NOVO NADJENI ANTIČKI NATPISI U POREŠTINI
ANTE SONJE 
M uzej Poreštine, Poreč
Na području Poreštine, gdje se protezao ager coloniae Juliane Parentii, 
nalaz antičkih n atp isa ne će nas iznenaditi. U Poreču dijelovi gradskih 
četvrti nisu istražen i kao ni brojni arheološki lokaliteti u P o reštin i — ve­
ćinom ostaci gospodarsko stam benih zgrada (villae rusticae). U ovoj radnji 
objavljujem o natp ise koji su nađeni od god. 1964. do 1966.1
1. G ornja polovina nadgrobne stele (sl. 1; T. 1: 1). Izrađena je od ista r­
skog vapnenca; v. 47,5 cm, š. 48,5 cm, deb. 18 cm. O dlom ljena je sa lijeve i 
donje strane. G ornja stran a svršava sa tro k u tn im zabatom koji je uokviren 
letvastom profilacijom . U sredini zabata je stilizirani vijenac sa lišćem, ispod 
kojega su dvije vijugave trake. Na desnom uglu zabata ostatak akroterija. 
Natpis, od kojega se sačuvao gornji veći dio, uokviren je uskim svitkom i 
širokom letvom . P ojedina slova su teško čitljiva, zbog toga što je cijela
1 A. Degrassi u svom radu Inscriptiones Italiae, vol. X, fase. II, Parentium . 
Roma (1934) navodi svu literaturu o antičkim natpisim a koji su nađeni u P ore­
štini p rije drugog svijetskog rata.
Bibliografija o antičkim natpisim a koji su nađeni poslije drugog svijetskog 
rata:
A. Degrassi, Parenzo m unicipio rom ano. A thenaeum 24, 1946, 44—49; isti, 
Parenzo m unicipio romano. Scriti vari di antichità II, 925—930; isti, Il confine 
nord-orientale dell’Italia rom ana (1954) 68; isti, Inscriptiones Jugoslaviae. Latomus 
23, 1964, 324—329; isti, Epigraphica II. A tti dell’Accademia nazionale dei Lincei, 
Memorie, classe di scienze morali, storiche e filologiche, serie 8, voi. 11, fase. 5, 
1965, 233—247. U tom svom posljednjem rad u Degrassi navodi da m u nije poznato 
gdje se čuvaju ulom ci sarkofaga M. K laudija Acerentina. Ti ulom ci s natpisom 
čuvaju se u antičkoj zbirci na prvom k atu porečkog muzeja.
Antički natpisi, koji su se nalazili na području Velikog h ram a sa zapadne 
strane M arafora, bili su izloženi oštećivanju od atm osferilija i djece, a oni u 
skučenim prostorijam a rom aničke kuće »Dva sveca« nisu bili povoljno pristu ­
pačni velikom prilivu turista koji posljednjih godina dolaze u Poreč. Zbog toga 
su izloženi u novo uređenom lapidariju u ulaznoj dvorani i u antičkoj zbirci na 
drugom katu m uzeja. Samo neki se čuvaju u depou.
M. M irabella Roberti, Ann. épigr. 1967, n. 51; isti, Notiziario archeologico. 
Atti e mem. 1, 1949, 241.
G. Brusin, A ll’insegna della vite e del vino. Bassorilievo funerario di Parenzo. 
Le Tre Venezie 17, 1942, 402—403; isti, Le A rti, 1942-43, 103; isti, Bulletino della 
commisione archeologica communale di Roma, 63, 1949-50, Append. 91.
A. i J. Sašel, Inscriptiones quae in Jugoslavia inter annos MCMXL et MCMLX 
repertae et editae sunt. Situla 5, 1963, 435.
A. Sonje, Vodič po Poreču. Poreč (1961) 51, 56—58; isti, A ntički natpisi n a ­
đeni u Poreštini poslije drugog svjetskog rata. 2iva antika 12, 1982, 157—164.

p red n ja stra n a izlizana. Slova su visoka 3 cm, a razm ak m eđu recim a od 
0,5 do 1 cm. U lom ak stele nađen je 1964. nedaleko sela K ukci, istočno od 
križan ja ceste Poreč—Labinci i one koja vodi prem a Novoj Vasi. Vlasnik 
oranice, ikoji je našao natpis, poklonio ga je m uzeju gdje se sada nalazi u 
depou.
Jeseni 1964. m uzeju je javio B rnčić Anđeo da je S tran ić Santo iz Nove 
Vasi orući svoju oranicu našao natpis. O ranica se nalazi na području zva­
nom Vela boška, gdje je bila šum a ko ja je iskrčena 1935, 100 m istočno od 
p u ta koji vodi od ceste za Novu V as prem a lokvi Zam perovici i 300 m južno 
od napuštene tra se željezničke pruge.
Položaj V ele boške nalazi se nedaleko sela K ukci kod kojega je nađeno 
nekoliko publiciran ih natpisa n a arheološkom lo k alitetu Sv. K virin.2 Tu 
se nalaze ostaci antičke arh itek tu re. O staci antičkih zidova nalaze se i sje­
veroistočno od Vele boške sa sjev ern e strane ceste p red sam im ulazom u 
Novu Vas.
D anašnji put, koji vodi kroz V elu bošku, nekada se u sm jeru prem a 
sjeveru spajao sa cestom Poreč—L abinci—Vižinada, koja vodi smjerom, a 
većim dijelom i trasom antičke ceste.3 To je p rastari p u t, koji je razgra­
ničavao p o dručje Vele boške od Zam perovice — ostatak lim itacije antičkog 
agera, kao i onaj od kojeg se vide oderine kolovoza u živom kam enu južno 
od sela G edići (500 m sjeverno od Kukci). P u t kod G edići vodio je od 
C rv ara4 do spom enutih ostataka antičke arh itek tu re kot Nove Vasi, a onaj
* A. Degrassi, Parentium . Roma (1934) br. 199—203.
3 A. Degrassi, o. c. T. 1; R. Canciani, F ührer durch Parenzo. 17—16; A. Šonje, 
Vodič po Poreču. Poreč (1962) 30.
4 Na rtu Busola pod Crvarom sačuvali su se ostaci zidova prostrane antičke 
vile (A. Pogatschnig, Il tem pio M aggiore di Parenzo, con prefazione e note di 
A. Degrassi. A tti e mem. 38, 1926, 3; R. M. Cossar, Parentium , guida storica di 
Parenzo. [1926] 37). U črvarskoj luci na rtu Loronu postoie ostaci antičke tvor­
nice tegula i am fora (R. M. Cossar, o. c. 36; A. Degrassi, Parentium . Roma [1934] 
71; A. Šonje, A ntički natpisi nađeni u Poreštini poslije drugog svijetskog rata. 
Živa antika 12, 1962, 161—162).
Sl. — Fig. 1.
D(is) m(anibus) \ Gemellae co­
n iu g i) I incomparabil(i) | 
q(uae) vix[it) virg in ia ) 
an(nis) | [,]XIX m(ensibus) 
V lili d(iebus) X | [.................]
o [...] I [-

kroz Velu bošku od Gedići prem a selim a Stranici i A ntunci kod kojih se 
našlo antičkih nalaza.5 6
Teren, na kojem je nađen opisani natpis, dosta je p litak. Tu nem a 
traga antičkih zidova. Na području vinograda, malo istočnije od spom enute 
oranice, postojao je m lin — v jetren jača — koji je, kako se priča, bio zidan 
kamenjem zidova koji su se nalazili oko vinograda. V jerojatno je lokva 
Zamperovica i te re n oko nje dobio naziv po mogućem posto jan ju na tom 
području crkve sv. Petra.®
Prem a iznesenom m išljenju opisana stela potječe od g ro b a koji je bio 
nedaleko p u ta intenzivno napučenog antičkog agera, gdje je n a jv jero jatn ije 
postojao zaselak sa gospodarsko stam benim zgradam a.
O bjavljeni n atp is zanim ljiv je paleografski. To je jed an od rijetk ih 
antičkih n atpisa iz Poreštine koji su pisani m onum entalnom kapitalom — 
rustičnom (capitalis m onum entalis — rustica).7 Obzirom da su svi stariji 
antički natpisi iz P oreštine pisani m onum entalnom kapitalom — k v ad rat­
nom (capitalis m onum entalis — quadrata) ulom ak stele m ogli bi d atirati 
u 3. st. n. e.
2. Ploča od istarskog vapnenca sa natpisom (si. 2; T. 1: 2). V isoka 75 cm, 
duga 90 cm, s g o rn je strane debela 24 cm, a s donje 18 cm. N atpis je uokvi­
ren plastično p ro filiran im porubom . Slova su čitljiva, ali m jestim ično ošte­
ćena, visoka 7 cm, a razm ak izm eđu recim a 3 cm. Ploča je cijela, osim što 
je porub dijelom ično oštećen. N ađena je 1965. na sjevernom zidu konsigna-- 
torija predeu frazijev sk e bazilike (prva polovina 5. st.) n a području prve 
bazilike građevnog ansam bla E ufrazijane.
31 . — Fig. 2.
P. V irtius P. l(ibertus) \ M ogetius, 
sex I vir sibi et V irtiae \ P. l(ibertae) 
Athenidi vi | vos fecit m (onum en- 
tum). In f(ronte) p(edes) | X X , in 
<agro)> p(edes) X I. H(oc) m(onu- 
m entum ) h( eredem ) n(on) s(eqetur).
■ P-VJRTtV5*P- L* 
,i /A0GETIV<£SEX' 
VIRiîIBPETVlKDAE 
PtATHE N I DI'VI, 
VOd'FEC ÎF/A'M P 
■ v XX-IN'PXIHMHMl
5 God. 1955. A ntun Mihatović kopajući jarke za vinograd južno od sela 
Gedići našao je nekoliko grobova. Jedan od tih, kojega sam vidio, bio je pre- 
svođen. U tom grobu nađena je kasnoantička pribadača. Kod jednog groba bio 
je kostur konja. P rije prvog svijetskog ra ta nađena su dva kasnoantička groba 
s prilozim a kod ceste sa sjeverne strane sela Stranici. Na istom lokalitetu nađen 
je jedan zidan grob poslije drugog svijetskog rata. Od nalaza je sve uništeno 
osim jednog ulom ka od brončanog privjeska. P rije i poslije drugog svijetskog rata 
nađeni su kopanjem jarak a za vinograde razni prehistory ski nalazi a antički 
predm eti južno od sela A ntunci pod brežuljkom Radovac na lokalitetu zvanom 
Kanali. Na spom enutim se lokalitetim a, prem a pričanju m ještana sela Antunci 
i Stranici, mogu se očekivati novi arheološki nalazi.
6 U Poreštini su crkve građene u kasno antičkim naseljim a koji su n a ­
stajali n a položaju antičkih stam beno gospodarskih zgrada: Sv. P elagije u Črvaru

Ploča je nađena ugrađena u zidu okrenuta slovim a prem a gore u se­
kundarnoj u p o treb i i to ne u zidu konsignatorija, nego preko njega u bazi 
jednog m asivnog stupca (drugi od zapadnog ugla istog zida konsignatorija) 
gotičkog lu k a nadgrobnih arkada. Te su, prem a Deperisovom m išljenju, 
podignute u 15. ili 16. st. na ostacim a spom enutog zida konsignatorija.8
N atpis potječe od nadgrobnog spom enika koji je, sudeći prem a sadržaju 
i dim enzijam a tlocrta (20 X 11 pedes), bio slobodno građen na otvorenom 
prostoru, n ajv jero jatn ije izvan g rad sk ih zidina antičkog Poreča.
Slova su pisana epigrafskom kapitalom . Prem da su oštećena, ipak se 
zapaža da su bila klasično stilizirana; rez je dubok 5 m m i pravilan, a p ro ­
porcije odm jerene. M eđu riječim a su tačke trouglog oblika. Sudeći prem a 
stilu natpis se može d atirati u p rv u polovinu 2. st. n. e.
U P oreštini je fam ilija Virtia, osim na opisanom natpisu, poznata i u 
Sutlovreču Pazenatičkom .9
S objavljenim natpisom sex vir se treći put javlja n a antičkim natpisi­
ma u P oreštini.1 0
3. Ulom ak natpisa (si. 3; T. 1: 3). Izrađen je od tvrdog istarskog vapnen­
ca. O dlom ljen je sa svih strana. Visok 29 cm, širok 27 cm i debeo 12 cm. 
Slova su visoka 7,5 cm; a razm ak m eđu recim a 5 cm.
Sl. - Fig. 3 
II
. . . nto . . .
(A. Sonje, S akralna arhitektura P oreštine od njenog početka do k raja srednjeg 
vijeka. Poreč 1964, 107, radnja se nalazi u rukopisu), Sv. M arija kod benediktin­
skog sam ostana sv. M ihovila na Lim u (isti, o. c. 113), Sv. P e ta r n a Pudarici (isti, 
o. c. 109). Te cerkve su u ranom srednjem vijeku uzdržavali starosjedioci ili do­
seljeni H rvati koji su, prim ivši kršćanstvo, osim upotrebljavan ja starih (isti, o. c. 
Ranosrednjovjekovni popravak M arijine crkve kod benediktinskog sam ostana sv. 
M ihovila na Lim u, 146) gradili i nove n a položaju antičkih gospodarsko stam benih 
zgrada (isti, o. c., M arijina bazilika u vrsarskoj luci, 136). V jerojatno je u ranom 
srednjem vijeku sagrađena neistražena crkva sv. K virina kod sela Kukci koja 
je podignuta n a ostacima antičke arhitekture (isti, o. c. Sv. K virin, 195).
7 Istih paleografskih karakteristika je i natpis koji je nađen na rtu Zub 
ispod Vabrige sjeverno od Poreča (A. Degrassi, Parentium [1934] br. 219).
8 P. Deperis, Parenzo cristiana. A tti e mem. 14, 1898, 413. Osim dviju baza 
jednog luka, kojih spom inje Deperis, istraživanjem je nađena još jedna baza 
stupa. P rem a tom e preko sjevernog zida konsignatorija predeufrazijevske bazilike 
bila su zidana dva luka.
9 M. M. Roberti, Notiziario archeologico. Atti e mem. 2, 1950, 241.
A. Degrassi, Epigraphica II. A tti dell’Accademia nazionale dei Lincei, 
Memorie, classe di scienze morali, storiche e filologiche, ser. V ili, vol. XI, fase. 5, 
1965, 246; A. i J. Sašel, o. c. 435.

Opisani ulom ak nađen je početkom 1966. u h rp i k am enja kod kuće 
Jurcan M ilana n a p u tu koji vodi od T rga Joakim a Rahovca prem a bolnici. 
Spomenuto kam en je potječe od ruševina srednjovjekovnih zidova prošlog 
rata b o m b ard iran ih kuća, koje su se nalazile s istočno stran e odm arališta 
»Bagersko« u P oreču. N atpis se čuva u m uzeju.
4. D va stupica s ostacim a natpisa:
a) O sm orokutnog je presjeka sa kvadratičnom plintom na dnu i vrhu. 
Visok 72 cm. P re sje k je debeo 10 cm. Na jednoj plohi sačuvali su se ostaci 
natpisa (si. 4; T. 2: 4).
b) S a go rn je stran e je odlom ljen. Visok 40 cm, presjek je debeo 12 cm 
(si. 5; T. 2: 5).
S l.-F ig. 5
... r/...
. . . io . . .
. . . co . . .
. . . ci . . .
... i...
... us. . .
...rus...
Oba su stupica od m ekog istarskog vapnenca, istog su oblika, istih 
dim enzija i jednako obrađena. Slova su na isti način stilizirana. Pored toga 
ne potječu od jednog pluteja. Na okrnjenom stupicu sačuvao se jednaki 
broj redaka slova kao na onom koji je cijeli sačuvan. P rem a tom e stupici 
potječu od d v a p lu teja s natpisim a.
O pisani n atp isi nađeni su 1965. sjeverozapadno od T a ra n a ruševinam a 
srednjovjekovne građevine, koja je bila podignuta na ostacim a antičke * 1 0
Degrassi ispravno korigira moje s napom enom problem atično čitanje Vidri- 
jeva natpisa (A. Sonje, Antički natpisi nađeni u Poreštini poslije drugog svijet- 
skog rata. Ž iva antika 12, 1932, 152, br. 4), budući se zaista rad i o sačuvanom 
početku natpisa (A. Degrassi, o. c. 246, vidi bilješku 9).
1 0 A. Degrassi, Parentium , vol. 10, fase. 2, 1934, 21 i 24; Št. M lakar, Istra u 
antici. P ula (1962) 31.

arhitekture, gd je se nalazi vinogradi M atije Darisa, u p red jelu koji se zove 
Sv. K riž ili S ta ri Tar. Na tom lo k alitetu je 1927. nađena stela s natpisom .1 1
5. D onji dio zavjetne are (T. 2: 6). Visok 30 cm, debeo 23 cm. U bazi 
je širok 30 cm. S gornje strane je odlom ljen. Baza je stepenasto profilirana. 
N ađena je n a padini sa sjeverne stra n e M otovuna oko 500 m južno od ceste, 
koja vodi iz L ivade i to u zidiću k ra j potoka nedaleko lo k aliteta zvani Mo- 
čitad. U porečki m uzej ga je donio 1964. m otovunski liječn ik dr. M arijan 
Bolf. Ostaci n atp isa su se sačuvali u gornjem dijelu pred n je strane.
//V IT . . . ] vit.
Ispred v it postoje neznatni ostaci od dva slova. No, pošto je na tom 
m jestu površina mnogo oštećena, slova su potpuno nečitljiva. N ajvjerojat­
nije se radi o o statku završetka zavjetnog natpisa [votum soljvit.
6. O bjavljivanjem opisanih n alaza osvrćem se na dva publiciran a antička 
natpisa iz Poreča. D anas su p ristu p ačn iji uvidu pa ih je lak še podkrijepiti 
potrebnom dokum entacijom .
a) N adgrobna ara K ancija S eptim ina (si. 6; T. 2: 7).1 1 1 2 S ačuvala se njena 
lijeva stran a gornjeg dijela. Vrlo je oštećena. Osim većeg d ijela natpisa na 
prednjoj strani, n a lijevoj bočnoj stra n i sačuvao se dio plastično izrađenog 
vrča; v. 75 cm, š. 35 cm i deb. 47 cm .1 3 D anas se nalazi izložena u ulaznoj 
dvorani m uzeja s lijeve strane ulaznih v ra ta u dvoranu povrem enih izložbi.
P ojedina slova natpisa u B rusinovoj transkripciji, po kojoj ga čita 
D egrassi,1 4 m ogu se korigirati, ako ih usporedim o s onim koji su se sačuvali 
na spom eniku.
Od zadnjeg slova prvog reda sačuvao se sam o dio p red n je uspravne 
crte. Od prvog slova drugog reda sačuvao se samo dio zadnje uspravne crte, 
a od posljednjeg slova istog reda sam o savijena crta gornjeg dijela slova. 
Dopunom natp isa prem a smislu sad ržaja ostaci tih slova odgovaraju B rusi­
novoj tran sk rip ciji.1 5
D rugo slovo ostatka zadnje riječi u trećem redu nije E nego I, a treće 
slovo iste riječi n ije C nego G. Jasno se zapaža da se donji njegov završetak 
povija u lijevo, tj. prem a u n u trašn jo sti slova. Od posljednjeg slova iste 
riječi sačuvao se g o rnji uglati zav ršetak slova N. P rem a sačuvanim ostacima 
tu riječ možemo pročitati dign(itati) kako je to D egrassi želio, ali u tran s­
kripciju nije uveo.1 6
1 1 A. Degrassi, o. c. 227. B arba M atija, vlasnik vinograda u Starom Taru, 
u mladosti se bio zakleo da neće um rijeti prije nego prekrči sve ruševine na 
području svog posjeda. Sadeći vinograde prekopao je mnogo antičkih zidova i gro­
bova. Pred nekoliko godina odustao je od kopanja, izdale, ga snage pod samim 
podnožjem velike gomile ruševina. Sudeći prem a nalazim a natpisa, zidova (još 
danas se vide ostaci cisterne) i grobova, kod Sv. K riža je bila gospodarsko stam ­
bena zgrada (v illa ru stica). Opisani stupici potječu n ajvjerojatnije od prozora 
(bifora) srednjovjekovne kule (T u rris) koja se spom inje u pisanim izvorima. Ta 
kula je bila podignuta na položaju i sa m aterijalom antičke vile.
1 2 G. Brusin, Notiziario archeologico (1935—1936). Atti e mem. 47, 1935, 288; 
A. Degrassi, o. c. 244, vidi bilješku 9.
1 3 A ra je 10 cm deblja nego što navodi Brusin, koji ju je vidio uzidanu 
u južnom zidu gradskih bedem a (G. B rusin, o. c. 288).
1 4 A. Degrassi, o. c. 244, vidi bilješku 9.
1 5 G. Brusin, o. c. 288.
1 6 A. Degrassi, o. c. 244, vidi bilješku 9.

S l.-F ig. 6.
L. Canti L. f. Se[ptim iani?] | hic 
sunt s[ita ossa] | [HJuius 
dign[itati] \ [fu jn u s publ[icum] 
deer] I [e]tum est. L. C[antius] 
[L.] 1. Septim i[ —
N a k ra ju četv rto g reda iza slova B sačuvao se o statak uspravne crte 
slova L kako odgovara sm islu sadržaja po D egrassijevom čitanju. Na počet­
ku petog reda sačuvao se ostatak u sp rav n e crte. P redzadnje slovo istog reda 
nije E nego T. G ornja m u je crta izlizana, ali se ipak zapaža. P rem a tom e 
uvjerljivo je D egrassijevo čitanje k ra ja tog reda est L. Od prvog slova 
posljednjeg re d a sačuvao se ostatak u sp rav n e crte, a od predzadnjeg samo 
ostatak gornjih dijelova slova M. T aj red se u v jerljiv o može pročitati 
Septim i.
A. D egrassi je sklon m išljenju da je Ć elija M arcija iz V isa žena Septi- 
m inijana, koje se nadgrobni spom enik čuva u Poreču,1 7 bila u pravo žena po­
kojnika s gore opisane are, tj. da se on zvao L. C antius Septim inianus. On 
dalje navodi d a je taj bio sin istaknutog porečkog dostojanstvenika K ancija 
Septim ina, rim skog viteza, patro n a kolonije, počašćenog sa svim gradskim 
službam a, p re fe k ta i patrona kolegija kovača, kojem u su P orečani na forum u 
grada bili podigli spom enik.1 8 On u v jerljiv o tv rd i da V išanka n ije bila žena
1 7 A. Degrassi, Parentium , br. 17.
1 8 Isti, o. c. 16.

tog uglednog Septim ina.1 9 No ostati će problem atično da li je Septim ijan 
V išankin muž bio pokojnik s nadgrobne are opisane u ovoj radnji. Njego­
vom im enu S ep tim i (...) fali zav ršetak nus ili anus. Zbog toga se ne može 
sigurno tv rd iti da li se je on zvao Septim in u s ili Septim inianus.
Sudeći p rem a spom enutom u n atp isu dostojanstvu (huius dignitate) se 
može i pretp o stav iti da je opisana a ra bila nadgrobni spom enik K ancija 
Septim ina, kojem je bio podignut spom enik na forum u.
A ra je po obliku istog tipa i stila kao postam enti kipova Precelija — 
patrona kolonije Poreča, A kvileje i L ju b ljan e2 0 — i K ancija Septim ina. Na 
njenoj lijevoj stran i je slično stiliziran vrč kao na bazi Precelijevog spo­
m enika, koji se d atira krajem 2. ili početkom 3. st. U isto se vrijem e može 
d atirati u ovoj rad n ji opisana ara. N adgrobni spomenik V išanke mnogo je 
bolje rađen i zrelijeg je stila od g ru p e baza spom enika sa forum a (Precelija 
i K ancija Septim ina), pa bi ga m ogli d atirati nešto prije od tih u sredinu
2. st. N ije isključena m ogućnost da je V išankin muž Septim ijan bio predhod­
nik u rodu uglednog Porečanina K an cija Septim ina, od čijeg se je spom enika 
sačuvala poznata baza spom enika i kojem se može pripisati ostatak u ovoj 
rad n ji opisane nadgrobne are.
6. Dio nadgrobne stele (si. 7; T. 2: 8). Sačuvan gornji dio lijeve strane, 
sastavljen od četiri fragm enta, uzidan je u sjevernom zidu podnožja N eptu- 
novog hram a.2 1
1 9 Isti, o. c. 16.
2 0 Isti, o. c. 8.
2 1 Ostaci Neptunovog hram a sa sjeverozapadne strane M arafora u današnjem 
Neptunovom v rtu prije drugog svjetskog rata nisu bili dovoljno valorizirani 
M eđutim istraživanjem u vezi čišćenja prošlog rata bom bardiranih kuća danas 
je mnogo jasn ija situacija ostataka antičkih hram ova i forum a na području M a­
rafora (Dokum entacija nalaza čuva se kod autora ovog članka, koji ju nam jerava 
publicirati). P rem a sačuvanim ostacim a sigurno se može tv rd iti da su se sa 
sjeverne strane Velikog hram a sačuvali ostaci podnožja malog, tj. Neptunovog 
hram a za koji je vezan posvetni natpis are Tita A buđija V era (A. Degrassi, 
Parentium , br. 3), tj. da je bio posvećen Neptunu i Augustovim bogovima. Doku­
m entacija nalaza nalazi se kod autora ovog članka, a pregled postojeće situacije 
može se vidjeti na crtežu koji je publiciran u Živoj Antici (A. Sonje, Comitium 
coloniae Juliae P arenti. Živa antika 15, 1966, 402, sl. 6).
S l.-F ig . 7.
[D(is)] m(anibus) ! [ • —] in < f > e- 
licissimae \ [— q]uae v ix it 
ann(is) XI1II \ [— PJrisci- 
nus [-----] ! [—

P roblem atična je donja vodoravna crta trećeg slova lijev e stran e d ru ­
gog reda. T akvu crtu slovo F nem a, pa ono na natpisu stele izgleda kao E. 
V jerojatno je ta crta izklesana kao posljedica pogreške nevještog klesara.
D egrassi se ne slaže sa M om m senovim čitanjem četvrtog reda kao 
[PJriscinus.2 2 No taj se red po sačuvanim ostacim a ne može dru k čije čitati. 
N ajviše su oštećena dva posljednja slova, ali se ipak jasno razab iru gornji 
dijelovi od U i S.
RIASSUNTO
N u o v e iscrizio n i R o m a n e tr o v a te n el P a re n tin o
Iscrizioni rom ane trovate tra 1964 e 1966 nel Parentino.
1. P arte superiore di stele sepolcrale della G em ella . Scoperta nel 1964 vicino 
a S. Q uirino di V illanova (fig. 1; Tav. 1: 1).
2. Iscrizione sepolcrale P. V irtii M o g e tìi. Scoperta nel 1965 sopra il muro 
settentrionale del »co n sig n a to riu m « della basilica preeufrasiana dove sono costru­
zioni prim itive del complesso della E ufrasiana (fig. 2; Tav. 1: 2).
3. Fram m ento con resto di iscrizione. Trovato nel 1966 in Parenzo, nella 
parte orientale della ex casa Bascich — odierno albergo »Bagersko« (fig. 3; 
Tav. 1 :3 ).
4. Due colonnette (colonnine) con resti di iscrizioni. Trovate nel 1965 nella 
parte ad ovest di T orre nei cam pi di M atteo D aris vicino alla località chiam ata
S. Croce, dove si trovano i ruderi di una to rre m edioevale (fig. 4-5; Tav. 2: 4, 5).
5. F ram m ento dell’ara con la p arte term inale dell’iscrizione. T rovata in 
M ontona (Tav. 2: 6).
6. e 7. Correzioni delle iscrizioni già pubblicate, cioè, AMSIA 47, 1935, 288 e 
In. It. X 2n. 49 (fig. 6 e 7; Tav. 2: 7, 8).
2 2 A. Degrassi, o. c. 245, u bilješci 9.