KRA LJETINA SRBA, HRT AT A I SLOTENaCA U Pl? A V A Z A Z A Š TIT U KLASA 53 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. APBILA 1926. PATENTNI SPIS BROJ 3577. V/oodlands Limited Charlton Green, Dover, Kent, Engleska Poboljšanja, koja so odnose na obradu nerealnih materija. Prijava od 30. avgusta 1924. Važi od 1. aprila 1925. Pravo prvenstva od 12. septembra 1923. (Engleska) Ovaj se pronalazak odnosi na obradu ce-realnih materija, da bi se poboljšale njihove osobine pečenja. Poznato je da se zagrevanjem pšeničnih zrna. koja su ovlažena koliko, je potrebno i dovoljno, na temperaturi preko 321C ali ne preko 49'C, ista podešavaju za mlevenje, a tako i da ova obrada može izazvati malo povečanje u jačini dobijenog brašna, to jest, brašno teži da da znatno bolje narasli hleb, ako se ovaj nmesi i peče. Poboljšanje u ja čini dobijeno na ovaj način, nije pak glavno, jer se isto Želi da brašno dobije znatno povečanje u jačini koje se po kad kad poboljšava dodavanjem hemiskih poboijšavača ili hemiskom obradom brašna. Predmet je ovog pronalaska da da snagu brašnu jednaku ili čak i veću od one. koja se dobija poboljša-vačima ili hemiskom obradom, ne upotreb ijujući nikakve hemikalije sa obradjenje ce-realije Mi smo pronašli da se, ako se pšenica ili brašno obradjuje na temperaturi oko 50°-95 C, postupak može produžiti za isvesno vreme (koje je prilično dugo za slučaj niskih temperatura i vrlo kratko za slučaj visokih) bez primetnog poboljšanja u jačini brašna samle-venog od istog Na primer za slučaj pšenice na temperaturi od 54°C opaža se malo pove Čanje (jedva primetno) u samlevenom brašnu Ako obrada traje duže od ove. onda se javlja znatna promena, rezultat ove je da sa-mleveno brašno ima znatno veću jačinu Najveći efekt se javlja za 2 t časa na označenoj temperaturi. 5 a 65° pak, posle jednočasovne obrade ne opaža se nikakvo primetno povećanje u jačini dobivenog brašna ali obradju-juči pšenicu šest časova dobija se znatno poboljšanje u jačini Prema ovom pronalasku postupak sa obradu pšenične cerealne materije sastoji se u izlaganju te materije temperaturi izmedju 60'1-98 ’C za duže vreme nego što je početna perioda, gore opisana, za koju se ne dobija nikakvo stvarno povećanje u jačini rezultujućeg brašna. Prema daljoj karakteristici pronalaska po stupak za obradu pšenice u zrnastom obliku sastoji se u izlaganju pšenice temperaturi izmedju 60’-98’ za vreme (n.pr. 6-8 časova na 62° ili za dva sata na 78 ) koje je duže nego početni period označen gore, za koje se ne postiže nikakvo stvarno povećanje u jačini rezultujućeg brašna Dalja odlika pronalaska sastoji se u postupku za obradu brašna, da bi se poboljšal ja njegova „jačina", koji se odlikuje grejanjem brašna pod neoksidišućim uslovima na tem peraturi izmedju 60 -98 C za period vremena (n.pr. 12-16 časova na 62° ili za jedan čas na 80°C) koji je duži od početne periode gore označene, za koje se ne postiže nikakvo stvarno povećanje u jačini. Ako se obrada produži iz izvesnog vremena,, utvrdjeno je da gluten, koji se nalazi u rezultujućem testu, postaje ne zadržljiv, to jest — ako se brašno umesi sa vodom, i posle recimo, jednog sata u vodi pere u tekućoj vodi onda se stvarno sav gluten spere Din. 20 sa škrobi i ništa ne ostaje u ruci. Od tako zagrevanog brašna ne može se zadovoljavajuće praviti hleb, sem ako se isto ne meša sa neobradjenim brašnom- Utvrdjeno je pak, da se dobijaju dobri rezultati ako se izvrši takvo mešanje. Ipak je bolje, da se period vremena obrade ograniči tako, da bude manji nego onaj, koji će na primenjenoj temperaturi učiniti nalaze-či se glulen u testu nestalnim u opitu ispiranja, kao što je gore opisano. Zgodno je da temperatura u ovom slučaju ne predje 76°. Zagrevanje se može izvesti pod raznim pritiscima ali ono se prvenstveno ne izvodi pod pritiskom, manjim od atmosferskog. Materija se najbolje zagreva pod uslovima, koji isključuju prolaz vazdušnih struja kroz ili preko pšenice koja se obradjuje. U isto vreme potrebno je, da se u slučaju pšenice ista zagreva pod uslovima, koji omogućavaju slobodan izlaz isterane vlage iz pšenice. Ako su primenjeni uslovi za zadržavanje izlaza para pri obradi pšenice, sem ako ova nije suva, onda treba preduzeti zvano ku vanje (parenje) to jest gde se vrela pšenica kupa u vrelom vlažnom vazduhu. Posledica je ovoga i ako se povećava jačina da se rezul tujuće brašno menja nešto u ukusu Ovo je naročito slučaj, ako se vlaga dodaje pšenici na uobičajeni način u dotičnim postupcima. Bolje je. stoga, do se pšenica obradjuje u samom prirodnom stanju bez predhodnog do davan|a vlage istoj. Upotrebljujući suhu pšenicu i — ili dozvoljavajući isparenje i izlaz vlage iz pšenice, izbegava se parenje te se postiže stvarno povećanje u jačini dobivenog brašna bez promene njegovog ukusa. Pšenica se može, i bolje je, pripraviti za mlevenje vlaženjem ili ispiranjem iste posle obrade toplotom. Ovo pripravljanje može se izvesti na jedan od poznatih načina. Procenat isparene vlage za vreme obrade pšenice toplotom menjaće se sa vrstom pše niče i uslovima rada. I'ako, u slučaju kad pšenica sadrži 13' , vlage posle zagrevanja na temperaturi od 55° za 24 sata, istoj se smanjuje sadržina vlage izmedju 6 i 70/0 i za to vreme brašno je dobilo naročitu jačinu. U drugim slučajevima obrada toplotom izazvala je smanjenje vlage od 14' 2". n do skoro ispod 120 0. S druge strane, druga pšenica izgubila je vlagu za vreme obrade do 8' 'juo. izvesna australiska pšenica smanjila je svoju vlagu od 10’ ■-% samo sa 1 1", 0, ali je poboljšanje bilo odlično. Isparenje ne prouzrokuje porast jačine. Isparenje je samo uzgredno Razni primeri izvodjenja pronalaska su o-pisani. U nacrtu fig. 1. šematički pokazuje jedan oblik sprave, koja se može upotrebiti za obradu pšenice u obliku zrna. Fig 2 šematički pokazuje spravu za obra du brašna, tako da ista čini proces neprekidanim. Sprava pokazana u fig. 1 sastoji se iz jedne gornje cilindrične, čelične, komore 10 koja je podeljena u dva dela. Svaki deo ima dve pregrade 11, 12 u kome je postavlen svežanj Cevi 13, cevi 13 otvoreni su na oba kraja Gornji krajevi su skoro prekriveni gornjom pločom 12, ali na svojim donjim krajevima oni strče za nekoliko santimetara ispod donje ploče 11. Prema na ni e ispalim delovima cevi 12 nalaze se rupe 14 u zidu omotača Omotač je obložen azbestom da bi zadržavao to-plotu. Iznad gornjeg snopa cevi omotač 10 pruža se da bi načinio levak 15 a prostor 16pred-vidjen je izmedju gornjeg i donjeg snopa cevi. Ispod donjeg snopa cevi izbušena je ploča 17 sa pararelnim prorezima Druga ploča 18, izbušena kao ploča 17, udešena je da klizi po ploči 17, tako da, kad su rupe u obe ploče u jednoj liniji, postoji slobodan prolaz za pšenicu, dok se pomerenjem ploče 18 nešto malo u stranu, ovaj otvor zatvara Ispod ploče 18 nalazi se drugi omotač 19, koji obrazuje komoru za obradu. On ima na dnu kontrolne ploče 20, 21 slične pločama 17, 18. Ispod ploče 21 nalazi se levak '-2, odakle se pšenica elevatora 23 dostavlja organu 24 za hladjenje. Ovaj organ obične je konstrukcije. Hladjenje se vrši davanjem hladnog vazduha kroz silazeće žito. U levku 15 nalazi s ■ regulišuće vedro 25, koje je otvoreno na dnu i držano na kraku 26, koji je udešen za vezu za poluge 27, 28 ploča 18. 21. što je potrebno za izvodjenje radova opisanih gore Predvidjeno je da vrela voda cirkuliše oko cevi 13 u prostoru izmedju ploča 11, 12. Ovde se voda dovodi kroz cev 29 i odvodi kroz cev 30 sistema za cirkulaciju vrele vode, koji se zagreva zagrevačem 31. Detalji ovog sistema mogu biti proizvoljni Prvenstveno se pred vidja termostatičko regulisanje temperature za vrelu vodu i sredstva za stavljanje vrele vode pod pritiskom u slučaju da je temperatura veća od 100’C. Pri radu, pšenica se stalno sipa u vedro 2'» iz koga teče u levak 15 i nadalje kroz cevi 13 dok ne dodje do regulišuće ploče 17 koja je u početku zatvorena. Cevi 13 i prostori ispod istih potpuno se ispunju pšenicom, i levak se tako isto puni dok se žito ne popne do dna vedra 25 u obliku konusa i zatvara dno vedra, l otom se vedro 25 počinje puniti. Za vreme ovog početneg perioda poluga 26 vesuje se za polugu 27 1 lo£e 18 Dok je žito U omotaču 10 aparata ono se zagreva. Sipanje pšenice u vedro 25 postavlja se dok težina iste ne bude u stanju da savlada oslon, koji daje konus od pšenice u levku 15 Vedro 25 onda iznenadno pada, razlevajući pšenicu u 15 na obe strane i istovremeno otvarajući otvor*za pšenicu kroz ploče 17, ^polugama 26, 27. Zagrevana pšenica iz omotača 10 počeće sad da ulazi u donju komoru 19, gde je onaj konus na ploči 20 čiji su otvori zatvoreni pločom 21. Kako pšenica ulazi kroz ploču 17 tako nivo u levku 15 pada vedro 25 se samo prazni i olakšava dovoljno da se podigne pod uticajem pretegnute poluge 27, tako da se otvori u ploči 18 ponovo zatvaraju. Ciklus rada ponovo otpočinje i nastavlja se dok se komora 19 ne ispuni zagrejanom pšenicom. Poluga 26 se ponova vezuje sa polugom 28 i ploča 17 se postavlja tako da bude stalno otvorena. Radovi onda nastavljaju periodično pražnjenje, koje se vrši kroz ploče 20 praveći mesto za unos sveže pšenice kod 15. Količina sipanja u vedro 25 reguliše se tako, da celokupno vreme upotrebljeno da pšenica prodje kroz aparat bude dovoljno za njenu potrebnu obradu toplotom Jasno je, da pše nica gubi vrlo malo od svoje toplote u komori 19. Cim pšenica izadje iz ploče 20 ona odjednom ulazi u organ 24 za hladjenje, gde se njena temperatura smanjuje i sprečava dalje obradjivanje toplotom. Utvrdjeno je da razne vrste pšenica iziskuju razne stepene obrade toplotom. Najbolji uslovi za svaku vrstu pšenica lako se odre-djuju praktičnim opitom i razni su primeri dati dalje. Količina poboljšanja koja se mogu postići tako isto varira sa vrstom pšenice. Engleska pšenica ,,Manitola“ »Plates“, australiska pčenica i ruska, utvrdjeno je, uop-šte se poboljšavaju obradom pomoću toplo te. Period obrade toplotom, prema ovom pronalasku, zavisi donekle od toplote provodlji-vosti pšenice, koja se obradjuje. Pšenica, koja je veslački ili prirodno uvlažena bolji je pro vodnik nego suha i ma na kakvoj tempera turi iziskivaće kraće vreme obrade. Utvrdjeno je pri probanju brašna, samleve-nog od „Vlanitola“, „Plates“ i australske pšenice, da se postiže poboljšanje u količini vode, apsorbovane brašnom, kad se ovo zamesi za pečenje, od 60 kvarta na džak (neobradjena) prema 64 kvarta na džak < obradjena), pri čem je početna vlaga u brašnu ista u oba slučaja Poboljšanje postignuto upotrebom hemiskog agensa bilo je manje. U isto vreme testo od brašna samlevenog toplotom tretirane pšenice elastičnije je i dale znatno više narasle hle-bove. Gornji rezultati dobijeni su izlaganjem pšenice obradi u aparatu pokazanom u nacr- tima, povečanjem temperature žita do 82° u levku 15. Žito je isipano na 80’ iz druge komore 19 provodeći svega dva sata u spravi. Sledeča tabela daje vremena, potrebna za izvodienje maximuma poboljšanja fna raznim primerima engleske pšenice i na raznim temperaturama; tako isto pokazuje variacije vremena sa temperaturom : — 44° C 5 dana (120 časova) 49° C 3-4 „ (72-96 „ ) 63° C 6-S časova 69° C 2 Časa Brašno dobiveno od pšenice grejanjem za 6 časova na 75'' C nadjeno je da ne vredi za povečanje hleba, ali mešajući ga sa ne obra djivanim brašnom u srazmeri jedan deo (pre-obradjenog) prema 6 delova meobradjenog) brašna konstatovano je da je smeša bolja po jačini od neobradjenog brašna koje se samo upotrebljuje. Druga engleska pšenica iziskivala je manje obrade. Slične variacije u vremenu iziskivana za obradu na raznim temperaturama dešavaju se sa drugim pšenicama, ustvari brojevi pak variraju sa naročitom vrstom Obrada brašna može se izvesti zatvaranjem brašna u Ćelije, koje su potopljene u vreloj vodi. Ćelije mogu biti pravougaone i treba da su manjih dimenzija, n pr. na više od 38 m m od kraja do kraja tako, da toplota može brzo prodreti kroz brašno, pošto je brašno hrdjav toplonoša Pod ovim uslovima ćelija potopljena u vođina temperaturi od82° C dostićiće temeraturu u sredini Ćelije od 561 za 25 minuta pri čem je srednja temperatu ra brašna 75 C Uspešni se rezultati dobijaju od brašna dobivenog od engleske pšenice mešane sa drugim pšenicama, ako se zagreva u ćelijama kao što je gore opisano za sledeče prirode: 49° C 55 -570 62'—65o 70’ 78» 820 za 4 dana „ 24 sata , 12—16 sati „ l1 s—2 sata „ 45 - 50 minuta „ 25 minuta Date temperature jesu temperature vodenog kupatila. Zagrevajući žito do 78oC za 2V2 časa žito dolazi do stanja u kome su osobine pečenja potpuno uništene, što isto biva zagrevanjem do 70' za vreme od 6—7 časova, kad brašno dolazi u takvo stanje da se ne može više mesiti, sem ako se meša sa neobradjenim kao što je gore opisano. Za vreme obrade brašno gubi oko 2% od vlage koja se može nadoknaditi, ako se želi, prskanjem. Posle obrade isto se hladi, da bi se zaustavila akcija i seje se, da bi se uklo- niti mali mekani deliĆi, koji sii se mogli ob-razovati’u istom Pri sejanju komadići se lome. Za izvodjenje postupaka kao nepi’ikidnog, sprava pokazana u fig 2 moše se upotrebiti Brašno ulazi u cevasti vod 40 koji je o-pisan vodenim omotačem 41, koji ima upust 42 za voduv relu i ispust 43. Brašno se uvodi kro:< levak 44 i sipa kroz vod obrtanjem zavrtanjskog organa 45. Isti pad na kraju kroz jedan otvor u sanduk 46 gde se gomila za potrebno vreme, da bi se završila obrada i naj /ad se izvlači sprovod • nikom 47 u levak 48 Veličina sanduka 46 proračunata je tako, da brašno uvek stoji u istoj količini u njemu za potrebno vreme Provodnik 47 može imati oblik „Redler" — ovog provodnika, Temperatura vodenog omotača može se re-gulisati pomoću termostata. Brašno, obradjeno kao što je gore opisano, ima mnogo poboljšanu jačinu i povećani kapacitet za upijanje vode, i to više nego što se izgubi usled isparenja za vreme procesa. Brašna lošije vrste (sa relativno velikom količinom glutena slabog kvaliteta) bolje su pojačana ovim postupkom nego druga patentirana brašna. Izraz brašno u ovom opisu upotrebljen je da pokaže one vrste mlinskih proizvoda poznatih pod imenom semolina, mekinje i trice i sve vrste pšeničnih proizvoda od mlevonog zrna. PATENTNI ZAHTEVI: 1) Postupak za obradu pšeničnih cerealnih materija, naznačen time što se materijal izlaže temperaturi izmedju 50 -110' C za peri- od. vremena za koje se ne postiže nikakvo povećanje u jačini rezultujućeg brašna 2) Postupak po zahtevu L naznačen time što se pšenica u obliku zrna izlaže temperaturi izmedju 50'—110 1 C (n pr. za 6-8 časova na 60J ili 2 sata na 80 ) za period vremena, koji je duži od početnog perioda, za koji se ne postiže nikakvo povećanje u jači ni rezultujućeg brašna 3) Postupak po zahtevu 1, za poboljšanje jačine , naznačen time što se zagreva brašno pod neoksidišućim uslovima na temperatu- ri izmedju 501 110' za Vrerne od (12—16 sati na 621 ili za 1 sat na 82 ’) koje je duže nego početni period, za koje se ne postiže nikakvo stvarno poboljšanje u jačini. 4) Postupak po zahtevu 1—3 naznačen time, što je period vremena za obradu tako ogra ničen da je manji nego onaj, koji’će na pri-menjenoj temperaturi učmiti gluten, koji se nalazi u testu neodržljivim pri probi ispiranja 5) Postupak po zahtevu 1 4, naznačen time što se izvodi na pritisku ne manjem od atmosferskog- 6) Postupak po zahtevu 1 5, naznačen time. što se materija zagoreva pod uslovima, koji isključuju prolaz vazduha kroz ili preko same materije 71 Postupak po zahtevu 1 — 9, naznačen time, što se pšenica zagreva omogućavajući joj da ispusti isparenu vlagu da bi se izbeglo parenje 8) Postupak po zahtevu 1 - 7, naznačen time, što se pšenica obradjuje u svom prirodnom stanju bez predhođnog dodavanja vlage. 9 Postupak po zahtevu 1 8, naznačen time, što se pšenica pripravila za mlivo kvašenjem ili ispiranjem posle obrade toplotom. 1(P Postupak po zahtevu 1. naznačen time, što se brašno mleveno od pšenice odbradjeno po ovom postupku propušta kroz izvesnu spravu, pri čem se u njemu podiže temperatura maternji od 50 —85' C držeći istu u spravi dovoljno dugo, da bi dobila jačinu u rezultu jućem brašnu, ali ne toliko dugo, da se glu ten učini neodrživim pri probi ispiranja i time što se materijal hladi što je moguće brže. 11) Postupak po zahtevu 1. nasnačen time, ;to se proces đbrada brašna radi poboljšanja njegovih osobina za pečenje vrši uvodjenjem istog u cevasti' vod, pri čem se podiže tem peratera zidova istog tako da se brašno zag reva do 50 i 95o C, pa potom sipa brašno u takvoj količini u cevi, da se održava n egova temperatura dotle, dok se ne poboljša stvarno jačina istog ili ne dotle da se gluten ličini neodrživim pri probi ispiranja. def patent broj 3577. :v ■■ ^ jv i : I ^ : •"I jh»- 'V' v V £.., L- ’ V ’ ' 0 : ’ ' ' r-'- -v5 . A d patent br