Stari in mladi Slovenec. \aimsti. 0. Casus, tentatio, calamitas; napastiti - sto - stvovati tentare, damno afficere; napastinu qui in tentatione est. $. Izvirno je vendar iz napasti - adeni; po tem napast to kar skušnjava, napastnik t. j. skušnjavec, zalezovavec, (entans, insidiator; ti si moja napast! IVaprasinu. O. Naprasilivii-nivii iracundus , praeceps, subifus. S. Naprasna smert 1. j. nagla smert; midva se koj prasneva ali spopadeva, spreva. Morebiti se vjema z nsl. praska (tumult, schramme), slsl. praskavica strepitus, vraska (cf. VI, 14.). Narečije. 0. Sententia, declaratio p. vuzdati, poslati. S. Narečje je nsl. dialectus (Mundart). \astoliniku. 0. Successor, — nica f. succedens; nastolinu adj. qui in niensa est; — gradu metropolis. S. Časih mi utegne nastolnik dubro služiti za naslednik, nastopnik itd. Nanka. 0. Doctrina, nauku m. opinio. S. Jaz imani le nauk, gen. nauka ni.; ini Slovani rabijo tudi nauka f. gen. nauke, in vidim da mi nauka zaznamnja nekako način, sostav, po kterem se uči ali se ima podučevati; ali ne? Naučiti - ati - avati - evati docere, — sg discere. Nač§lo. 0. Initium, principium, itnperium; načgliniku-ica princeps, — llnii archi —, principalis, načglistvovali imperare; načgloslovld archaeologus. S. Tudi nsl. že pogostoma, v/, četi-čnem (za - načeti), a iz čelo p. načelnik frontale; brez načela qui sine principio est; koliko jih je dan denes brez gotovih načel! Xebogu. O. Miser, infelix. S. Pa nebože, nebore že stsl., kar je zvavni, in služi nsl. tudi v imen. nebore, neborec, bore mož, boren; cf. ubogu pauper. Nevredinu. S. Kakor vredinu, iz vrediti laedere, a) despectus, non diguus, b) non laesus, salvus. Nedelja. 0. Je «) otiosus človek, kteri ne dela; /?) hebdoruas; ¦f) dominica, — svetaja. S. Sedaj vem, da ste pi sali že Vi nedelja, ne pa nedel m. ali nedela f., brez j; nedelisku - inii e ali hebdomadis ali dominicae; kolikor nedelj — toliko tednov. Aezloba. S. Nezlobije t. j. innocentia, — bivii adj. innocens, da mi ne bode treba pisariti le nedolžnost, nedolžen. JVeradivii. 0. N e r a d i v u je negligens, — radlnu tolerabilis ; n e r odivii contemtor, — rodintl incurius. S. Nsl. neroden je pa ineptus; sicer se pomeniva o teh pri glag. raditi in roditi. Nevoblnu. S. Takih je dokaj, ki so nesobni t. j. non familiares; prim. sobu - bo - bistvo substantia, proprietas. ftesareda. 0. I ncsuvedi f. numerus infinitus, nvgidg p. nesiivedy nesvedami služaahu jemu; nesuvedimu - omti - Inu infmitus , permultus. S. Stivedl f. ali siiveda je conscientia, in nesoveda ali nesveda je neznansko število ali tma fivQi«g. IVizu. 0. Nizu je a) adv. deorsum; b) praep. secundum cum acc. iungenda; c) m. vii nizu, nizu, otl, izu nizu, rus. nizu pars inferior, scr. ni hinunter. S. Xckdaj se je rabilo dostikrat samo zase in v ^ostavah; jaz jo imam v nizek, stsl. iiizostl-zistvo humilitas, niziti-ž% - ziši humiliare ; nizn iti - iti - id%, nizeti - ej% descendere itd. \iknati. 0. I n ic ati - č^, - češi ascendere, germinare, pullulare p. sadu, trinije ničeti; načeše vlasi jego nikn%ti; niknoventi pronus to kar nici pronus, pl. nici p. padoše; poklonista se jemu nica do zemlje; ničati-č% pronura esse. S. Nicina je serb. lubpr; nsl. niknoli, pišete Vi, germinare, zniknoti evanescere, poniknoti in terra perdi (de fluviis), od tod ponikve; vnic je vcrkehrt, nach der Seite. Kistl. 0. Ništi e nit-ja huniilis, pauper p. ništi i ubogu; ništa vti- enu- etinu pauper, misellus; ništije — eta paupertas. S. Nsl. niščeta vacuitas; nišč - ničen - čna - o; niče-ta, ki nima nič, ali nič vreden ni. 3iora. 0. I norii m. ter norja p. vti Iukavyhu norjabu, specus, latibulum, iz nre ti - nra, - eši, nyreti - ati - jati ingredi, se immergere, immergi, scr. naraka specus. S. Norici, pravite, animal quoddam, fortasse mergus; brencarius, oserb. norjak (taucber); vid. ponor, ponikva. Nuditi. 0. Tudi n%diti cogere, — sg studere p. nuditi sg pisati; nuždati, nužda necessitas, vis, nuditeii — dlniku qui cogit, vim infert. S. V briz. spom. se čita nudmi vi, necessario, stsl. nudlina-mi; nsl. nuja, tudi noja necessitas , miseria, nujan anxius, sploh navadno v glag. po - nuditi - nujati. Xega. 0. Voluptas, ef. scr. nidž purificare; negovati desiderare, molliter traclare, — anije niollities. S. Nežlnu delicatus na pr. nežnoe žitte; neževje (pine art Blumen; die Wetterblume, Jarn.) piše Metelko s predglasnim i (ip); serb. njegovati; Jarnik než'n, nežna, nežno, adj. zart, fein, sauber, zierlich, zarilicb , empfindlich!