KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 24 (8)

INDUSTRISKE SVOJfNE
IZDAN 1 APRILA 1937
PATENTNI SPIS BR. 15024
Ing. Synovec Rudolf, tvorničar, Olomouc, Č. S. R.
Generator bez roštilja za upojni plin.
Prijava od 23 novembra 1935.	Važi od 1 avgusta 1936.
Traženo pravo prvenstva od 23 novembra 1934 (Č. S. R ).
Predmet pronalaska je generator bez roštilja sistema obrnutog strujanja za upojni plin i pogon drvima, koksom ili sl., koji služi za tjeranje plinskih motora, te kod kojega zrak za rasplinjivanje ulazi kroz cijevi na obodu rova za gorivo, dok proizvedeni plin izlazi iz prstenastog prostora, koji opkoljava donji dio rova.
Već su poznati generator! upojnog plina sa užarenom zonom, kod kojih je predvideno čunjasto suženje rova za ras-plinjavanje, koje ima centralni prolaz bez roštilja, te prelazi opet u čunjasti nasra-vak, koji se medutim širi i završava u prl-kladnoj udaljenosti od dna obočja, prt čem su cijevi za dovod zraka poredane u cilindričkoj pobočki rova iznad čunjastog suženja rova. Svrha koničnog nastavka je, da slojeve goriva ispod užarene zone o-čuva usijane, da bi se kod prolaska katranskih para kroz bžarene slojeve uglje-na katran rastvorio i dobio plin bez katrana.
Nedostatak ovih generatora je, da donji dio rova, koji iz razloga apsolutne nepropusnosti mora biti napravljen iz jednog komada svarivanjem, te se sastoji iz specijalnog i skupog materijala, jako pati uslijed promjena temperature za vrijeme pogona.
Ustavi li se generatorskim plinom tje-rani motor i tim prekine rad generatora (mjesta zaustavljanja kod autobusa, sta-janja kod teretnih automobila i sl.), tada nastupa znatno i brzo hladenje obočja
kao i rova generatora, koje na donjem dijelu rova, naročito kod kolčaka, dovodi do promjene forme i čak do stvaranja pu-kotina.tako da treba izmijeniti čitav donji dio rova. Pošto kod prekda pogona nastupa takoder ohladenje užarene zone, to ponovno pokretanje generatora odn. motora zabijeva dulje vrijeme, a uslijed toga zapinje pogon. Daljnji nedostat ak je, da se za svaku veličinu motora mora upo-trebiti donji dio rova, koji odgovara to j veličini, pošto veličina otvora dna dimenzije nastavka rova moraju da stoje u izvjes-noj relaciji prema upojnoj sposobnosti • motora.	;• •
Generator prema pronalasku nema tih nedostataka.
Pronalazak se u bitnosti sastoji u torne, što je oko čunjastog suženja rova predvidena pobočka, koja sa pobočkom rova tvori jednu cjelinu i skupa sa čunja-stim suženjem tvori komoru, u kojoj se može nakupiti užareni ugljen i očuvati u užarenom stanju. Ova pobočka i usijano gorivo spriječavaju ohladivanje donjeg dijela rova kao i njegovog nastavka, te se time trajno zadrži visoka temperatura u usijanoj zoni i postizava se potpuno pre-tvaranje katrana kao i octene kiseline u plinove, koji povisuju kvalitetu upojnog plina. Pri tom ostaje konično suženje rova trajno na temperaturi sijanja, pa se prema torne postizava neprestano kraki-ranje katrana i stalno ista kvaliteta plina. Tim, što temperatura usijane zone kod
Din. 20.—
zaustavljanja rada generator a jako sporo pada, postizava se kod ponovnog pogona generatora brzo dobra kvaliteta plina i tim takoder brzi pogon čitavog uredaja. Takoderdonji dio rova za rasplinjavanje ni je' podvrgnut brzim promjenama temperature, tako da se njegov materijal ne deformira i ne puca, te se njegova trajnost znatno produžuje.
Oko čunjastog 'suženja rova smje-štena pobočka može imati cilindričan, ču-njast ili iz njih kombiniran oblik. Ona zavr-šava u bližini dna ili vanjskog obočja generatora i pomoću nje se reguliše množina usijanog goriva, koje treba da ostaje u donjem dijelu generatora. Nastavak čunjastog suženja rova može, obzirom na smještaj pobočke, biti vrlo kratak, cime se razlike u napetosti materijala smanjuju.
Glavna prednost pronalaska sastoji se u torne, što čitavo konično suženje rova (konični donji dio) može biti napravljeno kao samostalna cjehna, te se može u rov umetati i na najjednostavniji način izmi-jenjivati, tako da se neki generator može lako prilagoditi motom sa drugim potroš-kom plina. Največi upliv na količinu i do-brotu proizvedenog plina ima veličina otvora u čunjastom donjem dijelu rova. Njegova laka zamjenivost omogučava da-kle, da se kod inače nepromijenjenog generatora upotrebi takav čunjasti donji dio. koji odgovara potrošku upotrebi jenog m o tora. Upotreba izmijenjivog koničnog donjeg dijela omogučena je svakako jedi-no i samo zato, što je u odgovarajučoj u-daljenosti od dna pobočke generatora predvidena pobočka rova iz jednog komada, koja je apsolutno nepropusna, tako da je isključeno usisavanje katranom onečiš-. če nog plina na priključnem mjestu donjeg dijela rova.
Opisačemo i razjasniti pobliže prona-lazak pomoču jednog oblika izvedbe, koji je prikazan na načrtu.
Sl. 1 prikazuje shematski u uzdužnom presjeku dosad poznatu izvedbu generatora. Sl. 2 prikazuje shematski uzdužni presjek izvedbe pronalaska. Sl. 3,	4
i 5 su shematski uzdužni presjeci ra-zličitih mogučih izvedeba donjeg dijela rova sa uloženim čunjastim do-njim dijelom. Sl. 6 je uzdužni presjek jednog praktičnog oblika izvedbe donjeg dijela rova sa umetnutim čunjastim donjim dijelom, dok je Sl. 7 tlocrt Sl. 6.
Generator se sastoji iz dvije cilindrične pobočke 1, 2 (SL 2), od kojih nutarnia tvori stvarni rov. za izgaranje. Pobočka 2 je čitava napravljena iz jednog komada i tako dugačka, da prelazi preko čunjasto suženog donjeg dijela 4 rova i završava u
maloj udaljenosti od dna 3 vanjskog obočja 1. Dio 2a, koji tvori produženjg pobočke rova ispod čunjastog donjeg dijela 4, napravljen je cilindričan (Sl. 2), ili je čunjasto proširen (Sl. 3 i 4), ali također može biti čunjasto sužen. Takoder može pobočka 2 odn. 2a sezati do dna 3 obočia generatora i na njemu počivati, kako je prikazano na Sl. 5, pa su u tom slučaju na njezinom dnu predvideni otvori ili izrezi 5 za odvod plina. Ova izvedba prikladna je uglavnom za stacionarne generatore. Ako se slobodni presjek izmedu pobočke rova 2 i izvanje pobočke 1 odabere tako malen, da bi cijevni kanal 6 za dovod zra-ka oteščavao prolaz plina prema odvodnom otvoru 8, tada se rov suzi pomoču pozna-tog koničnog prelaza 7, da bi se time dobilo mjesto za smještaj zračnog kanala 6, kako je to na Sl. 3 i 4 naznačeno.
Kod oblika izvedbe prema Sl. 2 tvori konično suženje 4 rova za rasplinjavanje jednu ejelinu sa pobočkom 2 odn. 2a. Zgo-dnije je, da se ovaj konični donji dio rova napravi izmjenjiv, kako to prkazuju Sl. 3 do 5. U tu svrhu predvideno je konično sjedalo 9, koje sa pobočkom 2 odn. 2a tvori je di risove n u ejelinu, te na koje se postavlja i na prikladan način fiksira faktični konični donji dio 4 rova za ispli-njivanje. Brtvljenje donjeg dijela 4 na sje-dalu izvodi se samo od sebe pomoču pra-šine pepela. Neka slučajna nepropusnost ne bi imala nikakvo značenje, pošto plin sa katranskim parama mora da prode kroz sloj usijanog goriva, tako da se katran rastvori.
Nastavak 2a pobočke 2 tvori sa koničnim donjim dijelom 4 komoru A, u kojoj se gorivo uzdrži usijano, pa ona upravlja njegovu visinu na dnu generatora. Ovo u-sijano gorivo spriječava skupa sa nastavkom 2a ohladivanje usijane zone i omogučava, kako je na početku pobliže razjasnjeno, rastvaranje katrana.
Pobližu konstruktivnu izvedbu jednog izmjenjivog koničnog donjeg dijela rova za isplinjavanje i njegovo učvrščenje pri-kazuiu Sl. 6 i 7. Donji dio 4 je uglavnom koničnog oblika i previden slobodnim o-tvorom 10 i kratkim hiperboličkim nastavkom 11. Savijena mjesta nastavka su poja-čana, pošto donji dio na tim mjestima najviše trpi. Na svom največem presjeku završava konični donji dio u cilindrični nastavak 12, čija čeona ploha služi kao pot-potporna ploha za izbočine 13, koje su navarene na nutarnjoj stijeni rova za rasplinjavanje. Ove izbočine su s donje Strane uglate i drže donji dio 4 na način bajo-netnog zapora. Da bi se donji dio mogao umetnuti u rov, predvideni su po njego-
vom cilindričnom nastavku 12 aksialni izrezi 14, koji zadiru u njegovu čunjastu sti-jenu toliko, da izbočke 13 kod uturivanja lako prolaze kroz te izreze. Kod zakreta donjeg dijela 4 potisne se njegov cilindrični dio 12 pod izbočke 13 i tim on pričvrsti na sjedalu 9. Zakretanje umetnutog donjeg dijela ograničeno je zubima 15, koji tvore udarnice za izbočke.
Razumije se, da se opisani primjeri izvedbe mogu u okviru pronalaska razli-čito mijenjati, a da se tim ne prekorači područje zaštite.
Patentni zah t je vi:
1.	) Generator bez roštilja za upojni plin, tipa obrnutog strujanja za pogon dr-vetom ili drugim rasplinjivim tvarima, kod kojega ulazi zrak u rov za rasplinjivanje iznad jednog koničnog suženja rova, koje se svršava u jednom nastavku, naznačen time, što je pobočka rova (2) produžena ispod koničnog suženja (4) rova, tako da to produženje (2a) sa suženjem tvori jed-nu komoru (A), koja reguliše količinu usi-janog goriva na dnu generatora, sprije-čava brzo hladenje koničnog suženja i uz-drži ovo dugo usijano.
2.	) Generator po zahtjevu 1, nazna-
čen time, što produžena pobočka rova (2a) završava u bližini dna ili izvanje pobočke generatora, pri čem nastavak koničnog suženja rova generatora ima malu duljinu.
3.	) Generator po zahtjevu 1, naznačen time, što pobočka (2a) rova seže do dna izvanje pobočke generatora, te je na svom dnu providena otvorima ili izrezima za prolaz plina.
4.	) Generator po zahtjevu 1, naznačen time, što je konični donji dio (4) rova (2) samostalan i umetnut u pobočku rova, koji sa svojim produženjem (2a) tvori jednu cjelinu.
5.	) Generator po zahtjevu 4, naznačen time, što konični donji dio (4) rova leži na jednom koničnom sjedalu (9) u unutraš-njosti pobočke rova, te je pomoču izboča-ka na pobočki pričvrščen na način bajo-netnog zapora.
6.	) Generator po zahtjevu 5, naznačen time, što konični donji dio prelazi u jedan cilindrični nastavak (12), koji služi kao potporna ploha za pričvrsne izbočke, te su u njemu predvideni izrezi (14), koji omogučuju uturivanje donjeg dijela preko izbočaka odn. preko sapnica upusta za zrak.
7.	) Generator po zahtjevu 4, naznačen time, što konični donji dio (4) rova prelazi u jedan kratki hiperbolički nastavak (11), čija su mjesta zakrivljenosti pojača-na.
SL 4
^ Z
2
9
2*.
Ad pat.br.13024
SL 6
ft
>4