KRALDEViNA 3UGOSLAVOA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 89 (2). INDUSTRISKE SV03INE IZDAN 1 JANUARA 1936. PATENTNI SPIS E>R. 11997 Wisconsin Alumni Research Foundation, Wisconsin, U. S. A. Postupak za obradu škrobnog materijala u cilju dobijanja prečišćenog škrobnog polisaharida. Prijava od 13 septembra 1934. Važi od 1 marta 1935. Traženo pravo prvenstva od 22 septembra 1933 (U. S. A.) Ovaj se pronalazak odnosi na prečišćavanje i odvajanje škrobnog polisaharida iz biljnog tkiva ili materijala, koji sadrži škrob kao što su stabljike i druga drvena tkiva, lišće, korenje, čašice, voće, semenje i trgovinski škrob i preparati od škroba. Jedan od ciljeva ovog pronalaska jeste postupak za prečišćavanje škroba u cilju oslobađanja bazisnog škrobnog polisaharida od obojenih primeša, kao što je hroirogen, kao i od pepela, azotnih sastojaka poluceluloze i drugih materija, k; o što su lipoidi, mirišljave materije sa ukusom, pri čemu se ne vrši hemiska izmena bazisnog škrobnog polisaharida. Dalji je cilj smanjenje troškova i znatno povišenje procenta iskorišćenja škroba, dobivenog iz biljnog tkiva i to preko granica mogućih u dosadanjim poznatim proizvodnim procesima, čime se otklanja otpadanje neod-vojenog škroba, koje je veliko kod današnjih proizvodnih (industriskih) procesa. Cilj je pronalasku dalje uprošćenje postupka dobijanja škroba iz biljnih tkiva i istovremeno dobijanje hemiski čistog bezbojnog škrobnog polisaharida slobodnog od pepela, azotnih sastojaka, poluceluloze i drugih materija. Dalje je cilj pronalasku dobijanje iz tkivnih masa, koje sadže škrob prečišćenog škrobnog polisaharida, koji se može hidro-lizovati pri spravljanju takvih proizvoda kao što su sirupi, glukoza i maltoza bez potrebe za niz skupocenih i teških procesa prečišća vanja, kakvi se sada upotrebljuju kod indu striskih postupaka, pošto se škrobna zrna odvoje iz tkivne mase. Primena procesa i upotreba postupka za izradu čistog škrobnog polisaharida potpuno je efikasna za prečišćavanje škrobnog polisaharida u svakom stupnju izrade trgovinskog škroba iz sirovih biljnih tkiva u krajnje trgovinske škrobne ili škrobne preparate ma kakav da je izvor sirovine. Priznati i trgovački praktikovani postupci za izdvajanje škroba počivaju na teoriji fizičkog izdvajanja škrobnih grudvica iz tkivnih masa. U saglasnosti sa ovim postupcima tkivna masa, zajedno sa svima nečistoćama i obojenim sastojcima, (prolazi kroz mnogobrojne operacije, koje eventualno odvajaju, fizičkim ili mehaničkim dejstvom, škrobne grudvice i ostatak tkiva. U tom stupnju gde se škrob odvaja od ostataka tkiva, škrob i dalje sadržava nečistoće i o-bojene sastojke. Tada je potrebno da grudvice škroba ili hidrolizovani pioizvodi prođu kroz dalji niž skupih i dugih pranja, kroz filtriranje ili druga fizička izdvajanja u cilju da se otklone nečistoće primese iz sirovih škrobnih grudvica. Ovaj pronalazk bazira na hemiskoj obradi nečistih primeša u škrobnom materijalu-u cilju hemiSKOg uklanjanja nečistih primeša iz grudvice škrobi tako da obrada ne utiče na čist škrobni polisaharid. Din. 10- Bitni deo ovog postupka sastoji se najpre u podvrgavanju škrobnog materilala dejstvu zatvarača u vezi sa agensima za oksidisanje, zamenjivanje i delimično hidro-lisanie, koji deluju i primaju rastvor nečistoće zajedno sa onima, koje boje škrob, kao i u odvajanju škroba iz tog rastvora. Postupak po ovom pronalasku obuhvata izlaganje škrobnog materijala, u sus-pensiji, dejstvu podesnog reagensa i to u rastvaraču, koji se sastoji iz vodene alkoholne smeše, u kojoj je nerastvorljiv bazisni škrobni polisaharid pod dole opisanim specifičnim uslovima, a u kome se sve ili deo nečistoće ili proizvodi, dobiveni dejstvom reagensa na te nečistoće, ili rastvaraju u smešama reagensa i rastvarača, ili preobra-đuju u stanje u kome su nerastvorljive u vodi. U tome smislu, prema tome, reagens kombinovan sa raslvaračem nejednako dej-stvuje, jer hidrolizira, oksidiše i zamenjuje nečistoće ali ne i škrobni polisaharida, t. j. drugim rečima prisustvo ovih rastvarača u kombinaciji sa reagensima daje reagensima osobine diferenciranja između škroba i nečistoća. Posle gornje obrade, rastvarač i reagens, koji sddrže rastvorljive nečistoće, izdvajaju se iz nerastvorljivog škrobnog polisaharida. Bitno je, da kombinovani rastvarač i odgovarajući agens imaju osobine diferenciranja između nečistoća i škrobnog polisaharida, da bi dejstvovali oksidisanjem, za-rnenom i hidrolizom na poznate nečistoće ali ne i na škrobni polisaharid. Sledeče su grupe rastvarača i agenasa za oksidisanje, zamenu i hidrolisanje, za koje smo utvrdili da dejstvuju diferencirajuće, i vrše rastva-ranje nečistoća: a) Oksidi asota u etil-alkoholu ili drugim alkoholima i polihidrolični glikoli kao rastvarači. Tipičan primer rastvarača i agensa i srazmere istih ove grupe jeste: azotna kiselina rastvorena u etil-alkoholu (0, 1 do 8% azotne kiseline u 60% do 95% etil-alkohola). b) Halogeni, oksihalogeni i oksihalogene kiseline jedne više organske ili neorganske baze sa alkoholima ili polihidričnim gliko-lima kao rastvaračima. Tipični primer rastvarača i agensa i srazmere istih ove grupe jeste: slobodan hlor, najviše 4% u 60% do 95% ettl-al-kohola, posle čega se vrši obrada sa natrium hidroksidom u koncentracijama do 4%. I jedan i drugi od gore pomenutih rastvora bolji je sa trgovačkog gledišta u sravnjenju sa drugim rastvorima u lim grupama, jer su jeftini i lakše se nabavljaju. U praksi pri izradi trgovačkog škroba, biljno tkivo se spravlja za obradu: mleve- njem, valjanjem, tucanjem bilo u suvom ili vlažnom stanju, posle čega se vrši potapanje. Može se za pripremu tkiva upotre-biti svaki poznati postupak i aparat. Na primer ako se upotrebi t. z. suvi metod, onda se suvo biljno tkivo pripravlja mle-venjem ili tucanjem da bi se uprašilo ili usitnilo. U tom stanju se ono može onda odmah podvrći postupku po pronalasku u cilju uklanjanja nečistoća bez daljeg pripravljanja. S druge strane ako se primeni t. z. vlažni proces, za pripremanje tkiva, tkivo se potapa u vodu i sumporastu kiselinu onda tuca ili na koji drugi način usit-njuje, a ako imamo zrna na raspoloženju, onda se mora ukloniti jezgro na poznat način. Posle spremanja škrobnog materijala masa se podvrgava nekom rastvoru iz gor^ njih grupa, da bi se nečistoće rastvorile i preobratile u jedinjenja nerastvorljiva u rastvaraču i reagentnom rastvoru ili u vodi. Ako je upotrebljen rastvor azotne kiseline rastvorene u etil alkoholu, onda se pripremljena škrobna masa izlaže dejstvu ovog rastvora za vreme od deset minuta do nekoliko časova, što zavisi od prirode tkiva i dužine vremena potrebnog za rastvaranje ili preobračanje nečistoća. Masa, koja sadrži škrob, prvenstveno se obrađuje u sudu na temperaturi ključanja, rastvarača i reagensa ili se ovaj rastvor stavi pod viši pritisak i onda prerađuje na temperaturi višoj od tačke ključanja. Kombinovani rastvarač i agens primaju u rastvor ili čine nerastvorljivim điferencialnom oksidacijom, zamenom ili hidrolizom poznate nečistoće, kao što su isvesni sastojci pepela, lipoidi, pentozani, neskrobni polisaharidi i azotasta jedinjenja, koja su fizički vezana ili hemiski sjedinjena sa škrobnim polisaharidima iz mase, pri čemu su reakcije takve, da ove nečistoće primese preobraćaju u jedinjenja, od kojih se neka rastvaraju u rastvoru rastvarača i reagensa ili u vodi, a pri čemu ostavljaju čista škrobna zrna, koja su naravno nerastvorljiva u rastvoru reagensa i rastvarača. Ovaj rastvor, koji sada sadrži jedan deo nečistoće, uklanja se iz zrnaca škrobnog polisaharida i mase tkiva pomoću ma kog poznatog postupka izdvajanja kao što je dotacija, filtriranje ili centrifugiranja. Pošto se ukloni rastvor sa nečistoćama ili odvoji iz mase, onda ostaju prečišćene grudvice škrobnog p disaharida i ostaci tkiva, kao što su celuloza i vlaknasti materijal zajedno sa nečistoćama, koje su načinjene nerastvorljivim, koje se mogu odvojiti i o-braditi prema željenom proizvodu. Na primer ako se želi suv. škrob, onda se grudvice čistog škrobnog polisaharida mogu prosto odvojiti od ostataka celuloze flota. čijom i onda ispirati, skupiti i osušiti. Ako se želi škrobni polisaharid u vodi onda se čist škrob i masa tkiva mogu opet staviti u kotao i škrobni polisaharid rastvoriti u vreloj vodi ili u vrelom rastvornom alkoholu (20% ili manje) ili u sonom rastvoru i celulozni ostatak odvojiti iz tople vode razblaženog alkohola ili sonog rastvora flotacijom, flitri-ranjem ili centrifugiranjem. Hemiski čist, u vodi rastvorljivi suvi škrobni polisaharid može se onda dobiti iz ovog rastvora taloženjem škrobnog polisaharida is razblaženog alkohola, vode ili sonog rastvora. Škrobni polisaharid u razblaženom alkoholu, vodi ili so ioni rastvoru, time obrazuje izvor za čist škrob za ma koju željenu svrhu. Na pr. škrobni polisaharid može se taložiti iz rastvora i upotrebiti kao takav ili se rastvor može neposredno hidrolizovati za dobijanje sirupa ili kristalnih proizvoda ili se rastvor može obraditi sa ma koju drugu svrhu, koja traži hemiski čist škrobni polisaharid. Kao što je goro rečeno, postupak po pronalasku je upotrebljiv za prečišćavanje škrobnog polisaharida ma u kom stupnju izrade škroba. Napominjemo, da ovo obuhvata obradu trgovinskog škroba proizvedenog po ma kome poznatom postupku od ma kakve sirovine. Poznato je da trgovinski škrob sadrži mnogo nečistoća kao što su sastojci pepela, lipoidi, neskrobni polisaha-ridi pektozani i azotna jedinjenja, koja in-dustriski postupci ne uklanjaju. Ako se želi prečišćavanje takvog trgovačkog škroba i odva'anje iz isto? čistog škrobnog polisaharida, koji je rastvorljiv u vreloj vodi, onda se takav škrob bilo osušen ili u rafiniranom mokrom stanju podvrgava jednoj ili drugoj grupi diferenciraj uče dejstvujućih rastvora iz rastvarača i agenasa za oksidisanje, zamenu i hidrolisanje opisanih pd (a) i (b) i to na isti način ili za krače vreme, na pr. od 10 do 30 minuta, nego što je potrebno za obradu škrobnih masa, koje sadrže veću količinu i broj nečistih primeša. Izraz „Škrobni materijal" gore upo-trebljen, obuhvata i trgovinski škrob, koji je dobijen po ma kom poznatom postupku iz ma kakve sirovine. Patentni zahtevi. 1) Postupak za obradu škrobnog materijala u cilju dobijanja^ prečišćenog škrobnog polisaharida naznačen time, što se materijal podvrgava dejstvu reagensa, koji ima osobine oksidisanja, zamene i hidrolisanja i što te osobine dejstvuju diferenciraj uče iz- među nečistoća u materijalu i škrobnog polisaharida time što se reagens kombinuje sa nekim alkoholom, tako da dejstvuje samo na nečistoće a ne na škrobni polisaharid, našta se odvaja oslobođeni škrobni polisaharid iz nečistoća. 2) Postupak po zahtevu 1, nasnačen time, što kombinacija reagensa sa alkoholom ima diferencialne osobine u odnosu na nečistoće i škrobni polisaharid, koji se nalazi u materijalu za obradu, naime preobraća nake nečistoće u nerastvorljiva jedinjenja, našta se preobraćene nečistoće odvajaju iz škrobnog polisaharida. 3) Postupak po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se u kombinovanom rastvoru reagensa i alkohola neke nečistoće rastvaraju, našta se rastvorene nečistoće izdvajaju iz škrobnog polisaharida. 4) Postupak po zahtevu 1 i 2 naznačen time, što se u rastvoru reagensa i alkohola neke nečistoće preobraćaju u nerastvorljiva jedinjenja a neke se u istom rastvaraju, našta se istovremeno odvajaju preobraćene i rastvorene nečistoće iz škrobnog polisaharida. 5) Postupak po zahtevu 1—4 naznačen time, što se obrada sa kombinacijom reagensa i alkohola nastavlja dovoljno dugo, da bi se nečistoće rastvorile ili učinile ne-rastvorljivim a da se ne utiče na škrobni polisaharid. 6) Postupak po zahtevu 1—4 naznačen time, što se pored odvajanja rastvora nečistoće ili jedinjenja, u koja su prešle nečistoće iz škrobnog polisaharida, vrši isto tako odvajanje ostataka škrobnog polisaharida, da bi se dobio polisaharid u čistom stanju. 7) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se kao rastvor za obradu upo-trebljuje alkohol sa kakvim reagensom naime azotni oksid u polihidričnom glikolu. 8) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se kao kombinacija alkohola i reagensa uzima rastvor etil alkohola i raz-blažene azotne kiseline. 9) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se kao rastvor za obradu uzima smeša nekog halogena, oksihalogena ili oksihalogenske kiseline veše njena organska ili neorganska baza pojačana polihi-dričnim glikolom. 10 Postupak po zahtevu 1—9 naznačen time, što je halogen i baza upotrebljen u kombinaciji sa polihidričnim glikolom: slobodan hlor, koji je prisutan u razmeri najviše 4% u 60% a do 95^ alkohola, pri čemu se baza obrazuje od natrium hidroksida u koncentraciji do 4%. . ,. * ■ . - v ■ .