Muzikološki zbornik Musicologica! Annual , XVÎI/2, Ljubi Jana 81
UDK 78.075:301
Ivo Supičić RANI OBLICI "MASOVNE" GLAZBENE KULTURE
Zagreb I IZDAVAČKA DJELATNOST.
0 "masovnoj" se glazbenoj kulturi najčešće govori kada je riječ o glazbi 20. stoljeća i o pojavama koje su vezane uz suvremeni glazbeni život. 0 njezinu postojanju i značenju ima dakako različitih shvaćanja i stajališta J No pojam se "masovne" glazbene kulture najviše upotrebljava na području takozvane razonodne ili pop .glazbe, premda se postepeno sve više proteže i na takozvanu ozbiljnu glazbu, napose u vezi s njezinim širenjem pomoću masovnih medija (radija, gramofonskih ploča, magnetofonskih vrpci itd.). Nedavno je, medjutim, pitanje ranih oblika "masovne" glazbene kulture postavljeno šire s obzirom na njezino područje i na njihove početke, pri čemu se "masovnu kulturu" na glazbenom polju definiralo kao "izvodjenje ili rasprostiranje glazbe koje ne počiva na osobnim odnosima izmedju glazbenika i publike, i kojemu je dosizanje— u stvari, manipuliranje - široke publike prvenstveni cilj. To nijt samo stvar grubog broja ljudi koji kupuju muziku i idu na koncerte, Masovnu glazbenu kulturu radije su obilježavali u prvom redu nepersonalnost odnosa izmedju slušalaca i izvodi-'laca. i aktivno iskorišćavanje široke publike od glazbenog poslovnog svi jeta."2 Rani oblici tako shvaćene "masovne" glazbene kulture padali bi negdje u sredinu 19. stoljeća, u doba radjanja i učvršćivanja interesa publike za glazbu velikih majstora bečke klasike, kada je važnu funkciju imao i rast izdavačke djelatnosti.3
Medjutim, pitanje o "masovnom" karakteru odredjene glazbene kulture moglo bi se postaviti šire: ne s obzirom na neke prethodne ili suvremene "nemasovne" pojave u glazbenoj kulturi o kojoj je riječ, pojave obilježene nekim različitim ili suprotnim svojstvima od onih što odredjuju "masovnu" glazbenu kulturu u pitanju. Katkad bi se moglo govoriti i o nekim "masovnim" aspektima glazbene kulture, a ne o njezinoj "masovnosti" u cjelini. U nekom bi se smislu moglo reći da je gotovo svako vrijeme imalo oblike "masovne" i "nemasovne" glazbene kulture, barem utoliko što su postojale glazbene forme ili vrste koje su se izvodile i slušale u užim krugovima društva i publike, a tako i one koje su pripadale brojnijem slušateljstvu i širim društvenim slojevima radilo se pritom o
1 Usp, npr, zanimljiv pregled problem u: Slavko Zlatid, Aktualna
pitanja tzv, masovne muzičke kulture, Zvuk, 1977s br, 4a str, 20-25,
183
narodnoj ili umjetničkoj glazbi. Gdje počinje, a gdje svršava "masovnost" ili "nemasovnost" jedne glazbene kulture konkretan je problem koji se može riješiti jedino uz pomoć konkretnih podataka o odredjenom vremenu i kulturno-društvenom okviru. Pritom se javlja metodološko pitanje mogu li se postaviti i jedinstveni kriteriji ili jedinstvene odrednice o "masovnom" karakteru jedne glazbene kulture ili nekog njezinog sektora za sva povijesna razdoblja, ili ih pak valja uzeti fleksibilno, u funkciji različitih i promenljivih povijesnih relacija i u njima prisutnih elemenata, u okvirima kojih se - po svojim konkretnim obilježjima - i više ili manje raznolike pojave u glazbenoj kulturi pojedinih društvenih sredina mogu obilježiti kao "masovne" odnosno "nemasovne".
Ovo drugo stajalište čini se pogodnije pri istraživanju povijesne istine, a dopušta i proširenje problema ne samo na više razdoblja povijesti glazbene kulture nego i na uočavanje "masovnog" odnosno "nemasovnog" karaktera raznih sektora glazbenog života u svim društvenim klasama i slojevima, i to od narodne i zabavne glazbe do, u užem smislu, umjetničke glazbe i onih njezinih vrsta ili oblika koji su bili pridržani društvenim manjinama pa prema tome i užim krugovima publike. To bi stajalište dopustilo i povijesni studij oscilacija kroz koje su pojedina glazbena djela, opusi pojedinih skladatelja ili pojedine glazbene vrste prolazile s obzirom na njihov uspjeh i "popularnost" kod publike, odnosno uže ili "masovnije" prihvaćanje. Takav bi ugao promatranja bio nesumnjivo važan i zanimljiv u jednoj socijalnoj povijesti glazbe.
No ostane li se samo pri evropskoj umjetničkoj glazbi zadnjih stoljeća, moglo bi se uzeti da se prvi korak k "masovnosti" javlja s razvitkom javnih koncerata. Nasuprot dotadašnjim privatnim amaterskim nastupima i koncertima zatvorenog tipa u dvorskim sredinama i aristokratskim rezidencijama, a kasnije i u gradjanskim domovima, te pr®laznim oblicima polujavnih koncerata pretežno komornog obilježja, javni su koncerti druge polovine 18. stol jeca zabil ježi!i prvi izraziti pomak prema onome što bi se, već tada, moglo nazvati odredjenom "masovnošću" glazbenog života na području umjetničke muzike. U prilog tome govori više aspekata.
Sedamdesete godine 18. stoljeća označile su neke važne prekretnice u glazbenom životu Evrope, vezane izmedju ostalog i uz izdavačku djelatnost. U to doba dolazi do sve izraženijeg nezadovoljstva gradjanstva s njegovim društvenim položajem. Osobito se zaoštravaju i promjene u ekonomskom položaju glazbenika, koji postepeno napuštaju isključivu službu dvoru, crkvi i gradu, barem u njezinim tradicionalnim i dotad tipičnim oblicima. Glazbena profesija slijedi kretanja na drugim društvenim sektorima, na kojima se postepeno probija sve slobodnije poduzetništvo, koje opskrbljuje uglavnom gradjansko tržište, i to prema sve izraženijim zakonima ponude i potrošnje, koji na specifičan način počinju djelovati i u kulturnoj sferi. U zadnjoj četvrtini stoljeća dolazi i do opadanja uloge i funkcije mecenatstva. Sudbina glazbenika i njihovih djela odlučuje se sve izravnije na podijima javnih koncerata, na sceni postepeno sve više komercijaliziranog
2 William Weber, Mass Culture and the Reshaping of Euro-peon Musical Taste, 1770-1870, IEASM, 1977, sv. VIII, br. 1, str. 6-7.
3 Usp. ibid., str. 5-6.
4 Neke je nabrojio Barry S. Brook, kao na primjer: honorarni rad Kapellmei8tera na dvoru; pisanje opera na ugovornoj osnovi za putujuće
184
m
î S. g- ^ Ä
12*8.8 II88-
fc **»•_ °> » tî «» hi ^
+• » V-» 64 ft*
$ çf <* <ä 3 » v*. » a w
V> O C —• O rt* —¦»-»• rt» rt*
rt- w» n« -»• 3 -s -j» ar o»
O rt- -•• tt o ?c -s 3 o.
zjMOfso •»'«»ro c rs
• 3 3 -•. -a *»
•vj a. -»• n rt» 3
co» v» -«. o» <¦+ o o.
2 v» o» —* -*. o- rt»
O 3» 3 O» 3 -».-». rt- -«.tO
C C 3 n -». c* o
7C V» -*. C 7C < < 3 «
O. 3-TJ O O 3 O O»
n» -s 3 a. -*•
-j. o» ?«ro. o. ??•
CT N < "S rt» XI rt» "S
-». < —' n» 3 -s a. o» —• o o. rt" o. -*• -»•o. OQ.O»3rt>333 -*.<» O » O C o. rt" —* 3 -•. o»
rt» O» 3 7CXI -*•
w< o cj.ua o —»o
TT O» rt» —"O. S -*•«L»
O • tO O» rt» XI "S'
ON O O. fi»
vt -h< cr -*• rt- rt» 3
—« TT 3 3 O -*• O« 0»OX?0-*>VM3rt» O. O'3 O« 3 Vt 3 O» V» N C O. rt- O
rt" rt» 3 < rt» < W»
-j».* ©»©-»• s rt» rt" < O.N 3
rt» O» 3 rt" o» —»
O- O. < « O» X* -h
3X*CC3N~S-S
c—s o ar -*. rt»
-*• 3 XI o. jo —* **r
7C 3 O. -* 3 -»• <
O* O. Q «j. tf» O K" rt» 3 (5 W -J Triu C 3
rt- -s n- -»• —* « o O» « O* TT o» o. -«. rt- O O-o. o* o.
c z ->• 3 0i (t -••
O» N rt- —¦* v» ¦» N «< < «t. fl> O» < O* O- rt» N —» rt» <
3 a. < o. c rt»
3 O" rt» rt» V» N
rt» -»rt» Ql< 3rt»o* TT "%J« ero -•• 3 -j* er» rt» o. n < O
ee c -*• w
• . VH et-
to
O» rt"
o -i
<+ „J. o
C o ar
7C N
< «.. O» "J 3 O rt"3
O» o»
rt--i. 3
< -* 3 C* -*• rt»
-$XJ O» O V» N (± 3 O» (O <
—i o» o» o
N O* =
rt» 3
3 O
C«. C/)
rt» o N CT*
«J. rt» 3 • O
-t* V» N rt» O. O» O
< O« O» -*• VH etri- C
< C.
oi rt»
~o3 o rt»
3 a.
O» O. —•C
o
o m v» rt» n-
oi tO -j c -j. cr 3
XI
c*-s rt» o»
Q.< 3 O O
TT 3 1 O» O»
rt-XI 3 O
o a. v» -j
rt- c o«
tO O.
—«c
OI IM (O
cr —* rti oi
3 N
o er (O rt»
3
ao
O tO
ta
Ol
o. oi
ai
CO(/)(S>X303C C C «O
O- rt- rt- O n » n —* 3 "1
O 3 O» O O. 3 O. -i OU»
o. o a. —*p> o» i o to n» 3
-* «n -J.Cj. < f* fi» 7C C rt"
-•. C rt» ootfl-o < hI x* Vi -*• —« O rt» rt"0»V»O~S0»Q.N O O. c+ CT TT N -s Ol O» rt» 3 C ar C 3 (DCUCj.IDOI(ĐN(U 3 O 3 3 3 rt» —' rt* O« O
0-»0»f*H 3< < *n J. O» (D 3 N «-".3 O.vO
t-», s oi •*$ o -»• —>• rt» -s o« • o -*• o» "% o c <» rt» cn-s • • to o. _* o» ?c XI —• Cj.O. «J rt» C rt"
W» C. -J.O. rt-O «JOi~««rK
u. ff ^. < t fit Cj, O *> 3UOOXU d1»« «-i. ff)
V» -*. <0l»cf rt»-»« ua caTua erro 3 wn —• < TO o. t*. X- —* -s to ~* .o» C —' rt» o. -.. -*. C Oi
rt»rt»-S3* O O» -«. —. -j. o o* rt» Q-to ?-rOim N?r3rt»ocr -j. 3Nrt»
Crt-C O < N CTO» * C. fl> -t. -«. 33
-•. ?r 3 c-i. rn -s a* rt» xi rt»3NtoNa.o»o Nrt-nocrt»o-»»3-'. ms a-», a.© -sK3<0*a
-j. v» wjo e» -toiNOCrt» -*• rt* oi rt» m oi
3rt*Crt-Câ.O QlN a.N—»<3 3tO<
0»rt» COlrt»C-». fD O O C-j. fs) -j. _-Ol
acwaw3< <3 o3< » id 3 » w .).-/.t w?ro —. -f ¦ —• -*. a* <
(© «* -j. OI rt- 3 C-j. C rt-Ol -».€-». -i. -J. o «-». rt» O»
d-Oso. rt"rt»rt»VM<*<^ O» Q.3rt»tO«
-^ N -»• O O» 3rt*OI C3-XIOO rt» 3
o. cr»-s—*wrt>< o» 03tocoxirt»
rt» rt» to -*• < c -». a. 3 c_i. -.. c ta c rk3»a» rt»to 3 o w(5(5uaai(+o -«•o<3w» —•-*. oicro>too.rt»rt»-soifl>o« 3 g ^^.|+< t» o oi 3 O -». —» 3 c -t» 3 -»•
O» 3" N Ô* -». N TT O 30rt»tOW» c+
N« S» < VK t7 C O. -J. 3 -«. -». C7COC
-*-«. o»o---rt»rt»—«rt» 3 3--». 3* -j. ere.
C» < "% -».Cj. 3rt- 0ltOX3 -J» 3U rt»
• OC«-*. 0» N N 3 OI
rt- <^< rt» -—"tO **iO» rt»0lrt»7T3O C-». O < t»
V»Crt" ^ t» -*• O- N 7C —» 01 3 -»• TT —• «0
rt- —* -H O «-*. O» rt» • • 3
-j. —* o wc3<3
rt-Ci.u. f+ariTKÖ» O» -».
O- 3 3 3 Ci. TT
»¦ . < W> OUOfD -». -J». 3 rt> < rt» CT 3- N
(J> Ö» O, f0 u -$o <
xi oi rt»Ort- -*. -J
-••?rw ero Oi o* o 3 o»
3* "S3 IO. —.y»
rt» -*. O rt» rt-3 X* e*, rt--i e+ Cj. 3 "S —» -S -*. C O» —j (/t oi Oi rt» <
N <->. rt*tO O. O. O."O O C 3 -j. o» —" O -«• C -».V» c. < rt* Oi rt* n w»rt-tO rt» O C i/i 01 -*• -»' •-•» -*• —*
i wwerao 3 < o»
Oirt" rt» 3Q-0>3<
«O 3 3 01 C fX Oi 3
—* -•• rt» —¦ Vi 7T -»•
J**IQ O» 7CXJ 3 rt- O XI 3
—«N0»OO-î3O
c oi cr» v» to -». a. xi
rt"Nrt> <¦Y <-.. N T O
t-*. CT32O0ICOIC rt* rt» rt» -*•O Cj. -s 3 O« rt»
O X* Or rt» -••tO O» C». N
OlJ.OI-ufKWTd-C-».
t-«. —j -*• rt» O» c 3
3 3 3 3" O < tO Ol rY Cj. -*. O TT -». -J. -J
-«. n> e_*. ut 3 -? -i o» n »Nrt»rt*oaioitANO» ?c -*• to rt- 3 < ero.
»3<(OCMU(t(D(Đ -S -J. -J. —» rk TT 0» 30l
W 3-WBI3Q