KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 74 (3) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 avgusta 1933. PATENTNI SPIS BR. 10213 Gesellschaft fiir Elektrische Apparate m. b. H., Berlin — Marienfeld, Nemačka. Prijemna sprava za dostavljanje vesti pomoću infra - crvenih zrakova. Prijava od 27 avgusta 1932. Važi od 1 januara 1933. Traženo pravo prvenstva od 22 oktobra 1931 (Nemačka). Dok za vidljivu svetlost postoji veliki broj fotoćelija, koje na njih padajuću svetlost, na način koji je dovoljan za praktične ciljeve, pretvaraju u električne struje ili elek-i trične napone, nije uspelo da se izvedu ćelije koje bi bile tehnički upotrebive za hvatanje infra-crvene svetlosti. Poznate alkalne ćelije su potpuno neosetljive za svetlost dugih talasa, a takođe i otporne ćelije i ako u infra-crvenoj oblasti pokazuju izvesnu osetljivost, ipak su za ovo zračenje znatno manje podesne no za vidljivu svetlost. Ćelije iz taliijum sulfida;, koje su za pomenuti cilj naročito poznate, i koje se nazivaju talofid-ćelije, osim toga se veoma teško izrađuju i imaju samo neznatno trajanje. S druge strane je tražnja za jednom dobro podesnom prijemnom spravom za infra-crveno zračenje cd veoma velikog značaja. Za bežično saopštavanje vesti u takvim slučajevima, gde se neizostavno mora izbeći, da vest bude saslušana od nepozvanih lica, moraju biti upotrebljeni zraci, kojii se mogu u određenom pravcu odašiljati i primati. S toga radio talasi nisu podesni za; ovaj cilj. Isto- tako ne mogu biti upotrebljeni ni viđifiivi zraci, pošto ovi, s jedne strane, mogu lako biti opaženi od strane stranih lica, i što, s druge strane, nisu podesni u prisustvu magle ili dima. Jedino su infra-crveni zraci jedno-vremeno dovoljno sposobni za prodiranje i daju se tako dobro u odgovarajućem pravcu odašiljati i primati, da se mogu pri-meniti na primer za saopštavanje vesti u ratu. Da bi se prijemne sprave za takve zrake tako izvele, da udovoljavaju svima za-htevima prakse, to* po pronalasku organ k ii je csetljiv za zračenje, biva izveden Iz dve, jedna od druge različne, električno sprovodi]ive materije, koje se dodiruju u vidu tačke. Može se na primer za hvata-nje zrakova upotrebiti kakav detektor, koji je uključen u električno kolo struje. Kod nailaiženja svetlosti na dodirna mesta kristala i vrha, nastaje elektromotorna snaga, koja po podesnom pojačanju u telefonu proizvodi zvuk, koji se može čuti i koji odgovara kolebanjima svetlosti. Već je poznato, da između dodirnog mesta kristala i na njega slavljenog vrha, nastaje eVektromotorna snaga, kako kad na mesto dodira naiđe svetlost dugih talasa, tako i kad naiđe svetlost kratkih talasa. Takođe je činjen predlog, da se ova osobina upotrebi, da se kod viđenja na daljinu ili za ciljeve tonfilma svetlost promenljt-vog intenziteta pretvori u naizmenične struje. Pronalazak suprotno tome se zasniva na tome, što detektor biva korišćen kao svetlosno osetljivi organ za prijemne sprave za infa-crveno dostavljanje vesti. Da bi takvi detektori u ovom slučaju ipak znatno povoljniji biti za prijem ultrai-crvene svetlosti, no ćelije koje su naročito za prl- Din. 15. jem ultra-crvene svetlosti razvijene, nije se moglo ni na koji način predvideti. Napredak koji je postignut ovim pronalaskom, zasniva se na tome što je novi prijemni organ za infra-crvenu svetlost isto tako ili još osetljiviji no za vidljivu svetlost. Moglo se na primer upotrebom jednog detektora, koji se sastoji iz ga'i'em-ta (Bieiglanz) i jednog postavljenog vrha, zapaziti znatno povećanje snage koja treba u prijemniku da se pretvori u električnu struju, u odnosu na do sada korišćene otporne ćelije. Osim toga nove prijemne sprave ne pokazuju ni u koliko ienjivost do najviših frekvenci, što verovatno ima svoj razlog u znatno manjem kapacitetu. Najzad su i nove prijemne sprave znatno otpornije no otporne ćelije koje su korišćene za ui'tra-crvenu svetlost. Ove naime moraju uvek biti brižljivo zaštićene od na-ilaženja svake vidljive svetlosti, pošto inače bivaju razarane. Nove ćelije su naprotiv u tom smislu potpuno neosetljive prema vidljivoj svetlosti, da i pri proizvoljno dugom osvetijavanju ne bivaju štetno uticane u svojoj osetljivosti na infra-crvenu svetlost. Jedan primer izvođenja predmeta pronalaska je pretstavljen u slici. 1 pretstavlja ogledalo, koje nailazeče zrake koncentriše na jednu tačku. Ono ]e po pravilu tako izvedeno, da njegov osni presek ima oblik jedne parabole. U žiži se nalazi svetlosno oset'ijivo mesto organa koji je namenjen za hvatanje zrakova. O-vaj se sastoji iz kristala 2, na koji je elastično postavljen vrh 3. Kako kristal, tako i vrh, su električno sprovodljivo vezani sa krajevima primarnog namotaja prenosioca 4, na čijoj je sekundarnoj strani na poznat način priključena pojačivačeva cev 5. Za ovom pojačivačevom cevi mogu sledovati još i dalji stupnji za pojačanje i odn. ih telefon za slušanje uhvaćene vesti, Umesto telefona može doći u obzir i kakav rele ili morzeov taster za beleženje, ako se ne te-lefoniše već se telegrafiše. Kao kristal može prvenstveno biti upo-trebljen galenit. Na kristal biva postavljen kakav vrh koji se može sastojati iz proizvoljnog metala. Korišćena površina kristala biva pre sastavljanja izložena površinskom postupanju, koje je podesno, da poveća osetljivost. Na primer se pokazalo kao korisno da se površina kristala podvrgne na-grizanju — naročito nagrizanju kiselinom, Takođe je korisno, da se na površinu kristala nanese tanak sloj 6 kakvog sretstva koje se stvrdnjava i koje propušta zrake, 'a koje ima cilj, da vrh drži nepomično u odnosu prema kristalu. Ovaj sloj se može sastojati iz zapon-laka i služi tada jedno-vremeno za povećanje osetijivosti. Pokazalo se, da je i pored upotrebe sloja laka, koji zaštićuje stvarno dodirno mesto između kristala i vrha, uticaj vazduha na aktivnost ćelije veliki. Takođe mora ćelija biti zaštićena od jakih nestalnosti temperature, pošto ona pri suviše visokom povećanju temperature gubi svoju osetljivost. U tom cilju ćelija biva postavljena u sud 7, koji se može sastojati iz kakvog stakla, koje je dobro sprovodljivo za toplotne zrake. U ovome se sudu vrši razre-đenje vazduha, tako, da ćelija biva zaštićena kako od štetnog uticaja vazduha, koji štetno utiče na osetljivost, tako i od pre-teranog povećanja toplote. Pošto se za hvatanje zrakova ima na raspoloženju samo jedno za svetlost oset-Ijivo mesto na prijemnoj spravi, to je potrebno, da se ogledalo sa najvećom preciznošću tako izvede, da svi nailazeći zraci budu sakupljeni tačno u jednoj tačci. Pošto zraci obično bivaju odašiljani iz kakvog udaljenog paraboličnog ogledala, to je i izvođenje prijemnog ogledala isto tako najpovoljnije u vidu parabole. Umesto ogledala mogla bi biti uzeta i sočiva koja prelamaju svetlost. Da bi se omogućila što je moguće veća tačnost pri podešavanju, prijemni organ biva tako postavljen, da može sa veoma velikom tačnošću biti me-njan u svom položaju u odnosu na ogledalo. Na primer stakleno zvono 7 može pomoću prstena 8, na kojem je pritvrđen mi-krometarski zavrtanj, koji se kreće u ležištu koje je nepomično u odnosu na ogledalo, po želji da se udaljuje od ogledala ili da mu se približuje. Od značaja je za dobro dejstvo pri tome to, da ćelija — kao što je u slici pretstavljeno — bude postavljena tako, da svetlost približno simetrično sa svih strana jednovremeno nailazi na svetlosno osetljivo kontaktno mesto. Zraci koji su uhvaćeni prijemnom spravom, mogu ili biti odaslani sa kakve druge stanice, i da sadrže izvesnu određenu vest, ili mogu na nevoljan način davati vest o blizini kakvog izvora zrakova. Sprava na pr. može poslužiti i tome, da pokaže približavanje vazdušnih vozila time što reaguje na toplotne zrake koji bivaju zračenj od vrelog motora. I za ove i za slične ciljeve koriščenjem detektora kao prijemnog organa za infra-crveno zračenje biva postignuto znatno poboljšanje sprave. Patentni zahtevi- 1. Prijemna sprava za dostavljanje vesti pomoću ultra-crvenih zrakova, naznačena time, što se organ, koji je osetljiv za zračenje, sastoji iz dve jedna od druge razli- čite materije, koje se u vidu tačke dodiruju, koje su električno sprovod'ijive, i koje su uključene u električno kolo struje. 2. Prijemna sprava po zahtevu 1, naznačena time, što je organ koji je osetljlv za zračenje, izveden kao detektor. 3. Prijemna sprava po zahtevu 1, naznačena time, što kristal' biva podvrgnut površinskom postupanju koje povećava oset-Ijivost, na primer nagrizanju. 4. Prijemna sprava po zahtevu 1, naznačena time, što je organ koji je osetljiv za zračenje, postavljen u vakuumu. 5. Prijemna sprava po zahtevu 2, naznačena time, što je vrh zalepljen za kristal pomoću materijala koji je propustljiv za zrake, na primer pomoću zapon-laka. 6. Prijemna sprava po zahtevu 1, nazna- čena time, što se za zrake osetijivi organ sastoji iz galenita (Bleiglanz) i iz metalnog vrha koji je na njemu postavljen. 7. Prijemna sprava po zahtevu 1, naznačena time, što se za zrake osetijivi organ radi tačnog koncentrisanja svetlosti na o-setljivo mesto, može pomerati u odnosu na pomoćna optička sretstva koja hvataju zrake. 8. Prijemna sprava po zahtevu 1, naznačena time, što je za zrake osetijivi organ priključen na primarni namotaj kakvog prenosioca. 9. Prijemna sprava po zahtevu 1, naznačena time, što je izveden takav položaj organa, koji je osetljiv za zrake, da svetlost približno simetrično sa svih strana nailazi na svetlosno osetljivo mesto. Adpatent broj 70Z13. s \ .. ' ? '