Mole. j
vojne obveze, dužnosti i pravo, j

E

Priročnik i savjetnik u svim pitnnjima volne naravi.

Po Zakonu o ustrojstvu vojske i mornarice od 1923.
god. i inim vojnim zakonima, propisima i pravilima

SASTAVIO

RUDOLF LUKANC

GENERALŠTABNI POTPUKOVNIK U P.

■

R

R

■

Sva prava, naročito ono prevoda, pridržana.

U vlastitoj nakladi pisca. ^

Sarajevo, u oktobru 1923.

1923 .

štamparsk-i 7Avnn n n., sara.ifvo.

Hoje

volne obveze, dužnostf i pravo.

Priručnik i stn/jetnik u svim pittmjima vojne naravi.

Po Zakonu o ustrojstvu vojske i mornarice od 1923. god. i inim
vojnim zakonima, propisima i pravilima

Vrlo važna napomena.

Kad je več ova knjižica bila odštampana, objavljen je novi zakon
o taksama, koji stopa u krijepoist 15. novembra 1923. Prema torne

napomena 53 na strani 53 Više ne važi, nego važi ovo:

Taksirati treba:

molbu, ipodnešenu ni a ko j oj vlasti.sa D. 5,—

žalbu, prdtiv koje odluke vlasti.sa D. 20.—

svaki prilog molbi ili žalbi:

ako nije več biiljegovan sa D. 2.— ali više . . . . sa D. 2.—
ako je pak biljegovan, ali sa manje od D. 2.—

s razlikom.do D. 2.—

Svakoj molbi, žalbi, kdjom se traži pismeno riješenje

iste, treba istoj priključiti neponišten Mljeg ... od D. 20.—

Svako uvjerenje — svjedodžba, ikoje se iprilaže molbi ili žalbi
(izuzev škotskih, izvoda iz knjiga rodanih. vjenčamih i umrlih) priz-
naje se samo, ako je biljegovano sa Din. 10.— ako je izdato prije
15. novembra, odn. sa Din. 20.— ako je »postavljeno posiije tog
dana.

Oslobodeni su od takse (kao do sada) malhe za i zrn jenu roka,
podnešene na teritoriji ranije Aiustro-U&arslke, te Bosne i Herce¬
govine.

(Prema torne treba »praviti i podatke o taksenim markama u
svim priilozima.)

Hoje

uojne obveze, dužnosti i prava.

Priručnih i savjetnik u suim pitanjima uojne naravi.

Po Zakonu o ustrojstvu vojske i mornarice od 1923, god. i inim
vojnim zakonima, propisima i pravilima

SASTAVIO

RUDOLF LUKANC

GENERALŠTABNI POTPUKOVNIK U P.

Sva prava, naročito ono prevoda, pridržana.

U vlastitoj nakladi pisca.

Sarajevo, u oktobru 1923.

1923 .

ŠTAMPARSK1 ZAVOD D. D., SARAJEVO.

61977

O ‘iooltbO'18

SADRŽAJ.

PRVI D I O.

PRVI ODSJEK.

Obveze pojedinca. Opšte odredbe.

1. Tko podleži vojnoj obvezi, predvideno] za pojedinca?

2. U čemu sastoji vojna obveza za pojedinca?

3. Trajanje obveze ličnog služenja u vojsci i mornarici.

4. Obveza plačanja vodnice.

5. Poslljedice izbjegavanja lične službe u vojsci i mornarici.

6. Naročiti uvjeti, da se može dobiti državna i slična ukazna služba,
odn. oidobrenje vlastii za samostalan rad i obrt.

7. Putovanja u i van zemlje.

8. (stop iz vojne obveze.

9. Dužnosti roditelja (starješina zadruga) i Vlasti u svrhu sprječa-
vanja uklanjanja od vojne službe.

DRUGI ODSJEK.

Obveze pojedinca. Kadrovska služba.

10. Tko je dužan služiti kadar?

11. Gdje i kada se odloči, ima li tko lično služiti kadar?

12. Koliko vremena traje obvezna služba u kadru — rok.

13. Gdje i kada se odreduje rok?

14. Skračeni rok (obični, dudki, prvenački).

15. Oslobodenje od kadrovske službe.

16. Kada i pod kojim uvjetima može se izmijeniti prvobitno odredeni
rok?

17. Kome se pod naša molba za izmijenu roka?

18. Kada treba nastopiti kadrovsku sliiižbu?

19. Način odsluženja roka. Vrijeme, koje se računa u rok.

20. Odlaganje i raniji nastop kadrovske službe.

TREČI ODSJEK.

Obveze pojedinca. Služenje kao obveznik.

21. Tko je dužan služiti kao obveznik operativ. ili rezervne vojske?

22. Kako dugo traje obveza ličnog služenja?

23. Iz čega se sastoji lična služba obveznika?

24. Smotre i vojne vježbe u redovnim prilikama.

25. Vojne vježbe u vanrednim prilikama.

26. Tko odreduje vojne vježbe i' kako se saopštava poziv na iste?

27. O upučivanju na vojne vježbe i povratku sa istih.

28. O oslobodenju od vojnih vježbi i odlaganju istih.

29. Što daje država obvezniku, pozvanem na viežbu i što on treba
da sa sob o m ponese?

30. Sto daje država rezervnom oficiru, pozvanem na vježbu i što
on treba da sa sobom ponese?

31. Odgovornost za dobivenu spremil.

32. O dužnosti. prijavljivanja radi vodenja evidencije.

33. O mobilizaciji.

34. Lična služba u vojsci za vrijeme mobilizacije i rata.

35. Tko se odreduje-za komordžiju?

36. Tko se rasporeduje za službu rukovaoca motornih i drugih pre¬
voznih i prenosnih sredstava?

37. Vojne vježbe komordžije i rukovalaca.

ČETVRTI odsjek.

Vojne obveze imovne i materijalne narave.

38. Koje imovne obveze imaju državljani u pogledu na vojsku?

39. Gdje i kada se odlučuje, koje. obveze kome pripada ju?

40. ' Tko je dužan držati i davati jahadeg konja sa priborom?

41. Koje obveze imaju ostali vlasnici i davaoci stoke i t. d.?

42. Koja prava imaju davaoci stoke, komore i ostalih sredstava?

43. Remontski-komorski fond i prirez za taj fond.

44. Tko je osloboden od plačanja prireza za remontski-komorski
fond?

PETI ODSJEK.

Rekrutovanje.

45. Važnost i značaj rekrutovanja, i kada se ovo vrši.

46. Kako saznaje mladič da treba predstati rekrutnoj komisiji. Re-
krutni spiskov!. Saradnja žiteljstva.

47. Tko treba predstati rekrutnoj komisiji?

48. što se smatra valjanim i zakonskim dokazom?

49. Rad prilikom rekrutovanja.

50. Svršetak rada rekrutme komisije. Žalbe protiv njene odluke.

DRUGI D I O.

Dobrovoljno služenje u vojsci i mornarici.

ŠESTI ODSJEK.

Vojne i pomorske stručne škole.

51. Svrha vojnih i pomorskih stručnih škola.

52. Opšte odredbe.

53. Niža škola vojne akademije.

54. Pomorska vojna akademija.

55. Podoficirske škole u vojsci.

56. Poidoficirska škola ratne mornarice.

57. Strojarska i električarska škola ratne mornarice.

58. Vojno-s anitet.sk a škola.

59. Voijno-veterinarska škola.

60. Vojno-potkivačka škola.

61. Vojno-muzička škola.

62. Vojno-zanatlijska škola.

SEDMI ODSJEK.

Podoficirska služba.

63. Kakvih vrsta podoficira ima u vojsci i mornarici?

64. Kako ve prednosti daje podoficirska služba?

65. Koje obveze ima podoficir?

66. Kako se postane podoficirom? Unapredenje podoficira.

67. Koje ukazne ili meukazne službe može podoficir dobiti?

68. Lična i porodična penzija podoficira.

69. Može li podoficir istupiti iz vojske ili biti otpušten?

70. Uloga rezervnog podoficira, i opšte odredbe.

71. Prelaz rezervnog podoficra u aktivu.

OSMI ODSJEK.

Oficirska služba.

72. Oficirski činovi u vojsci i mornarici..

73. Koje prednosti daje zvanje oficira?

7-i. Koje dužnosti i obveze ima oficir?

75. Kako se postane oficirom?

76. Opšte odredbe o rezervnom oficiru.

77. Tko može postati rezervnim oficirom?

78. Kad se može nekoga razrešiti zvarnja rezervnog oficira?

79. Put i način da se dobije cin rezervnog oficira?

DEVETI ODSJEK.

Osoblje gradanskog reda u vojsci i mornarici.

80. Opšte odredbe.

81. Vojni činovttiei: kapelnici, sveštenici i i. d.

82. Državni majstori, službenici i zvaničnici.

DESETI ODSJEK.

Žandarmerija i graničua trupa.

83. Opšte odredbe.

84. Žandarmerija.

85. Granična trupa.

Priloži 1 do 16.

PRVI DIO.

ZAKONSKE VOJNE OBVEZE, DUŽNOSTI I PRAVA.

Vojnih obveza, koje »Zakon o Ustrojstvu Vojske i Mornarice«
-nameče svim državljanima naše kraljevine (bez obzira na starost i
spol) razlikujemo u glavnoim -dvije vrsti i to:

1. Obveza ličnog služenja u v-ojsci ili mornarici, odnosno pla¬
vanja vojnice sa strane o-n-oga, koji ili ne može, ili ne smilje ili ne če
da udovolji svojoj zak-oinskoj obvezi ličnog služenja. Ova obveza
tiče se u glavnom pojedinca, a samo posredno i izuzetno neposredno
porodice i zadruge dotičnoga.

2. Obveza materijalne prirode — davanje stoke, prenosnih i pre¬
voznih sredstava i plavanja podreza — ko joj podleže sva lica, druš¬
tva i imanja u cijeloj zemlji, koja plačaiju p-orez.

Obveze pojedinca raspravljenc su u prvom, drugoim i -tre-čem
odsjeku ove knjižice, a materijalne obveze u četvrtom. Peti odsjek
pak opisuje rekrutovanje, najvažniji posao vojne uprave, na ikojemu
se odlučuju obveze pojedinca i time -cesto sudbi-na njegove porodice
i zadruge, odn. njihove -obveze -za dugi niz godina.

1. Napomena: Sve, š-t-o je u ovom d.ijeln izneseno kao važeče za
vojskuj (t. -j. za onaj dio cjel-okupne oružane vojne sile, -koji vrši službu
na kopnu i u vazduhu — zraku) važi u potpunom obsegu i za mor-
naricu. Ako bi pak -ma gdje za mornaricu važilo nešto drugo nego
za viojsku, to je na -o-dnosno-m -mjes-tu naroči-to naglašeno.

2. Napomena: Prema prelaznim naredenjima novog zakona o
ustrojstvu Vojske i mornarice poči-ma obveza služenja kadra po
odredbama novog zakona 1. januara 1924. god. Za sve rekrute pak,
koji Su upučeni na odsluženje svo-g o-bveznog -roka još pr-ije tog dana,
vaze i dalje odredbe dosadašnjeg zakona u pogledu odsluženja ka-
drovskog roka. Izuzeti su jedino dači, za koje več sada vaze od¬
redbe novog zakona i u pogledu služenja -kadra.

(Prema torne odredivače se svim več rekru-tovanim, koji do
-sada nisu -nastopili kadrovska službu, rok službe na novo i to po
odredbama, koje su raspravljane u ovoj knjižici, jer im je bio pri-
likom rekrutovanja rok službe odreden još po starom zako-nu.)

PRVI ODSJEK

OBVEZA POJEDINCA, TE NJEGOVE PORODICE I ZADRUGE.

OPŠTE ODREDBE.

1. Tko podleži vojnoj obvezi, predvidenoj zakonom za pojedinca?

Svaki muški državijanin naše kraljevine 1 ), gdjegod se nalazio
Mi stalno živio (u zemlji dli u inozemstvu) podleži vojnoj obvezi, za¬
konom predvideno,j za pojedinca, dužan je ovu zakonsku obvezo
ispuniti, ali pravo, da joj udovolji ličnim služenjem, ima samo onaj,
koji pottpuno posjeduije gradanske časti.

Tko izbjegava svoju zakonsku vojnu obvezu, cini zločin proti v
domovine, Posljedice ovog zločina, ako ga se ulivati, nosi on sam,
u protivnom pak slučaju njegova porodica 2 ) 4 ) odn. zadruga 3 ) 4 ). Ove
posljedice navedene su potanko u tačci 5.

1 ) Državljanom maše kraljevine smatra se d svaki na teritoriji maše kra¬
ljevine stalno živuei podanik starane koje države sve dotle, dok izvamienim
dokumentarna ,ne dokaže, da je zaisita strani i čaji je podanik.

*) Pod izrazom (porodica Tazumijeva se u duhu zakona uvijek ,o,na za-
jednica, fcoju mogli saCinjavatioctac, mati, te sinovi i kčeri ovog Ibnalka.

U porodicu se prema, torne ndkad ne mogu ubrajati ili članovima ,poiBodice :
smatrati: djed, baba, stric, tetka, posinak, pokoerka, pasrtorčad, unučad i t. d.
Svi ovi — ipa i nelegitimna vanbraična djeca — niogu samo biti ,zadruga,ri
(map. 4).

3 ) Pod izrazom zadruga razfumijeva. se u du-lm zakona zajednica više-
po krvi u mušikom plemenu srodnih osolba (svaka isa ženskim članovima svoje
poredi,ce), u koliko se nisu od te izajednice odijelile na koji zakonom priznati
način (vidi mapo.menu 4), pa bilo da žive u zajednica ša zadrugom ili ne.

Vanbračna djeca — dok ne buclu legitimirana — pripadaju uvijek za-
druzi ,sv,oje matere.

Pastor — pastorka je samo onda očuhov zadrugar, ako ,ga je oeuh i:
posinio (pokcerio) ,sa sv-im zakonitim pravima na nasljedstvo.

Posinak (pokoerka) smatra ,se poočuhovim izadrugaroim' saimo onda, ako
je istovremeno i njegov pastor,ak ili, ako je pomnjenje (ipoklčeienje) izvršeno
najmanje 5 goidina prije, nago se o torne pita, što treba dokazati uiredovnim
dokumentarna. Ako prednji uvjeti misu ispunjesni, posinak (pokčeirka) odn. pa¬
stor,ak '(pastorka) pripada zadruzi ovog rodenog oca (vidi naporni emu 4).

4 ) Članovi porodica (zadruga), koji samo pri vremen« žive van zajadnič-
kog doma (m. pr. u drug,o,m su mjestu na školovanju) ostaju uvijek članovi
svoje porodice {zadruge).

Članovima iporodice (zadruge) smatra zakon nadalje i sve one članovo
koji ne žive s njima u zajednici ,(dak-le d one, koji staže u vojsci na kadrov-'
skom r,oku ili ikao oficiri), te koji ne niogu ili za koje se uredovmim dokumen-
tirna ne može dokazati:

a) da su toataderi pravoslavne vjere (ostali kaluderi i t. d. uvijek ostaju
članovi svoje zadruge (porodice);

ib) u slučaju, da porodica (»adrivga) ima kak-ovo imanje (iraetak, radnju),
-dakle u slučaju, da postoji nešt-o, što bi se moglo podijeliti ili maslijediti: da

y

Odhrka, tko ima udovoljiti vojnoj .obvezi ličnim služenjem a tko
plačanjem vojnice, donosi nadležna rekrutna komisija iti — za vri-
jeme kad ova ne radi — nadležna v-ojna okružna komanda 8 ). (Izu-
zetak vidi u napornem 49).

2 .  U čemu sastojl vojna obveza pojedin ca?

Pošto je obveza, o kojoj je govor u tačci L, nametnuta sviin
mušikim državljamima i to čak bez obzira na zdravstveno stanje, to
naravno zakon vodi računa o torne i kaže:

tko je sposoban za vojna služim — potpuno. ili ogramičeno —
a koiji uza to posjeduje svoje gradanske časti, ta j ima da udovolji
vojnoj obvezi ličnim služenjem.

tko je nesposoban za ličnu vojnu službu — stalno ili privremeno
—■ kao i onaj, kofjemu je gradanska čast oduzeta, ima lično služenje
nadoknaditi plačanjem naroičitog priirezia, takozvainom vojnicom.
Ovakav obveznik zove se zakono- i vojnostručno vojničar.

Lično služenje ne mogu zamijeniti kojom drugom službom oni,
koji su za to odredeni; nitko se ne može otkupiti od lične službe,
niti se tko može dati zamijeniti u ličnem služenju u vojsci kojim dru¬
gim licem. Cdede jedinog izuzetka ti torne, koji je ali samo za vri-
jeme mira dopusten, vidi tačiku 37.

3. Trajanje obveze ličnog služenja u vojsci i mornarici.

Obveza pojedinca, da lično služi iu vojsci, počima 1. januara
one godine, u kojoj dotiionik navršava 18. god. života 6 ) i traje nepre-
kidno do 31. decembra one godine, u kojoj bude navršio 55. godinu,
traje dakle ipunih 38 godiina.

je 'tlioiba zadruge odn. odi jeljenje izvršeno naj man je 5 .godiina ranije, nego
se o  torne pita, i

c) u slučaju, da zadruga (iporodica) neposjedflje .mi št a, ,što bi se moglo
dijeliti: da je dioba zadruge .odn. odijeljenje od porodice izvršeno najma-nje
pat godina ranije.

U slučaju ibl smatrade se ,ipa'k isamo onaj odijeljenim, koji je tam raz-
diobom i astuipom iz porodice (zadruge) dagubio i pravo nasljedstva na inia-
ujo (imetak), afco je . ono bilo samovlasništvo oea, djeda ili strica,- a ne svih
članovo zadruge (porodice).

Dakle samo na temelju [punoljetnosti ne smatra se još nikoga oddelje¬
nim, ma da si je medutim eventualno -o.snov.ao i vla.stiti dom.

0 zakonitim dokazoma, .da je dioba. izvršena .1 fcad.a, vidi tačku 4-8.

5 ) Nadležna rekrutna komisija (je ona, koja vrši rekruit ovarij e u onom
vojnom okrugu, u kojemu stalno živi dotična osoiba i to i oinda, ako .ne bi
HI a u rtom oikirugu zavičajna, a komanda tog vojnog oikruga .njeizina je nad¬
ležna vojna okružna komalnldia.

Stalno odseljelnim smatra se onaj, koji se ,;e stalno od.selio u koje drugo
m.jvsto i itamo živi od svoig rada i(imetka) i to bez obzira, da li je u to,m no-
vom mjestu dobilo zaviičajno pravo ili ne. Dači i drugi ičlanovi porodice i za¬
druge, ako stalno .žive van očeve kune, ali .ih 'porodica (zadruga) iz država,
ne .smatrajo se kao stalno odseljeni.

D , sw.hu vodenja evMenoijfe iduižam je svaki dinžavljanin, stanji od j« go-
■iina, da .se svaki,pat. prijavi opštini, ako se iz svoig mjesta .stanovanja, uda-
Ijuje na 30 ili više dana (vidi tačku 32).

“) Kako se dokazu ju godine istarosti: ividi tačku 48.

10

Ali mladiči od 18 do 20 godina, kao i starci, koji su navršili 50.
godinu, ne podleže odvezi služenja u vojsci u mirno doda, a u ratno
doba samo onda, ako to interesi države zahtjevaju. U ovom če slu¬
čaju oni preko 50 godina starosti služiti samo u pozadini vojske a
nikako i na frontu.

Izuzeiak od toga učiniče se po zakonu samo u ratno doda i to
samo sa onima, koji bi za vrijeme trajanja rata prešli iz 50. godine
života u 51., odn. iz 55. u 56. godinu. Ovi če i dalje ostati na onim
dužnostima, u kojima ih je zatekao 31. decembar one godine, u kojoj
su navršili 50., odn. 55. godinu života.

Lično služenje obavlja se:

a) u mirno doba'): služenjem u kadru (to. jest u mirnodobsko)
vojsci ili mornarici) i to odslužen jem obveznog kadrovskog roka
i vojnih v jež bi,

b) u mobilno i ratno doba s ): .služenjem u kojoj jedinici opera¬
tivne ili rezervne vojske ili mornarice. U operativnoj vojsci i mor¬
narici služiče načelno ljudi mladi od 40, u rezervnoj vojsci i mor¬
narici pak oni, koji su stanji od' 40 godina.

Prema prednjem nazivaju se običajno:
momci u 18., 19. i 20. godini, dok ne budu rekrutovani: obveznici-
mladiči; čim budu rekruitovani pak dotle. dok ne stupe u kadar:
obveznici-rekruti; od dana stupanja u kadar do odpusta po odslu-
ženoim roku: kadravci; oni pak, koji su odslužili svoj rok, ili su po-
slije rekriiiovanja oslobodeni služenja kadrovsko® roka, i to:

dok su pripadnici operativne vojske ili mornarice: obveznici
operativne vojske, a koji su pripadnici rezervne vojske- ili morna¬
rice: obveznici rezervne vojske, napokon oni, koji su prešli 50. go¬
dinu života: starci ili obveznici-starci. (Rasnija podjela u pozive na¬
rodne t ojske i u posljednju odbranu po novom zakonu više ne po-
stoji.)

4. Obveza plačanja vojnice.

A. Plačanja vojnice podležu isvi državljani, koji svojoj obvezi
ličnog služenja u vojsci ili ne mogu, ili ne smeju ili ne če udovoljiti,
a nisu od te obveze zakonitim putem oslobodeni. U obvozu ličnog
služenja u vojsci ne računa se samo obveza služenja kadrovskog
roka, več služba u vojsci uopšte.

O varn o spadaju:

1. svi za ličnu služba stalno nespsobni. Ali izuzeti su i vojnice
ne plačaju:

a) oni, koji bi za vrijeme vršenja lične službe u vojsci postali
nesposobnima i to bez njihove namjere (nakane),

7 ) Pod izrazom »mimo d-oiba« razumijeva se vrijeme do objave .mobili¬
zacije.

8 ) Pod .izrazom »mobilno doba« (stanje) razumijeva se vrijeme od ob¬
jave mobilizacije do . objave rata a ipod izrazom »rat.no .doba« vrijeme od ob¬
jave rata do njegovoig svršetka (demobilizacije).

11

b) oni, iko-ji su proglašeni invalidima, te uživaju invalidsku pot-
poru,

c) oni, koji su nesposobni za ma kakav rad, jer su umobolni, pot-
puno slijepi, gluhonjemi ffi lesko sakaiti,

2. svi za ličnu službu privremeno nesposobni, izuzevši one., koji

su ovu nesposobnost stekli za vrijeme njihovog službovanja u voj-
sci,

3. svi oni, koiji izbjegavaju rekrutovanje i nastup kadrovske
službe, i

4. svi oni, koji ne mogu lično služiti u vojsci, jer su na i/cb za¬
vari, iu sudskih kazni ili im je oduzeta gradanska čast.

B. Trajanje obveze plaeanja vojnice.

1. Za stalno i privremeno nesposobne obveza plaeanja vojnice
počima 1 . januara one godine, u kojoti dotočni treba prvi put staviti
se rekrutnoj komisiji (vidi topogledno tačku IT pod a) ili, ako bi tek
poslije postali privremeno ili stalno nesposbonima, od onog dana,
kad se ustanovljuje ova nesposobnost za ličnu službu. .

Obveza plaeanja vojnice traje do 31. decimbra one godine, u
'kojoj navrše 50. godinu života.'Postaje ali netko, koji je trio privre¬
meno nesposoban, sposobnim najdalje u svojoj 25. god. starosti,
to mu se podred uje rok kadrovske službe i za njega preš ta je time
obveza daljnjeg plaeanja vojnice (vidi tačku 11).

2. Za one, koji ne mogu doči na rekrutovanje, kad treba (vidi
tačku 11), ili koji kadrovsku službu ili službu u vojsci uopšte ne
mogu nastopiti u odredeno im, vrijeme, jer' su na izdržavanju sud¬
skih kazni ili jer nisu u posjedu svoje gradanske časti, počmia ob¬
veza plaeanja vojnice 1. januara one godine, u kojoj su trebali doči
na rekrutovanje ili nastopiti kadrovsku ili vojnu službu, odnosno
danom, kad izgube gradansku čast, a traje načelno do 31. decembra
one godine, u kojoj navršuju 50. godinu života.

Ali ako bi se takav vratio iz kaznione (pošto je izdržao kaznu
ili je pomilovan), ili bi dobio natrag svoja gradansku čast još piije
31. decembra one godine, u kojoj navršuje svoju 27. godinu. enda
se takav obveznik, ako je sposoban, upučuje na odsluženje kadrov-
skdg roka, i time prestaje njegova obveza plaeanja vojnice.

Onaj pak, koji je izgubio svoju gradansku čast tek poslije od-
služenja kadrovskog roka, prestaje plačanjem vojnice, kad gradan-
sku čast opat zadobije.

3. Za one, koji izbjegavaju službu u kadru, ne doetu na rekru-
tovanje ili ako su več reikrutovani, ne nastupe kadrovsku službu,
počima obveza plaeanja vojnice ili 1. januara one godine, n kojoj
su trebali prvi pint doči na rekrutovanje ili 1. januara one godine. u
kojoj su trebali nastupiti kadrovsku službu. Ova obveza plaeanja
vojnice traje načelno opet do 31. decembra one godine, u kojoj do-
tičnik navršuje svoju 50. godinu života. Ako bi se pak koji od ovili
vratio ili bio uhvačen još prije 31. decembra one godine, u kojoj
navršuje 40. godinu, te bi bio sposoban, onda se takav upučuje na

12

odsluženje trogodišnjeg roka u kadar 1 time presfaje za njega duž-
nost daljnjeg plačanja vojnice.

4. Za one, koji su več odslužili svoj kadrovski rok ili su bili
oslobodeni od služenja istoga a pozvati na služba u vojsku istu ne
nastupe, koji dakle izbjegavaju služenje u vojsci, počima obveza
plačanja vojnice u onoj godini. u kojoj su bili pozvani i traje, dok ju
ne nastupe, ali najdalje do navržene 50. godite života.

C. Vojniča iznosi:

za osobe, koje su stalno ili privremeno nesposobne, a nesposob¬
nost nije nastala odnosno protizrokovana namjerno.50°/o, a

za sve ostale osobe, koje podleže obvezi plačanja vojnice 100"''»
cjelokupnog godišnjeg neposrednog poreza, koji dotični plača od n.
koji na njega otpada.

D. Vojniču plača: načelno dotienik sam, a u slučaju, kad to iz
ma koga razloga ne može, njegova porodica ili zadruga.

E. Izmijena višine vojnice.

Jedanput odredeni stepen od 100°/o ne može se nikada smanjiti
na 50°/», on ostaje za cijelo vrijeme trajanja obveze jednak. Ali stopa
od 50°/o može se u svako vrijeme povisiti na 100°/o i poviside se, ako
bi nastale okolnosti. koje po duhu zakona to zabtijevaju (n. pr. ako
se koji do sada privremeno nesposobno namjerno tako povrijedi.
da postaje stalno nesposobnim i slično).

5. Posljedice izbjegavanja lične službe"),
a) Ličnu službu izbjegava onaj:

koji se sam namjerno onesposobi tako, da postane stalno ili pri¬
vremeno nesposobnim za ličnu službu u vojsci,

koji pristaje, da ga tko drugi 'tako povrijedi ili ozlijedi,
koji na vrijeme ne predstaje rekrutovanju,
onaj, koji več rekrutovan, ne nastopi kadrovska službu u od-
redeno mu vrijeme,

onaj, koji pozvan na vježbe ili prilikom mobilizacije, ovom po¬
zivu ne udovolji.

onaj, koji je več bio upučen u kadar ili na vježbu, te iz iste po-
bjegne 10 ), i

onaj. koji na m je st o samog sebe uputi nekog drugoga na rekru-
tovanje i ili u kadar.

*) O duižnostima roditelja, .iStarješiina zadruga i t. d. u slu.čajevima, kad
netko izbjegava ličnu službu, i to bez obzira na. to, da ili je njezin član ili de,
\ idi tačka 9.

10 ) Bjegstvom se smatra svako udaljenje iz komande bez odoferenja, ako
ovo traje u mirno dolba više od 7, a u mobilno i -ratmo doba više od 3 dana.
Udaljenje 'paik isa bojišta za vrijeme borbe, ma i za najtorače vrijeme, cnmt.ra se
nvdjek Sjegstvom.

■(Onaj, koji bi se sam vratio u svoju bomandu a najdalje za 6 mjeseci od
dana, kad je pobjegao, (biče kažnjen ,samo sa >Bola one kazne, koju tol morao
inače da pretrpi.)

13

b) Posljedice su ove:

1. Tko se je sam onesposobio, dao se onesposobiti ili to poku-
šao, kazniče se po odredbama §§ 70. i 71. vojno-kaznenog zakona,
koiji glase:

»§ 70.: Tko služeči u voijsci 11 ) sebe p-ovrijedi ili dozvoli, da ga
tko drugi povrijedi u namjeri, da se onesposobi za ličnu službu u
vojsci, ka-o i onaj, koli je tu povrijede učimo, kazniče se:

u mirno doba 12 ): ako je dotični postao nesposoban za borca:
robijom do 5 godina, ako je ostao sposoban za borca: zatvorom do
2 godine.

u mobilno i ratno doba 12 ): robijom od najmanje 10 godina«,.

»§ 71.: Tko je več rekrutovan, pa se u namjeri, da izbjegne
službu u kadru sam osakati ili tjelesno povrijedi, kazniče se:

ako je os.tao sposoban za v-ojsku: u mirno, mobilno i ratno doba:
zatvorom do jedne godine,

ako je postao nesposoban za vojs-ku: u mirno doba: zatvorom
od najmanje 2 godine,

a u mobilno i ratno doba: robijom od najmanje 5 godina«.

Pore-d toga, ako, je dotični postao nesposoban. obvezan je on
sam, ili njegova porodica (zadruga) da plača vojnicu za ovakvog
nesposobnog (vidi tačku 4. pod C) a ako dotičnik, uslij-ed svoje ne¬
sposobnosti nije mo-gao odslužiti svog Ikadrovskog roka, ne može
nikad postati državnim, samoupravnim ili -opčinskim či-nov-hi-ko-m, ni
sveštenik-om (duhovnikom). Isto -tako ovakav č-ovjek ne rn-ože nikad
dobiti odobren j a nadležnih vlasti, da otpoene ima k-oji posa-o ili obrt
u svoje ime, ako je za d-otični posao ili obrt potrebno ovakvo odo¬
breni e (vidi tačku 6).

2. Onaj, koiji u odredeno vrijeme ne dode na rekrutaciju (kad
je to: vidi tačku 11), bez -obzira na to, da li je u to vrijeme bio ne-
spo-soiban ili ne, iskusiče slijedeče posljedice:

Ako se sam javi ili bude uhvačen, a tada još nije prešao 40. go-
dinu života, a sposoban je za -ličnu službu, služiče bez-uvjetno tri
godine 13 ). Do dana stupa-nja u kadar njegova -porodica (zadruga) pla-
čače za njega vojnicu prem tač-ci 4.

Ako se pak sam javi ili -bude uhvačen a nesposoban je za
ličnu službu ili je več prešao 40. godinu, ne če doduše služiti kadra,
ali za njega se ima plačati vojnica do navržene njegove 50. godine
života ,u stepenu 100°/<>, te dortačni nikad ne može postati državnim,
samoupravnim ili o-pštinskim činovnikom, niti svešteni-kom (duhov¬
nikom). Nadalje, -pošto nije odslužio -sv-og roka, a duža-n je bio da
to -učdni, nikad ne može dobiti -odo-brenje nadležnih vlasti za samo-
stalan rad u -svoje -ime, ako -je za t-o potrebno ovakov-o o-dob-ren-je.

u ) -t. j. za -cijelo -vrijem« trajanja obveze -ličnog služenja a -posli je te¬
kni tovanj-a.

12 ) -razum-ije -se: a-k-o je idjelo -učinjeao u to d-oba.

“) Ako je -u-hvačftni hranioc, osldbada se služenja u -duli-u tačke 15, jer
bi mu imače porodica (-za-druga) -ostala ibez -njezine 'krivnje meo-pstoibljena.

14

3. Tko več rekrutovan ne nastupi kadrovsku službo u odredeno
mu vrijeme (kad je to: vidi tačku 18), ima da isfcusi s v e one poslje¬
dice, koje su naipred izložene pod 2. Ali pored toga biče još kaž-
njen po § 44. vojno-kaznenog zakona, koji za ovakovo uklanjanje
predvida:

ako je učinjeno u mirno doba: zatvor do 6 mjeseci,

ako je učinjeno u mobilno ili ratno doba: robiju od 10 godina.

4. Onaj, koji izbjegne ličnu službu time, što se pozvan na istu,
ne odazove pozivu, rskusiče kazne iz §§ 42. ili 43. vojno-kaznenog
ždkona. Kazna je za djeio, izvršeno u mirno doba: 30 dana zatvora.
a ako je učinjeno u ■mobilno ili ratno doba: robida. Tko pak ne bude
u svcijoj komandi ni na dan, kad se oglasi rat, biče kažnjen sa naj-
manje 10 godina robije ili smrču. U pogledu plačanja Vojniče pak,
vidi tačku 4.

5.  Onaj, koji pobjegne iz svoje komande za vrijeme služenja
odredenog mu kadrovsfcog roka, dužan je da naknadno dosluži svoj
rok, ako je u času, kad bude uhvačen ili se sam javi, ‘sposoban za
ličnu službu i nije još prešao 40. godinu starosti. Pored toga ima
ovakav da isfcusi zakcnsku kaznu a njegova porodica (zadruga) je
dužna, da za njega plača vojnicu prema tački -4 od dana njegovo.?,
bjegstva iz kadra.

Kazne mogu biti: za bjegstvo, učinjene u mirno doba:
za prvo bjegstvo: zatvor do 2 godine,
za drugo biegstvo: zatvor od 2 do četiri godine,
za treče bjegstvo: robija od 3 do 5 godina.

Za bjegstva, pak učinjena u mobilno ili ratno doba:
za prvo bjegstvo: robija od 4 do 10 godina,
za drugo pak: smrt.

6. Onaj, koji je pobjegao iz kadra za vrijeme služenja roka, a
n času, kad se sam javi ili bude uhvačn, bude pronaden nesposob¬
nim ili je več prešao 40. godinu života, taj ne če služiti kadra. Ali
se za njega ima plačati vojnicu do navršene njegove 50. godine; on
pak sam ima da iskusi kazne navedene u prednjem stavu. I pored
toga, buduči da nije odslužio priipadajučeg mu roka, primjenjuju se
na njega 1 odredbe tačke 6.

7.  Obveznik, koji pobjegne iz vojske za vrijeme služenja u istoj
(n. pr. za vrjeme vježbe ili poslije mobilizacije), koji dakle ne služi
svog roka, iskusiče za učinjeno bjegstvo kazne iz napred navede-
nog stava 5. (u pogledu plačanja vojnice pak vidi tačku 4, pod B., 4).

8. Onaj, koji u namjeri da izbjegne službu u vojsci, uputi na re-
krutaciju ili u kadar mjesto sebe kojeg drugoga, taj se uvijek smatra
vojnim bjeguncem i on ima da snosi posljedice prema vrsti bjegstva,
koje je učimo, t. j. posljedice, navedene u jednom od prednjih sta-
vo.va ove tačke.

9.  Onaj pak, koj ;  se je bio izdao za drugoga i mjesto njega dc-
šao na rekrutovanje ili stupio u kadar, smatra se, ako je sposoban,
kao da želi dobre voljno služiti kadar i biče zadržan, da odsluži pum
rok, a to i onda, ako bi bio jedini hranioc. Radi pokušane pak pre-

1 &

vare kazni se još po tački 2 § 341. grad. kazner.og zakona: to je
zatvorom do 30 dana.

Ako je pak dotični nesposobni! za ličnu s.liužbu, izrečiče mu se
kazna po čl. 72 vojnokaznenog zakona, a ta kazna može u tora slu¬
čaju biti: zatvor do 6 mjeseci.

6. Naročiti uvjeti, da se može dobiti državna Hi slična ukazna
služba, odnosno odobrenje nadležnih vlasti za samostalan rad i
obrt.

Zakon o Ustrojstvu Vojske i Mornarice, predvida:

a) Nitko, koji je sposoban, a nije osloboden kadrovske službe,
ne može postati državnim, samoupravnim ili op&tinskiin činovni-
'kom ili duhovnikom 14 ), ako nije prije odslužio pripadajučeg mu ka¬
ri rovskog roka.

IZuzetak se čini ipak s onim, koji je prilikom rekrutovanja pro-
naden privremeno nesposobnim. Taj može dobiti prednja zvanja, ali
pod uvjetom, da se u odredeno vrijeme uputi na odsluženje roka,
čim bi bio pronaden sposobnim prilikom kojega pregleda u njegovoj
21., 22., 23. i 24. godini života. U ovom slučaju služiče onaj, koji je
medutim stekao zvauje duhovnog lica 14 , svoj rok na kojoj neborač-
koj dužnosti. Onaj pak, koji bude usposobljen tek u svojoj 25. godini
života, izuzetno je osloboden služenja kadra.

b) Poče v od 1. januara one godine, u kojoj navršuje svoju 21.
godinu života, nitko ne može dobiti odobrenja nadležne vlasti za
vršenje ma kojeg posla ili obrt a u svoje ime (ako je za ovaj posao
potrebno ovakovo odobrenje), dotk prethodno nije odslužio svog ka-
drovskog roka, naravno ako je po zakonu bio dužan, da to učini.

Ako je pak tko ovakovo odobrenje dobio još prije spomenutog
datuma, to če se ovakovo odobrenje poništiti, ako ne bi nastupio

u )  a) Duhovnim licem ,se priznaju:

siveštenici, duhovnici, dafeomi i. kaluderi (redovnici); svili priznatih vjero- :
ispovijesti osim muslimanske, a od 6ve:

vjeroučitelji na državnim skalama, aimftije, članovi Ulem^-Medžlisa,
aktivni šer,j.atski audije i aktivni 1  šerjatsiki vjeižfoenica dok su na toj islužbi,
imami, boji lično 1 redovno rvrše (Svoju duižnost, a ne bave se ni kojim dru¬
gim poslom osam zemljoradnjom; anuderisi, ko;je redovno vrše svoju dužnst,
pod nadzorom svoje više vlaisti i (po utvrdenom program-u, a ne bave se ni
kojim drugim poslom, osim zemljoradnjom; šejkovi, koji su stalno postavljeni
u tekijama, gdje vrše duižnioiSt .stapjeišina;

b) kanaidatima za duhovna lica sniatraju ,se:

redovni dači [teoloških fakulteta, duhovnih akademija, bogoslovija d ka-
ludesrskih (redovnie-kih) škola, dalje pitomci šerjatske-isuclijske škole (dači
medresa ne smatraju se kandrda,tima za duhovna lica, osim onih softa, ta-
liba i .softentaliiba, koji ,su bili opisani u medrese kao redovni dači istih još
prije S. marta 1920. godine a tada su bil; istariji od 16 godinn. Potonji ima-
ju dakle i sve poslastice (Jaka, ostali :p:ak ne.);

c)  Priznate vjerciipDvijesti u kraljevini SHS jesu:

istočno-pravoslavim, . .Timo-katoličfca, grko-katoMčka, '(uinijatska), evan-
gelička, reformatska, islamska, izraelitska (sefardijska i cškenaška) i — ali
šemo u oblastima, kuje su ranije bile pod lUgarskom upravam — baptizemska.

16

kadrovske službe u odredeno vrijeme, a pored toga če ovakav is-
kusiti sve posljedice iz tačke 5, pod b) 3.

Ali izuzetak se i ovdje črni s onim, koji je prilikam rekrutovanja
u s voj oj 20. godini dobio ocjenu: »privremeno nesposotoan«. Taj
može dobiti odobrenje, o kojemu je gore govor, i poslije 1. janu-
ara one godine, u kojoj navršava 21. godinu, ali pet samo pod uvje-
tom, da če otpočeti rad ili obrt prekinuti, čim bi prilikorn kojeg od
pregleda u svojoj 21., 22., 23., 24. ili 25. godini dobio ocjenu: »spo-
soban« i time postao dužan, da služi kadar. Ne učini li toga, to mu
se izdato odobrenje poništava a ostale posljedice za njega su one
iz tačke 5.

Prema torne: svaki onaj, koji moli za koju gore pod a) i b) spo-
auenutih službi ili odobrenja, mora svojoj molbi priključiti:

ako je več odslužio svoj rok: dokaz o torne, t. j. vojničku is-
pravu,

ako je osloboden od kadrovske službe: uvjerenje o torne,
ako je stalno ili privremeno nesposoban: uvjerenje o torne i
uvjerenje, da plača vojnicu ili uvjerenje da je osloboden od plačanja
iste,

ako još nije navršio 20. godine: dokaz o svojoj starosti.

(Uvjerenja o oslobodenju od kadrovske službe, o stalnoj ili pri-
vremenoj nesposobnosti dobiče dotični prilikorn svog rekrutovanja
a šta sve može biti valjanim dokazom za godine života: vidi tačku
48, pod a).

7. Putovanja u i van zemlje.

Dosadanja odredba, da se ne mogu dobiti »putne isprave« za
putovanja u inozemstvo bez prethodnog odobrenja vojnih vlasti,
ukinuta je novim zakonom za redovne prilike.

Ovo važi kako za državljane, koji su več odslužili svoj rok,
tako i za one, koji tek dodu na rekrutovanje ili treba da stupe u
kadar. Tko pafc ovu sloboidu kretanja zloupotrebd i na vrijeme ne
dode na rekrutovanje ili ne nastupi kadrovske ili vojne službe
uopšte, imače da iskusi za to predvidene posljedice (vidi tačku 5).

Ali ako se predvida rat ili ako je objavljena mobilizacija, može
vojna Vlast ne samo zabraniti svafco putovanje u inozemstvo, več i
svako putovanje van granica nadležnog vojnog okruga, što se ob-
javljuje putem novina i na uobičajeni način.

8. Istup iz vojne obveze.

Iz svojih vojnih obveza (ličnih i materijalnih) može istupiti
samo onaj, koji je postao podanikom koje strane države, t. j. ako
mu se dozvoli istup iz državljanstva naše kraljevine.

No dozvolu za istup iz državljanstva može dobiti samo onaj,
koji je odslužilo pripadajoči mu kadrovski rok — naravno ako je bio
dužan, da ga služi — ili, ako roka još nije odslužio, samo naročitim
•odobrenjem Ministarskog Savjeta.

17

9. Dužnosti roditelja, starješina zadruga i zakonskih staratelja
(tutora) nadalje vlasti i svih ostalih gradana u svrhu sprječavanja
bjegstva.

U svrhu, da se obezbijedi redovno i pravilno upučivanje mla¬
diča na rekriuovanjc i na vojne službe uopšte, kao i bjegunaca n
svoje komande i time sprječi i otešča uklanjanje i izbjegavanje voj¬
ne službe, zakon o ustrojstvu vojske i mornarice prepisuje:

članom 55: Za sve mladiče, koji podleže rekrutovanju, kao i za
sve rekrute, i vojne obveznike, koji se prikrivaju i izbjegavaju voj¬
na obavezu, isto tako za vojne bjegunce, odgovorne su i starješine
njihovih porodica i zadruga, pa i mjesne vlasti.

I jedni i drugi dužni su takve mladiče, rekrute, obveznike i
bjegunce pronači, prijaviti i uputiti u nadležnu vojnu okružnu ko¬
mandu, odn. u njihovu komandu (jedinicu) i to u slijedečem roku:

a) mladiče, koji se rekrutuju: do poslijednog dana rekrutova-
nja u njihovoj opštini ili najdalje za 15 dana iza završenog rekru-
tovanja u toj godini;

b) rekrute, koji trebaju nastupiti kadrovska službu: najdalje za
15 dana poslije odredenog dana za stuppnje u kadar;

c) vojnike i, obveznike uopšte, koji su pobjegli iz svoje ko¬
mande svojoj kuči: starješina porodice ili zadruge u roku od 2A
časa, a

kmet, knez ili predsjednik opštine najdalje u roku od 5 dana,

d) glede vojnika i obveznika uopšte, koji su pobjegli iz svoje
komande u koje drugo mjesto, a ne u svoje rodno, imaju istu duž-
nost kao oni pod c) starješina porodice (zadruge), knez, kmet i
predsjednik opštine, gdje bjegunac boravi.

Sve napred navedene dužnosti pripadaju i svim organima up¬
ravnih sreskih i njima odgovarajučih vlasti.

U svim napred nadrejenim slučajevima, ako odgovorna iien po-
kažu nehaj ili se naknadno dokaže, da su znala, da je doiični, koji
kcxl njih boravi, pobjegao iz svoje komande, biče ta odgovorna lica
kažnjena i to u mirno doba: zatvorom od 10 do 30 dana ili giobom
od 500 do 1500 Dinara, a u mobilno ili ratno doba po odredbama
vojno-kaznenog zakona.

članom 56 pak propisuje zakon dalje:

U slučajevima, kad se dokaže, da starješina porodice ili za¬
druge, predsjednik ili knez opštine, kmet ili ma koji drugi organ
ili ma koje privatno lice nareči-to oteščava ili ometa, da se vojnik ili
vojni obveznik uopšte, rekrut ili mladič pronade i uputi u komandu.
podleži takovo lice pored kazne iz prednjeg člana, još i odgovor¬
nosti i kaznama po vojno-kaznenom zakoniku kao saučesnik.

o

DRUGI ODSJEK

Vojna obveza pojedinca.

SLUŽENJE U KADRU.

10. Tko je dužan služiti u kadru?

Službu u kadru ima odslužiti svaki za lična službu u vojsci
sposobni naš državljanki, koji valjanim dokumentima ne može do¬
kazati, da po zakonu o ustrojstvu Vojske i Mornarice ima pravo
na oslobodenje od kadrovske službe. Glede takovih, koji itnaju
pravo na to, vidi tačku 15.

11. Gdje i kada se odlučuje, ima li tko lično služiti kadar?

a) Je li tko sposoban za ličnu službu ili ne, nadalje ima li pravo
na oslobodenje od kadrovske službe ili ne, ustanovljuje se:

1. za one, koji dolaze pred nadležna rekrutnu komisiju: pri -
likom svakogodišnjeg rekrutovanja (stavnje) a

2. za one, koji su bili sprječeni, da predstanu ovoj komisiji: kod
nadležne vojne okružne komande.

U tu svrhu dužan je svaki mladic, da prvi put predstane svojci
nadležnoj rekrutnoj komisiji (it. j. onoj, koja vrši rekrutovanje u
onom vojnom okrugu, na eijem teritoriju mladič stalno živi) u onoj
godini, u kojoj navršuje 20. godinu 16 ) života. Ovo važi i za rekrute,
koji se nalaze u inostranstvu. Ali kod ovih se ne če smatrati, da iz-
bjegavaju rekrutovanje i službu u vojsci, ako stalno žive u inozem¬
stvu, te se najdalje u svojo 25. godini prijave za službu u kadru
(vidi tačku 20).

Tko nije mogao predstati rekrutnoj komisiji, ima da predstaje
svojoj nadležnoj vojnoj okružnoj komandi i to najdalje do 10. sep¬
tembra iste godine. Za to ali mora blagovremeno da moli, a odobriče
se samo izuzetno, n. pr. ako je mladič za vrijeme rekrutovanja ili
bolestan ili na drugi koji način sprječen da dode na rekrutovanje.
(Primjer ovakve molbe vidi u prilogu 11).

Dan i mjesto rekrutovanja odreduje se svake godine zasebno;
obieno se rekrutovanje održava u junu i julu. Kako to mladič sa-
znaje: vidi tačku 46.

“) Afco je ipak metiko postao našim državljamioiam tek poslije- osre godine,
ipat je dužan ida predstane rekrutnoj komisiji, ako (još inije prešao 25. igodinu
život-a.

19

Da mladič predstaje kojoj drugoj rekrutnoj komisiji a ne svojoj
nadležnoj, odobriče se svakom mladiču, ako za to ima opravdanih
razloga i ako to blagovremeno pismeno zamoli. Uzorak ovakve
molbe: prilog 1.

(Posljedice nedolaska na rekrutovanje: vidi tačku 5 pod ! b) 2.)

b) Ako komisija mladiča pronade sposobnim, om če služiti lično
-j vojsci. osim ako dokaže pravo na oslobodenje kadrovske službe
(vidi tačku 15).

c) Ako reknutska komisija kod pregleda ustanovi, da je mladič
stalno nesposoban, onda je taj za uvijek riješen obveze lienog slu¬
ženja u vojsci u mirno, mobilno i ratno doba. Takovome se izdaje
uvjerenje o stalnoj nesposobnosti, te je 'time postao vojničar i dužan
je plačati vojnicu prema tački 4. On više ne podleže nikakvom pre¬
gledu.

d) Ako je rekruitna komisija ustanovila, da je mladič samo pri¬
vremeno nesposoban, dužan je takav mladič, da i u svakoj slijede-
čoj godini, u kojoj navršnje 21., 22., 23., 24. i 25. godinu života, po¬
novno predstane rekrutnoj komisiji radi ponovnog ocjenjivanja
svoje sposobnosti za ličnu vojnu službu 17 ). Dotični mladič dužan je
to učiniti, i ako ne dobije naročitog poziva za spomenuti novi pre¬
gled, a za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti ima da plača
vojnicu po tačci 4.

e) Za onog privremeno nesposobnog mladiča, koji prilikom
jed nog od narečnih ponovnih pregleda dobije ocjenu »stalno nespo¬
soban«, važi od tog trenutka sve ono, što je rečeno u ovoj tačci pod
c), ako dobije pak ocjenu »sposoban«, onda važi -ono, što je nave¬
deno pod b), te dotični prestaje plačanjem vojnice. No ako je dotični
medutim postao državnim, samoupravnim ili opštinskim činovni-
kom ili duhovnikom, a sposobnost mu se ustanovila tek u svojoj
25. godinu života, onda taikav ipak ne če služiti kadar, več on se
toga oslobada i upisuje u obveznike (vidi tačku 6 pod a).

i) Onaj pak, koji i prilikom pregleda u 25. godini života opet
dobije ocjenu »privremeno nesposoban«, taj se najprije upučuje na
superrevizioni pregled u mjesto divizijske komande i tu se defini¬
tivno odlučuje o njegovoj sposobnosti. Pronade li komisija da je,
ma i ograničeno sposoban, onda ima lično da služi vojsku, a inače
ga proglašuje »nesposobnim«. Time je i riješen svakog daljeg
pregleda u mimo doba pa i obveze da služi u kadru i u vojsci u
mirno doba. On postaje vojničar i produžuje plačanjem vojnice.

Naredi li se ali u mobilno ili ratno doba, da budu nesposobni još
jednom pregledani, te če se tom prilikom definitivno riješiti, ostaje
li tko i dalje riješenim lične službe u vojsci ili ne. U ovom posljed--
nom slučaju dotični naravno prestaje biti vojničar i plačanjem voj¬
nice.

i7 ) Od pregleda u 21., 22., 23. d 24. godini života rnogu se osloiboditi ■ je¬
di no dači, .ikojima je izbog (produ ženja nauka potrebno, da b prave u inozem¬
stvu, ako dokažu, da imaju ipravo, da im se nastop kadrovske službe ouloži
u smislu tačke 20 a), te ako podnesu jpismenu malibu sza odlaganje nastopa
kadrovske službe i za oslobodenje od spomesnutili pregleda.

2 *

20

12. Koliko vremena tra.ie obvezna služba u kadru — rok?

Vrijeme, koje se po zakonskim odredbama ima služiti u stal-
nom kadru, zove se zakono- i vojnostručno rok.

Oni, koji po zakoniu nema ju pravo na olakšice, dužni su odslu¬
žiti puni rok. Puni rok traje za one, koji su rekrutovani za morna¬
rici! dvije godine, za sve ostale regrutovane mladiče 18 mjeseci.

Onakovi sposobni, koji mogu dokazati, da imaju pravo na olak¬
šice. služiče skračeni rok, koji traje '6, 9 ili 14 mjeseci, ili mogu biti.
oslobodeni službe u kadru u mirno doba. Uvjeti i okolnosti. koje
daju pravo na koji od skračenih rokova, raspravljene su u tačci 14,
a one, koje daju pravo na oslobodenje, raspravljene su u tačci 15.

13. Gdje i kada se odreduje rok?

Koji rok kome pripada, odnosno koji mladič ima pravo na oslo¬
bodenje od kadrovske službe, riješava rekrutna komisija, odnosno
vojna okružna komanda, čim je mladiča pronašla »sposobnim 18 ).
Onima, koji su pronadeni »nesposobnim« ne odreduje se rok.

Komisija donosi svoje odluke o roku na temelju dokaza, koje
pridonose mladič i njegova rodbina, nadalje na osnovu uredovnih.
podataka i prema porodičnim, zadružnim i imovnim prilikama, a sve
u vezi sa postoječim zakonima i pr opisi m a.

Ma da je komisija dužna i obvezana, da sama utvrdi i ustanovi,
svakom pojedincu, ima li pravo na skračeni rok, na oslobodenje od
kadrovske službe ili napokon na odlaganje nastupa kadrovske služ¬
be, ipiak je komisija dužna to učiniti samo na temelju onih podataka,
što ih ima prilikom rekrutovanja na raspolaganju. Stvar je dakle
mladiča samoga i njegove rodbine, da si za vremena pribavi i do-
nese na rekrutovanje sve potrebne dokaze, ako drži, da ima pravo
na ma koju olakšicu, predvidenih u zakonu.

(Nekoliko primjera o torne, koji rok kome pripada, vidi prilog 2).

14. Skračeni rok.

Pravo 19 ) so ), da na mjesto punog roka služe samo skračeni rok
u slalnom kadru, priznaje se svim onima, koji uredovnim dokurnen-
tima ili valjanim dokazima dokazu, da pripadaju kojoj od slijedečih
kategorija. Ove kategorije su:

a) Lica, koja su več svršila ili najdalje u onoj godini, u kojoj na-
vršuju 27. godinu života, svrše u zemlji ili u inozemstvu jednu od

“) Jedini izueetak čini se is onim. daeima, koji u to vrijeme ješ ae bi:
irnali pravo na dafiki rok i kojiima se radi svršenja nauka odlaže nastop ka¬
drovske službe. Ovima se odreduje rok itek poslije.

19 ) :Ako ovo pravo prestaje, izmijeniče se eventualno i priznati skračeni
rok (vidi tačku . 16 ).

”) Pravo na skračeni rok treba dokazati prilikom onog rekrutovanja,
kod fcojeg se dabije oejenu »istposoib&n« (vidi tačku 13).

21

slijedecih škola: univerzitet, visoku školu. srednju školu 21 ) (gimna¬
ziji!, realku, realgimnaziju) .bogosloviju 22 ), učiteljsku školu ili koju
drugu njima ravnu stručnu školu, ili najmanje 6 razreda gimnazije
(realke, realne gimnazije 23 ).

Skraeeni rok traje za one, koji u toku od 9 mjeseci polože ispit
za rezervno® oficira odn. svrše sa uspjehom školu za rezervne ofi-
cire: devet mjeseci, za svršene -bogoslove (kandidata za duhovno
lice 22 ), ako ovi izjave da če se primili zvanja duhovinog lica šest
mjeseci, a za sva ostala gornja lica četrnaest mjeseci. O vaj rok, na
koji imaju pravo samo svršeni dači, zove-se dački rok.

Napomena: U škole za rezervne oficire p-rimaju se samo ona--'
kovi dači, koji imaju i moralne osobine za rezervno® oficira. Isto
tako dozvoljava se polaganje ispita za rezervnog oficira samo onim
dacima, koji imaju pored moralnih o-sobina i ostale za oficira po¬
trebne kvalifikacije. Prema torne svaki onaj dak, kojemu ni-je do-
z vol j eno , da polaže ispit za rezervnog oficira, ima da služi dački
rok od 14 mjeseci. Na dosluženje ovog roka od 14 mjeseci biče isto
tako pozvani oni bogoslovi, koji su izjavili, da se budu -primili zva-
nja duhovno® lica, te im je radi toga bio odreden rok od samo 6
mjeseci, ako se toga zvanja ne bi primili u roku od 4 godine.

b) U zadrugama, u kojima živi otac (ili ako otac ne živi' — stric
ili d jed), isto tako u pcrodici, u ko joj živi otac. prvenac 24 ) služiče
skraeeni rok od 9 mjeseci, ako su svi ostali muški članovi rodbine
odnosno zadruge 25 ) mladi od 17 godina. U ovakovoj rodbini (za-
■druzi) služiče slijedeča dva člana puni rok, slijedeči (četvrti) skra-

21 ) -Bez obzira, da li su /položili! takiOiavanu »matu matura« koga se'po-
Tažo a srednjim -školama >po srašetku 4. razreda.

Tko se smatra dakom-bogosloTC,m (kan-ditaitom za duhovno lice) vi¬
di na pomenu 14 pod b).

**) Onaj, 'koji ni do svoje 27. godine života nijje svršio ove -škoje, odn.
-0 razreda-gimnazije (realke, realne gimnaižije) -nema prava na dački rok.

M ) Prvenac ie najsta-riji sin potodice, koji kao prvi dolazi na red ,na ie-
kmlovanj-s, ura i ne Ho prvi po rodenju (jer je n. pr. prvi po rodengu umro
joJ firije svog rekirutovanja).

L>v ) Prildkoim ocjenjivanja zadružno® i por-adičnog stanja -treba dobro
paziti na to, koga se ima računati ili ne računati članom porodice odnosno
zadrugarom. Vidi odnosne napomene - 2 , 3 i4. -Ako je.pat koji od -rekru-tova.nih
zadrugara (člana porodice) redovni dak koje .škole, čiji-m svršenjem stiiče pravo
na dački rok, ili je pitomac k-oje vojne &kole, ili jpak podoficir, koji aktivno
služi u vojsci, on-da se izuzetno kod locjenjivainja zadružno® !(rodibinsk«g)_ sta¬
nja rekruta -tog člana ne uziirna u obzir, i ocjenjivanje biva kao da tog člana
daka -(pitanca, podofioira) nema.

tilvo  nehrojenje biva za cijelo -vrijem e školovamja daka s ve dotle, dok ne
odsluži svog roka, odnosno -dok pitomac ili podoficir ne postane ofic.irom, uka-
'cskaznim ili neu-kaznim ičrnovnikom ili izacte iz vojske.

Oficu-i i ostali vojn ci pak sm.atra.ju se uvi;ek rekrutovim /.adruga-
rima -(članovima rodbino) osim ako dokazu, da -su -se- odijelili -na koji za¬
konom priznati način (vidi napomena 4).

22

cen rok i t. d. tako, da uvrjek dva odslužena puna roka'’ 6 ) daju slije-
dečem treče-m 27 ) pravo na skračen rok.

Razumije se, da ovo važi i za slučaj, ako otac! (stric, djedi ne
živi, a ako prvenac ne bi imao pravo na oslobodenje (vidi tačku 15
pod c).

c) U zadrugama, u kojima živi otac (ili ako je otac um.ro —
stric ili djed), kao i u porodici, u kojoj živi otac, prvenac' 1 ) služiče
pun rok, ako u porodici (zadruzi) pored živog oca (strica ili djeda)
ima muških članova starijih od 17 godina 25 ). U ovakovim porodi-
cama (zadrugama) služiče i drugi član po redu starosti pum rok,
ali trečem po redu 27 ) se priznaje skračeni rok od 9 mjeseci. Od slije-
dečih prva dva dužna su služiti pun rok, treči opet skračen rok i t. d.

(Razumije se, da ovo važi i za slučaj, ako otac (stric, djed) ne
bi živio.)

d)  Na skračeni rok od 9 mjeseci imaju pravo i samohrani i
samci i to bez obzira na visinu poreza, koji plačaju.

Samohran ili samac je onaj, kojemu su pomrli svi zadrugari
i porodični članovi, a naslijedio je kakovo zemljoradnioko irnanje,
koje sam obradu-je ili radnju, koju sam vodi, bilo to sve pod tutor-
stvom ili bez ovoga.

e) Na skračeni rok od 9 mjeseci imaju na posljetku pravo oni,
kojima je u ratu od 1912. do 1920. godine poginulo ili umrlo od rana
na vojnoj službi 2 ili više brače ili zadrugara. (Ova zakonska od¬
redba važi od 1938. god.)

15. Oslobodenje od služenja kadrovskog roka 28 ).

Od služenja kadrovskog roka (punog i skračenog) oslobodeiu
su, odnosno oslobadaju se:

a) svi oni, koji bez svoje krivice (a ne uslijed njihove molbe) ne
foudu odredeni za kadrovsku služb u do 31. decembra one godine,
u kojoj navršuju 25. godinu života (jer su n. pr. prilikom pregleda
u 25. godini pronadeni nesposobnim, ili jer su tek poslije ovog da¬
tuma postali naši državljani i sl.).

b) oni stranci, koji dofoiju naše državljanstvo još prije navr¬
žene 25. godine života, ali koji su več u njihovoj ranijoj državi od¬
služili kadrovski rok.

*•) Onaj, koji je odslužio (puni rok, ne treba da u trenutku kad. se o tam
pitanju audi, jaš živi. Glavno je da je zaista odsluižio -svoj puni rok i da je
u vrijem« smrti još foio rekrutov zadrugar, t. j. da nije još ibio odijeljen.

”) ‘Piravo, da onaj, koji dolazi kao treči po rgdu na rekrutova,nje, služi
skračen Tok. 'pripada samo ovojne lično. Ako bi t-aj slučajno -bio »uespasofoan«,
ne prelazi pravo, da služi skračeni rok na slijedečeig člana, a to ni onda, ako
je spomenuti nesposobni treči po redu medutim, a poslije svog rekrutovanja
umro. Ako je pak taj treči dak, pitomac ili podoficir, on se u duhu na,pomene
“) ne računa, on ispa.da iz reda ostalih članova, te -pravo trečega na .skračeni
rok prelazi na prvoga iza njega.

“) Ako se uvjerti, koji su -dali pravo na oslobodenje naknadno tpTomrjene,
prestaje i pravo na oslobodenje tvidi -tačku 16  pod c).

23

c) svi jedini hranioci onih porodica (zadruga), koji žive od
zemljoradničkog imanja ili ličnog rada, čiji su svi ostali muški čla¬
novi nesposobni 25 ) 2# ) a godišnji im je neposredni porez 20 ili manje
ditiara, ili bez obzira na visinu poreza, ako su svi rekrutovi zadru-
gari (članovi rodbine) — muški i ženske — nejaiki 30 ). Ali u obim
slučajevima biva oslobodenje samo onda, ako u porodici (zadruzi)
nema muškog člana, mJadeg od 17. godina, koji bi navršio svoju 17.
godinu za ono vrijeme, dok sadanji branioc ne navršuje svoju 25.
godinu života. Ako ali ovo posljednje ne stoji, onda rekrutu se samo
odloži služba (vidi tačku 20 pod 4).

Kao hranilac porodice ili zadruge smatra se ali samo onaj, koji
svoje hranilačke dolžnosti u odnosu spram porodice ili zadruge
stvarno i vrši, te čijeg porodica (zadruga) ovisi o njemu i njegovu
radu.

Pod prednjim uslovima priznaje se:

jedini sin: hraniocem za rad nesposobnog ili preko 60 godina
starog oca, udove majke ili udove zakonite mačehe;

jedini posinak: hraniocem za rad nesposobnog ili preko 60 go-
onda, ako je posinjen zakonitim putem bar 5 godina prije, nego sto
foude dotični mladič rekrutovan;

jedini zet: hraniocem ženine porodice (zadruge), ali samo onda.
ako dokaže, da se nije oženio za to, da steče pravo na hranioca,
to jest, ako dokaže, da je u vrijeme sklapanja braka bio u ženinoj
porodici (zadruzi) bar jedan za rad sposoban član, koji je poslije
umro ili postao nesposobnim;

jedini umik: po smrti svoga oca ili ako je taj preko 60 godina
•star, priznaje se hraniocem za rad nesposobnog ili preko 60 godina
starog djeda; udove djeda, ali samo onda ako ovi nemaju drugog
kojeg hranioca;

jedni brat ili polubrat: hraniocem svoje nejake brače i sestara,
ako su bez oca (ili taj preko 60 godina star) i bez kakvog drugog
hranioca;

bračni muž i otac: hraniocem žene odnosno djece, ali samo
onda ako se utvrdi da se nije radi toga oženio, da postane jedinim
hraniocem svoje žene ili svoje djece i da tako izbjegne kadrovskoj
službi (dokaz kao kod zeta);

vanbračni sin: hraniocem matere koja nema ni jednog od na-
pred navedenih hranilaca,

20 ) '»Nesposobnima« smatraju se: osebe ispod 17 i preko 60 godina, že¬
no uop&te, a od ostalih muSkaraca samo oni, koji su nesposobni za priviredu,
odnosno za rad, kojim se .zanimaju a kojiana je ova nesposobnost. komisijski
utvrdema (po rekruitnoj hi vojno-supenva&ionoj komisiji).

“j .»Nejakima« smatra zakon: djeeu ispod 17, godina, umobolne, pot-
puno slijepe i druge tako nesposobne, koji ne mogu niSta privrediti, ite su ne
samo na leret svojoj zadrugi, nego im je jo® potrebno da ih tko poslužuje.
Ovskova nesposobnost mora ali biti utvtrdana i dokazana svjedodžbam kojeg
vojnog ili reeervmog lijednika ili trjednika u državnoj 'službi, koji nosi kri-
vičnn odgovornost za eventualaru meistinitost svjedodžbe.

materinih roditelja, ako su ovi nesposobni za rad i nemaju kojeg
drugog hranioca,

svoje rodene nejake 30 ) brače i sestara po materi, kad nema ni-
koga drugoga, koji bi ih mogao hraniti.

d) oni mladiči, koji su kao privremeno nesposobni, dobili zvanje
državnog einovnika ili duhovnika a koji budu usposobljeni tek u
svojoj 25. godini (vidi tačka 6 pod a).

16. Kada i pod kojim se uvjetima može izmijeniti prvobitno od-
redeni rok?

a) Ako je kome prilikom rekrutovanja odreden puni rok a po¬
sli ie mu se promijene porodične (zadružne) ili imovne prilike tako.
da nasitaju uvjeti, koji po zakonu daju pravo na skračeni rok ili na
oslobodenje od kadrovske službe, može dotičnik sam ili njegova
rodbina (zadruga) moliti, da mu se puni rok izmijeni. Ako je pravo
na traženu olakšicu dokazano, molba če biti uvijek i odmah uva-
žena. (Primjeri ovakove molbe vidi prilog 3 i 4.)

b) Ovo isto vazi za onoga, koji je rekrutovan na skračeni rok,
ako bi uslijed medutim promijenjenih prilika zadobio pravo, da
bude osloboden od kadrovske službe. (Primjer ovakove molbe vidi
prilog 5.)

c) Ako je pak nekome prvobitno priznato pravo na osiobode-
nje od kadrovske službe, a porodične (zadružne) ili imovne prilike
bi se tako promijenile, da .mladiču više ne daju pravo na do sada
priznato oslobodenje, onda se isto pravo ukida. Prema novim pri¬
likama odreduje se mladiču novi rok.

Ali ovo se učini samo onda, ako mladič u to vrijeme još nije
navršio svoje 25. godine. Ako bi se prilike promijenile tek poslije
ovog Časa, mladič ostaje u duhu tačke 15. a)-dalje osloboden od ka¬
drovske službe.

d) Isto tako povisiče se skračeni rok na pun rok onome, kojemu
su se porodične (zadružne) ili imovne prilike tako promijenile, da
više ne daju pravo na skračen rok. Ali ovo povišenje biva samo
onda, ako dotičnik još nije odslužio prvobitno priznatog skračenog
roka.

(Nekoliko primjera o torne, koji rok kome pripada, vidi prilog

2 .)

17. Kome se podnaša molba za izmjenu roka?

Molbu za izmjenu odredenog roka treba uvijek i jediiio dosta¬
viti samo nadležnoj vojnoj okružnoj komandi, bez obzira na to, da
li je rekrut i kod iste bio rekrutovan ih ne. To je zato potrebno, jer
je ova jedina nadležna I ovlaštena i u stanju, da ispita podnešenu
molbu i dokaze. Rješenje pak po svim ovakovim molbama donaša
divizijska komanda.

Molbu treba podnljeti samo pismeno, snabdjevenu s propisauim
biljegom (taksenom imarkom), te sa svim dokazalima i dokumenti-

25

raa. k o ji dokazuju pravo n atraženu olakslcu. Primjere ovakovih
molbi vidi 'U prilozhna 3, 4 i 5.

Dobro je i preporučuje se, priključiti malhama umjesto origi¬
nal nih dokumenata samo prepise .istih, naročito ako se radi o vrlo
važnim dokumentima i onim, ko ji bi se mogli po drugi put samo
teško pribaviti. Ovo se preporučuje zato, jer d pored največe pažnje
nije isključeno,' da se koji prilog slučajno ne izgubi. Razumi je se, da
u ovakovom slučaju prepisi moraju biti uredovno (t. j. po sudu ili
po javnotn »bilježniku, notaru) ovjereni. 1

18 . Kada treba da se nastupi kadrovska služba (rok)?

Svaki mladič, kojega je rekrutna komisija (vojna okružna ko¬
manda) pronašla sposobnim za liČnu vojnu službu ;i ikojemu je od¬
redila rok, a nije mu nastupa službe odložila (vidi tačku 20), ima
kadrovsku službu nastupiti u onoj godini, u kojoj navršuje svoju 21.
sodimi, ili. ako mu je sposobnost ustanovljena tek priiiikom jednog
od pregleda u njegovoj 21., 22., 23., 24. ili 25. godini, onda u istoj
godini, u koj.o je pronaden sposobnim, ili u slijedečoj.

Oni pak, kojima je odložen nastup kadrovske službe na kasnije
vrijeme (vidi tačku 20, pod B). imaju kadrovsku službu nastupiti naj-
dalje u onoj godini. do koje im je nastup odložen, ali mogu to i u
(kojoj ranijoj godini učiniti.

Oni pak, koji kadrovsku službu ne mogli nastupiti, jer su na
izdržavanju sudske kazne ili su izgubili gradansku čast, imaju je
nastupiti odmah čim zapreka prestane a u to vrijeme još nisu na-
vršili svoje 27. godine života.

Ako bude takav pusten iz zatvora ili zadobije »natrag svoju gra¬
dansku čast tek poslije 31. decembra one godine, u kojoj navršava
27. godinu života, ne če služiti kadra (vidi tačku 4 pod B 2.), ali če
zato produžiti plačanjem vojnice do navršene 50. godine a u smislu
zakona primjenjuje se i na njega odredbe tačke 6, 'jer nije odslužio
svoj rok a nije bio osloboden služenja roka, niti je bio nesposoban.

Dan, kojega se rekrut ima uputiti bez ikakvog izgovora 31 ) odn.
javiti se nadležno) ali najbližoj vojnoj okružnoj komandi radi upuči-
vanja u kadar, odreduje »ministar vojni u svaikoj godini prema po¬
trebi. Rekrut se o torne izvještava putem novina, kao i preko svoje
opštinske vlasti. Odredenog dana on se ima javiti svojoj opš tinsko j
vlasti. i to sa hranam za cijelo vrijeme puta do komande vojno«
okruga. Opšrinska vlast ga onda zajedno sa ostalim rekrutima te
opštine i po»d vodstvom jednog odbornika upučuje u Vojni okrug i
to, ako je mjesto udaljeuo više od 30 km ili ako je manje, a rdavo je
vrijeme ili stroga zima, a ima željezndcu ili parobrod, željeznicom

3l ) .Podnijeta rnolba aa. odlaganje nastupa ili ona teoja .druga »molka. ili
žal.ba. ne daje »prava, da- Se sačeka njeno rješenje i odloži nastuip kadrovske
»službe. — Ako tko iz drugih razloga ne »može dači na vrijeme, du»ža:n je o
torne izv.ijestiti »svoju nadleižinii vojnu ofcrhžnu koman d u »i »svoj nedolaaalk
■opravdati. Načelno se smatra »kao opravdan samo onaj, kojega veže bolest,
ir/, krevot.

26

lili parobrodom i to na državni trošak, inače pješke. No ako bi se u
potonjem slučaju rekruti podvoz sami platili, onda se oni mogu i
uputiti žeijeznicom ili parobrodom.

Rekrut, koji stalno živi u inozemstvu, upučuje se najbližjem na¬
šem poslanstvu ili konzulatu, a taj če ga uputiti na državni trošak
do svoje komande onda, ako živi stalno van Evrope, inače do naše
državne granice, odakle se rekrut ima uputiti najbližjoj vojnoj ok-
ružnoj komandi o svom trosku.

Tko se na vrijeme ne uputi na odsluženje kadrovskog roka. po-
činja zločin, čije su' posljedice navedene u tačci 5 pod b) 3.

19. Način odsluženja roka. Vrijeme koje se računa ili ne računa
u rok.

Svaki rekrut ima da odsluži načelno bez prekida svoj rok 32 ).

Odsluživanje roka počima onog dana i računa se od dana, ko-
jega rekrut stupi u onu jedinicu, u koju je rasporeden. Vrijeme, koje
prode od dana, kojega se rekrut javio vojnoj okružnoj komandi radi
upučivanja u kadar (vidi gore u tačci 18), do dana, kad stupi u s vojn
jedinicu, ne računa se kao odsluženo vrijeme roka.

Isto tako ne računa se kao odsluženo vrijeme roka:

vrijeme, provedeno u bjegstvu,

vrijeme, provedeno u zatvoru na izdržavanju sudskih kazni.

vrijeme, provedeno u pritvoru pod sudskom istragom, ako se
naknadno ne bi dokazalo, da je bio nevin pritvoren.

Prema torne, vrijeme provedeno u pritvoru pod sudskom is¬
tragom ne računa se u odsluženo vrijeme roka m onda, ako se je
dotičnog moralo pustiti iz pritvora samo zato, jer mu se krivnja
uije mogla stvarno doakazati, te nije mogao biti osuden samo radi
pomanjkanja dokaza.

Neodsluženo vrijeme roka dužan je vojniik da naknadno dosluži.

Dakle i vojnik, koji postane za vrijeme služenja roka tako
nesposobnim, da zbog zadobijene privremene nesposobnosti bude
otpušten iz kadra svojoj kuči (dakle ne samo na bolovanje), dužan
je, da naknadno dosluži neodsluženi dio roka, ako bude najdalje
u svojoj 25. godim sposoban. Da bi. se ovo moglo ustanoviti, du-
žan je, da u svojoj 22., 23.. 24. i 25. godini života predstane svojoj
nadležnoj rekrutnoj komisiji za vrijeme njezinog rada, ili, ako bi
bio n torne sprječen, najdalje do 10. septembra svake od ovtih go-
dina, svojoj nadležnoj vojnoj komandi. Za njega važi od trenutka
otpusta iz kadra uopšte sve ono, Sto prema tačci 11 pod d), e) i f)
važi za privremeno nesposobne.

U odsluženo vrijeme roka računa se medutim uvijek:

vrijeme, provedeno u pritvoru ili zatvoru na izdržavanju disci¬
plinskih kazni ili pod sudskom istragom, fcoja je završena bez ikazne.

“) Da aietfeo odsluži sro-j rek u ipartijsana, to jest -ne n.eprekidno...;:®; J jži*
odobriti ili izrazetno narediti samo -Ministar Vojni i Mornarice.

27

jer se pokazalo, da okrivljeni nije ueinio nikakvo djelo, koje se ima
sudsM kazniti,

vrijem e, prevedeno u bolnicama, ili na bolovanju, ili na odsustvu
(dopustu), pa makar ovo odsustvo bilo i neograniceno,

vrijeme, prevedeno u vojnoj akademiji ili u kojoj podoficirsko j.
škoM u svojstvu pitomca (vidi topogledno šesti odsjek ove knji¬
žice 33 ).

20. Raniji nastup i odlaganje nastupa kadrovske službe

Stupanje u kadar radi odsluženja roka može biti i u drugo vri¬
jeme, nego je to inače kao načelno propisano zakonom (vidi tačku
18).

A. Ranije stupanje u kadar može se odobriti i odobrava se:

1. mladičima, koji žele postati pitomci vojne akademije ili koje
od podoficirskih škola, ako su u godini, u kojoj če stopiti u škoiu.
več navršili ili budu navršili 16. odn. 17 godinu života. (Vidii tačke
53, 55—59.)

2. ostalim mladičima, koji su navršili 18 godina života, nu pod'
uvjetom:

da imaju odobrenje svojih roditelja (starješina zadruge, zakon-
skog staratelja) za ranije stopanje u kadar, (primjer ovakovog odo-
brenja u prilogu 15),

da s-u sposobni za vojnu službu,

da pristaju, ako ne bi imali pravo na dački rok (vidi tačku 14),.
na služenje panog roka, i to bez obzira, da li imaju prema svojim
porodičnim (zadružnim) ili inim okolnostima pravo na skračeni rok.

Primjer jedne ovakove molbe: vidi u prilogu 6.

Napomena: Dan stopanja u kadar za mladiče, kojima je odobren
raniji nastup kadrovske službe ne može biti ni u kojern slučaju drugi,
nego onaj, koji je odreden za rekrute iste godine.

B. Kasnije stupanje u kadar radi odsluženja roka može se odo¬
briti, odn. priznače se:

1. Redovitim dacima 34 ) svih onih škola, koje daju, ako ih dak
svrši, pravo na dački skračeni rok (vidi tačku 14). Ovo odlaganje
može biti najdalje do one godine, u kojoj dak navrši 27. godinu.

Molbe za ovakovo odlaganje imaju dači podnijeti, čim budu pri¬
lik om rekrutovanja pronadeni sposobnim, ili, ako su tada več stekli
pravo na dački rok, a žele svoje nauike prodirati, čim im se priznaje
pravo na dački rok. Prepusti li dak, da zamoli odlaganje nastopa
kadrovske službe, a tada još nema prava na dački rok, to se taka v
dak rekrutuje kao svaka drugi mladič na onaj rok, koji mu pripada
po njegovim rodbinskim (zadružnim) i inim prilikama. U pogledu

33 ) Vrijeme iprovetdeno kao pitomac u vojnim štolama (izuzev vojno mu-
zičke a vojno zan&tlijske škole) smatra se kao kadrovska služba — rok.

«) U redovne dake« ne mogli se računati »privatni dači« državnih ili
privatnih škola.

28

nastopa kadrovske službe važr za njega sve ono, što važi za obič-
nog sposobnog rekruta.

Zato je potrebno, da dak, koji namjerava da moli, da mu se od¬
loži stupanje u kadar na kasnije vrijeme, dode na rekrutovanje več
sa odnosnom molbom, kojoj treba da bude priključena svjedodžba
(uvjerenje) one škole, čije je redovni dak. Ova svjedodžba mora
izrično potvrditi: da je zaista rijezin »redovni« dak 34 ), u kojem je raz¬
redu (semestru) i da školu još nije svršio. (Primjer ovakove molbe
vidi u priiogu 7.)

2. Ako se desi', da u nekoj rodbini (zadruzi) osim mladica, koji
bi trebao nastopiti kadrovski! službu, nema nijednog drugog muškog
člana, sposobnog za rad 36 ), i koji bi mogao hraniti porodicu (za¬
druga) zato, jer se stariji brat (zadrugar) nalazi u kadru na odslu-
ženju svog roka, onda se ovakvom mladiču odlaže stupanje u ka¬
dar, dok stariji brat (zadrugar) ne bude odslužio svoj rok, odn. dok
taj ne bude iz kadra otpušten.

3. Ako se desi, da bi iz jedne porodice (zadruge) u istoi godini
trebala nastupiti kadrovsku službu dva ili više mladiča-rekruta,
onda se poiovini njih može odložiti stupanje u kadar do onog vre¬
mena, kad prva polovina odsluži svoj rok, odn. bude otpušjena iz
kadra.

Ovakovo odlaganje biva ali samo onda, ako porodica (zadruga)
prilikom rekrutova n ja to izrično moli.

4. Ako se desi, da ima u kojoj porodici (zadrugi) samo rekruta,
a svi ostali muški članovi su nesposobni 36 ), ali u porodici (zadruzi)
ima mladič, sada mladi od 17 godina. ,nu taj če navršiti svoju 17. go-
dinu života prije, nego rekrut navršuje svoju 25. godinu, onda se
tom rekrutu —- i ako porodica (zadruga) plača porez manji od 20
Din. — ne priznaje pravo na oslobodenje od kadrovske službe kao
hranioc 37 ), več mu se samo odlaže stupanje u kadar, dok mladi brat
(zadrugar) ne navrši svoje 17. godine.

5.  Rekrutima, koji stalno žive u inostranstvu, odobrava se, da
sc mogu prijaviti našim zastupništvima za nastop kadrovske službe
i tek poslije navršene 21. godine, ali najdalje u 25. godini života.
Ako to prepuste učiniti, smatrače se ih za vojne bjegunce, a posle¬
dice su one iz tačke 5.

Napo-mena: Dan stupanja u kadar za nikoga ne može biti drugi,
nego onaj za rekrute iste godine.

36 ( Tko se .smatra ^inesposoibnim« vidi u inaporneni 29.

3T ) Tko sve može biti »hranioc«, či,;i i jpod kojim uvjet.iima. vidi n tatici
15, pod c).

TREČI ODSJEK.

OBVEZE POJEDINCA. SLUŽENJE KAO OBVEZNIK.

21. Tko je dužan služiti kao obveznik 28 ) operativne ili rezervne
vojske (mornarice)?

a) Svi potpuno ili ograničeno sposobni državljani — foez ob¬
zira na to, da 11 su služili u kadru ili ,ne 29 ) — dužni su da služe u
vojsci (mornarici), čim budu na ovu službu pozvani i to:

u mirno doba: lično, ili pod izvjesnim uvjetima davanjem za-
mjenika;

u mobilno 1 ratno doba: u vij ek samo lično.

Od dužnosti ličnog služenja u mirno, mobilno i ratno doba izu-
. zeti su jedino oni činovnici na pojedinam važnim zvanjima, za koje
se ovo oslobodenje poimence i zasebno nareduje.

b) Privremeno i stalno nesposobni državljani oslobodeni su u
mirno doba posve svake lične službe u vojsci, a u mobilno i ratno
doba samo načelno. Čim naime nastopi mobilno doba, mogu se i
ovi nesposobni pozvati na ponovni pregled u svrhu ocjeinjavanja nji¬
hove sposobnosti, i tek od rezultata ovog pregleda ovisiče, ostaju
li i dalje oslobodeni ili ne. Svakako, za cijelo vrijeme nesposobnosti,
plačaju nesposobni vojnicu po odredbama zakona (vidi tačku 4),
ako nisu oslobodeni od plačama iste.

Od oslobodenja ličnog služenja izuzeti su uvijek, i ako su ne¬
sposobni, svi oficiri i vojni činovnici u penziji. Ovi se mogu u mo¬
bilno i ratno doba, bez obzira na starost pozvati na vojne dužnosti,
za koje su još sposobni.

22. Kako dugo traje obveza ličnog služenja?

Obveza ličnog služenja traje (vidi tačku 3):

a) za oficire i vojne činovnike, sve dotle, dok su još upotreb-
ljivi;

b) za sve ostale obveznike: cijelo vrijeme, dok pripadaju ope-
rativnoj vojsci (to jest od 18.—-40. godine), ili rezervnoj vojsci (od

M ) Pod izrazom »obveznik« raanmijeva :se ppeenito svaki za ličnu islaižbu
u vojsci ili imoamarici sposobni maš državljamin.

*°) Nije slnžio kadra, jer je ili Mo' osl-oboden kadrovske službe (vidi tač¬
ku ,i&). ili jer je tek po-slije navržene 25. godine starosti ipostao iiiašim držav-.
- ijaninoon.

30

41. do 50. god.); no za mladiče od 18. do 20. god. samo u mobilno i
ratino doba, ako budu na vojnu službu naročito pozvani. Izuzetno
mogu se u mobilno i ratno doba pozvati na vojnu dužnost starci od
51. do 55. godine starosti.

23. Iz čega se sastoji lična služba obveznika?

Lična služba obveznika u operativnoj i rezervnoj vojsci sa¬
stoji se:

a) u mirno doba:

u dužnosti izdržavanja vojnih vježbi (smotre ne računaju se
kao vježbe);

u dužnosti dolaska na smotre;

u dužnosti služenja kao komordžija i

u djelomičnom ograničenju slobodnog kretanja i putovanja, da
se uzmogne uvijek voditi evidencija.

b) u ratno i mobilno doba:

u službi u operativnoj Mi rezervnoj vojsci, ili

u službi u fabrikama i preduzečima (željeznice i t. d.), važnim
za državu i vojsku.

24. Smotre i vojne vježbe u redovnim prilikama.

Smotre održavaju se po potrebi i to ili u mjestu stalnog stano¬
vanja obveznika ili u bližini ovog mjesta. Svrha im je: pregled
spreme obveznika i saopštenje važnih vojnih naredenja.

Svrha vježbi u redovnim prilikama je, da se obveznici usavr-
šavaju u vojnom zvanju, da se upoznaju s novim propisima i vojnim
novotarijama (n. pr. novom puškom i t/ d.), da budu u slučaju rata
što bolje izvježbani, sto bolje upoznati sa svojim dužnostima i što
bolje spremni za rat.

U redovnim prilikama mogu se na vježbe pozvati:

a) pripadnici operativne vojske (podoficiri, kaplari, redovi od 21.
do 40. godine starosti) u svakoj godim do 28 dana;

b) pripadnici rezervne vojske (ljudi od 41. do 50. god.) godisnje

do 14 dana.

Napomena: Obveznici, odredeni za službu u komori — da-kle
komordžije i njihove starješine — kao i oficiri i obveznici činov,
reda pripadaju uvijek bez obzira na godine života onoj vrsti vojske,
'kojoj pripada jedinica, u ko ju su rasporedeni, i prema torne je i
njihova obveza izdržavanja vježbi.

25. Vojne vježbe u vanrednim prilikama.

Svrha ove vrsti vojnih vježbi je: pojačanje obranbene vojne
sile, ako državi prijeti koja opasnost, ili vršenje neodloživih i za
državu važnih posala.

Za postignuče ove svrhe mogu se prema zakonu:

a) zadržati u kadru vojnici, koji odsluže svoj obvezni ; rok,
i preko ovog roka;

31

b) zadržati na vježbi oficiri, obveznici i komora, nalazeča se
na izdrža vanju vojne vježbe, i preko onog vremena, na koje su bili
prvobitno pozvani ii

c) mogu se pozvati na vježbu i oni oficiri, obveznici i komora,
koji su u toj igodini več bili ,ma na kojoj vojnoj dužnosti.

Ovakve vježbe održače se, kako je rečeno, samo u slučaju
krajnje potrebe a njihovo trajanje ovisiče o trajanju uzroka, koji je
izaizvao potrebu za ovakvu vježbu.

26. Tko odreduje vježbe i kako se saopštava poziv na vježbu?

Doba i vrijeme trajanja vojnih vježbi, kako i tko če na koju vježbu
biti pozvan, odreduje se Kraljevim ukazom po potrebi i prema bu-
džetamoj mogučnosti.

Pozivanje rezervnih oficira, obveznika i komore na vojne vjež¬
be vrše vojne okružne komande principijelno preko policijske i op-
š tinske vlasti, koje saopštavaju poziv na vježbu pomoču na ime gla¬
sečih pozivnica ili samo »obznanom« na uobičajan način. Ako se
desi, da lice, koje se poziva, nije kod kuee, onda je dužnost njegove
porodice (zadruge) da mu taj poziv sto prije dostavi, odn. dotičnoga
o pozivu obavijesti.

Pozivanje vrši se u redovnim prilikama uvijek pravodobno
ranije, da bude svakom pozvanome moguče, da na vrijeme uredi
svoje familijarne i poslovne prilike. Izuzetno može ali i u redovnem
stanju poziv glasiti na »odmah«, kako to prirodno slijedi u onom slu¬
čaju, kad se koga poziva na koju vježbu po tački 25. U ovom po¬
slednjem slučaju ostavlja se pozvanomu samo rok od 24 sata za
uredenje svojih privatnih odnošaja, te se ima najdulje za 24 sata
iza dostave poziva ibez ikakvog izgovora 41 ) uputiti onamo, kamo je
pozvan. Važno je znati, da svaki obveznik (oficir i t. d.) od trenutka
saopštenja poziva na vježbu, podleži (u koliko se to odnosi na vjež¬
bu) vojno-kaznenom postupku.

27 . O upučivanju na vježbe, nastupu i povratku sa iste.

Svaki na vojnu vježbu (smotru) pozvani oficir, obveznik, ko-
mordžija dužan je da se tako pravodobno uputi iz svoje kuče na
odredeno mu mjesto, da tarho stigne u času, odredenom u pozivu.

Rezervni oficir upučuje se obično neposredno u onu komandu,
u kojoj če izdržati vježbu, a svi ostali (obveznici i komora) upučuju
se obično u imjesto njihove nadležne vojno okružne komande, odakle
ih se poslije upučuje u transportima i pod komandam oficira ili dru¬
gih starješina kuda treba.

Upučivanje rezervnih oficira od mjesta stalnog boravka do je¬
dilnice, u koju su pozvana, kao i po otpustu od vježbe u isto mjesto,
pada na teret države (vidi tačfcu 30), u koju svrhu i svaki dobije od
svoje vojne okružne komande, odn. od komande, u kojoj je odslu-
žio vježbu, objavu za bezplatnu vožnju željeznicom II. ki. ili paro-
brodom (ladom) I. klase.

40 ) Vidi tačku 27.

32

Upučivanje pak rezervnih podoficira, kaplara i redova-obvez-
nika i komore na vježbu vrši se na isti način kao i upučivanje re¬
kruta (vidi tačku 18), no s tom razlikom, da ih ne sprovodi koji od¬
bornik opštine,- več da se najstariji od njih odredi sa strane opštin-
ske vlasti za komandanta i sprevodnika njih svili odn. cijele ko¬
more, koja se ima upučivati.

Poslije izdržane vježbe upučuju se obveznici i komora nepo¬
sredno iz komande, u kojoj su bili na vježbi, do svojih kuča, a ako
je za to potrebna vožnja željeznicorn ili ladom, izdaju im se bez-
platne karte do stanice, najbliže njihovoj kuči. (Za vrijeme od 48
časa po otpustu sa vježbe podležu svi obveznici vojnoj disciplini.)

Svaki na vježbu pozvani treba da dode na odredeno mjesto
»bez izgovora« 41 ) pravodobno. Ako to ne bi učimo, te ako ne bi
svoj pravodobni nedolazak mogao temeljito opravdati, onda niče
kažnjen po odredbama §§ 42. i 43. vojno kaznenog zakonika, koji
glase: »Tko u mirno doba na vrijeme ili nikako ne dode na vjež-
banja ili na poziv vojnih vlasti, a izostanak ne može opravdati, kaz-
niče se sa zatvorom od 30 dana. Tko to učini po izdatoj naredbi za
mobilizaclju, kazniče se robijom, a tko ne bude u svojoj komandi,
kad se oglasi rat, kazniče se sa najmanje 10 godina robije ili smr-
ču« (vidi i tačku 5, pod b).

28. O oslobodenju obveznika od vojnih vježbi i o odlaganju istih.

U svrhu, da ne bi odlaskom pozvanog obveznika (rez. oficira
i t. d.) trpjeli privatni interesi dotienoga nepopravive štete, kao iz
razloga čovječanstva predvideno je, da se rnogu pojedinci pod iz-
vjesnim uvjetima osioboditi od izdržavanja vježbe potpuno ili dje-
iomično, ili da se pojedincima može odložiti nastup vojne vježbe.

Uredba, koja o torne postoji (F. Dj. broj 8657 od 21. dec. 1896.
god.) kaže:

a) Oslobada se od vježbe potpuno:

1. Tko bolesitan leži u postelji, ili se skoro podigao od bolesti
i ne može da dode u komandu, — ako to dokaže ljekarskom svje-
dodžbom ili, ako ljekara nema, uvjerenjem opštinske vlasti;

2. Koga se po dolasku u komandu komisijskim pregledom prO-
nade, da bi ga trebalo liječiiti duže od polovine dana, odredenih
za vježbu ili da boluje od koje priljepčive bolesti (šuge, svraba);

3. Tko se za vrijeme vježbe razboli, pa se komisijskim pregle¬
dom nade, da bi ga trebalo liječiiti duže od poiovinu dana, 'koliko
mu još traje vježba, te sam želi, da bude pusten kuči, a to prema
stanju bolesti ne bi bilo štetno;

4. Tko uvjerenjem opštinske vlasti dokaže;

a) da u kuči ima teškog bolesnika, a u porodici (zadruzi) nema

41 ) Podnijeta molba iza odlaganje nastapa vježbe ili ma koja druga mol-
ba tti žaliba ne daje prava, da se njeno rjeSenje saičeka i odloži nastup vježbe.
Zato treba .svaki oinaj, koji želi, da miu se vježba odloži, pastupati u smislu
tačke 28 .

33

nikog sposobno« od 15—60 godina staroga 42 ), da bolesnika čuva i
njeguje;

b) da je uslijed skorašnje smrti zadrugara ostao sam na iimanju
ali u radnji, te još nije imao vremena, da uredi nadzor i čuvanje
toga za vrijeme trajanja vježbe;

c) da je u toku godine, u kojoj se poziva na vježbu stradao od
poplave, glada, oluje, požara ili hajduka (komita), pa nema radi toga
dragih sredstava za odhranu poorodice. i da ih može izdržavati samo
svojim ličnim radom.

5. Obveznici onih mjesta, u kojima vlada koja zarazna bolest.
(U ovom slučaju biče obveznici o oslobodenju uredovno izvješčeni.)

b) Oslobada se vojne vježbe za nekoliko dana (i to na osnova
uvjerenja parohijskog sveštenika, župnika):

1. Tko ima u fcuči umiiručeg ili umrlog; odloženje biva do sa-
hrane (pogreba) i još jedan dan poslije pogreba, a starješini poro¬
dice (zadruge) još dva dana iza sahrane;

2. Tko se ženi, ako je dan vjeneanja bio odreden pri je nego je
bio objavljen ili dostavljen poziv na vježbu; oslobodenje biva za
jedan dan prije’vjenčanja, za dan vjenčanja i za dan iza vjenčanja;

3. Tko ima u zadruzi (porodici) ženidbu ili uda ju; i to osloba¬
da ju se;

starješina zadruge i otac nevjeste ili mladoženja, za tri dana
(jedan dan prije vjenčanja odn. ispračaja nevjeste, dan ovoga i je¬
dan dan poslije vjenčanja (udaje); ostali zadrugari i članovi poro¬
dice: samo za dan vjenčanja;

4. Tko slavi; oslobodenje biva u istom obsegu i za ista lica kao
gore.

U slučajevima pod 2„ 3. i 4. oslobodenja ne biva, kad je tko
pozvan na vanredne vježbe ili na velike manevre.

e) Odlaže se vojna vježba onima, koji su u slijedečim prilikama:

1. Kome je teško bolesna žena ili dijete, ako to dokaže Ijekar-
skim uvjerenjem ili — gdje liječnika nema — uvjerenjem opštinske
vlasti;

2. Tko je oitišao na put radi trgovine i drugih poslova prije nego
je bio izvješten o pozivu na vježbu ili prije, nego je poziv bio ob¬
javljen onda, ako to dokaže uvjerenjem nadležne policijske vlasti;

3. 'ITo ima .neodoljivu potrebu po trgovačkim ili domačim po¬
slovilna i ovo dokaže uvjerenjem vlasti ih drugim dokumentima 4 ').

. Odlaganje nastupa vježbe odobrava se samo za onoliko vrijeme,
koliko je neophodno potrebno, a koliko je potrebno, odlučuju vojne
vlasti na osnovu pridonijetih dokaza.

Molbe za oslobodenje od izdržavanja vojnili vježbi iz uzroka
teške vlasitite bolesti (tačka a) 1.) ili drugih težkih prilika (tačka a)
4.), kao i molbe za odlaganje nastupa vojne vježbe (tačka c) treba
uvijek pismeno i pravodobno podnijeti nadležnoj svojoj vojnoj ok-
ružnoj komandi; molbe za oslobodenje iz uzroka, navedenih u tačei

45 ) Raizumije .so: ».mu&karca ili ženska«.

3

34

b) pak: ako je dofcični več na vojtioj vježbi usrneno (ili ako je oficir,
pismeno) svom komandantu, a ako još nije na vježbi, uvijek pre¬
meno. — Jedrno molbu iz uzroka, »jer je tko na samrti ili umro«
treba podnijeti depešom, i to komandantu, iu čiju je jedinicu pozvan,
plaitivši osim takse od 3 dinara za molbu i taksu za brzojavni od¬
govor za najmanje 20 riječi. (Primjeri ovaikovih molbi u prilogu 8 i 9.)

Naravno je, da podnešena molba ne može za dan, dva biti ri-
ješena. jer n. pr. o molbama rez. oficira odločuje Ministar Vojni, te
molbe i odgovor treba da idu nadležnim, službenim putem. Za to se
svakome preporučuje, da svoje molbe, ako to usfreba, podnese
pravodobno, po mogučnosti odmah čim sazna, da je pozvan. —
Podnešena, ali neriješena molba, ne oslobada od dužnosti pravodob-
nog nastupanja vježbe.

29. Što daje država obvezniku pozvanom na vježbu a što on
treba da ponese sa sobom?

Država, odn. u njezino ime vojna uprava, daje obveznici ma i
komordžijama, pozvanima na ma koju vrst vježbe u mirno, mo¬
bilno i u ratno doba:

a) oružje, oružni pribor i potrebna municiju;

b) cjelokupnu ratnu i logorsku spremu;

c) cjelokupnu sanitetsku spremu;

d) odjelo i obucu;

e) hranu, stan, osvjetljenje (rasvjetu), ogrijev i

f) u slučaju, da se razboli, besplatno liječenje u bolnicama.

Prema torne vojnik-obveznik dobije od države — vojnih vlasti

sve ono, što je potrebno, da postane od gradanina vojnik, i to do¬
bro opsktbljen i opremljen.

Ono što od države ne dobije, ali što mu je ipak potrebno, samo
su sitnice ili stvari, koje obveznik i u gradanstvu svakodnevno upo-
trebljava.

Obveznik i komordžija, pozvan na službu u vojsci (mornarici),
mora dakle ponijeti sa sobom

rublje: košulje, gače, čarape, a u zimi još po jedan par vunenih
rukavica, grudnjak ili vunenu košulju;

fičnu spremu: pribor  za  u m i j a n j e (peškir, sapun, česal j,
malo ogledalo, Ikeficu za zube, eventualno britvu sa priborom),

jedači pribor  (nož, vlljušku i žlicu),

pribor za čiščenje  (kefu za odijelo. za obuču, kutiju ma¬
sti za obuču i sapun za pranje rublja) a

od ostalih stvari:  iglenicu sa nekoliko igla, črni i bijeli
konac, kajiš za hlače, a eventualno džephi sat;

hranit za vrijeme pnta do mjesta, u fcoije se uputi (najbolje za
3 dana).

Platu za vrijeme vježbe ne prima ni obveznik, ni komordžija.

Ako bi pak porodica (zadruga), čaji se priznati jedmi hranioc
pozove na vojnu vježbu tako siromašna bila, da ne bi imala za ovo

35

Viljeme od čega da živi, onda je po zakonu opština dužna, da ju iz-
država potporom u novcu ili u naturi. Veličina ove potpore odre¬
šuje od slučaja do slučaja opŠtinsko poglavarstvo (županstvo) samo.

30.  Šta daje država rezervnem oficiru, koji je pozvan na vježbu,
a šla treba on da sa sobom ponese?

Rezervni oficir, koji je pozvan na službu u vojsci — kako u
mimo doba, tako u mobilno i ratno doba, dobije od države:

a) oružje, oružni pribor i potrebnu municiju. u koliko mu to
pripada;

b) cjelokupnu ratnu, logorsku i sanitetsku spremu;

c) odijelo i obuču i

d) u slučaju, da se razboli besplatnu njegu i liječenje u bolni¬
cama.

Pored toga rezervni oficir prima još i platu, ako ovakvu dr-
žavnu (samoupravnu) inače nema, odn. razlik u izmedu one plate,
koju ima, i one, -koja mu po činu u vojsci pripada. Ako mu je pak
Plata u gradanstvu jednaka ili veča od one, koja mu po činu u voj¬
sci pripada, on če zadržati svoju državnu (samoupravnu) gradansku
platu a od vojne uprave ne če dobiti prinadležnosti. (U platu se uvi-
jek uračuna osnovna i položajna pl at a i redovna stanarina.) Pored
toga se rezervnom oficiru još priznaju putni troškovi iz svog mjesta
stalnog stanovanja do mjesta, u koje je pozvan i natrag, (karta II.
ki. ako nije dobio bezplatnu, i dnevnicu).

Prilog 10 pokazuje najpodesniju vrst nošenja i pakovanja ratne
spreme jednog oficira, i što sve treba da ima- -kad polazi u rat.

31.  Odgovornost za dobivenu spremu.

Sve što rezervni oficir, obveznik ili komordžija (rukovaoc) do-
'bije na upotrebu, državno je, to jest -sveopšte je imanje i svojina,
koju oficir i obveznik mora čuvati kao svoje.

Tko toga ne učini, tko to upropaisti ili pokvari, idužan je nado¬
knaditi nanijetu štetu a može biti i k-ažnjen ne samo disciplinski, več
eventualno i sudsk-i, je-r §§ 113. i 114. vojno-kaznenog zakona pro-
.pisuju:

»Tko proda, založi ili namjerno pokvari ili poništi ma koju
stvar, koju je primio na službenu upotrebu, kazniče se zatvoirom do
-3 godine, a tko proda, založi ili namjerno pokvari ili poništi držav¬
no oružje, municiju ili konja, koje je stvari primio na službenu upo¬
trebu. kazniče se robijom do 5 godina«.

32.  O dužnosti prijavljivanja radi vodenja evidencije.

Da bi vlasti uv-jek znale, gdje se nalazi svaki pojedini obveznik,
predvideno je zakonom, da opštinske i policijske vlasti vode taonu
evidenciju o svakom vojnom obvezniku (rezervnom oficiru, vojniku
i t d.) Vodenje ove evidencije je i u interesu svakog obveznika, je-r
•sir time vlasti stavljene u mogučnost, da mu i stvarno uvjek mogu
dostaviti vojna naredenja, pozive na vježbu i t. d.

3 *

36

U tu svrhu dužan je svaki obveznik, koji otputuje iz svog stal-
nog boravišta na više od 30 dana, javiti to policijsko] i opštinskoj
vlasti, na čijem področju inače stalno živi, te je dužan da označi tiče
(osobu), kojemu treba predati pozive i t. d. (vidi naredbu u vojmčkoj
ispravi).

Kretanje i putovanje obveznika u redovnim prilikama nije dru¬
gim 'kofjim vojnim propisitna ograničeno.

U mobilno i ratno doba, ili kad predstoji rat, imaju vojne vlasti
pravo, da ograniče kretanje i putovanje i u samoj državi (vidi tač¬
ka 7) a to u svrhu, da budu obveznici n svako doba u stanju, da u
najkračem roku slijede pozivu o mobilizaciji odn. o nastupu koje
vanredne vježbe po tačci 25. -

Ovo če ograničenje biti u torne, da če se tražiti i naredili, ili.
da se svaki ima prijaviti svOjoj opštinskoj vlasti, kad uopšte i za
kratko vrijeme napusti svoje stalno boravište ili da če odlazak uop-
šte ovisiti o naročitoj dožvoli.

Neizvršenje napred navedenih propisa o dužnosti pri ja vi ji vanj a
kazni se po odredbama gradansiko-kaznenog zakonika.

33. O mobilizaciji.

Kad predstoji rat ili gotovo je neizbježiv. Kralj če narediti nto-
bdizaciju, to jest da se obranbena sila države dovede na ratno stanje.

Mobilizacija se po svojoj naravi nareduje u posljednjem tre¬
nutku, i kad je država, otadžbina u prekoj opasnosti. Zato u tam slu¬
čaju ne može biti govora o interesima pojedinaca; interesi otadž-
bine stoje nada sve i 'kako je brzina i dobit u vremenu jedan od naj-
važnijih uslova, da se mobilizacija sto prije izvrši, to je i jasno, da
se može svakome dopustiti samo najkrače vrijeme za sredenje svo¬
jih privatnih odnosa.

Saopštenje mobilizacije ne biva zasebnim pozivnicama, nego
samo objavljenjem na običajni način.

Čim tko sazna da je mobilizacija naredena, ima se odmati upu-
titi svojoj opštinskoj vlasti, gdje če saznati sve potrebno za svoj
daljnji rad. Rezervni oficiri pak, kao i obveznici činovničkog reda
uputiče se u svoje komande najdalje u roku od 24 časa. Od sprenie
i brane imaju svi ponijeti sa sobam ono, što je navedeno u tačci
29 odnosno 30.

34. Lična služba u vojsci za vrijeme mobilizacije i rafa.

Rezervni oficiri i obveznici, koji su več u mirno doba zaposleni
u tvornicama i u preduzečima, koja rade za vojsku i mornaricu, a
čije je funkcioniranje i za vrijeme rata neophodno potrebno za voj¬
sku (n. pr. željeznice, tvornica vagona, konserva, miunicije, banftane
i sl.) ostače i. za vrijeme rata na svojim dužnostima n spomenutim
tvornicama i preduzečima, ako imaju naroči tu stručnu kvalifikaciju,
te nema nikoga, tko bi ih mogao zamijeniti. Kao mobilizovani oni
su —- i ako zaposleni van vojske — ipalk vojnici na vojnoj dužnosti.

37

v>vakav im se ratni raspored naročite objavlja.

S vi ostali rezervni oficiri i obveznici služiče prema ratnom ras-
noro rasporedu, kojega imaju: ili kao rezervni oficir, obveznik či-
novrockog reda ili podoficir-vojnik n raznim gedinicama, ili kao ko-
mordžija n komori mobilizovanih jedinica ili kao obveznik-rukovaoc
kod motornih i drugih specijalnih prenosnih sredstava.

35. Tko se odreduje za kemordžiju?

Za komordžiju odreduju se samo ljudi, vioni postopanju i njezi
stoke i komore, da se stoka i komora što bolje sačuva od svake šte¬
te.

Prv enstven o se r asporedu ju kao komordžije:

a) svi davaoci stoke i komore, koji iz ma ikojeg razloga nisu
služili kadar;

■b) svi davaoci stoke i komore, koji su služili u vojsci, ali su
■samo. ogranieeno sposobni;

■c) svi  dayaoci stoke i komore, koji su. služili samo skračem
rok u kadru;

d) svi davaoci jahačih konja i zaprega za artileriju ili drogu ko¬
su j edinimi, u koliko ni : su rasporedeni sami u iste jedinice zajedno sa
svojoim stokom, i

e) u koliko bi još bilo potrebe za komordžije — obveznici-ne-
davaooi stoke i komore, koji iz ma kojeg razloga nisu u kadru od¬
služili svoga roka (n. pr. hranioci i t, d.).

Izuzetak čini se samo sa onim davaocima stoke i komore, koji
ili. imaju u vojsci onakav čin i položaj, da več radi toga ne mogu
biti komordžije, ili su oslobodeni od lične službe '(vidi tačka 21), ili
koji ilopšte ne podležu vojnoj obvezi (nesposobni, mladi od 18 i sta¬
nji ©d 55 godina, ženske uopšte i pravne ličnosti (imanja, akcijo-
rarsfca i druga društva) ili na posljetku oni, koji imaju naročilu koju
stručnu spremu. pa se kao takvi rasporeduju na druga zvanja.

Svi davaoci stoke i komore, u koliko budu prema prednjem
uzeri i rasporedeni za komordžije, dobivaju svoj raspored principi-
jelno kod stoke i komore, koju su dali, a oni, kod k oj ih to ne može
bifi (Jer su im jahači konji, zaprege i vozobi uzeti za popunu konjiče,
artilerije i t. d.) rasporeduju se kao i oni pod e) kod stoke i komore
onib davaoca- stoke i komore, koje se kao nesposobni ili iz drugih
razloga ne može kod iste rasporediti.

36. Tko se rasporeduje za službu rukovaoca motornih i drugih
prenosnih i prevoznih sredstava?

S is tog razloga, kao kod komore, rasporeduje se i kod svili mo¬
tornih (motocikla, automobila, avijona, motornih čamaca, traktera
i t.  dl) kao a kod ostalih prenosnih sredstava (čamaca, bicikla i sl.)
prvenstveno davaoci-vlasnici istih, naravno ako su u vojnoj obvezi
i  v jeni su rokovanju istima.

Ako se vlasnici ne mogu rasporediti za rukovaoce, jer nisu
u wjnoj obvezi ili nisu vični rokovanju, ili jer su rezervni oficiri.

38

orada se kao rukovaoce odred uje prvenstveno šotere. mašiniste i sl.
koji su do sada istim -sredstvom rukovaii a sposobni su i nijesu re¬
zervni ofioiri.Ako se ni ovakovog ne bi moglo razporediti, jer je ne-
sposoban, ali vara obveze lienog služenja uopšte ili je oficir, orada se
rasporeduje koji drugi obveznik kod ovili sredstava, koji pozna ru-
kovamje tog sredstva.

37. Vojne vježbe komordžija i rukovalaca.

Obveznici, odredeni za komordžije i rukovaoce, izdržavaju
svoije vojne vježbe bez obzira -na godinu života uvije-k u onOj je-
dinici, u koju su rasporedeni i to lično. Ali davaoci stoke i komore
te motornih i drugih prenosnih sredstava, ako su rasporedeni za ko-
mordžije {rukovaoce) kod istih, u mirno doba ne trebaju da lično
sami vrše ovu službu, več rnogu na svoje mjesto poslati drugoga^
(rodaka, namješitenika i t. d.), koji je porazdan i sposoban za tu služ¬
bu. Ova olakšica važi — kako je rečeno— jedino u mirno doba, ali
čim nastaje mobilno doba, oni su dužni, da se sami upute sa svojem
stokom (komorom i t. d.) na službu.

CETVRTI ODSJEK

VOJNE OBVEZE IMOV1NSKE I MATERIJALNE PRIRODE.

38. Koje imovne (materijalne) obveze imaju državljani u po¬
gledu vojske?

Ostm ličnih vojnih dužnosti, koje imaju nositi svi potpuno i
ograničeno sposobni rnušlki državljani, i osim dužnosti placanju
vojnice, kojoj podleže svi oni, koji su spriječeni da lično služe voj-
sku, nameče zakon o ustrojstvu vojske i mornarice svim državlja-
niuta bez obzira na napred navedene dužnosti, na doba, stalež i spol
još materijalne obveze, koje sastoje:

a) tu davanju stoke (jahačih, itegleeih i tovarnih konja, maga-
raca i mazgi, teglečih volova i bivola) sa priborom;

b) u davanju sviju vrsta komorskih, prevoznih i prenosnih sred-
stava (konjskih i volovskih vozova, automobila, motocikla, bicikia,
motornih čamaca i drugih plovnih sredstava, aeroplana i t. d.) sa
priborom i

c) u placanju naročitog prireza k  običnim neposrednim porezima

za remontski-komorski fond.

39. Gdje i kako se odlučtije, koje materialne obaveze pripadaju
kome?

U svrliu da se tačno zna, koliko i kakovih ima konja, mazgi.
magaraca, volova i bivola te prevoznih i prenosnih sredstava u zem¬
lji, da se ustanovi njihova sposobnost i nporabivost za vojne svrhe.
kao i da se vlasnicima istih pravedno uzmogne nametnuti obveze,
koje su u sijedečim tačkama raspravljene, izvršiče se slično rekru-
tovanju svake godine — 1 jeti — smotra nad svom stokom, prevoz¬
nim i prenosnim sredstvima i to uz sudjelovanje opstinskih i uprav¬
nih vlasti.

Tom prilikom riješiče se i to, koje če se več nametnute materi -
.ialne obveze smanjiti, povisiti ili ifkinuti.

Na ovu smotrn — popis stoke i vozova - dnini su doči: osim
vojne komisije, koja se sastoji iz nekoliko oficira i veterinara, pred¬
sednik . Opčine, u kojoj se smotra obavlja, 511 njegov z-astupnik, od¬
bornici i drugi zvaničnici, ikoji budu za to odredeni, zatim svi vlas-
nici stoke i prevoznih sredstava sa istom ili kako to bude naredeno.

Prilikom ove sihotre vrši se najprije popis stoke, vozova, pri¬
bora i t. d., zatim se ista ocjenjuje po sposobnostmi i upotrebivosti
za vojne svrhe, t. zv. okategorisanje.

40

Na osnovu prikupljenih podataika naknadno se stoka, vozovi i
t. d., ikoji su pronadeni »sposobnim« rasporeduje i to najmiade i
najbolje za upotrebu u jedinicama operativne vojske, a ostalo, u ko¬
liko je potrebno n iedinice rezervne vojske. Ono što preostaje, a
upotrebivo ije za vojne švrhe, upiše se kao prekobrojno u »dopunsku
komoru«, odn. kao prekobrojna dopunska sredstva.

Raspored stoke, komore, pribora i t. d., nadalje tko se sa istom
n slučaju vježbe ili mobilizacije ima uputiti i u koju jedinicu, sa-
opštava se vlasniku-davaocu naknadno preko opčinske vlasti.

Dužnosti, koje se naimeou 'vlasnicima stoke, komore i t. d., čim
je ova upisana i rasporedena n jedinice operativne ili rezervne voj¬
ske! ili kao dopunska, kao i prava davaoca, raspravljene su u slii-
jcdečim tačkama.

40. Tko je dužau držati i davati jahačeg konja sa priborom?

a) Svi obveznici, rasporedeni za službu u konjiču ili za koju dru-
gn službu u vojsci. koju imaju vršiti na konjima, a koji prema svo¬
jem imovnom stanju imaju ili mogu imati u svako doba propisanog
jahačeg konja 43 ) sa ispravnim i-potpunim jahačim i konjskim pri¬
borom 44 ), obvezani su po zakonu, da takovog konja i pribor drže i.
pozvani na vježbe ili o mobilizaciji, sa istima nastupe službu, u to
sve dotle, dok pripadaju po godinama starosti operativno! vojsci
(vidi tačiku 3).

Odlitku o torne, koji če biti ovi obveznici, doniječe vojne, spo¬
razumno sa ostalim viastima.

Nabavil konja i pribora treba izvršiti najdalje za tri mjeseca.

b) Sve ovo pod a) navedeno važi u punom opsegu i za porodice
3 zadruge iz 'kojili se rekrutuju konjanici, i za koje porodice (zadru¬
ge) vojne vlasti ustanove, da su dovoljno inuične, da mogu držati
i dati svom članu-konjaniku propisanog jahačeg konja sa cijelokup-
nini jahačim i konjskim priborom. Ova obveza držanja i davanja
konja sa priborom traje za sve vrijeme, dok je dotieni obveznik pri¬
padnik operativne vojske;

c) Ako konj, kojega obveznik odn. zadruga prema prednjem
pod a) i b) treba da drži, ugine, bude prodan ili izmijenjen, ili po¬
stane nesposoban, dužan je obveznik (zadruga) da si nabavi u roku
c d dva mjeseca drugog sposobnog jahačeg konja.

d) Tko ne ispunjava obveze, o kojima je govor u ovoj tačci, a
dužan je to činiti, torne če država nabaviti konja'i pribor, te od nje¬
ga u roku od godine dana naplatiti troškove 4 ") ove nabavke. Pored

1J ). To je konj (kobila) star 4 do H godina. visok za konjiču iia.jtua.njv
155, za. ostale, rodove vojske m.jmaaije 135 cm, zdrav i. dobro -raz vi jen, lak i
j'/.dl*živ. -

"“) Što se računa u konjski i jahači pribor: vidi u prilogu U.

4S ) (Državna uprava, traži sada kao naknaiu:
za jahačeg konja. Din. 4.000.—-,

•za konjski i jahači pribor Din. 1.300. . - i

41

doga dotičnik još biva kažnjen i to prvi put globam od-3—500 Din, a
•drugi put od 8—1000 Dinara;

e)Jedanput nametnuta obveza može se prekinuti jedino, ako se
imovpe prilike obveznika (zadruge) tako promijene, da mu je za-
ista nemoguče i dalje ispuniti obveze. Dokaz za to, da nije više u
stanju držati jaliaceg konja, »odnaša obveznik (zadruga) komisiji,'
koja redovno vrši popis stoke (vidi tačku 39) ili svojoj nadležno)
\ojnoj okružnoj komandi;

•f) Kao naknadu za obveze, koje se inameeu naprijed navedenim
obveznieima, porodicama i zadrugama, država im daje neka prava
odnosno olakšice i to:

nitko ne može oduzeti, zaplijeniti ili prodati takovog jaliaceg
konja i prbor za »oknice ma kojih privatnih ili državnih tražbina i

dotoni ima prednost, da u mimo, mobilno i u ratno doba vrši
službuu vojsci na konju.

Konjanik, pozvan na vježbe ili o mobilizaciji, upucuje se na iste
s a svojim konjem i priborom a za donijetog konja i pribor ne do¬
biva od države nikakovu naknadu,.ošini ako bi konj i pribor u službi

propan. •

41. Koje obveze imaju ostali vlasnici i davaoci stoke, komorskih
vozova, pribora i ostalh prevoznih i prenosnih sredstava?

Sva imanja i društva u državi i svi državljani, bez obzira na
spol, sposobnost, imovinske i privatne prilike, koji posjeduju jahače
konje, mazge, magarce, volove, bivole, kola i vozove ma ikoje vrsti
ili koja druga prevozna i prenosna 'sredstva, dužni su, da ih daju za
vojne potrbe sa pripadajučini priborom 18 ), ako su grla odn. kola i
t. d. prilikom popisa i okategorisanja (vidi tačku 39) pronadena
sposobnima i upotrebivinia za vojne potrebe.

Ovo davanje biva u mirno doba prilikom vježbi i to uvijek uz
naknadu u novcu. U mobilno i ratno doba ipak izdače se naknada
za stoku, vozove i t. d. po naročitom pravilniku.

Prema rasporedu, kojega je stoka i t. d. 'dobila (vidi tačku 39),
razne su i obveze ali i prava, koja su skopčaua sa rasporedom i to:.

a) vlasnik, kojemu je stoka, kola i t. d. rasporedena u operativ-
nu i rezervnu vojsku dobiva ovakovim rasporedom slijedeče duž-
nosti:

1. da upisanu stoku i t. d. uvijek drži u dobrom stanju tako. da
bude uvijek upotrebiva za izvršenje odredene vojne službe;

2. da odmah izvijesti svoju opštinsSai vlast, ako upisano grlo
(kola. pribor) ugine, postane nesposobnim ili ako ga proda ili mije-
uja. Ali prodaja ili mijenjanje stoke vlasniku je zabranjeno, čim.
bude naredena pripravnost, mobilizacija ili vojna smotra i popis
stoke po tački 39;

3. da u slučaju prodaje, izmijene, uginuča grla i t. d. u roku od
dva mjeseca nabavi drugo grlo (kola, pribor i i.  d.) te ga odmali

- *“) št o spada u -.pribor; vidi u prilogu 14.

42

predvede svojoj opčinskoj vlasti radi pregleda, ocjene sposobnosti,
popisa i upisa;

4. ako ne bi nabavi« drugog grla (kola i t. d.) iz ma kojeg raz¬
loga — bil« da ne može drugoga kupiti ili uopšte više ne namjerava
'držati stoku (kola itd.) — imao o torne u roku od 2 mjeseca izvijestiti
svoju opčtnsku vlast, da se na mjesto njegovog grla (kola, pribora
i t. d.) upiše i odredi koje drugo iz »dopunske komore«;

5. da upisano grlo (kola, prenosno sredstvo i t. d.) up uti na od-
redeno mjesto, ako dobije za isto pozivnicu na vojnu vježbu ili u
slučaju mobilzacije, i to uvijek sa cjelokupnim ispravnim priboram.
ako je i davaoc istoga. — U ovom slučaju ima stoku upučivati sa
hranam za tri dana.

b) Vlasnik, kojemu je stoka (kola, pribor, automobil i t. d.) upi-
sana i rasporedena u dopunsku komoru (vidi tačku 39) dobiva ova-
koviim rasporedom iste obveze koje i vlasnik stoke rasporedene u
operativnu vojsk u (vidi napred pod a), samo s tom razlikom, da
mu je rok za prijave i nabavku druge stoke i t. d. odreden sa 3 na-
mjesto 2 mjeseca i da svoju stoku i t. d. može prodati, mijenjati.
kad god hoče, što ali nije uvijek dozvoljeno davaoeu stoke i t. d..
za operativnu i rezervnu vojsku.

Napomena: Neizvršenje svih navedenih obveza podleži kaz-
nama.

42. Koja prava imaju davaoci stoke, komorskih vozova itd.?

Davaoci jahačih i teglečih konja i t. d., te prenosnih i prevoz¬
nih sredstava sa priborom imaju kao naknadu izvjesna prava, i to:

d) pravo, da budu rasporedeni kao komordžije ili rukovaoci kod
svoje stoke i t d., ako ispunjavaju uvjete po tačei 35 odn. 36;

b) pravo, da u mimo doba ne trebaju lično da vrše komordžij-
sku službu odn. službu rukovaoca, ma da su za ovakvu službu od-
redeni, več -mogu mjesto sebe poslati kojeg drugoga na vojnu službu
(vidi tačku 37) ;

c) pravo, da dobiju za steku (kola i t. d.) ako bude pozvana na
vojne vježbe ili uzeta za vojne potrebe, u mirno doba uvijek na-
knadu u novcu, a u mobilno i ratno doba prema pravilniku, koji za
to važi;

d) pravo, da dobiju putni odštetu, ako bi grlo (kola i t. d.) za
v rijem e vojne u po trebe postalo nesposobnim, .neupotrebivim ili pro-
palo. Zato se i svako grlo (kola i t. d.) prilikom upučivanja u vojsku
komisijonalno pregleda i ocijeni. Veličina otštete.. koju davaoc-ima
dobiti od vojne uprave, ustanovljuje se komisijonalno.

Prilikom predaje (konja (kola i t. d.) vojsei dobije davaoc od ko¬
misije, koja prima grlo (kola i t. d.) potvrdu o prijemu s oznakam
njegove vrijednosti.

43. Remontski-komorski fond. Svrha. Tko je obvezan plačati
piirez za taj fond?

Svrha remontskog-komorskog fonda je, da si država osigirra
sredstva, iz kojih može nabaviti jahače konje i pribor za konjanike

4 »

i druga lica, ikoja to sama ne mogu nabaviti, jer su siromašna; na¬
dalje da može nabaviti sve konje i vozove, kao i pribor za iste, it
koliko ih ne može dobiti popisom i upisom od naroda po tačci 39 n..
pr. stoga, što su .potrebne naročite pasmine odn. konstrukcije i t. d.

Radi ostvarenja i stalnog dopunjavanja ovog fonda nametnuo
je zakon naročiti prirez za remontsko-komorski fond u višini in¬
validsko« poreza. Ovaj prirez dužna su plačati sva lica (muška i
ženska), imanja i društva, ikoja plačaju porez i to bez obzira, ima ju
li još koje druge obveze lične ili imovne prirode.

44 .  Tko je osloboden od plačanja prireza za remontski-komorski
fond.

Od plačanja spomenutog prireza oslobodeni su samo;

a) oficiri, stalni vojni sveštenici, kapelnici i tehnički poslovode
na aktivnoj službi u vojsci i mornarici i

b) parobrodarska društva :i posjednici plovnih objekta (sem luk¬
suznih) na rijekama i moru — za ove.

Sva ostala lica, društva, imanja i t. d. — i ako daju jahače, teg-
leče, tovarne konje (mazge, magarce), volove, kola ili prevozna
sredstva uopšte, shodno tačkama 40 i 41 — dužna m  plačati taj pri¬
rez u ptmom, zakonom predvidenem iznosu.

PETI ODSJEK.

REKRUTOVANJE (NOVAČENJE).

45. Važnost i značaj rekrutovanja i kada se isto vrši?

Rekrutovanje (novačenje, stavnja) je jedan od naj značajni jih
poslova vojne uprave, koli za svakog mladiča, toli i za njegovu rod-
binu i zadrugu, jer se tom prilikom odlueuje, koje vojne obveze i
dužnosti pripadaju mladiču odn. poroditi, a to su obveze takove na¬
rave, da utjeeu za dugi niz godina na njihove privatne odnošaje.

Rekrutovanje vrše u svakoj godini jedan,put naročite rekrutne
komisije, kojima predsjeda jedan viši oficir (obični komandant do-
tičnog vojnog okruga), .i to u vrijeme i u mjestima, koja odreduje
vojna uprava (obično u junu ili julu). Rekrutovanju prististvuju op-
činski einovnici. liječnik i druge zvanične i nezvanične osobe (vidi
tačku 47).

Za one pak, ikoji iz ma kojeg razloga nisu mogli doči na rekru-
tovanje pred rekrutne komisije 17 ), biva rekrutovanje kod komande
vojnog okruga i to pet komisijski i na isti način, kao i pred rekrut-
nom komisi j o m.

46. Kako saznaje mladič da treba predstati rekrutnoj komisiji?

Rekrutni spiskovi. Saradnja žiteljstva kod sastava istih.

Mjesto i vrijeme rada rekrutne komisije kao i to, za koje če se
Opčine rekrutovanje u pojedinim mjestima izvršiti, objavljuje se
blagovremeno preko novimi, oglasom na uredovnoj tablici ili na
koji drugi običajni način.

Akoprem zakonske odredbe zahtijevaju, da svaki mladič pred-
stane rekrutnoj komisiji dobrovoljno i neprisilno onda, kad mu je
to po zakonu naredeno (vidi tačku 11), ipak se država ne može po-
uzdati samo u dobru volju pojedinca. Zato vodi pomočil svojih
vlasti i organa taenu evidenoiju svili svojih ipodanika tako, da iz
svojih podataka uvijek zna, koji su bili dužni da dodu a nisu došli.
Mladič sam odn. njegova porodica (zadruga) nosi sve zakonom

47 ) To mogu biti: mladiči, koji su na izdrža vanju koje kazne, koji su
bolasni u krevetu, kopi su bili na j>ut,u, tpak im se tu mešto desilo, dalje mla¬
diči, koji se naknadno prijavljuju .za raniji jvastUjp kadrovske službe, i aapo-
kon mladiči, koji su molili, te im je bilo odobreno, da tek kasuije predstaju
radi rekruiaeije (pramjer ©vatov e moTbe u prilogu 1.1).

45

predvidene posljedice za njegov /nedolazak na rekrutovanje a ove
su potanko navedene u tačci 5.

Ma da se može tvrditi, da su evidencije, koje vlasti u tom po¬
gleda \’ode, taone, jer su osnovane na zvaničnim i uredovnim doku-
mettiima, jpak nije isključeno, da se u nje uvuče slučajno, a koji put
eventualno i zlonarrjerno koja pogriješka. Zato, da bi se uklonile i
saznale eventualne pogriješke i nepravilnosti, zakon zahtijeva i pro-
pisuje, da i svi stanovniei pomažu pri tom poslu, stavljajuči im u
dužnost, da sami prijave nepravilnosti, za koje bi saznali.

Da se omoguči ovo sudjelovanje pučanstva, sastavljaju prvo-
stepene vlasti svake godine spiskove svili onih mladiča, koji su po
zakonu dužni, da u toj godini prvi put predstanu rekrutnoj komisiji.
Pri svršetiku ovog rada (u aprilu) objavljuju iste vlasti, da je sva-
kome dozvoljeno, da se upozna sa sadržinom spiskova i da je svaki
pozvan, da prijavi pronadene neispravnosti.

Ovi spiskoyi — rekrutni spiskovi — sadržavaju imena i po¬
datke svili onih mladiča, koji su u toj kalendarskoj godini več na¬
vrtali ilf tek budu navršiii 20. godinu, i to tako onih, koji su u do-
tičnoj opčini zavičajni, kako i onih, koji u toj opčini stalno žive’ 8 )-
ma i ne bili zavičajni u toj opčini.

Rekrutni spiskovi sadržavaju ne samo imena svih ovili mladiča,
več i sve podatke o njima, koji su potrebni rekrutnoj komisiji, da
može ocjeniti starost, sposobnost, porodične, zadružne i irnovne pri¬
like mladiča i njegove porodice (zadruge), te na osnovu ovili po-
dataka donijeti pravednu i zakonom odgovarajuču odluku o pripa-
dajučem roku, pravu na osiobodenje, odlaganju nastupa kadrovske
službe i t. d.

Prema torne je važno za svalkog pojedinca, čim budu gotovi
rekrutni spiskovi i čim to hude objavljeno, da se uvjeri več sada.
treba li doci u ovoj godini na rekrutovanje ili ne. Tko nade, da su
njemu ili kome drugome podaci upisani pogriješno ili nepotpuno,
neka to javi rekrutnoj komisiji prilikom samog rekrutovanja. Isto
to ima učiniti i ona, ako bi našao, da netko nije upisan a trebalo bi.
da jest.

Rekrutna komisija ne može unijeti nikakove dopune i ispravke
u ove na osnovu zvaničnih knjiga i podataka sastavljene spiskove
bez valjanih i punovažnih dokaza. I zato je svaki dužan, da sam pri-
bavi potrebne dokaze za svoje tvrdnje i donese ih na rekrutovanje,
ako traži da se rekrutni spisak dopuni ili ispravi. Ali u svakom slu¬
čaju prepisi zahtijevaju da onaj, koji je navršio 60. godinu starosti
ili je stariji, dokaže komisiji ovu svoju starost zvaničnim dokazima.
ako na osnovu svojih godina traži osiobodenje ili skračeni rok za
svog zadrugara ili sina, a to i onda, ako je u rekrutnom spisku stav¬
ljeno, da je dotični 60 ili više godina star.

Obznanom na uredovnoj tablici, kada i na kojem če se mjestu
vršiti rekrutovanje, upozoren je mladič, koji u toj godini navršuje

ls ) Medu ove se računaju i Stranci, do'k ne dokažu, *da su stiranci (vidi
mapamenu 1). Ako to ne dokažu do dana rekrutovanja, oni se rekrutuju kao
i ostali državljani.

46

20 godiliu. prvi put na svojin zakonslku dužnost a isto tako i nj-egova
porodica (zadruga).

Time, da može vršiti uvid u sastavljen rekrutni spi sak, dana je
mladiču i njegovoj porodici (zadruzi) po drugi put mogučnost da
sazna, treba li dotični mladič doči na rekrutaciju ili ne 49 ).

Ali pored toga dobije takav mladič još zasebnu pozivnicu, u
koioj stoji, da je dužan doči na rekrutovanje i to s oznakom, gdje i
kada če se vršiti rekrutovanje. (Ovakovu pozivnicu dobivaju i svi
prilikom prošlogodišnjem rekrutovanju »privremeno nesposobnim«
ocjenjeni, a tooji u ovoj godini navršuju svoju 21., 22., 23., 24. i 25.
godinu. jer su i ovi dužni, da se dadu ponovno pregledati (vidi
tačku ll) 60 ).

Iz gornjega se vidi, da država odn. njezine vlasti sa svoje Stra¬
ne čine s ve, da bi opozorile svakoga na njegovu zakonsku dužnost.
i ko ali pored zakonskog propisa i napred izloženog višekratnog
objelodanjenja, kada i gdje ima predstati rekrutnoj komisiji, ipak
toga ne učini i ne dode na vrijeme pred is tu, te ne može temeljito
opravdati svoj nedolazak, taj potpada punoj strogosti zakona te ima,
ako ga se ulivati on sam, inače njegova porodica (zadruga) nositi
.sve posljedice ovakove nepokornosti i izbjegavanja vojnih dužnosti
(vidi tačku 5 i 9).

47. Tko treba predstati i doči na rekrutovanje?

Rekrutovanje vrši se taono na ranije odredenom mjestu i n
ranije predvideno obznanjeno vrijeme.

Na rekrutovanje su dužni da dodu:

a) Kao zvaničnici:

1. predsjednik (načelnik, župan) opčine ili njegov zastopnik,
(u večim varošima jedan član odbora ili gradski zastupnik, senator
ili viječnik, kojega predsjednik opčine odn. gradonačelnik odredi);

2. iz svakog sela, koje ima 5 do 10 mladiča za rekrutovanje:
kmet (starješina, knez) sela ili njegov zastupnik i jedan odbornik,
koji dobro poznaje porodične, zadružne i imovne prilike svojih re¬
kruta. Ako je selo dalo više rekruta, onda još po jedan odbornik na
5 do 10 rekruta. Ako je pak. broj rekruta veči od 50, onda na svakih
10 do 15 preko 50 po jedan odbornik više. Ako bi broj rekruta ma¬
nj! bio od 5, onda ih predvodi predsjednik ih njegov zastupnik sam
(u večim varošima odreduje gradonačelnik potreban broj odbor¬
nika).

3. djelovoda (bilježnik — pisar) opčine,

4. organi policije radi održavanja rada za vrijeme i na mjestu
rekruitovanja.

49 ) Ako netko iz ma kojeg' razloga ne hi mnoga« predstati svojoj aadlež-
n oj rekrutnoj komisiji, onda mora moliti, da piedstane kojoj drugo j, njemu
bližoj, Sto če mu se odobriti (primjer ovakve 'malhe u prilogu l).

“) Poziivnice z.a irekrutovanje dostavlijajoi ise ili mladiču samom ili nje-
govoj porodici (zadnuzd), koja je dužrna, da obavijesti mladiča.

47

b) radi pregleda:

1 . svi mladici, koji su upisani u rekrutnom spisku, a to su svi
-oni, koji u to j godini naivrišuju 20. godinu,

2. svi prilikom prošlogodišnjeg rekrutovanja »privremeno ne¬
sposobnim« pronadeni a koji u toj godini navršuju svoju 21., 22.,
23., 24. S 25. godinu, ako od toga pregleda nisu oslobodeni (vidi na¬
porne™ 17),

3. kojima je odobreno, da se kod ove komisije rekrutuju (vidi
nap. 49.),

4. svi stari ji, koji su bili do sada sposobni a misle, da su se u
meduvremenu onesposobili za ličnu vojnu službu,

5. svi nesposobni ili preko 60 »godina stari izadrugari i porodični
članovi onih rekruta pod 1. do 3., koji na osnovu svoje nesposobnosti
traže, da se rekrutu priznaju olakšice (vidi tačlku 46.).

e) Radi davanja izvješča ili traženja objašnjenja:

1. svi oni, koji rasle, da su njima ili drugima pogrješno stavljeni
podaci u rekrutni spisak,

2. svi obveznici, koji žele ma koja objašnjenja vojne narave od
Strane komisije.

Svi koji su prema prednjem dužni da dodu na pregled, moraju
biti čisto obučeni, okupani, ošisani i imaju sa sobom donijeti »voj-
nioke isprave« sviju svojih zadrugara-članova porodice.

Jasno je, da ovom prilikom mora donijeti sa sobom »dokaze«
svaki onaj, koji hoče dokazati, da su njemu ili kojem drugome po-
griiješno stavljeni podaci u rekrutni spisak. Bez valjanih i zakon¬
skih dokaza ne smije i ne može rekrutira komisija nista ispraviti u
tim spiskovima.

48. Što se smatra valjanim i zakonskim dokazom?

Valjanim i zakonskim dokazom smatrajo se i primaju se:

a) kao dokaz za godine starosti:

1 . krštenica (krsni list),

2. vojnička isprava 51 ),

3. školske svjedodžbe,

4. izvod iz knjige rodenih i to odmah pred njim starijega i od-
inah za njega mladega brata ili sestre.

5. svjedoeanstvo kuma, rodaka, susjeda ili drugih punopravnih
gradana, ako izjave, da se mogu zakleti na danu svoju pismenu iz-
javu a njihova nadležna opcioska vlst tvrdi i jamči, da je izjava
tacna i istinita (primjer ovakovog uvjerenja u prilogu 12),

6. izvod iz knjige vjenčanfi,

7. ako tko ne može nikakav od pomenutih dokaza pridonijeti, ili
n ko komisija opravdano sumnja u ispravnost podnijetih dokaza, onda

«) »Vojniioka isprava« je. knjižica, koju doibiije svaki obveznik, *im je ojl-
služio svoj kadrovski rok, a 'koja, mu služi kao dokaz, igdje i koliko je služio.
U ovu ispravu ibdlježe se i ivojme vježbe, k oje je izdnžao, ra/tni mu razpored,
i 'drugi važni podaci vojne narave. Qva knjižica sadiržava i kratak izvod onih
danosti, koje ima obveznik u vojno-m pogledu.

48

ustanovljuje rekrutna komisija starost dotičnoga liječničkim pregle¬
dom i ono što ona odluči, to važi kao mjerodavno. Protiv ovakove
odluke komisije nema mjesta žalbe.

b)  kao dokaz, koliko je tko služio od svog roka:

1. vojnička isprava,

2. uvjerenje one komande, u kojoj je služio u kadru,

3. uvjerenje vojne okružne komande, izd atu na osnovu njenih
knjiga,

4. uvjerenje opčinskih, sreskih ili poglavarskih vlasti, izd a to na
osnovi njihovih uredovnih knjiga,

5. u nedostatku svili prednjih dokaza: svjedodžba od tri svje-
doka, punovažna gradana, koji izjavljuju da se mogu na takovu svo-
ju svjedodžbu zakleti, te ako je takav njihov izkaz ovjeren od nad¬
ležne prvostepene upravne vlasti (opčine) i ova tvrdi i jamči za is-
tinitost sadržaja svjedodžbe (primjer takvog iivjerenja vidi u pri-
logu 13).

c) kao dokaz o diobi zadruge, odn. da se tko odijelio od poro-
dice i kad?

1. izvršena presuda o diobi,

2. zvanioni izvod iz gruntovne knjige za diobe, koje su prove-
dene putem nadležne gruntovne vlasti,

3. oblašču provedeni »Pravomcčni Diobni List«,

4. ugovor o medusobnoj, pisnienoj i pred svjedocima izvršeno].'
diobi, čija je istinitost potvrdena po drugostepenoj upravnoj vlasti.

- 5. porezna knjižica,

6. uvjerenje nadležne tinancijske uprave o odvojenom plaeanju
poreza odijeljenih stranaka.

Dokaz da je tko punoljetan i da se radi toga ima Smatrati odi-
više od 20 godina, a za to vrijeme nije se vratio ni javio svojima,
niti s njima održava bilo koju vezu, niti ih izdržava niti im pomaže.

Dokaz da je tko punoljetan i da se radi toga ima smatrati odi-
jeljenim od zadruge (po-rodice), ne priznaje se.

d) Kao dokaz o veličini godišnjeg neposrednog poreza:

1. porezna knjižica,

2  uredovni izvod iz knjiga poreznih vlasti.

e) kao dokaz, da je tko redovni dak:

svjedodžba direktora (ravnatelja, upravnika) one škole, koju
pohada. U toj svjedodžbi mora biti izrično naglašeno. da je redovni
dak te škole i u kojem je razredu (semestru);

f) kao dokaz, da je tko podanik koje druge države:

1. riješenje ministarstva unutrašnjih djela,

2. riješenje pokrajinskih vlada.

49. Rad prilikom samog rekrutovanja.

Rekrutna komisija počinja svoj rad ustanovljenjem identiteta
svakog pojedinog upisanog i prisutnog mladiča 52 ) u prisutstvu svili
onih, koji su u tačci 47 nabrojeni i došli.

“) Dakle ne samo onih, koji su upisaaii u rekrutni s.pisak, več i ostalih
prMošlih (privremeno nesposobnih iz' ipro&le igodine, mladiča., kojima je odo¬
breno da se kod ove rekrutne komisije retoutuju (vidi mapom. 49) i t. d.).

49

a) Provjera identičnosti i ispravnosti rekrutnog spiska.

Mladič biva prozovan i stupi napred. Na to pita predsjednik
je H to taj mladič, .koji je prozvan i ako se potvrdi, da jeste, onda se
pročitaju svi podaci istoga iz rekrutnog spiska i opet se pita, jesu
li podaci tačno upisani. Ako se ustanovi, da nešto nije tačno upi-
sano, onda se to ispravlja, a ali samo na osnovu dokaza, koje je
mladič ili njegova porodica (zadruga) sa sobom donijela (vidi tačku
13). Ovom prilikom se odmah i pregleda one zadrugare (članove po-
rodice), koji tvrde, da su nesposobni i na osnovu čije pesposobnosti
se traži, da se mladiču priznaju olakšice. Onima pak, koji ove olak-
šice traže, jer su prešli 60. godinu života, ispituju se ovom prilikom
dokazi o njihovoj starosti (vidi.račku 48 pod a).

b) Ocjenjivanje sposobnosti.

Kad je rad oko ustanovljenja identiteta rekruta dovršen, kad su
podaci u rekrutnom spisku provjereni i eventualno ispravljeni, onda
se p.ristupa ocjenjivanju fizičke sposobnosti rekruta. Pregled nad
mladičem izvršuje liječnik komisije u prisutstvu ostalih članova re-
krutne komisije, te predsjednika i jednog odbornika Opčine, iz koje
je rekrut. Ocjena može glasiti: »sposoban«, ograničeno sposoban.
privremeno nesposoban i stalno nesposoban, dodajuči kod ogra¬
ničeno sposobnih i za koji su rod o.ružja sposobni. N. pr.: ograni¬
čeno sposoban za bolničara, za pekara i t. d*.

Za stalno i privremeno nesposobne važi sve ono, što je o njima
izločeno u tačci 11-pod b), c), d), e) i f).

Ako pak koji mladič tvrdi, da pati od koje bolesti, a komisija
ne može ovu nikako ustanoviti, onda se takvog mladiča uvijek re-
krutuje kao sposobnog s time, da ima odmah po nastupu kadrovske
službe stopiti u vojnu bolnicu radi posmatranja nijegovog zdravstve-
riog stanja.

Za stalno i privremeno nesposobne je dobivanjem »uvjerenja
o nesposobnosti« rekrutovanje završeno. Oni su — i ako nesposobni
— rekrutovani obveznici i podleže u pogledu vojnih dužnosti vojnim,
zakonima.

c) Odluka o roku (kategorisanje).

Po svršenoj ocjeni fizičke sposobnosti ustanovljuje komisija naj-
priie na osnovu podataka rekrutnog spiska zadružno stanje mladiča,
koje može biti: zadružan, prvenac, samac, samohran, hraniiac, dak
ili dobrovoljac.

Na osnovu prednjeg kategorisanja i ostalih podataka rekrut¬
nog spiska slijedi odluka b roku, koji može biti: »pun rok, skračen
rok ili oislobodenje od kadrovske službe a »dački rok« samo za one,
koji su več stekli pravo na takav. Dacima, koji ovo pravo još nistt
stekli, ne odreduje se rok, ah ako oni ne mole, da, im se mistup ka¬
drovske službe odloži, odreduje im sc rok kao ostalim rekrutima.

Isto tako ne odreduje se rok onima, koji nisu došli.

Onima, kojima je priznato oslobodenje od kadrovske službe,
izdaje se uvjerenje o torne.

4

50

Kad je odreden svakome svoj rok, onda se pristopa tiješenju
inolbi ili prava na odlaganje nastupa kadrovske službe (vidi tačku
20 ). .

Iza toga saopštava predsjednik komisije sviin sposobnim i ogra-
nieeno sposobnim mladičima:

da su od sada rekruti-obveznici, da podležu u pogledu izvišenja
svojih vojnih dužnosti punoj strogosti vojno-kaznenog zakona, da
budu pripravni nastupiti kadrovsku službu čim ih se pozove, da
se nitko ne odaljuje iz mjesta stalnog boravka a da to ne bi pret-
hodno prijavio svojoj opčinskoj vlasti i da če svaki biti kažnjen, koji
ne bi nastupio na odredeno vrijeme kadrovsku službu, jer če u tom
slučaju biti smatran vojnim bjegunceru (vidi tačku 5).

Na posljetku predsjednik komisije upozoruie roditelje i najbliže
rodake svih onih mladiča, koji nisu došli na rekmtovanje, na nji¬
hove dužnosti iz tačke 9 i da nastoje, da se ovi mladiči u odre-
denom roku jave, jer če ih se inače smatrati, da izbjegavaju vojnu
službu, te če se s njima postopati po zakonu (vidi tačke 5 i 9).

50. Svršetak rada komisije. Žalbe proti v njezine odtoke.

Kad je rekrutovanje mladiča zavrženo, predsjednik raspravlja
još molbe i pitanja ljudi i obveznika, koiji su radi toga došli.

Konačno još saopštava svima: da svaki, onaj, koji misli, da mu
je učinjena nepravda, ima pravo da podnese pismenu žaibu svojoj
nadležnoj vojnoj okružnoj komandi, priključivši istoj sve dokaze i
snabdjevši žaibu kao i priloge propisnim taksenim markama. Žalibe,
j^odnešene ma kojo drugoj vlasti, ne uzimaju se u postupak.

Time je rad komisije dovršen.

DRUGI DIO

Dobrovoljna služba u vojsei i mornarici.

U prvom dijelu ove knjižice raspravljene i objašnjene su sve
one zakonske odredbe, koje se odnose na obveznu službu u vojsei i
mornarici, kao i materijalne obveze; raspravljene su dakle službe
i obveze, kojima podleže državljani naše kraljevine bez obzira na
njihovu volju, te za čije neizvršenije oni odgovaraju.

Ali obuka obveznika, staranje oko njihovog izdržavanja, pri-
Pieme za glavnu zadaču vojške i mornarice, za rat, kao i mnogi
drugi razlozi zahtijevaiju, da se izvjesan dio naroda cijelim svojim
bičem, znanjem i cijelom svojom snagom oda i posveti prednjim
zadacima, jer se to ne bi nikad moglo -postiči samo kojom obveznom
službom, več jedino službovanjem ljudi, koji imaju za ovakav rad
ljubav i volju, kojima je ovakovo posvečivanje jedino zanimanje, ko-
iim je ovaj rad i posao zvanje, koje ih hrani. Službovanje ovakovih
osoba biče dakle dobrovoljno a o torne se govori u slijedečim od-
sjedrna ove knjižice.

U ovu vrst službe ima se prvenstveno računati služba aktivnih
oficira i podoficira, koji sačinjavaju starješinski i nastavni, kao i up¬
ravni dio vojske i mornarce. Nje dopunjava veliki broj osoba gra-
danskog reda, ukaznih i neukaznih, kojima u glavnom pripadaju ra-
dovi i poslovi tehničke prirode, te po arsenalima, kancelarijama i
magadnima. Sasvim je prinodno, da mirnodobski starješinski kadar
ne može biti dovoljan po broju u ratno doba, kad se cijeli za od¬
brano otadžbine ikako sposobni dio naroda sakupi u narodnoj vojsei
i  mornarici. Zato se on za to vrijeme pojačava rezervnim oficirima
i podoficirima, koji se naravno več u mirno doba moraju spremiti
za ovo zvanje i s tim skopčane zadatke. Kako za svako zvanje, po¬
trebna su i za zvanje oficira i podoficira izvjesna specijalna znanja,
koja naravno svojim pitomcima ne dajti i nemogu dati obične dr¬
žavne škole, jer su namijenjene sasvim drugim ciljevima. Zato ima
kak« u vojsei tako i u mornarici vojno-stručnih škola, u kojima se
spremaju i izobražavaju oni mladiči, koji se žele posvetiti vojničkom
staležu.

O vojno-stručnim školama govori šesti odsjek ove knjižice,
o aktivnim i rezervnim podoficirima sedmi,
o aktivnim i rezervnim oficirima osmi,
a o osoblju gradanskog reda deveti odsjek,
o žandarmeriji i o graničnoj trupi pak, ovim dvima naročiti*«
granama vojničke službe, govori deseti odsjek ove knjižice.

4 *

SESTS ODSJEK.

Vojne i pomorske stručne škole.

51. Svrha i vrste vojnih i pomorskih škola.

Svrha svih vojnih i pomorskih škola je:

da se u njima izobraze i pripreme mladiči za podoficire Hi ofi-
eire stalnog kadra ili za stručno osoblje uopšte, i

da svima, fcoji se žele posvetiti vojsci ili mornarici, omoffiiei,
da svoje pripremanje za vojnički stalež izvrše bezplatno. Zato su
ali obvezni, da omda služe izvjestan broj godi na- u vojsci.

Ovakovih škola ima:

a) Niža škola Vojne akademije u Beogradu,

b) Pomorska Vojna Akademija u Gružu, pitomci obih škola iz-
laze iz istih — ako ih uspješno svrše — kao oficiri,

c) Pješadijske podoficirske škole u Beogradu i Zagrebu

d) Artiljerijske podoficirske škole u Kragujevcu i Mariboru,

e) Inžinjerska podoficirska škola u Mariboru,

f) Konjička podoficirska škola u Subotici,

g) Podoficirska škola ratne mornarice u Šibeniku,

h) Strojarska i električarska škola ratne mornarice u Gjenoviču,

i) Vojno-sanitetska škola u Beogradu,

j) Vojno-veterinarska škola u Beogradu (Topčider),

k) Vojno-potkivačka škola u Beogradu. Pitomci svih škola iziaze
iz istih — ako ih uspješno svrše — kao podoficiri a vremenom
rnogu postati oficirgm, ukaznim ili neukaznim licem,

l) Vojno-muzička škola u V.ršcu i

m) Vojno-zanatlijska škola u Kragujevcu. L' obe ove škole pri-
maju se mladiči od 12 do 16 godina, koji nakon svršene škole iziaze
kao izvježbani inladiči-majstori.

52. Opšte odredbe, koje važe za kandidate i pitomce sviju voj¬
nih škola.

a) Za sve u tačei 51. navedene škole raspisuju i objavljuju se
nekoliko mjeseci prije početka školske godine konkursi, u kojima se
obznanjuje, koliko če se pitomaca primiti, koji su uvjeti za prijem,
kome i do kojeg dana treba podnijeti molbe za prijem, i kojeg se
dana kandidati imaju lično predstaviti komandantu odn. upravniku
dotične škole radi komisijskog vojdo-liječničkog pregleda njihove
sposobnosti za vojnu služba, pa eventualno — u koliko je to propi-
samo — i radi polaganja prijemnog ispita.

53

b)  Molbu za prijem mora kandidat svojeručno napisati a u molbi
izrieno navijesti, da odgovara svim usiovima, koji su za prijem pred¬
videni. Ovo treba da dokaže time, što priključuje molbi potrebne
dokaze — dokumente (primjer jedne molbe u prilogu 16 ).

Molbu treba pisati što čitljivije, na cijelom arku bijelog papira
obične veličine, na kraju -staviti svoju tačnu adresu: mjesto, ulica,
kučni broj, opčina, srez i županija (okrug), te ako u tom mjestu nema
pošte i zadnja postu, da ga uzmogne škola uvijek sigurno izvijestiti
o sudbini molbe. Zato je i potrebno, da školu izvijesti o eventualnoj
promjeni svoje adrese.

Kandidati za Pomorsku Vojnu Akademija treba da u molbi na-
vedu još ime i prezime kao i zanimanje (zvanje) roditelja (staratelja).

c) Molbe i priloge treba prepisno taksirati sa bil jez im a 53 ), koji
se lijepe 11 lijevj gornji ugao prve Strane, arka.

d) Molbu, spremljenu, kako je gore pod b) i c) navedeno, treba
poslati komandantu (upravniku) one škole, u koji se želi stupiti i to
tako pravedobno, da bude u roku, odredencm u konikursu, u mjestu
škole. Molba se predaje ili lično upravi ili se satje postom i onda
uvijek preprečeno.

e) Svaki kandidat, koji je podnio molbu u propisanom roku do-
biče odgovor, da li mu je molba u načelu prihvačena ili ne; a ako
jest, da treba doči u školu radi Ijekarskog pregleda i radi eventual-
nog polaganja prijemnog ispita. (Iz ikonkursa se zna, kojeg dana
treba predstati i lično se javiti komandantu (upravniku) škole.)

f) Svaki onaj. kojemu je odobreno, da se prijavi u školi radi
lijecrričkog pregleda, ima pravo na bezplatnu vožnju željeznicom ili
ladom do mjesta škole i može se tim pravom koristiti. U tu svrhu
obratiče se dotični svojoj nadležnoj vojnoj okružnoj komandi s moi-
bom. da mu na osnovu izvještaja škole, kojim je pripušten ijekar-
skom pregledu i ispitu, izda bezplatnu kartu za vožnju. Ovakovoj
če molbi okrožna komanda odmah udovoljiti.

Kandidat ima pravo i na bezplatnu kartu za vožnju natrag, a to
u slučaju ako ne bude primljen, bilo, jer je pronaden »nesposoibnim«_
bilo jer nije položio primjenog ispita. Kartu za povratak dobiva kan¬
didat od komandanta (upravnika) škole i to sa svim dokumentima,
koje ie u svoje doba prikijučio svojoj molbi za prijem u školu.

Pravo na bezplatnu vožnju u školu i iz škole netnaju samo kan¬
didati za vojno-zanatiijsku školu u Kragujevcu.

g) Vrijeme, koje pitomac provede u vojnim školama, navedenim
u tačci 51  pod a) do k) računa se pitomcu n vrijeme kadrovskog
roka, a taj kadrovski rok iznosi

Prema -sada j-o.s vajžečenr zakonu o taksama, koji če ali biti 1. janu¬
ar o m 1P24. zamijenjon novim zakonom, ima ,se snabdjeti:

.jima molba: taksenom markom (biljegom) od.Din. 3.-

svaka priključena škotska svjedodžiba: taksenom markam od Din. 1-
•doapola roditelja (.staratelja) za stepanje u vojsfcu i(Skolu): sa Din. .1.—

krštenica, domovnica: biljegom od ... •.Din. 2 —

'vako uvjeren.jp ili liječnička svjedodžba: biljegom od . . Din. 10.—

54

za pitomce Pomorske Vojne Akademije dački rok od 9 mjescL

za pitomce ostalih škola ratne mornarice dvije godine,

za pitomce svili ostalih vojnih škola 18 mjeseci.

Tko bude iz škole otpušten za vrijeme Skoiavanja. bilo li zbog.
slabog vladanja ili zbog neuspjeha, ili stoga, što je zbog kakove
krivice sudski osuden, taj mora ono vrijeme, koje mu još ne do~
staje do gore navedenog kadrovskog roka, doslužiti u trupi.

Ali kako se je svaki kandidat prilikom podnošenja molbe ob-
vezao, da če u vojsci služiti najmanje dva puta toliko vremena, ko¬
liko je proveo u školi, to ima da pored dosluženja roka dosluži i ovo
vrijeme, na koje se je u svoje doba dobrovoljno obvezno. (Izuzetak
u ovome vidi pod i) u ovoj taeci).

h) Samo bnaj, koji se iz škole otpusti kliči, jer je postao nespo¬
sobnim, ne treba doslužiti tog vremena. Za ovakog pitomca važe
u svemu propisi koji važe *za ostale mladiče, to jest on ima u svojci
20 godi ni predstati rekrutnoj komisiji radi rekrutovanja. odnosno
»ko je stariji, u svojoj 21., 22., 23., 24. ili 25. .godini. Ako li bude
takav prilikom jednog od ovili pregleda pronaden »sposobnim«, onda
se rek rut uje kao i svaki drugi mladič, ali vrijeme, koje je ranije pro¬
veo u školi, računa mu se u odsluženo vrijeme svog roka.

i) Izuzetak od ovoga, što je rečeno pod g) i h) postoji samo za
absolvente vojno-muzičke, vojno-sanitetske i vojno-veteriuarske
škole, koji se prilikom prijema u ove škole obvezuju, da če — ako
školu svrše — služiti u vojsci 6 godina, a samo onda dva puta toliko,
koliko su vremena u školi proveli, ako bi prije svršetka škole iz iste
istupili; nadalje za pitomce vojno-zanatlijske škole, koji prijemom
u školu ne primaju na sebe nikakvu obvezu služenja u vojsci.

53. Niža škola Vojne Akademije u Beogradu.

a) Školovanje na nižoj školi Vojne Akademije počima 1. oktobra
svkae godine i traje dvije godine. Mladič, koji bude u nju primljen,
postaje time redovom-pitomcem stalnog kadra (odnosno ako je do-
šao iz podoficirske škole, čina, koji ima) polaže zakletvu i potpada
pod sve vojne zakone i pr opise. Nakon 6 mjeseci dobiva čin »kap-
lara-pitomca«, čim stripi u drugu godinu: čin »podnarednika-pi-
fomca«, a nakon teoretskog tečaja druge godine: čin »nareduika-
pitomca«. Pitomac, koji svrši Nižu školu Vojne Akademije potpuno
i s uspjehom, izlazi iz škole kao oficir; i to kao pješadijski, konjički,
artiljerijski, inžinjerški ili — ako ne bi bio potpuno sposoban za
trupnu službu — kao administrativni potporučnik.

Pitomac druge godine Vojne Akademije, ako želi postati po¬
morskim oficirom, ima pravo da prede u Pomorsku Vojnu Akade-
miju, ako ima sve uslove, predvidene za prijem u istu (vidi tačku
54), a to i o-nda, ako nema uslova pogledom na svršene škole. Za
cijdo vrijeme školovanja dobiva od države sve, što je pitomcu po¬
trebno (odijelo, obuču, hranu, u slučaju bolesti Ijekarsku pomoč i
liječenje. stan, ogrijev i t. d.) a pored toga još platu.

b) Za prijem u nižu školu Vojne Akademije mogu moliti kako

ot>

mladiči iz gradanstva tako i mladiči, koji več služe vojska, ako is-
pbnjavaju izvjesne uslove.

Za one,koji su iz gradanstva, uslovi su ovi:

1. da su državljani naše kraljevine;

2 .  da su u 16., 17., 18., 19. ili 20. godini života;

3. da su sposobni za vojnu službu;

-4. da nisu oženjeni niti udovci;

5. da dolaze neposredno iz škole;

6. da su dobrog vladanja;

7. da su svršili najmanje 6 razreda gimnazije ili realke sa naj-
manje dobrim uspjehom;

8. da imaju dozvolu svojih roditelja za stupanje u školu, potvr-
denu od vlasti (primjer u prilogu 15);

9. da imaju pismenu — svojeručno pisanu - izjavu roditelja
(staratelja), potvrdenu od nadležne policijske vlasti, da ni u porodici
po ocu, ni po majci nema škrofuloze, tuberkuloze, epilepsije (pada¬
vice), ni duševne bolesti i '

10. da mladič izjavi, da pristaje na sve posljedice, predvidene
zakonom o ustrojstvu Vojne Akademije (t. j, da se iu slučaju pri¬
jema podvrgava svim vojnim i školskim propisima i da po izlasku
iz Vojne Akademije — kad gcd to bilo — provede u vojsci dvaput
toliko vremena, koliko je proveo u školi i to preko vremena kadrov-
skog roka od 18 mjeseci. (Napomena: vrijeme, kje je pitomac pro¬
veo u školi, računa mu se u kadrovski rok.)

Onaj, koji več služi u vojsci, treba da ispuni slijedeče uslove:

1. da je odslužio najmanje godinu dana u vojsci, odnosno ako
je pitomac koje podoficirske škole, da je svršio prvi tečaj iste sa
najmanje vrlo dobrim uspjehom i

2 .  da ispunjava sve ostale napred navedene uslove, koji su ob¬
vezni za molitelja iz gradanstva, odnosno ako je pitomac podoficir,
škole s tim, da je svršio najmanje 5 razreda gimnazije.

c) Kao dokazi, da molitelj ispunjava uslove priznaju se i to:

1. da je netko naš državljanin: domovinski list. domovnica ili
uvjerenje svoje opčine;

2. o godinama starosti: krštenica ili krsni list ili uvjerenje dvaju
punopravnih gradana, koji se mogu na njihovu izjavu zakleti, koju
izjavu potvrduje- i za nju jamči opčinska vlast. (Primjer vidi u pri¬
loga 12.);

3. o sposobnosti za vojnu službu: Ijekarska svjedodžba, sastav-
ljena po obrazcu n svakogodišnjem konkursu;

4 .  o vladanju: za one, koji dolaze neposredno iz škole: školska
svjedodžba; za ostale, koji su u meduvreinenu od izlaska iz škoie
biH ma g d,je zaposleni i t. d. uvjerenje nadležne policijske ili upravne
vlasti;

5. o svršenim školama: svjedodžba dotične škole, iz koje se vidi.
s kojim je uspjehom kandidat svršio pojedine predmete;

6. da nije oženjen ili udovac: uvjerenje svoje crkvene ili op-
činske vlasti;

56

d) u pogledu podnošenja molbi za prijem vazi sve ono, što je
rečeno u tačci 52 pod a) do d).

Izuzetak postoji samo za lica, koga se prijave za prijem a več
služe vojsku. — Ova podnašaju svoji: molbu svom prvopretpostav-
1 jenom, a iz molbe treba da se vidi, da ispunjavaju' uvjete iz stava
h) po 8, 9, i 10, a u pogledu svršenih škoia, da su svršili najmanje
5 razreda srednje škole,; — Da dotično lice ispunjava sve ostale
uvjete, potvrdiče prvopretpostavljeni stavljanjem odgovarajučag
mišljenja na molbu.

e) Prijem u školu. Svaki kandidat, koji nije odbijen, ima da bude
u konkursu označenog dana u Beogradu radi Ijekarskog pregleda
i da etentualno položi propisani prijemni ispit.

U 'pogledu polaska iz svog najesta u Beograd, eventualno ako ne
bude primljen u školu, i natrag: vidi tačku 52 pod e) i f).

Prijemni ispit dužni su polagati samo oni kandidati, koji nisu
svršili 6. razred gimnazije sa najmanje vrlo dobrim uspjehom, ili
pak 7. ili 8. razred sa najmanje dobrim uspjehom. 'Oni. koji su ove
razrede svršili s označenim uspjehom, oslobodeni su od prijemnog
ispita.

Ispit se polaže iz: 1. matematike, 2. zemljopisa, 3. histerije Srba,
Hrvata i Slovenaca, 4: srpsko-hrvatskog jezika sa književnošču i
5. po kandidatovom izboru iz francuskog ili njemačkog jezika.

O p sev: onoga, što se pita. isti je kao za 6. razred gimnazije ili
iealke.

Posipe lijeeničkog pregleda i eventualnog ispita objavljuje se
svakome, je 11 primljen za pitomca niže škole Vojne Akademije ili ne,
a istovremeno se saopštava primljenima, kojega se dana imaju po¬
novno javiti radi nastupa školovanja. ako. ne bi bili odmah u školi
zadržani.

One pak, koji ne budu primljeni, jer su pronadeni nesposobnim
ili nisu položili ispita, upučuju se svojim kučamia.

Glede obveza u pogledu služenja u vo.jsci vidi tačku 52 pod g)

i h).

54. Pomorska Vojna Akademija u Gružu.

a) Školovanje p očima obieno u jeseni i traje tri godine.

Pitomac, koji se prima u školu. postaje prijemom mornarom 2.
klase — pitomcem stalnog kadra (odn. ako se primi iz Vojne Aka-
mije čina, koji ima,, polaže zakletvu i potpada pod sve vojne zakone
i-prepise. U toku školovanja a več prema postignutom uspjehu i vla¬
danju dobivaju pitomci postepeno čin mornara 1. ki., podnarednika
i narednika. Na kraju .teoretskih tečaja u l. i 2. škoiskoj godini ukr-
•cava se pitomoe na brodove naše ratne mornarice a u toku 3. godine
na brodove duge plovidbe (po mogučnosti i van Sredozemnog
mora) radi praktičnog školovanja. Posli je toga pitomci polažu za-
vršni ispit i postaju oficirima naše ratne mornarice.

Za cijelo vrijeme pitomci primaju sve za život i školovanje im
potrebno od države, a pored toga još mjesečnu platu prema svom
činu.

57

b) U Pomorsku Vojnu Akademija može biti primljen samo onaj,
k o ji odgovara slijedecitn uvjetima:

1. da je. naš državljanin.

2 .  da je sposoban za vojno-pomorsku sliužbu, što dokazuje svje-
dodžbom vojnog ili državnog liječnika, sastavljenom po obrascu u
svakogodišnjem konkursu,

3. da je u 17., 18., 19. ili 20. godini života,

. 4. da je mspjehom potoži o ispit zrelosti u srednjoj. školi ili nau-
tičkoj akademiji, što ima da dokaže svjedodžbom posljednjeg raz¬
reda dotične škole i sa maturalnom svjedodžbom,

5. da dolazi neposredno iz škole, što če se viditi iz škotske svje-
uodžbe.

6. da se obveže, da pristaje na sve posljedice, propisane ured-
bom o Pomorskoj Vojnoj Akademiji, ako s volom krivnjom ne bi od-
govarao .dužnostima pitomca,

7. da se bveže, da če po svršetku školovanja služiti u ratnoj
mornarici najmanje 6 godina,

8. da ima odobrenje roditelja (staratelja). da može stupiti u Po-
morsku Vojnu Akademiji!, koje odobrenje mora biti potvrdeno po
vlasti (vidi pril. 15),

9. da ima pismenu - svojeročno napisana —.izjavil roditelja
(staratelja), potvrdenu po nadležnoj policijskoj vlasti, da ni u po¬
roditi po ocu ni majci nema škrofuloze, tuberkuloze, padavice ili
duševne bolesti.

Svim prednjim uvjetima, ositn o nog iz tačke 4. treba da od-
gova-ra i onai pitomac Vojne Akademije, koji želi preči u Pomor¬
ska Akademija.

c) Što se priznaje kao dokaz, da je ispunjen koji uvjet. vidi u
tačci 53 pod c).

d) Molbe za prijem treba sastaviii u svenui shodno tačke 52,
H: ih u roku predvidenom u konkursu poslati Ministarstvu Vojnorn
i Mornarice, O-djelenje za Mornarica u Zemunu.

e) Izabrani kandidati upučuju se u Gruž, radi Ijekarskog pre¬
gleda i polaganja prijemnog Ispita, koji mora položiti svaki kandidat.

Upučivanje h  Škotu, ako pak ne bude primljen, natrag, biva
kako je to izloženo u tačci 52.

Prijemui ispit is e polaže iz: 1. matematike, 2. geometrije, 3. fi¬
zike i mehanike, 4. kemije i 5. iz jednog od slijedecih svjetskih je¬
zika po izboru kandidata: njemački, francoski, engleski, talijanski
ili ruski.

f)  Tko u toku nasfcave ne odgovara, bilo vladanjem, bilo zbog
neuspjeha ili bude kazneno osuden, ili jer je postao. nesfposotonim.
toga se otpušta. Posljedice vidi u tačci 52.

55. Podoficirske škole u vojsci.

Podoficirskih škola u vojsci ima sada:

1. pješadijska podoficirska Škota »Kralja Aleksandra« u Beo¬
gradu.

58

IV'. pješadijska podoficirska škola u Zagrebu,

Konjička podoficirska škola u Subotici,

I. artilerijska podoficirska škola u Kragujevcu,

IV. artilerijska podoficirska škola u Mariboru i

Inžinjerska podofirska škola »Kralja Petra Velikog Ošfabodi-
oca« u Mariboru.

(II. i III. pješad. podof. škola privremeno su rasformirane.)

a) Svrha ovih škola je, da snabdjevaju vojsku spremnim i vcj-
nički izobraženim podoficirima.

Školovanje traje u pješadijskim školama godinu i po, u ostalima
dvije godtne.

Prijemom u školu postaje mladič redovom-pitomcem. polaže
zakletvu i potpada pod sve vojne zakone i propise. Ali zato mu se
vrijeme školovanja računa u obvezni rok. Po svršetku 1. tečaja pi-
tomac dobije čin kaplara-pitomca a po svršetku trečeg tečaja čin
podnarednika-pitomca. U to m činu pitomci ulaze u jadrnice onog
roda oružja. u čijoj su školi bili, te gdje oni služe za karijeru. pak
mogu postati oficiri/ ako su svršili podoficirsku školu s"najmanje
vrlo dobrim uspjehom.

Pitomci, koši su pri je stopanja u podoficirsku školu svršili naj-
manje 5. razred gimnazije ili realke a svršili su prvi tečaj podoficir¬
ske škole, imaju pravo moliti, ako to žele, da budu primljeni u Vojnu
Akademiju (vidi tačku 53).

Za vrijeme školovanja daje država pitomcima sve, što im je za
život i školovanje potrebno a pored toga još platu.

b) Onaj, koji želi stopiti u koju podoficirsku školu ima da ispuni
slijedeče uvjete:

ako je kandidat iz gradanstva treba:

1. da je naš državljanin,

3. da je svršio barem 2 razreda srednje škole,

4. da je dobrog vladanja,

5. da je neoženjen,

6. da ima dozvolu svojih roditelja (staratelja) da može stopiti u
školu (primjer ovakove dozvole u prilogu 15),

7. da u molbi za prijem izrično izjavi: da prišteje na sve us-
love propisani uredbom o podoficirskim školama (t. j. da če naj-
nianje dvaputa onoliko vremena služiti u vojsci, koliko je proveo u
školi).

Vojniči stabiog kadra, koji su več svršili rekrutsku obuku. tnogu
isto tako stopiti u podoficirske škole ako ispunjavaju sve prednje
uslove, ali na mjesto uslova pod 3. — treba da dokaže, da je svršio
najmanje 4  razreda osnovne škole.

c) Da neitko ispunjava prednje uslove, mora to dokazati .a .što
se prima kao valjani dokaz vidi u tačci 53 pod c).

d) Lica iz gradanstva imaju da podnesu svoja svojernčno
pisanu molbu do onog dana, koji je predviden u konkursu, koman¬
dantu one škole, u koju žele stopiti. U pogledu sastavljania i sadr-
žaja molbe i t. d. vidi tačku 52.

Lica iz vojske pak prijavljuju se usmeno svom prvopretposiav-
Ijenome, predajuči mu školske svjedodžbe i cdobrenje roditelja (sta-
ratelja) za ulaz u podoficirsfcu školu. Da li lice odgovara i astalim
uslovima, vidiče dotični komandant iz ostalih dokumenata, koje več
ima. Komandant sprovodiče molbu vojnika na nadležno rrjesto na
rješenje.

e) Kandidati podoficirškili škola ne polažu nikakvog prijemnog
ispita, več ih se jedino podvrgava lijeeničkotn pregledu.

U pogledu služenja kadrovskog roka, obveze naknadnog slu¬
ženja u vojsci, upočivanja u školu i t. d. vidi tačku 52 .

56. Podoficirska škola ratne mornarice u Šibeniku.

a) Zadatak ove škole je, da ratnu mornaricu snabdjeva sprem¬
nim i vojnički izobraženim mornarima I. klase i podoficirima za
razne grane pomorske službe, osim tehničkih.

Škola počima obično u oktobru i traje dvije g čdine. Kad stupa
u školu, pitomac polaže zakletvu, potpada pod sve vojne zakone i
prepise i postno je prijemom u školu mornarom II. klase-pitomcem.
Školovanje biva u dva tečaja, svaki se dijeli u teoretski kurs od 7
i praktični (na brodu) od 3 mjeseca, poslije kojega se održavaju za-
vršni ispiti. Tko polaže završni ispit na koncu II. tečaja s odličnim
uspjehom, biva proizveden u čin podnarednika ratne mornarice, a
ostali u čin mornara I. klase.

Svršeni pitomci odreduju se zatim u razne grane mornaričke
službe (artiljerijsku, torpednu, minersku, hidroavijatičarsku, si¬
gnalno, telegrafsku, palubna ili profoznu), več prema njihovaj spo¬
sobnosti, gdje oni služe za karijeru i to najmanje dvaputa toliko vre¬
mena, koliko su proveli u škofi. Svaki od njih može postati i ofi-
cirom, ako ispuni uslove za to (vidi tačku 75).

Za vrijeme školovanja dobiju pitomci sve, što je potrebno za
život j školovanje, od države a pored toga još mjesečnu platu svog
čina.

b) Tko želi stopiti u ovu školu, treba da odgovara sliijedečim
uslovima (primaju se samo lica iz gradanstVa):

1. da je naš državljanin,

2 .  da je u 16., 17. ili 18. godini života,

3. da je dobrog vladanja i da nikad nije bio osuden,

4. da je svršio najmanje 4 razreda osnovne škole,

5. da ima pismenu, svojeročno napisanu izjavu svojih roditelja
(staratelja), kojom mu dozvoljavaju da stupi u ovu školu i da, čim
izade iz nje, služi u ratnoj mornarici dvaputa toliko vremena, ko¬
liko je proveo u škofi, naravno osim kadrovskog panog roka od 2
godine, u koje mu se računa i vrijeme provedeno u školi. (Primjer
ovakove dozvole u pri logu 15.)

6. da u svotjoj molbi navede, da i sam pristaje na gornju obveziu

* 7. da ima svjedodžbu aktivnog vojnpg ljekara, da je zdrav a

sastavljenu po obrascu u svakogcdišnjem konkursu.

'60

c) Molbu za prijem treba podnijeti komandantu ove škole u roku.
koji je predviden u svakogodišnjem konkursu. U pogledu sastavlja-
nja molbe i t. d. vidi taoku 52, a pogledom na ono, kako se nešto
■dokaže, vidi taoku 53 pod c).

d) Svaki kandidat ima se u školi podvrči ljekarskom pregledu i
prijemnom ispitu. Ispit se polaže iz slijedečih predmeta:

1. eitanje i pisanje čirilicom i latinicom,

2. četiri temeljna računa sa cijelim i decimalnim brojevhna i sa
razlomcima.

e) U pogledu upučivanja, služenja u mornarici i t. d. važi p<ot-
puno sve ono, što je izloženo u tačci 52 pod j) do h).

57. Strojarska i električarska škola ratne mornarice.

a) Zadatak je ove škole da snabdjeva ratnu mornaricu sprem¬
nim i vcijnički izobraženim mornarima 1. klase i podoficirima teh nič-
kili grana.

b) Sve što je rečno za podoficirsku Škotu ratne mornarice u
tačci 56 važi i za ovu školu s ovim izuzetcima:

1. da se u školu mogli prijaviti i vojnici, koji služe kadar, i

2. da se od kandidata za ovu školu traži o sim ušlo v a pod 1
do 7 još:

kao 8. da je molitelj najmanje dvije gdoine bio na kojem željezo-
radnom zanatu (n, pr. kovaekom, limarskom, bravarskom, tokar-
skom, šoferskom, električarsko-monterskom ili slienom), o čemu ima
da pod nese svjedodžhu odnosnog majstora, potvrdenu po obrtno]
vlasti, i to sa naznačenjem, koliko je vremena bio na tom zanatu
i kakav je uspjeh i vještinu postigao, i

kao 9. da je neoženjen.

Pri prijemu prvenstvo imaju oni, koji su uz izučeni zanat još
svršili ikoje gradanske ili obrtne škole.

c) U pogledu podnošenja molbi za prijem, dokaza, da tko is-
punjava uslove, upučivanja u školu, liječnikog pregleda i polaganja
prijemnog ispita važi ono isto, što i za podoficirsku školu ratne mor¬
narice s tim, što če svaki kandidat još biti odreden u koju radionicu,
da dokaže stepen postignutog znanja i vještine u svom zanatu.

58. Vojno-sanitetska škola u Beogradu.

a) Zadatak ove škole je. da snabdjeva vojsku pomočnim sanitet-
skim osobljem.

Školovanje počima obično u jeseni i traje dvije godine. Stupa-
njem u školu mladič je postao redovom-pitomcem stalnog kadra,
polaže zakletvu i potpada pod sve vojne zakone i propise. Ali mu
se zato vrijeme, provedeno u školi, računa u odsluženo vrijeme roka.
Po svršetku prvog tečaja škole dobije pitomac čin k apl ar a -pitomca,
po svršetku drugog tečaja čin podnarednika-pitomca a po svršenom
školovanju. posljednjeg dana prije izla-za iz škole, čin bolničarskog
narednika.

61

Kao takav stupa svršeni pitomac u vojsku i m-ože — ako ispu-
njava ostale uslove — poslije 4 godine postati ukaznim sanitetskim
pomočnikom 5. klase, odn. ako to ne želi a ima uslova za to, ad¬
ministrativnim potporučnikom sanitetske struke. Ovili prednosti radi
traži se od kandidata i veču školsku spremil, nego od kandidata za
obične podoficirske škole, pa i njihova obveza služenja u vojsci je
nešto jača. Oni su naime dužni po svršenoj školi služiti u vojsci naj-
rnanje šest godina.

Za cijelo vrijeme školovanja država pitomcrma daje sve, što
treba za život i školovanje a pored toga još i platu.

b) U ovu školu mogu se primiti lica iz gradanstva i iz vojske,
koja ispunjavaju slijedeče uvjete:

1. da su naši državljani,

2. da im je — ako su lica iz gradanstva: 16., 17., 18., 19., 20. ili
21. godina života, a ako su iz vojske: 16. do 24. godina života,

3. da su svršili najmanje 4 razreda srednje škole,

4. da su dobrog vladanja,

5. da nisu oženjeni,

6. da imaju svojeročno pisana dozvolu svojih reditelja (stara-
tclja), da mogu stopiti u tu školu, koja dozvola mora biti potvr-
dena od vlasti,

7. da pcdtiešu svojeručno pisarni svoju obvezu, da če služiti u
vojsci nakon svršene škole najmanje šest godina, a ako bi koji bio
svojom krivnjom otpušten iz škole prije svršenog školovanja, naj¬
manje dvapiuta onoliko vremena, koliko je proveo u školi (naravno
pored obveznog kadrovskog roka, vidi tačku 52). Ova izjava mora
biti odobrena od roditelja i potvrdena po opštinskoj vlasti.

c) U pogledu podnašanja molbe za prijem, sastavljanja iste i t. d.
vidi tačku 52, odn. 53 pod c).

d) Svaki prijavljeni kandidat ima se odredenog dana lično pred¬
staviti komandantu škole radi komisijskog liječničkog pregleda. Ne¬
sposobnima vrača komandant molbe sa dokumentima i upučuje ili
kuči, za ostale pak sastavlja spisak, kojega šalje ministrstvu vojnam,
koje rješava, tko se od prijavljenih i pregledanih definitivno prima
u školu. Prijemnog ispita kandidat ne polaže.

59. Vojno-veterinarska škola u Beogradu (Topčider).

a) Zadatak ove škole je odgoj pomočnik veterinarskih podoficira.

Školovanje traje godinu i po dana. Prijemom u školu postao je
kandidat redovom-pitomcem stalnog kadra, polaže zakletvu i pot-
pada pod vojne zakone i propise, ali mu se zato vrijeme, prevedeno
u školi, računa u vrijeme odsluženog kadrovskog roka. Po svršetku
prvog tečaja dobiva pitomac čin kaplara-pitomca a po svršenom
drugom tečaju čin podnarednika-pitomca, a onaj, koji svrši školu
potpuno i s uspjehom, stupa iz nje u vojsku u činu marveno-bolni-
čarskog narednika. Iza daljih 6 godina, a.ko ispunjava uslove, do-
tičnik može postati ukaznim veterinarskim pomočnikom 5. klase.
Zato se od kandidata za ovu školu i 'traži veča škotska sprema, nego

62

•od kandidata za obične podoficirske škole a pored toga su oni dužni,
da po svršetku škole služe vojsku najmanje šest godina.

b) U ovu škofu mogu stupiti ne samo lica iz gradanstva, več i
lica, koija več služe u vojsci.

Uvjeti, fcoje treba kandidati ispunjavati, isti su kao one za kan¬
didate za vojno-sanitetsku školu (vidi tačku 58).

c) U pogledu podnošenja motbi, upucivanja na pregled i t. d.
važi ono isto, što je izloženo kod vojno-sanitetske škole u tačci 58
pod c) i d).

60. Voino-potkivačka škola u Beogradu (Topčider).

a) Zadatak ove je škole, da daje vojsci spremne majstore-pot-
kivace.

Školovanje traje godinu dana. Prijemom u školu mladič postaje,
redovotn-pitonicem, polaže zakletvu i pofpada pod vojne zakone i
prepise, a vrijeme, provedeno u školi. računa mu se u odsluženo vri-
. jeme obveznog roka. Po položenom ispitu koncem prvog tečaja do¬
biva pitomac čin kaplara a po svršetku drugog tečaja čin podnared-
nika. Pitomac pak, koši svrši kurs s uspjehom, dobiva majstorski di¬
plom, kojim je dobio sva prava za izvodenje potkivačkog zanata u
gradanstvu i u vojsci. Ovakove. apsolvente, koje se smatraju kva-
lifikovanim majstorima, rasporeduje se zatim u trupe kao podna-
rednike-potkivače a poslije dvije godine dobiju čin narednika-potki-
vača, ako su bili vrijedni. Posije daljnih 5 godina postaju mladim
maistorima-po tki vačima a poslije daljih 6 starijim majstorima-potki-
vačima. Kao takvi oni su neukazna lica.

Svaki u ovu školu primjleni mladič dužan je, da po svršenom
školovanju služi vojsku najmanje dvaputa onoHko vremena koliko
je proveo u školi. Za vrijeme školovanja dobiva od države sve što
je potrebno za život i školovanje i pored toga još platu.

b) Za prijem u ovu školu može se prijaviti svako lice iz gra-
danstva ili koje' služi u vojsci, ako išpunjava slijedeče uslove:

1. da je naš državljanin,

2. da je zdrav i razvijen, što če se utvrditi prilikom komisijskog
pregleda u školi,

3. da nije mladi od 18, ni starrji od 23 godine,

4. da je svršio najmanje 4 razreda osnovne škole i zna dobro
citati i pisati,

5. da je dobrog vladanja,

6. da je neoženjen,

7. da je kao kalfa (naučnik) ili šegrt (pomočnik) obavljao naj-
nianje dvije godine kovački ili potkivački zanat, da mu dakle iski-
vanje željeza nije novost, što ima dokazati uvjerenjem majstora, kod
kejeg (kojih) je radio. Ovo uvjerenje mora biti potvrdeno po nadlež-
noj gradskoj vlasti (obrtnoj komori ili opštinskoj),

8. da ima pismenu, svojeročno pisanu dozvolu svojih roditelja
(staratelja) za stopanje u ovu školu, koja dozvola mora biti .potvr-

tlena po opštinskoj vlasti (primjer ovakove dozvole vidi u pr8ogu
15),

6 ?

9. da dade pismenu, svojeručno pisana izjava, potvrdenu po
vlasti, da če po svršetku škole služiti u vojsci najmanje dvaputa
-noliko vremena, koliko je proveo u škofi kao njezin pitomac.

c) Molbe za prijem — sastavljene u svemu u duhu tačke 52, pod-
naša roditelj, ako je iz gradanstva upravniku vojno-potkivačke škole
u Beogradu, ako je iz vojske svom pretpostavljenome. U pogledu
dokaza, koje se priznaju, vidi tačku 53 pod c).

d) U pogledu upučivanja u školu, liječničkog pregleda i deiini-
tivnog pregleda važi sve ono isto, kao kod vojno-sanitetske škole
(tačka 58).

61. Vojuo-imizieka škola u Vršcu (Banatu).

a) Zadatak je ove škole da spremi za vojsku vojnički izobražene

nmzičare.

Školovanje traje tri godine i počima ohično u novembru.

Mladiči, ko j i se primaju u školu, postaju »muzičkim pripravni-
araa«, One, koji svrše drugu školsku godinu s odličnim uspjehotn,
unapreduje se prema njihovom znanju u odgovarajuču »klasu« (ima
ib 7 običnih i 3 vještačkib) muzičara. Ovi se mogu i osloboditi od
daljeg školovanja u muzičkoj školi te ib odrnah rasporediti u koju
vojnu tnuziku. što s ostalim biva tek nakon svršetka treče školske
godine.

Stupanjem u školu prima pitomac na se obvezu, da če po svr-
šenoj školi služiti najmanje 6 godina u vojsci Vrijeme, prevedeno
u školi, rnuzičkom se pripravniku ne računa u vrijeme odsluženog
-obveznog roka, jer za vriiemc školovanja nije vodnik. On svoj rok
tek kasnije odslužuje i to u vojnoj muzici počev txl svoje 18. godine.
A da bude i vojnički izobražen, on odslužuje prva tri mjeseca svog
roka u' kojem piješadijskom puku.

b) Za prijem u ovu školu mogu moliti oni mladiči, koji odgova-
raju slijedečim uvjetrma:

1. da su naši državljani,

2. da nisu mladi od 12, ni stariji od 16 godina.

3. da su svršili najmanje 4 razreda osnovne škole.

4. da su dobrog vladanja,

5. da imaju pismenu, svojeručno pisanu i po vlasti potvrdenu
dozvolu svojih roditelja (staratelja), da mogu stupiti u vojno-mu-
zieku školu (primjer ovakove dozvole vidi u primjeru 15),

6. da imaju pismenu, svojeručno pisanu obvezu roditelja (stara-
teija), potvrdenu po opštinskoj vlasti, da če oni naknaditi školi svaku
štetu, koju bi pitomac učinio za vrijeme školovanja, te sve materi-
jalne izdatke, koje je škola dmala oko izdržavanja pitomca u slu¬
čaju, ako bi ga se otpustilo iz škole zbog slabog vladanja,

7. da podnese svoju pismenu, svojeručno pisanu i po roditeljima
(staratelju) odobrenu izjavu, da če po svršenoj muzičkoj školi- slu¬
žiti vojsku najmanje 6 godina.

c) Kandidat podnaša svoju u svemu u duhu tačke 52 pisanu a
sa dokazima u smislu tačke 53 pod c) snabdjevenu molbu 1 i č n o ka-

64

pelniku najbliže mu vojne muzike. Kapelnik ga ispita ima li glazbe-
nog (muzikalnog) sluha, a ako nade, da ga ima, upu č uje ga trupnom
Ijekaru da ga pregleda s obzirom na zdravlje. Ako je kandidat pro-
naden sposobnim i zdravim, šalje kapelnik molbu sa svim dokumen-
tima upravniku vojno-muzičke škole a kandidat sam se upučuje
kuči, dok ne dobije poziva od spomenutog upravnika, da se uputi
u Vršac radi ponovnog Ijekarskog pregleda i ocjenjenja njegove spo¬
sobnosti. Sposobni kandidat se pritna a nesposobni vrača se kuči.

U pogledu upueivanja u školu i eventualno natrag i t. d. vazi
tačka 52.

62 .  Vojno-zanatlijska škola u Kragujevcu.

a) Zadatak je ove škole, da sprema potrebne radenike i zanat-
lije-majstore kako za vojne potrebe tako i za gradanske.

Školovanje traje šest godina: tri u šegrtskom (naučničkom) te¬
čaju i tri u kalfenskom (pomočnikovom) tečaju.

(J školi se uče teoretski ovi predmeti: srpsko-hrvatski jezik, hi-
storija Srba, Hrvata i Slovenaca. geografija, fizika, kemija, tehno¬
logija, opis motora, geometrijsko črtanje, stručno črtanje, prosto¬
ročno črtanje, ekonomija, knjigovodstvo, jedan strani jezik, vjero-
nauka, pisanje, gimnastika i neobvezno muzika.

U radionicima pak izučavaju se slijedeči zanati: mašinsko-bra-
varski. kovačko-bravarski, kovački, strugarski, puškarski, sabljar-
sko-nožarski, instrumentalski, livacki, graverski, stolarski, modelno-
stolarski, kolarski, gradevinsko-zidarski, sedlarski i bojadisaoski
(farbarski).

Po svršetku drugog tečaja dobivaju apsolventi majstorski di¬
plom onog zanata, koji su izučili. Pored toga apsolventi ove škole
imaju pravo na dački rok sa svim pravima daka (vidi tačku 14 a i 20
pod B).

Školovanje nesamo da je potpuno bezplatno. neg pitomci škole
primaju od države još i novceanu pripomoč, da bi mogli sebe izdr-
žavati, jer pitomci ne primaju od države stan, liranu, odjelo i t. d.
kako to primaju pitomci svili ostalih škola. Ova pripomoč razlicita
je za svaku godinu, te iznosi sada za pitomce 1. godine po 13.Din.
dnevno, za one druge godine 15 Din. i t. d. uvijek više.

b) Kandidati, koji žele pol a žiti ovu školu, treba da odgovaraju
slijedečim uvjetima:

1. da su naši državljani,

2. da nisu mladi od 12, ni stariji od 15 godina,

3. da su zdravi, što če se utvrditi, kad stupaju u školu,

4. da su svršili 4 razreda osnovne škole sa najmanje vrlo do¬
brim uspjehom ili uspješno koju klasu srednje škole,

5. da su dobrog vladanja,

6. oni, koji ne odlaze neposredno iz škole: da dokazu uvjere-
njem svoje opčinske vlasti, čirne su se bavili od dana, kad su napus-
tili školovanje do dana prijave,

65

školovanje ne samo da je potpuno bezplatno, nego pitomci škole
primaju od države još i novčanu pripomoč, da bi mogli sebe izdr-
ski, inžinjerski, vazduhoplovni, pekarski, bolničarski, marveno-bol-
ničarski, potkivački, muzicki. No narednici-vodnici, koji pripadaju
za karijeru, služba, koja je dotienome zvanje, kao n. pr. drugotne
povišuje,

žavni trošak (u Vojnoj gimnaziji, koja če skoro biti osnovana), ako
se obvežu, da če iiza toga stuipiti u nižu školu Vojne Akademije.

7. da dokazu, koga sve imaju od članova u svojoj porodici i za-
druzi, a ako su im roditelji umrli, da navedu, od čega su umrli,

8. da podnesu uvjerenje nadležne financijske uprave o imovnom
stanju njihovom, odn. roditeljevim,

9. da imaju svojeručno napisano odobrenje svojih roditelja, po-
tvrdeno po nadležnoj policijskoj ili opčinskoj vlasti, da inogu stupiti
u vojno-zanatlijsku školu, i

10. da u svojoj svojeručno pisanoj molbi za prijem izjave, da
če se pokoravati svim školskim propisima.

c) Molbu treba podnijeti upravniku Vojno-zanatlijske škole. U
pogledu sastavljanja iste i t. d. važi u svemu tačka 52, ond. 53 pod c).

d) Kandidat, koji se priijavio odn. molio za prijem, ima na dan,
koji je odreden u konkursu, predstati upravniku škole radi komi-
sijsko-liječničkog pregleda i polaganja prijemnog ispita.

Putovanje na pregled, izdržavanje za vrijeme dok se ne riješi,
da ti če biti primljen, pada potpuno na trošak kandidata isto tako i
povratak kuči, ako ne bude primljen za pitomca.

Prijemni ispit polaže se iz srpsko-hrvatsfcog ili slovenačkog je¬
zika, iz histerije i geografije naše kraljevine i iz računanja odn. ma¬
tematike.

Prijemom u školu nije sbopčana nikakva obveza služenja u voj-

sci.

SEDMI ODSJEK.

PODOFICIRSKA SLUŽBA U STALNOM KADRU I U REZERVI.

63. Kakvih podoficira ima u vojsci i mornarici?

Osmi čina podnarednika. ikioji se izuzetno može dobiti za vrijeme
služenja kadrovskog roka, dobivajo podoficirske činove samo oni,
koji stuže ViOjsku i mornaricu preko po zakonu obveznog roka i koji
su s uspjehom isvršili koju od škola, navedenih u tačci 51.
Podoficirski činovi u vojsci jesu ovi:

podnarednik, narednik i narednik-vodnik, sa dodatkom roda
orožja ili struke, kojoj pripadajo n. pr. pješadijski, konjički, artiljeri-
s.ki, inžinjerski, vasduhoplovni. pekarski, bolnčarski, morveno-bol-
ničarski, potkivački, muzički. No narednici-vodnici, fcoj pripadaju
vazduihoplovstvu imaju namjesto spomenutog naziva naziv: voda
L. 2. ili 3. klase.

U mornarici podoficirski su činovi ovi:

mornarički podnarednik, mornarički narednik, mornarički voda

L, 2. ili 3. klase, svi sa dodatkom naziva grane, kojoj pripadaju. N. pr.
artiljerijski, torpedni, minerski, hidroavijatičarski, telegrafski, si¬
gnalni. profozni, strojarski, električarski. bolničarski.

64. Kako ve prednosti daje služenje kao podoficir?

Služenje kao podoficir u vojsci i mornarici je u glavnom služba
za karijeru, služba, koja je dotičnome cvanje, kao n. pr. drugome
čmovničko.

Prednosti su: da ima osnovnu platu, koja se svake treče godine
povišuje.

položajnu platu prema činu, kojeg je istekao,
stanarinu,

dodatak na porodicu,

da poslije 15 godina podoficirske službe ima pravo da dobije
koju ukaznu ili neukaznu službu u ili van vojske (vidi tačku 76),
ako ispunjava uslove, da može i ranije dobiti ovakovu službu,
pa čak i postati oficirom ili činovnikom (vidi tačk .75),

da ima pravo, na ličnu, a u slučaju njegove smrti ima njegova
porodiva pravo na porodičnu penziju (vidi tačku 68), i

da ima olakšice u pogledu izobrazbe svoje djece. Ako su naime
dobri dači, oni se školuju do uključivo 6. razreda gimnazije na dr¬
žavni trošak (u Vojnoj gimnaziji, koja če skoro biti osnovana).

ako se obvežu, da če iza toga stupiti u nižu školu Vojne Aka¬
demije.

67

65. Koje dužnosti i obveze ima podoiieir?

Osim opštih dužnosti, koje ima svaki, koji aktivno služi vojsku
ili. mornaricu, i koje su osnovane na vojnim zakonima i pnopisima,
mora se podoficir, koji želi da služi kao »aktivni«  u vojsci ili
mornarici, obvezati, da če izvjestan broj godina služiti u istoj. (Ovo
se ali me odnosi na ono vrijeme, koje je bez obzira na svoju volju
dužan .služiti u kadru preko svog kadrovsko« roka kao naknada
državi za školovarije u kojoj vojnoj školi (vidi tačku 52). Ova po¬
novna obveza glasi uvijek na dvije godine. Za vrijeme ove obveze
podoficir ne može istupiti iz vojske, ali vojna uprava ima pravo, da
ga kad god otpusti, ako bi bio Štefan po ugled vojske. Svaki pod¬
oficir, 'koji želi svoje služenje u vojsci produžiti, mora to naročilo
moliti, i to najmanje mjesec dana ranije, nego mu tekuči .rok istekne.
Tko toga me učini, smatra se, da ne želi više ostati u vojsci (mor¬
narici) i taj se bezuslovno otpusti, čim mu isteče rok (vidi tačku 69
i 71).

66. Kako se postane podofieirom? Unapredenie.

Aktivnim podofieirom može postati:

a) ©naj, koji je stupio u stalni kadar kao redov-rekrut na odslu-
ženje svog obvezno« ikadrovskog roka. Ovakav dobi če; ako je va¬
ljan poslije 6-mjesečne službe čin kaplara a poslije 12-mjesečne ka¬
planske službe čin podnarednika.

b) rezervni podoficir, koji moli za prevod u aktivu (vidi tačku
71), i

c) ona, koji je svršio koju od vojnih škola (vidi tačku 51). Pi¬
to mci ovili škola dobivaju podnarednički čin ili več za vrijeme ško-
lovania ili pak prilikoim .izlaza iz istih, več prema propisima dotične
škole (vidi tačke 53 do 60).

Čin narednika dobiva onaj, koji je najmanje tri godine služim
u podnaredničkom činu i položio propisani. ispit.

Čin narednika-vodnika (vode 3. klase) u vojsci dobiva onaj,
koji je najmanje 8 godina uspješno proslužio u naredničkom činu.

Čin mornaričkog vode 3. klase pak dobiva onaj mornar,ički na¬
rednik, koji je u tom činu proslužio najmanje 6 godina i uspješno
•svršio jedan od postoječih stručnih kurseva. Poslije daljne tri go-
diine dotičnik m'ože postati mornaričkim vodem 2. ki., a pošto je
proveo najmanje tri godine u torn činu, on dobiva čin: mornarič-
kog vode 1. klase.

Rokovi služenja u jednom od gornjih činova, kako u vojsci tako
u mornarici, krači su samo:

za pitomce vojnih škola (vidi topogledno tačke 53 do 60),

za dake, koji služe svoj rok (ovi dobivaju naime činove po us-
pjehu u školi i to kaplarski poslije 3, podnarednički poslije 6 mje-
seci službe a narednički, čim su položili ispit za rezerv.nog oficira),

za leteče osoblje u vazduhoplovstvu, za koje je rok služenja u
pojedinim činovima samo pola od gore navedeno« vremena, i

5 *

68

za mornariške podnarednike, narednike i vode 3. klase, koji pri~
padaju strojarsko} ili elektriearskoj grani, ili pripadaju letečem-
osoblju hid ro a vij atie ar sk e grane. Za sve ove je rok služenja u po-
jeddnim činovima samo pola gore navedenog vremena.

67. Koje i kakve ukazne i neukazne službe može dobiti pod¬
oficir?

a) Svaki podoficir, koji je navršio 15 godina neprekidne pod¬
oficirske službe, ima pravo, da moli, da mu se dade koja ukazna ili
neukazna služba u vojsci ili u gradanskoj državnoj službi i to prema
njegovo!} sposobnosti.

Ovakovi podoficiri biče najprije upučemi na jednogodišnju
spremu (pokusnu službu) kao privremeni službenici, tokom koje su
godine dužni da polažu ispite za prelaz u stalnu službu. Za ovo vri-
jeme zadržava podoficir sve svoje normalne podoficirske prinad-
ležnosti. Podoficir, koji je svršio pripremu s uspjehom, prevodi se
za činovnika gradanskog reda 'i to, ako ima 15 do 17 godina pod¬
oficirske službe u 3. stepen III. kategorije, ako ima više godina, u
4.  stepen III. kategorije.

Podoficiri pak, koji žele dobiti koje ukazno zvanje u vojsci,
rasporeduju se po raznim štabovima a poslije jednogodišnje spretne
dobivaju, ako su se pokazali sposobnim, zvanje »vojnog p i šara«
najmlade klase.

Podoficir pak, koji jednogodišnju pripremu (pokusnu službu)
nije svršio s uspjehom, vrača se u svoju komandu i nema prava, da
pripremu ponovi. On služi dalje kao podoficir.

b) Podoficir može ako ispunjava potrebne ušlo ve i prije navr-
šenih 15 godina podoficirske službe dobiti ukazno ili ne ukazno
zvanje u vojsci i to:

oficirski čin, vidi topogledno tačku 75,

zvanje Ijekarskog ili veterinarskog pomočnika ili tehniško« po-
slovode (vidi tačku 81), i

zvanje državnog majstora, vidi tačku 82.

68. Lična i porodična podoficirska penzija.

a) Pravo na ličnu penziju stiče onaij podoficir, koji je služio u
podoficirskom činu ukupno najmanje 15 godina. Sa 15 godina
službe iznosi lična penzija 60°/» ojelokupne osnovne i položajne plate
te redovne stanarine, koju tada uživa. Za svaku daljnju godinu
službe više, penzija se povečava za 2°l ° tako, da penzija podoficira.
iznosi poslije odsluženja 35 godina podoficirske službe 100°/« ili nje¬
gova pumi platu i stanarina.

Podoficiru pak, koji postane nesposobnim za daljnju službu bez
svoje krivice a vršeči vojnu službu (n. pr. prilifcom kojeg vježbanja,
u potjeri i t. d.), povečava se penzija na taj način, sto mu se raču-
naju u penziju 10 godina više, nego je stvarno služio kao podoficir,-

Pravo na Ličnu penziju gubi podoficir: gubitkom čina d ako na¬
pasti službu bez odobrenja svojih predpostavljenih (u ovom slučaju
ima da nosi i posljedice iz tačke 5, jer se smatra bjeguncem).

69

b) Pravo na porodičnu penziju stiče podoficir jednako kad i
;pravt> na ličnu. Ona iznosi za jednog člana porodice 50°/o, za dva
65®/«, za tri 75°/» a za 4 ili više članova 85% od iznosa njegove lične
penziie, odn. ako još nije penzijoniran, od one penzije, koju bi dobio
u času svoje smrti. Ako je ali umro uslijed povrijede u službi, onda
se i tu računa, kao da je služio 10 godina više, te se i porodična pen-
zija izračuna prema torne.

Pravo na porodičnu penziju gubi podoficir gubitkom čina i
samovoljnim napuštanjem vojske (bjegstvom iz vojske).

69.  Može li podoficir štupiti iz vojske odn. biti otpušten?

Podoficir može stopiti iz vojske (mornarice) samo:

a) ako je odslužio rok, na koji'se obvezao, bilo to jer je bio u
'kojoj vojnoj školi, ili je mol-io, da može ostati n vojsci na kojem po-
novnom roku (vidi tačku 65), i

b) ako dobije poslije 15 godišnje neprekidne podoficirske službe
i šzdiržane pripreme fcoje ukazno ili neukazno zvanje van vojske.

Podoficir, koji izgubi čin, ne otpušta se iz kadra sve dotle, dok
nije odslužio roka, na koji se je obvezao. Do tog vremena ima da
služi kao redov u istoj ili kojoj drugoj jedinici.

Podoficir može biti otpušten iz vojske (mornarice), odn. biče
uviiek otpušten:

a) ako pravodobno ne moli, da može. ostati n vojsci na ponov-
nom roku. U ovom slučaju otpušta ga se po is teku roka, na koji se
bio obvezao (vidi tačku 65),

b) ako se svojm krivnjom onesposobio za vojnu službu i

c) ako služi u vojsci preko onog vremena, koje je dužan slu¬
žiti kao naknada za školovanja u kojoj vojnoj škofi, a vladanja je
takvog, da je u toku jedne godine dobio ukupno 40 ili više dana
disetpimskog ili sudskog zatvora. U ovom slučaju otpušta ga se
odmab po izdržavanju posljedne kazne.

Otpušteni podoficir nema prava na Ličnu penziju.

70.  Uloga rezervnog podoficira i opšte odredbe.

Glavni zadatak rezervnog podoficiri je pojačanje aktivno« pod-
afickrskog korpusa u mobilno i ratno doba.

Podoficirski činovi u rezervi su isti kao u aktivi, samo sa do¬
datkom »rezervni«.

Rezervnim podoficirima mogu postati: podoficir iz kadra, koji
je ti podoficirskem činu izašao iz kadra ili obveznik koga se una-
predi u podoficirski čin.

Uslovi za u napreden je u pojedine podoficirske činove isti su,
kao i za unapredenje u razne podoficirske činove u stalnom kadru
s t«m razfikom, da se propisani ispiti mogu zamijeniti revnim i us-
pješnim vršenjem službe za vrijeme vježbe ili rata. (Glede ipozivanja
na vježbe i rasporedivanja o mobilizaciji vidi treči odsjek.)

70

71. Prelaz rezervnog podoficira u aktivu.

Rezervnog podoficira može se prevesti u aktivu, i to čina, ko-
jega ima u rezervi, ako za to moli, te

a) ako ranije nije 'bio aktivni podoficir, nego je postao podofi¬
cir om tek u rezervi, pod uvjetom. da nije stariji od 25 godina ako
•je podnaredrfik, odnosno da nije stariji od 28 godina, ako je rezervni
narednik,

b) ako je pak dotičnik ranije bio aktivni podoficir, onda može
biti preveden u aktivu samo onda, ako

1. nije više od 2 godine bio van vojske,

2. nije stariji od 30 godina, i

3. ako je prijeizlaskaiz kadra iiriao preporučivn ocjenn.

Molbu podnaša takav molioc svojoj nadležno] vojnoj okružnoj
komandi sa svim dokazalima, da ispuni tražene usiove !u pogledu
njiho.vog sadržaja i t. d. vazi po duhu svc ono, sto je izloženo u
tačci 79 pod b).

OSMI ODSJEK

OFICIRSKA SLUŽBA C AKTIVI I REZERVI.

72. Oficirski činovi u vojsci i mornarici.

Oficira ima u vojsci 1 mornarici u glavno-m tri grupe: nižiii, vi¬
ših : generalitet (admiraltet).

Cino vi nizih oficira su:

u vojsci: potporučnik,

*  poručnik,

kapetan II. klase, i
kapetan I. klase,
činovi viših oficira su:

n 'mornar.: poručnik korvete,
poručnik fregate,
poruč. voj. broda II. ki.
„ „ I. ki.

u vojsci: major, u mornar.: kapetan korvete,

potpukovnik, i kapetan fregate, i

pukovnik. kapetan bojnog broda.

a generalski (admiralksi) su:

u voisci: brigadni general, u mornar, rkontraadnmiral,

divizijski general, viceadmiral, i

armijski general, i admiral,

vojvoda.

Ali oficiri struka u mornarici noše iste nazive kao i oficiri iz
vojske; oni ne noše dakle n. pr. naziv kapetan korvete, več major.

Kod nizih i viših oficira nazivu čina dodata je još oznaka roda
oružja ili struke, kojoj dotični oficir pripada n. pr.

pješadijski. konjički, artilerijski, inžinjerski, vazduhoplovni, ako
je iz jednog od rodova oružja ili

generalštabni, intendantski, sudski, apotekarski, sanitetski, ve¬
terinarski, artiljerijsko-tehnički, inžinjersko-tehnički, geodetski, ad¬
ministrativni i t. d. ako pripada kojo štruci.

Vojni sveštenici, kapelnici i t. d. nisu oficiri, več pripadaju grupi
»vojnih činovnika«. Vidi topogledno u devetom odsjeku.

73. Koje prednosti daje oficirsko zvanje?

Ne obaziruči se na to, da je oficirsko zvanje gotovo na cijelom
svijetu, a tako i kod nas, jed no od najprvih; nadalje na moralne
prednosti, koje ima oficir svagdje u društvu kao i to. da je čast po¬
stati i biti oficirom, izniječu ovdje samo materijalne pristojbe ofi¬
cira, da bi svaki, koji se želi posvetiti tom zvanju, vidio, da je i u
lom pogledu oficir najbolje nagraden. Njegove pristojbe naime jesu:

72

osnovna plata, koja se svake tri godine automatdčno povečava,
položajna plata, koja je odredena prema činu,
stanarina, koja je odredena prema mjestu stanovanja i godi-
nama službe,

dodatak na poslugu, na odjelo i konja,
prisitojba u drvu od 27 kubnili metara godišnjih,
pravo na unapredenje do čina armijskog generala, ako ispu-
njava uvjete za slijedeče einove,

pravo na ličnu i porodičnu penziju,

pravo na vožnju željeznicom i ladama uz pola cijene i t. d.
Zvanje oficira pored toga je stalno, te nitko ne može izgubiti
čina i s njune skopčanih prava, osim sudskom p.resudom.

Unapredenje u slijedeče činove biva redom i na upražnjena
mjesta, naravno, ako dotičnik ispunjava sve uslove, koje se traže.
Osim opštih uvjeta (sposobnost za slijedeči čin) spada u ove uvjete,
da je dotičnik u pojedinim čino-vima odslužio predvideni minimalni
broj godina, a to je: u činu kapetana I. i II. ki. po tri, a u svim osta¬
lim po 4 godine, a za čin majora još, da je položio prepisani ispit za
taj čin.

74. Koje dužnosti i obveze ima oficir?

Osim opštih, vojnim zakonima i propisima predvidenih duž¬
nosti, skopčanih sa vojnam službom uopšte, onaj, koji se posvečuje
cfieirskom staležu, prima na sebe obvezu, da če trajno služiti voj-
sku (mornaricu) dotle, dok hude sposoban za vojnu službu, odnosno
dok ne navrši 35 godina aktivne službe (računajuči pri torne ratne
dvostruko) ili dok ne navrši 60. godinu života. Nu, ako bi želio
prije tog vremena istupiti iz vojske, njemu se ostavka na vojnu
službu može uvažiti, ali time izgubi svako pravo na koju eventualno
več stečenu penziju. Prema torne oficir se neobvezuje, kao n. pr.
•podoficiri samo na izvjestan broj godina službe, več na trajno
služenje, dok je sposoban. Zato se on — d ako je medutim izašao
iz aktive — sve dotle rasporeduje u ratno doba na vojne dužnosti,
dok je sposoban, pa makar je i prešao 55. godinu starosti.

75. Kako se postane oficirom?

Oficirom može postati i to:

&

a) aktivnim potporučnikom u vojsci:

1. svršeni pitomac Vojne Akademije (vidi tačku 53),

2. svršeni pitomac koje škole u inozemstvu, koja je ravna na-
šoj nižoj školi Vojne Akademije, ako je dotičnik naš državljanin
i ako se u toku prve godine po svršetku spomenute škole javi za
prijem u našu vojska,

3. narednik ili narednik-vodnik (voda vazduhoplovstva), koji je:
u činu narednika (ili ukupno sa višim) proveo najmanje 4 go¬
dine,

73

strogim izborom svog oficirskog kora ocijenjen, da zaslužuje,
da bude pusten da položi .ispit za oficira d

koji je teoretski i praktični ispit za oficira položao,

4 .  rezervni narednik i rezervni potporučnikl .kojemu je oficir¬
ski kor dao ocjenu, da zaslužuje biti pusten na ispit za aktivnog
oficira, koji je potom izdržao dvomjesečnu vojnu vježbu, te prili-
,kom ove pokazao da ima sposobnosti za aktivnog oficira i koji je
poslije toga položio'ispit za aktivnog oficira..

Za sve prednje kandidate daljnji je uslov, da su još'mladi od
30 godina.

Ispitni programi različiti su prema rodu oružja, odn. struke za
koju se kandidat javlja. Ispiti su teoretski i praktični i polažu se uvi-
jek pred naročito sastavljenim komisijama. Upučivanje na ispite
ide uvijek na trošak dotičnog kandidata.

b) Za prijem u zvanje stručnog oficira (sanitetskog, apotekar-
skog, veterinarskog, sudskog ili tehničkog) važe naročiti propisi.
Oni se primaju u vojsku s činom pomčriika.

c) Poručnikom korvete može postati:

1. svršeni pitomac Pomorske Vojne Akademije (vidi. tačku 54),

2 .  svršeni pitomac koje škole u inozemstvu, ravne prednjoj Aka¬
demiji i to pod istim oslovima kao gore pod a) 2.,

3. državljanin naše kraljevine, koji svrši pripremnu školu po-
morskog oficira i potom položi ispit po programu Pomorske Voj¬
ne Akademije.

d) Stružnim potporučnikom ratne mornarice može postati:

Mornarčki narednik ili voda koje pomorske grane, koji je u

ovim činovima proveo najmanje 4 godine. i bio je od tog vremena
najmanje 2 godine ukrcan na jedinicama ili vršio dužnosti vode,
koji nadalje nije oženjen, strogim izborom pomorskih oficira ocije¬
njen. da zaslužuje da pristopi ispitu te ako taj ispit i polaže.

76. Zvanje rezervnog oficira.

Glavni zadatak rezervnog oficira je pojačanje aktivnog ofi¬
cirskog kora u mobilno i ratno doba. Zato se i traže od rezervnog
oficira ne samo potrebna vojna znanja, več i ne moralne oseblne,
bez kojih niko ne može biti oficir. Ali zato se daju rezervnem oii-
ciru, kad je na službi u vojsci, ista prava i prinadležnosti kao i ak¬
tivnem oficiru, pak i —bez obzira na to, da li služi u vojsci ili ne —
daje mu se pravo na unapredenje do pukovničkog čina, čim ispum
za to predvidene uslove, a koji su isti oni, kao oni za aktivnog ofi¬
cira. Jedina je razlika, što su ispitni programi nešto lakši.

Osim opštih dužnosti i obveza, kojima su podvrgnuti svi ob¬
veznici vojske i mornarice, prirna dotični postavljanjem za rezerv-
nog oficira na sebe još i slijedeee obveze:

a) da služi vojsku ili mornaricu u mobilno i ratno doba i preko
svoje 55. godine starosti, naravno ako još bude sposoban, i

b) da če se uvijek tako vladati, kako to dolikuje oficirskom

z vanju.

74

(Glede obveze držanja jahačeg konja sa priborom, ako je tko
konjički oficir, vidi tačku 40.)

Priprema rezervno« oficira biva za vrijeme služenja dačkog
roka i to ili u kojoj školi za rezervne oficire (sad ih ima jedmi za
pješad. i artilj. u Sarajevu i jednu za konj. u Subotici), ili u inžinjer-
skoj dačkoj četi ili pak u kojoj jedinici, a .poslije položenog ispita za
rezervno« oficira prilikom pojedini h vojnih vježbi, na koje se re¬
zervne oficire shod no tačke 24 i 25 pozivajo.

77. Tko može postati rezervnim oficirom?

a) Rezervnim oficirom u trupi može postati:

1. oficir u penziji i ostavci, ako nije bio stavljen u penzfju usli-
jed tjelesne nesposobnosti, .ili izlazio iz vojske kao štetan po ugled
oficirskog zvanja, ili

2. dak-narednik, koji je uspješno svršio koju školu za rezervne
oficire ili koji je položio propisani ispit za čin rezervnog potporuč-
nika,

3. rezervni narednik (narednik-vodnik), koji ispunjava slijedeee
uvjete:

da za dvije posljednje godine ima preporučive ocjene,

da za ovo vrijeme nije bio sudski kažnjen,

da je strogim izborom oficirskog kora oojenjen, da mu se može
odobriti pristop k ispitu za rezervnog oficira, te ako je na posljetku
ta j ispit i s uspjehom položio.

• b) Rezervnim oficirom sudske, sanitetske, veterinarske ili apo-
tekarske struke može postati onaj naš državljanin, koji ima spremu
za to, ma da i nije dak-narednik, nego je samo odslužio svoj ob¬
vezni kadrovski rok, te kad položi ispit za dofičnu struku i inače
odgovara usloviima pod a) 3.

c) Rezervnim oficirom administrativne grane intendantske
struke mogu postati oni naši državljani, koji imajo sposobnost za
nju, ako imaju prava na dački rok ali nisu potpuno sposobni za
trupno službo. Ovakovog se mladiča prernješta poslije rekrutne
obuke u kurs »za rezervnog adminnstrativnog potporučni.ka eko¬
nomske grane«, koji .traje 6 mjeseci. Po svršetku kursa ima da po¬
loži propisni ispit. Onaj, koji ga propisno položi, dobiva čin rezerv¬
nog admfinistrativnog narednika-daka ekonomske struke. U nared-
noj godini takav ima da izdrži dvomjesečnu vojnu vježbu, i ako ju
usjpešno svrši, biče u idučoj godini promaknut u čin »administra-
tivnog potporučnika intendantske struke«. Onaj pak, koji nije na-
pred spomenutog 6-m-jesečnog kursa uspjesno svršio, odo. nije po¬
ložio ispita, ima da doslužuje svoj kadrovski rok (14 mjeseci) u činu.
koji tada ima.

d) Rezervnim pomorskim oficirom u ratnoj mornarici pak može

postati:

1. oficir u penziji .ili ostavci, pod istim uvjetiima kao u vojsci,

2. dak-nautičar, čina mornaričkog vode, koji je po odsluženju
kadrovsko« roka položilo ispit rezervnog poročnika korvete, ako

75 -

ima patent poruenika duge plovidbe i ako u toku dvomjesečne
vježbe uspješno vrši dolžnost mornaričkog vode.

78. Kad se može nekoga razriješiti zvanja rezervnog oficira?

Rezervnog oficira se razriješava (uvijek kraljevskim ukazom)
zvanja »rezervnog oficira«:

a) kad postane nesposobnim, što se mora utvrditi ljekarsko-ko-
misijski;

b) kad dobije ikoje duhovno zvanje (vidi napo me n u 14 pod a);

c) kad za to moli, a rnolba mu se može uvažati;

d) kad po svom vladanju, ponašanju i zanimanju krnji ugled
oficira i vojske.

Rezervni oficir, koji bude razriješen tog zvanja, postaje obil¬
nim obveznikom sa svim dužnostima i obvezama istoga.

79. Put i način, da se dobije čin rezervnog oficira ili da se do¬
bije unapredenje.

a) Dak-narednik, koji ispunjava uslove za rezervnog potporuč-
nika (vidi tačku 77) ima da podnese o 'torne izvještaj s vodo j nadlež¬
no! voijnoj okružnoj komandi u kojemu če navesti: kada je .položi©
ispiit rezervnog oficira, odn. kada je svršio školu za rezervne fi-
cire i istovremeno moliti, da ga se unapredi. Sve ostalo je stvar
vojne okružne komande.

b) Ostali, koji ranije nisu bili, a žele postati rezervnim oficirom,
dostavljaju svoju vlastonrčno pisana molbu komandantu nadležne
vojne okružine komande, u kojoj mole dozvolu da mogu položiti is-
pit za rezervng potporučnika. U molbi ima ju navesti: gdje i u kojoj
jedinici su odslužili kadrovski rok. kad su dobili koji podoficirski
čin, gdje i kada su izdržali kodu vojnu vježbu, koje je njihovo sadanije
zanimanje, koje su škole svršili, te da li su za poslednje dvije go-
dine bili sudski kažnjeni, kao i da nisu sada pod s’ 1skom istragom
ili pod osudom. Ovo posljednje dokazuju molitelji uvjerenjem up¬
ravne (policijske) vlasti a ostalo drugim valjanim dok a zim a (vidi
tačku 48).

Prikupljanje ostalih podataka ocjena 1 mišljenja oficirsko«
kora — stvar je komandanta vojnog okruga. Na osnovu .svili po¬
dataka riješeči se da H se kandidatu dozvoljava polaganje ispita.
koji se održaju i to teoretski u vremenu od 1. oktobra do I. aprila,
a praktični u vremenu od 1. aprila do kraja augusta. Molbe mo raju
biti najkasnije do 1. septembra kod nadležne vojne okružne ko¬
mande. U pogledu sastavljanja molbe, forme, taksiranja i t. d. vazi
po duhu sve ono, što je rečeno za molbe u tačci 52.

c) Rezervni oficir, k-o j i ispunjava uslove za slijedeči čin a želi
biti unapreden, dužan je da harem mjesec dana ranije nego stekne
pravo na promaknuče, izvijesti o torne svoju nadležna vojnu ok-
ružnu komandu i da moli za ovo unapredenje. U molbi treba po,
duhu sve ono navesti, što je rečeno u ovoj tačci pod b).

DEVETI ODSJEK

OSOBLJE GRADANSKOG REDA U VOJSCI I MORNARICI.

80. Opšte odredbe.

Osoblja gradanskog reda ima u ..vojsci 1 mornarici dvojakog:

ukaznog i neukaznog.

U ukazno osoblje računaju se: vojni činovnici i činovnici gra¬
danskog reda,

u neukazno: državni majstori, zanatlije, zvaničnici i služitelji.

Vojni činovnici su: kapelnici, sveštenici, vojni kontrolori, sani-
tetski, apotekarski i veterinarski pomočnici, vojni pisari i tehnioki
poslovode mornarice i vazduhoplovstva.

Za sve ovo osoblje vaze u glavnom propisi zakona o činov-
nicima gradanskog reda, ali svi ovi, dok su na službi u vojsci i mor¬
narici podpadaju pod vojne zakone i propise.

81. Vojni činovnici:

a) Kapelnici.

U njih ima 4  niže i 3 više klase a naziv im je »niži kapelnik IV.
ki.« (odgovara činu potporučnika) i t. d.,

»viši kapelnik II. ki.« (odgovara činu potpukovmka) i t. d.

Mižim kapelnikom IV. ki. može postati svršeni dak 'konzerva-
torija ili koje ravne .muzičke škole, boji je prethodno odslužio svoj
zakonski kadrovski rok. — Izuzetno može se nekoga primiti u voj-
sku i u činu kapelnika III. klase, ali samo onda, ako pored svih na-
pred navedenih škola još ima ispit zrelosti ili višu školsku spremu.

b) Sveštenici.

Njih ima od sviju u našoj kraljevini prizna;ili vjeroispovijesti
(vidi napomenu 14 pod c) a činovi su:

niži vojni sveštenik IV., III. ,11. i I. klase i

viši vojni sveštenik III., II. i L klase, činovi odgovaraju oficir¬
skim činovima od potporučnika do pukovnika.

Za postavljenje za vojnog duhovnika (sveštenika) važi naro¬
čita uredba.

Oni se unapreduju u naredne činove pod istim uslovima kao i
oficiri i upotrebljavaju se kao referenti kod viših komanda, u bolni¬
cama i t. d. za vršenje vjerske službe u vojsci i mornarici.

Ljekarskim pomočnikom može postati:

Njihov zadatak izražen je več u samom njihovom nazivu.

Ljakarskim pomočnikom može postati:

1. lice, koje je svršilo vojno-sanitetsku školu (vidi tačka 58),
•odslužilo najmanje četira godine u činu bolničarskog narednika, po¬
loži prepisani ispit, a i u ostalom odgovara uslovima moralne na¬
ravi za zvanje vojnog činovnika.

77

2. apsolvirani medicinar, kojl odgovara moralnim uslovima.

Apotekarskim pomočnikom može postati apotek ar ski pomoč¬
nik iz gradanstva, koji je položio ispit »terocinium« i odgovara mo¬
ralnim uslovima za zvanje vojnog činovnika.

Veterinarskim pomočnikom može postati svršeni pitomac
vojno-veterinarske škole (vidi taeku 85), koji je odslužio najmanje
4  godine u činu marveno-bolničarskog narednika, ako položi pro-
pisani ispit i odgovara moralnim uslovima.

Ljekarskih, apotekarskih i veterinarskih pomočnika ima 4 niže
i 1 viša klasa (V,—I. klasa), koje odgovaraju oficirskim činovima
od potporučnika do majora. Za unapredenje iz IV. u III. klasu (ravno
kapetanskom činu II. ki.) i iz II. u I. klasu imaju i prethodno položiti
prepisani ispit.

d) Tehnički pošlo vode.

Njihov je zada tak u vazduhoplovstvu: dzvršivanje pomočnih
poslova oko koinstruisanja, izrade i opravljanja cjelokupnog vaz-
duhoplovnog materijala, a u mornarici pored toga još i vršenje teh-
ničkih i administrativnih• radova, te poslova u raznim radionicama
ratne mornarice.

Za tehničke poslovode u vazduhoplovstvu postavljaju se:

1. svršeni pitomoi vojnih, mornarskih i gradanskih tehničkih
škoia, koji su po svršetku ovih škola služili najmanje 5 godina kao
državni majstoni ili nadzornici u arsenalima ili zavodima i položili
propisani' ispit, i

2. podoficiri vazduhoplovstva, koji su poslije 5-godišnje podofi¬
cirske službe položili prepisani ispit.

Za tehničke poslovode u mornarici mogu se postaviti:

1. svršeni dači koje više obrtne ili srednje tehničke škole sa
ispaitom zrelosti, koji su odslužili svoj obvezni kadrovski rok i po¬
ložili propisani ispit,

2. arsenalski majstori i podoficiri vojno-zanatlijske grane a čina
vode, koji su služili u činu majstora ili vode najmanje 3 godine i po¬
ložili propisani ispit,

3. majstod i lica iz gradanstva, koda imaju potrebna spremu i
polaže propisani ispit. Od se p rima ju samo kao privremeni poslo¬
vode. Poslije godinu dana imaju položiti prepisani ispit i tek onda
postaiju definitivnim ukaznim činovnicima. T elintčkih poslovoda ima
četiri klase, a najniža je IV. (ravna Činu potporučnika).

82. Državni majstori, zvaničnici, službenici.

Državni majstori-zanaitlije upotrebljavaju se u fabrikama, za-
vodima, arsenalima i radionicama te i u trapama (puškari, bravari.
poflkivači, sedlari).

Zvaničnici upotrebljavaiju se u raznim komandama i ustano¬
vama kao tehnički dijumisti, daiktiilografi, prepisači i crtači.

Za njihovo postavljanje važe naročiti propis,i prema zadatku
i štruci, za koju budu postavljeni.

DESETI ODSJEK

ŽANDARMERIJA I GRANIČNA TRUPA.

83. Opšte odredbe.

I a,ko potpuno vojno organizovane i sastavljene iz oficira, pod-
oficira, kaplara i redova iipak u izvjesnom smislu ni žandarmerija
ni gr antična trupa nisu u svakom pogledu identične s vojskam stal-
nog kadra. Zato je i njihova organizacija iregulisana zasebnim za-
konima.

U žandarmeniju i graničnu trupu uzimaju se samo ljudi, koji su
odslužili svoj obvezni kadrovski rok i koji naročito mole za prijem
u žandarmeriju odn. u graničnu trupu. Samo u slučaju, da se ne pri¬
javi dovoiljan kroj za službu u ovim dijelovima vojske, odreduju se
oficiri, podoficiri i vojnici iz kadra na službu u iste, te tamo odslu-
žuju svoje rokove.

Zadatak žandarmerije je u prvom redu održanje javnog reda
i' zemlji. Zato je žaindarmerija u pogledu vršenja ove službe potči-
njena upravnim vlastkna, a ne vojnim;

zadatak granične trupe pak je čuvanje naših državnih granica
na ugroženim frontama (n. pr. granice Južne Srbije) od upada 'ko-
mita i kačaka, te ujedno i spirječavanje kriomčarenja. Zato stoji
granidna trupa ne samo pod vojnim vlastima, več i pod financijskim.

Služenje u žandarmeriji i graničnoj trupi je životno zvanje, a
jer je njihova služba nerazmjerno teža od one u vojsci i mornarici,
nadalje jer je skopčana sa večim naporima, pa i s opasnošču za ži¬
vot, to su naravno i prinadlcžnosti veče, a s tirne u skladu i penzije,
naročito ako b-i koji od žandara ili graničara stradao za vrijeme
vršenja svoje službe.

84. Žandarmerija.

Žandarmerija sastoji se iz oficira, podoficira, kaplara i redova
istih činova, kao u vojsci, ali s dodatkoim »žandarmerijski«.

(Žandarmeriji su pridodani potrebni oficiri admin. struka. o vi ne
noše -naziv »žandarmerij-ski«.)

a) Žandarmerijskim olicirom može postati:

1. aktivni oficir, koji (je svršio 'nižiili viši kurs vojne akademije;

2. rezervni oficir, i

2. neoženjen žandarmerjski narednik, koji je položio' propisani
ispit za čin žandarmerijskog potporučnika.

Ušlo vi kandidata pod 1. i 2. su još:

79

da su u činu potporučnika ili poručnika, i

da sp  za trupnu službu u miru i ratu potpuno sposobni, a
za rezervnog oficira još: da je svršio najmanje 6 razreda srednje
škole i da nije stanji od 30 godina.

Svaki od kandidata pod 1. i 2., koji se javi za prelaz u žandar
meriju droa u njoj najprije služiti godinu dana radi pripreme, te nko
oa-kon toga položi prepisani ispit, prevodi ga ise definitivno u žan-
darmeriju. Svaki od kandidata ima za vrijeme trajanja pripreme
pravo da moli, da ga se vrati u trupu, odn. da ga se razriješi, uka je
rezervni oficir.

b) Ostali stručni oficiri su administrativni i popunjavaju se:

1. od rezervnih oficira — potporučnika i poručnika' — koji su
s vršili koju trgovačku akademijui iza toga intendantsku školu u voj-
soi i

2. od aktivnih žandarmerijskih narednika, koji su s vsili zan-
clarmerijsku podoficirski! školu, imaju najmanje 8 godina neprekidne
žandarmerijske službe i koji su izdržali s uspjebom jednogodišnju pri-
premu kod koje interidature.

Unapredenje, prinadležnosti, penzije i t. d., sve je to sasvim
jednako, kao kod oficira vojske, ali žandarmerijski oficir ima još i
dodatak na žandarmerijesku struku, cija višina ovisi od bro'a go¬
dina. koje dotičnik neprekidno služi u žatidarmeriji.

c) Za žandarma mogu se primiti lica, koja odgovaraju slijede-
čirri uvjetima:

1. da su naši državljani;

2. da su odslužili svoj obvezni kadrovski rok. Kao dokaz torne
služi vojna isprava;

3. da nisu stariji od 35 godina;

4. da.su tjelesno i duševno potpuno zdravi, što če se ustanoviti,
kad se budu lično predstavili;

5. da znaju citati i pisati;

6. da su besprikornog vladanja u prostosti;

7. da daju svojeročno pisanu, po gradanskej vlasti potvrdenu
izjavu, da če najmanje tri godine služiti u žandarmeriji;

8. da u svojoj molbi izrično izjave, da če ta no služiti, kud.i budu
odredeni;

o. da nisu oženjeni.

Oženjeni primaju se samo kao »privremeni žandarmi« ali i to
samo onda, ako su iz gradanstva i nemaju više od tri člana poroclice.
l^rivremenog žandarma može se uvijek otpustiti iz službe, čim ga
se više ne treba.

d) Lica iz vojske, koja žele postati žandarmima, podnašaju svoje
rnolbe svo:m prvopretpostavljenome.

Lica iz gradanstva, koja žele postati žandarmima podnašaju
s vojn vlastoručno pisanu molbu za prijem komandiru najbliže žan-
darmerijske čete sa svim potrebnim dokumenfcima i dokazima, ko-
jima dokazuju, da ispunjavaju tražene uslove.

80

U pogledu sastavljanja molbe i t. d. vidi tačku 52, u pogledu do¬
kaza tačku 48.

Svaki primi j eni kandidat najprije je »priprenuii« žandarm, a
poslije godinu dana postaje »stalnim« žandarmom.

Poslije 18-mjesečne ukupne vježbe kao pripremni i stalni žan¬
darm može dobiti čin žandarmerijskog kaplara. Onaj koji je svr-
šio žandarmerijsku podoficirsku škofu i bio najmanje godinu dana
u kaplarskom činu, postaje žandarmerijskim podnarednikom, poslije
dvije godine može postati žandarmerijskim narednikom II. ki. a pos¬
lije daljnjih 5 godina i ako položi propisani ispit: žandarmerijskim
narednikom I. ki.

(Kaplani i podoficlri. koji prelaze u žandarmeriju iz vojske, za-
državaju čin, koji imaju, ali samo kao »titulami«.)

e) Žandarm, može iz žandarmerije istupiti:

1. kad odsluži rok na koji se obvezao;

2. kad postane nesposobnim za žandarmerijsku službu i

3. kad postane jedrnim hraniteljem nejake ili nemočne svoje zad¬
ruge,

a otpušta se iz žandarmerije onoga:

1. koji je štetan po disciplini i službi;

2. koji bude suden radi zločinstva ili prestupa i

3. kaplar ili podoficir, koji izgubi čin.

(Privremeni žandarm otpušta se, kad ga se više ne treba.)

Napomena. Kako u vojsci, tako mora i u žandarmeriji svaki:
podoficir, kaplar ili žandarm uvijek prije isteka roka, na koji se ob¬
vezao, moliti, da može i dalje ostati u žandarmeriji i to najmanje
1—2 mjeseca ranije.

Prvi rok, na koji se žandarm obvezuje u svojoj molbi za prijem
u žandarmeriji iznosi 3 godine, a kad moli za daljnji ostanak mora
se svaki put obvezati, da če još godinu dana služiti u žandarmeriji.

Stalni žandarm, kaplar ili podoficir, koji je ranije istupio iz žan¬
darmerije, može se opet u istu vratiti, ako za to moli u roku od 3
mjeseca poslije izlaza iz žandarmerije, ako se za to vrijeme nije ože-
nio i ako ga za ponovni prijem preporučuje komanda, u kojoj je -prije
izlaska služio.

f) Prinadležnosti žandarmerijskili žandarma, kaplara i podofi-
cira znatno su veče od jednakih lica u vojsci.

Lična penzija i porodična penzija regulisana je zakonom.

Pravo na ličnu penziju sti^e žandarm več poslije 10 godina ak¬
tivne službe, kad ova iznosi 40 °U  njegovih prinadležnosti; za svaku
daljnju godinu službe penzija je 3°l»  veča, tako da več sa 30 godina
službe dobiva penziju ravnu punoj plati sa dodatkom.

Žandarm, koji bude penzioniran, ima pravo zahtjevati, da mu se
penzija zamijeni pripofmoču jednom za svagda, ali samo onda, ako
na to pristane njegova žena odn. ako ima djece, nadležni staratelj-
ski sud. — Veličine ove pripomoči odreduje se za svaki slučaj na-
pose.

g) Porodična je penzija dvojaka: udovička i dodatak za izdr-
žavnje djece.

SI

Udova ima pravo na penziju samo u ovim slučajevima:

1. ako je stopila a brak za vrijeme aktivne službe muža u žan-
darmeriji ili prije toga;

2 .  ako u vrijeme stopanja u brak muž nije bio stariji od 55 go-
dina;

3. ako je vjenčanje' obavljeno najmanje tri mjeseca prije mu-
ževlje smrti (izuzev slučaja smrti pri vršenju službe) i

4. ako je u vrijeme muževlje smrti s njirne zajedno živila u braku.

Penzija ne može manja biti od polovine lične penzije muževe.

U slučaju pak da muž pogine za vrijeme vršenja žandarmerijske
službe, penzija se povišuje za 50°/o.

U ime izdržavanja djece umrlog žandarma daje se udovi (ma¬
teri, mačehi djece) za svako dijete V« iznosa udovičke penzije, ali
ukupno s udpviekom penzijom najviše toliko, koliko je iznosila po-
sljednja plata sa dodatkom umrioga.

Pravo na dodatak za izdržavanje djece prestaje: kad dijete na-
v.rši 16. godinu, ako stopi u brak, oda se nemoralnom životu, umre
ili napokon čim je djetetu osigurano održavanje na koji drugi način
(a to je: ako samo zaraduje barem Din. 600.— godišnje ili ako bude
smješteno u takav zavod, u kojemu ima sve besplatno, ako bi sto¬
pilo u koji samostan ili ako stopi u koji posao a poslodavac je pre-
uzeo na sebe brigu za izdržavanje djeteta).

Samo izuzetno može se pravo na taj dodatak produljiti i preko
navršene 16. godine a to onda ako je dijete bolesno ili uopšte ne¬
sposobno za rad ili ako je dijete na školovanju i prolazi s vrlo do¬
brim uspjehom. Za ovakovo produljenje prava na dodatak treba
naravno zasebno moliti. — Nu ovo produljenje u potonjem slučaju
nikaiko ne može biti preko 24. godine djeteta.

85. Granična trupa.

a) Granična trupa sastoji se od oficir a, podofioira, kaplani i re ¬
dova, koji se dobrovoljno jave za tu službu a odslužili su svoj kad¬
rovski obvezni rok.

Oficiri su ili aktivni, privremeno dodijeljeni graničnoj trupi, ili
rezervni, koji mole za prijem u isto i obvežu se da če barem tri, go¬
dine služiti u graničnoj trupi. — Naravno da ovakovi oficiri rnoraju
biti potpuno zdravi. Ostatak u graničnoj trupi može se onim rezerv¬
nim oficlrima odobriti, koji za to naročita mole i obvežu se na po¬
novni rok. Prvi ovakav ponovni rok iznosi 2, drugi 5. treči •■!, če-
tvrti 0 a peti 5 godina.

Sve ovo važi i za one, koji se primaju u graničnu trupu kao
podoficiri, kaplari i redovi. — A za takove primaju se oni, koji od-
govaraju slijedečim uvjetima:

1. da su naši državljani;

2. da su odslužili svoj obvezni rok u kadru (dokaz vojna is-

Prava); ....  , ., ,. ,

3 da su zdravi i sposobni-, sto sc ustanovijuje prilikam Ijekar-

skog pregleda kod nadležne vojne okružne komande,

6

82

4. da su dobra vladanja i ponašanja (naročilo d.i nisu skloni pi¬
janstvu. da nisu bili sudeni i da nisu pod policijskim nadzorom);

o. da su po mogučnosti pismeni i

6. da im je 22—35 godina ili, ako su prije bili graničar! ili u fi-
nancijskoj straži ili dobrovoljci u ratovima 1912. —1913., da nisu sta¬
nji od 45 godina;

7. da u molbi za prijem izrično izjave; »da pristaju na sve us¬
iove po uredbi o jgraničnoj trupi i da če odslužiti najmanje tri go-
dine, i to u onim mjestima i jedinicama, gdje to zahtijeva službena
potreba«.

b) Onaj, koji ispunjava gornje usiove i želi, da bude primljen
u graničnu trupu, podnaša svoju molim lično komandantu najbližjeg
vojnog okruga. Tu če molitelja najprije Ijekarski pregledati, da li je
sposoban za službu u graničnoj trupi i ako bude pronaden »spo-
.sobnim«, upučuje se ga na državni trošak komandantu granične
trupe u Skoplje, gdje se prirna, ako zaista ispunjava sve usiove.

Kandidati primaju se onim činom, kojega su imali prilikom od¬
pusta iz kadra, bez obzira na to, jesu li eventualno u rezervi dobili
koji viši čin.

c) Pirimljeni graničar potpada pod sve vojne zakone i propise i
polaže naročilu zakletvu. Osim plate prima još dodatak na graničnu
trupu, kodi se svakim daljnjim rokom povečava, te odjelo, obuču,
ogrijev, stan za sebe i dodatak na porodicu. Ali hranu od države ne
prima, nego mu je stavljeno na volju, na koji če se način hraniti.

Graničar nema prava na nikakvu penziju ali ima pravo na za¬
konske nagrade ako mu uspije da koga uhvati pri kriomčarenjti.

Unapredenje u slijedeče činove biva kao kod vojske.

83

Prilog 1.

Prianjer molbe, da netko može pristupiti drugo], a ne nadležno]

rekrutnoj komisiji.

Franjo M. Lončar l * )
1. maja 1924. god.

Komandantu Vojnog Okruga 3 * )

Zagreb.

Rodio sam se 1904. god. u selu , a

zavičajan sam u istom selu, opština , okrajno

poglavarstvo Kamnik, pripadam Vojnom Okrugu Lju-
bljanskom , i trebao bi dakle u ovoj godini predstaviti
se rekrutnoj komisiji spomenutog Vojnog Okruga.

Buduči da živim samo od mog ličnog rada a sad
sam zaposlen u Zaprešiču gdje ču biti i za vrijeme
rekrutov atija, te nemam sredstava, da se uputim u svoje
zavičajno mjesto radi rekrutovanjaj, to molim za odo-
brenje, da mogu pristupiti rekrutnoj komisiji tog Vojnog
Okruga, kad ona bude radila u Zaprešiču.

S postavanjem

Franjo M. Lončar
radenik u. tovarni

Zaprešič, kuča br. 117
kraj Zagreba.

Taksenu marku od Din.
za rješenje prilažem 5 )

1) uvijek kao prvo krs.no ime, orada početno slovo oCevog imena, orada

»račune. , . , .

2 ) prema ipostojeičeon zakonu (do (kraja 1923. god. Din. 3.—); ne taksi¬
rane molbe me uzimaju se u obzir.

3 ) ili obog ©kroga, kod čije rekrntne komisije anokoc zeli da bude re¬
krute van, ali najdletžnog. , , .

*)  m kraji drogi razlog, n. pr. da je tk.o dak i ne može razpustiti nauke,
j« su baS u to vrijeme mstpddd i sl. .

s ) prenrn postoječem zakonu o taksama (do kraja 1923. god. Din. 10.—).

6 *

8-5

Prilog 2.

Nekoliko primjeraka, koji kadrovski rok kome pripada.

Primj. 1. Porodica sastoji se: otac, ispod 60 godina star, sposoban,
rekrut prvenac, brat 18 god. star, zdrav, majka, sestre itd.

Regrut je prvenac, ali pored živog oca ima još brata u
godinama izmedu 17 i 60 god., on nema pravo na skra¬
čen rok, več rok če mu biti pun rok (tačka 14 b).

Primj. 2. Porodica istog sastava kako u primj. 1., samo brat je ne-
sposoban, ili je redovan dak ili još nije u 17. god. starosti.

Rekrutu pripada u tom slučaju shodno tačci 14 Ib)
skračen rok; ali taj rok če mu se povisiti na pun rok, ako
bi se brat osposobio ili prestao biti redovnim dakom ili
prešao u 17. god. starosti, a rekrut u to vrijeme još nije od-
služio svoj skračen rok {tačka 16, d).

Primj. 3. ista porodica, kako pod 2, ali otac »nesposoban za rad i
privredu«. Rekrut je u tom. slučaju jedrni sposobni muš-
karac izmedu 17 i 60 godina starosti i prema torne »hra-
nioc«. Ako porodica plača neposedni porez od 20 ili manje
d in ara, rekrut če biti osloboden (vidi tačku 15 c), ili če mu
se odložiti nastup kadrovske službe dok mladi brat ne na-
vrši 17. g. života, i služiče onda skračen rok kao prvenac.

Primj. 4. Porodica istog sastava, kao pod 3, ali rekrut imao je sta-
rijeg brata, koji je ranije bio na rekrutovanju, ali je medu-
tim urnro (bez obzira koji je rok služio).

Regrut nije prvenac, biče ali osloboden, ako je porez
manji od 20 dinara a nema mladeg brata, koje navršuje 17.
god. života u ono vrijeme, dok rekrut ne navršuje svojih
25 godina. Inače pun rok.

Primj. 5. Zadruga: djed 75 god., otac 50 god. sposoban, stric 48 god.

sposoban, zadrugar 30 god., sposoban, služio je pun rok,
zadrugar 28 god., sposoban, služio pun rok, brat 24 god.,
dak, rekrut, majka, tetka, sestre i t. d.

Rekrut je 4. po redu, ali pošto se dači prema napomeni
25. ne računajo u zadrugare, to je rekrut treči po redu, a
pošto su več odslužena dva puna roka on če služiti sho¬
dno tačci 14' pod c) skračen rok Ako pak brat ne bi bio

x(  dak, več nesposoban i nije služio, onda pun rok.

85

Prilog 3.

.Motoa, da se sinu-redovu, rekrutovanom na pun rok, taj rok škrati,
pošto ima po tačci 14 b) sada pravo na to.

BPjcg od
,3 Din.

(dobro

nalijepiti)

Janko M. Jankovič
15. Jula 1924. god.
u Uidži.

Komandantu Sarajevskog Voj nog Okruga 1 )

Moj najstariji sin Milenko J .. Jankovič, roden 1903.
god. i zavičajan u selu Ilidže, srez i okrug Sarajevski,
rekrutovan je 1923, god. na pun rok za pješadiju i
upučen je 1. marta ove god. na odsluženje roka u 19.
pješad. puk u Kragujevcu, u kojemu sada i služi kao
redov 9. čete.

Kako mi je medutim umro drugi moj sin po rodenju,
Marko, roden 1906. god. a sada u familiji osim mene
i sina Milenka nema nijednog muškog člana starijeg
od 17 godi na 2 ), to molim da se na osnova čl. 50 pod
a) 2., mom sinu Milenku prizna skračen rok od 9 mje-
seti, na koji rok on sada ima pravo kao prvenac 3 ).

Uvjerenje o smrti sina Marka prilažem.

Priloži: 13 dinara biljega i uvjerenje.

Ponižan

Janko M. Jovanovič
zemlioradnik iz s. Ilidže
kuča bt. 107.

») u,vljdk i .jedrno poslati aiadležnoj Vojno.) ofcražnoj komandi (vidi na-

w*mena o).  ..

") vidi fcafiku 14 pod b) — ranye na prvemački rok nye rna-o pivao, jer
ie bio  n familiji joS jedanmužki dlan stanji od 17 (godina.

3 ) dokaz o torne u o vam slučaju nije ipotieban priključiti jer su svi po-
iaa »'aadpužnom i porodičmam -stanju rekruta unijeti u »rekrutmom spisku«,
fkc.jjepa komaJKlant Vojnog Ok/ruga ima.

Biljeg od
10 Din.
za fjc-šenje

86

Prilog 4.

Obrazac: Molba da se pun rok škrati, pošto su 2 pretbodna brata
_ _ _služili pun rok (tačka 14 c). _

Biljeg od

3 Din. Biljeg od

10 Din.

(dobro za  riješenje.

prilijepljen)

K omandanlu Tuzlanskog Voj nog Okruga 1 )

Moj sin Milan P. Milanovič, zavičajan u selu
opštini , srez Zvornik, okrug Tuzlanski, roden je
1903. god. a rekrutovan je 30. juna ove god, od re-
krutne komisije tog Vojnog Okruga na pun rok službe
zato, što tada nišam fnogao dokazati, da su prethodna
dva brata služila pun rok u kadru.

Kako sam ove dokaze medutim pribavio, to ih
prilažem i to:

a) vojnu ispravu sina Aleksandra, rodenog 1901.
god. a

b) za sina Petra, ' rodenog 1899. god. uvj er en je 2 ),
da je služio pun rok.

Na osnovu ovih dokaza molim da se morn sinu
Milanu odredi „skračen rok  “, na kojega ima po zakonu
pravo.

Prilog: 13 dinara u biljezima, vojna i sprava i
uvjerenje 2 )

Ponižan

Pavle s. Milanovič
iz sela opštine

10. Jula 1923. god. sreza z ™rni(kog.

U

1 ) uvijok nadležno] Vojnoj -okrtižnoj komandi.

*) obrazac' ovakog uvjerenja vidi u prilogu ;13, uvjerenje »hodno tadci 4S.

87

Prilog 5.

Moiba da se prizna »oslobodenje od kadrovskog roka« i voinik
 odpusti iz kadra.

Biljeg od
10 Din.
za  rješenje

Antonija udova Lončarevič
20. jula 1923.

ti

Komandantu Voj nog Okruga u Rumi 1 )

Moj j edini sin Milan A. Lončarevič, roden 1902.
god. i zavičajan u selu opštine

županije Sremske, rekrutovan je u 1922. god. kao
prvenac na skračen rok. U kadar je upučen 5. maja
ove god. i to u 21. pješ. puk. u Skopi ju, gdje sada i
služi . kao redov 5. čete.

Kako mi je medutim umro moj suprug, sto doka¬
zujem priloženim uvjerenjem-) opštinskog ureda o lome,
to sada nema u porodici nijednog muškog člana preko
17 god. starosti, koji bi mogao i zdržati mene i moju
nejaku djecu. Pošto dalje plačam neposrednog godišnjeg
poreza manje od 20 Din., što dokazujem uvjerenjem
Rumske financijske uprave 1 ), to molim, da se mojem
sinu Milanu prizna pravo na oslobodenje od služenja
kadrovskog roka kao jedinom hraniocu svoje udove
matere i nejake brače i Sestre i da se čim prije otpusti
svojoj kliči.

Prilog: 13 dinara biljega i dva uvjerenja.

Ponižna

Antonija udova A. Lončarevič
iz sela kuča br. 17.

__ Sremske županije.

*) uvijek poslati nadiležnoj Vojno,j okruž-noj komandi (vidi napomena 5).
j'  uvjerenja tTe.ba .mo.lbi p.rikljumLi.

Biljeg od
3 Din.

(dobro

prilijepitij

■•88

Prilog 6.

Jedan mladič podnese molbu, da može več sada (u svojoj 19. god.
star.) služiti kadar (vidi tačka 20 a).

Biljegod Biljegod

3 Din. 10 .. D i n '.

za rijesenje

Halid M. Aiikovič
15. maja 1923. god.

u Jablanici.

Komandantu Vojnog Okruga Mostarsko g 1 )

Rodio sam se 1904. god. a zauičajan sam u selu
, opštine , sreza Jablaničkog, okruga

Mostarskog i prema torne sam u moj oj 19 god. starosti.
Kao dokaz mojih godina pri lažem „krštenicu“.

Kako, imam zelju, da več u ovoj godini stupim u
kadar radi odsluženja roka (ako je dak:‘j dač ko g roka),
a moji roditelji su mi dali svoj pristanak za to, što
dokazujem priključenom, uredovno potvrdenom izjavom
istih, to molim, da se mogu predstaviti toj komandi ili
rekrutnoj komisiji radi ocjene moje fizičke sposobnosti,
te molim dalje, da budem upučeti na službu u kadar,
ako budem pronaden sposobnim. Izjavljujem, da pri-
stajem da odslužim pun rok. (Ili dači: pravo na dač ki
rok dokazujem priloženom svjcdodžbom, iz koje se vidi,
da sam svršio gimnazija u Mostam još 1922. god.)

Priloži: 13 dinara u taksenim markama, krštenica
(ili drugi dokaz godina starosti ) izjava roditelja i (ako
je da k: svjedodžba o svršenoj gimnaziji).

S poštovanjem

Halid M. Atinovič
iz sela opštine, sada živeči

u Jablanici,ulica br. 7.

')  imjek nadležno] Vojnog dkmžmoj komandi (vidi napomena 5).

-') samo ako fava pravo na dački rok tOvMi -tačka H pod a). •

3 ) izjava mora -biti od su-da ili od kojog -notara Ibilješnika) pot videna
(vidi/prilog 15).

89

Prilog 7.

Obrazac molbe jednog sposobnog daka za odlaganje nastupa kad¬
rovske shižbe.

Biljeg od
3 Din.

(dobro

prilljepiti)

Biljeg od
10 Din.
za riješenje
(samo na je-
dnom kraju
prilijepiti).

Franc I. Lončarevic
25. jima 1923. god.

u

Komandantu Sarajevskog Vojnog OkrugaF)

Moll da mu
se odloži
služba u
batiru.

Na osnova zakona o ustrojstvu vojske
i mornarice, molim da mi se odloži nastup
službe u kadru do završenja mog školo-
vanja a to do 19263 ) god.

Rodio sam se 1903. god. u Ljubljani,
zavičajan sam u opštini , pol.

srez Fojnica pol. okrug Sarajevski a rekru-
tovan sam od strane rekrutne komisije
tog okruga 25. juna 1923. god. kao spo-
soban.

Redovni dak sam pravnog fakulteta
Beogradskog Univerziteta.

Prilog: uverenje ovog fakulteta i 13
dinara u biljegama.

Ponižan

Franc 1. Lončarevic * * 3 )
študent prava

Sarajevo , Kralja Petra 5.

*) uvijeik tananldainku .nadležnog vojnog okraga i to i  onda ako se molba
lično preda ipredsjedniku rekrutne. komisije.- . .

i)  odlaganje može biti najdalje do. one ,'godin.e, n kojoj molioc nevišuje

27. godinu starosti. . . , , ......

3 ) taimi naslov (adresj, da bi se malo. kuda. treba poslati »rjeSenje

molbe«.

90

Prilog S.

Motba obveznika, da se oslobodi od vojnih vježbi zbog bolesti.

Franjo L. Drčgoman
15 . maja 1923 . god.
u

Komandantu Vojnog Okruga Subotica 1 )

Primio sam poziv te komande broj 17.566 od 10.
maja ove god. 2 ) za vojnu vježbu , ko ju trebam nastupiti
1. juna ove god.

Kako sam prema priloženom Ijekarskom svjedo-
džbom teško bolestan (iti n. p. tek pre kratko vremena
ozdravio od bolesti a sada mi je potrebno

duži odmor' radi oporavljenja) to molim, da se oslo-
dim od vojne vježbe, na koju sam pozvan.

Prilažem Ijekarsku svjedodžbu i 13 dinara u tak¬
se ni m markama.

Biljeg od
3 Din.

Biljeg od
10 Din.
za rješenje

(samo na jed-

nom čošku
prilijepiti.)

5  poštovanjem
Franjo L. Drago m aru)

obveznik-kaplar

iz sela

sreza

’) u vijak ©noj Vojnoj dkružnoj komandi od k oje se dobije pozivjueu.
9 moIJiti pobnoguGstvu. otMMi  4 p,o pinjgimu poslati'.

3 ) tilda n a d res svoj, te navesti 1 din, k.oji dotiseni ima.

91 :

Prilog 9.

Pismena i telegrafska molba za odlaganje nastupa vojne vježbe.

I. Pismena molba.

Taksena Iaksena

marka od marka od

3 Din. 10 Din.

za rješenje.

Franjo L. Drago man
15. maja 1923. god¬
il

Komandantu Vojnog Okruga Subotica

Pozvan sam pozivom broj 15.476 te komande na 28 dnevna
vojna vježbu s tim, da se javim 1. jima ove god. kod te
komande a Subotici.

Kako imam na dan 3. jana kod kralj, sada
jedmi važna ras pravu, na koja sam pozvan od tog sada, a šlo
dokažem pozivom tog suda, to molim, da mi se nastap vojne
vježbe odloži do 5. jami ove god.

Motim da mi se az rješenje moje molbe vrati i poziv

suda

Prilažem poziv suda  . i 13 dinar a a takse nim

markama.

S poštovanjem

Franjo L. Drago man
knjižar i obveznik-kaplar
_ u  _, srez  _

2. Telegrafska molba.

Depeša

Komandanta Vojnog Okruga Subotica
Molim odložile mi nastap vojne vježbe, na koja sam pozvan
pozivom broj j er mi žena iznenada teško oboljela.

Ljekarsku svjedodžba šaljem postom.

Taksa od 13 dinara plačena.

Franjo Dragoman
knjižar a

Napemena: Tafesu od 13 dinara (treba uplatit/i na samoj .pošti, a ‘porod
toga-treba na pošti d piatiiti faksu za adgow>r-depešu od nafirnan-je 20 rijeen
Telegrafske molbe samo n najfutnijim slučajevima. ■

92

Prilog tO.

Pregled nošenja ratne spreme oficir a.

I. n a s e b i:

Šinjel sa epuletuškama.

Mekintoš,

bluza sa epoletuškama.

:>ko Vratnik,
čakšire,

šajkača ili šlem,

grudnjak ili kožuh ili vunena ko-
šulja,

par preubuke (košulja, gače i ča-
rape),

par cizama ili cipela sa kožnatim
kamašama.
par mamuza,
par rukavica,

značka za raspoznavanje (ispod
bluze o vratu),
džepni časovnik,
bilježnik sa pisaljkom,

Čuturiča za tečnost (preko gor¬
nje odječe na Iijevoj strani),
dvogled, na desnoj strani ili opa¬
san,

pištaljka na gajtanu o vratu,
zavoj za rane (u lijevom donjem
džepu bluze),
džepna maramica,
maska protivu zagušljivih ga-
sova,

oficirska torba, opasana na lije-
voj strani ili na sedlu,
torba za karte — na desnoj
strani.

II. U oficirsko j torbi:
Ratni blok sa pisaljkom i kover-
tima,

blok za krokiranje sa busulom.
zavoj za rane,
mala ručna apoteka,
ručni fenjer (lampu) sa sviječom
ili električnu,

pribor za jelo (nož, viljuška, žli¬
ca) sa ubrusom,
mala čašica iz aluminiuma.

III. U oficir, s and uku:
(Sanduk 80/50/40 cm od drveta
sa bravom i ključem; ivice i ug-
lovi okovani plehom; sa napisa¬
nim imenom vlasnika.)

Bluza (čohana) sa epoletuška-
nia,

čakšire,

5 okovratnika.

grudnjak (kožuh, vunena košu¬
lja), ako ne nosi na sebi,
tri para preobuke (košulje i do-
uje gače),

pet pari čarapa ili nogavica.

par čizama ili cipela,

par rukavica,

par kožnatih papuča,

ešarpa,

šajkača — ako se nosi šlem,
pribor za umi jan je i brijanje,
pribor za čiščenje odjela i obuče,
5 maramica,

karte, koje se ne noše u torbi za
karte.

IV. U d e nj ku.

Šinjel sa epoletuškama, ako nije
obučen ili na konju,

Mekintoš; ako nije obučen ili na
sedlu.

šljem, ako se ne nosi ili ako nije
r.a desnoj bisagi,
posteljne stvari (2 pokrivača,
prazna slamnjača, jastuk),

4 šotorska krila sa priborom.

(Denjak se uvija u omotač iz
materije, koja ne propusti vodu,
na omotaču se napiše ime Vlas¬
tina.)

(Ovakav način nošenja nije
propisan, ali se pokazao kao io-
ba-r. Naravno, da če oficir na ko¬
nju i koješta moči metnuri u bi-
i a ge.)

93

Prilog lt.

Molba mladiča, da mu se odloži rekrutovanjje (vidi napomenu 47).

Taksena'
marka od
3 Din.

Taksena
marka od
10 Din.

za rješenje.

Dušan S. Frankovič
dak univerziteta
1. aprila 1923. god.

Komandantu V oj nog Okruga Skopljanskog x )

. Roden sam. 15. septembra 1903. god. u Skoplju i prema
torne samdužan, da se u ovoj godini prvi pui predstavim rekrutnoj
komisiji iog okruga, a [u vrijeme od 10. 16. juna ovc god. 1 * )

kad če ova radiji u Skoplju.

Pošto moram baš u to vrijeme položiti ispite na univer-
zitetu u Beogradu, čiji sam redovni dak, to molim da mogu
rekruiovanja radi pristupiti namjesto rekrutnoj komisiji svojoj
Vojnoj okružnoj komandi i to u vrijeme izmedu 1. -15. maja
ili izmedu 1. i 15. jula ove god., kad ču inače biti u Skoplju.

Prilažem uvjerenje, da sam dak univerziteta i da imam
u označeno vrijeme položiti ispite, i 13 dinara u taksenim
markama.

S poštovanjem

Dušan S. Frankovic 3 )

dak univerziteta

sada u Zagrebu, Iliča broj 1551111.

*) uvijek nadležno).

*) ato je več objavljano, kad če se vršita, inače bez datuma.

3 ) .lačna adresa.

'94

Prilog 12.

Obrazac: Svjedodžba o godinama starosti kojeg mladiča iii čovjeka

(vidi tačka 48).

Svjedodžba 1 2 3 )

Ali dole potpisani punopravni gradani izjavljujemo slijedeče:

Mirko S. Pavlovič, rodio se 10. aprila 1882. godinej u
selu kao bračni sin Save A. Pavloviča , zemljorad-

nika tog sela i njegove zakonite žene Marije. To znamo tačno
zato 1 ) sto se baš tog dana u selu desila velika nesreča, izgor-
jele su naime nekoliko kuča , a to je bilo i povod, šlo je porodaj
bio nesto raniji, nego što se očekivalo. Mirko S. Pavlovič prema
torne sadu je u svoj oj 42. godini starosti.

15. juna 1923. god.

u selu  .

sreza  .

Svjedoci:

Milan S. Stanojičič, zemljoradnik
Simo K■ Stepanovič  „

Mate L. Romanič

svi iz sela , sreza .

Žig opštine

Broj 314 Milan S. Stanojičič, Simo K■ Stepa-

15. juna 1923. god. novič i Mate L. Romanič punopravni i
vjerodosiojni su gradani oz e opštine, i za
istinitost i tačnost njihove gornje svjedodžbe
tvrdi i jamči sa svoje Strane i ovaj opštinski
ured.

Opštinski pisar: Predsjednik opštine:

Janko M. Milutinovič Miko M. Nikolinovič

Članovi opštinskog odbora:
Simo R. Jovanovič
Žig Risto K- Kapetanovič

opštinski

1 ) uvijek -treba navesti, od kad ali na osnovu kojih momenata, .da s«
to -zna: m. pr. u isto] go/dini se rodili,, i sl.

2 ) nije potrebno, da se navede dan i mjesec, dovoljno je godina; ali ato
se tačno -zna dan ili mjesec ili oboje, -orada i ova -navesti.

3 ) kandidati /,a prijem n gkolu treba da imaju samo dva svjedoka, ako
nemaju kr,sini list.

*)' -Ova svjedodžba ima za rek.ru, trau fcomdsiju samo relativmu vrijesdnost;
ako izigled čovjeka ne adg-ovara godinama starosti, fcoje se u uvjeranju ma-
vi -In. ,anda komisija dotičnoga Jjekarski pregleda i go-dine starosti, Ikoje ona
na taj način ustanovi, mjerodavne su.

95

Prilog 13.

Obrazac: Uverenje, da je zadrugar (brat) mladiča, odslužio pun rok

(vidi tačka ).

bvjerenje

Mi dole potpisani gradani uvjeravamo svaku nadležna
vlast, a naročito vojna, da je Milan K■ Popovič iz Jovanovca,
srez i okrug Kragujevački, zadrugar (rodeni bral) rekruta Nikole
K- Popoviča iz isto g sela, služio u stalno m kadru pun rok u
pješadiji. U kadar je Milan K- Popovič stupio 1. maja 1910.
god. i to u 1. četi 1. bataljona 11. pešad. puka u Kragujevcu,
a iz kadra je izašao 31. oktobra 1911. god., i prema torne je
odslužio pun rok.

Ovo znamo zato, što smo zajedno u kadar stupili i iz
kadra izašli.

Za istinitost gornjih navoda jamčimo moralno i materijalno,
a možemo se i zakleti.

Izdavaoci uvjerenja:

1. Živojin C. Simič, zemljoradnik,
1. juna 1923. god.  2. Milan K■ Pantič, obučar,

u Jonanovcu 3. Marko M. Jovanovič, zemljorad.

srez i okrug Kragujevački. svi iz sela Jovanovca.

Štambilj opštine Jovanovci

broj 138

1. juna 1923. god.

Da su ovotn opštinskom uredu lično
poznati kao punopravni gradani opštine
Živojin C. Simič, Milan K■ Pantič i Marko
M. Jovanovič, koji su prednje uvjerenje
izdali Nikoli K Popoviču iz sela Jovanovca,
i za istinost njihovog iskaza, da je Milan
K. Popovič'odslužio pan rok službe u kadru,
tvrdi i jamči ovaj ured sa svoje strane.

■Opštinski delovoda
N. N.

Predsjednik opštine:
Milan N. Pavlovič

Članovi opštinskog ure da.
Nik. M. Paketič
Jevr. S. Sokotovič

Žig sreske (kotarskej vlasti.

Broj 7685
5. juna 1923. god,

Istinitost potpisa, i pečata gornje
opštine ovjerava

načelnik (predsjednik)
N. N.

96

Prilog 14.

Sprema i pribor konja, mazgi, volova i vozova.

1. U konjski pribor jahačeg ili teglečeg Hi tovarnog konja (mazgi,
magareta računa se:

kod jahačeg konja: kožnati oglavnik sa vojkom, kod ostalih ular
sa vojkom;

onda kod sviju:

vreču za kg zobi (vosa) i zobnieu;
cebe (pokrovač, deka),
furažni konopčie, i

kefa za timarenje, češaljka i džeba (t. j. vunena krpa za čiščenje
metalnih dijelova) i

kesu za kov sa 4 podkova i 32 ki inča.

2 .  U jahači pribor računa se:

propisano sedlo sa 2 stremenska remena (užengijska kaj-iša),

2 stremena (užengije) i
sa danji mkolanom,

grudni rem.en (kajiš) i gornji kožnati kolan,

2 kožnate bisage,

3 remena za kabanicu (terkijska kajiša),

uzda, ogla v, vojke (dizgine), žvale, Jančič za žvale (čampara i.

kukice.

3. U spremu teglečeg konja računa se:

uzda sa kožnatim vojkama (dizginom),
kožnati ham sa napršnjakom i paldumom,

2 kožnate ili kudeljne štange,

kožnati ili kudeljni ustukač ih 2 rukavična remena,

bič i kostreni kolan.

4. U spremu tovarnog grla računa se:

samar, koji treba da pristaje na konja i da je dobro postavljen.,
tako da grla ne žulje, sa kudeljnim kuskunom, napršnjakom i kola-
nom,

2 konopca za tovar, dužine 3 — 4 metra,

2 prazne, kostružne vreče sa zatvorima, koje mogu primiti 40:
do 50 kg težine,

soara i motka za tovarenje.

5. U spremu teglečeg vola računa se:

1 to volovski pribor: isto ono kao pod 1. u konjski pribor, samo.
dragi kov i to:

20 volovskih ploča za potkivanje sa 60 klinaca a
u volovsku tegleču spremu isto kao pod 3. za teglečeg. konja..

6. U spremu komorskih kola računa se:

6 vreča za tovarenje, svaka za po 50—60 kg,

2 konopca po 8—10 imetara dugačka,

2 kntije sa kolomazom za mjesec dana,
limenu (plehanu) kofu ili vedro za pojenje stoke,

1 sjekira , '

[  1 fenjer. , . < 1

Prilog 15.

Primjer odobrenja, da sin stupi u koju vojnu školu (vidi tačke 53 i
_slijedeče)._ _

biljeg nd
Din.

Dozvola (iii Odobrenje)

kojom ja niže potpisani Matija S. Sokolovic, opštinski

Ijekar a opštini  .., sreza

dozvoljavam svome sinu (štičeniku) Matiji M. Sokolo¬
vim, 17 godina starom, stupanje u  „ nizu školu vojne
akademije “ a po svrsenoj školi služenje u kadru u
smislu zakonskih propisa, to je dva puta onoliko vre¬
mena, koliko bi moj sin proveo u školi.

dne 15. jula 1915. god.

Matija S. Sokolovic
opštinski Ijekar u

O potpis opštinske ili policijske

vlasti.

98

Prilog 16.

Primjer molbe mladiča za prijem u Vojnu Akademiju (ka tačci 53

pod c).

Taksena
marka od
Din.

Matija M. Sokolovič
12. anglista 1923. god.
u  .

Komandantu Vojne Akademije u Beogradu

Na osnova konkursa, objavljenog a službenom vojnom listu

broj  . od ove god. j) molim, dabudsm primljen kao pitomac

1. godine niže škole Vojne Akademije.

Državljanin sam naše Kraljevine, sto dokazujem priloženim

domovinskim listom ; rodio sam se u godini ., što dokazujem

priloženom krštenicom, svršio sam 7 razreda gimnazije u
i dobrog sam vladanja, što dokazujem priloženom školskom svje-
dodžbom.

Odobrenje mojih roditelja da mogu slupiti u Vojnu Aka¬
demiju prilažem?) i isto tako i Ijekarsku svjedodžbu o mojem
zdravstveno m stanju s ).

Izjavljujem na posljelku da pristajem na sve posljedice
predvidene zakonom'') o ustrojstvu Vojne Akademije za slučaj,
da budem u nju primljen za pitomca.

5 priloga. Matija M. Sokolovič

svršeni dak 7 razr. drž. gimnazije u .

ulica . broj .

srez . kolar  .

9 ikoniknins ise 'obj&vljuje svake godine n služb. (roj. listu, obiičmo ue-
koliiko ipuita u maju, ju na i julu.

2 ) primjer vidi prilog 15.

3 ) po obraseu u svakogodi&njem komkursu.

4 ) posljedice vidi tačka 52.

.-v* £5,1

i >£/#

\ c’ \

■

žKnjige, koje se svakome preporučuju:

Drag. Dinič:  »Prvi put kroz Albanija" . . . Din. 5 •—
„ „ ,Pešadiski potsetnik “ ..... 20 •—

Ant. Petrinčič: »Lepo vladanje u društvu". . .  . / 5 '—

Svet. Gjukič:  „ Komandant na terenu * ..... 5  —

. Vojni glasnik", vojni mjesečni časopis, godišnje „ 48 ■—

Sve ove knjige (Stampane u cirilici) mogu se poručiti
neposredno kod

UPRAVE VOJNOO VESNIKA, KRAGUJEVAC.

Najtačnije informacije, kao i objašnjenja i savjete u svim
pitanjima i granama vojne naravi daje, te posreduje u
svim ovim stvarima uz umjerenu nagrada
generalštabni potpukovnik u penz.

RUDOLF LUKANC
Sarajevo, Bubina ul. br. 4jlII. kat.