297 Folklorna anketa v Furlaniji 1946: OdgOvori slovenskih šolarjev Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov Ozemlje videmske province (Provincia dii Udine) se danes skoraj ujema z ozemljem, kjer se govori furlanski. Vendar so nekateri ¦furlanski predeli upravno ločeni od Vidma: da ne govorimo o Trstu in Miljah, kjier je furlan- ska govorica dokcmčno ugasnila v 19. stoletju, raoiramo omeniti področje med rekama Livenza in Tagliamento', ki je bilo odcepljeno od Vidma z avstrijsko odločbo iz 1. 1814, in spada pod Benetke; jugovzhodno furlansko področje je v goriški provinci; na severozahodu je ozko področje občine Sappada (pretežno nemški O'tok) cerkveno sicer povezano z videmsko' škofijo-, upravno pa podrejeno provinci Belluno. Nasproitno pa imamo v sami videmski pro- vinci področja, kjer se govori dirug jezik : nemški na severu — v občinah Sauris in Timau v Karniji in v Kanalski dolini; slovenski na severo- vzhodu — v Kanalski dolini, v Reziji, nato pa v daljšem goratem in gričev- natem pasu neenakomerne širine od vasi na desnem bregu gornjega Tera ' (Torre) do Idrijce (Judrio). Na prvi pogled je jasno', da je to silno hvaležen teren za resna znanstvena raziskavanja. Na tako pomembnem stikališču treh glavnih evropskih etničnih skupin — romanske, germanske in slovanske — se zlasti etnografom in folkloristom nudi izredno lepa priložnost, da načnejio nova vprašanja iz skupnega interesnega območja, obenem pa da se ponovno lotijo obdelave nekaterih vprašanji, ki jih prednamci niso zadovoljivo rešili. Ovira na poti k večjim uspehom je bilo včasih preenostransko usmerjeno delo posameznih raziskovalcev in nepoznavanje ali nezadostno upoštevanje dela sosedov. Zato se moramo danes skrbno ogibati raznih napačnih prijemov iz preteklosti. Takih misli sta bila furlanski in slovenski avtor, ko sta se sporazumela, da bosta tu skupaj objavila del zanimivega gradiva, ki so ga, pred nekaj leti zapisali šolski otroci v mejah videmske province. I. Kako je bila anketa pripravljena Uspela poizkusna anketa v I. G razredu Drž. gimnazije v Vidmu na začetku leta 1945> je dala vzpodbudo za širšo zbiralno akcijo. V zimi 1945/46 se je tajnik »Furlanskega filološkega društva« (Societa filolo'gica Friulana) dogovoril s Šolskim skrbništvom (Provveditorato agli Studi) in pripravil vse potrebno za delo. Dne 20. februarja 1946 so bila razpodana iz Vidma po vsej provinci tiskana vabila k sodelovanju. Prvo je bilo namenjeno gg. ravnateljem nižjih srednjih šol, pripravnic in strokovnih šol in gg. upraviteljem državnih in parificiranih osnovnih šol: 1 Prim. Gianfranco D'Aronco, L'inizio di un'inchiesta demologica. »Ce fastu« XM, mS, N. 1—6, str.. 61—63. 298 Qianfranco D'Aronco — Milko Matičetov »Pod pokroiviteljistvoim Furlanskega filološkega društva in Šolskega skrb- ništva v Vidmu se razpisuje po vsej Furlaniji folklorna anketa, pri čemer se zanašamo tudi na Vašo prijazno pomoč in naklonjenost. Anketa, kakor, ste morda brali v časopisju, ima namen zbrati med ljud- stvom ohranjeno ustno slovstvo (v pesmi in v prozi), ki ga do zdaj še nihče ni zapisal in bi drugače šlo v izgubo. O pomenu podobnih anket, ki so jili v Italiji in v tujini izpeljali na piobudo odličnih znanstvenikov, ni treba posebej govoriti. Take zbirke bodo imele trajno vrednost v prihodnosti, saj so živ dokument, ki bo učenjaku omioigočil jasne, neposredne predstave o zgodovini, kulturi, eiusu, težnjah, duševnosti ljudstva. Pri dosedanjih anketah v Italiji (med najpomiembnejšimi je Barbijeva zbirka iz Toskane) so šole nudile izredno dragoceno pomoč: do odličnih uspehov je ptišloi največ po zaslugi šolskih vodstev in uäteljstva. Pomoč, ki joi prosimo od Vas, obstoji v tem, da bi vsem vzgojiiteljem v razredih pod Vašim nadzorstvom (profesorjem jezika in književnosti na nižjih srednjih šolah in učiteljem na osnovnih šolah) izročili po en primerek priloženih lističev, obenem z vljudno prošnjo, da bi se držali tamkajšnjih navodil. Kasneje —^ če je le mogoče, do 31. marca — bi prijazno poslali tajništvu Furlanskega filološkega društva (Udine, Piazza G. Venerio, lA) gradivo^, ki ga bodo' vzgojitelji zbrali med učenci. Ob izdaji tega gradiva pa; se bomo seveda javno zahvalili v prvi vrsti gg. ravnateljem učnih zavodov in gg. di- daktičnim ravnateljem. Najtopleje se Vam zahvaljujemo. — Furlansko filološko društvo.« Vzgojiteljem naslovljeno vabilo se glasi takole: »Potrebna nam je Vaša prijazna pomoč pri delu, ki je velikega pomena za Furlanijo in za raziskovanje ljudskega slovstva, zato Vas danes nadle^ gujemo. [Tu sledi z majhnimi spremembami to, kar je povedamo v odstavku 1—3 prejšnje okrožnice, nato pai:] Vljudno Vas prosimo', da bi prebrali v razredu vabiloi, naslovljeno^ Vašim učencem (natisnjeno tu zadaj) in da bi narekovali vprašalnico, ki "naj bi jo učenci doma izpolnili in ponovili pri vsakem sestavku. Te.njihove sestavke bi Vi zbrali in jih nato poslali pred koncem marca ravnatelju svojega zavoda ali svojemu didaktičnemu ravnatelju. Ne glede na tO', da se Vam bomo še javno zahvalili v zbirki, ki bo kasneje natisnjena, sprejmite izraze naše hvaležnosti in naš pozdrav.« Sledi pismo učencem: »Dragi otroci! Z vašo pomočjo bi radi izdali lepo zbirko pesniških in proznih sestavkov, ki jih mnogi izmed vas poznajo, vendar pa jih dozdaj še nihče ni objavil. Če vi hočete, bodo vsi furlanski učenci postali pisatelji in bodo pomagali natisniti debelo knjigo. Kolikokrat pri igrah zapojete ali poveste pesmico, poštevanko, šaljivko, zabavljico, uganko; kolikokrat vaše matere pojo uspavanke mlajšim bratcem ali jih uče molitvic; kolikokrat slišite ali vi sami pojete »villotte« in razne druge ljudske, žalostne in vesele popevke! Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 299 Tudi vi jih mnogo poznate, ne da bi jih kdaj brali in ne da bi vedeli, kdo vas je nauču. Najpogosteje so ti sestavki v furlanščini; toda kdor izmed vas živi n. pr. v območju Trbiža, bo znal katerega tudi v nemščini, kdor živi na vzhodu Furlanije, bo znal slovenske, mnogi pa jih poznajo tudi v bene- škem narečju in v italiijianščini. Bi radi slišali začetek kakega sestavka v furlanščini ali v italijanščini? »Pieri, Piten, la s'ciatule di veri...« »Uršule, parursule, ce fastu su che vît...« »La bella pecorina, quando cammina ...« No, take stvari bi vi nabirali v prostih urah. Sprašujte svoje starše, dede in babice, sorodnike, znance, aovaščane, posebno starejše. Nikar si ne delajte preglavic, če boste v zadregi pri zapisovanju, zlasti v furlanščini; poglavitno jie, da vsako stvar zapišete ne samo vzelo jasni pisavi (najbolje tiskano), ampak tudi zvesto in natančno, ¦ kakor se je spominjate ali kakor vam jo narekujejo, brez najmanjše spremembe, niti z namenom, da bi kaj izboljšali. Zapišite vsak sestavek na list iz zvezka; na dnu ali na hrbtni strani listka napišite vprašalnico (kakor vam jo bomo takoj narekovali) in jo poitem izpolnite do podrobnosti. Opomin: noben listek ne sme vsebovati več kot en sestavek —¦ tudi če je zelo kratek — in za vsak sestavek mora biti izpolnjena vprašalnica. Tudi to naj vas ne vznemirjal, če je ta ali oni vaš tovariš zapisal sestavek, ki je enak vašemu: zapišite ga vseeno po svoje (seveda ne da bi ga prepisali od tovariša!). Drugič opomi- njamoi, da ugankam pristavite zmerom rešitev. Izročite vse svojemu profesorjju jezika in književnosti ali svojemu uči- telju do 31. marca, bolje pa že prej. Cim prej izročite, tem prej, bo zbirka objavljena. V zbirki bodo natisnjena vsa vaša imena; ne samo to, a tisti, ki bodo nabrali največ sestavkov, bodo dobili knjigo v dar. Veselo na deloi!« Zlasti zadnja izmed treh okrožnic, naslovljena otrokom, je imela namen vzpodbuditi tekmovalni duh. Vprašalnica, ki naj bi jo narekovali otrokom, je bila tako sestavljena: »Priimek in ime: Vpisan v.....razred ..........šole * v ulici: kraj: Tvoj naslov: Priimek in ime tvojega profesorja jezika in književnosti ali tvojega uötelja: V katerem kraju si dobil sestavek? Priimek in ime osebe, ki ti je sestavek narekovala: Koliko let ima približno? Naslov te osebe: Ali je sestavek še danes v navadi? Če ne, do kdaj je bil? 300 _Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov Ob kaLšnih priložnostih? V katerem mestu aH vasi? So ga peli ali recitirali? Če so ga peli, ali ga zna zapeti oseba, ki ti ga je narekovala? Ali sestavek ima naslov? Kakšen?« Okrožnice je spremljalo pismoi, ki ga, je podpisal za Šolsko skrbništvo v Vidmu prof. Camillo Tamborlini: »Seznanjam Vas vse — vzgojitelje in učence — s pobudo tajnika Furlan- skega filološkega društva in Vam dajem na prosto voljoi, da pO' svoji uvidev- nosti sodelujete pri tej simpatični zbirki furlanskega ljudskega blaga. Vabim vse upravnike učnih ustanov in didaktične ravnatelje, da spoštu- jejo prostovoljni značaj zbiranja, trdno jamstvoi za pristnost izsledkov.« Na te okrožnice soi prišli številni odgovori. Šolam, ki so odlašale, je bila v začetku aprila 1Q46 naslovljena pomovna prošnja. Učitelji in učenci so' z vseh strani province odgovorili na povabilo, tako da je podoba današnjega furlanskega ljudskega slovstva — v videmski pokrajini — popolna. Bogato žetev — predvsem so' toi »villotte« — je dala Karnija, manj sestavkov pa je prišlo iz krajev severno od Sacila in Pordenoma (Cellina in Meduna), čeprav je ta predel posebnoi zanimiv iz več razlogov, med drugim zaradi narečja in posebnega mejnega poloižaja med furlanskim in beneškim območjem. Kazalo bi tam poglobiti raziskave, prav tako pa tudi v okolici Marana ob Jadranu, ki je skoraj popolnoma neraziskan, za etnografa silno zanimiv kraj. Iz ostalih predelov je prišlo mnogo odgovorov, kakor smoi že rekli, vendar bi bili lahko številnejši; tu je treba žal priznati, da so nekatere šole uporno molčale, kljub ponovnim prošnjam. Vendar pa so med gradivom zastopane v večji ali manjši meri skoraj vse občine videmske pokrajiine. Nabrano gradivo —¦ kakor je bilo pričakovati v zvezi z etničnci-jezikovnim sestavom province, ki je tudi v gornjih okrožnicah primerno podan — ne obsega samo sestavkov v furlanščini, pač pa v vseh govorih Furlanije. Furlanskim tekstom — ti so kajpak najštevilnejisi — se pridružujejo teksti v italijanščini, v beneškem narečju, v nemščini in v slovenšani. Ko so prvotno zamišljeno izdajo vsega gradiva začasno onemO'gočile razne, težave, je nekdanji tajnik Furlanskega filološkega društva Gianfranco D'Aronco ponudil leita 1949 urednišitvu »Slov. etnoigrafa« za objavo' del gradiva, in sicer slovenske odgovore slovenskih učencev. V naslednjem se bomo' omejili izključno na te odgovore. II. Slovenski teksti Spomladi 1946 je Furlansko filološko društvo v Vidmu kot odgovor na razpisano folklorno anketo prejelo med drugim 105 letečih listov s slovenskimi besedili. Na 97 listih je bil po en sam tekst (kakor so terjala splošna navodila), 4 listi so vsebovali po dva teksta, na enem listu pa je bilo 5, na enem 6 in na dveh celo 7 tekstov. Če toi seštejemo*, dobimo^ skupno število 130 tekstov. Ti so pretežno napisani na roko, razen 7 (na dveh listih), ki so pisani na stroj. Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 301 Ta in oni izmed učencev se. je potrudil in pisal jasno (4 teksti so celo v verzalkah), povečini pa so zapisi precej nejasni, včasih naravnost nečitljivi. Brez poznavanja beneškoslovenskih govorov oz. prav določenih oblik tam- kajšnjega ljudskega pesništva bi marsičesa ne bili mogli razbrati; a kljub temu je ostalo še nekaj nejasnosti, ki jih bo mogoče razrešiti samo s povpra- ševanjem na terenu. Pri urejanju tega gradiva se je izkazalo, da je samostojnih številk 79, medtem ko so ostala besedila — 51 — le variante prejšnjih. Od 79 samostoj- nih tekstov treh pri najboljši volji ne moremo objaviti, ker so nerazumljivi in nečitljivi; ostane 76 tekstov, ki jih prinašamo tu spodaj. Zraven smoi čutili potrebo', navesti v celoti tudi 9 variant, tako da znaša število objiavljenih tekstov 85 (trije soi podani v faksimilu na strani 302). V zvezi z razvrstitvijo gradiva se sami zavedam^o pomanjkljivosti ; glavna bo menda ta, da teksti niso razvrščeni dosledno po enem samem kriteriju. Ker iz spremnih podatkov šolskih otrok ni bilo zmerom razvidnoi, kdo', kdaj, kje in s kakšnim namenom uporablja ta ali oni tekst, ni bila mogoča stroga funkcionalna razvrstitev, ampak smo segli tudi po vsebinskih in oblikovnih kriterijih. Naslove skupin in podnaslove nekaterih pesmi smo vnesli naknadno, da bi bilo gradivo laže pregledno, vendar je razmejitev tu in tam samo približna. Včasih bi se dalo to in ono pesem brez škode ali celo' s pridom premestiti v drugo skupino in v drugačno zvezo. A kdor pozna tako nehva- ležno delo iz lastne izkušnje, bo prizanesljivo spregledal te vrste »pomote«. Posamezne tekste podajamo najprej — kurzivno — v prepisu ad notam et litteram; samo tak prepis je namreč dokument, ki more enakovredno nadomestiti izvirni zapis. Ob strani sledi približen fonetski prepis.; skušali smo ohraniti vse značilnosti izvirnika, vendar z navadnimi tiskarskimi sred- stvi. Tam, kjer so zapisovalci ali njih učitelji dodali tekstu italijanski prevod, tega piovsod prinašamo v dobesednem preipiisu. Težko razumljive besedie pojasnjujemo kar sredi teksta (v cltlepajiu) ali takoj pod tekstom; glede beneškoslovenskih narečnih posebnosti pa naj bralec sam pogleda v Ramov- ševo »Historično gramatiko slovenskega jezika« VII: Dialekti (Ljubljana 1935). Imena zapisovalcev, pripovedovalcev oz. pevcev in krajev, od koder so oboji doma, bi zavzela preveč dragocenega prostora, če bi jih vsakokrat ponavljali, zato pod teksti dajemo le številke v polkrepkem tisku; ključ do njih je na str. 322—323. Prva številka pomeni zapisovalca, druga pripove- dovalca, če je poznan. Tako bomo n. pr. številki 11—23 pod prvo uganko (naš tekst št. 1) razrešili kakor sledi: 11 = učenec 5. razreda osnovne šole v Teru CULETTO Isidoro (gl. seznam zapisovalcev na str. 322), 23 = 431etna Terjanka SCUNTARO Assunta (gl. seznam pripovedovalcev na str. 323). Številka 8 pod uganko št. 2 pomeni, da jo je zapisal učenec 4. razr. BUTTOLO Adriano z Njive v Reziji, medtem ko pripovedovalec ni naveden. Pri tekstih, ki imajo v tukajšnji zbirki kaj variant, so te omenjene po vrsti z malimi črkami latinske abecede; tudi pri variantah številke nadomeščajo zapisovalce in pripovedovalce. Za tem sledi pregled tiskanih variant. Stal |e preceji truda, vendar ne bi mogli trditi, da je popoln. Seznam uporabljenih kratic glej na str. 329. 302 Qianfranco D'Aronco — Milko Matičetov Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 303 UGANKE 1. Raconta. Mi sun su mi ta Upa ospodigna na vileti. Mi šum šumi, ta liepa ospodinja na vileti. (=:Moka). u — 23. Na istem listu so še štev.: 14, 15, 16, 29, 63, 76. Fr. ERJAVEC, Iz potne torbe. LMS 1882/3, 326 (Tolmin). 2. Je na žane ka na teze mülitse za nu (yhla) Je na zana, ka na teže müHce za nju. • (Yhla). Vrstica 2: ki vleče creva za sabo. 8. BAUDOUIN — I, 466 (Njiva). 3. Silo Bodilo poleso hodilo ne pilo ne iedlo 'j fan to sivilo i Šilo bodilo po lesu hodilo, ne pilo ne jedlo, tant to živilo. Tant: vendar. 19 — 20. Varianti: a. Cilo bodilo ne iedo — ne pilo fant to se sredilo. 22; b. 16 —36 (28-leten moški; zna tudi napev). Tu samo besedna igra, a prvotno je to bila uganka: gosli, sončni žarek ipd. STECCATI. — STREKELJ IV, 8157. 4. To zarno tana to bielo. To carno (čarno) ta na to bielo. 4. Crno na belem = p i s a n j e. Prim, uganko »Bela njiva, črna ral...« ERJ.\- VEC, Iz potne torbe. LMS 1882/3, 325. V Italiji je uganka za ta pojm izpričana že v začetku 9. stol. (»Boves se pareba...« — eden izmed prvih spomenikov ital. ljudske govorice.) PREGOVORI 5. . Za bit bogat ma se zanet, ano za bet dobar ma mrit. Per essere ricco bisogna sposarsi, e per essere buono bisogna morire. 29. To je 5. izmed 7 preg. na istem listu; zraven so še tukajšnje štev. 8—13. Prevodi v ital. so najbrž delo učenca samega. Svojo zbirko je učenec naslovil: »Pravize — Proverbi« (Za pomen besede »pravica« glej SI. E. I, 33.) Prim. KOCBEK-S ASEL J, Slovenski pregovori... MD 1934: Kdor hoče hvaljen biti, mora umreti... « 304 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov 6. Bri tem lodi an vedel una bei te stari an mogal. Se il giovane sapesse ed il vecchio potesse! Beri: Bej te mladi. . . 14-— 16. Strojepis; na istem listu še štev.: 7, 36, 37, 53 in 60. Besedilo učenke je prepisala na stroj oseba (učiteljica F. Polarne ali kdo drugi), ki rezijanskega govora najbrž ne pozna, sicer bi ne bile mogoče take napake.. Ital. prevodi pa so preveč uglajeni, da bi jih bila zmogla učenka sama. 7. Ta zi spat sa cocusci anu usta- ni sa pitilinon ce ti ci posieret. Va a dormire colle galline e sve- gliati col gallo se vuoi invecchiare. Beri: Taci (teci) spat sa kokuš(m)i anu ustani sa pitilinon, če ti čiš postarat, 14 — 16. 8. Ti ka vi uk ga ne ji. Chi scopre il lupo lo fugge. 29. Ce ital. prevod ni preveč prost, bi bil pomen tale: »Kdor pove (izda), še volk ga ne je.« V tem primeru bi imeli opravka z otroškim rekom proti tožarjenju 9. Î Ti ka na boga mater ano oče an ma bogat no tale. Chi non obbedisce al babbo e alla mamma deve obbedire a uno qualunque. 29. BAUDOUIN — I, 1080 (Osojane): ...ma bóhat nâha musa (= osla). 10. Nahej mo ano drži tvo. Lascia il miio e tieni il tuo. 29. 11. Ti ka laže an na raste. ¦ Chi dice bugie non cresce. 29. 12. Las ta prit, varatat ta zat. La bugia va avanti, la verita vien dietro. 29. OTROŠKE BESEDNE IGRE 13. Grih gre nus Koločiov brig. Il peccato va nel prato di Kolociov. 29. Prim. STREKELJ IV, 7440 pod naslovom: »Otroško izpremetanje molitev in rekel.« Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 305 14. Pardun pardun ti nisin cancalun Pardun, pardun — ti nisd n cancalun. 11 — 26. 15. Si viduu dan miracul tan balet raquu Si viduu dan mirakul tan balet raikuu Mirakul: čudo; — 2. vrstica: kakor rakov ples. 11 — 26. 16. Osebna zabavljica Cucer balotan u svone dan u lovi dan carantan. Kućer balotan u zvone dan, u lovi dan karantan. Kućer: osebni privržek v Teru; bil je cerkovnik; — karantan: novec najnižje vrednosti, 5 stotink Ure; prvotno koroški bakren drobiž. 11—26 (jo zna zapeti). 17. Lasche sesche drec to peste Osan snosan smec ta pol nosan Laški seski (?) — drek tou pesti. Osan —• z nosan, žmek ta pod nosan. Z m e k : smrkelj. Prim. STREKELJ IV, 8123 in nasi. — MATICETOV (rkp.), št. 94. 18. Oponašanje pravljic U bi danbott dan dett che u miu nu ritt tan sachet. U bi đambott dan sin u miu nu rit tan taquin. U bi dan staraz u miu nu ritt tan Sitaraz. U bi dan bot dan ded, ke u mieu nu rit tan saket. U bi dan bot dan siin, u mieu nu rit tan takuin. U bi dan starac, u mieu nu rit tan sitarac. Tan: tej dan = kakor en; s a k e t : vrečka; takuin : mošnjič; sita- rac: sito, sitar — tu podaljšano, da bi se ujemalo s starac. 26 — 30. Znano tudi v vasi Štela (Stella). Variante: a. Dan bott e bi dan mlat che miu nu reti tei dan toblat. 4; — f). 19 — 20 (slišala v gostilni v Centi); — c. 19 — 20; — d. 16 — 36 (12-leten šolski tovariš) ; — e. 4. MATICETOV (rkp.) št. 89. Slov. etnograf — 20 306 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov PRI IGRI 19. Ghirin ghirin ghirae qui cal ca- pe pae, pae pauzzi frazzi ma maziza nae brea, mui mazah e ialuu, mui barba e rasparuu, e mui 'cacca e ocriu. Chirin ghirin ghirae, cui cai cape pae, pae pauzzi frazzi. Ma maćica na e brea, muj miačak e jalou, muj barba e razparou e muj Caca e o(d)kriu. Barba : strie; caca; oče. 11 — 23. Inačica: a. 12 — 4. Glede začetne vrstice, prim. ŠTREKELJ IV, 7960—1 (ringaringaraja) in G. VI- DOSSI, »Ce fastu« 1948/49, 98 (ghirin-ghirin-gae). Vrstici 2—3 zgoraj sta furlanski. 20. Nasa masca na ma te mlade un craiz citiri un craiz pit nu pri suje e snidu mazac un craiz citiri un craiz pet. Naša mačka na ma te mlade, enkrat citiri, enkrat piet. Nu prišu, je snidu mačak enkrat čitiri, enkrat pet. 5 (zna jo zapeti). STREKELJ IV, 7957—8. 21. »Narobe svet« Canzone: Clapaz scace pres noki, snidarza siva pres ikli, malin melie pres uode — Hlapac skače prez nogi, žmdarca šiva prez igli, malin melje prez uode. 31 — 28 (jo zna zapeti). Na istem listu, kar v nadaljevanju, št.23c. STREKELJ' IV, 7763, 7818—7832. IZPRAŠEVALNICE 22. Canzone Slava Tutiza, Mutiza can ti ris? Ore na planincizi. Quo dielat? Po nu schliedizou masti. Quo s Masti-? Man namaseiti culaza. Quo s cu- laza? Man oniti peisize. Quo s piizis? Man storti noi zierchizou. Quo s zierchizou? Man ilei spiet. Quo s spiegna? Man ilei ore na sfitu gluriou ot sfila raia. Alture 26 marzo 1946 Tulica mutica, kan ti res? — Ore na plaininčice. Kuo dielat? — Po nu skliedicu masti. Kuo z masti? — Man namazati kulaca (— kolca). Kuo s kulac? — Man oniti pejoice (= kamenčke). Kuo s pejčic? —• Man storti nu cierkicu. Kuo s cierkicu? — Man iti spiet (= molit). Kuo s pienjan (= molitvijo) ? — Man iti ore na svietu gloriu (= slavo) od svieta raja. 18 — 15. Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 307 Varianti: «.6 (na istem listu s št. 49) : »Tuzza maluza«, ki je šla na Belo planinco, dobi »nu luzu« (= buču?) maščice, da bo mazala »coucignu« (?); b. 19 — 20: »Ta giu ta Biela nuneza . . .« V prepisu: Tadžu ta biela nunica •— kan ste ba šla? — U na to Belo planino. — Kuo delati? — Po kola. — Kuo ćeš s kol? — Man storti dan vozić. — Kuo ćeš z vozića? — Man oniti (goniti, voziti) pejći. — Kuo ćeš s pejčic? — Man storti no kišo. — Kuo ćeš s kiše? — Man ložti nuote Boa ano sveto Marijo. GORENSCAK, str. 20: »Naš maček« (Mrsin). — ŠTREKELJ IV, prim. celo skupino št. 7447—7512. — »MATAJUR« II, št. 13, Videm, 20. 3. 1951: »Uspavanke iz Terske doline«. — Ljudski pesnik P. Negro"^ Za vrhom (Villanova) pojasnjuje v pismu z dne 15. 1. 1951: »,Tucica mucica' so pred davnimi leti pele matere otro- kom treh do štirih let, da bi jih uspavale v zibelki. ,Ta-džu ta bila nunica' pa je ista pesmica kakor ,Tutica mutica', samo nekoliko spremenjena in v rezijanskem narečju. Tako mi je razložil nad 80 let stari Lovo Ivan...« 23. Raconto Plisi plisi cuus, quuchis mai che plisi che si buus, chimas scar- petiche ne mi e nesla vodiza chi- ine ta vodiza sua popili ghirinzi, chisu ti ghirinzi, nu snidla smart chine ta smart, eu nesuu barba toni unacast. Pleši, pleši, kuos! — Kuo ćeš maj ke plešii, ke si buos. Ki matš skarpetiće (= čeveljčke) ? — Ne mi e nesla vodica. Ki ne ta vodica? —^ Su u popili girinci (murni). Ki su ti girincii? —• Nu snidla smart. Ki ne ta smart? — Eu nesuu barba Toni u naćast (Stric Toni jo je nesel v podstrešje). 11 — 23 (jo zna zapeti). Variante: a. »Plesce qus...« 5 (zna jo zapeli); — b. »Plesse quos. ..« 22 — 12; — C. 31 — 2& (zna jo zapeti): — Plesi — plesi ciarni cuas! Cua bon plesu ki san buas. — Can si deu tvoie sualnize? Moi iubi san dau de bon drieve ta par gni spau. Pleši, pleši, carni kuos! — Kua bon plesu, ki san buos. Kan si deu tvoje šuolnice? — Moji jubi san dau, de bon drieve ta par nji spau. BAUDOUIN — I, 1077 (Osojane). — GORENSCAK, str. 21: »Pleši, pleši, vrana!« — STREKELJ IV, 7471—7481, oz. 7447—7512. — MATICETOV (rkp.), št. 58—9. ŠALJIVE ZGODBICE- 24. Ostanek zagovora proti hudi uri Uie dett zu slani uma sachiru tema lavi porcoritti porcoritte ciu te nue podrobitte. 10. U je ded cuu slami, u ma sakiru ta na lavi. Porkoriti, porkoriti, ću ti nue podrobiti. 1 Prim. France Bezlaj, Ljudski pevec iz Ter a. Slov. etnograf I, str. 65—71 308 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov MATICETOV (rkp.), št. 50 in 51; tam je to zagovor proti oblaku in se v slov. prevodu glasi: Beži, beži, megla, ker je oče v travi, ima sekiro na glavi... Ti bo izpodrezal noge. 25. Raconto Sunce sa oru baba po vodu, det u scuhuu obet, palandrana na peze cruh, urata aperte, baba aderta. Sunce za oru, baba po vodu, ded u skuhou obed, palandrana pece kruh, urata operte, baba oderta. Palandrana : počasnela (?). 11 — 23 (zna jo zapeti). Variante: a. 30: »Sanze vuon mes oru...i V prepisu: Sunce vuon mez oru, — baba po vodo, — ded u kuha mestu, — u si zažgou krestu (greben), — miši ta po kiši, — panteane (podgane) dou kotu; — b. 10: Sunze sa oru — baba po vodu det e su zu brig (breg) ctie e mu puzu (počil) mig (meh) ; — c. 17 — 18; — d. 25 —¦ 13 (zna jo zapeti); — e. 27 — 25 (zna jo zapeti); — /. 28; — 3. 5; — h. 4; — i. 10 — 2; — A-. 26 — 24 (zna jo zapeti). V besedilih je precej nedoslednosti: vrata so odprta, priprta; baba je odrta in zaprta; ded pa je menda samo evfemistično oparuu (odprl) parapet (ograjo), ker si otroci niso upali zapisati, da se je oparil ta za ret. BAUDOUIN — I, 1230 (Ravanca). — STECCATI. — STREKELJ IV, 7595 (Skedenj pri Trstu). — MATICETOV (rkp.), št. 60—62. 26. Si sla un sa orizu si sritla nu zizizu ne me dala ruhizu negiala ia ia. Si šla un za oricu, si srietla nu čičicu, ne mi dala rukicu, ne džala »ja, ja«. (Prevod, prečrtan) : »Sono andata dietro la piazza ho incointrato una bambina mi ha dato la man ha detto si si.« 20 — 19 (jo zna zapeti); Variante: a. 10 — 2; — b. 30; — c. 4; — d. 28; — e. 22 — 12; — f. 24 — 17; — 3. 25 — 13 (jo zna zapeti) ; — h. 19 — 20 (čula v gostilni v Centi) ; —¦ i. 12 — 21. — Med posameznimi variantami so v glavnem samo črkopisne raz- like; pri d. je zrahljana zavest, da so to verzi; začne se z »Dan viač ...« (enkrat), med vv. 3 in 4 pa je vrinjen »a zat« (m potem). Namesto za oricu imajo variante b, f in g »na«, h pa ima obretla nam. sritla. Orica : E. de Schoultz-Adajewska je prevedla: »Sono andato a Gorizia« in je s tem zapeljala tudi B. de C. Prav pa je prevedel otrok iz Tera (gl. zgoraj »dietro la piazza»); gorica je namreč trg na uasi in kot poimenovanje za del vasi je beseda ohranjena skoraj po vsem zahodnem slov. ozemlju. BAUDOUIN — II, 1140 (Brdo). — STECCATI (združena z inačico naše št. 49). — MATICETOV (rkp.), št. 72. Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 309 27. Se sla dou na gnivizu se obri- tla nu gnivicu che na miela nu rosizu. e dan det u mieu seu e ia se sla sa gnen. se obritla na a ma- drasa u me pocasuu isichigu e ia se sia plaqugu. Si šla dou na Njivicu, si obrietla nu njivicu, ke na miela nu rožicu, e dan ded u mi e uzeu e ja sd šla za njin, si obrtietla naa mudrasa, u mi pokazuu iizikić e ja si šla plakuć. 6. 28. Se sla un savarh. su me dale dan varh. se sia dou me marne ma marna na me oclela e ia se a ne- sla von. su me guale stupeda e sat' se sia dou centu se u qupela nu cestu se nesla ore me marne na me guata prava prava e ia se ba con- tenta se guala trilililili Si šla un Za varh, su mi dalli dam varh; se šla dou md mami, ma mama na me oklela e ja si a nesla vom, su mi džali »stupida«. E zat si šla dou Centu, si irkupila nu čestu (košaro), si nesla ore mi mami. Na mi džala »brava, brava« e ja si ba komtenta, si džala »Trimilili«. 6, ZBADLJIVE O VASEH 29. Si šuu ore Pod bardo, si sruu tru di tardo. Si šuu cu u Brich, e mi pucuu (počil) miieh. Si ŠUU um Bardo, si viduu nu kokoš, ke na serje tardo. Si ŠUU im S e d 1 i Š Č a , su mi dali da schie kuzulišča (stročja). Si suu u na Vi zon t, su mi dali dan pont (vbod). Si šuu um Za varh, su me obiesili ta za dan varh. Si ŠUU cu u V i Š k u r Š u , su mi dali nu babu bušku (?) Si šuu dou C i e n t u , su mi skuhali nu poliemtu. 11 — 23. Variante: a. 6: Se sla un sedlisza su me dale dan sei qusulisza se ne sla mi cravizi na me storia micaze (mlikace?) ; — &. 19 —• 20: Se te res una feplan (Feplan — Flaipano) — no ze de (ti) date spaletan (= s palico); — c. 20 — 1 (jo zna za;peti) ; Se suu dou zintu su mi pareciali nu brau polintu. Pod slov. bese- dilom italijanski prevod (prečrtan): iSon andato a Tarcento, mi anno preparato una grande polenta.« Prim. BAUDOUIN — I, 1223 (navedeni sa kraji: Na Beli, Mužac, Kluže, Humin...). — MATICETOV (rkp.), št. 76—80. 30. i Coraghio brisene upicita palice sa satira sutra, mata lusur Koradžo, Breženi, upičita paliceT za zajtra zutra mata lužur (luč). 310 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov Verjetno so se tako norčerali iz prebivalcev vasi Breg (Brežani), ki je daleč od prometnih poti, v hribih in zato v tem in onem zaostaja za vasmi v soseščini. Ko so drugod že imeli moderno razsvetljavo, so v Bregu še vztrajali pri svojih palicah ali trskah; tuk. pesmica jih ironično vzpodbuja, naj si pripravijo palice, da bodo imeli luč do jutra. . 25—13. 31. Lazarje, Oblazarje, Rust'je, Čeltsarje, Ciarnaukit^ie, skrüjta sor ano mast ka hréjo Muskuvituve! Gente di Las, Oblase, Rusgis, Celze e Rio Nero, nascondete il formaggio ed il burro che arrivano i moscoviti! 21. Zapisovalka razlaga: »Las, Oblase, Riisgis so v polkrogu razvrščena naselja v podnoižju hribov na zahodni strani Rezije, to je v smeri Na Belo.« Nato pa pri- pominja: »Pesem je stara in danes jo samo redki poznajo. Zvesto izraža občutke, ki so jih Rezijani zmeraj gojili do velikega vzhodnega naroda, iz katerega baje izhajajo.« Toda proti temu je razlaga Baud. de Courtenaya (Materialy I, str. 537) : Müsküvytarji : mladeniči iz Bele (sanii sebe tako imenujejo) ; imamo torej opravka z vaško zbadljivko. Ostaja pa seveda odprto vprašanje, kako in kdaj se je to ime prijelo mlad. iz Bele. BAUDOUIN — I, 226 in 227 (Ravanca). . , O DEKLETIH 32. San biu su uas san muoru diet medlo sa pas, de bred sabo pomeden de se na tu smeti sameden. San biu šu u uas, san muorou diet medlo za pas, de pred sabo pomeden, de se ne tuu smeti zameden. 31 — 27 (zna zapeti). To so peli, če je bilo kje umazano (»Quando in una casa era sporco»). GORENSCAK, str. 16: »Našo Mico ženimo« (Mrsin). — ŠTREKELJ IV, 8553—7: »Rezija« 33. Se sou ta poni vie e se mercou tapor coree si vidou nu scer chena nareala sve recote. Si ŠOU ta po ni vie (ulici) e si merkou (gledal) ta po coree, si vidou nu šćer, ke na nareala sve ricote (kodre) 3. 34. Canzone: Pred kiso rase maieron tu kiso ie dicla ku an castron. Pred kiso rase bucuie tu kiso ie velike butagne. Pred kiso rase iesenie tu kiso ie veliko veseie, tu tisti kis so tri ciece tu obednin scafu nie uode. Pred kišo rase majeron, tu kiši je dikla ku an kaštron. Pred kišo rase bukuje, tu kiši je velike butanje (?). Pred kišo rase jesenje, tu kiši je veliko veseje. Tu tisti kiš so tri čeče, tu obednin škafu nie uode. Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 311 31 — 29 (jo zna zapeti). Peli so jo dekletu, ki se ji ni ljubilo delati (»quando qualche ragazza non aveva voglia di lavorare»). ŠTREKELJ IV, 8555 (Rezijanska). — Za zadnji dve vrstici prim. STECCATI. — CUFFOLO, št. 21. — »BRINJEVKE« (htografiran dijaški Ust), Tomaj—Gorica, 1938, str. 25 (iz Prosnida). NARAVNE PODOBE IZ REZIJE 35. Ta hora ta Chiaiiinawa na ma štire roSitse. Kuo bei mi mduha brat? Ta čiarniela je masa braf Ta zelona hubi kolor Ta bila je tsivil Ta rusa je gelóuz. La montagna del Canin ha quattro rose. Quale abbiamo da raccogliere? La rossa e troppo boriosa. La verde perde colore. La bianca e delicata. La gialla-e gelosa. 2—22. 36. Coi un na nar mi pridano ie mocoi scala anu rop coi nutau dno polednana v macai uoda anu prod. Koj un na uarh mi pridaua, je makoj skala anu rob; koj nutau dno polednaua, u je makoj uoda anu prod.- Prevod: Stornellate Quando arriviamo sulla vetta troviamo solo sassi e roccia e quando vol- giamo da lassu lo sguardo a valle vediamo solo acqua ed il letto del fiume. 14 —16. Varianta: a. 21: »Koj -wuna werh mi pridowa...« je vzeta iz tiskanega vira: Glej BAUDOUIN DE COURTENAY, O slovjanah v Itaiii. Russkaja mysl', 1893, str. 34. Učiteljica T. Paletti jo ima iz knjige »II catechismo resiano«, Udine 1894, kar odkrito priznava v opombi. 37. Leio, leio che na ie tem ti ze- leni polesne na bere trano ti cose tu mi cusliciu Toxize nu iagnaru garofule. 14 — 16. Lej jo, lej jo, kje na je, tau ti zeleni polesne, na bere trauo ti koze, tumu kuzliéu rožice nu Jan jatu garofule (nageljčke). BAUDOUIN — I, 1227 (z Ravance). Varianta: a. 2 — 22; »Lejo, lejo tawunoe...« DVE USPAVANKI 38. Trinqu trinqu ma teta, gimi crucca anu cropa, che gun priti debela, ta na bisca podena. Trinku trinku ma teta, dži mi kruha anu kropa, ke ćun priti debela, tij na bjdska podena. Bjiska: belska, pridevnik iz »Beli potok« (Učja) ; podena: škaf, golida. 12 — 3 (se poje). 312 Gianfranco I>Aronco — Milko Matičetov Varianta: a. 24 — 17: »Trtringho ma teta Deimine cruha .. .< »MATAJUR« II, št. 13, Videm, 20. 3. 1951: »Uspavanke iz Terske doline«. Skupaj z inačico k št. 22 a. Žal, da ni naveden kraj niti zapisovalec. 39.: Taçffiu taggiu ta lieta nunniza na pase ause anu cose sa mieti, mliccase anu caffe. 27 — 25 (jo zna zapeti). Inačica : a. 24 — 17. Ta džu, tadžu, ta biela nunica, na pase ouce anu koze, za mieti mlikace anu kafe. O JEDI ALI PIJACI 40.1 Prodaite ouze anu cose, qupite iaize anu caffe la Un la tela la Un la la. Prodajte ouce anu koze, kupite jajce anu kafe. La lin la lela, lalin lala. 12 — 3\(jo zna zapeti). Tako pojó v Učji. MATICETOV (rkp.), št. 66. 41. Pradielis, 25 aprUe 1946 ORE VSTANITE GNIVAS CHE STIEN NAREDITE DAN GAFFE PARVOTE BIELE SAT SE TE ZARN SAT POPITESAT SE SDROBITE Ore ustanite, njivaške šćeri, naredite dan kafe: parvo te biele, zat še te carne, za popiti, zat za si zdrobiti. 15 — 9 (jo zna zapeti). MATICETOV (rkp.), št. 67. 42. Coragio cocosi snesita, iaia sa saitra sutra sa saitro sutra sa savaiun. Koradžo, kokoši, znesita jaja za zajtra zutra, za zajtra zutra za zavajun. Z a v a j u n : it. zavaglione, fr. chaudeau. 12 — 5 (jo zna zapeti). Variante: a. 16: ... sa narediti dan savaiun; — 6. 26 — 24 (jo zna za- peti) : ... iaiza ... sa storti savaiun; — c. 19 — 20; — d. 5: ... dan lip savaion; — e. 17 (jo zna zapeti) : ... cemo narediti. — Drugače se razlikujejo samo črkopisno. 43. FaksimMe izvirnega zapisa glej na str. 302. Prepis: \ Cjeu tiedan, cjeu tiedan tartice brau. Paršla nedija, san se zapiu, san se zapiu. A ja, a ja si božac, si božac. 15. Folklorna atiketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 313 BAUDOUIN — II, 1139 (Brdo; z napevom zapisala E. Schoultz-Adajewska; v njenem zapisu se zadnja vrstica glasi: j>sang souze zapiu«. B. de C. je bral sowze = solze, prav pa je edino sopce — sovfse — se = vse, ves zaslužek). 44.1 Chiclize prodala bun sass slatco vinze dala bun ne grin damou san sei na prei na prei možno Kiklice prodala bun, za sladko vince dala bun. Ne grien damou, san žejna premočno. 30 — 33. Naslov: »Borzoleta« (barzelletta). ŠTKEKELJ III, 5979—83: »Ne grem domov, sem žejna premočno«. — PERU- SINI (po zapisu A. Kufola), Ce fastu? XXIII (1947), n. 5—6, 31. 45. ¦ Pita vince bratarci che voda tam stoi naita vodo sabeci che nutre ne lesi Pijita vince, brataroi, ke voda tam stoji, naajta vodo žabici, ke nutre nje leži. 30 — 32 (jo zna zapeti). Varianta: a. 28: glej faksimile na str. 302; združena s pripevom k pesmi »Bog je ustvaril zemljo« (ŠTREKELJ III, 6056—78): Tan za gorun škorjanc poju, poju. GORENSCAK, str. 16: »Pijmo, bratci, vince!« (Mrsin). — OREL, št. 45 (Hlodič). — ŠTREKELJ III, 5932—3. 46. Ta stara ne Bouna ta mlada lesi Popila dan craizar io lai>a boli Ta stara ne bouna, ta mlada leži. Popila dan krajcar, jo lava boli. 19 — 20 (sUšala jo je v gostilni v Centi). Variante- a. 27 — 25 (jo zna zapeti) : ... ta stara tu mladu sa lase darsi; — b. 5: ... craizer sapila ...; — c. 24 — 17 (jo zna zapeti). STECCATI. — MATICETOV (rkp.), št. 65. 47. San codu po crainchiescen gli- dat ccidelaiu gliubeze tri parva ie quharza druga ie chelerza tretia ie liubeza moega sarza. San hodu po Kranjsken gliedat kaj delaju ljubice tri. Parva je kuharca, druga je kelerca, tretja je ljubica mojga sarca. 30 —• 35. Odgovor na vprašanje »Paese in cui ha (sic) raccolto la comp.« se glasi: »Jugo.slavia«. BAUDOUIN — II, 413, 415 in 416 (Vizoul). — GORENSCAK, str. 14: »Pojmo na Štajeriskol« (Mrsin). — STECCATI. ^ ŠTREKELJ II, 1721—34. 314 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov ZABAVLJIVE 48. Gravati su sesmeali Glie si na arda baba uspiegu sense glidala sanba na lipa mlada. 30 — 31 (jo zna zapeti). STREKELJ IV, 7769, vv. 13—16. Hravati su se smeali, ke si na arda baiba, u špiegu sen se gliedala, san ba na liepa mlada. 49. Nad mostan je voda pod mostan ie let varvete svanig ne spasti na ret Nad mostan je voda, pod mostan je led, varvi se, Žvanić, ne spasti na ret. 30. Skupaj s št. 50 na istem listu. Prim. tudi št. 22 a. GORENSCAK, str. 15: »Pod mostom je voda (Mrsin). — STECCATI: »Tu v hiši je voda«. — Prim. STREKELJ II, 3304 in 3327. 50. Hoia hoia lobiza moia hoia hoia lobiza ma tista ie moia ma hlaze od noia letite sagno Hoja hoja, lobica moja, hoja hoja, lobica ma. Tista je moja, . ma hlače od noja, letite za njo. 30. 51. Nuna roš'tsa moja, maté ano lipo róSitso kü mü bej vi jo krudjate? Tuw mo kä je ni marata? Anu je ka bä jó maratoel mloé mi jé ni dajatoe Tuw dna viitrjno dejtyo Da suntse jé ni purusi Anu luna jé ni pohcerdi Anu miihe jé spiikajo Nonna, rosa mia avete una bella rosa per chi la tenete via? Forse per chi non la merita? E a me che la meriterei, a me non la volete dare... In vetrina mettetela che il sole non l'abbronzi che la luna non l'imbruttisca che le mosche non la pungano. Verz 3 beri: Komu bej vi jo krijete (= za koga jo skrivate); v verzu 4 je od- govor: Temu, ki je ne merita (zasluži). 21: »La composizione e cantata. Oggi pero e conosciuta poco.« GORENSCAK, str. 14: »Ce je nočete dati« (Mrsin). — Prim. STREKELJ II, 2644—5: »Pri materi jo hoče izprositi.« Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev_315 52. Da nune nunjtsa moja Da nutto usténito huro Ka mette süno tuw dwuro Fahoton tuw hartoé . . . Nonna, nonniina miia su su alzatevi che avete il figlio nel cortil, col fagottino sul groppin... 1. Prevod je najbrž delo učiteljice T. Paletti. LIRIČNE 53. Lj ti, li ti moi diiscgniic da an pucij te pastirac, da an puidi tan te gusdig, da an si udelu din snupic, da an si dii ta pod giano, ta pod te iasno nocase. Lij ti, lij ti moj dižnjič (dežek), da an pučij te pastii;ac, da an pujdi tan te guzdić, da an si udelij din snupic, da an si dij ta pod glauo, ta pod te jasne uočace (očke). Ital. prevod: Pioggerellina Piovi, piovi pioggerellina che si riposi il pastorello e che vada in quel boschetto che si faccia un fascetto e se lo metta sotto il capo e sotto gli occhi azzurri. 14 — 16. Pesem pojejo še danes. 54. Da nune, nünitsa moja, kako tu löpö tsitjra, ma mlo tu melo frajno ka nü tuw balo lipo mo ... Nonna, nonnina mia, come suona bene la zitira ma poco mi soddiisfa cio perche nel ballo non c'e lei... (la mia bella) 1: pesem pojejo še danes. Opomba učiteljice T. Paletti: »Zitira: violino e violone nel caratteristico ballo resiano. « Tu zgoraj pa je cif ira glagolska oblika od citirati. 55. Te bi lyubim, te bi iscem dones gutri in nečog pa za stony si solze brišcen preč si ti e di ni moy. Le pri tebe ge veselye in brez tebe ye gorge ktebe vleceyo me zelye, za te biye mi srce. Tebe Ijubin, tebe iščen, danes, jutri ijn necoj, pa zastonj si solze brisen, preč si ti edini moj. Le pri tebi je veselje in brez tebe je gorje, k tebi vlečejo me želje, zate bije mi srce. 9 — 11 (zna jo zapeti). Strojepis; strešice nad c, z in s so napisane s črnilom naknadno. 316 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov 56. Ti nese usabis Same. Tapar vodii tistaisc enu ettu ti Rastesc liepo te disis e nu liepa te ses etaco zesdan nu ponogii. Veg e te mercan luoisa see enu pomalu ti rastes e pano vote ti pies. Liepa lame ti se ba e nu lietos mas be te. 13 — 6 (jo zna zapeti). Ti ne se uzabiš za me Ta par vodi ti stojiš enu etu. ti rastes liepo ti dišiš enu Hepa ti si 'ejtako čezdam nu ponoči. Već ke te merkan, luojša sii enu pomalu ti rastes e pouno vode ti piješ. Liepa lani ti si ba enu lietos maš biti. 57. Gianti lieepo Rusignul Ti cesnuoig tii liepo mi giantas ia saspin nu se sbudim Simpri ti temigiantas finche ia speca saspin ticai liepo ti giantas see car ia e liepo spin. Suutra ia adore ustanen sa tebe te liepo vidate caria priden eie pot arm ti me videsc e sat biscisc. 13 — 6 (jo zna zapeti). Confi liepo, ruzinjul (slavček) Ti čez nuoić tej liepo mi ćantaš, ja zaspin nu se zbudin. Simpri ti te mi ćantaš, fin ke ja sipeka zaspin, tikaj liepo ti ćantaš, še kar ja liepo spin. Zutra ja adore ustanen, za tebe te liepo viđati; kar ja priden Ce pod arm (grm), ti me vidiš e zat bežiš. 58. Ta liepa Rosiza Liepa ma ta Rosiza sze dan bot ti se pascla. Laisco lieto se ba liepa lietos vieg cuui laisco lieto. Pridii specat tonavo lieto luoisa cuui taparvo lieto. 13 — 6 (jo zna zapeti) Ta liepa rožica Liepa ma ta rožica, šče dan bot ti sd pa (r) šla. Lajsko lieto si ba liepa, lietos već kuoj lajsko lieto. Pridi spekat (spet) to novo lieto luojša kuoj ta parvo lieto. Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev_317 59. Na planiceci sunzaze sie na planinzu (sunzaze) lussno ie. 10. STREKELJ III, 6084—6090. Na planinčici sunčace sije, na planinci lušno je. MOLITVICA 60. Pa nazo mi gremo spat sutra mi ni vimo ustat ne uore ne mo- menta. Rug dutenan no lipa no sdrano nagracciano nug da mi bei muglali io prignal tun nasci sveti graciu tu nasci sveti narode. Pa naco mi gremo spat, zutra mi ni vimo ustat ne uore ne momenta (ure ne hipa). Bug, dajte nan no lipo, no zdravo, no gracjano nuć, da mi bej mugli jo prinjat tuu uaši sveti gracji (milosti), . .tu uašin svetin naročji. Italijanski prevod : Orazione della sera Anche questa sera noi andiamo a dormire e non conosciamo ne l'ora ne il momento della levata di domani. Iddio dateci una sana notte, una notte piena di grazia vostra onde noi possiamo passarla nel vostro bacio e nel vostro amplesso divino. 14 — 16. NEJASNI, SAMO DELOMA RAZUMLJIVI TEKSTP 61. Te Tosece te ruliave, te bencheze podiseiu, te binchize podiseiu te ruliave rosize. 12 — 7 (jo zna zapeti). 62. Na e na pot che na re un eis bardo che na re ciu sedilisca la tiarza ne sudila sa nodarian sii giau che na pui si ne ciun i date, spolentarian. 22 — 36 (18-leten mladenič). Na e na pot, ke na re un čiz Bardo, ke na re će u Sedlišča, ta tiarca (tretja) ne sudila za nodarian, si jd džau, ke na puj (naj gre), si ne, ćun ji dali s polentarian. ^ Objavljamo vse, kair se je le dalo prebrati, v upanju, da bo kak domačin pojasnili, kar manjka, in popravil, če smo se kje v komentarjih morda zmotili. 318 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov 63. Raconto Maladinu pata vitorio che mis- dillo padarividibili, simo mieli pa centenari radine eto nibo pa ni na ga pasulina. siimo mieli pa centenari rakliine, e to ni bo pa ninaga pazulina. (Smo imeli sto rakli, pa ni bilo niti enega stroka fižola.) 11 — 23. 64. Cula mula na cosa culic mu- lić dan coslis. Mala mula na cosa mau mulic dan coslic. Cula mula na koza, culic mulic dan kozlić. Mala mula na koza, mau mulic dan kozlić. 26 — 34. Morda imamo pred sabo besedilo, ki bi mu po italijansko rekli »scioglilingua«, po rusko »skorogovorka«. 65. Ciberian eumar eumar Ciberian une pride mai vic, tusu subili Generalia tusu ta na rosa od gioventudi 23. Ciberian e umar, e umar (je umrl), Ciberian u ne pride maj vić. Tu su zubili dženeralja, tu su ta na roza od džoventudi. Varianti: a. 28; — Ii. 24 — 17 (jo zna zapeti). Ljudski pesnik P. Negro Za vrhom pojasnjuje v pismu z dne 15. 1. 1951: »Po nekih govoricah, ki sem jih slišal v svoji mladosti, je živel v Brdu mož, ki so mu rekli »Zambaran« : v vasi je imel velik vpliv, ukvarjal se je z vsem mogočim in vse je vodil, tudi nekakšno vojaško organizacijo. Pravijo namreč, da je ta »Zambaran« vadil skupino mladeničev; da bi šli v korak, jim je ukazal deti malo sena v desni >cuokli« in malo slame v levega, nato pa je dal »marš.« s seno slamu — seno slamu... namesto ein-zwei, ein-zwei. Mogoče je ta »Zambaran« užival sloves generala in s časom (saj je že več ko sto let) se je ime v ljudskem spominu spremenilo v »Ceberian« ali »Ciberian«. 66. Corpo cribi corpo cribi nicodi- mo smo sabrale smo sabrale svece chice osa te nase sate nase davari- cice chi lo stare chi lo stare so- doman osivi osivi italia italia misi taliais cun si. Gor po hriibii, gor po hribi mi hodimo, smo zabrali, smo zaibrali vse čečice o za te naše, za te naše tovarišice, kir ostale, kir ostale so doma. O živi, o živi Italija, Italija, mi z Italijo, is cun si. 4. Varianta: a. 15. Konec je tam takle ... O sivi sivi i mišice nas cusin. Verjetno je lo vojaška pesem, nastala morda celo med zadnjo vojno (gl. izraz »tovarišice«). Terjani so bili v ital. vojski povečini med »Alpinci«, začetek pesmi spominja na znano alpinsko pesem »Su pei monti, su pei monti che noi andremo — coglieremo, coglieremo stelle alpine...« Celota pa je tu nejasna. Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 319 67. Faksimile na str. 302. Posamezne besede so sicer razumljive, vendar iz njih do zdaj ni bilo mogoče izluščiti »pesmi«. 18 — 14 (jo zna zapeti). 68. E se stur(U) dan sinatic da noe ne ba (buia) toma che sto se sjetilo du ni caci vina (boe) svanita sverto su parsli tisi che su onili ouce decla o (sin) musi blisu anu delez. E natio (sic!) un bambino 28. Kar je tu med oklepaji, je v izvirniku prečrtano. 69. Befana na pride cesnuc scarpami rasprane sni clabucan viva befana 28. Befana na pride čez nuč s skarpamii rasprane, z nin klabukan .. . Viva (živela) Befana! Befana: bajna otroška dobrotnica, ki hodi okoli po hišah na predvečer Treh kraljev. Med beneškimi Slovenci uvera in običaj še nista pognala korenik; to je le novejši šolski import. Domače je »koledo« za novo leto. 70. Mamma ciun ti dati nu frasz Ufa umiu benediciun: E bue u ce ti senati. A'a carisgna ne ore na floresala. j Mania, čun ti dati nvi fraséu lifa umiu benediciun (blagoslov) : e Buh u će ti ženati. Na čarišnja ne ore na floresala. Il rametto d' o 1 i v o L if: oljka; floresala: cvetela; za blagoslov imamo tu benediciun, prevzet iz it., za glagol pa je ostala še stara nemška izposojenka: že (g) nati. 28. ; 71. Niman coi inman qugic russa niman cacasse nimn malo co, do- bro ruschi e dobro talienzco e ni- incmo caput. »Niman koj: niman kožic russa, niman kakuše, niman ,maloko' — dobro ruski e dobro taliensko e niincmo ,kaput'.« 11 — 23. Morda je to oponašanje izreka, ki je rešil iz zadrege kakšno tersko gospodinjo v času nemške okupacije (1943—1945), Ko so po hišah plenili »kozaki« v nem- ški službi. 320 Gianfranco D'Aronco — Milko Matičetov PRIPOVED V PROZI 72. CIUN TI POVIDATE NO NOO CHE TE TOCANO NEMO CONTA- DINO CLE NO GORNADO CHE- TIU EITE CIAU ROMO SA STORTE DAN LUP VEAZ. MA PREI CUI PARTITE E SNIDOU PET PLATE TRA PASTE E NO MACARONE MA CAR E BI TANA TRENO E TACOU NOMCOLATOI E ZAU STA VETA TRENO CHE MAN EITE SRAT E SE NO GIUN SE VE- SRATE ZOURARET 3. Ćue ti poviiedati nu nou (no- vico), ke te localo (se je prigodilo) nemu kontadinu (kmetu) kle, nu džomadu (neki dan), ke lieu ejti će u Romu za storti dan liep viač (po- tovanje). Ma prej kuj partiti (od- iti), e sniedou pet plate (krožnikov) tra paste eno makarone. Ma kar e bi ta na treno (vlaku), e takou nomcolatoie: »Zaustavita treno, ke man ejti srat! E se no, ćun se vi- srati cou raret! FURLANSKO-SLOVENSKI IZREK Siere la chisiza e la pretchisiza e dopo met il ciuc in te scarbiniza. 73. Siere la »kišica« e la »pređ- kišica« e dopo mei il »ćuc« in te »škarbinica«. 26 — 24, Tako govore v vasi Stela (Stella). To je, očitno, hudomušno oponašanje »furlanske« govorice vasi Štela, kjer stari rod še razume in govori slovenski, mladina pa vse bolj poprijemlje furlanski. Ta furlanska govorica pa je vsa posejana s slovenskimi izrazi, kakor so sosedje iz slov. vasi ob Teru ujeli v izmišljen stavek, kjer so vsi samostalniki slovenski: hišica, pred-hišica (veža), ćuc (ključ), škrbinica. V knjižni slovenščini bi se gornji izrek glasil: »Zapri hišico in vežico in potem deni ključ v špranjico.« PESMI V KNJIŽNI SLOVENŠČINI 74. Tonček je prišel Tonček je prišel, torbico nosi, za*partizane živeža prosi. Mala Marianca dala je jajcica tri, moja soseda pa malo soli, — mamica moja pa žlico zabele, da se za ponev ne bodo prejele. 7 — 26. M. KLOPCIC, Pesmi naših borcev. I. Izd. Prop. odd. GŠ NOV m POS. 1944, str. 40: »Pionirček«; naveden je avtor — »Mirta«. Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 321 75. Ne hodi v tuji kraj Mislil, sem, da rože krasne mene le razcvitajo in, da ptički pesmi glasno, mene le prepevajo. — Toda moram se ločiti in pustiti ta mili kraj in od vas predragi iti moram daleč v tuji kraj. Res hudo se je ločiti in pustiti ta ljubi dom kjer dobro vem, da v tujem svetu nekdar srečen ¦— jaz ne bom. •— 7 —-26 (jo zna zapeti). To so baje peU v Kobaridu na nekem koncertu 1. 1927. Tudi ta tekst je umeten, vendar naj bo tu zaradi popolnosti zbirke. V KNJIŽNI ITALIJANŠČINI 76. Raconto A bi bo tre galline qtre capo' per andare alla capella ci voglian una figlia bella. A bi bo — tre galline quattro cappo'; per andare alla cappella, ci vogliam una figlia bella. 11 — 23. Napisano sredi med slovenskimi teksti št. 1, 14, 15, 16, 29, 63. »Importazione recente dalla penisola» (G. D'A.). NERAZUMLJIVI TEKSTI 77. Ta lipi vrschi... 22 — 12. 78. Ciilig di ghilig di gangarilig... 22 — 10. 79. Anna sam mose se um pie---- 4. IH. Dopolnilni podatki k tekstom Za tukajšnje slovenske tekste smo dolžni javno hvalo vsem, ki so kakor koli pomagali pri anketi leta 1946. To so gg. šolski upravitelji (imen žal nimamo na razpolago), ki so prijazno posredovali prejete okrožnice, po- tem tedanji ravnatelj učiteljišča v Špetru dr. Agostino C o z z a r o 1 oi in dr. Salvatore T o m a r c h i C', profesor na istem učnem zavodu, prav posebe pa so zaslužni naslednji osnovnošolski učitelji in učiteljice: Beniamino ......... (Ter — Pradielis), Tomasina Paletti (Njiva — Gniva), Fernanda Polarne (Bela — S. Giorgio), Alba G h i r a r d i n i (Codroipo) Slov. etnograf — 21 322 Gianfranco D'Aronco — Milico Matičetov in Bruna Mogorovicli Chice o (Alture di Ruda), nič manj pa tudi neimenovani učitelj ali učiteljica iz Osojan (Oseacco) v Reziji. Gradivo samo dolgujemo 31 zapisovalcem — 30 učencem in eni učiteljici. Za imeni navajamo številke tekstov, ki jih je vsak prispeval (štev. v kurzivi pomenijo neobjavljene tekste). Pregled zapisovalcev: 1. BARBARINO Fiorenzo, učenec 4. raz.. Njiva — 52, 54. 2. BARBARINO Giuseppe, učenec 4. raz., Ravanca — 35, 57a. 3. BATTOIA Bruno — 33, 72. 4. BATTOIA Elsa, učenka 4. raz.. Ter — 4, 18a, 18e, 25h, 26c, 66, 79. 5. BATTOIA Luigi, 13-leten, uč. 5. raz.. Ter št. 135 — 20, 23a, 25g, i2đ, A6b. 6. BIMBARO Fernanda, Brdo — 22a, 27, 28, 29a. 7. BORTUZZO Annamaria, učenka 3. raz., Godroipo — 74, 75. 8. BUTTOLO Adriano, učenec 4. raz., Njiva — 2. 9. CRUCIL Silvia, dijakinja 3. let. učiteljišča, Hlodič št. 16, Grmek — 55. 10. CULETTO Elvira, učenka 4. raz.. Ter št. 92 — 24, 25b, 25i, 26a, 59. 11. CULETTO Isidoro, učenec 5. raz.. Ter št. 67 — 1, 14, 15, 16, 19, 23, 25, 29, 63, 71, 76. 12. CULETTO Paolina, učenka 5. raz.. Ter št. 123 — 19a, 26i, 38, 40, 42, 61. 13. CULINO Paolino, učenec 4. raz.. Ter št. 11 — 56, 57, 58. 14. DI LENARDO Dorina, učenka 4. raz.. Bela — 6, 7, 36, 37, 53, 60. 15. GRAZlUTTI Fernanda, učenka 6. raz.. Ter šit. 1 — 41, 43, 66a. 16. LENDARO Alessandro', učenec 4. raz.. Njivica št. 13 — 3b, 18d, A2a. 17. MARCHIOL Eugenia;, učenka 5. raz.. Njivica št. 24 — 25c, Â2e. 18. MAURO Marioi, učenec 4. raz,., Alture di Ruda — 22, 67. 19. MOLARO Anita, učenka 4. raz., Njivica št. 60 — 3, 17, I8b, 18c, 22b, 26h, 29b, i2c, 46. 20. MOLARO Remo, Ter št. 65 — 26, 29c. 21. PALETTI Tomasina, učiteljica, Ravanca — 31, 36a, 51. 22. PASCOLO Guido, učenec 5. raz., Ter št. 14 — 3a, 23b, 26e, 62, 77, 78. 23. PEZ Giacinto, učenec 4. raz.. Pod brdom št. 25 — 65. 24. PEZ Livio., učenec 5. raz., Pod brdom št. 61 — 26f, 38a, 39a, A6c, 655. 25. PEZ Serinella, učenka 5. raz.. Pod brdom — 25d, 26g, 30. 26. SCUNTERO Elvira, učenka 4. raz.. Njivica št. 40 — 18, 25*, i2b, 64, 73. 27. SGARBAN Elda, Pod brdom št. 73 — 25e, 39, i6a. 28. SGARBAN Lino, Brdo — 25/, 26d, 45a, 65a, 68, 69, 70. 29. SIEGA Silvio, učenec 4. raz., Osojfjne — 5, 8, 9, 10, 11, 12, 13. 30. SINICCO Vilma, učenka 4. raz.. Njivica št. 54 — 25a, 26b, 44, 45, 47, 48, 49, 50. 31. SION Anna, dijakinja 3. let. učiteljišča, Podutana — 21, 23c, 32, 34. Pravkar imenovani pa so' prišli do zapisanega gradiva po zaslugi 35 zna- nih in nekaterih neznanih pripovedovalcev (informatorjev). Tudi v naslednjem pregledu so navedene številke tekstov, ki so jih povedali posamezniki: Folklorna anketa v Furlaniji 1946: Odgovori slovenskih šolarjev 323 Pregled pripovedovalcev: 1. CULETTO Amalia, 46 let, Ter — 29c. 2. CULETTO Basilio, 49 let. Ter — 25(, 26a. 3. CULETTO Ca tedna, 18 let, Ter — 38, 40. 4. CULETIO Elda, 21 let, Ter - l