovom smislu društvo namerava, da priredi još nekoliko besplatnih »de« čijih posela« i nada se uspehu. Na dan 3. decembra društvo je priredilo svečanu akademiju uz su* delovanje kumanovske sokolske »mu« zike«, i tako završilo proslavu Oslo* bodenja i Ujedlujenja u svome Sokol* skom domu. Ova akademija trebala je da uveliča prvi decembar ali iz tak* tičkih razloga usled mnogih zabava, društvo je istu priredilo za jedan dan docnije. I nije se prevarilo jer je za* bava bila toliko posedena da veliki broj gostiju nije mogao dobiti mesto. Pred dupke punom salom akade* miju je otvorio pozdravnim govorom starešina društva br. Drag. Vuličevič. Govor starešine dubljeg je značaja te ■ga je vredno zabeležiti. Pozdravljajuči goste kao prijatelje Sokolstva on je rekao: »Ova sokolska akademija, koju mi večeras priredujemo samo je slika na* šeg tehničkog rada. Vi čete taj naš rad videti i oceniti. Ali mi imamo još jedan mnogo teži i značajniji rad, a to je' idejni rad na stvaranju sokolske zajednice u narodnim masama Rezul* tate ovoga rada vi ne možete videti ali ja ču vam u nekoliko izneti sliku toga našeg rada. Odmah ču vam reči, da je ta slika dosta bleda. Dušanovo Skoplje istina napreduje u spoljnoj svojoj formi ali sve te lepe zgirade i ulice mrtva su tela. Nama su potrebne žive duše, koje če Skoplje dioi na one višine u kulturnom ti nacionalnem po* gledu, da se dostojno možemo nazva* ti potomcima slavnoga cara Dušana. Sokolska mi dužnost ne dozvoljava da iznosim sve te mutne vode kroz koje skopljanska lađa plovi, ali to mo* gu reči, da smo mi Sokoli ovde u Skoplju veoma slabi da tu ladu kre* nemo u bistru vodu slovenske slave i veličine. Da ostavimo na miru one koji se samo brinu o svome materijalnom ži* votu, a kojima je kulturni ii nacional* ni napredak države poslednja rupa na svirali, ali mi ne možemo da ртори* stimo, a da ne naglasimo indolentno* sti ovdašnjeg činovniištva prema So* kolstvu. Sokolstvo ne trguje partizan* stvom, ono ne deli avanzmane i pro* tekciju jer je sokolski rad uzvišen i nesebičan. Plodovi sokolskog rada ne pripadaju pojedincima več celoj na* ciji, a u krajnoj liniji veliko j sloven* skoj državi. Bičemo iskrem pa i to da naglasimo, da i ovde medu nama So* kolima ima vrabaca koji se ne uzdižu na onu visinu koja pripada Sokolu, ali mi se nadamo, da če u skorom vre* menu i skopljanski Soko raširiti svoja krila i gordo se uzviti u višine nad našim Vardarom. Mi ne mislimo da oblačimo crnu košulju, jer naša crvena košulja pro* poveda bratsku ljubav i snagu a ta ideja mora na kraju krajeva pobediti i skupiti u zagrljaj svu slovensku bra* ču. Zdravo! Po završenom govoru koji je to« plo pozdravljen, izveden je program akademije. Sve tačke ritmičkih i pro* stih vežbi, zatim vežbe sa palicama koje su redane od strane učenica Trg. Akademije, zatim vežbe na spravama, izvedene su od strane Sokola (dece, naraštaja, podmlatka i članova) tako precizno i lepo da je publika ■ svaku tačku oduševijeno aplavzom pozdrav* ljala. Po završenom programu akade* mije, starešina društva napomenuo je, da zasluga za uspeh akademije pripada vrednim Sokolima i Sokolicama, a na* Točito načelniku društva bratu Joči Kr* stiču, čestitajuči mu na uspehu i ve* likom trudu što je i publika odušev* ljeno potvrdila svojim’ aplavzom. Po' završenoj uspeloj akademiji nastala je igranka uz 'zvuke odlične kumanpvske muzike i ovdašnjeg so* kolsikog orkestra. Proslava 1. decembra Pazovi. Kao svake godine, tako je i ove Staro*Pazovački Soko proslavio na svečan način dan harodnog ujedi* njenja i ostvarenja naše velike i dra* ge nam otadžbine, za kojom smo ve* kovima žudili. Starešina je učestvo* vao sa upravnim odborom svečanom bogosluženju u svim crkvama, a posle podne u 3 sata obavljena je na sve* čan način zakletva novih članova u Sokolanii. Pred mnogobrojnom publi* kom, ibračom i sestrama održao je brat starešina Zivojin Mihajlovič je* dan neobično lep govor o značenju i radu Sokolstva u prošlosti i sadašnjo* sti. Zatim je razdelio savezne 1еЉе naraštaju. Na dan 3. decembra priredilo je naše društvo akademiju sa tombolom, koja je u svakom pogledu uspela. Bili smo neobično dirnuti i izne* nadeni, da je velika sala bila dupbom puna, što inače nije običaj na sokol* skim priredbama u Staroj Pazovi. Iz* nenadilo nas je također, da su i na* rodne manjine bile u lepom broju za* stupljene. Istači se mora, da su sve tačke bile neobično lepo, precizno i na opšte dopadanje i zadovoljstvo iz* vedene. Ova priredba ispala je kao ni jedna do sada i našem načelniku, na* čelnici i celom upravnom odboru slu* ži na čast i treba da ih potakne na daljnji rad sokolski. Dn Vereš. Iz župe vojvode Hrvoje - Split. Ove je godine sokolsko društvo iz Makarske, kao matično društvo okružja, priredilo sa područnim dru* štvima: Podgora i Igrane, svoj II. okružni slet u Igranima. U tu svrhu je bio prireden izlet* na kojem je učestvovalo više od 350 izletnika. Pa* robrod se ponajpre zaustavio u Pod* gori, gde nas je dočekalo 140 brače i sestara. Odakle krenusmo za Igrane. Tu nas dočekaše naročito oduševlje* no i srdačno. Pošto su izmenjene reči pozdrava, to se sada sva tri društva zaputiše na sletište. Iza kratkog od* mora započela je javna vežba. Več kod dolaska sokolske po* vorke na vežbalište prostor za gleda* oce bio je dupkom pun gradana i ostalih okolišnih gostiju. Sokolska fanfara makarskog društva avizirala je početak vežbe uvodnom sokolskom koračnicom. Sve vežbe izvedene su uz pratnju (fanfare. iNajuspelija je bila 1. tač. programa, muške dece. Ostale tačke nisu u mnogočem zadovoljile. Najbolje medu članicama bile su čla* nice makarskog društva. Posle svrše* ne javne vežbe, oko 6 sati, br. žup. starešina, dr. Buič, održao je na vež* balištu propagandistički govor o zna* čaju Sokolstva, kao narodinouzgojne ustanove i o njegovim opštim ideo* loškim načelima i oiljevima. Govor je bio dobar i odlično sokolski smišljen. Rezultatom ovog sleta zadovoljni smo u punoj meri. Postigli smo, u glavnom ono, što nam beše ciljem: na našem makarskom primorju odjeknula je za korak dalje sokolska reč; osetio se je močni i složna let primorskog jata ispod biokovskog surog krša; zapažen pravac i cilj tog sokolskog leta; od* razila se je, pa ako i u malom, moč Sokolstva i vrednost sokolovanja. vog Mesta. Položili su lispit s vrlo do* brim uspehom. Čestitamo uz želju da što pre pnistupite Savesnom ispitu. IZ UREDNIŠTVA. Molim svu braču i sestre, koji ste do sada saradivali u Sokolskom Glas* niku da mu i nadalje očuvate vašu naklonost i pomoč. U vašim izvešta* jima molim vas, budite što krači, a zato što jezgrovitiji. Nadamo se da če* te nam za naredni broj več marljivo dopisivati. Na posao dakle! Zdravo 1 Urednik. SOKOLIĆ LIST JUGOSLOVENSKEGA SOKOLSKEGA NARAŠČAJA Izhaja mesečno. - Letna naročnina 18 Din * NAŠA RADOST LIST JUGOSLOVENSKE SOKOLSKE DECE Izhaja mesečno. - Letna naročnina 8 Din UPRAVA v UČITELJSKI TISKARNI Ljubljana Frančiškanska nliea St. 6 UČITEUSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA ULICA TELEFON ŠT. 2312. RAČUN POŠTNE HRANILNICE ŠT. 10.1781 fiFANn'l?fAD^NM?!,DoIŽ.S,E„NA 4 IZVRŠUJE VSA TISKARSKA DELA OD NAJPREPROSTEJŠIH DO NAJMODERNEJŠIH Tiska Šolsko, mladinske, leposlovne In znanstvene knjige; ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku; broSure ■D*“jigV vse,1 n?15'ad?h. časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cenikov in reklamnih listov UČITEU/KA KNJIGARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA ULICA prodaja znanstvene, strokovne, leno lovne, pripovedne in mladinske knjige kakor tudi knjige za osnovne, srednje in obrtne Šole ter ima v za ogi vsakovrstni papir, pisalni, risalni in Šolski pribor in učila kakor tudi umetne in pokrajinske razglednice v največji izbiri. Obmejni kolek ima v zalogi Jugoslovanski Sokol Savez Vsak komad 50 p. Pri večjih naro Mlih 25 % pop. v korist hratskim društvom in župam. Naročila sprejema in jih ob na-pr*jšnjem plačilu izvršuje Pisarna JSS, Ljubljana, Narodni dom Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u Sok. Glasniku! Grobming - Lesica - Mole: Srbsko hrvatsko-slovenskl slovar Besedni zaklad tega slovarja vsebuje na 432 straneh vse izraze iz vseh knjig, ki so v rabi na naših šolah, poleg tega pa vse izraze iz vsakdanjega življenja za dom in urade, v kolikor so različni od slovenskih. Slovar je opremljen z akcenti, kar je neprecenljive vrednosti za Solo. ker brez akcentov ni mogoče srbohrvaščine pravilno izgovarjati. V slovarju je upoštevana ijekavščina in ekavščina, tako da ne pride človek v zadrego ne pri čitanju hrvaških, ne srbskih knjig. Ker je naklada slovarja mala in ker bo zato v nekoliko tednih" knjiga razprodana, je v Vašem interesu, da slovar čimprej naročite. Naročila sprejema Učiteljska knjigarna v Ljubljani, Frančiškanska ul. 6 Cena 50 Din. Pri skupnem naročilu (najmanj 10 izvodov) cena a 45 Din. V delu je: Slovensko-srbohrvatskl slovar Ako hočete imeti dobro kavo, uporabljajte našo domačo k ♦ PETAR TESLIĆ « SISAK FABRIKA I RAFINERIJA ŠPIRITA, FABRIKA LIKERA, KONJAKA, RUMA, UGLJIČNE KISELINE, POTAŠE, UMJETNOG GNOJIVA I KRISTALNE SODE TE VELEPECARA RAKIJE n * KR ’ ^ 8AVLj AČ 4 ZlATN OM MED ALJOM o o TVORNICA „DISKOBOLOS" STANE VIDMAR nasl. AVGUST KOZMAN LJUBLJANA, Sv. PETRA C. 75 Vhod Vidovdanska cesta štev. 22—24 Telefon St. 2890 PRVA JUGOSLOVANSKA TVORNICA telovadnega, športnega in gasilnega orodja in potrebščin. Zimsko-sportne potrebščine. Lestve vseh vrst. Specijalna trgovina športnih potrebščin: Tavčarjeva ulica |tev. 1 . i .»»»»»»»»^»»»»ииионтнишнииммммимиимимжишимитнжшимминмжмииишмжнин •••*«»•<. 1 Vsem sokolskim društvom priporočamo neogibno potrebno knjigo Prva pomoč Spisal dr. M. Rus mestni fizik ljubljanski Cena broširani knjigi s 40 slikami Din 32 Naročila sprejema Učiteljska knjigarna v Ljubljani CELJSKA POSOJILNICA, d. d. V CELJU 7palači STANJE GLAVNICE IN REZERV NAD 8,000.000 DIN STANJE HRANILNIH VLOG NAD 65,000.000 DIN Sprejema hranilne vloge na hranilne knjižice in tekoči račun ter jih izplačuje točno in nudi zanje najboljše obrestovanje in največjo varnost. Izvršuje vse bančne, kreditne in posojilne posle. - Kupuje in prodaja devize in valute. — PODRUŽNICA V MARIBORU IN ŠOŠTANJU PRVA ČEŠKA TVORNICA GLASBIL NA MORAVSKEM Josip Lidl v Brnu Zelny trh 10 Svetovnoznana prvovrstna glasbila. Dobavitelj jugoslovenskih vojaških, sokolskih in civilnih godb. — Pianini in harmoniji iz lastne tvornice v Mor. Krumlovu. — Največje češko podjetje te stroke. — Toplo priporočamo INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREPŠTINA BRANKO PALČK! ZAGREB, KUKOVkiVA 13 GLAVNI DOBAVLJAČ JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOGiSAVEZA I Izradjujem sve vrsti sokolskih potrepstina za javni i izletni nastup članova, članica, naraštaja i dece tačno po propisu Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. — Nadalje preuzimam izradbu svakovrsne trikotaže za vlastiti i tudji račun. Nadalje preporučam se bradi za izradbu najmodernijih civilnih odela, koja po najnovijem kroju izradjujem u vlastitoj radionici. — RZOJAVNI NASLOV: TRIKOTAŽA ZAGREB Izdaie lutroslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. - Uređuje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani, J J S za nju odgovara France Štrukelj.