Poitarina plaćena u gotovu. Cena Din 2. SOKOLSKI GLASNIK ЛПЛ A ЖТ H TPACI AlfCUlCI^AP C Al/AI tJI/ АГ1 c A \/C7 A 4J\\\ Izlaad evakog 1.1 15. n mesecu. - Godišnja pretplata 50 Din. - Uredništvo i uprava o UKllAIl JUuUjLUVLnijlVUv) OUlVULljIVUU tjAVLLA ^ Ljubljani, Narodni dom. - Telefon ured. 2543. - Račna pošt. šted. 10.932. - Oglasi po tarifi. God. X. Ljubljana, 1. septembra 1928. Broj 17. L j u b 1 j a n a, 1. septembra 1928. U utora k, 14 zao pozornost. Ikoju zahteva običan takt, ako več interesi ugleda i časti na* še države nisu za državnu upravu do* voljno merodavni. Mi id cm o preko tog žalosno,g dejs stva na dnevni red u ponoenoj sivestl. da je i u tom slučaju izvršilo n'aše So* ko-lstvo u punoj meri svoju dužnost. ne tražeči za sebe ni koristi ni islave. Do* voljnu zadovoljštinu nam daje istina, da je masa naroda »burnim i iskrenim oduševljenjem primila i pozdravila na* Š-' borce, da je narod primio sinove svoje, koji su u dalekom, uistinu tu* đem svetu naišim državnim bojama i našem sokolsko m imenu priborili po« bedu i pestovanje Mi sami, alko nitko drugi, zahvalni smo svojoi brači, jer su učinili domovini veliko, odlično- i uslužno delo, da š:roiki svet radi njih i s obzirom na njihovo delo lepo i sim* patično piše o našoj domovini. Saznali smo, da vladaju u Amsterdamu i u Holandiji čudni pojmovi o nama i o nas šoj državi. Mnogo ih je tamo, koji uop= šte neznaju, da smo na svetu. Svima tis mai je danas po-znato, što smo i gde smo. Narod, .< oj i je u stanju poslati svoje ta^mičare u tudinu, je. nešto i smogne nešto. A jer je naša vrsta po tvrdoj bo rjo i i odredbama isudaca sigurn,0‘ ne* podupirana u utakmiei sa zastupnici* ma velikih, isvetskih i bogatih naroda ncstigla treče mesto i kraj toga još tri nojedinačne pobednike (braea Štukelj, Primožič i Derganc), dokazala je time najš:-ro-j javnosti da smo mnogo i da mnogo možemo smoči. Naša kolilkoča nije velika, 'ali naša kakvoča je prvo* razredna. Naiša snaga je veča od našeg broja. Ralsitcmo iz sebe prema vani. A ta je zdrav rast. Naglasiti moramo, da su naši do* mači časopisi jo® prilično pazljivo pra* tili našu borbu u Amsterdamu, da Isiu o našim uspesima tačno obaveštali našu javnost i s priznavanjem ocenj-i* vali naš uspeh. Dakako da sc i tom prilikom opet ipojavila kod nekih ča* sopisa neinformiranost, jer siu izveš stajo o našim Sokolima uvrstili u sportskn rubriku. -Daleko od nas je Amsterdam, a i uredništva nekih lis stova u domovini nisu nam bliže. Do* ista je teško pogoditi, što bi ®ve mo* ralo uči ni ti Sokolstvo i kak ve uspehe bi moralo pofetiči kod kuče i u tudini, a da bi naši časopisi mogli dobiti pra* ve pojmove o. nama. Za nama je još osam država, me* du njima i Francuska, Italija, Ameri* ka, Madžarska, Engleska — velilke te medu njima i naše susedne države, koje su za svoje takmičaro davale sve, da su im u najvišoj meri omogučile nesmetano pripremanje za utakmiicu i najudobniji Iboravak u Amsterdamu za vreme utalkmice. Pa ipak smo pred Fiancuskom za 2775 tačaka, pred Ita* lijom za 52'88, pred Amcrikom za 129'38, pred Madžailslkom iza 303'75 i pred Engleskom za 445‘50 tačaka. Te velike razlike dokazuju. da smo trečo mesto pošteno zaslužili i da o kaikvom favoriziranju naše vrste ne može biti ni govora. (Pred nama je Švicarska za 69'12 tačaka i Čehoslovačka za 63'75 tačaka. Nettunske konvencije i Sokolstvo. Malo koji medunarodni d;;govor je prouzročio toliko otpora i jiegodo* vanja od' našeg naroda kao gore spo* menute konvencije. To je znak, da su Konvencije više jednostrani diktat, nego dogovor, di v tat, koji je žalesna posledica višegodišnj h odnošaja mes du oba učesnilka. Od ta j nog London* skog pakta preko Rapalla, Rima, Beo* grada i Nettuna se vuee taj mukotr* pan put Jugoslovena, koji neka bi bili žrtva oholosti i despotizma zemlje gladniih susjeda. Nadajmo sc, da su Nettunske konvencije poslednji akt tog dugogodišnjeg ponižavanja našeg naroda, a ujedno i najžalosnija škola za nas Jugoslovene, kako se ne sme voditi ni unutarnja, ni vanj'ska poli* tika. Skoro ni nema političke stranke — osim manjih frakcija — koja ne »bi saradivala kod gore imenovanih staja* l:šta našeg trnovitog puta, jedino Lon* donski pakt sc izvrši« tajno i bez na* še saradnje. Pa ipak — kad bi čovek, koji maikar malo oseča narodno, oče* kivao zajednički jednodušni otpor na* ših vodečih političara protiv nevero* vatnih zahteva naših protivnika, kad bi očekivali jednodušnu manifcstaciju naše najviše zastupnicc narodove vo* lje za neolkrnjenu i potpunu slobodu naše zemlje — vidimo potpunu neori* jentiranost naših vodečih krugova i iskorištavanjc odušcvljcnog narodovog otpora u part'jske, cesto 'i u lične s vrhe. Padanje iz jednog ekstrema u dru* gi nejasan naizor o životu države i o političkom raizvoju naroda, ikoji sc oslobodio okova tudeg ropstva, -ne* ishvačanje- 'životnih uslo-va našeg |na* roda i uopšte neverovatno preziranje svega, što narod boli i što mu posiže po njegoivoj životnoj snazi — to su značajne erte tih borbi. Medutim da* nas je stvar svršena pa ostavimo rekri* minacije Naš pogled mora biti uperen u budučnost našeg naroda. A ovde ne smemo padati u iste pogreške, koje se do sada radilo. Ne svega negirati, jer negacija svega približava se več anarhiji. Ova negativna sklonost je za r.aa Slovenc donekle značajna. Rado- k ris tiziramo i svuda vidimo samo tamnu stranu više nego svetlu — to je več u prirodi našoj. Upravo sada pak mora* mo napustiti tu slabu stranu naše pri* rode, a naročito Sokolstvo je dužno svom narodu da ga vodi k pozitivn-om radu. Ne vikanje ne prazne demon* stracije, koje imaju uvekf za posledicu samo ve-liiko' pon-iženje naše države pred tudinskim mačem, več pozitivan detaljan rad od muškarea do muškar* ca, od žene do žene dovesče nas cilju. Nettunske konvencije pravovalja* rc su i s njima svi prijašnji do-govori s Italijom Svi ti dogovori delomično su u našu korist, delomično u našu ve* liku štetu. Več to dejstvo- samo- mora združiti čitav narod u jedinstvenu fas langu,- koja neka narod organizira u najodlučniju samoobranu kod ikons kretno-g izvodenja tih dogovora So* kolstvo mora tu samoobranu voditi, a sva društva i župe dužne su preuzeti to delo na sebe i izvadati ga do skrajnih posledica. Ako želimo- postiči uspeh pri tom radu, nužno je potrebno da svaki naš pojedini član pozna sve potankosti tih dogovora. Nije do* voljno, da protestiramo protiv nečega, uvek moramo i znati, zašto to radimo i gde če m o protivnika najvše po-go* diti. To je sada naš manjinski rad, onaj sita-n rad, koji zahteva toliko truda i požrtvo-vnosti od pojedinog našeg čla* na. U sv m naročito pak u pogranič* nim društvima uz Italiju, moraju Ise održavati predavanja o konvencijama, moraju s.e dati članstvu upustva za de* Io i postunak u svakom slučaju, a žu* pc Split Sušak, Šfcenik, Cetinje, M-o* star, Ljubljana moraju ima ti naročite odseke, koji vode strog nadzor nad tim radom. i biti u stalnoj medusob* noj vezi, da se na vreme upozori na ugr-cižavajuču opasnost Sve one tačke konvencija, ko je su nama u štetu, mora se imati strogo u evidenci. Članstvo i nečlanstvo tre* ba je stalno upozoravati na sve zle posledice, a. praviln-om putu, stojimo na čelu svetskih telovežbačkih snaga,.. Sokolstvo 1— taj -flijsti slo* venski i naš narodni pokret, sjajno i časno- se je iskazalo i na tom nolju.« A to je glavna tvar. S 'brastvom se druž-iimo, s idejom pobedujemo. A sva* ki novi uspeh samo. je pogon !k novim nap-orima, k novo-m delu i k novim pobedama. Moralna snaga čitavog na* šeg -članstva porasla je u krepkoj volji-do novog dela i u dubokoj svesti, da nema organizacije na svetu, koja bi bila lepša i bolja -od našeg Sokolstva. »Jug oslov e nsk a telovežbačka epopeja« brata dr. Murnika počinje pesmom slobode i jedftakopravnosti sviju na* roda »La Mars-cillaise« te sc prema kraju preko snažnih akorda »Bože pravde« sleva u »Naprej!« — Kako lepo i misaono je to zahvačeno iz ži* vo-ta našeg naroda i našeg Sokolstva! Ne »Stoj!< i »Počivaj!« — več pesma i telovežba, misao 'i ideja, duh i srce nam zapoveda: Napred! VI. pokrajinski slet JSS u Skoplju. Draga braćo i sestre! U nameri, da u dane kada se na* vršava deset godina od osloboi^-:nja i ujedinjenja manifestuje svoju moč i snagu, da oživi uspomene naše slavne prošlosti i veličine, da se pok k; ni sc* nama Kosovskih heroja i, sečajuči se njihova rada i žrtava za ideale slobode i jedinstva, da se nadahne novim du* hom požrtvovanja, ljubavi i rada pre* ma -otadžbini, Starešinstvo Jugosloven* skog Sokolskog Saveza odredilo je da se održi VI. pokrajinski slet JSS u dane 5.—9. septembra ove godine u Skoplju. Starešinstvo je donelo ovu odluku prema mišljenju sedamnaest bratskih župa i po usmenom izveštaju delegata sokolske župe »Kraljeviča Marka« u Skoplju. VI. pokrajinski slet JSS u Skop* 1 ju, na kojem učestvuje članstvo svin župa i članstvo slovenskoga Sokolstva izvršiče se prema utvrdenom raspo-rc* tl t'. Prema torne rasporedu biče osim /ajedničkih vežbi povorke i akademije još i svečano otvaranjc Sokolskog do« ma u Skoplju i proslava desetogodiš* njice oslobodenja i ujedinjenja na Ko* sovu Polju, koja se završava sa sve* čanom zakletvom vernosti Kralju, dr* žavi, narodu i Slovenstvu Slet Jugosiovensko-g i Slovenskog Sokolstva u našem slavnom car-skome gradu Skoplju i proslava desetogodi* šnjice Oslobodenja i Ujedinjenja na Kosovu Polju jasno kazuje, da če ova nacionalna manifestacija biti veličan* stvena, jer čc se tom prilikom na sa* mom svetom tlu, na toj pozornici naše slave i ponosa, mučeništva i herojstva oživeti u uspomeni cela narodna isto* rija, naša slavna prošlost, naše muče* ništve i junaštvo i naše vaskrsenje. Tu če učesnici nači pobude i nadahnu-ča za zajednički rad svih Slovcn«, a za bolju, slavniju i srečniju budučnost čitavog Slovenstva. Zdravo! Starešinstvo Sokolske župe „Kraljevič Marko“. V. prednjački tečaj JSS za članove i II. za članice od 1. do 28. oktobra 1928. Po zaključku IX. glavne skupšti* ne JSS u Kragujevcu održače se- V. prednjački tečaj za članove i u isto vreme II. za članice od 1.—28. oktobra 1928 u Ljubljani. Da omogučimo što veče učestvo* vanje na tom tečaju, zahteva TQ JSS za prijem u tečaj samo, da je tečajnik disciplinovan vežbač, odlučne volje za rad, prožet pravim sokolskim duhom i potpuno zdrav. Troškovi za pojedinca biče kao i do sada minimalni. Prehrana i stan s čitavom opskrbom stajače Din 800. Putni trošak u Ljubljanu i natrag nije u toj svoti uračunat. Da se mogu ure* diti sve pripreme za taj tečaj na vre* me, potrebno je, da se navedena svota za učesnike ili učesnice doznači u 'isto vreme s prijavom. Radi prenočišta i ostalih prostori* ja moramo un'apred znati tačan broj učesnika i učesnica, stoga se moraju prijave poslati saveznom tehničkom odboru što pre — najkasnije pak do 20. septembra 1928. Upozoravarno svu braču društve* ne načelnike i sestre društvene načel* nice, da prijave tačno ispune i na vre* me pošalju. Nap-ominjemo, da pre* kasno prijavljeni ili uopšte neprijav* ljeni neče biti podnipošt-o primljeni u tečaj. Isijto tako ni oni, koji če biti do* duše na vreme i pravilno prijavljeni, pa bi prekasno došli u tečaj. Jednako če se vratiti sve nepo-tpuno ispunjene prijave. po sledečem Prijave ispunite uzorku: Tehnički odbor JSS u Ljubljani. Prijava za učestvovanje na V. pre-dnjačkom tečaju JSS za članove u Ljubljani od 1.—28. oktobra 1928. Brat..., član sokolskog društva u ..., župa ..., roden ..., u ..... pokra* jina ..., oženjen — neoženjen, ima izo* brazbu ...., znade jezike,..., zvanje ... Prijavljeni brat je član sokolskog društva od...., član prednjačkog zbo» ra od..., je posečivao društveni, žup* ski prednjački tečaj (gde i kada).. ima prednjački ispit (kakav) ... Svotu od Din ... šaljemo u isto vreme s prijavom. U „.. dne ... 1928. Starosta: Blagajnik: Načelnik: Tajnik: U isto vreme -s članskim vršiče se i II. prednjački tečaj JSS za članice. Sve što je u tom raspisu odredeno za članove, važi i za članice. Prijave se moraju ispuniti po uzorku za članove. Teoretska obuka'vršiče se zajedno za članove i članice, praktično vežba* nje pak posebno. Premalo- imamo doibrih prednja* ka, a pomanjkanje dobrih prednjači* ca još je veče. Naša ženska odele-nja biče tako dugo na slabim nogama, dok ne dobijemo dovoljan broj dobrih prednjačica. Ne štedite sa izdacima ta* mo, gde su neophodm i opravdani. Budite tačni i savesni u prija* vama! Zdravo! Tehnički odbor JSS. God. X. — br. 17. Slovenski pregled. Sokolska pozrtvovnost. Čehoslovačko sokolsko društvo Novi Knin na području Praške župe, gaji več decenijama želju, da si po« stavi vlastiti Sokolski dom, ali do sada nije bilo u stanju da si pomogne, jer nije imalo dovoljno srestava na ras« pol oženju. Konačno pa su se* brada ipak odlučila i postavila najvećim de« lom vlastitim srestvima i radom vrlo lep dom, koji je bio otvoren ovoig leta. Svaki član bio je obavezan da radi ‘besplatno najmanje 100 sati ili da se odkupi sa 200 Kč. Rezultat ovoga ku« luka bio je, da se je načinilo ukupno 7094 radnih sati, nakopalo 473 kola peska, 101 kola kamenja, dovezlo pre« ko 100.000 komada opeke itd. Kod tog požrtvovnog i besplatnog rada saradivalo je i mnogo nečlanova, koji su zajedno način ili 932 radna sata i posudili oko 1200 kola i automobila za dovažanje grade. Dom je stajao ukupno 350 000 Kč. Malo statistike o Sokolstvu u Slovačkoj. Pre rata u Slovačkoj uopšte nije bilo Sokolstva, jer madžarska vlada nije dopuštala osnivanje skoro nijed« no m slova.čkom društvu, a kamo li so« kolskom, jer Slovake nije smatrala za ljude, tobože: »Tot nem ember« (Slo« vak nije čovek). Posle rata pa se s oslobodenjem počelo i u Slovačkoj polagano s osnivanjem sokolskih dru« stava. Godine 1920. osnovalo se šest župa i to: Maisarykova, Podkarpatska. Pohronska, Istočnoslovačka, Považka i Nitranska. Te župe brojile su ukupno godine 1920. članstva 12.217, krajem godi ne 1927. pa 13.722. Razvojna črta diže se u oštrijem tempu do godine 1921., iza toga sledi lagano »padanje članstva do godine 1925. i nato opet lagan porast. Najjača je župa Masary« 'kova sa isedištem u Bratislavi, koja broji danas 3749 članstva,, najmanja Považka sa 1665. Opčenito se sada gi« banje članstva več ustalilo i prilagodilo prilikama u ostalim pokrajinama Čehoslovačke republike. Državni tečaj ritmičke telovežbe. Ministarstvo narodnog zdravlja čehoslovačke republike priredilo je krajem augusta u Nvrnburku na sokol« skom letnom vežbalištu državni tečaj ritmičke telovežbe. — Zašto i naše školske i zdravstvene vlasti ne pri« reduje nikakvih sličnih točajeva, koji su od velike važnosti za gajenje na« rodnog zdravlja, nepojmljivo nam je?! stvena utakmiea u tim igrama u Kr merižu 22. i 23. septembra. o« Igre u ČOS. Čehoslovačko Sokolstvo počelo je poslednjih godina u vrlo veliko j meri gajiti i igre te prireduje svake godine utakmice po župama i prvenstvene utakmice u Obci sarnoj. Gaji se u nrvom redu hazena i odbijanje lopte. Tako če se ove godine održati prven« Prva Lužičko-srpska sokolska zastava. Jedno od najstarijih sokolskih društava u Lužičkom Sokolskem Save« zu u Poršicama razvilo je svoju za« stavu 17. juna. Svečanost izvršila se uz učestvovanje sviju lužičkih sokol« skih i ostalih narodnih društava. Tom prilikom održana je i svečana povor« ka, koju nemačke vlasti Sokolstvu u drugim slučajevima vrlo nerado dopu« štaju. A dogodilo se čudo, jer je na« ime i poršicki nemački Turnverein učestvovaoi u povorei u odelenju za go« ste sa svojom zastavo m. Zastavu je razvio starosta saveza, br. Jakob Šajba sa prigodnim govorom na uoesnikc. Novu zastavu je 'blagoslovio evange« lički župnik Handrik rečima: »Bog je s nama i vodi nas!« Učestvovanje na svečanosti bilo je upravo impozantno, dokaz, da stupa lužioko Sokolstvo na čelu sviju narodnih organizacija. — U Sowrjecich je bilo nedavno osnovano 17. sokolsko društvoi • Pozdrav bugarskih Junaka br. dr. Scheineru. Na povratku velike bugarske ju« načke deputaeije u domovinu, koja je bila u Luzernu i posetila Prag poslao je predsednik Junaka na brata dr. Seheinera sledeči brzojav: Noseči so« bom u domovinu najlepše uspomeno na bratski prijem Junaka sa strane ČOS, pozdravljamo slav nog vodu slo« vemskog Sokolstva želeči mu mnogo zdravlja i snage, da 'bi i u buduče sreč« no i uspešno delovao za dobrobit vas« kolike slovenske sokolske porodice. Lazov. — Ujedno su uputili i na br. V. Štepanka dulji 'brzojav, u kojem mu zahvaljuju za svu susretljivost za vre* me njihovog boravka u Pragu. Sledi poziv čftavom čehoslovačkom Sokol« stvu na 7. junački s let u Sofiji, koji če se održati naredne godine u spomen 50. godišnjice oslobodenja Bugarske ispoa turskog jarma. * Kako je dočekana olimpijska vrsta ČOS. U ponedeljak 13. VIII. u 15*30 sati prispeli su na M'asarykovu Staniču u Pragu Sokoli olimpijci, koji su na olim« pijskim telovežibačkim utakmieama zastupali boje čehoslovačke republike. Osvojili su drugo mestoi i sada se vra« čaju kao polbedniei kuei. Pre dolaska pobedničke vrste ČOS skupila se ogromna malsa ljudi pred stanicom. Po dolajsku bila je vrsta u malom salonu na Staniči pozdravljena po sokolskoj deputaciji pod vodstvom br. F. Ma« šeka. Zatiim su pošli u automobile, oji su čekali pred stanicom, a ko j e je razdragana masa odmah opkolila. IPro« bivši se teškom mukom i tsasvim pola« gano kroz masu, koja se nije dala od« straniti od automobila, od vezli su ise u Tyršev dom gde im je bio prireden svečan i sr dača n bratski doček, kojd su svojim sjajnim uspehom doista i za« vredili. A. J.: Na pravo pot! Zdi se, kakor da hočejo politični dogodki zadnjih tednov vplivati tudi na jugoslovensko Sokolstvo. Razne opazke, napravljene celo med dobrimi Sokoli, utemeljujejo to mojo sumnjo. Zato nekoliko misli, ki naj razblinijo zmote, nastale dozdevno pod vplivom političnih dogodkov! Razlog za te zmote vidim deloma v pisavi slovenskih listov, ki — po mojem mnenju — ne reproducirajo vedno točno izvajanj raznih politikov. Imam vtisk, da si nekateri slovenski novinarji niso popolnoma na jasnem o pomenu srbohrvatske besede »narod«. In (baš žongliranje s to besedo je — po mojih vtiskih — rodilo pri nas zmote. V zadnjih tednih je bilo več« krat govora o »hrvatskom narodu«, in sicer so govorili o njem politiki — Srbohrvati, o koiih jugoslovenskem mišljenju in čuvstvovanju nimamo po« voda dvomiti. Toda slovenski novi« narji smislu njihovih besed dozdevno niso vedno točno sledili. Sr'bohrvat« ska beseda »narod« ima v slovenščini dvojen pomen: »narod« (franc, na« tion) in »ljudstvo« (franc, peuple). Zato lahko netočno reproduciranje srbohrvatske besede »narod« v slo« venščini dovede do usodnih zmed. V Sokolstvu pa ne moremo dovoliti sle« pomišenja, ampak si moramo biti to« zadevno popolnoma na jasnem: Sokoli poznamo samo jugoslovenski narod, ne priznavamo na nikakega slovens skega naroda v sociološkem smislu te besede. Priznavamo sicer slovensko pleme in poznamo slovensko ljudstvo, pri tem pa nam beseda ^»Slovenec« ni narodnosten, ampak le regij onalen pojm, enakovreden kakor regijonalni pojmi Dalmatinec, Hercegovec, Črno« goreč itd.. »Slovenec« nam je torej Ju« gosloven iz Slovenije, t. j. iz maribor« ske ali ljubljanske oblasti, odnosno Iz (zopet regijonalno!) slovenskih pokra« jin v Avstriji ali Italiji, Zakaj ta_ razlaga? Zato, ker je ne« točno reproduciranje »hrvatskog« in »slovenačkog naroda« s hrvatskim, od« nosno slovenskim »narodom« (v soci« jološkem pomenu) namesto s hrvat« skim, odnosno slovenskim »ljudstvom« imelo ,za posledico, da sem slišal celo zahtevo, češ, črtajmo pri »Jugosloven« skem Sokolskem Savezu« sestavino »Jugo«« ter sc povrnimo k Slovenski Sokolski Zvezi!! (Nesrečna politika!) Trdim, da človek, ki more staviti tako zahtevo, Tyrševe ideologije ne razume in je sploh nikoli ni razumel. Sokol« stvu je vendar po Tyršu pot začrtana jasno: od Slovenstva, Hrvatstva, Srb« stva, Bolgarstva k Jugoslovenstvu ter preko njega k Slovanstvu in človečan« stvu. Naš cilj mora torej biti Savez Slovanskega Sokolstva kot centralna organizacija, kot isto, kar je sedaj n. pr. ČOS, JSS itd. Ako še sedaj SSS to ni, je to utemeljeno: 1. z razlogi prakse, z različnimi razmerami pri raznih slovanskih narodih, z načelom čim večje decentralizacije'; in 2. z na« čelom, da predstavlja vsaka Sokolska zveza obenem tudi celokupno Sokol« stvo iste države. SSS nam bo torej mogel nadomestiti ČOS, JSS itd., ko dosežemo edinstveno slovansko drža« vo, ki nam mora ibiti tudi eden naših ciljev, ako ga ne bodo prehitele Zdru« žene države evropske, Pane^ropa ali kakor se bo imenovala ta politična tvorba, za katero moramo stremeti prav tako kakor za SSS, ki bo v tej tvorbi reprezentant celotnega Sokol« stva. Kako malenkostna jc torej za« hteva po obnovljen ju Slov. Sok. Zve« zc! Obnovljena SSZ bi bila največji anahronizem. Kakor je naravnost ab« isurdno misliti, da bi bila možna v Če« škoslovaški republiki po nje desetlet« nem obstoju poleg ČOS ustanovitev posebne »Slovenske Obce iSokolske« (= Slovaške o. s.), ravno tako je alb« surden v Jugoslaviji obstoj vsake regi« jonalne sokolske zveze poleg Jugoslov. Sok. Sav&za! Zato1 proč z anahronizmi, v slovenske politične liste pa več toč« n os ti v reprodukciji govorov in izjav političnih voditeljev! * ' Na drugi strani pa se mi zdi po« trebila večja iskrenost in umestna za« hteva po več Sokolstva tudi na desnim regu Drine in Save. Prepričan sem, da je med tamošnjimi politiki in celo med. poslanci, ki so ostali v Narodni skupščini, vendar še mnogo dobrih So« kolov. Od njih se sme pričakovati in celo zahtevati, da poreko svojim so« mišljenikom, odnosno tovarišemspo« slancem; »Gospoda, do sem in ne da« lje!« In ako s svojim pozivom nimajo uspeha, naj uravnajo svoje postopanje tako, kakor jim jo veleva njih čista so« kolska zavest. Ne zakrivajmo oči pred vsako-« dnevnimi dogodki! Dokažimo, da niso prazne besede, da je Sokolstvo zdravo narodovo jedro, za kar se smatramo, ampak da zna biti tudi jugoslovensko Sokolstvo svojemu narodu, kar jel Če« Slovakom njihovo Sokolstvo: n aro« dova vest! Sokolsko bratstvo ima reč! Na naš uvodnik u poslednjem bro« ju »Sokolskog Glasnika« primili smo prvi odgovor od strane hrvatskog So> ikolstva preko »Jutarnjeg lista« od 19. augusta o. g., a pod naslovom »Hrvat« sko i Jugoslavensko Sokolstvo«. Odgo« vor donosimo idoislovno, a glasi ovako- »Hrvatski sokolski savez saopčuje svom sokolstvu ovo: Nedavno se pu= tem pronijele \ ijesti, da se radi na ujc -dimjenju jugoslavenskih i hrvatsikih so« ikolskih društava u Splitu i Varaždinu. Ove su vijesti izmišljene i turene i: javnost sa stanovitom tendencijom, ko jo j je vrelo izvan hrva.ts.voig sokolstva. Hrvatski sokolski savez povodom toga upozorava čitavo hrvatsko soko’« stvo, naroeito župske i društvene upi a* ve. neka se u pitanju ujedinjenja, jed« nog i drugog sokolstva drže savezne okružnice od 23 siječnja t. g. i neka vjeruju u stalnost zaključaka vrhovne uprave hrvatskog sokolstva u tom pi« tanju. Od tih zaključaka ne može se ni sada ni u buduee promijeniti niti jedno slovo bez jednoidušne volje isa« vezne glavne skupštine, u nadležnost koje spada rješavanje ove stvari. Mr« vatsko če sokolstvo dovijeka vršiti svoju zadaču samo pod imenom hrvat« skim i ne če skrenuti sa svog puta ni za čiju volju i ni na kakav sirenski glas. Želja Hrvata, koji Su pripadnici iugoslavens og sokolstva., da dodje po* što poto do ujedinjenja jednog i dru« gog sokolstva, čega radi orni sami pletu i muto po novinama, ostat če zauvijek pustom željom. Radije se neka ta go« spodaj oitresu balkansko/g jugoslaven« skog monstruma, s pomoeu kojega su ubijali hrvatslki nacionalni duh, razvod« n ji vali polet i žar hrvatisl.ee mladeži te škodili cpčoj hrvatskog stvari ovdje i u va.ni, pa se neka kao po-.ajnici vrate onamo, kamo se posli j j 20. lipnja t. g. ; ratio i hrvatski književnik brat Karlo i liiusler.« Objavljujemo bez komentara! Da, da, sokolsko bratstvo ima reč .. . IX. Olimpijada u Amsterdamu. Od leve na desno brada: Štukelj, Antosievvicz, Porenta, Malej, dr. V. Murnik, Derganc, Primožič, Ciotti i Gregorka. »Sokolstvo je na čelu svetskog te« lovežbačkog gibanja« ... govori Vest« nik Sokolsky, list ČOS i kaže dalje u članku »Druži a treti«: »Amsterdam« ska utakmiea nije bila utakmiea težnje zna ko je više Druga sprava taj dan posle podne bili su krugovi, koji su postali niaša najbolja sprava na ovo« godišnjoj olimpijadi, jer ni jedan ne« ma niže ocene od 24 tačaka. Brat Štu= za ljudsko zdravlje, bila je više ili ma« kelj dobiva za svoju vežbu obaveznu nje utakmiea najboljih pojedinaca i 29 tačaka, a za slobftdnu 28’75 t. j. najiiezobzirnijih sudija. ^ ‘ " 1 i—.-.- • • Zato nije mogla dati prave slike o celokupncm delovanju i unutarnjoj vrednosti telo« vežbačkih organizacija, koje su na njoj uzele učešča. Ipak moram« sa zado« voljstvom konstatirati, da se Solkolstvo i na tom polju časno proslavilo, iako je ono čisto slovensko i naše narodno mastojanje.« S time se i mi slažemo, jer je sko« ro glavno bilo kakve si narodnosti, a sporedno kako si izveo vežbu. A 'sada želimo, da u kratkim cr« tama opišemo boravak i uspeh naše vrste u Amsterdamu kronološkim re= dom. Iz Ljubljane su otputovali 2 au« gusta ujiutro. Putovali su udobno — bez vagona za spavanje — kao što su imale vrste drugih naroda. U Amster« dam su dosipeli naši 3. augusta u 18 sati. Na stanici su ih dočekali naš hon. konzul g. C. D. Merens i dr. Hadži, predsednik olimpijskog odbora za Ju« goslaviju, koji su nam za vreme našeg boravka u Amsterdamu uvek išli na ruku. Stanovali su u hotelu Mulder, a vežbali su u jednoj gradskoj vežbao« nici u sredini mosta. Naša vrsta, radi skromnih novčanih sredstava, bila jc jedina, koja je stanovala u mestu. 8. augusta nastupili su naši na ko« nju u šir s hvataljkama i krugovima. gde je svaki vežbač izveo redovnu i slobodnu vežbu. Navesti čemo tačke naših takmičara na konju i to prvi broj važi za obaveznu, a drugi za slo« bodnu vežbu. Br. Štukelj 28—25*25; br. Primožič 24’25—27-50; br. Malej 25'50—27; br. Antosievvicz 2575—22-75; br. Gregorka 24'50—26-25; br. Porenta 25'75—25'50; br. Derganc 2V75—27; br. Ciotti 19-75—25. Po rezultatima na kojnu vidimo, da je hladnoi vreme utecalo na izvo« denje vežbi tako na pr. ‘br. Štukelj gubi kod slobodne vežbe najmanje 3 tačke slično brat Derganc i Porenta, koji su inače vrlo dobri na konju. Uz hladnoču marljivo su kidali tačke na« šim takmičarima i sudije Francuz, Švajcar i Talijan, samo se tačno ne« ukupno 57'75 od mogučih 60 i time osvaja šampijonat na krugovima. Vrlo dobri bili su na krugovima još i brača Antosiewicz sa 28'50—25’50; Porenta sa 28—25'25; Malej 26'50—26’25; ostali dobivaju neštO' manje tako n. pr. Pri« možič 26’75—25'75; br. Gregorka 25'25 —24; .br. Derganc 25—24; br. Ciotti 24-75—24-50. Dakle rezultat utakmiea prvoga dana bio je: 1'. Švajcarska 844’25 2. čehoislovačka 821'— 3. Jugoslavija 816*25 4 Italija 804-— 5. Francuska 795'25 6. Amerika 742-50 7. Finska 71P50 8. Luksemburg 644'— 9. Holandska 638-25 10. Madžarska 596‘75 11. Englesika 579-75 S rezultatom prvoga dana bili su naši zadovoljni, premda ih jc drugi dan čekala teška zadača — preča i ru« če — dakle sprave na kojima su Tali« jani i Francuzi vrlo dobri. Dru^i dan t. j. 9. augusta pre po« dne takmičile su vrste Holandska, Švajcarska, Francuska, Luksemburška i Finska kao i prvi dan. Na preči^ su iznenadili Finci svojom uvežbanošeu. Francuzi su zaostali. Švajcari postigli su prvo i treče mesto na preči. Posle podne istakla se čchoslovačka vrsta, koja je postigla samo četvrt itačke ma« nje nego Švajcarska vrsta t. j. 420"50. Naši su imali slab dan na preči, tako da je to sprava na kojoj su dobili naj« manje tačaka; krivi su sudije, koji su prenisko ocenjivali savršeno izvedene vežbe. Br. Primožič bio bi morao po mišljenju sviju dobiti šampijonat na preči, a sudije su mu dali mesto punih 30 tačaka samo 28'50 za obaveznu i 27-50 za slobodnu vežbu; br. Štukelj dobio je 27—26-75; br. Malej 24—22;' br. Antosiewicz 24‘75—26‘25; br. Gre« gorka 25"75—24; br. Porenta 15*25— 22-50; br. Derganc 17—22*50; br. Ciotti 24*50—21*25. U tom momentu bila je utakmiea prekinuta, jer se počelo- sa objavljiva* njem rezultata jučerašnjih takmičenja. Na prvom mestu čuli smo ime br. Štuklja, br. Vache i Lefflera. Glazba je intonirala »Bože pravde«, a na naj« viši stup stadiona popela se prva naša državna zastava, a sa strane dve čehp* slovačke. Oduševljenje i klicanje na« ših i Čehoislovaka prestalo! je tek on« da, čim je giazba prestala sa sviranjem himni. Na preči sudili su Švajcar, Talijan i Englez. Radi njihovih pristranih oce« na bilo je mnogo uzrujavanja, tali mi« sao naših na pobedu svladala ih je i u tom trenutku prošli su preko te pri« stranosti dalje. Naša vrsta ukupno po« stigla je više tačaka nego Francuzi, a da ne dopusti da ju Talijan preteče morala je na ručama napeti sve sile. Borili su se. odlično i postigli kod oba« veznih i slobodnih vežbi više nego Ta« lijani. Brat Primožič ošvojio nam je drugi šampijonat na ručama, prvi je čehoslovak br, Vacha. Brat Primožič dobiva 28*75 za obaveznu, a 26*75 za slobodnu. Ovde je imao malu nezgc*! du, da je odskočio na svršetku svoje vežbe bio bi dobio punih 30 tačaka, s time šampijonat na ručama, a moguče i opčeniti jer je prvak prvaka Švaj« car Mies samo za 3*75 tačke pred njim. Slično je bilo sa bratom Štukljem na krugovima i konju kod njegove slo* bodne vežbe. Br. Štukelj dobio je na ručama 26—27*50; br. Malej 25*25—26; br. Antosievvicz 22—25; br. Gregorka -4*75—23*75; br. Porenta 24*75—25*50; br. Derganc 22*75—23*50; br. Ciotti 21*50—23*25. Talijani su za nama več za 8*75 ta« čaka, dakle mi smoi bili več skoro si« gurni za III. mesto. — Dakle drugi dan ■bio je vrstni red naroda sledeči: 1. Švajcarska 1702*— 2. čchoslovačka 1662*25 3. Jugoslavija 1593*25 4. Italija 1584*50 5. Francuska 1498*25 6. Finska 1492*50 • 7. Amerika 1476*— 8. Luksemburška 1273*50 9. Holandska 1241*50 10. Madžarska 1139*50 11. Engleska 1124*— iPromjena je dakle jedino u to« me, da je Finska došla na 6. mesto, a Amerika je pala na 7. (Nastavak sledi). Iz starešinstva -'.V,-, ■ - r--.’ SOKOb Ideja za ovu razglednicu uzeta je iz grčke mitologije. Prometej, sam polubog donio je ljudima protiv volje ‘bogova na zemlju vatru; te ljudski rod na ta j način o-teo smrti. Radi toga ga je ,Zeus strašno kaznio: prikovao ga je na pečinu gde mu je orao svaki dan iskljuvao jetra, koja pak su uvek pre* ko noči nanovo izrasla. Nakon silnih muka i pokora odrešio ga je Zeus i pozvao k sebi u Olimp. Nadasve odgovarajuče je upore* denje Prometeja sa Sokolom. I Sokol* stvo nastoji doneti medu nas luč, spo* znanja, oganj kulture, da može svaki sebe i celinu — narod, te se na* oružam zdravljeni telesnim i duševnim uvrstiti medu rtnike čovečanstva. Te* žak i trnovit je taj put; otpor zaslep* ljenih je’ velik, broj neukih ogroman — a cilj je vredan svakog napora. So* kolstvo če ga postiči — ako če biti us trajno i dosledno. To čitajte iz te razglednice i upamtite, da svuda pobedujc praved* nost i ustrajnost. Naša nastojanja su pravedna i plemenita, zato budimo i u tom radu ustrajni! Sokolski dan 1928. Prošlih dana razaslali smo na svo župe razglednice, odredene za ovogo* dišnji Sokolski dan. Župe imadu za* daču da lotpreme te razglednice što pre i sa što manjim troškovima u ru* k e pojedinih svojih društava, koja ne* ka ih odmah podelc medu svoje član* stvo po 4 (komada na svakog člana(icu), koje moraju odmah platiti. Iznos od prodanih razglednica mora se dozna* čiti neposredno Jugoslovenskom So* kolskom Savezu i to« naj kasni je do 15. decembra t. g., što je zaključila IX. glavna skupština JSS u Kragujevcu, Za ovogodišnji Sokolski dan izda* li smo 4 nove sokolske razglednice (S oko *P r om ct e j, Boj zlobi i laži, Na straži, Onam’ onamo ...) Izradio ih je poznati naš umetniik Hinko Smrekar, koji je uzeo siž-e za njih iz naših so* kolskih načela i težnji. Radi tog vas* pitnog značenja, a i radi ukusne iz* radbe opravdano se nadamo', da čete ili moči unovčiti bez naročitog truda i muke. Preporučamo te razglednice u pro* da j u našim trgovcima, trafikama, knji* žarama itd.; ponudo tražite od Gospo* darskog odseka JSS. Donosimo prvu sliku spomenute serije, a ostale čemo uzastopce u na* rednim brojevima. Preporučamo član* stvu, da marljivo dopisuje samo na so* kolskim razglednicama držeči se gesla: Svoj svomc! XX. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 13. aiugusta 1928. Brat starosta Gangl bratski i srdačnu pozdravlja brata tajnika dr. Riko Fuxa, koji se nakon dolgotrajne i teške bolesti, koju je »rečno prebo* ho, povratio opet na svoju sokolsku dužnost. — Zatim daje opširan izve* Staj o sletu sokolske župe Rijeka na Sušaku, gde je kumovau naraštajskoj zastavi. S tehničke Strane dao je izve* štaj o sletu br.i Čobal. — Iza toga brat podstarosta Kajzelj izveštava starešin* stvo o sastanku delegata JSS sa bugar* skim Junaeima u Novom Sadu i Beo* gradu, o čemu je več »Sokolski Glalsi* nik« doneo opširan izveštaj. Svi izve* staji primljeni su sa odobravanjem. Zatim je utvrden program dočeka naše pobedničke olimpijske vrste, ko* ja je več na putu iz Amsterdama. Ozledni fond JSS doznačio je dru* štvu Trbovlje Din 250, društvu Mari* bor za jedan slučaj Din 262, m drugi Din 310. Odobreno. Iza toga pročitano je sledeče značajno pismo isok. dru* štva Blato ozlednom fondu JSS. Bratskom Jugoslavenskom Sokol* skom Savezu Ljubljana. Danas smo primili Vaš bratski do* p is od 26. VII. t. g. i iznos Din 5000 (pethiljada) 'za brata Šeman Volar Kuzmu. Iskazujemo oisobitu hvalu brat* skom Savezu na pažnji, koju je poka* zao osakačenom bratu Šeman Volaru, a i našemu društvu. Ova pomoč ude* ljena bratu Šemanu od bratskog Save* za, primljena je sa osobitim zadovolj* stvom i oduševljenjcm od članova so* kolisikcg društva, a i čitavog pučanstva, - oje jedino još u Sokolstvu imade pu* nu veru za ispravan čist i uzvišen naš nacionalni rad i veliku nadu u ostva* renje naših svetih nacionalnih zada* taka. Kako rekosmo čitavo pučanstvo ovoga kraja, a pogotovo članovi So* kolstva ovu pomoč bratskog Savcza, oduševljcno i srdačno pozdravljaju, a da i ne spominjeno kak« Se je ova stvar dojmila našeg osaikcecnog brata. Još jednom velika i srdačna hvala bratskom Savezu od istrane otsakačenog brata Šemami, Upravnog Odbora, a i eelokupnog članstva našega društva, koji če sve svoje sile uložiti, da se bratskom Savezu oduže u intenzivnem i ustrajnom sokolsko m radu, na korist eelokupnog našeg slovenskog naroda. Originalni! fakturu tvrdke poslat čemo naknadno. Zdravo! XXI. SEDNICA STAREŠ. JSS. 20. augusta 1928. Brat starosta Gangl, čestita pri* sutnom bratu načelniku dr. V. Mur* niku na uspehu naše olimpijske sokol* ske vrste pod njegovim vodstvom u Amsterdamu. Zahvaljuje mu na trudu i požrtvovnoisti i uverava, da če taj uspeh u moralnom pogledu dobro- ute* cati na Sokolstvo u eitavoj našoj dr* žavi. Brat načelnik dr. V. Murnik za* hvali«, sie na čestitei i reka« je: da je našem ueestvovan ju na olimpijskim utakmiea svrha diizanje ugleda i imena države i Sokolstva u Istranom svetu, a želja je njegova, da bi dizale i naš unutranji nivo u 'Sokolstvu. Reči brata načelnika bile isu popračene s odobra* vanjem. Brsti tajnik je iza toga pročitao brzojavne i pismene čestitke našoj vrsti i to: iz Beograda od olimpijtskog komiteta, od dr. ib Bučara iz Zagreba, od župe Osijek i Bjelovar, a župa Tuzla šalje iz Doboja pozdrave stare* šinstvu sa svojih III. utakmiea. 28 augusta zastupače JSS brat Čedo Milič, starosta; župe Aleksa Šan* tič u Mostaru, prilikom otkrivanja spomenika Velikom Kralju Os lob o* diocu Petru I. i legendarnim Hereego* vačkim uštašama u Nevesinju. • JOŠ JE BOLJE... U br. 16 »Sokoliskog Glasnika« iza* šla je notica »Iz lekarskog odseka JSS«. Povodom ove notice obratih smo se ovdašnjem Higijenskom zavodu pismenim putem, i od njega dobili iz* veštaj, da je profilaktička mera uzi* manja kinina, predvidena pomenutom noticom, nepotrebna. Zdravo! Starešinstvo župe Skoplje. Savezni dan uplatila su za g. 1927. društva (XII. iskaz): Križevci pri Ljutomeru, Vrbnilk. Delomično na račun Savez-nog dana uplatila su za g. 1927. društva: Župa Banja Luka; Prijedor; župa Bjelovar: Kupinovac, Križevci; župa Celje: Trbovlje, Šoštanj; župa Cetinje: PeraSt; župa Kranj: Tržič, Železniki; župa Ljubljana: Dol. Logatec, Ježica, Kamnik, Ljubljana L, Ljubljana II , Loška dolina, Moste, Vič, Žiri; župa Maribor: Beltinci, Oplotnica, Preva* Ije, Središče; župa Mostar: Nevesinje; župa Novi Sad: Novi Sad, Petrovara* din; župa Novoi mesto: Gradec, Se* mič; župa Rijeka na Sušaku: Novi Vi* nodol; Župa Skoplje: Prizren; župa Split: Donja Kaštela, Milna, Vranjic; župa Vel. Bečkerek: Vel. Kikinda Bela Crkva; župa Zagreb: Krško, Za* greb I. Sokolska društva, koja još do danas nisu platila Sav. dan za g. 1927., iako je rok potekao več 15. dec. 1927. Župa Banja Luka: Bos. Petrovac; župa Beograd: Beograd J L; župa Bje* lovar: Grubišno polje, Koprivnica, Podravski Kloštar, Sokoilovac, Vel. Zdenci, Virovitica, Vukovje; župa Ce* lje: Rogatec, Vransko; župa Cetinje: Danilovgrad; župa Kranj: Dražgoše, Kranj, Mojstrana, Stražišče, Škofja Loka; župa Ljubljana: Domžale, Ig* Studenec, Komenda, Radomlje, Rilbni* ca, Šiška, Št. Vid nad Ljubljano, Vače; župa Maribor: Čakovec, Dravograd Hoče, Jarenina, Marenbeng, Maribor, Pragersko, Ptuj, Gor. Radgona, Slov Bistrica, Sv. Lovrenc na Pohorju i žu* na Maribor sama; župa Niš: Aleksi* nac, Caribrod', Knjaževac, !Negotin. Pirot, Prokuplje, Vlasotinci i župa Niš sama; župa Novi Sa|d; Bačko Petrovo selo, Bački Brestovac, Irig, Kulpin, Ti* tel; župa Novo mesto: Bojanci, Mirna peč, Stra'ža*Valtalvas, Št. Janž, Št. Jer* nej; župa Osijek: Čepin; župa Rijeka na Sušaku: Gospič, Kastav, Korenica Krasica, • Ogulin, Srpiske Moravice Škrljevo, Sv. Jura j; župa Sarajevtor. je* dina župa u Savezu, koja nije poslala reparticije za razglednice te duguje još Din 1552; župa Skoplje: Đevđelija Kičevo, Kočane, Priština. Tetovo, Ve* les; župa Split: Igrane, Jelša, Pučišća, Podgora, Postira, Stobreč, Supetar, Vis; župa Šibenik: Betina, Nin, Novi* grad, Stanlkovci, Tepljuh*B:očič; župa Vel. Bečkerek: Bašahid, Čenta, Kovači* ca, Bolka, Perlez, Potiski sv. Nikola, Srpslki Aradac, Srpski Itebej, Srpski Krstur, iSrpska Crnja, Sanad, Veliki Bečkerek, Vršac; župa Zagreb: Bizelj* sko, Jasenovac, Kostanjevica, Okuea* ni, Pakrac, Petrinja, Rajhcnburg, Sev* nica, Sisak, Virginmost. PROČITAJ! Zahtevajte oferte od Gospodar* skog odseka JSS za zlatne i srebrne čavijiče (žebljičke) za zastave i levanu ptiču »Sokola« za vršak zastave. * Za društvene javne vežbe i aka* demije, kao i za župske i okružne sle* tove ima JSS u nakladi bianco plakat (bez teksta) skvrčka vežbača sa pre* če u dve boje. Zahtevajte oferte od Gospodarskog odseka JSS za plakat bez teksta i sa tekstom. — Veličina plakata je 63 X 95 cm. * Za jesenske lakoatletske utakmi* ce JSS obavezne su ovogodišnje skop* Ijanske proste vežbe za članove i čla* nice. Brošura tih vežbi u srpsko=hrvat* skom prevodu stoji Din 5. Note za glasovjr k tim vežbama stoje Din 40 pojedinačno Din 20 bez poštarine. * Bianco diplome za takmičenja član* stva i naraštaja ima u nakladi JSS uz cenu Din 2-50 komad. Zahtevajte ofer* te od Gospodarskog odseka JSS i za diplome s tekstom. fr Dopisujte, čestitajte i t. d., jedni drugima uvek samo na soikolskim raz* glednicama. Upotrebljavajte pogranič* ni biljeg! TRAŽE NAMEŠTENJE Trgovački pomočnik iz Dravogra* da izučen u trgovini mješovitom ro* bom preuizeo bi eveotuclno i mesto skladištaira. Bio je dobar glumač i or* ganizator u tamošnjem soikolskom društvu. * Sokolsko društvo Daruvar it'raži trgovačkog pomočnika manufakturista i aranžera izloga. Uz to mora biti do* bar vežbač — prednjak. + Udruženje izvoznika SHS, sekcija za ekisport jaja, peradi i divljači Ptuj rasnisuje mesto tajnika za svoj ccn* tralni ured u Zagrebu. Us lovi: reflek* tant mora biti potpuno vešt srpsko* hrvatskom, nemačkom, eventuelno još i kakvom drugom jeziku, strojopisu i stenografiji; mora biti juridički nao* bražen, verziran u vodenju eksportnih poslova i organizator; služba je stal* na s mesečnom platom Din 3000. Oferte zajedno sa dokumentima na: Milko Senčar, Ptuj. Kalendarčič za naraštaj. Starešinstvo JSS je na predlog svog novinarsko*redakcijskiOg odseka žaključilo, da je spremno več ove go* dine početi s redovnim lizdavanjem kalendarčiča za naš naraštaj, ako če naiči ta odluka na dobar i dovoljan odziv u Savezu. Uz kalendarski deo bi knjižica imala i p r o p ag a n d is t i čki i vaspitni sadržaj te bi s time ispunili praznino u našoj književnosti. Po'zivamoi tim putem bratska žup* ska starešinstva, neka nam što je' mo* guče pre j a ve barem približan broj primeraka, koje bi mogla raspačati svaka župa na svom području. Taj broj nam je potreban, da možem« od* rediti nakladu i pobrinuti se za odgo* varajuču cenu knjižice, koja mora biti takva, da če ju moči nabaviti svaki član i članica našeg naraštaja. Strešinstvo JSS. • ISPRAVAK. U 15. broju Sokoliskog Glasnika u članku Iz sokolskog društva u Dubrov* niku potkrala se jedna krupna štam* parska pogreška tako da je mesto reči obmane u članku štampano obznane. f Brat Vinko Madirazza. Petnaest dana nakon gubitka ne* zaboravnog. brata, društveinoig prosve* tara Tonka Madirazze, zadesila je ovo društvo druga, valjda najteža nesreča u istorijatu ovog društva, nesreča koja je naišla na težak i dubok do jam u sokolskim i gradanskim redovima. Na* ime 15. jula t. g. pri skupnom izletu i vežbama u polju nesretnim slučajem pao je i usled zadobivene povrede na bazi lubanje 16. jula rano u jutro ra* sta« se svojom mladom i plemenitom dušo m brat Vinko Madirazza pok. Vleka. Tragičan svršetka, koji ga je zadesio pri vršenju uzviŠene sokolske ideje, kojoj je bio odan svom pleme* litošču svoje mladenačke i punc po* leta duše, delovao je na svakoga svom svojo m težinom, tim više što je mladi Vinko bio primer u kojeg bi treba Jo a se mnogi Soko ugleda. Nesebičan, marljiv, pun ideala, energije i volje za sve što je plemenito i dobro, mladi Vinko prestao je da živi ispunjavajuči zavet kojega je položio Sokolstvu i Kojcmu je do poslednjeg časa bio ve* ran. Njegov rad u Sokolu bio je uzo* ran, svaki Slobodan čas, posle teškog dnevnog rada, bio je posvečen sokol* skom radu, te je obečavao, da če svo* j.m tihim, skromnim ali uzornim ra* dom postati pravi sokolski radenik, ra* denik velike sokolske ideje. Ali baš u času, sada se je spremao da sa svojom bračom pokaže uspeh svoga rada na javnoj akademiji, neumoljiva i kruta sudbina prekinula je na upravo tragi* can način mla 'a nit njegova života, zavivši time u duboku žalost njegove roditelje i tužnu braču Sokole. Nje* govi zemni ostanci 17. jula t. g. otpra* ceni su uz učestvovanje sve bračd So* ola na večno počivalište, gde se po zadnji put oprostiše od polkojnog bra* ta na dirljiv način brača B. Koščina i E. Paut. Ogromna tužna povorka bila je najboljim dokazom, koliko ,je brat Vinko bio obljubljen medu svom svo* * jom bračom i sestrama, koji su talko na vidljiv način dali dokaz svoje so« kolske uzajamnosti i bratske ljubavi. Neka je njegovoj tdšlko ucviljenoj obi* tel ji naše naiskrenije saučešče, a na* šem bratu Vinku večna slava i spomen medu nama. J. L. Poslednje upustvo za VI. pokrajinski slet JSS u Skoplju. Držite se tačno uputa štampanih u 12., 16. i 17. broju Sokolskog Glasnika. RASPORED VOZOVA ZA PREVOZ SOKOLSTVA NA VI. POKRAJIN* SKI SLET JSS U SKOPLJU. Mjnistarstvo .S a obrača j a izradilo je naročiti vozni red za prevoz Sokol* stva na slet u Skoplje. Prvi voz za slet u Skoplju, od ‘5.-9. septembra 1928 za župe: Maribor, Ljubljana, Celje, Kranj, Novo Mesto, Zagreb, Bjelovar, Osijek, Split, Šibenik, Sušak, Banja Luka, Tuzla. Ljubljana, 3. IX. voz 625 u 17'40. Maribor, 3. IX. voz 515 u 5‘29. Zagreb, 3. 1IX. voz 15/11. u 234)0 Beograd, 3. IX. voz 112/11. u 1810 . Niš, 3. IX. 721/II. u 1-20 (I. deo). Skoplje, 5. IX. dolazak u 6'25. Sokoli iz Splita, 'Šibenika, Bjelo* vara i -Sušaku doči če u toku 3. sep* tembra podesnim vozovima u Zagreb. — Sokoli iz Novog iMesta i Kranja doči če u toku 3. septembra do 7’30 podesnim vozovima u Ljubljanu. So* koli iz Celja popeče se u toku 3. sep* tembra u rezervisana kola kod voza 515. Sokoli iz Banja Luke, Osijeka i Tuzle doči če do voza 15/11. blagovre* meno podesnim voizovima na staniee Sun ja, Brod i Vinkovee. II. voz za župe: Cetinje, Mostar, Sarajevo, Užicc, Kragujevac: Zelenika, 2. IX. voz 635/11. u 19 00. Mostar, 2. IX voz 15./I1. u 4'28. Sarajevo, 3. IX. voz 313/11. u 1805. Višegrad, 4. IX. voz 313/11 Čača k, 4. IX. voz- 213/11. u 7'35. Stalač, 5. IX voz 141/11, u 1317. Niš, 5. IX. voz 714/11. u 1540. Kragujevac, 5. IX. voz 5031 u 7 00. Skoplje, 5. IX. dolazak 2200. Sokoli iz Užica ulaze u ovaj voiz u rezervisanim kol ima ili u redovan voz i spred njega do Stalača. Sokoli iz Kragujevca poči če vo*. zom 5031 do Lapova, gde če njihova kola biti dodata putničkom vo danta divizije g. generala Markoviča dolbismo kamione. Znali smo mi za to. Pa zar i mi nismo vojska?! Sad ne> mamo pušaka ii topova, ali imamo so* kolski duh. U pet po podne smo u Strumiei. Kako nam kao trcn oka pro* letcše puna 53 sata prilično teškog puta od Tuzle do Strumice. U Stru* mici oduševljen doček. Opet: muzika, Sokoli, vojska, gradanstvo, sve je to izašlo da diočeka i pozdravi prve Bo* i lep sokolski uspeh. Otvorio ju je sta* rešina Sokola u Strumiei br. major Pit* jič, a kao prva tačka programa bio je iskreni pozdrav br. V. Bogičeviča, taj* nika župe Tuzla, zatim nekoliko uspe* lih pesama Strumičkog pevačkog dru* štva »Relja Krilatica«. Daljne telovež* bene tačke izveli su naraštaj i deea društva iStrumicc i članovi i članice Tuzlanske delegacije. U ponedeljak po podne bilo je razgledanje grada, a iza podne javni čas na Strumičkom ipolju, kojem je prisustvovao ceo 49. peš. puk i neko* liko hiljada gradanstva. Celo vreme 'bilo je govora i radilo se, da delegacija poseti kolonije Pira* vu i Valandovio, ali je ovo radi po* teši toče oko prevoza ostalo samo že* ljom. Na veče je gradska opština dala u počast delegacije svečan banket, na kojem su delegaciju pozdravili odu* ševljcnim govorima: gradonačelnik g. Dr. Fidančevič i istari S oko i slučajni Tuzlak u Strumiei br Džamonja, di* rektor tamošnjc gimnazije. Ispred de* legacije zahvalila su se brača: Dr. Ko* stič i br. Bogicevič. Posle banketa ko-o i pesma. Srdačan prijem i uspeli naše posete učindo je, da smo se za to krat* ko vreme osečali kao domači i teška srca, uz ispraeaj mnogobrojnog gra> danstva i Sokola krenusmo u 3 sat« ujutro put Štipa. U Radovištu nas do* čeka ceo Radoviški Soiko, ko ji nam je priredio doručak. U 10 sati prepodne stigosmo u Štip i opet sa našim Iler* eegovcima produžismo za Skoplje. O sletu u Skoplju pisano je mrao* go, ali se može i ovom prilikom nagla* siti, da je daleko nadmašio župski slet. Iza »leta c to nas na historijskom Kosovu: Nepregledna masa Sokola k reče, da se pokloni mrtvim senama kneza Lazara, Miloša i ostalih kosov* skih junaka. Zahvaljujoči br. Miletiču iz Prizrena i njegovom tumačenju, vi* ileli smo sva mesta gde se je odigrala kosovska drama. Kao uspomenu po* neli smo krvave Kosovske božure ... Naša paseta Strumice i Južne Sr* bije postigla je izvršenje našeg za* d a tka i dokazala jasno i vidljivo, na* ma i brači dole — da smo jedna krv jedan narod od Adrije do Črnoga mora. Ing M. K. Iz sokolske župe — Maribor. OKROŽNI ZLET V SLOV. BISTRICI. Ob jako ugodnem vremenu sc je vršil dne 8. t. m. v Slov. Bistrici zlet mariborskega sokolskega okrožja, s katerim je domače društvo dostojno proslavilo svoj 15 letni olblstoj. Od svojega skromnega postanka pa do danes je slovenjebistriški Sokol vztraj* no prenašal vse težikoče ter premago* val številne ovire, ki so zlasti v času pred in med vojno resno ogrožale ob* stoj sokolskih organizacij ter razmah nacijonalne misli. Zato je domače društvo tudi v polni meri izaslužilo častni poset sosednih bratskih dru* štev, ki so se zleta deloma obvezno, deloma prostovoljno udeležila. Zlasti dobro so bila zastopana sledeča dru* štva: Maribor, Studenci, Sv, Lenart v Sl. goricah, Konjice in Oplotnica, de* putaeijc pa so došle iz Ptuja, L juto* mera in lloč Pogrešali smo Ruše in Sv. Lovrenc na Poh. — Zletne pred* pripravo so bile skrbno izvedene in gre v tem oziru domačemu odboru popolno priznanje. V nedeljo je od ranega jutra po prihodu mariborske sokolske godbe zavladalo živahno vr* venje, ki se je ob prihodu gostov še stolpnjevalo. V dopoldanskih urah so se na okrašenem voj. vežlbališču vršile vaje za popoldanski nastop. Ob 3. uri pop. se je od kolodvora razvila po* v dirk a preko 300 članov, članic, nara* ščaja in dcee s sokolsko godbo in šestimi prapori na čelu; obhodila je glavne z zastavami okrašene ulice ter končala na telovadišču, kjer se je zibralo preko 000 sokolstvu naklonje* nega občinstva. Po nagovoiru društve* nega staroste brat Mondinija pred ubranimi oddelki telovadcev in po ,po* zdravu župnega staroste br. J. Nova* a, so zaporedoma nastopili vsi od* delki v tem vrstnem redu: 1. Mo* ška deea (12) z žup. prostimi vajami. 2. Ženska deea (26) je ljubko izvajala vaje s cvetkami. 3. Moški naraščaj (16) — večinoma iz Maribora — je izvedel efektne in težke proste vaje s popolno sigurnostjo. 4. Ženski na* raščaj (28) je izvajal predpisane va* je ibrezhi|bno. 5. Vrsta starih (18) je nastopila z župnimi prostimi vajami s palicami in je žela za dokaj dolbro izvedbo zasluženo priznanje. 6. Na orodju so nastopili člani in moški na* raščaj in sicer na drogu, bradlji in konju. Zlasti lep je bil nastop nafa* ščaja na drogu ter prečil/ne vežbe mariborske vzorne vrsto pod vod* stvom žup. načelnika br. Mačusa. 7. Članice (50) so izvajale slkopljanske proste vaje popolnoma skladno. 8. Cia* ni (52) so izvedli savezne pr. vaje za* dovoljivo, vendar bi bilo želeti bolj* šega kritja. У. Pri tekmi v izpodbijanju žoge je odnesel mariborski moški na* raščaj nad člani zasluženo zmago. 10. Kot zadnji so strumno nastopili go* jenei mariborske artil. podofic. šdle (32) pc d vodstvom agilnega sokolske* ga deiavca podporučnika Ogorelca. — Skupno je nastopilo 234 telovadcev* članov, članic, naraščajnikov in dcee. Po zaključku javne telovadbe se je vršila Sokolska veselica v prostorni dvorani okrajne hranilnice. -— Minuli zlet je pokazal, da vsakemu delu sle* dijo uspehi, ki pa nikakor ne smejo biti končni, temveč v spoiUbudo k na* daljnemu stremljenju po čimvečji po* polnosti To velja posebno za vsako sokolsko delovanje. 15 letni obstoj društva in njegova uspela prireditev bodi Slovenjebistričanom in njihovim sosedom bodrilo prcJdvsem v telovad* nici, poleg tega ;pa tudi v pr ©potreb* nem prosvetnem delu, k e n le na ta način so bo ilzkazala vrednost takih in Dodobnih prireditev, ki polagoma to* da sigurno vodijo h končnemu cilju celokupnega Sokolstva. — P. • OKROŽNI ZLET KOROŠKEGA SOKOLSKEGA OKROŽJA V VU* ZENICI. Ob ugodnem vremenu 10. junija se je vršil okrožni zlet koroškega Sokolskega okrožja v Vuzenici. V srcu vseh obiskujočih je bilo praznično, a še mnogo 'bolj prazničen je (bil ta dan v srcih domačih Sokolov, Sokolic in Sokoličev, ker je bila odstranjena ve* lika in težka ovira v razvoju .tukajš* njega društva — pomanjkanje telova* dišča. Oil ranega jutra po prihodu Soko* lov in Sokolic iz Slovenjgraške kotline in Mežiške doline, ki so čakali na ma* ribortsko sokolsko godbo in na na orodju nastopajočo vrsto, so skupno odkorakali skozi gornji trg Vuzenice na telovadišče. V dopoldanskih urah so se vršile vaje za popoldanski na* stop. Ob 13'A. so ise ponovno zbrali na let'ncm telovadišču, odkoder je zavila povorka v gornji, od tam na ispodnji trg in nazaj na telovadišče, kjer je čakalo ljudstvo. Sledil je pozdrav staroste br. dr Pregla, ki je z izbranimi besedami poudaril pomen današnjega dne otvoritev letnega telovadišča, ipoleg katerega je poslopje, ki bo v kratkem času prezidan v originalen Sokolski dom. Za pozdravnim govorom staroisfe je župan br. Mravljak pozdravil imenu vuzeniš/ke občine in v kratkih potezah očrtal zgodovino posestva, ki ga je kupil Sokol. Vrstil se je nastop moške dcee, ženske dece, moškega naraščaja, ženskega naraščaja, moške ga naraščaja na bradlji, članov na dro* gu, moškega naraščaja, na mizi. Vaja: »Naprej« članov iz Orne, vaje članic, proste vaje članov in tekma v izpod* bijanju med člani iz Črne in narašča* jem iz Maribora, kjer je odnesel zma* go naraščaj iz Maribora. Po zaključku javne telovadbe je Ibila sokolska ve* selica tpred Sokolskim domom. Med sokolskimi vrstami pa je oiko zaman iskalo ofieialnega zastopnika' mariborske župe. Najbrže se župnim organom otvoritev letnega telovadišča tik ob severni meji, kjer se je moralo i,n mora Sokolstvo boriti z večjimi na* sprotniki kot pa blizu osrčja, ni čutil.) kot važen faktor v razvoju Sokolstvu tu ob severni meji in počastilo to na* predovanje z oficialnim posetom vs.i j s pooblaščenim članom. V. p. • SV. JURIJ OB ŠČAVNICI. Naš Sok. odsek ne postoji još ni pola godine, ali ipak možemo i o nje* rnu več saopštiti skroman izveštaj. Istina doduše, da više ili manje jo5 sakupljamo Sokolu snage, ali pokazati moiže m o več i na pozitivan rad. Vež* bali smo dosta redovito, dok nije po* čeo intenzivni poljski rad, ko j i spre* čava naše umorene vežbače, večinom seljaeke momke, kod telovežbe. Dalje imamo da .zabeležimo i nekoliko član. kih sastanaka, skopčanih sa 2 preda* vanja. Dosta povoljno radi i knjižnica, koju ne posečuje samo članstvo, nego nekoji prijatelji Sokolstva. U što ve* jen. Ib roju hočemo da učestvujemo na 25*godišnjici našeg matičnog Sok. dru* štva u Ljutomeru 12. avgusta. A i ne* koje gubitko več imamo: 11 vojmike od* laz: naš dosadašnji tajnik br. Prah, a naš ue. br. Drago Korošak biče po svoj prilici premešten na drugo službeno mesto. Medutim nama je došao u po* moč br. župski prosvetar, ko j i boravi medu nama na ferijama. Novčano su nas dosada poduprli — večinom naši zemljaci! — ova brača i gospoda: prof. M. Suhač (Celje) sa 100 Din, nar. posl. Dr. Lj. Pivko (Maribor) sa 25 Din, oilv. dr. Pr. Lipold (Maribor) sa 25 Din, veletrgovac J. Kette (Ljubljana) sa 30 D;n, veletrgovac H. Kreft (Ptuj) sa 100 Din, žup. blag .Drago Kocmut (Man* bor) sa 100 Din, cmerit, notar Ot. Ploj (Maiibor) sa 10 L)in, lečnik Dr. 1. Brez* nik (Cj. Radgona) sa 20 Din te uprav* nik Jak. Vuk (Ptuj) sa 50 Din; neka im ibude i na ovom mestu izrečena najsrdaonija hvala! * Iz sokolske župe — Cetinje. PRVA JAVNA VEŽBA ŽUPE »NJEGOŠ«. Najmlada sokolska župa »Njegoš« nastala je ožičena jubilejima proslava CirahovsiKe bitke kad je Crna Gora od svih velesila priznata za državu, pro* slava 50 godina, kada smo prvi put izašli na more i proslave lOgodišnjiee ujedinjenja, sve su to lij epi datumi u ovoj godini, medu kojima i postanak »N jegoš«*župe, jedna od najljepših prosiava. Mlada žu.pa u svom radanju istu* pom prve vežbe obečava mnogo. Dru* štva sa plavog Jadrana, sa krševa Crnc Ciore, naša uzdanica naši mornari saku* pili su se u rodnom mestu prvog Soko* la, i pokušali prvo-m vežbom snagu svo* jih krila. Cetinje okruženo visovima u na* ručju Lovčcna nije ništa bilo drugo za 3 dana do jedna velika sokolana, prc* plavljena od 1000 učesnika, medu koji* ma 670 vežbača. Na sve strane čtila se je pesma, tri muzike jednovremeno na razne Strane davale su izražaj raspoio* ženja. Cetinje ovakve narodne sveča* nosti nije još do sada zapamtilo. Okrug zetski došao je u oči pro* slave a bokokotorski na sam dan pro* slave sa 2 sokolske muzike i sa odelje* njem mornarice. Povorka je pozdravila prvo grad Cetiinje, gde je brat Zgore* lec toplo i zanosno iznio da kako je Njegoš živ na Cetinju okupljao rodo* ljulbe tako i Njegoš okuplja danas sve nas opet na Cetinju gnezdu Sokola. Predsednik opštine je pozdravio mladu župu i zaželio joj u najskorije vreme >i novog člana Skadarski Soko. Povorka je stala pred Oblasni Od* bor, gde je patriotski Jovo Sekulovič, starosta llerceg Novog pozdravio Crnu Ceru. sečajuči se kad je kao rob pri je 14 godina posetio vežbe na Cetinju a danas kao slobodan i starosta. Pred Domom Slobode starosta župe Gavro Miloševič pozdravio je prost'a* nu domovinu ističuči da ideja sokolska je velika i da su ju vazda Črnogorci r izumevali, jer dok su ostali slovenski narodi im ali geslo »Sloven ko je Soko da je« dotlo smo mi u Crnoj Gori to geslo ispovedali »Nas i Rusa 150 mili* juna« time prikazujuči sebe kao deo slovensftog tela. Veliki župan zetske oblasti Vidoje Mišovič u podužem govoru istakao je sve vrline Sokola, divno uporedujuči sa našim narodnim pesmama i naglasio tla narod koji nema odlika sokolskih ne treba da živi. Pozdravio je mladu župu »Njegoš«. Tehnički je stvar izvedena odlično. Učestvovalo je ra'znih kategorija 670 Ne zna se šta je bilo ljepše da li mor* nari, da li kostimirane Sokolice, tla li naraštaj i naraštajke, tla li Sokoli. Sve je išlo po taktu i redu a i nije čuda, na* čelnik je mornarski kap. br. Kovač, a načelnica s. Mozetič, koji uz pripomoe Ligutiča, Viekoviča, Vidovieeva, Barba* lica, BibeZiiča izvodili su kako treba sve brzo i u redu sokolski! Odbor župskih prosvetara na čelu sa Zagarčaninoin 11 p r is ust v u starešin* stva donio je značajne odlu^e na kul* turno prosvetnom polju. U veče na akademiji general 'I otlo* rovič držao je divno predavanje ,i po* zdrav .nlladoj župi, da u začetku pored fizičkog vaspitanja veliku brigu skrene i na duhovno vaspitanje. Saslušan od nekoliko hiljada duša, njegovo preda* vanje učinilo je dobar litisak na prisut* ne. Zatim je otpocela vežba i to prva »Serdar Jole« izradena od Barbaliča iz Nikšiea Kotor se proslavio sa Mozetič, a i ostala su društva pokazala uspehe Mornari su bili burno pozdravljam! Bio je i banket. Na njemu je sta* rosta župe Gavro Miloševič podigao zdravico, prvom Sokolu iz njegova rod* nog mesta Nj. V. Kralju. U ime opštine toplo je pozdravio prvi kmet Radule Dutiičkovič. U ime mornarice poztlra* vio je podpukovnik Labaš. U ime Rusa prof. dr. Novikov dok u ime Narodne Odbrane iz Beograda Božovič. Banket je završen čitanjem depeša i pozidrava sa strane, medu kojima je najviše oduševljemjc iizazvalu od ne* oslobodene braec. Sutra dan Sokoli su sc raizišli uz pesinu i tutanj teretnih automobila 1 za ;as Cetinje je dobilo opet svoj ozbiljni penzionerski izgled, ali ipak svak je još osečao sveže utiske sokolske sveča* nošti. Mladoj župi »Njegoš« neka je sre* tan poeetak, daj Bože da ona medu ^>o* koiima bude onakva kakav je Njegoš medu pesnicima. • SOKOLSKO DRUŠTVO U 11ERCEG* NOVOM. Na Vidovda-n ovc godine, Sokolsiko društvo u Herceg N ovom istupiio je n povorci pred spomenik streljanih Bo-Kelja od Austrije. Sokolska muzisa lšla je na čelu a za njom sve kategorije sokota, pa velika masa naroda iz cele boke. Pored spomenika gde je u mar* tu br. Gangi starosta Saveza održao topu govor d iznio tople osečaje naših Siovcnaca i Jugoslovena, za vcliike mu* cenike, slegla so je pored vojske, mor* laiiee i Sokola, sva rodbina streljanih ► mnogobrojno gradanstvo. Pošto su obavili činodejstvo, starosta najmlade sokoIsac župe .»Njegoš« brat Gavro Miloševič otlržao jc sokolski jugosio* venstci govor, istanuo je značaj Vidov* dana, istakao je značaj svih ovih vi* dovdansivih gro'bova, naglasio je da su oni svetiljke u teškim časovima da da* du svetla narodnoj duši jugoslovens.K i tip čovei*ta, onako čist i svet, kao što je Krv ovih velikih mučenika, koji 6u za nas 1 naše dobro pali. Sokoli čc energično ustati prutivu svakoga, ko u čistu ctičnu dušu jugoslovenstva unosi ma Kakve mrlje. Posle je vojna i sokolska muzika odsvirala liože Pravde i povorka na čelu sa starostom Seikulovičem vratiia e u grad. Svečanosti bi poprimilc i viši i jači karakter baš u desetogodišnjiei naše domovine, da sc nemili dogadaji u [Narodnoj skupštini nisu odigrali. * _ I Iz sokolske župe — Kranj. SOKOLSKI PRAZNIK V DRAŽ= GOŠAH. Snažna in lepo ležeča gorenjska planinska vas so Dražgoše pri Želez* nikih. Sokolska misel je obrodila tod bogate sadove, ki so predvsem vidni po veliki požrtvovalnosti članstva. Ze pred vojno so se dražgoški Sokoli od* ločili sezidati si lastni dom. Zidanje je ustavila vojna vihra in lani je ibd otvorjen končno lični Narodni doni, i-š-i odgovarja potrebam tamošnjega prebivalstva. 88o m nad morjem lezi ta postojanka, menda naj'višja v domo* vini. Na praznik so posetiii dražgoške brate okoliška društva iz Bohinja, tvranja, Stražišča, Škofje Loke, Ka* dovljice, Tržiča in Železnikov. Dru* štva so napravila prav lep planinski zlet, med katerimi so Stražiščani odšli na pot že prejšnji dan ob 10. uri zvečer. Telovadcem sc ni prav nič pozna* la naporna tura. Vaje so bile izvajane z eleganco in spretnostjo, kakor pri telovadni uri v telovadnici. Nastopili so člani, članice in moška) deea ter na* raščaj. Godbo so oskrbovali domači godci s harmonikom in klarinetom. Po izvršeni telovadbi se je razvilo prav živahno vrvenje v Narodnem domu in pred njim. Stregla so domača dekleta, ki so preskrbela tudi sama za okusno pecivo in izboren malinovec iz planin* Siv »n malin. Mladina se je zavrtela v lOSKOčnem plesu, pri katerem je bila jako zanimiva planinsko prikrojena »češka beseda«. V mraku so se začeli poslavljati oddaljeni gostje. Ko bode ponehalo ioijsvo tlelo, bode mladina zopet za* čela z igrami, kjer je pokazala že lepe uspehe To delo vodi požrtvovalni uči* tel j brat Zupančič. Dražgošanom želi* mo ves uspeh in napredek pri soisol* skem kulturnem delu. * Iz sokolske župe - Banja Luka. JAVNA VEŽBA SOKOLSKOGA DRUŠTVA U BANJOJ LUCI. Održana je u nedelju 8. jula o. g. sa sledečim programom: 1. S. Vidmar: Proste vežbe članova xa. pokr. slet u Skoplju 2. F. Erben: Valčikova pro* sta devetka — članice 3. D. Šarič: Vežbe štapovima — muški naraštaj. 4. V. Ljuboja: Vežbe muške i ženske dcee. 5. Vežbe na spravama i igre. 6. A. Jug: Vežbe članica za pokr. slet u Skoplju. 7. Vežbe na preči. 8. J. Jaz* bee: Slikovite vežbe u kolu — ženski naraštaj. Opčenito uzevši ovaj ceo program izveden je dobro. Pojedine tačke bile su vrlo dobro uvežbane, naročito pro* ste vežbe članica i devetlka, te su van* retino uspele. Ostale tačke su takoder izvedene dobro i skladno. Nastopilo je: članova 29, članica 12, muškog na* raštaja 29, žen. naraštaja 22, te mu* ške i ženske dece 42. Usled školskih ferija razišlo se preko 50% naraštaja i tleče, te je usled toga i sam nastup gubio mnogo na impozantnosti. Iz istogii razloga je bio otsutan i znatan broj članstva, pa se u buduče ovi na* stupi moraju držati 3 do 4 nedelje ra* nije. Več i v.bog same žoge, koja u to vreme vlada i sprečava jaku posetu, trelbalo bi ovo uvažiti, jer se to ovaj put jako osetilo. MALI OGLASI Oglase p rim a po naplati uprava Sokolskog Glasnika u Ljabljani, Narodni dom. Svaka reč pri svakom objavljivanju 50 para, najmanji iznos 5 Din. Za izvršitev modernih portretov ter vsakovrstnih fotografičnih slik, kakor: skupin, povečav, interjerjev i. t. d. se priporoča Fotografifnl ATELIJE „VIKTOR" ■ LJUBLJANA Knafljeva ulica 4 nasproti Narodni tiskarni M. TIČAR LJUBLJANA veletrgovina s papirjem in pisarniškimi potrebščinami na malo na veliko priporoča cenj. društvom svojo bogato zalogo najrazličnejših karnevalskih predmetov kakor: konfeti, serpentine, guir-lande, kotiljone, krep-papir etc., po najnižjih konkurenčnih cenah! Zahtevajte ponudbe! Prosvetnim odborom. Pri izpopolnjevanju društvenih knjižnic se poslužujte cenikov, ki jih dobite hrezplačno v Učiteljski knjigarni v Ljubljani, Frančiškanska 6. Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u Sok. Glasniku! ALB. RUTAR PUŠKAR ' CELJE, Slomškov trg 4 priporoča vsakovrstno lovsko in žepno orož|e, municijo in vse lovske potrebščine. Za sokol, mladinske knjižnice 1 Priporočamo sokolskim mladinskim knjižnicam znamenito ilustrirano knjigo pravljic z Ju-trovega „Tisoč in ena noč“. Poslovenil Andrej Rape. Vezana Din 28'—. Naročila na Učiteljsko knjigarno v Ljubljani. Jezikoslovcem! Priporočamo iz lastne založbe znamenito delo: Univ. prof. dr. Ramovš, Historična gramatika slovenskega jezika. Bros. Din 260'—. Plačilo tudi v obiokih po •dogovoru.Naročila izvršuje založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Iz naše preteklosti. Sokolskim mladinskim knjižnicam priporočamo dve povesti iz naše davne preteklosti, in sicer: Šilih. Neko* je bilo jezero. Vez. Din 24.—; Waštetova, Mejaši. Vezana Din 24' —. Naročila izvršuje Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Posetiocima Ljubljane preporučamo, da si kupe za uspo-menu kolekciju 6 umetničkih razglednica u krasnom barvotisu „Stara Ljubljana", po origi-nalima prof Sa^e Šantla. Cena kolekciji Din 6. Učiteljska knjižara u Ljubljani, Frančiškanska ul. 6. Posetiocima Slovenačke preporučamo, da si kupe za uspo-menu kolekciju 6 umetničkih razglednica u savršenom tisku bojama po originalima akadem. slika-ra Maksima Gasparia: Seljačka svadba, Proleće, Slovenac. Slovenka, Mlada Breda, Lepa Vida. €ena kolekciji Din 7 —. Učiteljska knjižara u Ljubljani, Frančiškanska 6. FR SLAMIČ, LJUBLJANA GOSPOSVETSKA CESTA ŠT. U priporoča fine mesne izdelke, vsakovrstno sveže meso, perutnino, divjačino ter izborne mesne konzerve in paštete TELEFON 29-73 - NIZKE CENE! Zajtrkovalnica ai. ščurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter prstna domača in tuja vina. flr m t) ihs'/ Љ VIC« V«(T IZDELU7E SOLiDNO ALOJZ FUCHS - JjjM иошши, Smirni« ul. i priporoča bogato zalogo zlatnine, ur in srebrnine. Popravila v lastni delavnici točno in solidno. .------------------------m . i ■ < Л« J Nailcpia knjiga sokolske »lave je ; Spomenica I. Jugoslovenskog svesokolskog sleta 1922. g. Kompletna stoji Din 350"— Originalne korice Din 50’— Naručite kod pisarne JSS. ■i A i -i г b b •Л Obmejni kolek ima v zalogi Jugoslovenski Sokol Savez Vgak komad 50 p. Pri večjih naročilih 25 % pop. v korist bratskim društvom inžupam. Naročila sprejema iu jih ob na-prejšnjem plačilu izvršuje Pisarna JSS, Ljubljana, «4«-» Narodni dom Dežnike in solnčnike v največji izbiri priporoča po nizkih cenah L. M1KUŠ LJUBLJANA - MESTNI TRG 13 XI PRIREDITEV LJUBLJANSKEGA MEDNARODNEGA VELESEJMA LJUBLJANA V JESENI" OD 1. »O lO. SEPTEMBRA 1028. VELIKA JUBILEJNA KMETIJSKA RAZSTAVA, s katero proslavi Kmetijska družba za Slovenijo 160 letnico svojega obstoja (kmetijsko rastlinstvo, živinoreja, živino-zdravslvo, podkovstvo, kmetijsko stavbništvo, kmetijska industrija, kmetijski stroji, domača in hišna obrt. Razstava: mlekarskih izdelkov, sadja, zelenjave, vina, zganja, medu). Razstava „Favna Slovenije* / Vrtnarska razstava / Higiienska razstava Radio - razstava / Razstava pohištva / Mednarodna industrijsko - obrtna in trgovska razstava 2. sept.: Revija slovenskih narodnih noš 2. sept.: Razstava in sejem plemenskih konj 9. sept.: Razstava goveje živine, drobnice, prašičev, kokoši, zajcev •9. sept.: Tekma slovenskih harmonikarjev Veliko zabavišče „MALI PRATER* : izbrana vina in jestvine, tobogan, hipodrom, orjaško kolo, vrtiljaki, panoptikum, indijski fakirji, kitajski umetniki, zamorska vas, Liliputanci, strelišča, plesalke na vrvi i. t. d. Na železnicah in parobrodih polovična voznina v Ljubljano in nazaj Legitimacije po 30 Din prodajajo denarni zavodi, potniški uradi, ■ '■■■■ ■ trgovske in kmetijske ustanove .-=■=• UČITEUSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA ULICA TELEFON ŠT. 2312. RAČUN POŠTNE HRANILNICE ŠT. 10.761 JE NAJMODERNEJE UREJENA IN IZVRŠUJE VSA TISKARSKA DELA OD NAJPREPROSTEJŠIH DO NAJMODERNEJŠIH Tiska Solike, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige; ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku; broSure in knjige v vseh nakladah, časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cenikov in reklamnih listov. LASTNA TVORNI CA ŠOLSKIH Z VEZKOV. Z ALOŽ B A IN UPRAVA „SOKOLIČA* IN .NAŠE RADOSTI". UČITELJ/KA KNJIGARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA ULICA prodaja znanstvene, strokovne, leoo.-lovne, pripovedne in mladinske knjige kakor tudi kniige za osnovne, srednje in obrtne šole ter ima v zalogi vsakovrstni papir, pisalni, risalni in šolski pribor in učila kakor tudi umetne in pokrajinske razglednice v največji izbiri. .,JADRANSKA STRAŽA* Udruženje za propagandu 1 zaStltu naših nacionalnih interesa na našem moru i primorju. Glavni (izvršni) Odbor u Splitu. Oblasni Odbori, Mjesni Odbori i Povjereništva u svim sjedistima oblasti i ostalim mjestima naše Kraljevine, te u inostranstvu. Članom može postati svaki punoljelni gradjanin Kraljevine SHS. Patriotska je dužnost svakog rodoljuba, da radi za sigurnost pomorske Jugoslavije, d;i osniva ogranke i širi edicije, artikle te brošure o najaktuelnijim pitanjima našeg mora i pomorstva itd. ČUVAJMO NAŠE MORE! | MUKO KRAPEŽ - URAR j I LJUBLJANA, JURČIČEV TRG 3 se priporoča vsem bratom in sestram. »NiMI ===== Stara renomirana tuidka ===== M. URBAS LJUBLJANA, Slomškova ul. 13 (poleg mestne elektrarne) Izdelovanje pristnih kranjskih klobas Razpošilja od 5 kg naprej v vsaki množini po najniiji ceni NajslareJSa vrtnarija in cvetitarna KORSIK A* LJUBLJANA Bleiweisova c. — Aleksandrova c. ima v zalogi vedno sveže rezano cvetje in cvetje v lončkih ter izvršuje vence, šopke in aranžmane po najnižji ceni in najfinejši obliki. Bralska sokolska druStva imajo lO0/« popusta. Telefon št. 2.341. Teleton it. 2.341 ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ ЗАГРЕБ, Куковићева ул. 13 Главни добављач Југословенског Соколског Савеза [Брзојавни наслов: Трикотажа Загреб Израђујем све врсти соколских потрепштина за јавни и излетни наступ чланова, чланица, нараштаја и деце тачно по пропису J. C. С. Надаље преузимам израдбу сваковрсне трикотаже за властити и туђи рачун. — Надаље препоручам се браћи за нзрадбу најмодернијих цивилних одела, која no најновијем кроју израђујем у властитој радионици. KAMNOSESKA INDUSTRIJA USTANOVLJENA 1860. Alojzij Vodnik LJUBLJANA, poleg GLAVNEGA KOLODVORA Cerkvena umetna dela: altarji, prižnice, obhajilne mize itd. Marmornate plošče za mobilje, elektromonterje, strojarje, trgovske pulte, mesnice, kopalnice, stopnišča in veže v vseh barvah. Nagrobni spomeniki, mavzoleji, rodbinske grobnice, kapele Marmornati kamini za salone in elegantna stanovanja, kamsniti lijaki za kuhinje i. t. d. FRANC STRUPI, CELJE Vam priporoča svojo bogato zalogo steklene in porcelanaste posode, svetiljk, ogledal, okvirjev za podobe, raznovrstnih šip itd. Najsolidnejša in točna postrežba. Mestna hranilnica ljubljanska Ustanov. 1. 1889. (Gradaka štediontca). TELEFON ŠTEV.2016 ^ POŠTNI ČEK 10.533 Ljubljana, Prešernova ulica Stanje vloženega denarja nad 300 milijonov dinarjev. Sprejema vloge na hranilne knjižice kakor tudi na tekoči račun, in sicer proti najugodnejSemu obrestovanju. Hranilnica plačuje zlasti za vloge proti dogovorjeni odpovedi v tekočem računu najvišje mogoče obresti. Jamstvo za vse vloge in obresti, tudi tekočega računa, je večje kot kjerkoli drugod, ker jamči zanje poleg lastnega hranilničnega premoženja Se mesto Ljubljana z vsem premoženjem ter davčno močjo. Vprav radi tega nalagajo pri njej sodišča denar nedoletnih, župnijski uradi cerkveni in občine občinski denar. Naši rojaki v Ameriki nalagajo svoje prihranke največ v naši hranilnici, ker je denar tu popolnoma varen. ZEUEZARA VARE) k d i m m i • Г «•„' !'|Г -I »:» »Ч- «•« «•» rfi*. i / v* - ; ■ '..ir*-1;!(. gfi, w ij! . --rih \ h' - ■ —\ K v * *'• > vi! - - -f. Poštanska I željeznička stanica: Vareš — Majdan Brzojavna adresa: Željezara Vareš Teiefo « interurban broj s 2 3, 4 i 5 Л Salonska жа ugljen. Rudarski proizvodi: hematit sa garantovanom sadržinom željeza od 60% na više. Prženi siderit i limonit. Proizvodi visokih peii: sivo željezo taljeno sa drvenim ugljem za ljevaonice. Belo željezo i besemersko željezo za Čelik. Metalni Odijevi: od bronza, mjedi, bakra, aluminija - sirovo i apretirano. Specialni fosforni bronz za velika naprezanja. Strolni delovi: za svakovrsnu industriju. — Kompletne transmisije itd. Odljevl od Sivog željeza: vodovodne i plinske cevi sviju dimenzija prema normalijama nemačkih inženjera sa kol-čakom i pelešom, sa svim armaturama. Građevinski Ijev, kao stupovi, armature za kanalizaciju, kompletne ljevane ograde itd. Trgovatki Ijev: specijalni Ijev otporan protiv vatre i kise-linama. Strojni Ijev kao remenice, ležaji, spojke, slogovi (Radsatze) u sirovom stanju i apretirano u vlastitim ra-dionicama. C VELETRGOVINA Z ŽELEZNINO PINTER & IENARD. MARIBOR JADRANSKA PLOVIDBA D. D. 4 SUŠAK sa svojih 60 parobroda podržava službu na 47 redovitih pruga, uzduž cijele domače obalž, Albanije, Grčke i Turske do Smirne, u vezi sa Rijekom, Trstom i Venecijom. — ova točna kretanja parobroda razabiru se iz plovidbenog reda, kojega društvo šalje na zahtev badava. — Društvo ima u Sušaku vlastiti odpremni ured (Speditions bureau). Interurbani telefoni: broj 2-36 i 2-37 Brzojavi: JADROPLOV I I Vkuhavajte v (weck; , weck - ovih čašah, ki jih upo-_ rahljajo naše gospodinje že desetletja in so se izkazale za najboljše. Tovarniška zaloga zn Jugoslavijo pri tt. FRUCTUS, Ljubljana = KREKOV TRG 10/1 = KAREL HLUPIČ STRUGARSKI MOJSTER LJUBLJANA, GOSPOSVETSKA C. 16 izdeluje vsa v to stroko spadajoča dela; n. pr.: stojala, električne lestence, kije za telovadbo, krogle i. t. d., i. t. d. STAMPILJE ETIKETE REZBARSTVO LJUBLJANA Sv. Petra c. 13. Plakate vabila diplome posetnice pisemski papir s firmo v vsaki velikosti, obliki in množini izvršuje točno, solidno in elegantno v enobarvnem ali večbarvnem tisku in se priporoča sokolskim društvom in poedincem UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI liiii priporočamo iz lastne založbe narodno blago v besedi, pesmi in podobi. Erjavec: Srbske narodne pripovedke. Vez. Din 22'—. Flere: Babica pripoveduje Vez. Din 10'—. Flere: Pripovedne slovenske narodne pesmi. Vez. Din 24'—. Gaspari-Košir: Sijaj, sijaj, solnčece! (Koroške narodne.) Vez. Din 8'—. Romanova: Narodne pravljice in legende. Vez. Din 16'—. Krasnohorska: Pripovedka o vetru. Vez. Din 20'—. Lah: Češke pravljice. Vez. Din 12’—. Moderndorfer: Narodne pripovedke iz Mežiške doline. Vez. Din 24*—. Račič: Belokranjske narodne otroške pesmi. Vez. Din 8'—. Naročila izvršuje Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Pri direktnem urctilu celotne zbirke 25% popusta. Sklicujte se na ta oglas! Priporoča se tvornica telovadnega in športnega orodja J. ORAŽEM, RIBNICA DOLENJSKO * OSNOVANA LETA 1881. Oprema telovadnic za društva in šole — letna telovadišča. Elegantno, solidno orodje. Nizke cene. CENIK IN PRORAČUN FRANKO. Restavracija NOVI SVET Ijubliana Oospoivatska c. 14 se priporoča vsem Sokolom. Domača kuhinja, točna postrežba Posojilnica v Mariboru ust. I 1882. r. z. z o. p. Narodni dom Tel. St. 108. Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 6 °/o, proti odpovedi na 3 mesece po 8 °/o. Daje posojila proti vknjižbi po 8%, na menice po 10°/o. Stanje hranilnih vlog nad Din 70,000.000’—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000’—. CjeucJeot Prvi bidkii, katerih konstrukcija odgovarja moderni tehniki! Vsi PEUGEOT tricikli so opremljeni s svetovno-znano ,Lyon-Lux‘ verigo, imajo nerjaveče špice in so njiho-hova ležišča najmodernejše vrste nPOpolnoma v olju leteča”, n n Zahtevajte cenik gratis in franko pri glavni zalogi za celo kraljevino ERIK BREUII - Ljubljana, Dunajska c. 36. < L <»: != ; i!! o: !!! oj ?! n! t\ <> Ц j ki i i 8,1 ! h##****#* TVORNICA „DISKOBOLOS“ STANE VIDMAR nasl. AVGUST KOZMAN LJUBLJANA, Sv. PETRA C. 75 Vhod Vidovdanska cesta štev. 22 — 24 Telefon št. 2890 PRVA JUGOSLOVANSKA TVORNICA telovadnega, športnega in gasilnega orodja in potrebščin. Zimsko-sportne potrebščine. Lestve vseh vrst. Specijalna trgovina športnih potrebščin: Tavčarjeva ulica štev. 1 itt (: i! ?<► •n tt <► tt <► o n o (> n I* 1 .o m J5 3 « O 3 "-g 3 ■J «3 s * 3 % £ £ a "Z. - M & s » a JŽ •! ti °° 1 S, s. *“ O >01 *m 3 W ^ M - И ^ ° » H ® c ® 5£ o * « § 1 ■* Sl s* m O o фв ГО m.Si m 3 o <— s > o * M ■ *.s . iv 3 a b b : 4 o E JJ g-o flk O. & MEDIC-ZANKL tvornice olja, firtieža, lakov in barv, družba z o. z. Centrala v Ljubljani « Lastnik Franjo Medič Tvornice: Ljubljana Medvode Podružnice in skladišča: Maribor — Novi Sad Lastni domači proizvodi: Laneno olje, firnei. vse vrste lakov, emajlno-lakastih in oljnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane, kako/ tudi navadne prstene barve vseh vi st in barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke „MERAKL“ za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovstvo. CENE UMERJENE, csa TOČNA /N SOLIDNA POSTREŽBA. CELJSKA POSOJILNICA, d. d. V CELJU > ST*,p4LM I.NN«0^' r STANJE GLAVNICE IN REZERV NAD 8,000.000 DIN STANJE HRANILNIH VLOG NAD 65,000.000 DIN Sprejema hranilne vloge na hranilne knjižice * in tekoči račun ter jih izplačuje točno in nudi zanje najboljše obrestovanje in največjo varnost. Izvršuje vse bančne, kreditne in posojilne posle. — Kupuje in prodaja devize in valute. — PODRUŽNICA V MARIBORU IN ŠOŠTANJU m raP ♦ A ko hočete imeti dobro kavo, uporabljajte KOLINSKO našo domačo kavno primes! MI ♦ LCU гШ Izdaje Jugoslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fuz. — Uretfuje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani, • za nju odgovara France Štrukelj.