Počtarina plaćena u gotovu. Cena Din 2. SOKOLSKI GLASNIK ORGAN JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA % «•**.n** » Ljubljani, Narodni dom. - Telefon ured. 2543. - Račun pošt. šted. 10.932. - Oglasi po tarifi. God. X.. Ljubljana, 15. aprila 1928. Broj 8. kvarno sva bratska društva i pretplatnike, da će uprava „^okolskog Glasnika" obustaviti šiljanje lista svima, koji do ?5. aprila ne namire dužnu pretplatu. To važi kao poslednja opomena. Ljubljana, 15. aprila 1928. ► Organizacija smo, koja u evom radu ne pozna, a hi ne sme poznavati prekida ili odmora! Svršavajuči jedan važan posao, sprem a se Sokolstvo' bez odaha na drugi, novi, teži i veči. Razumljivo je i zdrava je pojava, da je novi rad teži i vedi, ako se pre pravilno radi o, jor nam ta j porast' rada pruža jaisan dokaz da napredu* jemo, dokaz da se naše Sokolstvo širi medu narodom i dokaz da jugosloven* sko Sokolstvo ima puno pravo na daljnji opstanak. Pod tim svojim radom razumemo sveukupni rad naše organizacije, od najmanjeg društva pa do Saveza. Na ovom mestu želimo svratiti n a roči tu pozornost na rad !stareš(in* stva i tehničkog odbora Jugosloven* skog Sokolskog Saveza. Tek što je svršila glavna skup* štima Saveza v Kragujevcu, koja je pregledala i odobrila prošlogodišnji rad starešinstva i načelništva, i ko.ja je donela novih zadača za budučnost, vidimo naše upravne i tehničke or* gane več pri rešavanju tih zadača, vi* dimo ih u punom radu. Na prvoj sednici starešinstva JSS 26. marta o. g. konstituiralo se novo starešinstvo, izabrali predsednici raz* nih odbora i odseka, koji odmah pre* uzimlju svoje funkcije i na narednoj sednici starešinstva javljaju vee sa* stav svojih odseka i odbora, javljaju svoje predloge, načrte i programe za rad tih organa u ovoj upravnoj godini. Na to j sednici starešinstva vidimo, da iznesi savezni gospodar stvaran, so* lidan i dosledan gospodarski program sa striktnim zahtevima i uslovima, kitko od članova starešinstva zahte* vajuči največu štednju, tako i od brat* skih župa i društava, upo,zoravajuči na veliku odgovornost, red i dužnosti, od kojih faktora je ovisan rad i na* predak čitave naše organizacije. Vaz* na je konstatacija brata gospodara u drugoj tačei njegova programa, u ko* joj^kaže: »Smatram da su najplodnije uložena nama poverena novčana sred* stva, u što veči broj saveznih pred* njačkih tečajeva,« i u tačei eetvrtoj, gde govori o osnivanju fonda za stal* nu prednjačku i prosvetnu školu u Ljubljani. Starešinstvo je jednoglasno pri* milo i odobrilo program i uslove brata gospodara, preuzevši time deo velike odgovornosti, ali je ujedno i time do* kazalo koliku važnost polaže naročite na tačke programa koje smo ovde iz* neli, od kojih je ovisan porast i na* predak naše organizacije, jer če jedino tehnički i za proisvetni sokolski rad sposobni prednjači i prednjačice biti u stanju, da dignu broj našega član* stva, naraštaja i dece, koji do danas još nije u pravilnom razmeru sa broj* čano.m snagom našeg naroda! Ceo narod u Sokolstvo, to nam je svrha i cilj! Praktičan dokaz za iznešeno pruža nam savezni' prednjački tečaj za vode i voditeljice naraštaja i dece, koji počinje danas. Sa naročitim ve* seljem konstatiramo, da je to prvi prednjački tečaj za koji je 25 prijava došlo na vreme. Stan, hranu, predavače, vežbao* nicu i svu ostalu organizaciju tečaja spremio je tehnički odbor i starešin* stvo, tako da je dobar uspeh tečaja unapred osiguran. — Jedno moramo ali i ovom prilikom naglasiti, što je rečeno i u uvodniku u poslednjem broju »Sokolskog Glasnika«, da broj prijavljenih članova i članica za taj tečaj nije još u pravilnom razmeru, kao što. ni zbroj članova i članica u Savezu učlanjenih društava. — Za ovaj tečaj je prijavljeno 10 članica iz 5 župa. Pitamo se gde su tečajnice iz ostalih 17 župa? Zar je tako malo razumevanja za izobrazbu prednja* eica u tim župama? Zar načelnice tih župa nisu zahtevale od župskog sta* rešinstva ili svojih društava, da se po* šal je barem jedna sestra iz župe u tečaj? Nadamo, se, da je to poslednji put i da se taj nehaj neče više po* noviti. Ostali odbori i odseci Saveza rade na unapiredenju naše organizacije i spremaju se za izvršenje zaključaka poslednje savezne glavne skupštine. VI. pokrajinski slet JSS u Skoplju. Proslava 10 godišnjice opstanka naše države. BRAĆO I SESTRE! Jugoslovanski Sokolski Savez je po svim svojim instancama odobrio i odredio, da če sc održati naš VI. po* krajinski slet ove godine na Vidov dan u Južnoj Srbiji, i to tamo, gde ima svoj izvor stara narodna prosve* ta, gde je nikla velika nacionalna i državna misao, koja je prožela sve du* še i sva srca našeg naroda od Jadra* na do Timoka, od Soče do Subotice i Đevđclije — u Dušanovom carskom Skoplju! Na zemlji, gde je viorio krstaš barjak kosovskih heroja, razvrstiče se naše sokolske zastave, da se poklo* ne Dušanovom gradu, Markovoj pre* stoniei, silnim staros avnim zadužbi* nama, Gračanici, Lesnovu, Trcskovcu, Dečanima, Peči, Sv. Naumu i Klimen* tu. Videčemo velike dvo.rove u Nero* dimlju, Zvečanu, Paunima, Svrčinu; cnemečemo kraj zidina Samodreže, gde su se napajali duševnom svežinom kosovski junači. 1 na Kosovu, na slav* nom, krvavom, a danas oslobodenom, prikazače se pred nama istorijska lica eara Lazara, Banovič Sbrahinje, Srde Zlopoglede, starog Jug Bogdana i de* vet Jugoviča... Čitav taj svet razgrnuče se pred nama kao veličanstvena knjiga istori* je našega naroda, iz koje se čuju reči: »da seb’ pregorjev’ najviše se može!« Ne čujemo li te reči svaki dan? Nije li na toj zapovedi osnovan zako* nik sokolske pravde i sokoilskog živo* ta? Požrtvovnost do skrajne granicc, do sviju konsekvenca, do jserpivosti nosi, poživljava, opravdava, uzdiže i u plodnost upravlja sav naš rad. Bez pregorevanja ne bi bilo Sokolstva, bez pregorevanja ne bi bil'o naše slo* bode, bez pregorevanja ne bi mogli na pokrajinskom slctu u Skoplju pro* slaviti desetogodišnjicu opstanka naše kra* ljevine. Veliki san, koji je zaneo do slav* nih dela Nemanju, Sv. Savu, Miluti* na, Lazara, kosovske junake i muče* nikc, bosanske kraljeve, hrvatske i slovenačke velmože, našu braču Soko* le dobrovoljee i svu nacronalnu i knji* ževnu generaeiju novog veka — taj san je danas istina! Svoj dom imamo — prostor i vreme, da se sami uprav* Ijamo, da dokažemo., jesmo li vredni svili ogromnih žrtava prošlosti, jesmo li sposobni, da kod pomisli na nju očciičimoi sve snage svojih tela i svo* jih duša za svestan, junački pohod u budučnost! Sokolsko viteštvo to hoče! Naša volja, naše delo — to je naš plug železni! »Pluže naš gvozdeni, ori, ori bez prestanka! Po našem telu plu* žiš. Kosti su nam pod gomilom, a krv nam je pod grudama. Sva je znojem poškropljena i suzama orošena crna njiva naša!... U žile mi snaga teče, pa me tera, pa me nosi... Dalje, dalje! Sijat čemo novo seme čudotvorno ... Nadimlju se žile moje ... Zemlja drhče, gruda puca. Pozdravlja nas sunee mla* do, pluže moj gvozdeni!« S takvim sunccm, s mladim sun* cem u dušama, sa suncem, koje neka uguši svaku klicu bolesti, slabosti, razmaženosti d irazuzdanosti, dignite se, bračo i sestre, na ponosni polet u Skoplje, da se zagrejemo svi kod ne* usahljivog izvora velikih dela naših preda, da se naoružamo Obiličevim junaštvom i svojoj domovini u pro* slavu njenog prvog jubileja pokloni* mo dar: « Same sebe, svoju decu i svoj nara* štaj! Taj poziv primite kao klik naše časti! Naše pripreme neka vodi toliko vede veselje, jer znamo več danas, da čemo se sastati u Skoplju sa svojo,m bračom saveznicima iz Saveza Sloven* skog Sokolstva, koji če doči k nama, da s nama proslave jubilej naše do* movinc. Svima naš bratski pozdrav! Domovini — Zdravo! U Ljubljani, 10. aprila 1928. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Viktor Murnik, načelnik. Dr. Riko Fux, tajnik. Dr. Vladimir Belajčič: Soko i selo. i. Džon Lobok u svojoj poznatoj knjiži »Zadovoljstva u životu« posve* ouje naročito poglavlje lepotama sela i prirode, navodeči afoirističkc misli o njima počam od knjige Jova pa do Šckspira i Emersona. I naša lepa knji* ževnost prepuna je hvale i slave selu, čijim »Toplim ognjištima« je Aleksa Šantič pioisvetio svoje najslikovitije pesme. Naši stručni časopisi, naše dnevne novine, raspravljajuči o finan* sijskoj i ckonomskoj krizi, stalno na* glašuju, da je ta kriza stvarno kriza poljoprivrede, kriza našeg sela i zem* ljoradnika. U ustima naših političara stalno se nalazi reč »seljak«, na nje* gova široka pleča polaže se sva visoka državna politika, na njegovim »gume* nim kuglicama« grade se svi politički planovi, stvarajiu se sve političkc kom* binacije. Demokratsko naše doba, ko* je je u divljem brakiu sa niškim ste* penom kulture širokih narodnih sloje* va rodilo prirodno svoje čedo — de* magogiju, u vezi sa agrarnim karakte* rom naše države dovelo je političku adoraciju seljaka do vrhunca: krilata reč poznatog našeg državnika »sve sa narodom za narod« preobrazila se u parolu »sve sa Seljakom za seljaka«! Pa ipak! Kako je malo do sada učinjeno, da se taj »obožavani« seljak osposobi za omu presudnu ulogu, koja mu je u našem nacionalnom i držav* nom životu namenjena, kada mu je u vidu na oko nevine gumene kuglice predato u ruke strahovito politioko oružje opšteg prava glasa! Kako je malo do sada uradeno, da se problemi našeg sela ne reše, nego uopšte pra* vieno postave i svestrano prouče! + 7-, -',.*1; *'••'7 D-* ''. - J.", ■i" r ' *■ ф -r . 'i fr ■ џ * '• - Prolece Jalovec i Mojstrovka sa Srednjeg vrha. A ti su problemi mnogobrojni i stožen.i; njihovo je rešenje prešno, ne* odložno. Nije ovde mesto, da se o njima potanko i svestrano raspravlja; do* voljno je, da se glavni medu njima u osnovnim črtama napomenu. Veliki državnik i nekadanji pred* sednik Sjedinjenih Američkih Država ! eodor Ruzvelt rekao je u jednom svomo govoru, održanom 1902 god. u biladclfiji, da se vrednost jednog na* roda i njegov značaj u istoirijskom razvitku čovečanstva cene po njego* vim delima, po. njegovim piodovima, koje je dao na polju opšte kulture i civilizacije. Ista misao izražena je i u onoj tvrdnji, da su Italijanima na Konte* renoiji Mira posle svetskog rata više zemlje osvojili Dante, Mikelandelo, Leonardo da Vinci i Verdi nego same njihove armije. L d'°’sLi, ako je naš narod svojim ratničkim vrlinama i uz cenu neizmer* nih žrtava izvojevanim pobudama u velikom iratu miogao da kupi ulaznicu za vidno mesto na »Koncertu« evrop* skih i ostalih kulturnih naroda i drža* va, sama raitna slava ne če biti dovolj* na, da mu to mesto trajno osigura, a pogotovo ne, da mu prokrči put još vi* še napred, u prve redove. Ako želimo, da u evropskom društvu ne budemo samo trpljeni nego i rado videni i da se onde s nama kao sa ravnima postu* pa, moramo se pre svega sami »evro* pejizirati«, moramo, ostajuči sa noga* ma čvrsto na balkanskoin t!u, od »bal* kanske« države postati država evrop* ska, moramo granicu Orijenta pomači dalje prema Carigradu. A postati Ev* Donosimo naslovnu sliku posled* njeg »Prednjaka« lista Jugoslovenskog Sokolskog Prednjaštva, koji od nove godine dalje izlazi kao poseban list jedanput mesečno u krasnom obliku, sa bogatim idejnim i tehničkim sa* držajem. Tehnički članci bogato, su ilustrirani skicama, a i inače je list ukrašen pokrajinskim slikama. List toplo preporučamo našem članstvu, da ga marljivo čita i širi, tražeči mu saradnike i što veči broj pretplatnika. Cena listu je vrlo ume* rena te stoji godišnje Din 30, a poje* dini broj Din 2'50, koju svotu može dati i najsiromašniji č an naše orga* nizacije. Starešinstvo Jugoslovenskog So* kolskog Saveza Vas jbratski poziva, da poradite na širenju toga lista, koji služi našoj organizaciji u čast. Na posao dakle! Mnogo teškog i napornog rada čeka nas ove godine, spominjemo samo najvažnije, Skoplje, Amsterdam i la* koatleske utakmice JSS. Pozivamo sve bratske župe i dru* štva, da svojski poradc na unapređe* nju svoga poslovanja u administra* tivnom i tehničkom pogledu, a naro* čito da nastoje sistematskom propa* gandom podiči broj članica, naraštaja i dece. Nadamo se, da taj ponovni apel neče biti uzaludan, i da idemo lepšim danima naše organizacije u susret. ropejac znači prvenstveno primiti osnovne ideje, duh i način mišljenja i rada, kako su se oni na podloži stare k'asične grčko*rimskc kulture i hri* ščanske religije kod velikih zapadno* i evro'pskih naroda u toku dugoga niza stoleča do današnjih dana razvili, a zatim svojim individualnim osobinama i vrednostima saradivati na daljnjem razvitku te kulture i njezinom bogače* nju novim tekovinama. Evropejizira* nje predstavlja, dak'c, prvenstveno unutarnji, duhovni preobražaj, a tek u drugom redu pirimanje njegovih spo* ljašnjih oblika i znakova, materijalne kulture i civilizacije. Medutim taj pre* obražaj biče stvaran i efektivan, pri* znat i uvažen samo onda, ako sc ne ograniči samo na najgornji sloj našeg društva, na intelektualce i varošane, nego ako obuhvati široke redove na* rodne, selo i scljački svet, koji čini osamdeset na sto od celokupnog našeg naroda. U današnje vreme, kada je ljudski um najnovijim svojim izumima uki* nuo po jam daljine, kada čovek kao »Bola Ptica« preleče Okean i kada se žurnalistika kao zolja žaleče u najza* bačenije makedonsko mestancc, ne mogu se Evropi udešavati »Pačomki* nova sela«, ne može se Zapadu pod tankom korom laka od blistavih uni* formi i livreja vojske i diplomacije podmetnuti grubi balkanizam za ugla* denu evropejštinu. Istina je nepobedna, rekao je Ma* sarik; ona je ne samo najdostojnijc nego i najmočnije borbeno oružje, pa se zato uvek samo' s njome moramo služiti. A istina je, da se nam seljak te* ško ili upravo nikako ne može da sna* de u današnjim prilikama. On je spram drugih evropskih naroda suviše doc* kan izišao iz tesnog patrijarharnog za* družnog života na prostrano polje in* dividualizma i liberalizma i sada ka* som i u skračenim period,ima mora da prode kroz tu fazu razvitka, da bi sti* gao Zapad, koji je več krupnim kora* kom zakoračio na područje kolektivi* zrna. S druge opet strane on je iz toga života više šilom izvučen nego što je sam od sebe iz njega izrastao, kao lep* tir iz čaure, pre nego su mu narasla krila za samostalan let u široki svet preko prostranih polja slobodne indi* vidualne utakmice. On je, pre svega, još uvek suviše neuk, nepismen, analfabeta. Broj se* ljaka, koji znaju čitati i pisati još je uvek strahovito i posramljujuči malen. Sem kalendara i nekih dnevnih no* vina retko koja štampana stvar dopi* re na selo, a još rede nalazi čitaoca. Otkako su redovi naših intelektuala* ca usled materijalne bede velikim de* lom proletanizirani, naši pisci d naše knjige ostali su gotovo bez publike. Čitaonice po selima, neobično su ret* ka ulstanova, a i koliko ih ima, pose* čuje ih opet mahom samo t. zv. seo* ska linteligencija. Iz toga neznanja izvire preterani konservativizam seljaka i njegov mi* stičan strah pred svime što je novo. A ideja napretka, progresa, evolucije, jedna je od osnovnih ideja evropske kulture, ona je bitni elemenat evrop* skog duha. Smisao za progres ne zna* či ljubav k avanturizmu. Izvestan ob* rok skepse i neverice prema novim idejama uvek je dobra i korisna koč* niča za prenaglenje pokrete i oglede. Ali kad ta zakopčanost prema novo* me pa makar to novo bilo i gvoizdeni plug, prelazi u otvorenu mržnju, onda je ona znak zaostalo'sti i primitivno* sti, onda je ona zapreka svakom na* pretku i težnji za usavršavanjem. Iz seljakasjunaka handžara j puške na* praviti scljaka*junaka progresa i evo* lucijc, iz njegove težnje da poseče što više »turski j eh glava« stvoriti težnju, da savremenom i racionalnem obradom zemlje sa jednog jutra ski* ne što više metričkih centi žita, koje po kvalitetu može da se takmiči sa amerikansikim, znači učiniti ogroman i odlučan korak k njegovom evropeji* ziranju. Izvesti seljaka iz mraka ne* znanja na svetlost znanja i istine, sme'osti srca pridružiti smelost duha, znači duhovno ga preporoditi, znači uvesti ga u veliku kulturnu zajednicu Zapada. Vera u p rog res čovečanstva, lju* bav k usavršavanju samog sebe i tež« nja za boijom buduenošču najjači su pokretači ljudskog napretka. Razviti u Seljaku ove vrline i oso* bine duha, izmeniti njegovu sadašnju primitivno * konservativnu strukturu psihe, glavm je i osnovni problem mn šeg sela. Drugi važan zadatak je pojačati u njemu socijalno osečanje i smisao za kooperativan rad. lako naš seljah nema gramzljivu dušu Zolinog selja* ka iz »Zemlje«, ni Tolsto jevog iz pri* če »Koliko čovekiu treba zemljdšta« u njemu ipak nije u dovolj noj meri raz* vijeno socijalno osečanje, on je još uvek i suviše samoživ. Prestankom zadružnog života i prelaskom u i n d i * vidualnu privredu oslabile su krvne veze, boje su vezivalo mmogoljludnu zadrugu u kompaktnu celinu i duh solidarnosti suzio se na uiski porodi* eni krug od nekoililko lica. Ličnost, do* šavši do svesti o samoj sebi i oslobo* divši se stega zadruge, u kojoj se de* spoteka volja starešine, poircd koiga se neretko u vfdu koga sina*miljenika ili intrigantske žene stvarala naročita »kamarila«, vrlo često neobično teško osečala, po zakonu reakcije pokazala je, poput pare iz prsnulog kotla, ten* dcnciju prcterane ckispanzivnosti i ekscentričnosti. Medutim, Evropa se več i suviišc dalcko udaljila od Rusov* 1 jevog »Društvenog Ugovora« i Fran* cuske revolucije, koji su jedinku, eo* veka, stavljali iznad celine, društva, pa je isto tako odbacila i Ničeovog »Nadčoveka« kao preživelu idcju. In* dividua, oslobodena srednjovekovnih stega zadruge, ceha i stalcža, prome* tcjskom smelošču pošla je da osvaja nebo i umesto do pobedc, došla je do svesti o svojoj nemoči. Prvo radnik, a za njim i ostali, vodemi baš dnstinktiv* nim egoizmom, pošli su da tražc sta* re, odbačene okove, pa, jcr su ovi od vremena i rde bili več i suviše trošni i nagriženi morali su mu da skuju nove u obliku svih mogučih organizacija. Od Društva Naroda pa do Medunarodnog Saveza Gradova, od Druge i Treec pa do »Zelene« Internacionale, oid Prav* niokog i Vizantološkog Kongresa pa do Kongresa Entimologa, od Medu* narodne Olimpijade pa do Unije biei* klista, udružene ljudske ruke kao ka* kvi mnogostiruhi lanci obuhvataju ku* glu zemaljsku. Uverenje, da samo or* ganizovan rad udruženih sila može da stvori velika dela 1 da je Univerzalni Progres delo organizovanog društva a ne pojedinca, rodilo je novu etiku: ee* ina je isve, jedinka ništa, etiku, ko ja veličanstvu napretka na žrtveniku ljudskog društva prinosi kao žrtvu čo* vekoivu ličnost i slobodu. To je ta za* padno=evropska društvena svest, koja od nas gordih 1 »bogolikih« ljudi stva* ra sitne čelijicc socijalnog biča. (Nastavit če se.) Dr. Laza Popovič. Uspomena na Kragujevac iz marta 1914. godine. Slovenski Zbor župskih načelnika ČOS. Zbor župskih načelnika je imao sednicu prošlu sedmicu pod vod* stvom podnačelnika GOS 'br. Agc Hellera, koji zamenjuje bolesnog na* čelnika br. dr. Vanička. Tok sodnice bio je vrlo brz, dnevni red je sadrža* vao u prvom redu dogovor o III. me* duslctskim utakmicama, za kuje sc program malo prcinačio. Krajem ju* na, od 22. do 24. održače se u Pragu samo deo utakmice i to za prvenstvo, viši, srednji i nizi odjel te nastupi* ma na pozornici; sav 'osta i deo t. j. naročite utakmice, šestoboj, i deseto* boj održače ise 16. septembra o. g. u Prostjetjovu u Moravsko j. Utakmice za prvenstvo ČOS u igrama biče kira* jem septembra u Kromerižu. Za pred* sednika sudapkog zBora bio je iza* bran br. Beranek. Kod rasprave o predlogu za sednicu odbora GOS za* ključeno je, da se kandidira za načel* nika ČOS opet br. Vaničck, za zame* nike br.: Hellera, Šmiraka i dr. Klin* gera i celo dosadašnje načelništvo. Zbor je konačno zaključio, da če se održati godine 1930. pokrajinski slct u Kladnu. * f Brat Josip Roch. Na putu sa sokolske sednice iz Praga, pogoden od kapi u vozu umro je br. Roch, koji je bio dugogodišnji načelnik župe Rokycanove i načelnik društva u Mytu. Pokojnik nije bio sa* mo vrlo dobar sokolski tehničar, več i inače vrlo radin čovek. Bio je načel* nikom svojoj župi od ustanovljcnja do svoje smrti punih 28 godina. Bio je i član upravnog odbora domačeg društva i 24 godine načelnik. U sokol* skim redovima bio je radi svog pra* vog bratstva i neumorne radinosti vrlo obljubljen i štovan. Slava mu! * Odbor ČOS. Proletna sednica odbora ČOS sa* zvaha je za subotu 12. i nedelju 13. maja o. g. Na dnevnom redu su uz re* dovne izveštaje funkcionera, izveštaj o medusletskim utakmicama, učestvo* vanje u Amsterdamu, Skoplju i Lu* cernu, izbor predsedništva ČOS, ras* prava o gibanju članstva u pojedinim župama, predlog za promenu telovež* bačke dužnosti, debata o Sokolstvu i športu i razni interni predloži pred* sedništva i župa. * Kinematografi i Sokolstvo. Zanimljivo je, da se nalazi u so* kolskim rukama u čehoslovačkoj re* puhlici preko 550 kinematografskih pozorišta, koje upravlja i vodi biograf* ski odsek ČOS. Sokolski biografski savez je mnogo jači od saveza pri* vatnih vlasnika kinematografa i ima znatan utieaj na razvoj kinematogra* fije u repubiici. * Poljsko Sokolstvo i Olimpijada. Zwiazek ee učestvovati na Olimpijadi sa izabranom vrstom vežbačica i tak* mičarskom vrstom od 20 vežbača. Ce* la ekspedicija stajače oko 25.000 polj* sikih zlota. Troškove snosi delomično savez, delomično pak župe, okružja i društva. * Svesokolski slet u Americi. Svesokolski slet čchoslovačkog Sokolstva u Americi održače se po svoj prilici godine 1930. Več ove go* dine u aprilu sastače se u C evelandu zastupnici ČOS u Americi, da odrede mesto i dan i da se porazgovore o svim ostalim sletskim pitanjima. Koli* ko se može unapred znati biče po svoj prilici u Chicagu, koji dolazi jedino ozbiljno u obzir jer je tamo vrlo jaka kolonija Čehofslovaka. Tek u drugom redu došao bi u obzir Cleveland. Nije i sključeno, da če se pridružiti Čehoslo* vacima i ostali američki Sloveni i pri* rediti zajedno prvi američki slovenski svesokolski slet. Rano je da sc piše istorija našega Sokolstva. Nego je potrebno pokupiti dokumente i podatke, salbrati uspo* mene i doživljaje. Jer ovo moderno vreme vole da zatrpava i da zasipa. Pa lepe i dobre stvari nekako nesta* n-u i izgube ise. To nije zdrava pojava. Jer bez veze sa prošlošču nema ni sa* dašnjosti ni budučnosti. Stanje našeg Sdkolstva bilo je go* dine 1914. ovako: u spremi iza sudar sa monarhijom počelo se Sokolstvo isticati; s jedne istrane su mnogi so* kolski članovi bili u isto vreme i č!a* novi drugih borbenih organizacija; s druge Strane je moč Sokolstva samog po sebi vidno porasla; u Sokolstvo se gledalo kao u jednu snagu i očekiva.o se da se i pokaže; Sokolstvo je in* stinktivno skretalo na lini ju revoluei* jonarnosti, i to se znalo i osečalo. Osečalo se, da Sokolstvo treba da nade za sudar i za borbu, koja je pred* stojala, svoju ulogu. Prirodno je tla su to mogli predlagati drugi, a;i je još prirodnije da je Sokolstvo bilo po* zvano da samo nade svoje opredele* nje. To je išlo teško iz prostog raz*, loga što je Sokolstvo i moralo sebe da ujedini, tako da na jednu reč i zapo* vest celo krene i istupi. Vremena nije bilo za odugovlačenje i u Sokolstvu je u isto vreme bilo više vc iklh i važnih pokreta i težnji. 1 učvrstiti ise u opče, i isjediniti se, i stvoriti saveze i prija* teljstva sa drugim sokolstvima, i spre* miti se propagandom za boj, i udesiti ko da zapovedi i kako Te godine 1914., upravo u prvoj polovini iste idu tri velika dogadaja našeg Sokolstva. To je sokolski sasta* nak u Kragujevcu marta, Bečki sa* stanak na sedpici Sveslav. Sok. Saveza u aprilu i Zagrcbački sastanak u ju* nu. 28. juna je bio atentat u Sarajevu i od tada ide sasvim drugi račun. Ja sam 28. juna bio u Beogradu i sastao se sa gen. B. Jankovičem. Beogradsko društvo je imalo na Terazijama svoj javni čas. »Sta da radimo,« — zapitao sam staroga druga znajuči za atentat u Sarajevu. »Ništa neče biti, treba le* po iči kuči i nastavit rad, imamo bar još pet godina do rata!« — tako mi je odgovoreno. Kragujevački naš isatanak imao je za zadaeu da sprovede jedinstvo i ujedinjenje Sokolstva do kraja, a za* tim da ga ujedinjenog dovede u odre* denu i čvrstu vezu sa Srbijom, naroči« to sa faktorima »Narodne Odbrane«. Kao formalan razlog Kragujevačkom sastanku uzeta je priprava za slet u Ljubljani na Vidovdan iste godine. No i prc Kragujevačkog sastanka mi smo bili na čistu šta i kako hočemo u Ljub* Ijani. Rešili smo da u Ljubljani iza* demo mi Jugoslovcni kao jedno, tako jedno, da idemo u redovima po tro* jica, i da u svakom redu bude jedan Slovenac, jedan Hrvat i jedan Srbin. Glavni razlog Kragujevačkom sastan* ku je bio taj, da naše Sokolstvo ude u isprcmu za borbu sa monarhijom. U Kragujevcu je održavan dogo* vor svih naših tehničkih stručnjaka do podne, a posle podne je bila skup* ština pokrajinskog sokolskog saveza Srbije. Na toj skupštini su bili izasla* nici vlade i ministra vojnog te »Na* rodne Odbrane«, i izaslanici sokolskih župa van Srbije, naročito Fruškogor* ske, Kraj iške i Bosansko*Hercegova* čke. Skupština je tekla kako skupšti* ne teku, jedino što je održano više govora opštc narodne vrednosti isto su izaslanici van Srbije bili naročito toplo i lepo pozdravljeni. Za vreme toka skupštine sa čitanjem izveštaja, po'aganjem računa, izborima i t. d. vo* dili su sc razgovori druge vrste u po* ne brini se, imamo još pet godina da se spremamo!« Kamo sreče da smo imali još pet godina da se spremamo, kamo sreče. krajnoj prostoriji, naročito sa mladim oficirima. Mihajlo Kovačevič je bio središnja ličnost izmedu nas. Pitanja su bila udprilike ova: šta može Sokolstvo van Srbije da učini u podkopavanju temelja monarhije; šta to Sokolstvo iza takovu svoju akeiju traži u pomoč od Sokolstva iz Srbije, ne samo od Sokolstva iz Srbije, nego i od svih patrijotskih krugova; da li je Sokolstvo van Srbije zadovoljno sa Soko.stvom u Srbiji i da li je potreb* no da neko od sokolskih voda iz pre* ka prede odmah i ostane u Srbiji. Pi* tanja nisu bila precizirana nego se razgovaralo, nevezano i neusiljeno, i to isu bi e glavne tačke razgovora. Kažem i ponavljam: u pokrajnoj pro* štoriji, pored skupštine pokrajinskog saveza, po hodnieima, čak napolju ispred zgrade, vodila se ova tiha do* govaranja izmedu oficira i nas. Ofi* eiri su bili nezadovoljni sa upravom i vodenjem pokrajinskog sokolskog saveza u Srbiji i ihteli su nešto više, j a če i bolje, i naročito su tražili da videni i sposobni Sokoli iz preka pre* du u Srbi ju i preuzmu u ruke srbijan* ski savoz. Paralelno i uporedo sa otvorenom i glasnom skupštinom saveza, sa zva* ničnim izgledom, buenom, stereotip-nom, ide šapat i konspiracija, m.adi* či se šetaju po dvoje i troje, i kao da im je toplo bilo na skupštini te iza* doše na šetnju, na vazduh, na odmor, sve po dvoje i po troje, i govore uz eigaretu, sa rukom pod ruku, o mostu na Dunavu kod Petrovaradina, o tu* nelu kod Čortanovaca, a Mihajlo Ko* vaččvič nadgleda i vodi sve, kao slu* čajno, i samo se ponekada nasmeši značajno i stegne druge za mišicu. Kragujevački sastanak je prvi oz* biljan pokušaj da Sokolstvo stane otvoreno pod zastavil obaranja i ru* šen j a monarhije u vozi sa krugovima iz Srbije. Sastanak je bio prvi, trajao je tek nekoliko sati, ljudi su se tek počeli bolje upoznavati i voleti, valja* !o je biti opreizan i čuvati se, stvari su bile teške i krupne, Sokolstvo još šareno i nesabijeno, osečala se tra* gična odgovornost za dalje postopa* nje U Kragujevcu su mladi oficiri učinili ekspozicijo, trebalo je iči kuči, promisliti, govoriti sa bračom, i odlu* čiti sc. Moralo' je doči do više i do daljih sastanka. Kada? Verovatno na Vi* dovdan u Ljubljani. Dotle je trebalo razmisliti. Tako smo se u Kragujevcu i rastali. U veče je bila sokolska aka* demija i mi smo prisustvovali. Sve je dobilo izgled naivnosti, običnosti i službenosti sokolske. Noču smo se krenuli kuči. U aprilu smo bili u Beču, i tu u carskom Beču govorili smo protiv mo* narhije i protiv cara, i hvatali se dru* štva ruskog Sokolstva. U Zagrebu smo gradili Jugoslovenski Sokolski Savez gde su imali da udu i Bugari. Pohod u Ljubljanu zaustavili su dogodaji u Sarajevu. Glavno je ovo: Kragujevački sa* stanak nije više ponovljen. Do juna se imalo po izgledu mnogo vremena na raspoloženju. A posle juna je išlo sve vrtoglavom brzinom i vreme je prestalo ’ da vrodi. Naročito jedno podvlačim: sve do početka jula nije nam niko u Srbiji ni iz daleka re'kao da je rat na pragu Na Vidovdan me je Milan Pribičcvič ispratio na željez* ničku stanicu u Beogradu. GovoriK smo skoro ceo sat o običajnostima. Ušavši več u vagon zastanem na ste* penicama i zapitam ga ovako: »Šta je, Milane?« On se smešio i reče: »Idi i Uspeh bratske pomoči. Mostar, 8. aprila 1928. Starešinstvo sokolske župe »Ale* ksa Šantič« u Mostaru poslalo nam je spisak darovatelja do sada primlje* nih dobrovoljnih priloga za gladnu braču u župi Mostar kako slede: Sok. društvo Metlika Din 200; ing. Mile Treo, Ljubljana Din 100; Bojan Dušan Benčina, Maribor Din 200; Jo* sip Šarabon, Ljubljana Din 100; dr. F. Schajn, Ljubljana Din 100; Sok. župa Celje Din 2420; Sok. društvo Celje Din 2750; Sok. društvo Brežice Din 1500; Mr. Leon Bahovec, Ljubljana Din 100; Karel Moti, Sv. Pavel pri Pre* boldu Din 100; Andrej Ceruše, Koto* riba Din 870; Sok. župa Rijeka*Sušak Din 9910; dr. Josip Bežek, Kranj Din 100; Hinko Pogačnik, Ruše Din 200; dr. Matija Slavik, Bizeljsko Din 200; Sok. župa »Petar Svačič« Din 451; Sok. društvo Sevnica Din 300; Sok. žu= pa Užiee Din 735; Stane Vidmar, Ljub* Ijana Din 500; Branko Palčič, Zagreb Din 100; župa »Sv. Miletiča« Novi Sad Din 20.032’50; Stevan Bakmaz, Zaje* čar Din 100; Tvornica Mautncr, Sv. Pavel Din 520; Sok. društvo Senta Din 500; Kolo Jugoslov. Sestara Kamnik Din 500; Sok. društvo Radovljica Din 300; Sok. društvo »Rajič« Čačak Din 250; Sok. društvo Leskovac Din 500; Sok. društvo Škofja Loka Din 1415; Sok. društvo Mirna Din 200; Sok. dru* štvo Beograd II. Din 1000; Sok. dru* štvo Ljutomer Din 752; Opština Be* čej Din 2000; Sok. društvo Novi Sad Din 3705; Sok. društvo Bačko Gradi* šte Din 2861; Državna gimnazija Pe* trovac Din 1191; Sok. društvo Bakar Din 420; Sok. društvo Tržič Din 500; Sok. društvo Dugaresa Din 500; Sok. društvo Maribor Din 2700; Ing. Josip Čižek, Valpovo Din 100; Sok. društvo Karlovci Din 760: Sok. društvo Slati* na Din 416; Diletantsko društvo »Nu* šić« B. Palanka Din 100; Kolo Jugo* s ovenskih Sestara Ptuj Din 500; Bo* sanska Dubica Din 300; Sok. društvo Zagreb I. Din 500; Sok. društvo Beli Manastir Din 1000; Sok. društvo Som* bor Din 12.278’50; Jugoslov. Sok. Sa* vez Ljubljana Din 5000; Sok. društvo Ljubljana Din 3000; Sok. društvo Ta* bor Din 3000; Sok- župa Maribor Din 500; Sok. društvo D. Lendava Din 396; Sok. društvo Konjice Din 555; Sok. društvo Sabac Din 1000; Sok. društvo Garešnica Din 574; Sok. dru* štvo Nova Gradiška Din 465; Stojan Cvetkovič, Niš Din 800; Sok. društvo Mitroviča Din 520; Solk. društvo Te* slič Din 500; Sok. društvo Vranje Din 500; Sok. župa Ljubljana Din 10.000; Kolo Jugoslov. Sestara Kranj Din 1000; Marija Kaluža, Ljubljana Diin 120; Stevo Šink, Škofja Loka Din 100; Hintcrlender Tonč, Polčanc Din 100; Hinko Sax, Maribor Din 100; Sokol* s ko društvo Strumica Din 3989; Ivan Levstek, Rakek Din 300; Sok. društvo Kamnik Din 400. Ukupno: 109.656 Din. Starešinstvo župe se putem »So* Lolskog Glasnika« najtoplije zahva* ljuje svim darovateljima ispred glad* ne brače. Film VIII. sleta u inostranstvu. ČOS dobila je poslednjih dana od ministarstva inoistranih dela obavest, da je imao sletski film svesokolskog sleta svuda kuda je bio poslan van* redan uspeh. Sa naročitim uspehom prikazivan je u Rio de Janeiro, u Li* saboni i Helsinku gde je bila navala publike ogromna. DR. VIKTOR MURNIK: Telovadba in narodno gospodarstvo. (Nadaljevanje II. poglavja: Telovadba, življenska moč, kultura.) Več kakor verjetno je, da so davni predniki kulturnih narodov, ko se še niso ali vsaj ne mnogo oddalili od prirodnega življenja, imeli danes nam težko pojmljivo čvrstost telesa, moč, izurjenost in vztrajnost, ki se je izražala v po* dobnih čudovitih izvedbah, kakor nam jih kažejo gornji primeri. V narodnih pesmih in pravljicah, ki pravijo da imajo vedno nekaj zgodovinske podlage, nam je še ohranjen spomin na primere nenavadne moči in izurjenosti; temen spomin, ki to moč in izurjenost povečava v nadčloveško silo in spretnost. Zakaj vsi današnji narodi ne razvijajo kulture? Iz prirodnega stanja se niso vsi narodi dvig* nili na višje kulturne stopnje. Tako vsaj kaže današnji položaj na svetu. Še dandanes žive pri* mitivni narodi. Da niso napredovali in se dvig* nili na one vrhunce kulture, na katerih je danes bela rasa, kje tiče pravi vzroki? Možna so samo ugibanja in domneve večje ali manjše verjetnosti. »Da se je bela rasa dvignila na ono ponosno višino, s katere moremo danes kakor s stolpa gledati na druge rase, je bila naša posebna sreča,« pravi prof. dr. Karl Weule, ravnatelj narodo* pisnega muzeja v bipskem, ki se mu zdi, da so »vsi deli čoveštva enako stari in je torej vsak posamezni del imel enak čas, zbirati skušnje in jih porabljati primerno svojim življenskim za* htevam.« »Pomanjkanje nadarjenosti, verjetneje pa pomanjkanje potrebe višjih življenskih pogo* jev je morda preprečilo enako izmero napredka pri drugih rasah.«1 Ali pa so bili današnji prirodni narodi v pra* davnih časih na najvišjih stopnjah kulture, pa padli nazaj v primitivno stanje? Morda zbog pri* rodnih katastrof? Ali zbog strahovitih porazov, ki so jih jim prizadejali tuji narodi? To zadnje je domneval že sloviti francoski mislec Voltaire! »Mogoče je,« pravi (v svojih razpravah »O običajih in o duhu naro* d o v«), »da so dolgo pred kitajsko in pred in* dijsko državo živeli učeni, omikani, mogočni narodi, ki so jih poplave barbarov vrgle pozneje zopet nazaj v ono prvotno nevednost in divjost, ki se označuje kot čisto prirodno stanje.«2 Toda tu bi še vedno nerešeno ostalo vpra* šanjc, zakaj ti narodi niso iznova, kakor prej iz prvega stanja čiste prirodnosti, začeli razvijati kulturo. Iz nam znane zgodovine pa v resnici lahko sklepamo na tak primer, kakor ga Voltaire sma* tra za mogočega. Iz zgodovine osrednje Amerike, prav onega ozemlja namreč, kjer žive nekatera prej omenjenih prirodnih plemen velike telesne čvrstosti. Takorekoč čez noč je za časa Karla V. 1 V Bogengovi »Geschichte des Sports aller Vol* ker und Zeiten«, I. zvezek, str. 3 v spisu: »E t lino! o* g i e des Sports«. 2 V uvodiu k »Essai sur les moeurs et 1’ esprit des naticuns, et sur les principaux faits de 1’ histoire depuis Charlemagne jusqu’ a Louis XIII.« (V »Oeuvres com* pleteš de Voltaire«, izdanih v Stutgartu 1829, XII. zv, str. 281.) izginila stara mehi,kanska in peruanska kultura, ki se je svoj čas do najvišjih stopenj razvila na tem ozemlju. Tu so nekdaj živeli veliki, visoko kulturni narodi po imenu »Maja«. »Vse te države, med njimi svetovna sila in več državnih zvez, katerih velikost in sredstva so daleč presegali o,ne grško*rimskih držav za časa Hanibala,« pravi po svojem delu »Untergang des Abendlandes« {»Propad zapadnega sveta«) zasloveli Osvald Sp e n gl er, »vse te države z vso svojo visoko politiko, s skrbno urejenimi financami, z visoko razvitim zakonodajstvom, z upravnimi mislimi in gospodarskimi običaji, kakor jih ministri Karla V. nikoli ne bi razumeli, z bogatimi literaturami v več jezikih, s produho-vljeno in gosposko družbo v velikih mestih, kakor jih zapadni svet takrat ni imel niti enega — vse to ni morda zatrla obupna vojska, ampak je peščica banditov v malo letih uničila tako popolnoma, da ostanki prebi* valstva kmalu niso ohranili niti spomina. Od velikanskega mesta Tenohtitlan ni ostal ^ noben kamen na tleh, v pragozdih Jukatana leže vele* mesta majanskih držav gosto drugo poleg dru* gega in naglo postajajo žrtve vegetacije. O, no* benem ne vemo, kako se je imenovalo. Od slov* stva so ostale tri knjige, ki jih nihče ne zna brati.«1 Kako je mogla tako visoko kulturne države v tako kratkem času tako popolnoma uničiti peščica španskih pustolovcev z »nekolikimi sla* bimi topovi in nekaj sto puškami na kamen«? Spcngler pripisuje to »antični potezi teh naro* dov, pomanjkanju volje do moči v tehniki, ki je 1 Oswal,d Spcngler: »Der Untergang des Abendlandes, Umrisse einer Morphologie der Welt* geschichte«, II. zvezek (1922), str. 51 dn 52. bilo odločilno za način oborožitve in tako omo* gočilo katastrofo.« Navaja pa še drug vzrok, globlji vzrok, važen tudi za predmet naše razprave. »Ako je majansko prebivalstvo v čisto kratkem času po španski osvojitvi naravnost iz* ginilo in so velika mesta brez ljudi postala žrtev pragozda, tako to dokazuje ne le brutalnost osvo* jiteljev, ki bi bila v tem pogledu proti m la* d e m u in plodovitemu kulturnemu člove* štvu brez uspeha, ampak ugasnjenje (od* mrtje) od znotraj ven, ki se je brez dvoma pričelo že davno ... Mnoga velika majanska me* sta so morala že za časa Corteza stati prazna.«1 Narodi se starajo, kakor se stara posamezni človek. »Nahajamo razcvetajoče se in starajoče se kulture, narode, jezike, resnice, bogove, pokra* jine, kakor nahajamo mlade in stare hraste in pinije, cvetje, veje in listje, ni pa starajočega se človeštva.«5 V tem ima Spcngler prav, četudi morda Evropa, ničemurna ta devica, ki se silno brani starosti, vendarle še ni tako stara, za kakršno jo že ima Spcngler. To bo pač še le prihodnost morala dokazati. Za preteklost pa nam zgodo* vina res kaže, da izginjajo kulture, da se starajo in izginjajo rase in ngrodi. Življenska moč na* roda se postara, nadaljnji razvoj kulture zastane, se umakne civilizaciji, naposled pa nasleduje naglo telesno pešanje, rodovitnost pojema, narod začne izumirati in »fuimus Troes«. Španski upad je Majance zalotil že v stadiju izumiranja in po* spešil njih propad. 1 Isto delo, II. zv., str. 126 in 127. 2 Istotam, I. zv., str. 28 in 29. IX. glavna skupština JSS u Kragujevcu. Zaključci i resolucije — jednoglasno primljeni. 1. Resolucija zbora župskih načel* nika, koju je čitao br. Stanojevič: »Glavna (skupština JSS održana 18. 111. 1928 u Kragujevcu na predlog zbora župskih načelnika donosi slede* eu resolucijo: Prilikom saistava komisija za pro* jekte »zakona državnog pirosvctnog programa«, »zakona o srednjim ško* lama« i »zalkooa o telesnom vaspita* nju u državnoj i vojnoj pripremi omladine« — Sokolstvo je sasvim ostavljeno po strani. Međutim .1SS i po svom ustavu i po svojoj ideologiji smatra, da se ne može sprovoditi nikakvo pravilno te* lesno vaspitanje bez kompletne pri* mene Tyrševog sokofiskog fciistcma. Blagodareči tome sistemu, Sokolstvo ima sjajnu istoiriju ne samo u našem narodu, nega u svetu uopšte. Taj si* stem bazira na fiziološko^psiholo* škim naučnim principima, stremi za stvaranjem savršenog ooveka, telesno i duhovno, kao takav, o.n treba da bude uveden ne samo u škole i ka* sarne, nego i u široke narodne mase. Zato molimo, da se sve dosadaš* nje neodlučne i neodredene naredbe ili raspisi o vežbanju, o telesnom va* Spitanju, prerade i unesu u zakon ona* ko, kako je JSS do sada u više ma* Ivova tražio. Da bi se to ostvarilo sto bolje i lakše, ncophodno je potrebno, tla sc pozove starešinstvo JSS, da u svaku od pomenutih komisija uputi po jedne stručno lice, uz čiju pomoč bi se do* tični program izradio. Naše Sokolstvo je učestvovalo u javnom radu 'u najtragični jim danima naše istorije i pokazalo je neograni* čeno požrtvovanje. Neka mu sc dopu* sti, da pomogne i u ovom iradu od koga u mnogomc zavisi prosperitet j budučnost čitave naše nacije. 2. Predloži župa, koje je glavna skupština primila. a) Župa Zagreb predlaže: Starc* šinstvo JSS, odnosno njegov organi* zacioni odsek imadu da detaljno pro* uče uz konsultovanje sviju do sada postoječih župa, pitanje novog arondi* ranja župa, uvaživ sve potrebe organi* zacijske, tchničke i materijalne nara* vi, pa da na temelju ovog proučavanja na prvoj odbonskoj sednici JSS iznese svoj konkretan predlog uz tačno iz* radenu kartu rasprostranjenja novih župa. b) Župa Tuzla predlaže: 1. Oseča se pri raznim sokolskim priredbama i svečanostima potreba zajedničke sokolske himne. Preporu* čujemo br. Savezu da raspiše natečaj za tekst i harmonizaciji! himne, koja bi se mogla eventualno izraditi v for* mi koračnice. 2. Navršuje se deset godi na uspešnog rada Jugoslovenskog Sokol* stva pa bi povodom toga pirvog juhi* leja trebalo izdati almanah, koji bi obuhvatio statistički dosadanjc rc* zultate, a pored toga napisali hi pri* znati sokolski radniei svoje utiske o dosadanjem i budučem radu Jugo* is’ovenskog Sokolstva. 3. Pred ažemo, da br. Savez uve* de jedan dan u godini kao dan za antialkoholnu propagandu. '1'oga dana trebala bi se držati antialkoholna pre* davanja i manifestacije sa ustanova* ma istoga smera. Apelovalo bi se na članstvo da toga dana ne okusi alko* boJa, nego da mesto toga daje prilog za sokolsku piropagandu u neoslobo* denim krajevima. . 4. Predlažemo da socijalni odsek br. Saveza prouči mogućnost osniva* n ja jednog fonda za iposmrtnu pomoč članstva ili jedan kod Saveza ili po* jedinačno kod društava. Poad bi se osnovao na sličnoj bazi kao što su več postoječi fondov i t. j. da svi čla* novi fonda uplate jednojkratan ulog, a porodiei umrlog člana isplačuje sc onoliko uloga koliko je fond imao č anova. Posle jednog smrtnog sluča* ja ulozi sc obnavljaju. e) Župa Mostar piredlaže: 1. Da JSS stupi kolektivno u član* stvo Narodne Odbrane. 2. Članstvo svih kategorija mora da doprinese jednog dana u godini po Din 1 u svrhu podizanja sokolskih domova u siromašnim društvima, ko* ja če praviti domove najskupljc do Din 50.000. Taj dan neka bude Nova godina. Ovo prikupi jan je jc obavezno kao što su obavezni i ostali župski i savezni doprinosi. Novac sc čuva kod Saveza, koji u danim slučajevima s njime raspolaže. 3. Da se u sokolsku štampu ne pri* maju oglasi alkoholnih preduzeča. 4. Osnivanjc župc »Njegoš« zn društva u Boci Kotoirskoj i Crnoj Go* ri sa sedištem na (Cetinju. d) Župa L j u b 1 j, a n a predlaže: Jugcslovenski Sokolski Savez smatra za potrebno, da pomogne Sokolskom domu društva Sokol I. u Ljubljani na Taboru. Skupština neka zaključi, tla se društvu pomogne time, tla mu sc isplati kao zajam u petogodišnjim obrocima Din 200.000 iz doprinosa, koje duguju župc JSS glasom bilance per 31. XII. 1927. Starešinstvo JSS se opunomoeuje, da sme u toku tih 5 go* dina, ako ne bi bila dovoljna sredstva iz prijašnjih doprinosa, upotrebiti za isplačivanjc tih obroka i svote iz fon* da za sokolske domove, koji predlaže Sok. župa Mostar. e) Župa Bjelovar predlaže: Da glavna skupština JSS stavi Ministar* stvu Prosvete zahtev za izdavanje jedinstvenog udžbenika nacionalne istorije za sve osnovne, srednje i stručne škole u Kraljevini, u cilju stvaranja jedinstvenog obrazovan ja celokupne omladine u duhu potpumoig narodnog jedinstva temelj enog na istorijskim činjenicama. f) Župa Maribor predlaže: 1. Neka se uvede u čitavom JSS pristupnina Din 5, koju p'ača svaki čjan(ica) koji na novo stupa u orga* nizaciju, zato neka dobijc »Sokolski katekizam« ili kakvu drugu publika* eiju »Sokolsku čitanku«). 2. Savezni Prosvetni odbor neka izda tiskanice sa rubrikama za sve podatke, koji su potrebni župskim od* nosno saveznom Prosvetnom odboru. g) Zbor župskih prosvetara JSS predlaže: 1. Neka sc osnuje »Prosvetna škos la Saveza« sa svrhom, da sc »preme stručni prosvetni prednjači, prosve* tari župa i društava, koji čc u zajed* nici sa prednjacima našega Sokolstva delovati u dva pravca: a) da se pro* budi svest znanja Sokolstva, u temelju Sokolstva t. j. u vežbajueeg članstva u prvom redu; b) delovati na č anstvo van sokolane i javnosti, da i ono upo* zna svoje sokolske dužnoeti. 2. Da bi ideja Sokolstva sa Strane ideološke bila poznata širokoj javno* sti — zapravo narodu t. j. tla prove* demo propagandu ideala Sokolstva predlažemo, da se u jednom danu u godini našega dojdučeg rada posveti svako naše društvo propagandi Sok;)’.* stva u vojsci i školi, te našemu seli'. A u istom stilu dan borbe protiv al* koho'a. Naročitu piropagandu treba provesti kroiz dnevne listove — ecle države. N a roči to nastojati, da se na narodnim univerzitetima održavaju predavanja iz obJasti sokolske idcolo* «iju. 3. Da bi sokolska štampa t. j. li* stovi i knjige došla u široke redove našega Sokolstva predlaže sc, tla se u dojdučoj godini prosvetnog rada po* sveti jedna sedmica propagandi za pretplatu naših sokolskih listova i knjiga ne samo, da se uzimaju, več i čitaju. Naročito se mora posvetiti prošircnju »Naše Radosti« i »Soko* liča«. 4. Desctogodišnjica naše slobodc — treba da sc proslavi u radu i pro* dubljenju čim jače sokolske svesti, znanja, osečaja dužnoeti, bratstva i doslednosti, inicijative i rada. -Neka sva naša društva budu inicijatoiri 10* godišnjicc i oko Sokolstva neka sc skupc sva ostala naša nacionalna i kulturna društva. P. O. Saveza treba da izradi program proslave poseban za decu i naraštaj, a poseban za član* stvo. U vezi s našom proslavom treba tla se proslavi i oslobodenjc brače Čehos'ovaka i Poljaka u obliku pri* redbi »Slovenskih Večeri«. h) Zaključak glavne skupštine o prenosu sedišta Saveza: Glavna skupština zaključuje, tla se sabor u g. 1929 ne vrši. Starešin* stvo JSS sc opunomočujc, tla pisme* nim putem ispita mišlcnje svih dru* štava o pogledu sedišta starešinstva JSS i prema tome dooesc predlog na iduooj skupštini. i) Br. Smcrtnik čita rcsoluciju zbora župskih načelnika u predmetu, prenosa sedišta Saveza: Zbor župskih načelnika, kojem su najbolje poznate prilike župa i Save* za s tehničke stranc, raspravljao je o pitanju prenosa sedišta Saveza iz Ljubljane u Beograd te je uvažujuči sve naše prilike došao do zaključka, da mora ostati sedište Saveza i nada* ljc u Ljubljani, jer imamo sada samo u Ljubljani na raspoloženju toliko sokolskih voda — radnika, da kraj dela u društvima i župi preostaje još dovoljno za u JSS organizovano So* kolstvo. Za prcdlo'g, da ostane Savez u Ljubljani glasovalo je 19 župskih na* čelnika, 1 se sustegnuo od glasovanja, a 2 župc nisu bile na zboru z.astun* ljcne. Radi toga tako jednoglasno izra* ženo.g mišlenja zbora župskih načel* nika dajem po naredenju zbora pred* log, bratska skupština neka poduzme sve što je potrebno u smislu našeg ustava i naših pravila, da ostane Sa* vez još i nadalje u Ljubljani. j) Konačno glavna skupština pri* ma svečanu odoru za muški nara* štaj JSS. POZOR. Savezno gospodarstvo ima u na* kladi bianco plakate (bez teksta), skvrčka vežbača sa preče, u dve boje, prikladan za župske i društvene jav* ne nastupe i akademije. Poz.ivamio društva da traže oferte od gospodar* skog odseka JSS za plakat bez teksta i sa tekstom. Veličina plakata je 63 X 95 cm. • Glasba k prostim vežbama člano* va i članica za pokrajinski slet u Skops lju izašla je u nakladi JSS. Cena glap sovirskom izvadku Din 20 bez pošta* rine. * Svako društvo neka nabavi za svoju knjižnicu brošuru za IX. glavnu skupštinu JSS u Kragujevcu, sa vrlo zanimljivim i važnim izveštajima funkcionera JSS. Cena brošuri Din 10. * Proste vežbe članova i članica, u srpsko=hrvatskom prevodu za pokra* jinski slet u Skoplju izašle su u na* kladi JSS. Cena Din 5 bez poštarine. Iz starešinstva JSS. Svečana odora muškog naraštaj a. Donosimo sliku jednog naraštajca obučenog u najnoviju -svečanu odoru muškog naraštaja, koju je izradio br. B. Palčič iz Zagreba, kako jc priliva* tena na 'Cvogodišnjoj glavnoj iskup* štini JSS u Kragujevcu. Odora se od* likuje svojom jednostavnošču i otme* nošču,. pa smo uvereni, da če jc naš naraštaj zavoleti u punoj meri tako. tla černo na ovogotlišnjim sletovima našu uzdanicu pozdraviti u tim no* vini svečanim odorama. Iz lekarskog odseka JSS. SV1M BRATSKIM DRUŠTVIMA! Sva bratska društva pozivamo, da nam putem svojih župa u roku od 4 sedmice pouzdano i tačno odgovore na sledeča pitanja: 1. Postoji li u društvu lekarski odsek i tko mu je predsednik? (Na* slov predsednika neka bude ftačan!) 2. Ako ne radi, kakve su za* preko? 3. Koliko članova lekarn ima dru* štvo? Je li društvo pokušalo pridobi* ti barem jednog lečnika za to, da bi besplatno davuo članstvu savete u pogledu telovežbe i nadzira« društvo higijenski? 4. Je li se vode lekarske listine? Jesu li izvršene lekarske pregledbe članstva u prošloj godini? . 5. Je li društvo več nabavilo ku> tijieu »Prva pomoč« i ima li društvo »Sokolsku sletslku torbicu«? 6. Ima li društvo letno vežbali* šte? Bratska društva neka nam jave svoja iskustva, savete i eventuelne pomisli u pogledu vodenja lekarskih listina i lekarskih pregleda. Dodajcmo, da lekarskih odseka nemarno za to, da bi se članstvo bes* platno lečilo, več tla davaju savete u pogledu telovežbe i vode higijenu u diuštvu. Kada skupc bratske župe sve od* govore svojih društava, neka ih od* mah sa cventuelnim svojim primed* bama poša ju Savezu. Za lekarski odsek JSS Dr. Josip Tičar. * Savezni dan uplatila su za g. 1927. društva (V. iskaz): Ruma, Kastel Sučurac, Benkovac, Kraljeviča, Dol. Lendava, Murska So* bota, Sv. Marjeta, Smedetrovo, Bije* ljina, Gračanica, Zavidovič, Donji Miholjac, Daru var, Baška, , Travnik, Fojnica, Rogatica, Foča, Kakanj, Pa* le, Kotor, Tivat*Lastva, Ormož, Kra* ljevo, Kruševac, Herecgnovi, Unec* Rakek, Leskovac, Sombor, Makarska. Delomično na račun Sok. dana uplatila su za god. 1927. sledeča dru* štva: Sok. župa Banja Luka: Bos. Novi, Prijedor. Sok. župa Celje: Šoštanj, Trbovlje; Sok. župa Kranj: Tržič, Že* lezniki, Škofja Loka; Sok. župa Ljub* ljana: Dol. Logatec, Ježica, Kamnik, Ljubljana L, Ljubljana II., Žiri; Sok. župa Maribor: Beltinci, Oplotnica, Središče; Sok. župa Mostar: Perast, Podgorica; Sok. župa Novi Sad: Bačko Gradište, Bač. Pahinka, Noivi Sad, Petrovac, Petrovaradin, Senta, Stari Hečej; Sok. župa Novo mestoi: Gra* dac, Semič; Sok. župa RijekasSušak: Novi Vinodol; Sok. župa Split: Vra* njic; Sok. župa Zagreb: Krško. Sokolska društva, koja još do da* nas nisu platila Sok. dan za g. 1927., • iako je rok potekao več 15. decembra god. 1927.: Sok. župa Banja Luka: Bos. Pe« trovac, Hrv. Kostajnica; Sok. župa Bjelovar: Grubišno polje, Kupinovac, Podravski Kloštar, Sokolovac, Veliki Grdjevac, Veliki Zdenci, Virovitica, Vukovje; Sok. župa Celje: Gornji Grad, Polzela, Rog. Slatina, Rogatec, Vransko, Žalec; Sok. župa Kranj: Dražgoše, Kranj, Mojstrana, Straži* šče; Sok. župa Ljubljana: Dob pri Domžalah, Domžale, Ig*Studenec, Ko* menda, Moste, Radomlje, Ribnica, Ši* ška, Št. Vid nad Ljubljano, Vače, Vič; Sok. župa Maribor: Čakovec, Dravo* grad, Hoče, Jarenina, Križevci pri Lju* tomeru, Ljutomer, Marenberg, iMari* bor, Pragersko, Ptuj, Gor. Radgona, Slovenska Bistrica, Sv. Lovrenc na Pohorju, Vel. Nedelja; Sok. župa Mo* star: Danilov Grad, Krivodol Nevesi* nje; Sok. župa Niš: Aleksinac, Bolje* vac, Caribrod, Knjaževac, Kraljevo selo, Lazavo, Ncgotin, Malčevo, Kur* šumlija, Pirot, Prokuplje, Vlasotince; Sok. župa Novi Sad: Bačko Petrovo* selo, Bač. Brestovac, Čurug, Irig, Ki* sač, Kulpin, Mol, Pivnice, Srbobran, Stara Kanjiža, Titel, Žaba’j; Sok. žu* pa Novo mesto: Bojanci, Dugaresa, Mirna Peč, Novo mesto, Straža*Valta* vas, Št. Janž, Št. Jernej; Sok. župa Osijek: Brod na Savi, Darda, Čepin, Mirkovei, Slav. Požega, Šid; Sok. župa Rijeka=Sušak: Gospič, Kastav, Koreni* ca, Krasiea, Ogulin, Otočac, Srpske Moravicc, Šlkirljevo, Sv. Juraj, Zamet, Vrbnik; Sok. župa Sarajevo: Bugojno, Čaj niče, Gtoražda, Novo Sarajevo, Sjetlina, Vlasenica, Zenica, Vareš* Majdan; Sok. župa Skoplje: Berovo, Bogdanac, Carevo selo, Djevdjelija, Kičevo, Kočane, Ohrid, Priština, Pri* zren, Pirova, Strumica, Tetovo, Va* les; Sok. župa Split: Igrane, Jelša, Mil* na, Pučišca, Podgora, Postira, Stari* grad, Stobreč, Supetar, Vis; Sok. župa Šibenik: Betina, Nin, Novigrad, Stan* kovci, Tepljuh*Biočič, Vodice; Sok. župa Tuzla: Gradačac; Sok. župa Vel. Kako pa naj si razlagamo ono telesno čvr* stost in moč, ki jo dandanes kažejo prej nave* tlcna indijanska plemena (Tarahumarci, Scrijci)? Saj je komaj mogoče dvomiti, da so to potomci onih Majunccv, ki so jih premagali Španci. Tu je pred vsem treba omeniti, da vsa indi* janska plemena danes pač niso taka. Indijanska rasa izumira. Pri onih maloštevilnih plemenih pa moramo domnevati, da so jih ugodni vnanji in notranji pogoji dovedli ali prisilili k posebno krepkemu prirodnemu življenju, pa jih obvarovali kvarnih vnanjih vplivov. S tem krepkim prirod* nim življenjem, z neprestano vadbo od mladih nog si ohranjajo še čudovito telesno moč. Za kaj več pa njih življenska sila ne zadošča več. Ne zadošča, ne glede na njih maloštevilnost, da bi dajala tudi duhu zadostne pobude in hrane za udejstvovanje in za tvorbo kulturnih vrednot. Tako pa se krepko izživljajo danes šc telesno, pa so tudi že zapisana izumrtju; prej ali slej njih življenska moč ne bo več zadoščala tudi ne za telo! Nasledovali bodo, četudi morda kot zadnji, ona indijanska in peruanska plemena, ki danes rapidno izumirajo. Vkljub vsemu pa nam kažejo ta plemena, kako sc da s polnim gibanjem v prirodnem živ* ljenju ohraniti zdravje in moč do skrajne narodu še mogoče časovne meje — kakor si posamezni človek more do visoke starosti ohraniti včasih veliko telesno čvrstost in navidezno neokrnjeno življcnsko moč, ki pa v po«ni starosti ne zadošča več za produktivnost duha ali pa ta produktiv* no,st vsaj ni več tako velika. Produktivnost duha v mladosti in starosti. iPri velikih genijih sicer dobimo šc v pozni starosti dokaj znatno produktivnost. Slavni sli* kar Tizian je živel skoro sto let, pa so bila njegova dela kratko pired smrtjo prav tako po* polna, kakor dela v najboljših njegovih letih. Vendar pa se tudi pri genijalnih možeh pozna v starosti pešanje produktivnosti v tem zmislu/da njen vir ne teče več ne tako obilno ne tako lahko in gladko. »Imel sem v svojem življenju čas, ko sem na dan tiskano polo mogel zahtevati od sebe, in šlo je z lahkoto;,« jc pripovedoval Goethe Eckermannu. »Sedaj moram kaj takega pač pustiti; pa vendar se o pomanjkanju pro* duktivnosti celo v moji visoki starosti nikakor ne morem pritoževati.« Bilo mu jc takrat okoli 80 let. »Kar pa mi je v mojih mladih letih uspelo vsak dan in ob vsakih olkolnostih, se mi posreči sedaj lc perijodično in ob nekih ugodnih pogojih. Pred desetimi, dvanajstimi leti,« (ko je zlagal pesni »Divana«), »sem bil produktiven dovolj, da sem čosto v enem dnevu naredil dve do tri pesmi; in pod milim nebom, v vozu ali v kakšni goistilni, vse eno mi je bilo. Sedaj, na drugem delu »Fau* sta« morem delati samo v zgodnjih urah dneva, ko se čutim od spanja očilenega in okrepčanega in me spake dneva še niso zmedle. In vendar, ko’.iko nafedim! V najsrečnejšem primeru eno pisano stran, praviloma pa samo toliko, kolikor bi ise dalo napisati na dlan širok prostor, in često, ob neproduktivnem razpoloženju, še manj.«1 Kakor pa produktivna moč duha z leti začne pojemati pri posameznih ljudeh, tako s stoletji začne pešati pri narodih. Geniji so lc njih naj* lepši cvet in sad. Največji geniji se rodc naro* dom, ko SOi še v polni ali vsaj še jako veliki' živ* 1 J. I’. Ec ker man n: »Gespriiche mit Goethe in tlen let/.teji Jaliren scines Lebens«, Reclamova iz* (Uija, III. zvezek, str. 165 in 166. Ijenski moči. V genijih je življenska moč posebno krepka. Dosti življcnske sile pa jc treba tudi pri drugih, pri povprečnih ljudeh, da more ob* stojati in sc razvijati kultura. Kultura ni in ne more biti samo domena genijev. Treba je, da pri njej sodelujejo tudi povprečni ljudje, da so tudi povprečni ljudje, kakor bi rekel dr. Eduarcl Sp ran ge ir (filozof in eden prvih nemških pc* dagogičnih znanstvenikov): 1. zmožni kulturo razumeti in doživeti: kulturo nositi; 2. zmožni v nekem idealnem zmislu sode'ovati, da se kul* tura dalje in više razvija: zmožni torej kulturo stvar jati; 3. zmožni, da same sebe kot osebe izobličijo notranje zreleje, bogateje in više: zmožni imeti kulturo. »Da pa sc more izvršiti to delt) na kulturi, za to treba pred vsem tudi zdravja telesa. Kajti vsa kultura zraste prvotno na tleh prirode; predočujc nam takorekoč samo zvišano in poplemeniteno prirodo. In tudi posa* mezni človek, ki se vanj napo njuje kultura, ki v njem oživi, tudi on nosi ta sad na podlagi so* visnosti s priirodo; tudi on nc bi bil zmožen, stvarjati duhovno, če mu telo ne bi bilo zdravo in krepko.«1 «• Pa pristavimo še: ako narod in ž njim po* samezniki, ki iz njih obstoji, še nimajo zastarane življcnske moči. Ali je v belem človeštvu že kakšen del postaran? Pri Indijancih in Peruancih jc življcnske moči dandanes že jako malo. In zdi se, da se je postarala tudi že pri vseh drugih nebelih rasah. 1 Eduard S p r a n g e r : »L e h r c r u n d L c h r e r< p c r s б n l i c hk e i t« v »Monatsschrift fiir Turn en, Spi el und Šport« 1924, 11. zv., str. 462. Zlasti tudi pri Kitajcih in Japoncih, ki so sicer še jako številni, telesno še močni, pa vendar nc proizvajajo nobenih novih izvirnih kulturnih vrednot več. Njih kultura je obtičala že pred sto’etji. Danes samo posnemajo zapadno kulturo ali bolje civilizacijo. Šc dolgo pa more trajati, predno bodo začeli tudi Kitajci in Japonci izumirati. Ni pa dvoma, tla sc bo to zgodilo, pri njih dosti prej, nego pri beli rasi. Ako je v belem človeštvu že kakšen del zastaran, more to biti pač le zapadna Evropa. Spengler sam omejuje to Evropo, ono kulturo, ki jo on imenuje evropsko in ki naj bi je bilo sedaj že konec, na ozemlje med Vislo, Adrijo in Guadahiuivirom.1 J u glo s 1 o v e n i smo s slo* ve n s k| im delom torej na meji. Ruse pa Spen* gler sam izrecno smatra za »mlado človeštvo«.1 Pa oglejmo si stvar bliže. Oprosti se naj mi, čc se pri tem vprašanju mudim daljši čas. Pro* blem je prcvažen tudi za naš narod, za njegovo kulturo in seve tudi gospodarstvo. (Dalje prih.) ‘Spengler: »Untergang des Abendlandles«, I., str. 22. 2 Isto tam, II., str. 623. Širite Sokolski Glasnik Prednjak Sokolića i Našu Radost. Bečkerek: 'Bašahid, 'Čenta, Kovačjjca, Boka, Novi Bečej, Pcrlez, Potiski, Sv. Nikola, Nova Kanjiža, Srpski Aradac, Srpski Itcbcj, Srpski Rrstur, Srpska Crnja, Sanat, Vel. Kikinda, Vol. Beč« kerek, Vršac; Sok. župa Zagreb: Bi« zeljsko, Bos. Dubica, Jasenovac, Ko« štajnica, Lipik, Ludina, Okučani, Pa« krač, 'Petrinja, Rajhenburg, Sevnica, Sisak, Vrginmost,-Zagreb I. Ponovno objavi j ujemo iskaz ne« uplačenog Saveznog dana ialko je pro* šlo več tri i po meseca od roka kad bi se bio morao uplatiti (15. deeem* bra 1928). Pribijati čemo ta društva tako dugo na stup sramote, dok ne urede svojih sokolskih dobrovoljno preuze* tih dužnosti i obaveza. * II. SEDNICA STAREŠ. JSS 2. aprjla 1928. Brat sturusta Gangl se u uvodu seča dragih naš h pokojnika: br. Jurja Bainkinia, koji je čitav svoj život i delovanje posvetio napret^u Dalma* eije; br. Schiffrera, koji je bio 45 go* dina č an Ljubljanskog Sokola, i br. Cirila Pivka, mladog učitelja, ko i i sc spremao za daljnji sokolski rad uto lovežbačkom tečaju u Beogradu. S-ta* rešinstvo sa »Slava im!« odaje počast. Brat tajnik čita zahvalu br. Ste* vaneviča za diplomu »Kralja Matja* ža«. Župe Celje i Split javljaju svoja starešinstva. Društvo Kruševac javlja otvorchje svog Sokolskog doma; .sta* rešinstvo JSS zastupače torn prilikam sta' .»sta župe Kragujevac. Ozledni fond ie doznačio društvu Litija«Šmartno Din 270 za Hermana Kokala. Jednoglasno odobreno. Brat Čobal .je . zatim predloži« starešinstvu svoj program i us ovc pod ko jima se i za ovu godinu pit ima dužnosti gospodara: »Na poslednjo j sednici starešinstva nišam bio nrisu* ' tan, a vi ste mi iako sam bio odsutan poverili vodstvo, saveznog gospodar* stva i za upravnu godinu 1928. Kako je mnogomc od vas pozna* to, več sam pre skupštine oitk]j.injao kandidatura u starešinstvo i po /.bo* ru na skupštini izjavio, da ču podati demisiju. Na nago varan je brače dele* gata nekih župa u Kragujevcu i medu vožnjorn kuči, odlučio sam sc konač* no ostati u starešinstvu. I gospodar* stvo sam pripravan prcuzeti, ako sta* rešinstvo prihvati moj program i sta* novite uslove, bez k o Jih bi izvršenje predvidenih zadača bilo nemogoče ili pak silno otcškoičeno. Program je sledeči: 1. Zadržati postignuto poslovno dobro ime Saveza. Zato če se nasta* viti sa doslednim uterivanjem zaosta* taka organizacijskih doprinosa i osta* lih potraživanja, što nc koristi samo centralnom vodstvu, da možemoi ostvariti barom jedan deo naših na* erta, več da se na ta j način priučava i uzgaja naša društva u neophodno potrebnom p os ovnom redu. 2. Omogučiti redovno poslovanje Saveza, dakako u skladu sa sredstvi* m a s kojima če raspolagati blagajna. U prvom redu smatram najplodnijc uložena poverena nam novčana sred* stva, ako omogočimo što moguče više prednjačkih točajeva. 3. Stari dug sp ram ČOS izdašno smanjiti, aiko ne sasvim isplatiti. 4. Početi sa ostvarenjem fonda za stalnu prednjačku školu u Ljubljani. Sve to zahteva sistem, dosled'* n ost i volju u radu, koji moraju svi podupirati, a nikada ne onemoguCi. vati ili smetati, zato sam prisiljen pn* staviti nekoliko i omako več poznatih uslova. Pre svega naglašujem, da je moj glavni princip »jednaka pravda za sve« i dalje »pojedinac ništa, celi* na sve«, kojih principa sam se u pr o* šlim godinama uvek dosledno držao. Da se to može provesti, potrebno je i zato zahtevam od svakog največu štednju. Sve kakve bilo narudžbe ili zaduživanja Saveza mogu se izvršiti jedino prek« gospodara. Narudžbe ili izdatci ili zaduživanja Saveza bez znanja gosipodara nečc se priznavati. U goispodar§kim pitanjima pri* mam sa zahvalncišču svaki dobar sa* vet, želim uvek objektivnu debatu o gospodarskim predlozima. Što sc tiče komiercie'nih poslova saveznog gospo* darstva,-stojim na stanovištvu, da su sve predmetne odredbe pouzdane na* ravi. Sve narudžbe izdače se putem oferta; najpovoljniji nudioc ima pred* nost, ako, dakako i inače odgovaira opštim našim zahtevima. Konačno još molim, da se nitko od članova starešinstva nigde ne veže s kakvim obečanjima, čije izvršenje dira u ■saveznu imovitiu posredno ili neposredmo>. Iz toga sc može roditi bezbroij neprilika kako za jednoga ta* ko i za drugoga. Ako smatra starešinstvo, da se mogu ti uslovi primiti i akoseslažasa programom, koji n i j e više jednostran več koji prilično stvara, onda sam spreman preuzeti gospodarstvo. — Nc* ka se o tom predmetu ne raspravlja da n as punopravno, nego tek na jed* noj od n ar e dni h sedniea, da može svaki promisliti o mojim zahtevima i njihovoj oipravdanosti.« Btrat Mešek predlaže, da se pro* gram i uslovi brata gospodara priliva* te. Jednoglasno primljeno. Statistički odsek izveštava, da je župa Skoplje poslala spisak članova sokolskih društava Vučitrn, Kr atovo, Peč JSS. i Vardar. Društva se primaju u Brat starosta Gangl zaključuje sednicu i želi vesele Uskrsne b'agdane svoj brači u starešinstvu i u čitavom Savezu. * III. SEDNICA STAREŠ. JSS 10. aprila 1928. Brat starosta čita dopis br. Ste* panka o zbirki ČOS za Tabor i o sletu u Skoplju. Brača Artamonov i St. Sta* jič čestitaju Uskrs. Brat Car javlja da prima mesto podstaroste. Železnički odsek konstituisao se kako sledi,: predsednik br. Ludvik August, podpredsednik br. Švajgar Veri j, br. Poženel Ivan, br. Milost Bogomir tajnik i br. Česen Ivan. Gospodarski odsek sačinjavaju brača: Čohal, Kajzelj, Fux, Kandare, 1'ranke, Mešek, Zelenko, Smertnik. Likvidator: Čohal, zamen ik Fux. — Organizacijski brača: Kandanc, Ma* rolt. Milost, Čohal, Poženel. — Umet* n čki brača: Gangl, Vavpotič i Račič. Brat tajnik izveštava, da se ro* daci pok. br. Jurja, Biankinija zaliva* ljuju na izraženom saučešču. Brat Jeras poda« je izveštaj o priredbi »Veče Južne Srbije« Sok. društva Zagreb I. i o zboru društvenih presvetara zagrebačke župe. Izveštaj se prima. IZ UPRAVE. Vrlo mnogo je reklamacija radi neurednog dostavljanja lista. Pretežna Večina tih reklamacija dolazi pre* kasno, zato upozoravamo, da se rc* Iklamiraju event. neprimljeni brojevi harem u roku od osam dana po ter* minu, kako je izašao dotični broj. Opravdano je i miš'enje, tla je uzrok nenedovitog dostavljanja lista u površnosti poštanskih loinovnika. Često dobivamo1 vračenc broj e ve sa službenom opaskom: umro, otputo* vao, nepoznat, ne prima i t. d., a iza nekoliko dana javlja se dotičnik sa rek lamacijom. Molimo, da se stporazumete u prvom redu sa nadležnim pošt. ure* dom radi redovnog i savesnog d«* stavljanja lista. Ako to nebi potno« glo, predačemo sab ano gradivo Mi nistarstvu pošta. Tko promeni to odmah javi, a neprimljeni broj, prijašnji nas Orv. Šil jan je il'sta obustavičemo svi.m bratskim društvima i pretplatnieima. koji do 25. aprila ne namire zaostalo pnetplatu. * obitavalište ne’ > :■>; ne da reklamira bez da navede Iz župa. Iz sokolske župe — Mostar. GLAVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA ŽUPE »ALEKSA ŠANTIĆA« U MOSTARU. Hercegnovi, 15. marta 1928. Lepe pramaletne dane zamenila je u subotu 4. III. tiha kiša, Ikoju su seljaci željno isčekivali. Ali i ipored toga, Hercegnovi, ta j čarobni gradič, rp op o dne je oživio. Popodnevnim vla* kom došli su delegati Mostara i oko* lice, te načelnici svili sokolskih dru* stava prostrane mostarske sokolske župe, koja broj i 33 društva. U 4 sata popodne od rž a la se sed* nica društava Boke i Cme Gore u op* činskoj večnici, te je nakon rasprav* ljamja zaključeno, da se ois.nuje župa Njegoševa sa sedištem na Cetinju. U 6 sati održana je sedniea načelnika društava u Sokolskom domu, gde se raspravlja'o o radu u prošloj godini i o radu koji če se preduzeti u ovoj godini. U 8 sati bilo je drugarsko veče u Oficirskom domu, na koji su bili pozvani učesnici skupštine. U nedelju 5. III. je Hercegnovi osvanuo okičen kao mlada nevestica, usprkos što je kiša neprestano padala Več pre 9 sati Sokoli su se okuipljali u Narodnom domu sa sokolskom mu* zikom tla dočekaju starostu Saveza brata Gangla, koji je stigao autom iz Dubrovnika nešto posle 9, dočekan burnim sokolskim »Zdravo«. Pozdra* vio ga je brat .lova Sekulovič, starosta hercegnovskog Sokola srdačnom do* bro’došlicom, a brat Gangl sav razdra* gan odzdravio je i rukovao se sa bra* čorn, dok je muzika svirala vesele.ko* račnicc. Prisutan je i bivši nar. posla* nik brat Mirko Komnenovič, te na* čelnik cfpštine g. Mandič. IJ 9 i po sati otvorio je skupštinu (starešina župe brat Čedo M’ilič po* zdravivši starostu Saveza br. Gangla. Pozdravlja i sve delegate, a osobito Črnogorce po viteštvu i prošlosti So* kolove sive, pa sve redom ostale koji su se okupi i da rade za sokolsku ide* ju, za dobro kralja i otadžbine. lističe da nije samo avet gladi koji mori naš narod u ovim krajevima, nego i dušev* na glatl od koje strada naš narod. Za overovitelje zapisnika ibijahu izahrana brača dr. Dražič i dr. Kralje* vič. Pošto se iproč.itao zapisnik zadnje glavne skupštine, prešlo se na dnevni red čitanjem izveštaja pojedinih žup* skih funkcionera. Ali čim je kucnulo 11 sati, prekinuta je skupština. Kiša je padala, ali ipak Sokolovi su se svr* stali u povorko sa glazhom na če u, da idu na Savinu, da sc polklone rprahu streljanih Bokelja i da polože venac Tamo je brat Jerotej Petkovič održao ipomcn, a za tim je progovorio brat Čedo Milič, koji je istakao borbu ovih heroja za slobodu i položivši venac, kliknuo trokratni »Slava«. Brat je Ganigl ukratlko podvukao kako se na* lazimo na mestu gde su dva sveta. Za nama je svet umiranja, a pred nama svet slobode, svet života. Boke’ji, koji su ovde pokopani, radili su da se sru* ši stari svet, ali oni još živu i poka* Izuju nam -put kojim da stupamo, a da duhovno preiporodimo naš narod. To je naša zakletva, da čemo živeti za ono, zašto su se oni žrtvovali. Nema sile ni na nebu ni na zemlji koja bi mogla ugušiti svest o našo j jedinstve* noj otadžbini. Zatim je povorka krenula natrag i raz'šla sc ipred Sokolanom. U 12 sati delegati su pošli na ban* ket, koji im je dala opštima u denovič* ko j rastauraciji g. Muistura. Brat J. Petkovič nazdravio je u ime opštine. Brat Gavro Miloševič sa Cetinja za* hvalio je na pažnji opštine i pesni* ipsovke i tude reči medu članstvom. Zaključeno jc dalje: I. da 'se nara* štajski s!ct održi u Dubrovniku, a ako duhrov. društvo odbije, onda u Mosta* ru; 2 da sc u svim društvima odirže prednjački točajevi pre župskoga; 3. da okružili načelnici obrazuju struč* ne knjižnice i organizuju sve katego* rije članstva; 4. da se u što večem bro* ju učestvuje sletu u Skoiplju; 5. da se iprovedc reorganizacija okruga; 6. okružni slet Mostarskog okruga biče u Nevesinju 28. augusta; 7. okružni slet Cetinjskog okruga biče u Nikšiču ili Cetinju; 8. okružni slet krajiskog Brat starosta Gangl bio je po* zdravljen dugotrajnim aiplauzom. Po tom je brat Čedo Milič završio krat* kim govorom skupštinu. * Na večer je priredena Akademija u čast brata Gangla i Čeda Miliča. Sudelovalo je Sokolsko društvo iz Ko* tora sa ženskim naraštajem u tlve ta« čke te članstvom u jednoj tačei. Tako isto članstvo društva Denovič sa tlve tačke, ženski podmladak i naraštaj iz Hercegnovoga sa dve tačke, te muški hor društva Hercegnovi. Velika dvo* rana Narodnog doma bila je prepuna, i i čkim zanosom ocrtao borbu za oslo* bodenje i završio, da če Lovčen javiti Šar*tplanini, a ova Triglavu i Avali kada kucne čas, da Sokolovi ustanu na obranu otadžbine i neoslobodene brače. Posle skupnog fotoigrafisanja na* stavila se skupština u 14 sati. Podneli su svoja iizvešča ostali žuipski funkcio* meri, te su sva nakon krače debate primljcna Zaključeno jc da se društva: Ko* min, Desne i Porast prima uvetno u Župu, a Danilov Grad i Krivodo: tla se brišu, ako kroz 3 meseca ne udo* volje dužnostima. Sva tlruštva, koja duguju Zuipi i Savezu moraju da is* plate dugovanja krolz 4 meseca, a ller* cegnovi u 2 godine ako Savez odobri. Vrlo je značajna resolucija, ko ju je predložila starešinstvo i koju je skupština sa odobravanjem i jedno* glasno prihvatila. Glasi: »Izaslanici svih sokolskih društa* va župe »Aleksa Šantič« okupljeni na IX. redovnoj skupštini u Hcrcegnovo* me dana 4. marta 1928. g. jednoglasno konstatuju: 1. U svim krajevima ovc Župe i to: Crnoj Gori, Boki*kotorskoj, Dal* maeiji i Hercegovini, stanje je u na* rodu financijsko, privredno i moralno takovo, da zabrinjuje svakoga narod* nog prijatelja. 2. Avet gladi hara ovim krvlju na* topljenim krševima, koji bacaju straš* mi ju kletvu od kosovske na sve svoje sinove, koji u ovim ozbiljnim časovi* ma, prendbregavaju svoju moralnu i nacionalnu dužnost. 3. Legendarne krševe ne mori sa* mo fizičika glad, več i teža duhovna, jer sada u sudibonosnim časovima ne* maju legendarnih apostola, koji bi mu pritekli istinski i nesebično u ipomoč. 4 Ovakovom očajnom stanju n is u krive prirodne nepogode, več jedino ljudi, naročito oni, koji svojim spo* sobnostima i snagama prvi su pozvani da preporode svoj narod, jer ni naj* idealni ji zakoni, niti največc milosrde ne mogu pomoči napačenom narodu, koliko sitni rad na privrednom i pro* svetnom smeru, zasnovan na privatnoj inicijativi. 5. Iskonska snaga naše narodne duše u najtežim časovima radala jc največc velikane. Sv. Sava sašao je u narod i s teškim radom spasavao či* stinu narodne duše i time postao naj* veči velikan. Besmrtni Vožd Kara* dorde bejaše branič rada, pravde i po* retka i proti v rodene krvi. Mi verujemo, da i današnje gene* racije u svom okviru neguju velikane, koji čc sači u narod baš u tim njego* vim teškim časovima i nacional. radom pokazati jedini put koji vodi spasu i preporodu njegovom. Sokoli kao pred* stavnici nacionalnih ideala pozivaju sve narodne trudbenike, da na pro* svetnom polju p op ut sv. Save, a u pravdi i viteštvu poput Karadorda u današnjim sudbonosnim časovima sle* de primeru njihovu.« U nastavku skupštine, iznlo jc tehnički odbor župe program ijada za g. 1928. te se odobrilo, da se priredi: 1. Naraštajski dan. 2 Durdevdanski uranak. 3. Javna vežba. 4. Zimska dečja akademija. 5. Proslava 1. decem* bra. 6. Proslava Zrinsko*Frankopan* skog dana. 7. Proslava Strossmayero* vog dana. 8 Proslava Vidov dana. 9. Pomoč za trezvenjačku propagan* du. Na župski tečaj svako društvo treba da pošalje što veči broj člano* va. Prima se pravilnik za okružne sle* tove. Organizovati sokolske čete na selima. Svako društvo dužno jc da sa* stavi jedno predavanje. Zaključeno jc da Savez stupi kao član Narodne Od* brane. Zaključuje se da se suzibijaju Doček staroste br. E. Gangla u Hercegnovom. okruga biče u Duvnu, ako prilike do* puste. Prešlo se na debatu o osnivanju župe Njegoševe, te sc donio zakljit* čak, da se predlog usvaja sa konstata* cijom o nekim manjkavostima forma * ne prirode, lznelo se i pitanje kako jedna Uprava gimnazije brani dacima pohadanje sok. vežbi ako ima tlak jednu slabu ocenu i zaključilo se reso* lueiju poslati Savezu na uredovanje. . Rezolueija sokolskog okruga iz Boke*kotorske, kojom sc odaje počast mornarima herojima čija se 10. oibljet* nica ovc godine slavi i zaključuje, da se pozove i Savez na proslavu. Po tom se prešlo na izbor starešinstva, koje je večinom isto kao i prošle go* dine, s tim tla je na čelu župe ostao i da je stari i prokušani sokolski radntk brat Čedo Milič, te jc njegov izbor bio pozdravljen velikim oduševljenjcm Posle toga uzeo je reč brat starosta Saveza Gangl, koji je istakao, da je mostarska sokolska župa jedna od najboljih u svakom pogledu, za to joj izraizuje svoje priznanje kao i celog starešinstva Saveza, ne samo starešinstvu župe več i društvima. Želi tla ta* kova i nadalje ostane, pa tla svim osta* lipi župama hude na izigled te da i one krenu istim putem. To je radosna po* java, kaže brat Gangl, tim više što večina živi u slabim materijalnim pri* likama, jer u našoj bogatoj otadžbini, jedan tleo umire od gladi. Mi po svo* jim skromnim prilikama da vam po* kažemo bratsku ljubav, sabrali smo za vašu decu i naraštaj 12.451 Din. (Burni: Živeo!) Ja sam vam to i doneo. (Predaje bratu Miliču sa iskazom da* rovatelja, što je ponovno prihvačeno sa gromkim »Živeo!«) Bračo, nastav* lja brat Gangl, vi ste s vršili dosta so« kolskog posla. Uvcren sam, da če to uroditi dobrim plodom za boljitak na* šega naroda. Svaki zaključak treba premeti u život, on ne sme da ostane praznom reči. Pravi sokolski duh tre* ba da prenesemo u krv i dušu našega naroda. Govori o našim zastavama, pa kaže: Sve naše zastave nosc spomen našega repstva, kad su Sokoli u erve* nim košuljama pod tim zastavama hr* lili za pohodu Sokolske misli. Herceg* novi mi ne pitamo jesi li ti Hrvatski ili Srpski ili Slovenski, jer si naš So* kolski, Jugoslovanski. Ti si znak bo'jc budučnosti našoj brači, koja stenje pod tiranom. Naši p'ogledi slobodno sc krečfl u daljinu i širinu svemoržnoga Slovenstva Mi ne čemo propasti dok je deset sokolskih srdaca, ali mi ima* mo milijune slovenskih srdaca, koja če sta jati na braniku naše otadžbine. Ta misao slavenskog Sokolstva p reli* jeva sc preko Praga, Varšave i Mo* skve, čak i preko Amerike, gdegod biju Slovenska srca. Govoreči još o čistoči soko'ske misli, sve bratski i iskreno, polzidravlja sa sokolskim: »Zdravo!« _______ II џш ^I џ\ џт ^ii Г~ ~~Г~ PRODAJE SE nekoliko dobro očuvanili telo-vežbačkih sprava. Upitajte Sokol I., Ljubljana na Taboru Jek za pomlad! te je Akademija usipela u svim tačka* ma. Brat Gangl je posetio sutradan društvo u Kotoru, gde je bio bratski do čekan. U sokolani, gde je bilo - okup* Ijeno članstvo svili kategorija, održao jc govor o Sokolstvu i njegovoj zada* či, a na večer bio je drugarski skup u Denovič u. I. B. * Iz sokolske župe — Maribor. IZ SOKOLSKOG DRUŠTVA U VARAŽDINU. Porvodom smrti velikorg jugoslo* venskog boirca don Jurja Biankinia održalo jc Sokolsko društvo u Vara* ždinu u utorak 3. o. m. žalobno sije D. Predsednik prosvetnog odbora, br. dr. August Engolhairdt, istaknuo je u svom govoru koliko saučešče i tugu je izazvala smrt Jurja Biankinia u na* cionalnim, a napo/se u sokolskim redo* vima. Starosta tlruštva, brat Mladen Bel* čič, održao je iserpivo predavanje o životu i radu Jurja Biankinia oertavši njegov život pun borbe i 'rada za na* rod. Istakao je delatnost Biankinijevu kao svečenika, novinara, pisca i poli* tičara, opisavši stanje u Dalmaciji od šesdesetih godina prošloga stoleča, hereegovački ustanak, bt)rbu za narod* ni jezik, rad Biankinijev u bečkom parlamentu, osobito onaj za vreme rata i napokon njegov ratl za odbrano Jadrana. * Iz sokolske župe — Beograd. GODIŠNJA GLAVNA SKUPŠTINA BEOGRADSKE SOKOLSKE ŽUPE »DUŠAN SILNI« održana je 26. februara 1928 u vežba* onici Sokolskog društva u Klimi. Na s. sko Sokolstvo, Slavensko Sokolstvo, naši onkraj granica, sok. štampa i t. d. Piscima tih članaka neka je bralska hvala uz preporuku na daljnju sa« radnju. Finansijsko stanje lista je osno« vano na solidnoj bazi tako, da mu je budučnost za dugi niz godina osigu« rana. Zasluga za ovo ide u prvom re« du naše rodoljubne pretplatnike (pre« ko 300) i oglasivače iz Splita. Koncem godine 1927. administra« cija lista iskazuje 7350 Din gotovine uz približno isti iznos dugovanja na preplati, koja su se večinom do sada uterala. — Radi povoljnog finansij« skog stanja list izlazi u god. 1928. na 16 stranica, dočim je do sada izlazio na 12. Iz izveštaja statističara i matičara razabiremo, da je članstvo svih kate« gorija na dan 3i. XII. 1927 iznašalo: 2726 članova, 511 naraštaja, 899 dece, ukupno 4136. Proračun župe za god. 1928. izna« ša Din 25.200. U ovoj svoti predvideni je iznos od Din 7200 za župskog po« slovodu, čime če rad starešinstva biti olakšan, a obilni ji i iznos od Din 8000 za putovanja, koja če se u glavnom utrošiti na pregledbu župskih društa« va, čime dolazi s njima u tesniju vezu i time ih potičemo na intenzivniji rad. U novo starešinstvo župe za go« dinu 1928. izabrana su brača: Stare« šina dr. Mirko Buič; zamenici stareši« ne: I. Mirko Grgič (Sinj), II. Jure Vrcan, III. Vinko Pera; načelnik Antun Tommaseo; zamenici načelnika: I. Zvonimir Murat, II. Joško Pirc; taj« nik I. Krešo Lovrič«Caparin, II. Ante Tripalo; blagajnik Vekoslav Pulgosi; prosvctar i redaktor »Sokola na Ja« ‘tiranu« Stipe Vrdoljak; zapisničar Ante Celič; odbornici: dr. Vekoslav Lauš, Petar Pavičič, Alcksandar Ma« ričič, Ante Grgič (Solin), dr. Kleme Puharič (Makarska); zamenici odbor« nika: Šime Gjidera, dr. Krunoslav Bego, dr. Josip Avelini (Hvar), Leo« nard Delorko; revizori: Бтапе Aljino* vič, dr. Gjerman Gjadrov, Marko Mi« kačič. Izaslanike za glavnu skupštinu JSS izabralo je župsko starešinstvo. Zaključci u eventualijama tiču se ve« činom interno'g irada u župi. Time je glavna godišnja skupšti« na bila zaključena. V. MALI OGLASI Oglase prima po naplati uprav-ništvo Sokolskog Glasnika u Ljubljani, Narodni dom. Svaka reč pri svakom objavljivanju SO para, najmanji iznos 5 Din. Za zdravje sokolske mladine' V vsaki sokolski mladinski knjižnici mora biti knjižica: Dr. Ivan Robida, Da ste mi zdravi, dragi otroci! Bvoš. Din 3. Ljubke povesti, ki obravnavajo razna poglavja iz zdravstva - Noročila na založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Znamenita povest v slovenskem prevodu! Sokolskim mladinskim knjižnicam priporočamo: Swift-Flere, Guliverjeva potovanj«. (Lilipu-tanci). Bogato ilustrirano. Vez. Din 42’—. Naročila izvršuje Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Za francoski jezik. Vsem, ki se zanimajo za francoščino, priporočamo iz svoje zaloge: Breznik, Francosko-slo-vensko - nemška konverzacija. V platno vez. Din 35 -, Naročila izvršuje založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Sokolom sadjarjem priporočamo iz lastne založbe bogato ilustrirano knjigo: Belle, Sadjarstvo. Vez. Din 64 —. Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Zdravje mladine. Izšla je znamenita nova knjiga Zdravje mladine. Higijena doma in v šoli. Spisal dr. Mavricij Rus, mestni fizik ljub janski. 18 podob, 3 priloge. Cena 40 Din. Neogibno potrebna knjiga vsaki hiši. Naročila : Učiteljska knjigarna, Ljubljana. IB LTUfiLTONA DALMATINOV« Ul VT15 IAWTmi7Tf-roO*flčUN Malinov sok liker, konjak, rum, žganje F. S. Lukas, Celje Na veliko Vse pisarniške, tehnične in šolske potrebščine priporoča IV. BONAČ LJUBLJANA SELENBURGOVA Ul. S Pisarna Jugoslovenskog Sokolskog Saveza u Ljubljani preporuča svoje bogato skladište stručnih knjiga, diploma, nota, tiskanica i t. d. Cenik u Sokolskom ka-lendaru 1928. Ivan Bitenc izdelovalec čolnov LJUBLJANA StreliSka ulica št. 24 Engelbert Franchetti J. frizeur za dame in gospode | v Ljubljani, Dunajska cesta 20 f, priporoča svojo elegantno urejeno brivnico in posebni oddelek za damsko friziranje, barvanje in izvrševanje lasnih izdelkov. — Specijalist za striženje d e č j e frizure. NABAVE ZA POMLAD Brez denarja! Na mesečne obroke! Ako nimate trenutno denarja, želite si pa le kaj nabaviti, obrnite s* na podpisano organizacijo ljubljanskih trgovcev, ki Vam bode omogočila, da kupite to, kar želite poljubno skoraj v vseh ljubljanskih trgovinah. Na ta način si lahko izberete prvovrstno blago in sicer: obleko, manufakturo, modno blago, krzno, čevlje, dežnike, perilo, pohištvo, kuhinjsko opremo in železnino, steklo in porcelan, volno, nogavice, kolesa, papir in pisar, potrebščine, pisalne in šivalne stroje, radio, fotografske aparate itd. in kar je glavno brez vsakega poviška pri cenah. Plačate pa pri zadrugi s položnicami v mesečnih obrokih, ki ste jih sami z zadrugo dogovorili. Izrečno poudarjamo, da zadruga ne prodaja ničesar, ona Vam le hitro in diskretno dovoli potrebni kredit, na podlagi katerega lahko kupujete pri trgovcih, ki so člani zadruge. Ako se hočete poslužiti tega novega sistema, zahtevajte takoj od zadruge potrebna pojasnila in prospekte. KREDITNA ZADRUGA DETAJLNIH TRGOVCEV V LJUBLJANI Šelenburgova ulica 7, I. nadstr. Kupi takoj! Plačaj pozneje! Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u Sok. Glasniku! Zajtrkovalnica Al. ščurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter pristna domača in tuja vina. Semena za vrtove in polja nudi t SEVER & K0MP. | LJUBLJANA ^ Cenik na zahtevo! л GOSPODOM nudi krasne površnike in obleke FRAN LUKIČ ~ LJUBLJANA STRITARJEVA 9 Najfinejši izdelek ob najnižji ceni Znižane cene in največje skladišče dvokoles, motorjev, otroških vozičkov, šivalnih strojev, vsakovrstnih nadomestnih delov, pneumatike. Posebni oddelek za popolno popravo, emajliranje in ponik-Ijanje dvokoles, otroških vozičkov, šivalnih strojev itd. — Prodaja na obroke Ceniki franko. „TRIBUNA" F. B. L., tvornica dvokoles in otroških vozičkov, Ljubljana. Karlovška c. 4. Pri nabavi potrebnih oblačil, manufakture, modnih potrebščin itd. priporočamo tvrdko DRAGO SCHWAB LJUBLJANA, DVORNI TRG 3. Telefon štev. 2510. V zalogi vse sokolske potrebščine. Najboljša so še vedno PUCH- kolesa l MIIHELIII ali RE1TH0FFER pnevmatiko. Solidne cene! Plačljivo tudi na obroke! IGN. VOK LJUBLJANA Podružnica Novo mesto. FRANC STRUPI, CELJE Vam priporoča svojo bogato zalogo steklene in porcelanaste posode, svetiljk, ogledal, okvirjev za podobe, raznovrstnih šip itd. Najsolidnejša in točna postrežba. Oglašujte u Sokol. Glasniku! Sokolskim društvom se obeta lep, lahek in časten zaslužek. Po informacije pišite takoj Učiteljski tiskarni v Ljubljani. Zadošča dopisnica. Chevrolet osebni automobili, takse prosti za potnike, tovorni, 1 in pol tonski omnibusi. ALB. RUTAR PUŠKAR CELJE, Slomškov trg 4 Priporoča vsakovrstno lovsko >n žepno orožie, municijo in vse lovske potrebščine. Prispel Je CHEVROLET Model 1928 Rezultat najnovejših izkušenj sodobne tehnike. Dovršen v konstrukciji kakor kakovosti. Oblikovan po vzorcu velikih in dragih vozov. Štiri zavore etc. Znižane cenel Zahtevajte kataloge! Zagreb V. & M. BareSBC & CO. Liubllana Str. 54. God. X. — br. 8. 28 S3 ss Cim S3 23 5« Era butra tratna fratra Era tra SS ss ss МЕДИЋ-ЦАНКЛ творнице уља, фирнајза, лакова и боја ДРУШТВО CA O. Ј. Централа у Љубљани. — Власник Фрањо Медић Творнице: ЈБУБЈБАНА - МЕДВОДЕ. Подружнице и стоваришта: Марибор и Нови Сад ВЛАСТИТИ ДОМАЋИ ПРОИЗВОДИ: ланено уље, фирнајз, све врсти лакова, емајлно-лакастих и уљених боја. Хемијско чисте и хемијско улепшане као и обичне земљане боје свију врсти и нијанса, кистова, стакларског кита итд. марке ,,MEPAKJI“ за обрт, трговину и индустрију, за железнице, поморство и ваздухопловство ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ ТАЧНА и СОЛИДНА ПОСЛУГА ss ss ss ss ss ss ss ss ss ss ss ss ss ss ss CELJSKA POSOJILNICA, d. d. V CELJU ACI „N STANJE GLAVNICE IN REZERV NAD 8,000.000 DIN STANJE HRANILNIH VLOG NAD 65,000.000 DIN Sprejema hranilne vloge na hranilne knjižice in tekoči račun ter jih izplačuje točno in nudi zanje najboljše obrestovanje in največjo varnost. Izvršuje vse bančne, kreditne in posojilne posle. — Kupuje in prodaja devize in valute. — PODRUŽNICA V MARIBORU IN ŠOŠTANJU Mestna hranilnica ljubljanska Ustanov. 1.1889. (Gradska štedionica). TELEFON ŠTEV.2016 POŠTNI ČEK 10.533 Ljubljana, Prešernova ulica Stanje vloženega denarja nad 300 milijonov dinarjev. Sprejema vloge na hranilne knjižice kakor tudi na tekoči račun, in sicer proti najugodnejšemu obrestovanju. Hranilnica plačuje zlasti za vloge proti dogovorjeni odpovedi v tekočem računu najvišje mogoče obresti. Jamstvo za vse vloge in obresti, tudi tekočega računa, je večje kot kjerkoli drugod, ker jamči zanje poleg lastnega hranilničnega premoženja še mesto Ljubljana z vsem premoženjem ter davčno močjo. Vprav radi tega nalagajo pri njej sodišča denar nedoletnih, župnijski uradi cerkveni in občine občinski denar. Naši rojaki v Ameriki nalagajo svoje prihranke največ v naši hranilnici, ker je denar tu popolnoma varen. Ob desetletnici naše države priporočamo sokolskim društvom iz lastne založbe: Vitko Jelenc, 1914—1918. Spomini jugo-slo venskega dobro volj ca. Vez. Din 26.— Ivan Matičič, Na krvavih poljanah. Trpljenje in strahote z bojnih pohodov. Vez. Din 36-— Ivan Matičič, V robstvu. Roman tuge in ‘boli. Vez. Din 40'— Rado Pavlič, Ljubezen in sovraštvo. Slike iz svetovne vojne. Vez. Din 30'— Direktna naročila sprejema založnica Učiteljska knjigarna v Ljubljani M. TIČAR LJUBLJANA veletrgovina s papirjem in pisarniškimi potrebščinami na malo na veliko priporoča cenj. društvom svojo bogato zalogo najrazličnejših karnevalskih predmetov kakor: konfeti, serpentine, guir-lande, kotiljone, krep-papir etc., po najnižjih konkurenčnih cenah! Zahtevajte ponudbe! ♦ PRISTNI TIROLSKI LOPE N ZA TURISTE, SMUČARJE, LOVCE itd. NUDI TVRDKA: FRANJO MAJER MARIBOR, GLAVNI TRG 8 ♦ I MUKO KRAPEŽ - URAR J S LJUBLJANA, JURČIČEV TRG 3 ■ se priporoča ■ g vsem bratom in sestram. J --------- Stara renomirana tvidka ===== M. URBAS LJUBLJANA, Slomškova ul. 13 (poleg mestne elektrarne) Izdelovanje pristnih kranjskih klobas Razpošilja od 5 kg naprej v vsaki množini po najnižji ceni MODNA KR0JACNICA 1Ш ZABIKDVŠEK ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ ЗАГРЕБ, Куковићева ул. 13 Главни добављач Југославенског Соколског Савеза Брзојавни наслов: Трикотажа Загреб Израђујем све врсти соколских потрепштина за јавни и излетни наступ чланова, чланица, нараштаја и деце тачно по пропису J. C. С. Надаље преузимам израдбу сваковрсне трикотаже за властити и туђи рачун. — Надаље препоручам се браћи за израдбу најмодернијих цивилних одела, која no најновијем кроју израђујем у властитој радионици. ✓ najboljše kakovosti za polja, travnike vrte priporoča m M. BERDAJS MARIBOR Cenik na razpolago! e e e e E e e Oruile- m uniči ja za lov, šport I obranil u svim svetskim fabrikatima. Preporuča veliki izbor preciznih flobert pušaka počam od 260D. ED SElfilK LJUBLJANA Za veliki cenik poslati 5 Din u pošt. markama ALDJZ FUCHS-J LJlLJli. SELEKMt E. i priporoča bogato zalogo zlatnine, ur in srebrnine. Popravila v lastni delavnici točno in solidno. MODERNA VELETRGOVINA TRGOVSKI DOM je največja te stroke v Sloveniji. Nudi najnovejše modne predmete kakor tudi najlepše plašče, obleke i. t. d. dunajskega kroja. — Lastni atelje za izdelavo modelov. — Priporoča se I. Pregrad, Maribor Aleksandrova cesta štev. 25 V. PEČINA TURNOV CEHOSLOVASKA ♦ Dobavlja vsakovrstne ZNAKE zletne, športne itd., kovinske in emajlirane po lastnih in predloženih načrtih. Izvedba točna, najnižje cene. Tko oglašuje, taj napreduje! Dobra vina, domačo gnjat*, salame in kranjske klobase priporoča gostilna IVAN BRICELJ v Stepanji vasi pri Ljubljani. Na Planlrju. Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in ličarska delavnica IVAN BRICEIJ Ljubljana, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne. I TVORNICA „DISKOBOLOS“ STANE VIDMAR nasl. AVGUST KOZMAN LJUBLJANA, Sv. PETRA C. 75 Vhod Vidovdanska cesta štev. 22— 24 Telefon št. 2890 PRVA JUGOSLOVANSKA TVORNICA telovadnega, športnega in gasilnega orodja in potrebščin. Zimsko-sportne potrebščine. Lestve vseh vrst. Specijalna trgovina športnih potrebščin: Tavčarjeva ulica štev. 1 it I <> : i* ii JADRANSKA PLOVIDBA D. D. * SUSAK sa svojih 60 parobroda podržava službu na 47 redovitih pruga, uzduž cijele domače obale, Albanije, Grčke i Turske do Smirne, u vezi sa Rijekom, Trstom i Venecijom. — Sva točna kretanja parobroda razabiru se iz plovidbenog reda, kojega društvo šalje na zahtev badava. — Društvo ima u Sušaku vlastiti odpremni ured (Speditions bureau). Lnterurbani telefoni: broj 2-36 i 2-37 — Brzojavi: JADROPLOV I I Izdaje Jugoslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). Odgovorni urednik dr. Riko Fux. — Uređuje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani, za nju odgovara France Štrukelj.