KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 63 (5) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 OKTOBRA 1938. PATENTNI SPIS BR. 14293 Maybach — Motorenbau G. m. b. H., Friedrichshafen a. B., Nemačka. Krmilni uredjaj za sredstva za pritisak kod uključnog uredjaja za menjačke mehanizme, naročito kod motornih vozila. Prijava od 27 oktobra 1937. Važi od 1 aprila 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 31 oktobra 1936 (Nemačka). Pronalazak se odnosi na krmilni ure- daj za uključni uredaj za menjačke meha¬ nizme, pogonjeni pomoču kakvog pritis- kujučeg sredstva (sa povečanim pritiskom ili smanjenim pritiskom) naročito kod mo¬ tornih vozila, kod ko.jeg se dovod priti- skujučeg sredstva vrši pomoču krmila zavi- snog od kakve poluge za upravljanje (po- luge za g as, spojnikove poluge ili naroči¬ te poluge za upravljanje) i to na po sebi poznat način tako, da se ovaj krmilni ure¬ daj stavlja u dejstvo pri kretanju poluge i to podesno u oba pravca kretanja poluge, dakle kako pri uključnom tako i pri is- kijučnom kretanju ove. Novost se kod ovog pronalaska sastoji u torne, što se uključni krmilni član izvodi kao dvostruki ventil, koji u oba svoja kraj- nja položaja zatvara dovod pritiskujučeg sredstva ka uključnom uredaju. Krmilni u- redaj je tako izveden, da se dvostruki (dvojni) ventil uvek prema pravcu kretanja upravljajuče poluge u jednom ili drugom pravcu podiže sa jednog svog ležišta i po isteku procesa uključivanja se dovodi na jedno ili drugo svoje ležište. Uključni kr¬ milni član se s jedne strane drži otvorenim sank) tako dugo, dok ne istekne proces uključivanja, a s druge strane se, kad vozač upravlja upravljajučom polugom koja je ovde u pitanju, proces uključivanja obavlja ne samo pri uključnom kretanju (izvodenju iz osnovnog položaja) upravljajuče poluge, nego i pri isključnom kretanju ove poluge, dakle pri njenom vračanju u osnovni po¬ ložaj. Izvodenjem krmilnog člana po prona- iasku se postiže u odnosu prema do sada poznatim ukjučnim uredajima uproščena konstrukcija i u svakom slučaju brzi i be- zuslovno sigurni tok procesa uključivanja, tako, da su izbegnuta kod do sada pozna- tih uključnih uredaja još javljajuča se ne- ispravna uključivanja, srazmerno lagani tok procesa uključivanja, zaglavljivanje uključ¬ nog krmilnog člana i t.sl. Nezaptivenosti na krmilnim članovima i na kretnim članovima su svedeni na najinanju meru, tako, da ove ne utiču na način rada krmilnog uredaja. Po pronalasku se dalje predvida više članova, n.pr. dva člana, za kretanje uključ¬ nog krmilnog člana, čija je veličina kreta¬ nja različito velika, tako, da se uključni krmilni član jednim kretnim članom pome- ra u jedan otvoreni položaj, a drugi kretni član ima veličinu kretanja, kojom se uključ¬ ni krmilni član može iz jednog krajnjeg položaja dovesti u drugi krajnji položaj. Poslednji kretni član se korisno drži u jednom svom krajnjem položaju pritiska za stavljanje u dejstvo. Drugi se kretni član kreče, na način koji je poznat za jed- nostavne uključne krmilne članove, pomo¬ ču pritiska za stavljanje u dejstvo i u ot- vorenom položaju se drži pomoču uključ¬ nog pritiska. U tom se cilju po pronalasku cvaj kretni član vezuje sa prostorom koji sadrži ventilna ležišta za uključni krmilni član. Ovo ima tu korist, da se ovaj kretni član, kad se dvojni ventil na primer po izvodenju upravljajuče poluge iz osnov¬ nog položaja nalazi na svom ležištu pre- Din. 30.— ma ukijučnom uredaju, nalazi pod dej¬ stvom pritiskujučeg sredstva, dok jedno- vremeno uključni uredaj ne dobita nika- kvo pritiskujuče sredstvo, dakle u ovome nisu moguči nikakvi gubitci pritiska us- led nezaptivenosti. Na sl. 1 i 2 su radi primera pokazana šematički največim delom u preseku dva primera izvodenja krnrilnog uredaja po pronalasku. Kao pritiskujuče sredstvo je kod oba primera izvodenja predviden smanjeni pritisak od usisavanja pogon- skog motora kakvog motornog vozila. No ipak može bez promene bitnosti ovog pronalaska biti upotrebijen i povečani pritisak, n.pr. pritisak sabijenog vazduha. Na sl. 1 je sa 1 obeležen dovodnik (dovodna cev) radnog pritiska (pritiska za stavljanje u dejstvo) ka krmilnom ure¬ daju, koji se upravlja pomoču kakve u- pravljajuče poluge, n.pr. poluge za gas, spojnikove poluge ili kakve naročite po¬ luge, sa 6 je obeležena glavna cev za sma¬ njeni pritisak usisavanjem koja se priklju¬ čuje na uključni uredaj, a sa 11 ie obele¬ žena cev koja vezuje krmilni uredaj sa saspodelnim članovima ukijučnog ureda¬ ja. Ova se cev 11 nalazi u vezi sa prosto¬ rom 12 kutije, na koji se priključuje dalji prostor 13, koji služi za prijem dvoj no g ventila 108. U prostoru 13 su predvidena dva ležišta 109a i llOa, na koja se dvojni ventil 108 može nasloniti svojim ležišnim površinama 109 i 110, čime se može pre- kinuti ili veza prostora 12 sa prostorom 13, ili veza prostora 13 sa daljim prosto¬ rom 14 koji se priključuje na prostor 13. Od prostora 12 vodi cev 2 n.pr. preko pri- gušnog mesta 27 ka prostoru 28 kutije, koji se preko kanala 29 nalazi u vezi sa daljim prostorom 20. U ovom je prostoru 20 predviden klip 17 koji se nalazi pod dejstvom opruge 49. Osim toga je sa 37 obeležen otvor za pražnjenje, sa 65 i 66 su obeležena dva cevna kraka koji se od- vajaju od cevi 1. Od cevi 66 se dalje od- vajaju cevi 67 i 68. 69 je jedna dalja vezna cev, 70 je zagatka, koja ima suženi deo 71 kao 1 na svom desno m kraju podužni otvor 72, od kojeg polaze poprečni otvori 73, koji utiču u suženi deo 74. Osim toga su predvideni dalji poprečni otvori 75 koji polaze od podužnog otvora 72, i uti¬ ču u suženo izvedeni kra j 76 zagatke 70. 77 je prostor ispred klipa; 78. 79 je čep, 80 je klip, 81 prostor ispred ovog klipa; 82 i 83 su kanali za vezu. Sa 84 je obeležena zagatka, koja ima dva suženja 85 i 86. Sa 87 je obeležen klip koji se nalazi pod dejstvom pritiskujuče opruge 88; pred ovim klipom nalazeči se prostor je obeležen sa 89. 90 je vreteno, 91 je ventil koji se nalazi pod pritiskom opruge 92, sa 93 je u odnosu na cev 6 za dovodenje pritiskujučeg sredstva obele¬ žen prostor iza ventila 91, a sa 94 prostor ispred ovoga ventila. 95 do 99 su otvori za vezu sa spoljašnjim vazduhom. 102 i 106 su kanali za vezu. 115 je pritiskujuča opruga. 183 je dovodna cev ka uredaju za izmicanje, poznate vrste, za spajanje. Na sl. 1 pokazani krmilni uredaj je poka¬ zan u osnovnom (mirilom) položaju u- pravljajuče poluge, kad se dakle ne vrši nikakvo uključivanje. Pri torne mogu na primer biti upotrebljeni uredaji za stav¬ ljanje u dejstvo, kod kojih se na poznat način kod upravljanja dotičnom polugom u oba pravca ikretanja ili i samo u jed¬ ilom pravcu kretanja daje impulsni priti¬ sak u cev 1. Upravljajučom polugom ošlo- bodeni smanjeni pritisak dospeva kroz cev 1 u cevi 65, 66, 67 i 68. Iz cevi 67 do¬ speva smanjeni pritisak u prostor 89 i či¬ ni, da se klip 87 sa vretenom 90 pomera u levo i otvara se ventil 91. Usled toga smanjeni pritisak dospeva iz cevi 6 preko prostora 94, kroz otvoreni ventil 91 i pro¬ stor 93 u cev 183. Spojnik se dakle is- ključuje. Iz cevi 68 dospeva smanjeni pritisak koji je dovoden iz cevi 1 preko suženja 71 na zagatki 70 u cev 83 i preko suženja 85 na zagatki 84 i cevi 82 u prostor 81 ispred klipa 80. Time se klip 80 pomera u levo i pomoču vretena 79 zahvata so- bom i klip 78 toliko, dok klip 80 ne na- legne na levi zid prostora 81. Širina pro¬ stora 77 je veča od širine prostora 81. Klip 78 stoga ne dospeva u svoj krajnji levi položaj. Klipom 78 se i zagatka 70 zahvata u levo i podiže dvojni ventil 108 sa ležišta 109a nasuprot pritisku opruge 115. Dvojni ventil 108 ipak ne dospeva do naslanjanja na ležište llOa. Usled toga smanjeni pritisak iz cevi 6 dospeva kroz prostor 94, kanal 106, prostor 14 pored otvorenog dvojnog ventila 108 u prostor 13 i dalje u prostor 12 a odavde kroz cev 11 ka ukijučnom uredaju. Kroz kanal 102 dospeva smanjeni pri¬ tisak iz prostora 13 i kroz suženi deo 71 zagatke 70, koja je pomeranjem klipa 80 u levo toliko pomerena u levo, da vezuje kanale 102 i 83, u kanal 83. Iz ovoga sma¬ njeni pritisak preko suženog dela 85 za¬ gatke 84 i kanala 82 dospeva u prostor 81. Klip 80 se time dalje drži u svom le¬ vom krajnjem položaju. U sada zauzetom položaju- se pomoču zagatke 70 zatvara kanal 68. Jednovremeno je i smanjeni pritisak iz prostora 12 kroz kanal 2 preko priguš- nog mesta 27, prostora 28 i kanala 29 do- speo u prostor 20 ispred klipa 17. Klip 17 se, kad se usporavanje povečanja pritiska kroz prigušno mesto 27 više ne ispoljava i kad smanjeni pritisak u prostoru 20 do- stigne svojo maksimalnu vrednost, pome- ra nasuprot pritisku opruge 49 u desno 1 sa njime i zagatka 84. U desnom kraj- njem položaju zagatke 84 ova zatvara ot- vor kanala 83 i vezuje kanal 82 sa kana¬ lom 95 za pražnjenje. Jednovremeno se kroz suženi deo 86 zagatke 84 medusob- no vezuju kanali 65 i 69. Ako vozač u ovom trenutku još drži upravljajuču polugu izvedeno iz osnov- nog položaja, to čevlju 1 dovodeni sma¬ njeni pritisak dospeva kroz cev 65 kroz suženi deo 86 i kanal (cev) 69 u prostor 77 ispred klipa 78. Time se klip 78 povla- či dalje u levo do u svoj krajnji položaj. Zagatka 70 se takode zalivata i dvojni ventii 108 dospeva na ležištu llOa do na- leganja. U ovom se položaju suženi deo 74 nalazi ispred otvora kanala 68. Dakle smanjeni pritisak može iz cevi 1 preko kanala 66, 68, suženog dela 74, otvora 73, podužnog otvora 72, rupa 75 dospeti u prostor 77. Usled toga se klip 78 dalje drži u svom levom krajnjem položaju. Dvojni ventil 108 zatvara dovod smanje¬ nog pritiska iz prostora 13 ka kanalima 2 i 11. Uključnom uredaju se dakle više ne dovodi nikakav smanjeni pritisak; nro- ces uključivanja .je dakle istekao. I sma¬ njeni pritisak, (koji je od cevi 2 dovoden ka prostoru 20, iščezava brzo kroz posto- ječa nezaptivena mesta. Zagatka 84 dakle se ponovo vrača u na sl. 1 pokazani po¬ ložaj. Time se otvori kanala 65 i 69 po¬ novo zatvaraju. Dakle se više ne dovodi nikakav pritisak iz cevi 69 prostoru 77, a nanrotiv ovaj prostor i kasni je kao i ra- nije dobija iz kanala 68 preko pomenutih otvora u zagatki 70 smanjeni pritisak iz cevi 1. Dvojni se ventil 108 dakle održava zatvorenim. Dovod smanjenog pritiska iz prosto¬ ra 13 preko kanala 102, suženog dela 71 zagatke 70, kanala 83, suženog dela 85 zagatke 84 i kanala 82 ka prostoru 81 postoji i dalje kao i ranije. Klip 80 se da¬ kle održava oslonjenim na zid prostora 81. Ako sad vozač upravljajuču polugu vrača u osnovni položaj i time prazni ka¬ nal (cev) 1, to se na putu preko kanala 66 i 68 i otvora 73, 72 i 75 u zagatki 70 prazni prostor 77. Klip 78 usled toga za- jedno sa zagatkom 70 i dvojnim ventilom 108 pod pritiskom opruge 115 toliko uz- miče u desno, dok njime zahvačeni čep 79 ne nalegne na klip 80, ko ji se nalazi u svome levom krajnjem položaju. Dvojni se ventil 108 dakle opet drži u otvorenom položaju. Sad na isti način kao što je gore na¬ vedeno smanjeni pritisak kroz cev 11 do¬ speva ka uključnom uredaju i kroz kanal 2 u prostor 20 ispred klipa 17. Čim je ovaj smanjeni pritisak taino dostigao svoju maksimalnu vrednost, klip 17 i sa njime zagatka 84 se pomeraju u desno, usled toga se zatvara o tvor kanala 83 i kanal 82 se vezuje sa otvorom 95 za praž¬ njenje. Prostor 81 dobija dakle spoljni vazdušni pritisak. Usled toga klip 80, vre¬ teno 79, klip 78, zagatka 70 i dvojni ven¬ til 108 dospevaju ponovo u na sl. 1 poka¬ zane desne krajnje položaje. Naslanja¬ njem dvojnog ventila 108 na desno leži- šte 109a kutije se prostor 13 zatvara od dovodnog kanala smanjenog pritiska. Sad se kako kanalima 11 i 2 tako ni kanalu 102 ne dovodi više nikakav smanjeni pri¬ tisak. Klip 17 i zagatka 84 se ponovo vračaju u svoj levi krajnji položaj. Krmil¬ ni uredaj se sad ponovo nalazi u počet- nom položaju, pošto je na opisani način u oba pravca kretanja upravljajuče polu- ge bio izvoden proces uključivanja. Kad vozač upravljajuču polugu iz iz- vedenog položaja ponovo vrati u osnovni (miran) položaj, pre no što je smanjeni pritisak u prostoru 20 dostigao svoju maksimalnu vrednost, to su istina kao što je opisano kanali 65, 66, 68 vezani sa spoljnim vazduhom, najpre se i dalje kao i pre dvojni ventil 108 održava u otvore¬ nom položaju, pošto se preko 13, 102, 71, 83, 85, 82 prostoru 81 dovodi smanjeni pritisak. Pošto je smanjeni pritisak u pro¬ storu 20 dostigao svoju maksimalnu vred¬ nost, to se kao što je opisano, zagatka 84 pomera u svoj desni krajnji položaj. Ti¬ me se prostor 81 prazni preko 82, 85, 95, a isto tako i prostor 77 preko 65, 86, 69. Klipovi 78 i 80 se dakle oba vračaju na- zad u svoj desni krajnji položaj i takode i zagatka 70 i dvojni ventii 108 se vračaju nazad udesno, dok dvojni ventil 108 ne nalegne na ležište 109a. Ako dakle vozač upravljajuču polugu vrati nazad u miran (osnovni) položaj, pre no što ie istekao proces uključivanja, to se dvojni ventil 108 više ne pomera u levo, več se po¬ novo vrača u svoj desni početni položaj. Kod primera izvodenja prema sl. 2 oznake 2, 6, 11, 12, 13, 14, 27, 28, 108, 109, 109a, 110, llOa, 115 i 183 označuju iste delove kao i na sl. 1. Osim toga je sa 3 obeležena upravljajuča poluga, u ovom slučaju nožna poluga za gas, ko ja je u mirnom (osnovnom) položaju vučena o- prugom 8 prema osloncu 7 i preko svog kraka 9 utiče na prigušno ventilno krilo 10. Osim toga ima nožna poluga 3 za gas dalji polužni krak 4. U prostoru 13 kutije 5 postavljeni i pod dejstvom opruge 115 nalazeči se dvojni ventil 108 je nošen vretenom 16, koje ima sužene delove 15, 18. i 19. Na delu 50 kutije 5 je postavljena zagatka 38, na čijoj se osovini 39 nalazi ručni točak 40. Ova zagatka 38 ima udubljenje 41 i rupe 42, 43, 44, koji se mogu dovesti u vezu sa kanalima kutijinog dela 50 koji se priključuju na kanale 45, 46, 47, 48. U jednoj vodilji koja je predvidena u prostoru 28 je postavljen pomerljivo klip 64, koji se u svome gornjem ,kraj njem po¬ ložaju drži pomoču opruge 32 koja je po¬ stavljena u njegovoj šupljini 34, i naiazi se u vezi sa kutijom 63. U podužnom otvoru ove kutije 63 je opet postavljen šip 61 po¬ merljivo, koji se nalazi dejstvom opruge 62 isto tako držan u svome gornjem krajnjem položaju i može biti dovoden u zahvat sa suženim delovima 15, 18, 19 vretena 16. Prostor iznad klipa 64 je pomoču otvora 36 za pražnjenje vezan sa spoljašnjim vaz¬ duhom. Na desni kraj vretena 16 naleže kotur 166, koji je postavljen u klipu 167. Izmedu obojeg je predvidena pritiskujuča opruga 168. Klip 167 je pomerljiv u pro¬ storu 169, koji se pomoču otvora 170 za pražnjenje nalazi u vezi sa spoljašnjim vaz- duhom. U jednom daljem otvoru kutije 5 je predvidena krmilna zagatka 131, koja ima podužni otvor 132. U ovom podužnom otvoru 132 je postavljena opruga 133, ko¬ ja svojim jednim krajem vrši pritisak na u ovom podužnom otvoru 132 vodeno vo- diljno vreteno 134 ventila 135. Ventil 135 se s druge strane pomoču opruge 136 pri- tiskuje na ležište u prostoru 137 i pri torne zatvara prostor 138 koji se nalazi ispred ventila 135 od prostora 137. Od podužnog otvora 132 krmilne zagatke 131 vode ra- dijalni otvori 139 ka suženom delu 140 ove krmilne zagatke, koji u desnom ikraj- njem položaju zagatke može preko kanala 141 za vezu biti doveden u vezu sa spo¬ ljašnjim vazduhom. U vodinom vretenu 134 je predviden kanal 143 na lakat kozi polazi od njegovog desnog kraja. Prostor 14 se pomoču kanala 145 na lakat vezuje sa pro¬ storom 137, dok se prostor 138 pomoču daljeg kanala 144 na lakat nalazi u vezi sa prostorom koji se nalazi levo od klipa 167. U jednom daljem otvoru 174 kutije 5 je postavljeno vreteno 171 zagatke, koje ima podužni otvor 172 koji polazi od nje¬ govog levog kraja, i na koji se priključuje radijalni otvor 173. Vreteno 171 zagatke ima na svome desnom kraju prstenasti’ ispad 175, na koji se naslanja opruga 175 i time vreteno 171 zagatke potiskuje ude- sno. Prema ovom prstenastom ispadu 175 se nalazi u mirnom položaju poluge 3 za gas njen polužni krak 4 i time drži vrete¬ no 171 zagatke u njegovom levom kraj¬ njem položaju. Kod iz osnovnog položaja izvedene nožne poluge 3 za gas se vreteno 171 zagatke svojom oprugom 176 drži u svom desnom krajnjem položaju, koji je n. pr. ograničen vencem koji je predviden na levom kraju ovoga vretena. U ovom desnom krajnjem položaju se podužni ot¬ vor 172 preko radijalnog otvora 173 i žlje- ba 177 izvedenog u kuti ji 5 nalazi u vezi sa otvorom 178 za pražnjenje. Levo od za- gatkinog vretena 171 je pod dejstvom opruge 180 nalazeči se ventil 179 postav¬ ljen u prostoru 181, koji se u uertanom osnovnom položaju nožne poluge 3 za gas odiže sa svoga ležišta pomoču zagatkinog' vretena 171. Time se uspostavlja veza iz¬ medu prostora 181 i daljeg prostora 182 koji je predviden desno od ventila 179, na koji se priključuje cev 183 koja vodi ka upravljajučem uredaju poznate vrste za spojnik. Prostor 181 se pomoču veznog kanala 142 nalazi u vezi sa prostorom 137. Način dejstva na sl. 2 pokaznog ure- daja je sledeči: Za vreme rada sa otvore- nim karburatorom se vreteno 171 zagatke nalazi u svom desnom krajnjem položaju u kojem na levom kraju ovoga predvideni venac naleže na zid prostora 182 koji se nalazi desno prema ovome. Pri torne može kroz otvor 178 za pražnjenje, žljeb 177 i otvore 173 i 172 spoljni vazduh dospeti u prostor 182 i odavde kroz cev 183 ka cilin¬ dru uključnog i isključnog uredaja spoj- nika. Spojnik se time održava uključenim. Prevodenjem nožne poluge 3 za gas od Strane vozača u miran položaj se vreteno 171 zagatke položnim krakom 4 pomera ulevo, pri torne najpre potpuno zatvara žljeb 177, tako, da se poništava veza kroz otvor 178 sa spoljašnjim vazduhom. i pri daljem putu podiže ventil 179 sa njegovog ležišta. Usled toga može čevlju 6 od moto- rove usisavajuče cevi u prostor 181 dovo- deni smanjeni pritisak dospeti u prostor 182 i kroz kanal 183 ka cilindru za uprav¬ ljanje spojnikom, tako, da se spojnik isključuje. Na ovaj se način dakle nri sva¬ kom ociuzimanju gasa uspostavlja prazan hod. Jednovremeno se sa podizanjem ven¬ tila 179 kreče i zagatka 131 ulevo, time za¬ tvara kanal 143 u vodiljnom vretenu 134 i podiže priključujuči ventil 135 sa njego¬ vog ležišta. Usled toga može smanjeni pri¬ tisak iz cevi 6 preko kanala 142 i prostora 137 kroz otvoreni ventil 135 dospeti ka prostoru 138 i kroz kanal 144 na lakat do¬ speti pred klip 167 koji se nalazi u svome desnom krajnjem položaju, i koji se ovim pomera u svoj levi krajnji položaj. Pri to¬ rne se i vreteno 16 toliko zahvata na levo, dok šip 61, koji po izvesnom pomeranju vretena 16 pod dejstvom njegove opruge 62 zapada u suženi deo 15, zaustavlja kre- tanje time, što se on naslanja na levu če- ■onu površinu dela 19. Ovim je kretanjem dvojni ventil 108 takode iz svog desnog krajnjeg položaja pomeren u položaj koji se vidi na sl. 2. Dok se sad smanjeni pritisak, koji se pomoču kanala 11 dovodi ka zagatki 38 za raspodelu, kroz žljeb 41 dovodi cevima na pr. 45 i 46 koje vode ka cilindrima za uključivanje mehanizma, i time se izvodi uključivanje, kroz kanal 2 i prigušno me¬ sto 27 se smanjeni pritisak ispoljava dej¬ stvom u prostorima 28 i 34 i krede klin 64 piema dole, tako, da šip 61 oslobada vre¬ teno 16 za dalje kretanje u levo. Vreteno 16 i sa njirne dvojni ventil 108 dospevaju usled toga u levi krajnji položaj, u kojem ventilno ležište 110 ventila 108 dospeva do naleganja na ležišnu površinu 110a u pro¬ storu 13. Smanjeni pritisak u prostoru 12 iščezava ili usled nezaptivenosti, ili kroz kakav naročiti, nepokazani, otvor za pra- žnjenje. Time iščezava i smanjeni pritisak u prostorima 28 i 34, koji su sa prostorom 12 vezani pomoču kanala 2, tako, da šip 61 pod pritiskom opruga 32 odnosno 62 ponovo dolazi u zhvatni položaj na spolj- njem prečniku dela 19 vretena 16. Kad vozač, pošto je proces uključiva- nja istekao, da gas, poluga 4 a time i vre¬ teno 171 zagatke se vrača nazad u desno. Jednovremeno se i zagatka 131 kreče u desno, pri čemu se najpre zatvara ventil 135. Kod daljeg kretanja zagatke 131, koje se vrši do naslanjanja ventila 179 na nje¬ govo ležište, oslobada se otvor kanala 143 na lakat u vodiljnom vretenu 134 ventila 135 zagatkom 131. Jednovremeno se su- ženi deo 140 nalazi pred kanalom 141, ta¬ ko, da je se prostor ispred klipa 167 po¬ moču kanala 144 na lakat, prostora 138, kanala 143 na lakat podužnog otvora 132, radijalnih otvora 139, suženog dela 140 i kanala 141 dovodi u vezu sa spoljašnjim vazduhom. Time se klip 167 kreče pod dej¬ stvom svoje-opruge 168 u svoj desni kraj¬ nji položaj. Kretanje vretena 16 se zadrža- va naleganjem šipa 61 na desnu čeonu po¬ vršinu dela 18, tako, da se zadržava u otvo- renom položaju ispred ležišta 109a i dvojni ventil 108 koji sleduje kretanju pod priti¬ skom opruge 115. Usled ovoga smanjeni pritisak dospeva još jednorn iz cevi 6 pre¬ ko kanala 142 za vezu, prostora 137, ka¬ nala 145 na lakat, prostora 14 izmedu ven- tilnog ležišta 109 i 109a, kroz prostore 13 i 12, kanal 2 na lakat i prigušno mesto 27 u prostore 28 i 34. Klin 64 i time i šip 61 se po dostizanju izvesne odredene višine pri¬ tiska kreču prema dole i vreteno 16 se usled uklonjenog šipa kreče u desno i do¬ speva u desn krajnji položaj. Dvojni ven¬ til 108 se svojom desnom ležišnom površi- nom naslanja na ležište 109a kutije i za¬ tvara vezu za smanjeni pritisak iz prostora 14 na levo. Zatvaranjem ventila 179 i vračanjem vretena 171 u njegov desni krajnji položaj se i jednovremeno cev 183 preko prostora 182, podužnog otvora 172, radijalnog otvora 173, žljeba 177 i otvora 178 za pražnjenje dovodi u vezu sa spoljašnjim vazduhom i time se uključuje spojnik. Patentni zahtevi: 1) Krmilni uredaj za sredstva za priti¬ sak kod uključnog uredaja za mehanizme, naročito kod motornih vozila, kod kojih se dovod pritiskujučeg sredstva vrši pomo¬ ču upravljanja koje je zavisno od uprav- ljajuče poluge i koje je aktivno u oba pravca kretanja poluge, naznačen time, što je uključni krmilni član (108) izveden kao dvojni ventil, koji u svojim kra intim no- ložajima zatvara dovod pritiskujučeg sred¬ stva. 2) Uredaj po zahtevu 1, naznačen ti¬ me, što je krmilo na ta j način izvedeno, da se uključni krmilni član (108) uvek pre¬ ma pravcu kretanja upravljajuče poluge podiže pod dejstvom klipa (78, 80, 115) ili u jednom ili u drugom pravcu od jednog od svojih ležišta i po isteku procesa uklju- čivanja se vodi na jedno ili drugo ležište. 3) Uredaj po zahtevu 1 ili 2, nazna¬ čen time, što se kretnom članu (80) koji drži uključni krmilni član (108) u jednom otvorenom položaju u uključnom uredaju dovodi aktivno pritiskujuče sredstvo (uključni pritisak), na pr. vezivanje sa pro¬ storom (13) koji sadrži ventilna ležišta za uključni krmilni član (108), celishodno kroz kanal (102), kroz suženi deo (71), kroz kanal (83), kroz suženi deo (85) i kanal (82). 4) Uredaj po zahtevu 2 i 3, naznačen time, što su za kretanje uključnog krmil- nog člana (108) predvidena dva kretna čla¬ na (78, 80), od kojih jedan (78) ima uku- pno kretanje, koje odgovara ukupnoj ko¬ ličini kretanja uključnog krmilnog člana (108), dok veličina kretanja drugog klipa (80) odgovara prenosu uključnog krmil¬ nog člana u jedan otvoreni položaj. 5) Uredaj po zahtevu 4 sa upravlja¬ njem pritiska za stavljanje u dejstvo u za- visnosti od nekog upravljačkog uredaja, naznačen time, što je predviden sa takvim upravljanjem pritiska za stavljanje u dej¬ stvo, da se klip (78), čija veličina kretanja odgovara ukupnoj veličini kretanja uključ¬ nog krmilnog člana (108) pritiskom za stavljanje u dejstvo drži u jednom kraj- njem položaju, na pr. usled toga, što se pritisak za stavljanje u dejstvo dovoden kroz dovodnu cev (1) dospeva kroz cevi (65), suženja (86) i cevi (69) u prostor (77). 6) Postupak po jednom ili više pret- hodnih zahteva, naznačen time, što je predviden dalji krmilni član (84), -koji se kreče u zavisnosti od ukijučnog procesa i naizmenično oslobada pristup ka klipu (80) delimičnim kretanjem i pristup ka klipu (78) celokupnim kretanjem uključnog kr- milnog člana (108), na pr. pomoču suženih dela (85, 86), koji naizmenično medu- sobno vezuju kanale (82, 83), kao i ka¬ nale (65, 69). 7) Uredaj po jednom ili više prethod- nih zahteva, naznačen time, što je predvi¬ den zaključavajuči uredaj (64, 611 pomo¬ ču kojeg se uključni krmilni član (108) dr¬ ži u otvorenim položajima. 8) Uredaj po zahtevu 7, naznačen ti¬ me, što je zaključavajuči uredaj (64, 61) vezan sa prostorom (28), kojem ie na pr. kroz kanal (2) i prigušnog mesta (27) do¬ veden uključni pritisak u cilju odključi- vanja. Fig. i Ad pat. br. 14293 64- 32 28