KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 49 (3)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1 Aprila 1925
PATENTNI SPIS BR. 2705
JOHN BURR LANE, BERMONDSEV, ENGLESKA.
Postupak i naredaj za proizvodnju cevi i si. od olova i sličnog materijala.
Prijava od 13 avgusta 1923.	Važi od 1 februara 1924.
Pravo prvenstva od 22 avgusta 1921 (Engleska).
Pronalazak odnosi se na postupak za proizvodnju cijevi i si. iz olova i sličnog, t. j. grijanjem taljivoga materijala, koji se kod ohlađenja skrutnjuje i na naredaj za izvedbu ovog postupka tim načinom, da se kraj brzog i gospodarstvenog pogona dobiva pro-izvog bez mjehurića i drugih nedostataka.
Prema predležećem postupku izvađa se komad cijevi, koji se između dva kalupa u istoj osi pravi, iz kovinske kupelji tako dalje da se usljed relativnog uzdužnog pomicanja tih kalupa stvara šuplji prostor, koji se ispunjava s taljenom kovinom, a čiji je volumen veći od volumena nadovezanog komada cijevi, koji je baš u izradbi, nakon čega se kod daljnog relativnog pomicanja pretičak materijala utiskuje poprečno prema uzdužnom smjeru cijevi uz komad cijevi, koji je u izradbi, uz zabrtvenje ovoga, tako da se on primjereno produžuje.
Naredaj za izvedbu ovog postupka imade tu osebinu, da posuda, određena za primanje rastaljene kovine stoji u savezu sa cijevča-nirn međuprostorom između dva relativno jedan napram drugom pomicava kalupa i da je barem na jednom od ovih predviđeno proširenje volumena, tako da se kod relativnog pomaknuća između kalupa primi stanovita količina kovine iz kovinske kupelji, koja se na mjestu za hlađenje barem djelomično skrutnjuje, iza čega se kod daljnjeg relativnog pomicanja skrutnuta masa metala iz proširenog volumena prisilno pritisne u poprečnom smjeru uz komad cijevi, koji je u izradbi.
Nacrt prikazuje više primjera izvedbe ovog naređaja za proizvodnju olovnih cijevi.
Fig. 1 je okomiti prerez, a fig. 2 poprečni prerez po liniji 1—2 na fig. 1 jednog primjera izvedbe, fig. 3 je sličan uzdužni prerez kao fig. 1, ali sa mirujućim cilindričnim kalupom u pogledu i kod položaja pomičnog kalupa na koncu pomicanja dolje, mjesto na koncu pomicanja dolje.
Fig. 4, 5 i 6 prikazuju daljnji oblik izvedbe, te fig. 4 prikazuje pomični kalup na koncu pomicanja gore u okomitom prerezu, a nepomični kalup u pogledu, dočim fig. 5 pokazuje pomični kalup na koncu puta dolje i to kako ovaj, tako nepomični kalup u o-komitom uzdužnom prerezu, fig. 6 je poprečni prerez prema liniji 3—4 na fig. 5.
Fig. 7 i 8 prikazuju daljnje forme izvedbe.
Fig. 9 prikazuje veći broj ovakovih nare-daja sa zajedničkom olovnom kupelji, te prikazuje i pogon za vođenje pomičnih kalu-pova.
U posudu A, prikladnu za primanje rasta-Ijenog olova a, usađena je likovna cijev b, koja je učvršćena i cilindričnog oblika. Na ovu se gore priključuje šuplja jezgra B2, čiji vanjski prerez odgovara unutarnjem prerezu cijevi, koju valja napraviti. Između šuplje jezgre B2 i cilindrične likovne cijevi B nalazi se uokolo stepenica b, koja stoji okomito prema uzdužnoj osi cijevi, ali bi mogla biti i nagnuta koso dolje ili biti neravna. Ova stepenica tvori gornji kraj učvršćene cilindrične likovne cijevi B, čiji vanjski promjer odgovara vanjskom promjeru cijevi, koja se
Din. 30.
ima izraditi. Likovna cijev B proviđena je s uzdužnim brazdama b2, koje sižu do' u ste--penicu b, a služe prolasku staljenog olova iz posude A. U istoj osi sa likovnom cijevi B, koja je učvrščena, smještena je gore dolje pomična cilindrična likovna cijev C, čiji je unutarnji promjer jednak vanjskom promjeru cijevi, koja se ima izraditi i učvršćene likovne cijevi B. Kod dolnjeg je kraja na nutarnjoj stijeni pomične likovne cijevi C načinjena brazda hvatalica c s tolikim obja-mom. da može primiti stanovitu količinu o-lova, koja služi tomu, da se priključi uz cijev, koja je u poslu. Nutrina šuplje jezgre B2 podržava se pomoću hladionične cijevi, umetnute u likovnu cijev B hladnom vodom ili si.1 hladna, dočim izolirajući zračni prostor b3 između hladionične cijevi i doljnega dijela likovne Cijevi B ima da zapriječi njeno is-hlađenje, da se izbjegne tomu, da se olovo skrutne vani na oblikovnoj cijevi B, što bi sprječavalo kretnju oblikovne cijevi C
Dijelovi A, C, B i B2 mogu da budu iz lijevanog željeza, preporučuje se ali uporaba Bessemer-čelika za dijelove B, B2, kada se imaju proizvađati cijevi neznatnog promjera.
Rashladni umetak sastoji se iz cijevi D, vođene gore kroz oblikovnu cijev B, sa prstenastom glavinom d, koja ide u šuplju jezgru B2 i unutarnje cijevi E, koja aksialno prolazi kroz cijev D za pritječaj rashladne tekućine. Ova uđe gore u rashladni prostor b4 šuplje jezgre B2 i odtiče kroz međuprostor između cijevi D i E. U rastavni izo-latorni prostor b3 okolo rashladnog umetka, koji se gore ograničuje glavinom d, može se zrak za izoliranje upuštati kroz donji otvor b5.
Rashladna cijev D prema gore je namje-stima, tako da se veličina rashladnog prostora b4 nad glavinom d, a s time i djelovanje hladnoće u šupljoj jezgri dade mijenjati.
Kada pomična oblikovna cijev C polazi iz položaja, prikazanog na fig. 1 dolje, ponese sa sobom donji dio cijevi X, koja je u izradbi, jer jedan dio skrutnute njene kovine leži u prstenastoj brazdi c oblikovne cijevi C. Pri toiii dolazi u daljnjem toku micanja donji kraj unutar oblikovne cijevi C stojećega komada cijevi do stepeeice b učvršćene oblikovne cijevi B, tako da se komad cijevi X zaustavi. Naprotiv nastavlja oblikovna cijev C svoj put prema dolje, pa tjera dosada prstenastu brazdu c is-punjavajuću količinu kovine poprijeko unutra do materijala komada cijevi, učvršćujući i zgustavajući kovinsku masu, čime se podje-dno zbiva i daljnja izradba komada cijevi prema gore, pošto se ona za odgovarajuću mjeru potiskuje gore iz oblikovne cijevi C naprvo. Oblikovna se cijev onda vraća opet u vis, ponese u brazdi c novu količinu tekuće kovine, koja je kroz brazde b2 priticala u
žljijeb, te čini, da se sadržina žlijeba c od prilike u visini rashladnoga prostora b4 skrutne na komadu cijevi, koji je u izradbi usljed hladnoće, koja tamo vlada, tako da komad cijevi opet mora da; slijedi micanje oblikovne cijevi C. pa postupak može da počne nanovo. Tako se usljed pomicanja oblikovne cijevi C amo tamo komad cijevi postepenim dodavanjem kovine od dolje sve po malo produžuje
Oblik i veličina žlijeba c, koji opredjeljuje postepeno dodavanje kovine, mogu da budu različiti. Ovakav se žljeb dade načiniti i u učvršćenoj oblikovnoj cijevi ili u obje oblikovne cijevi podjedno. Tako ni oblik prereza cijevi, koja se proizvi.đa.nije. od važnosti. Konačno se dade. mjesto učvršćene i pomične oblikovne cijevi izmijeniti.
Niže su opisani nekoji primjeri takovih izmjena. Kod oblika izvedbe prema fig. 4, 5 i 6 ne utiskuje se dopunska kovina, koju treba utiskivati postrance, s nutarnje, nego s vanjske strane. Ovđe. se proširenje prostora između oblikovnih cijevi B, C za primanje dopunske mase kovine stvara prema dolje konično tekućim suže njem b8 nutarnjeg učvršćenog oblikovnog komada B. U ostalom su dijelovi, koji odgovaraju onima prvog primjera izvedbe, proviđeni s istim, znakovima. Staljena kovina ulazi iz metalne kupelji a o-kolo suženog dijela b8 oblikovne cijevi B u tamo nazočni prosti prstenasti prostor, kada oblikovna cijev C silazi u svoj donji položaj (fig.: 5),, pa se tamo usljed rashlađujućeg djelovanja šuplje jezgre B2 barem djelomično skrutne. Stisnuće kovine u ovom proširenom prostoru zbiva se pomoću unutra skačućih zubi c1 na donjem kraju oblikovne cijevi C, koji, kada se oblikovna cijev C diže gore, ponesu djelomično skrutnutu dodatnu kovinu duž konički suženog sržnog dijela b8, tako da se usljed klinastog djelovanja njegovoga kovina pritisne u smjeru radialno prema vani do komada cijevi, koji je u izradbi, te se time osigurava postepena njezina izgradnja u uzdužnom pravcu prema gore. Pođe li o-blikovna cijev C onda opet prema dolje, onda ostane komad cijevi X, koji je u izradbi, na miru, a tekuća kovina opet prodire između suženog dijela srži b8 i nutarnje stijene oblikovne cijevi C, dočim rebra b na o-blikovnoj cijevi B svu kovinu, koja je možda zaostala na zubima c1, od njih skidaju.
Fig. 7 i 8 pokazuju forme izvedbe, kod kojih je vanjska oblikovna cijev C načinjena učvršćena, a unutarnja oblikovna cijev B sa rashlađenom šupljom jezgrom B2 uzdužno pomična. Fig. 7 prikazuje analogne prilike za postupak prema fig. 1—3, dočim izvedba prema fig. 8 odgovara radnom postupku prema fig. 4—6. U obim je slučajevima o-blikovna cijev B skupa s njenom šupljom jezgrom B2 pomična amo tamo, dočim je o-
blikovna cijev C sa svojim gornjim krajem zašarafljena u pod kovinsku kupelj a sadr-žavajuće posude A i rashlađen naokolo hladnom vodom F. Kod naredaja prema fig. 7 istisne se kovina, sadržana u proširenom žli-jebu c oblikovne cijevi C kod silaženja oblikovne cijevi B pomoću stepenice b van iz proširenja c i unutra k komadu cijevi X, koji je u izradbi, dočim se kod fig. 8 dodatna kovina kod dizanja oblikovne cijevi B usljed konične povlake šuplje jezgre B2 pritiskom u smjeru prema vani čvrsto stisne k cijevi, koja je u izradbi, pri čemu služe unutra izbočeni zubi c1 oblikovne cijevi C kao protu-ležaji.
Kod oblika izvedbe prema fig. 4, 5, 6, 7 i 8 zbiva se rashlađenje šuplje jezgre B2 u-vijek po rashladnom umetku kod prve forme izvedbe opisane vrsti.
Fig. 9 prikazuje naredaj za istodobnu proizvodnju cijelog niza olovnih cijevi prema postupku opisanom obzirom na fig. 1—3. Tu sve uzdužno pomične oblikovne cijevi C nosi uglata šinja G, koja je pričvršćena za priru-bnicu H dižuće se, i spuštajuće ploče i. Potonja se pomoću stremena J vodi okomito na ploči stalka I i dobiva pogon kroz više eks-centara K na osovini L Ekscentri K miču ekscentrovne motke k amo tamo, koje su pomoću međumotka k1 uz umetnuće kugli-čavog zgloba i, i2 spojeni s pločom I.
Svi se rasladni umetci oblikovnih cijevi B hrane po zajedničkoj cijevi M za razdjeljenje razhladne vode, čiji su odvojni stubnji spojeni sa cijevima E za uštrcavanje rashladne vode. Do potrebe dade se i izbočena prirub-nica H ploče I urediti za rashladiti za ras-hladnju i pomoću vodova N, n hraniti s rashladnom tekućinom.
Patentni zahtjevi:
1.	Postupak za proizvodnju cijevi i si. od olova i sličnog materijala, naznačen tim, da se komad cijevi, koji se nalazi u izradbi, između dvije oblikovne cijevi u istoj osi iz kovinske kupelji tako proizvađa sve dalje, da se usljed relativnog uzdužnog pomicanja ovih oblikovnih cijevi stvara šuplji prostor, koji se napunjuje rastaljenom kovinom, čiji je volumen veći od volumena cijevi u izradbi, pri čem kod daljnjeg relativnog pomi-
canja barem djelomično skrutnuti pretičak materijala šupljeg prostora biva poprečno prema uzdužnom smjeru cijevi potisnut u komad cijevi u izradbi uz istodobno zgušći-vanje ovoga.
2.	Naredaj za izvedenje postupka prema patentnom zahtjevu 1, naznačen tim, da posuda, određena za primanje tekuće kovine, stoji u vezi sa cjevčanim međuprostorom između dvije u istoj osi položene oblikovne cijevi, koje su međusobno relativno uzdužno pomicave i da je barem na jednoj od ovih previđeno proširenje prostora, tako da se kod relativnog pomicanja između oblikovnih cijevi prima stanovita količina tekuće kovine iz kovinske kupelji, koja se količina na jednom rashladnom mjestu čini barem djelomično skrutnuti, nakon čega se kod dalje-njeg relativnog pomicanja skrutnuta kovinska masa proširenog prostora pod poprečnim pritiskom prisilno stiskava prema komadu cijevi u izradbi.
3.	Naredaj prema patentnom zahtjevu 2, naznačen tim, da je vanjska oblikovna cijev pomična preko nutarnje, učvršćene oblikovne cijevi i da je na njenoj unutarnjoj stijeni previđena prstenastim žlijebom, koji tvori proširenje prostora, a u kojem se uhvati stanovita količina tekuće kovine iz kovinske kupelji, te koji tu količinu kovine kod pomicanja oblikovne cijevi privađa do rashladnog mjesta, da se skrutni, a iza toga u daljnjem tečaju pomicanja oblikovne cijevi mora tako skrutnuta masa kovine da napusti svoj žlijeb, pa se kroz oblikovnu cijev prisilno pritisne uz komad cijevi u izradbi.
4.	Naredaj prema patentnom zahtjevu 2, naznačen tim, da je vanjska oblikovna cijev učvršćena, a druga, prema prvoj uzdužno pomična previđena koničnom navlakom, koja služi proširenju prostora i pomoću koje se između oblikovnih cijevi ulazeća kovina iza skrućenja kod pomicanja unutarnje oblikovne cijevi pod pritiskom spoji sa komadom cijevi u izradbi.
5.	Naredaj prema patentnom zahtjevu 2, naznačen tim, da je unutarnja oblikovna cijev radi staranja rashladnog mjesta proviđena rashladnom komoricom, kojoj se privađa rashladna tekućina kroz dovodne i odvodne cijevi, položene u istoj osi.


■


«
■
7	'	iv
.
:S!>I


v. . i '	-	- •
Da'
f,: j / .v':	hc- nji..	.
; ■'! lifii :
,
■ ■
nt
>! -
■
ni itrio<l ' >nv'J ‘.	v?/ -i
'	'V


■

i,n
■ ■ ■
..... . ,.
"...V ■	'	■
.
v .	. ' .
A	' •
' *
'
ol yj ijišittMl	siufildtnii
'
00 ,a:
.
■
,




' -7 • v -
v - 7
,y ■ i j; ■ ...-' *


■ ;
...
• i
. . .
■

■
..
_

*;

;v7.,: v
.	® .v . ,
A d patent brof 27&S.
Acfpatent broj 2.705.

... . ,,
} ■







■ ,






.




N-


.

r -*> u-------------------------------d