KRALJEVINA SRHA, HRVATA I SLOVENACA
uprava za zaštitu
KLASA 6 (G)
INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15.JUNA 1925.
PATENTNI SPIS BROJ 2921.
Prva zagrebačka tvornica pjenice Žiga Weiss, Zagreb.
Konzervirana trajna pjenica.
Prijava od 31 decembra 1923.	Važi od 1 aprila 1924.
Pravo prvenstva od 14 maja 1923. (Nemaeka)
Različiti postupci teže za tim, da po sebi lahko pokvarljivu pekarsku, pivsku i vinsku pjenicu učine trajnom pomoću postupka sušenja i srestava za konzerviranje.
Poznata su takodje konzerviranja pomoću šećera U svim takovim postupcima radi se o uzdržanju pjeničnih stanica u što većem broju. Zato su postupci za postignuće trajnosti većinom teške naravi i osim toga valja gotovu suženu pjenicu zatim čuvati od vlage i vlažnog zraka.
Ovdje dakle naztupa niže navedeni postu pak i stvara jednu sasvim novu metodu Valjano isti ještena i dobro sazrela pjenica učini se ponajprije tekućom sa 3 — 10 /o šećera Stanični sok sa svojim fermentima, izlazi velikim dijelom napolje iz pjenične stanice. Smjesa počima doskora vrijeti, a to vmijenje podržava se 15 minuta. Zatim 'se dodaje toliko šečera, dok supstanca postane Žilavom ili dok se dade mrviti. U prvom slučaju dostaje petostruka množina šećera od težine upotrebljene pje.nice. Na taj se način stanični sok sa svojim fermentima razdijeli na smjesu šećera i te kroz to sa malo fermenata snabdjevene pjenične stanice budu obavite te zaštićene od iskvarenja i pristupa zraka. Time je dakle postignuta smjesa, u kojoj se u šećeru nalaze slobodni pjenični fermenti i sa malo fermenata snabdevene pjenične stanice Tako se je izbjeglo tomu, da se pri pretvaranju u tekućinu sa šećerom, nakon što je isti pro vrio, stanični sok vraća u pjenicu i da za
sobom ostavlja jednu spužvastu smjesu. Već je na taj način polučeno kroz dugo vrijeme trajno srestvo za pečenje i trajna pjenica, a to je postupak, koji se dade primijeniti i na čisto uzgojnu r. bu dakle i za pekarske, pivske i vinske pjenice svake vrsti.
I. Može se pak i iz pjenice, prije nego li se ista sa šećerom učini tekućom, otpustiti 10 — 25'/o sadržine vode i tek zatim postupati s time kako je prije opisano Isto tako može se šećeru pridodati brašna i malene količine hranjivih soli takove kombinacije moraju se posmatrati kao po sebi dane variiacije postupka.
III. Važni a je činjenica da dobra sušena pjenica, koja inače pri stajanju na zraku ili pri pristupu zraka lahko obamre i koja se drži samo pod inertnim plinovima, sačuva. svoju punu životnu snagu, ako se valjano osušena pjenica pomiješana sa preparatom dobivenim načinom opisanim u odsjeku I dobro prognječi i na taj način obavije te time isto tako učini tra nom, kao pjenica skupa sa fermentima u odsjeku I, koja je tako srestvo za konzerviranje za do sada poznate sušene pjenice Može se dakle osim toga pridodati toliko šećera, brašna i sličnih supstanca dok time ne nastane jedna suha smjesa ili samo toliko, da preostane jedna žilava smjesa koja se dade puniti u tube.
Ni na koji način ne smije se taj novi način konzerviranja pjenice zamijeniti sa
Oin 5.
takozvanim šećernim pjenicama, gde'] valja da je pjenična stanica uz pripomoć šećera tako preparirana da stanični sok na to o-sta.e unutar stanice Trajnost takovih pjenica manja je od one u opisanom postupku te ne omogućuje kombinaciju sa već osušenim trajnim pjenicama
Konačno valja još naglasiti, da se ta i slična trajna pjenica kroz godine drži u inertnim plinovima i njihovim mješavinama i time se postizava osobito visoka trajnost
PATENTNI ZAHTEVI:
1) Postupak za konzerviranje pjenica i njihovih fermenata, naznačen time, što se
istijegtena pjenica poglavito sa šećerom te sa solima učini tekućom, i na taj način sa šećerom izmiješa, da istekli stanični sok ostane u šećeru razdijeljen
2) Postupak prema zahtevu 1 naznačen time, što se šećeru pridodaju dijelovi brašna, soli i drugih supstanca
3	Postupak prema zahtjevu pod 1, naznačen time, što se sušene tra ne pjenice izmiješaju sa preparatom po patentnom zahtevu 1 i konzerviraju
4	Postupak prema zahtjevu pod 1 naz načen time što se trajne pjenice svake vr sti konzerviraju u inertnim plinovima i njihovim mješavinama.
V/i
»