Požtarina plaćena u gotovu. Cena Din 2. SOKOLSKI GLASNIK ЛПГ< AKT IITPACI AlfCIUCI^Ar1 CAVAI CVAP C A \/C7 A Nm Izlari svakog 1. i 15. u mesecu. - Godišnja pretplata 50 Din. - Uredništvo i nprava n UKllAil JtJuUuLU V Ull uKUll OUiVULljIVUVl uAVClA ^ Ljubljani, Narodni dom. - Telefon ured. 2543. - Račan pošt. šted. 10.932. - Oglasi po tarifi. God. X. Ljubljana, 15. marta 1928. Broj 6. L j u b 1 j a n a, 15. marta 193&. Braco i sestre, u pomoč! Komisija kod skijaške utakmice Gorenjske sokolske župe. (Gledaj članak na str. 36 j U oči glavne skupštinc Jugoslo* vcnskog Sokolskog Saveza u Rragu* jeveu, dužnost nam je, da beležim« i promotrimo rad naših društava, župa i Saveza i da malo kritioki pogledamo na sve to. Nama ovdc u scdištu Saveza, ni je suviše teško dobiti pravilne slike o ra* du bratskih društava i župa u tehnič* kom, administrativnem, gospodar* skom, prosvetnem i t d. pogledu. Ali jedno nam je vrlo teško dobiti, a to je jedinstvene i doista istinitc slike našeg Saveza u statistiČkom pogledu. Mi danas braco neznamo tačno ko.:k« nas ima i kakvu organizaciji! mi pred* stavljamo u ovoj državi. Mi nismo svesni svoje snage, a to samo radi ne* mara -i nihaja nekih župa i društava. To varanje samoga sebe mota jednom za uvek nestati iz naše organizacije. Predimo malo na sitnice u tehnič* kom pogledu, a koje ipak u masi dola* ze do izražaja, koje opažamo mi sami, a opaža ib i sokolska i nesokolska jav* nost. Sečam se dobro, da je n, pr. na poslednjem zagrebačkom pokrajin* skom sletu bilo prigodom nastupa čla* nova k prostim vežbama iza tribina 5 župskih kolona. v Kad je zaimenik na* čelnika JSS br. Sulce dao znak za na* stup, palo je u isto vreme pet različnih zapo vesti. Čulo se; nap red marš, ho* dom hod, napred stupaj i t. d. Pitamo se zašto su izdane, uvede* ne i odobrene jedinstvene zapovesti, kad se ih nitko u praksi ne drži. To je nekonsekventnost — na sednici zbora župskih načelnika 'stvaraju se zakljuČ* ei voljom župskih načelnika i načelni* ca, a posle se isti ti načelnici toga ne drže — Danas se ta mana doduše ta* ko često više ne pojavljuje, ali mi ipak upozoravamo uz zelju, da je ntstane i iz naših društava. Budimo dosledni i držimo sc našeg gesla: »jedna država, jedno Sokolstvo«, pa neka budu jedin* stvene i zapovesti. Administracija —*■ rad pod tim zvučnim imenom -vrši samo 200 naših društava, a ostala .,je treba neprestano i za svaku stvar opominjati. Kad smo več kod administracije Spomenueemo društvene 'i župske počatc, ikoji »u una* toč tačnih propisa o jedinstvenosti svih pečata društava i župa silno razli* čiti. Svih mogučih oblika i hoja pečata nači češ u našoj jedinstvenoj organi* zaciji! I ta mana se popravlja. Spoimenuvši pečate padaju nam na um i pečati raznih društvenih i žup* skih »kulturno*prosvethih sekcija«, od* seka i t. d., sva imena če si nadjenut:, samo ono ne, koje je propisano u or* ganizaciji jugoslovenskog Sokolstva — sigurno im je prejednostavno »pro* svetni odbor«, ono gore biče malo učenije i modernije zvuči. A gospodarstvo, kako je s njime? Možemo 'mirne duše odgovoriti, da je Savezno dobro i sredeno, a kakvo je ono društava i župa, pokazuju najbo* Ije izveštaji saveznih 'funkcionera, koji su štampani u naročitoj brošuri za 'IX. glavnu skupštinu JSS. Mnogo takvih sitnih grešaka i ma* na, koje ali mogu imati neželjene re* zultate, obradio je brat savezni gospo* dar u svome izveštaju. Vrlo raširena mana u poslednje vreme je u našim društvima osni vanje nekih naročitih protupravilnih sekcija, i što je još naj* lepše sa naročitim 'blagajnama. Samo* stalnost tih sekcija ide tako daleko, da odklanjajo društveni nadzor. Re* sume u toj stvari: U jednom društvu, jedna blagajna! Sa blagajnama usko su vezani i revizori, čiji rad u mnogim društvima neodgovara njihovoj časti i poverenju, koje im članstvo daje, birajuči ih za revizore. — Brat savezni gospodar i u tom pitanju, daje savetc — kaže: ne 5 minuta pre glavne skupštine revidirati knjige i poslovanje več češče u godini, da se brači blagajnicima smanji odgo* vornost, da se eventuelno na vreme pronade kakva nepravilnost i što je glavno, da sokolska i nesokolska jav* nost dobije poverenja u blagajnike, revizore, a preko njih i društvo, jer mi radimo javnim novcem, zato je i dobar glas društva i Sokolstva u takvom kra* ju ovisan o poverenju javnosti. Mnogo je mana i greški, koje bi sve • dobro bilo obraditi u naročitim člancima. Zato pozivamo braču, da saraduju, nebi li moguče ipak uspelo nerad i nepravilnosti u ‘radu našeg Sokolstva odstraniti. Brošuru za savez* nu skupštinu toplo preporučamo! Pro* učite je, mnogi če nači sebe i svoj rad za pTimer kako valja i kako ne valja raditi. U nedelju, 4. o. m. prisustvovao sam glavno j skupštinii bratske mostar* ske sokolske župe »Aleksa Šantič« u Hercog novo m. Po skupštini posetio sam bratska društva u Denoviču, Ko* toru, Mostaru i Nevesinju. Pratio me župski starosta brat Čedo Milič u dru* štvu s nekojom drugom bračom žup* skim i društvenim funkcionerima. Da se osvedočimo o stanju našega naroda i članstva u tim krajevima i da na vlastite oči utvrdimo, što je istine, a što bije, na vestima o bedi 1 gladova* nju, koje ruši i podjeda životnu snagu naroda, posetili smo seljačke sokolske čete iz Udrcžnja, Miljcvca, Krekova i Bijenja, koje su čekale na naš dolazak postrojenc na određenim mestima. Starešine tih seljačkih sokolskih četa pozdravili su nas iskreno i brat* ski. Brača Sokoli seljaci, ponosni si* novi hercegovačkih brdina, osečali su se srečnima, da. ima još na svetu so* Izolskih srdaca, koja osceaju s njima i koja liirn nastoje pomoči. Jer sve, što se govori i piše o bedi naroda na pod* ručju mostarske župe, je strahovita istima —- veča u svojoj zbilji, nego se može opisati rečima; samo bratsko srce je pravilno shvača, kad joj gleda iz očiju u oči. Silno blagodatno je utecao na njih dar, koji sam donio sobom iz Ljub* ljane. Brat Miljutin Žcrajič, starosta sokolske čete u Miljevcu, visoko inte* ligentan seljak i oduševljeni pristaša sokolske ideje, reka® mi je, da po* zdravljaju potomci nevesinjških usta* ša po meni svu braču na severu naše zemlje, 'pozdravljaju Istru, Goricu, Trst, uvdk spremni, da če protiv sva* komu i za svakega učiniti svoju brat* sku Sokolsku dužnost. Bratske seljačke sokolske čete ko* načno su sc zgrnule u Kifinom selu, gde smo duže vremena zborovali i čuli sve bolesti naroda, koji može izdržati samo još do Durdev dana, dok ne po* troši poslednje trave i poslednjeg zrna, od ustiju otkinuta — za seme. Koga ndka hrani seljak: ili sebe ili svoju decu ili kravicu ili konjiča, koji su mu sada jedina pomoč uiočajnoj) borbi za opstanak? Milostinje neče od nikoga, oče* kuju i mole samo bratsku pomoč, ldoče dola i sa delom zarade. Tko od brače im što dade, primaju kao dar bratske ruke, a kad če im biti mogu* če, vratiče na bilo koji način do po* Slednjeg zrna u sokolske svrhe, tako da si u danima največeg zla postav* 1 ja ju tako reči temelje svojih sokol* skih domova, koji neka budu ognjište U prošloj godini živeli smo pod pritiskom velike gospodarske i socialne krize, koja je vladala u na* šoj državi i imala takoder utecaj na razvoj našega sohoJskoga rada. Pri* like u javnom političkom životu bile su se minule godine tako pogoršale, ic.u.mn°gim krajevima počen na* rod očajavati; Činilo se, da če izgubiti veru u istinu i poštenje. Posve pra* vilno je izvešče nčke župe, koja piše: »Za vreme rata narod je gladovao, ali branila ga je i jačala vera u pobedu i pravdu. Neprijatelj mu je ubijao te* lo, ali je time dizao duh i veru u po* bedu. Danas, piti ima narod hloba, ni* ti ima vere, pa ne znamo, što če da ga održi, ako ne sudbina, kojoj smo več privikli da se podajemo.« Teške reči, ali istinitc i za Sokolstvo vrlo značajne. Ako je Sokolstvo vršilo uz tako teške prilike svoju zadaču, mo* žemo biti svesni, da je jezgra naše or* ganizaeije zdrava i da je snaga sokol* ske ideje tako velika, da njene pri* Staše neče prestati s nesebičnim i po* žrtvovnim radom ni uz tako teške pri* like kakve su u našoj državi. I naše je Sokolstvo vršilo svoju d,užnost — negde više, negde manje i zadovoljava nas pogled u naše opšte delovanje pokazujuč nam rezultate ogromnoga sitnoga sokolskoga rada. Hvala i priznanje svim onim so*, kolskim tihim i požrtvovnim radnici* ma, koji su svojim, sitnim 1 teškim ra* dom dokazali, da znadu ljubiti svoj narod i u doha najtežih kušnja i da znadu raditi za njegovu bolju buduč* nost, pa makar se sami žrtvovali. Ako igda — a to nam je baš sada najviše potrebno Sokolstvo, ta nacionalna or* ganizacija, da uzdrži narod u sve to večoj čilosti i kreposti. i izvor novog, svetlog života i oporne* na na pobedonosnu moč sokolskog bratstva! Pomoči ne mole samo za sebe; seljaci, koji još nisu u našim sokolskim četama — i ti su naša bra* ća! Tko je bedniji, tomu pomozimo najpre i najviše, iako bi bilo naše članstvo radi toga prikradeno. Svi smo brača! Ljudi smo! Sok®' neka po* kazuje u delima veliku svoju dušu, kroz koju struji sva bol i radost našeg naroda! Ako hočemo pravde, budimo sami pravedni! Samo milostinje ne — to je ponizujuče, kazan za greh, koji narod ni je skrivio! Na toj osnovi tačno smo se do* govorili, kako ee brat starosta Čedo Milič deliti potpore. Taj sivi Soko, idealista leti več danas od sela do se* la, prosuduje položaj svakog pojedin* ea i izdaje bonove za prijem najnužmi* je pomoči, koju svaiki lako digne ili u Mostaru ili u Nevesinju, prema torne kud je kome bliži put. Oni, koje glad tišti za grlo ii koji sa strahom gledaju bednu svoju deeu, saglašuju s takvim načinom delenja pomoči, koji je naj* pravedniji i o kojem smo uverend, da ni zrno neče biti podeljeno nikome inače nego na temelju bratstva i pra* vednosti. Koliko plemenitosti je >u tom vi* teškom narodu, koji je primio u svoju dušu sokolsku ide ju kao novu veru bratstva i pravde! I koliko uzvišene domovinske ljubavi je u njemu, jer se oseča nerazdruživo svezan i sl.ivcn u celinu sa svojom ljubljenom, krševi* tom zcmljom. Kome se otkrijc ta zlat* na duša, taj lako razume, da je g. 1875. upravo ovde pukla prva puška neve* sinjskog ustanlka! Bračo i sestre! — Razgrnuo sam vam tu dirljivu sliku pravog položaja našeg naroda u hercegovačkim polji* ma i gorama, i apeliram na sva bratska srca! Ne uskračujte ruke pomočnice, ne razmišljajte, ne oklevajte! Dajte! Darujte! Otkini si ihr.anu jednog dana, da nasitiš svoga brata i njegovu decu za sedimrou dana! Dokle ni je utečena hereegovačka sirotinja, toliko vreme* na nitko od nas ne može imati ni ve* sel j a ni užitka! Sveti Durad jaši sa smrtnom Iko* som! Sprečimo katastrofu! U pomoč! Novčane pošiljke pošaljite odmah pod geslom »Bratska pomoč« (na naslov: Brat Čedo Milič, starosta sokolske žu* pe, Mostar. Zdravo! U Ljubljani, 12. manta 1928. U našem organizacionom delu vi* dimo svuda veliki napredak i konso* lidaeiju i možemo istaknuti činjenicu, da i u idejnom obziru nastupa doba, kad čemo moči mirno reči, da je sve naše članstvo zaisja nepiromenljiva jednodušna sokolska celina. Osobito opažamo, da se je umirilo ono nervoz* no traženje novih putevn sokolskog rada i da svuda prevladuje uverenje, da u pravi sokolski život vodi put je* dino kroz tvrdu školu solkolske vež* baonice. To nam takoder jamči za lep* šu budučnost našega Sokplstva. Dru* štva, župe i Savez celu su godinu svo* ga delovanja posvetili pre svega uzgo* ju naših prednjaka i prednjačica, koji neka postanu vaspitači našega član* stva. I taj rad je imao lep uspeh. Te* lesno, moralno i duševno vaspitanje mora biti u Sokolstvu jedno. Taj pre* okret je u, našem Sokolstvu za ovog desetleča vrlo važan i znači korak na* pred u sokolskom vaspitnom radu. Samo takvim delom gradimo temelj za napredak našega naroda na svim područjima. Premda je danas Sokol* stvo samo malen deo našega naroda, ipak vrši baš ono velevažno kulturno delo svojim sokolskim vaspitanjem: stvara temelje istinitc, zdrave i pra* ve kulture našega naroda. I upravo što se tiče toga velevažnoga rada, moram s. ^ru2c etrane da istaknem žalosnu činjenicu, da merodavni faktori naše države ne uvažavaju Sokolstva ni nje* gova rada i ne vode o Sokolstvu uop* šte nikakva računa, a to u prvome re* du radi toga ne, što Sokolstvo uopšte ne poznaju, jer im se radi današnjih političkih prilika otuduje narod i sva* ka njegova nacionalna poštena organi* zacija. Moram konstatovati činjenicu, da su sve centralne oblasti u Beogra* du dosledno prezirale sve naše molbe, samo s največim pritiskom postigli smo neznatna i delomična rešenja na* ših molbi. Na merodavnim mestima neče da poznaju naš rad i našu or* ganizaciju, buduči da mi ne služimo partizanstvu nego samo narodu. Ali i to je za inas uspeh, jer smo naučili, da se možemo pouzdavati i računati jedino na svoj vlastiti rad. Tako nam je bilo moguče, da povoljno rešimo finansijsho pitanje naše organizacije, koje je stalno ugrožavalo izvršenjc jednoga ili drugoga pitanja u JSS. Go* spodarski odsek upro je pod vod* stvom brata Čobala sve svoje sile te je finansijslka strana naše organizaci* je postavljena na realnije temelje i iskazivače za kratko vreme uz sarad* nju sviju čimbenika pozitivne uspehe našega rada. Moramo priznati, da je trobalo pri rešavanju toga pitanja gde* , gde -duboko zarezati, -da je bilo treba mnogo tvrde volje, a ičesto puta 'i ve* like bezobzirnosti i samaprogora, da smo dospeli do povoljnih rezultata, ali uspesi su tu i mi možemo danas s po* nosom gledati na obavljen rad. Ali ti uspesi nas ne smeju zadovoljiti, mo* ramo težiti za time, da upotpunimo dosadanje delo i podignemo našu or* ganizaciju. Gospodarska strana naše organizacije još nije rešena kod na* ših jedinica to jest u društvima i žu* parna. Mnoga društva zašla su u ve* like finansijske teškoče radi neoprez* nog podizanja sokolskih domova, a to ubija sve njihovo delo. Druga društva opet ne mogu radi neurednog pošlo* vanja iz finansijskih poteškoča te ne mogu žrtvovati nikakvih novčanih sredstava za pravo prepotrebno vaspi* tanje članstva, pre svega za vaspita* nje prednjaka za knjižnice, za časopise itd. Skor® sve župe, som nekih časnih iznimaka, moraju se boriti s največim finansijskim teškočama i nemaju upravo ništa razpoloživih sredstava za sistematsko vršenje župskih zadača. Preko tih nezdravih pojava u .našoj organizaciji nečemu moči preči, pa če biti zadača budučeg vodstva organiza* cije, da se intenzivnije bavi tim pita* njem. Koliko se dade postignuti obzir* nim i ustrajnim radom najlepše nam dokazuje naš osiguravajuči fond, koji se unatoč najmanjih doprinosa uspeo do lepe višine i vrši bezprikorno svoj važni zadatak. !Osiguravajuči fond po* stače s vremenom jedna od najlepših naših socialnih institucija. U najužoj vezi s rešavanjem našeg finansijskog pitanja bila je reorganizacija našeg so* kolskog novinarstva. Cela naša orga* nizacija teško je osečala kroz više go* dina nedostatak dobrih sokolskih no* vina. Ponavljali su se razni pokusi, koji nisu imali uspeha, jer se sve raz* bilo o finansijskoj strani toga pitanja. Sokolski Glasnik nije dostajao kao centralno glasilo JSS niti je imao, a ma ikakvog uteeaja na članstvo. Imao je malen Ibroj pretplatnika i nije se večinom ni čitao. Starešinstvo JSS bi* lo je svosno, da je prcka potreba, da sc reorganizuje naša sokolska štam* pa, te je u tom pravcu intenzivno ra* dilo. Do konačnoga rešenja moglo se doči tek onda, kad se je povoljno re* šilo finansijsko pitanje JSS. Na osno* vu svestranog posmatranja i na osno* vu ankete, Ikoju je starešinstvo ras* pisalo medu društvima, odlučeno je, da se Glasnik i Prednjak reorganizu* ju onako, kako izlaze sada. Taj je na* ert naišao na odobravanje i na odbor* skoj sednici JSS 11. decembra 1927. Odmah prvi hrojevi naišli su na do* bar odziv medu članstvom, i članstvo se ponovno p'ohvalno izreklo o našim novinama, što do sada nije bio običaj. Ta činjenica veseo je pojav u našoj organizaciji pa je dužnost sviju me* rodavnih falktora, da živo uzna&toje oko širenja naših časopisa, jer je u njima jakost naše ideje i naše orga* nizaeije. Mnoge župe izdavale su svo* je župske Vesnike. Ali nisu postigb svoje svrhe, nego su slabili naše sile u finansijskora i idejnom pogledu. Mnoge župe ne izdavaju više svojih Vesnika, jer su se uverili, da velike finansijske žrtve ne donose željeno* ga uspeha. Župslki Vesnik izdavale su mesečno jedanput župe: Beograd, Split, Zagreb, prema potrebi Bjelovar, Celje, Kranj i Maribor, a Sušak*Rije* ka, 'list Branik dvaput mesečno. Listovi za naraštaj i decu, Soko* lič 'i Naša Radost ostali su neprome* njeni. Zanimanje za ta dva lista je .medu našim društvima na žalost tako maleno, da če morati prestati sa izla* ženjom. Urednik brat Ivan Bajželj vcUkom je požrtvovnošču vršio svoju dužnost, skoro bez ikakve pomoči. U organizatorskom pogledu na* stala je stalnost te ne beležimo ni* kakvih promena u prošloj godini. Sta* rešinstvo je svračalo svu svoju po* zor no st samo rešavanju organizacij* skih stvari u toku. Od velike je važnosti bio prošle godine pokrajinski slct JSS u Ljub* Ijani pjrilikom otvarenja sokolskoga doma na Taboru. Slet je imao u sva* kom pogledu izvanredno dobar uspeh. Na slet je došlo mnogo Sokolstva i iz drugih župa, za koje slet nije bio obvezatan, ipak moramo spomenuti, da ih nije toliko došlo, koliko je bilo prijavljenih, a to je velika greška kod svih naših priredbi, i društva posve* euju torne premalo pozornosti. Slet je bio snažna manifestacija sokolske ideje. Starešinstvo JSS nije pustilo s vi* da nijedne važnije priredbe u našoj državi i brinulo se, da bude JSS svu* da zastupljen. Tako je učestvovalo Sokolstvo Bosne i Hercegovine na sle* tu u Sarajevu, i ujedno na svečanosti* ma »Prosvete«. JSS bio je zastupljen pri proslavi 100*godišnjice Matice Srp* ske i na proslavi u Subotici prilikom 5<)0*godišnjice grada. Kod prevoza smrtnih ostataka naših narodnih veli* kana vojvode Putnika i drugih poklo* nilo se Jugoslovensko Sokolstvo uspo* rneni velikih pokojnika. I kod socijalnih akcija saradivalo je naše Sokolstvo, da pomogne ubla* žiti zlo i bedu našemu narodu. Kad su poplave Dunava, Save i drugih reka prouzročile mnogo štete narodu, izdali smo poziv ma naša dru* štva za pomočnu akciju, pa su se dru* štva rado odzivala. Kad se pojavio glad medu narodom na području Mo* starske župe, pozvali- smo naše Sokol* stvo, da priskoči u pomoč bcdnomc narodu. Tako je Sokolstvo svuda ak* tivno radilo gde je trebalo pomoči na* rodu, da ga digne iz sadašnjih riepri* lika i povede u lepšu budučnost. Kraj svega toga nismo zaboravili na našu braču i sestre s onu stranu granica naše države i nismo samo sle* dili svaiki njihov pokret nego smo i javno digli glas ogorčenih protesta protiv nečuvenog zatiranja našega na* roda. Naši odnošaji prema plemenskom Savezu hrvatskog Sokolstva nisu se u prošloj godini ništa promenili, ipak E. Gangl, ■starosta JSS. Izvesta] tajnika na glavnoj skupštini JSS u Kragujevcu. moram konstatovati činjenicu, da su se međusobni odnošaji prilično ubla« žili, te su sasvim prestali nepotrebni medusobni bojevi i napadanja. * Za požrtvovni sokolski rad poča« stili smo prošle upravne godine dva odlična i dugogodišnja sokolska radnika s najvišim sokolskim od« likovanjem, velikom plaketom; ta dva odlikovana sokolska radnika jesu: brat Stevo Žakula u Sarajevu i brat Čedo Milič u Mostaru. I u sokolskim redovima zahtevala je smrt svoje žrtve. Izgubili smo neko« liko vrlo požrtvovnih sokolskih radni« ka. Da spomenem ovde samo neko je: Umro je jedan od najstarijih naših Sokola br. Fran Drenik, zatim voda trščanskih Sokola brat dr. Ribar, vele* zaslužni br. Jovan Cvijič, dr. Bulat, naša vrla sokolska radniea sestra Kus bičkova i sestra Lhotska itd. Ljutu nam ranu zadala nenadana smrt nas šega junačkoga brata generala Mika Kovačeviča, koji je pao u radu za do* movinu. Čast im i slava i vječnaja pamjat! Uza sve naše žalosne političke prilike moramo da pozdravimo ustaš novu Kluba Sokola — poslanika u na* šoj narodnoj skupštini, koji neka bi bio organ posrednik kod naših uprav* nih oblasti i neka združi u svojoj sre* dini sve pošteno misleče sokolske radenike« politike. Klub je na zamol« bu JSS uspešno posredovao u mnogim prilikama, na čemu mu bratska hvala. Naš saobračaj s inozemstvom bio je vrlo živahan; posvečivali smo tome mnogo pozornosti. Pre svega da spo« menem naš bratski odnos s ČOS, s kojom smo neprestance u najboljim odnošajima, te je naše delovanje vaz« da u skladu s COS. ČOS učestvovala je prošle godine s večom deputacijom na pokrajinskem sletu u Ljubljani a s naraštajem na sletu naraštaja u Spli« tu. Te su posete okrepile suradnju obeju organizacija, Ikoje sačinjavaju zaista veliku organizacijsku zajednicu. ČOS izgubila je prošle godine dva izmedu najboljih sokolskih radnika ka, br. Hillerja, br. Karla Vanifika, či« ja če dela ostati i u našem jugosloven« s kom Sokolstvu u večnoj uspomeni. ČOS smo izrekli saučešče našega So* kolstva. Slava 'im! U stalnoj školi za prednjake bila su i prošle godine rezervisana mesta za naše prednjake; te su se pogodno« sti poslužile nekoje župe. Največe važnosti bila je minule godine I. slovenska sokolska škola u Pragu, u Ikojoj je bilo članova iz sve* U nedelju 4. marta priredila je Gorenjska Sokolska župa prvu skija« šku utakmicu za članove i muški nara« štaj u Mojstrani. Bez velikih pripre« ma, tako reči »na brzu ruku« bila je utakmica fiksirana i pripremljena. Za* to me je toliko više zanimala. S ve« seljem sam preuzeo zadaču, da zastu« pam TO JSS kod te priredbe. Nato« vario sam i sam skije i pošao. U Kra« nju su unišli u voz članovi starešinstva Gorenjske župe, koji su inaali posle podne sednicu. Pitao sam odmah žup« skog načelnika br. Ažmana, kako je sa prijavama itd. Izgledalo je, da če uče« stvovanje biti dobro, ipak sam raču« nao na to, da če biti kako je to običaj kod drugih skijaških utakmica, da če startati jedva polovica prijavljenih. U Jesenicama dobio sam več dru« go mnenje. Video sam na peronu sa« branu četu Sokola Jesenice, Bled, Ja« vornik. Kraj članova naraštaj. Lepa Prva tri člana — pobednika. četa, koja je učinila svojom živahno« šču i vesejošču vrlo dobar dojam na mene. Produžili smo vozom dalje. Usp4t i^pitivao sam br. starostu So« kolskog društva u Mojstrani, koji nam se pridružio u Jesenicama, kako če biti sa prenočištima, prehranom itd. »Sve osigurano, sve je u redu«. Pruga mar« kirana? Kontrolna služba uredena? Lekarski pregled? — »Sve uredeno«! No ako če to sve, biti istina, mislio sam, neče biti slabo. I doista, dolazak u Mojstranu je potvrdio uveravanja br. staroste. Sve je bilo uzorno urede« no, bez ikakvog .zadržavanja i uobi« ga slovenskoga Sokolstva. Škola je u punom opsegu postigla svoju svrhu, te je upoznala delegate Slovenskoga So« kolstva s položajem pojedinih organi« zacija, a za nas Jugoslovene bila je ta škola to važnija što su u njoj bili i delegati bugarskih Junaka. Pitanje pristupa bugarskih Junaka u Slovenski Sokolski Savez još ni je rešeno, jer još nije dozrelo pitanje zbliženja našega Sokolstva i Junaka. Ta se stvar vuče več godine i godine i ne može smesta. Vršili su se razni razgovori, na obim stranama se tvr« di, da je došlo krajno vreme, da se to pitanje povoljno reši, ali od početih razgovora ne možemo napred. Stare« ainstvo JSS odlučilo se, da stvar po« speši da dođe do konačnoga rezultata u jednoj ili drugoj formi. Bilo bi u interesu svega Slovenstva, da dode do povoljnog rešenja. Veze s Poljskim Sokolstvom sve su čvršče i srdačnije pa smo ih ob« navijali svakom prilikom. U tu čemo svrhu učestvovati u večem ibroju na sletu, što ga sprema. Poljsko Sokol« stvo za godinu 1929. Ruski Sokoli«emigranti, koji su učlanjeni u našem Savezu, posvuda su revno na delu te su saradivali kod svih naših večih i manjih priredbi. Žao nam je, da' su naše veze s na« šim Sokolstvom u Americi minimalne; naši su pokuša ji iza bolje i čvršče veze ostali i prošle godine bez večih uspe« ha. Naša sokolska organizacija u Ame« rici nema jedinstvenoga vodstva, radi čega je vrlo teško doči u doticaj s pojedincima. I^veštaji iz Amerike na« glasuj u svi teške prilike naše brače, koja se moraju boriti u novoj domo« vini s velikim poteškočama, ipak nam bude nadu, da če se opstoječa sokol« ska društva združiti u jedinstvenu or« ganizaciju te če tako stvoriti temelje za uspešniji sokolski rad. — Našoj brači u novoj domovini že« limo mnogo uspeha pri tom radu! Kao članovi medunarodne gimna« stičlke federacije u stalnim smo vedama ; s inostranim gimnastičkim organizaei« jama pre svega s belgijskom i francu« skom. Minule godine nije bilo nijedne medunarodne priredbe. Naše če So« kolstvo sudelovati na VIII. olimpijadi u Amsterdamu. Minula godina bila je plodonosna godina za naš rad. Ali i u budučnosti čekaju nas velike zadače, koje čemo izvršiti samo ustrajnim sokolskim ra« dom. Pre svega neka bude naš slct u Skoplju jasna slika našega ustraj« noga rada. Zdravo! Dr. Riko Fux. čajenog uzrujavanja, dobili su upravo svi učesnici prenočište i hranu. Na večer su se odredile samo još neke formalnosti odredio tačan pro« gram i odobrile odluke sokolskog dru« štva u Mojstrani. JE* Prva tri naraStajca — pobednika. U jutro je u šest časova več oži« vio hotel »Triglav« u kojem smo no« čili. U pol 8 sati bio je lekarski pre« gled takmičara, koji je obavio tamoš« nji vojnički lekar. U 9 sati bili su svi takmičari sakupljeni na startu. Tom prilikom sam ih pozdravio u ime sa« veznog TO uz želju, da pokažu svu svoju ustrajnost, oduševlenje i disci« pliniranost. Utvrdili smo broj takmičara i to 36 članova i 15 naraštajaca. Učestvo« vanje svakako izvanredno veliko. Ako pak uzmemo u obzir, da su bili tak« mičari samo iz četiri društva t. j. iz Mojstrane, Jesenica, Javornika i Ble« da, je broj upravo impozantan. Čudi me jedino, da društva gorenjske župe, koja imadu jaka skijaška odelenja, kao Tržič, Boh. Bistrica, pa i Radovljica, Kranj, Škofja Loka nisu smogla ni jed« nog takmičara. Takmičari, članovi i ! naraštajci, bili su po lekarskom pregledu svi pu« šteni na utakmicu. U 9'25 sati je strelom iz topiča dvorskog nadlugara br. Raliča javljen odlazak prvog takmičara. Svaku minu« tu je sledio nato drugi takmičar. Kao poslednji, 37 je startao naš državni prvak u skijanju Joško Janša, koji se letos lepo plasirao i na zimskoj Olim« pijadi u St. Moritzu. Zamolili smo ga, da i on vozi našu prugu od 15 km, da čemo dobiti na taj način nekako me« rilo za uspehe naših takmičara. Odmah za članovima je startao naraštaj. Lepo u redu i ozbiljno: pravi takmičari. Veselje je bilo gledati te mlade momke sa koliko takmičarske vatre su išli u bratsku borbu. Pruga članova je vodila po do* lini prema Krmi i Radovni po prilično teškom terenu. Dužina pruge 15 km. Naraštaj je imao start i cilj zajedni« čki sa članovima, pruga pak je bila duga samo 6 km. Jedva smo dobro došli Sa starta k cilju, več je glas trube najavljivao do« lazak prvog naraštajca. Zatim su sle* dilji u kratkim razmacima jedan za drugim. Promatrao sam ih na cilju i čudio se neverovatnoj ustrajnosti. Unatoč razmerno dugoj pruzi bili su svi takmičari«naraštajci vrlo malo is« crpljeni. Svi su bili puni zanimanja za uspeh, svi su pokazivali izvanrednu c'tvrdnulost. Najbolje vreme i s time prvo me« sto medu naraštajcima je postigao Ja« kopič Albin iz Mojstrane, Ikoji je pre« vozio prugu 6 km u 30‘41 min.; drugi je Klančnik Gregor iz Mojstrane u 33‘28 min.; treči Čebašek Jo<že, isto iz Mojstrane u 35‘49 min. A i ostali tak« mičari postigli su razmerno vrlo lepo vreme, ta poslednji je vozk> samo 42-04 min. Jedva su otšli naraštajci več su počeli dolaziti članovi. Vozili su una« toč naporne pruge u cilj s nesmanje« nom šilom i odlučnošču. Nešto pak me je još više veselilo nego postignu« ta vremena, a to je bilo vladanje tak« mičara. Svršili su utakmicu svi, pa iako je imaio taj ili onaj malo smole. Brat Marki, koji bi bio sigurno medu prvima pogrešiio je prugu te se morao vratiti daleko natrag do poslednje kon« trole. Unatoč tome pa je nastavio i došao još svejodno kao 15. Upravo tako br. Langus. Jedan ibrat je slomio skiju, pa svejedno svršio utakmiou. Uspesi su vrlo lepi. Prvo mesto je zauzeo br. Kočar Lado iz Jescnica, koji je prevozio 15 km u 1 času 29 minuta i 5 sekunda. — Drugi je br. Klančnik Miha iz Moj« strane u 1 času 36 min. 18 sek. — Treči br. Damjanovič Ivan, Mojstra« na (podnarednik«gramčar) u 1 času 37 min. 9 sek. Joško Janša, koji je pokazat* kod te vožnje rezultate više mesečnog si« stematskog itreninga za olimpijadu pod vodstvom norvešktog trenera Hansena, vozio je 1 ča$. 16 џип. 45 sek. Ako uspoređujem to vreme s postignutim vremenima naših tak mi« čara moram utvrditi upravo neverio« vatno malu raz,liku. Znak, da imadu naši momci ogromne prednosti i u toj panozii, upravo radi sistematskog i sve« stranog telesnog vaspitanja. Utakmica je bila organizovana od domačeg mojstranskog sokolskog dru« štva. Čitava organizacija bila je uzor« no provedena. Veliku potporu našlo je društvo i u osobi komandanta grani« čara gospo din a majora Ahačiča, koji je u mnogo čemu pripomogao k tako lepom uspehu utakmice. Po objedu smo ogledali novo uzorno skakalište, koje su sagradili u Mojstrani s velikim žrtvama, pa i s velikim oduševljenjem. Naša brača su pokušala i skokove te su neki vrlo lepo uspeli. Mladi Jakopič (narašta* jac) iznenadio nas je sa skokovima preko 20 m, koje je elegantno i bez pada izveo. Joško Janša je i u skoko« vima p'okazao svoje izvanredne spo« sobnosti. Dakako da nije manjkalo ni šaljivih prizora. Naročito br. Ulčak iz Bleda pokazao je upravo uzoran skok sa skijama u zrak. Sabrao se tek pod strminom, kamo se idoklizao i od« lomljeni deo skije za njime. U 4 sati posle podne sabrali smo se ponovno u hotelu »Triglav« k raz« glašenju rezultata. Lepo je nagovorio takmičare starosta gorenjske župe br. Sajovic, koji je naglasio naročiltu raz« liku medu športom i telovežbom ii za« ključio s pozivom, da brača nastave i u toj panozi, da budu potpuno spremni, ako ih domovina pozove na odbranu krajeva preko našeg Trigla« va. Kao zastupnik TO naglasio sam značenje današnje utakmice, jer je kao prva dala temelj za buduče pri« redbe te vrste. Br. Buh je zatim pro« glasio rezultate. Prijatno iznenadenje spremio je vlasnik naše tvornice »Diskobolos« za telovežbaoke i športske sprave br. Kozman, koji je /poklonilo prvom po« bedniku par krasnih takmičarskih skija. Br. starosta se iskreno izahvalio na velikodušnom daru. Župa pak je zaključila podariti prvom pobedniiku«naraštajcu lepe ski« je za skakanje, da mu omoguei da raz« vije svoje izvanredne sposobnosti. Po razglašenju oživelo je veselo društvo, tamburaši udarili su u žice, pojavili su se Pat i Patachon itd. Upravlo šteta je bilo prekinulti srdačno raspoložcnje i otiči na stanieu. A mojstranski tam« buraši ispratili su nas do stanice i ta« mo svirali do odlaska vioza. Bio je krasan dan, tako čist i sve« tao kakvih malo pamltim. Upravo ni jedna senka nije pala, sve je bilo u tako lepoj harmoniji, sve tako srdač« no, kako smo bili naučili u svoje vre> me i što nam več tako dugo manjka. Ukratko rečeno u zorna sokolska pri; redba. A i još nešto neka spomenem. — Prenočišta, hrana i sva obskrba bila je izvršna i neverovatno jeftina. Go« stoljubiv!ost, prijaznost i brižljivost pokazala se svuda. No i ako k tome još dodamo uzornu organizacij u, ne« ka me davo odnese, ako nečemo iči druge godine opet u Mojstranu. Uop« šte bi preporučio, da naša brača ski« 78. rodjendan presidenta brata T. G. Masargka. Visoki rodendan presidenta Ma« saryka proslavljen je vrlo svečano u Čehoslovačkoj i kod nas u Jugoslaviji. Čehoslovačka, a i naša štampa bila je puna članaka o radu i ličnosti obljub« ljenog presidenta. President T. G. Masaryk uživa danas poverenje i ljubav čitavog če« hoslovačkog naroda. Ketki su takvi presidenti. On nema faktičkih nepri« jatclja, a i kritika njegova dosledno poštena rada uvek je stvarna, bez lic« nog napadanja na njega i bez ikakve političke tendence. Sve ga poštuje radi njegova poštenja ti neumorne radino« sti. Danas čehoslovački narod ubraja Masaryka medu ljude kova: Hus, Chel« čicky, Havličok. Več drugu polovieu stolcča služi narodu, istom smirenom verom, isto m odvažnošču, istinsiki i istom voljiom, kao čovek kome je srce i fantazija podredena umu i znanosti. — Duh tre« ba, da vlada onim, koji hoče voditi narode; to je karakteristika njegova značaja. Masaryk je demokrata. Njegova definicija demokracije je jednostavna i jasna: »Pod dcmokracijom razume« mo mi režim, koji je inaugurirala ve« lika francuska revolucija ... Stvorivši geslo: Sloboda, Jednakost i Bratstvo; postavila je suverenost naroda protiv apsoliutizma i monarhizma«. To je sve. Jugoslovensko Sokolstvo sc s is« krčnim čestitkama seča 78. rodendana brata presidenta T. G. Masaryka kli« čuči mu »Na mnogaja«! Zdravo! • Brat dr. Milan Hodza. Jedna pedesetogodišnjica. Poznati slovački narodni prosve« titelj i sadanjii čehoslovački ministar za školstvo i narodnu prosvetu doži« veo je svoju pedesetogodišnjicu. Brat dr. Milan Hodža je ustanovio u svoje vreme sokolsko društvo u Budimpešti u vreme, kad naduveni Madžari još nisu hteli ni čuti o kakvom oslobode« nju i osamosvojenju slovačkog pleme« na. A i sada još se zanima jubilant za deloyanje Sokolstva te je aktivan član društva u Bratislavi. ♦ Sokolska planinarska kuća. U Pragu se ustanovilo društvo, koje si je namctnulo zadaču, da sa« gradi u Krkonošama veliku sokolsku planinarsku kuču, koja neka služi i u letu i u zimi sokolima=planinarima kao prenočište. Namera je oipremiti nad 100 ležaja. Od naročite važnosti biče kuča za gajenje skijaštva po :zimii, jer če biti sagradena u najprikladnijem kraju za igajenje navedene panoge. Pražani su sakupili za gradnju več pri« lično novaca, jer su samo sve praške župe potpisale 75.000 Kč. Ostale iznose doprineti če članstvo društva, ko j emu je predsednik br. dr. Nemeček, staro« sta praške župe. # Pokrajinski slet ČOS u Plznu 1929. Kako smo več javili, prirediče ČOS u godini 1929 veliki pokrajinski s lot Čehoslovaokog Sokolstva u Plznu. Ofic.ie.lno če slet nositi ime: Poseta ČOS Plznu godine 1929. U gospodar« skom obziru prirediče čitavu priredbu plzenska župa, a u telovežbenom i teh« ničkom pa načelništvo ČOS. Sletski odhor u Plznu delovače u sporazumu jaši češče posečuju prijaznu Mojstra« nu, gde su naši ljudi, i gde je žilavo društvo, koje se bori i radi unatoč to« me, da mu je poplava odnela dom. Druge godine nadam se, da če Mojstrana opet oživeti i to jače nego letos, da če biti čete tniočnije i broj« nije. Nada jmo se, da če biti moguče prirediti več narodne izime i savezne ski jaške utakmice ii to sigurno u našoj dragoj Mojstrani. Zdravo! Stane Vidmar. sa sletskim odborom u Pragu. Častno predsedništvo sleta preuzeo je staro« sta ČOS brat dr. Scheiner. * Pripre me ČOS za Amsterdam. U nodelju, 12. februara 1928 pri« redila je ČOS u praškom velikom Va« rieteu pre podnejizbornu utakmicu /:i olimpijsku vrstu ČOS za Amsterdam. Takmičilo je u toj teškoj ultakmiei 13 brače, najboljih medu najboljima. Prostrana dvorana velikog poizorišta bila je dupke puna glodalaca, koji su s velikim zanimanjem sledili pojedin nim vežbama na poizorniei. Takmičilo se je samo u obveznim vežbama na ru« čama, preči, konju u šir i krugovima. Videlo se doduše, da priprema kod pojedinih takmičara još nije postigla svog vrhunca, ipak su postignuti re« zultati uvaženja vredni i svedoče nam, da če čehoslovačko Sokolstvo nastu« piti na Olimpijadi vrlo dobro priprem« ljeno. Prvenstvo je postigao br. Ema« nuel Loffler iz Vinogradov, koji je postigao od 40 mogučih tačaka 90%, sledi mu br. Ladislav Vacha iz Zlina sa 34’5 tačaka i br. Bedrich Šupčik sa 33‘66 tačaka. Daljnji red je sledeči: Effenberger, Briickner, Vidiak, Kout« ny, Gajdos, Rezek, Tykal, Švare, Ve« sely, Tintera i Riesner. Najbolji uspeh na pojedinoj spravi postigli su: br. Loffler na ručama, na preči br. Rezek iz Vinogradov, na konju br. Loffler i na krugovima br. Vacha. * Raspis literarne nagrade ČOS. Starešinstvo ČOS raspisalo je na« ročite nagrade za prvorazredna lite« rarna dela sokolske struke, za članke itd. ц spomen na umrlog brata Karla Vanička u iznosu 2000 Kč. Raspisana je nagrada 10. februara t. j. na roden« dan br. K. Vanioka, a nagrade biče podelene 24. juna, na dan njegove smrti. U komisiji za nagradil isu bra« ca: dr. Scheiner, dr. J. Vaniček, s. Mala i prosvetar dr. Krejči. * Prosvetna škola za proslavu JO-godišnjice oslobodjenja. Prosvetni odbor ČOS prirediče sredinom aprila veliku prosvetnu ško« lu o proslavama 10«godišnjice oslobo* denja, gde če se održati sledeča pre« davanja: br. dr. J. Kudela o temi: Go« dina 1918 i naše delo za granicama; br. dr. Jaroslav Urban: Sečanja na delo« vanje Sokolstva u godini 1918; ibr. dr. Josip Scheiner: Prevrat godine 1918 u Pragu, brača Rudolf Bilek i Aga Hel« ler: Pukovi »Straža Slobode«; br. V. Štepanek: Telovežbeni obzor i Obec Sokolska po ratu. * Izložba donjoaustrijske sokolske župe. Sokolstvo je slavilo i u Wienu svoju šesdesetogodišnjicu opstanka. Krajem godine 1927 je naime prošlo 60 godina, odkako je bio ustanovljen Soko u W,ienu. U spomen toga dana bila je priredena velika izložba, koja je bila vrlo lepo aranžirana i pokaza« la u uzornom redu vrlo mnogo drago« cenih uspomena na delovanje Sokola u Wienu pre i posle rata. * Sastanak američkog Sokolstva. Čehoslovačko američko Sokolstvo je sazvalo za ovogodišnji august svoj III. veliki sastanak u Chikagu. Iz osta« log delovanja vidi se, da je razvoj ог=° ganizacije povoljan. Utvrdeno je, da vežba po američkim sokolskim dru« štvima nad 80% članstva, koje je bilo rodeno u novoj domovini. Broj pred« njaka stalno raste te je mnogo boljih vežbača namešteno kao učitelji vežba* nja po javnim i privatnim telovežbač« kim zavodima. U tehničkim krugovi« ma se ozbiljno uvažuje misao, da se u god. 1930 priredi u Chikagu slet čeho« slovačkog«američkog Sokolstva. * Zborovџnje za umrlim bratom Zochom. Sokolsko društvo u Bratislavi je priredilo vrlo. lepo uspelo svečano zbo« rovanje u spomen za umrlim stano« stom br. Zochom, evengeličkim bisku« pom u Bratislavi. Svečani govor o po« kojniku imao je veliki župan Ibr. dr. M. Bella, kiotji je u svom dubokom go« voru visoko dizao velike zasluge po« kojnika na sokolskom, kulturnom, na« rodnom i ploilitičkom polju, koji }je žrtvovao sve za narod, državu i za Sokolstvo. L skijaška utakmica Gorenjske sokolske župe u Mojstrani. Slovenski pregled. * Nešto je trula u državi Danskoj. .. Iz žu Boogradska »Politika« od 2. mar* ta donosi u rubrici »Medu nama« čla* nak pod naslovom »Igre, ne hleba«. Mi ga donosimo u doslovnom pre* pisu. Igre, ne hleba ... Mi smo valjda jedina zemlja u kojoj i dobročinstva podležu želez* ničkoj tarifi. Kad se jedan rodoljubivi trgovac iz Vojvodine sctio gladilih u Hercegovini, i poklonio im tri vago* na žita, Ministarstvo Saobraćaja nijc htelo, da doz voli prevoz žita u gladne krajeve, dok darodavac ne plati pod* voz. Jer Ministarstvo Saobračaja nijc zato da vodi računa o gladnima, več da vodi računa o železničkoj tarifi. A pre nekoliko dana jcdno dru* štvo priredilo je masken*bal i svi koji su iz unutrašnjosti dolazili na ta j ma* sken*bal imali su podvoz žele.znicom u čctvrt cene. Jer Ministarstvo Saobraeaja nijc samo zato da vodi računa o železnič* koj tarifi, več i da vodi računa o za* bavama gradana. Sokolstvo i desetogodišnjica naše države. Svoj brači i sestrama! Ove godine se navršava prva de* setogodišnjica ustanovljenja naše drža* ve. Jugoslovensko Sokolstvo proslavi* če taj radostan dogadaj velikim po* krajinskim sletom u Skoplju na Vi* dov dan, a i svako društvo JSS pro* slaviče naročito desetogodišnjicu Jugo* slavije u svome kraju. Naše Sokol* stvo je imalo kod gradenja naše dr* žave bez dvojbe velikih zasluga. Pre rata je bila najagilnija organizacija u propagisanju jugoslovenske nacional* ne ideje. Za vreme rata su hiljade Sokola žrtvovali na bojnim poljanama svoje živote za ostvarenje Jugoslavije; da* nas učvrščuje Sokolstvo u našem uje* dinjenom narodu smotrenim i ideal* nim sokolskim radom narodnu i dr* žavnu svest. Sto je značilo i što je dalo Sokol* stvo za našu skupnu i ujedinjenu do* movinu neka saznaju sva naša brača i sestre, neka sazna i najšira javnost. Zato je zaključilo starešinstvo JSS na predlog saveznog prosvetnog od* bora, neka se skupi svo gradivo, koje se odnosi na rad, žrtve i uspehe ju* goislovenskog Sokolstva za našu drža* vu. Sve sestre i sva brača iz svih pro* stranih krajeva domovine naše po* zvani su i zamoljeni, da saraduju kod skupljanja toga gradiva, koje čemo oib ja vij i vati prvo u Sokolskom Glas* niku, a nato urediti i sabrati u knjigu »Temelji naše države«. Ta knjiga neka bi bila najlepši dar i najdraža uspo* mena svemu članstvu o prvoj deset* godišnjici obstanka naše države. Bračo i sestre, počnite odmah s delom! Šaljite dobre, zanimljive i do* kumentovane doprinose uredništvu »Sokolskog Glasnika«. Zdravo! Starešinstvo JSS. * ISPRAVAK. G poslednjem broju pomutnjom su unesena u spisak društava, koja nisu ništa uplatila za »Savezni dan«, društva: Ada, ^ Draga i Križevci, što ovime popravljamo. * XLIII. SEDNICA STAREš. JSS 13. februara 1928. Brat starosta sc pre prelaza na dnevni red seča preminulog brata Ljube Jovanoviča, bivšeg staroste So* kolske župe »Dušan Silni«. Njegovoj ob itd'ji izrazilo je starešinstvo JSS sa* učešče. Brat Kajzelj; Izveštava o glavnoj skupštini župe Šiibenik*Zadar. Neradu su kriva društva, a ne župa. Tajmički, blagajnički, načclnički ,i pekarski iz* veštaji bilii su vrlo dobri i stvarni. U ime starešinstva JSS p ozdravi o sam skupštinu i zahvalio na lepom radu župe. — Jednoglasno primljeno. — Brat Zelenko: Daje iz vesta j me* sto bolesnog brata tajnlilka. Sok. dru* štvo Vukovar jaVlja program akade* mije; župa Banja Luka javlja svoju skupštinu; župa Zagreb je raspustila društvo u Globokem — knjižnica to* ga društva prepušta se tamošnjoj os* novnoj školi. Osnovalo se Sokolsko društvo u Dugom selu. Nadalje čita rešenje gen. dir. Min. Saobračaja o 50% voznoj povlasticli za skupštinu JSS u Kragujevcu. Čita brzojavni po* zdrav sa gl. skupštine društva Solin. — Čita dopis župe Užice, koja javlja glavnu skupštinu župe. — Prima sc do znanja. — Brat Marolt: Osligurajuči fond je doznačio za naraštajca Drago Kuhar* ja Din 350. — Ljubljanskom Sokolu. Jednoglasno primljeno. * XLIV. SEDNICA STAREŠ. JSS 20. februara 1928. Brat starosta Gangl pozdravlja brata dr. Kandanea, koji je n ako n Rimljani su davali narodu igre i hleba, da bi ga zadovoljili. Ovi naši produžili su politiku Rimljana, ali su samo reducirali hleb, i staraju se za igre. Ko vele, ako narodu treba hleb, neka se postara sam ... Z. * Stvar sama skoro ni ne treba ko* mentara, ali u ibolju ilustraciju, ipak čemo reci svoju. — • Jugoslovanski Sokolski Savcz sa* zvao je svoju glavnu godišnju skup* štinu u Kragujevac za dane 17. i 18. mart o. g., i za moli o Ministarstvo Sa* obrača ja za 75% voznu povlastieu. — Odgovor je bio — u pola cene! Na sve urgence i intcrvgpcije ostalo je pri — pola cene! Ministarstvo Saobraeaja je po svoj prilici mnenja, da su masken*bali bolje sredstvo za telesno i moralno pridizanje našeg naroda, nego što je telesno*vaspitni rad naše organizacije. srctno prcboljenc bolesti došao opet na sednieu. Starešinstvo ga je srdač* no pozdravilo. Ljubljanskim sokol* skim društviima pisao sam pismo u kojem ih pozivam, da dadu svoj do* prinos za gladujuče sokolske porodi* ce u Hercegovini. Predlažem, da i Sa* vez dade svoj doprinos, što bi zajed* no uručio na glavnoj skupštini župe Mostar bratu Miliču. — Brat Čobal predlažc u tu svrhu Din 5000. — Jed* noglasno primljeno. Brat Čobal daje tačan i opširan izveštaj o glavnoj skupštini župe Kra* gujevae, koja je održana u najlepšem redu; zastupljena bila su sva društva. Medu izveštajima je naročito važan onaj brata prosvetara dr. Krestiča. Lanjski župski slet bio je aktivan itd. Odobreno i primljeno do znanja. — Zatim referira o svojo misiji u Skop* 1 ju te o reviziji žup-skog i društvenog rada u Nišu. Napredak društva Niš ogroman je; što je zasluga staroste 'br. Stevanoviča, načelnika br. Toma* šiča i tajnika br. ing. Tabakovsča. Uprava Sokolskog doma izvršno funk* cionira. Predlaže, da sc bratu Steva* novieu podeli diploma »Kralja Matja* ža« kao priznanje za njegov rad. Jed* noglasno primljeno. Župa naproti v je vrlo slaba, a stanje žalosno. Brat sta* rosta župe je obečao, da če župa opet proraditi i nastajati sva svoja dugo* vanja Savezu izmiriti na taj način da če Sokolsko društvo Niš prirediti tur* neju po društvima, a proficit svih akademija upotrebiče se isključivo za namirenje savezni,h i župskih potra* živanja od pojedinih društava. Jed* noglasno primljeno. Brat tajnik čita izveštaj o glav* noj skupštini župe Užice od brata Jehličke. Sa odobravanjem uzeto do znanja. * XLV. SEDNICA STAREŠ. JSS 27. februara 1928. Brat starosta Gangl isporočujc pozdrav sa glavne skupštine župe Za* greb i daje opširan referat o toku skupštine. — Prilike u zagrebačkoj župi se popravljaju, rad napreduje.. — Izveštaj se prima. Župi Split izriče se saučeščc pri* likom smrti brata Mirana Šegviča člana starešinstva župe Split. — So* kolsko društvo Lukavac uputilo je bratu Čedi Miliču za gladne, sakup* 1 jenih Din 3500. Brat Fux: Izveštava o glavnoj skupštini župe Bjelovar i Celje — oba izveštaja se priimaju. Čita brzojavne pozdrave sa glav* nih skupština župa Beograd, Novi Sad, Skoplje i Banja Luka. Brat Juvanee: Podaje izveštaj o glavnoj skupštini župe Ljubljana. Iz* veštaj se prima. Brat Zelenko: Izveštava o glav* noj skupštini župe Novo mesto. — Izveštaj se prima. Brat Jeras: Daje izveštaj o glav*/ noj skupštini župie Maribor. Izveštaj se prima. Brat Čobal: Izveštava starešin* stvo, da če naredna sednica starešin* stva biti bilanjsijska, i moli da sc obavesti o torne ljubljanskog revizo* ra. Nadalje čita molbe nekih društa* va o otpisivanju sanacijskih i orga* nizacijskih doprinosa, što se jedno* glasno otklanja. Brat Jeras: Čita i tumači trome* sečne prosvetne izveštajie župa: Šibe* nik, Mostar, Maribor, Ljubljana. Pri* ma se. Brat Milost: Župa Veliki Bečke* rek javlja likvidacijo društava: Srp. Itebej, Srp. Crnja, Boka, Kovačiča, Melenci !i Srp. Aradae. Primljeno. Brat dr. Murnik: Izveštava o toku sednice načelnika s a vez a »Slovensko Sokolstvo« u Pragu u Tyrševom do* mu, koja je održana 19. februara 1928. Izveštaj se prima. •' XLVI. SEDNICA STAREŠ. JSS 5. marta 1928. Brat tajnik čita izveštaj br. L. Ca* ra, o glavnoj skupštini župe Banja Lu* ka, na kojoj je zastupao starešinstvo JSS. Nadalje čita dopis župe Ljubija* na, koja javlja izabrano starešinstvo' na glavnoj skupštini župe. —- Brzo* javne pozdrave sa glavnih skupština poslale su nam još župe: Sarajevo i Celje. Župa Novo mesto javlja novo izabrano starešinstvo. — Primljeno. Osigurajuči fond je doznačio bra* tu Kavčiču Din 210 član Sok. društva Vič. Primljeno. Brat Vidmar izveštava o vrlo do* bro uspeloj kskijaškoj |utakm(ici Go* renjsike sokolske župe u Mojstrani, kojoj je prisustvovao kao zastupnik IT) JSS. Utakmica bila je sjajno or* ganizovana, a red uzoran. Izveštaj je primljen s naročitim zadovoljstvom. IZ UPRAVE! Umoljavaju se pretplatnici, da ob* nove pretplatu za »Sokolski Glasnik« i »Prednjak«, najkasnije do 20. marta. Tko do toga roka neče namiriti pret* plate, obustaviče mu se list. Poslednjem broju priložili smo po* štanske uplatnlce svim onim pret,plat* nicima, koji duguju pretplatu za go* dinu 1927 i 1928. Oni, koji su doznačili na početku godine Din 10 unapred, neka sada do* znače preostali iznos. Društva, koja primaju »Sok. Glas* nik« u kolportažu rnoraju obračunati bezuslovno u roku od 8 dana po do* značenju lista, jer če se inače obu* staviti. Promcne naslova neka nam se rc* dovno jave i to tako, da se navede na.jpre stari naslov, a zatim novi. U mnogo slučajeva vrača nam se list uz primedbu: »Ne prima«, Natrag, Otputovao, Nepoznat ili dapače »Umro«, a nato reklamira, zašto mu ne šaljcmo^ lista. Preporučamo, da po* zovete poštansike urede vašeg kraja, da vam redovno i savesnije dostavljajo list. Ako što nije u redu reklami* rajte odmah. — U plaeanju pretplate budite tačni, molimo Vas da nam tražite novih pretplatnika. Glazba.k prostim vežbama članova i članica za pokrajinski slet u Skoplju. U nakladi JSS izašli su glasovir* ski izvadei obiju glazbi; za članove sto* ji Din 20, za članice Din 20, bez po* starine. Glazhu za članove sastavio je br. Stane Vidmar, a za članice br. Ve* rij Svajgar. Narudžbc prima pisarna JSS, Ljubljana Narodni dom. — IZAŠLA JE brošura o IX. glavnoj skupštini JSS u Kragujevcu sa vrlo zanimljiivim i važ* nim izveštajima starešinstva i načel* ništva. Cena brošuri Din 10'—. Svako društvo bi moralo nabaviti tu brošuru za^ svoju knjižnicu. Narudžbe prima Prisarna JSS, Ljubljana. Narodni dom. Izašle su nadalje proste vežbe čla* nova i članica, u srpskoshrvatskom prevodu, za pokrajinski slet u Skop* lju. Narudžbe prima Pisarna JSS, Ljubljana. Narodni dom. Važnost i značenje Sokolstva. »Deutsche Turnzeitung«, organ nemaČkih Turnera dioinosi u članku: 0 Medunarodnom Telovožbačkom Sa* vezu sledeču konstataciju o Sokolstvu: »Sokolstvo je bilo brptenjača novo na* stalili slovenskih država: Čehoslovač* kc, Jugoslavije i Poljske. Sokolstvo pa 1 sada još podnipošto ne smatra svo* je zadače za dovršene, več deluje i dalje u svom zaertanom pravcu na* prod«! Tako govori nemački list, central* ni organ Turnerstva, a kod nas na* glašuju neki krugovi, da se je Solkol* stvo več preživelo .,. * Još jedna o značenju Sokolstva. Dr. Wilhelm Ziegler piše o Sokol* stvu u svojioj knjiži »Einfiihrung in die Politik« sledeče: »Tom prilikiom moramo spomenuti i delo čehoslovač* kih Sokola, bez kojih danas nebi bilo čehoslovačke države. Upravo toj, u celom narodu razgranjenoj organiza* eiji mora čehoslovački narod z ah v a* liti, da se je i za vreme velikog svet* slkog rata očuvao zdrav nacionalni ose* čaj i smisao za slobodu. Zato je i ve* liki slet godine 1926 u Pragu ponovno dokazan ko-liku ljubav gaji čehoslo* vački narod za svoje Sokolstvo.« ... * Visoka škola za telesno vaspitanje u Rimu. 12. februara bila je svečano otvo* rena visoka škola za telesno vaspita* nje u Rimu. Študij na toj školi, koja predstavlja deo rimskog sveučilišta, trajače tri godine. Zavod ima površinu od 31.000 m'-, za gradcvine je odredeno 6000 m2. Na raspolaganju če biti uz moderno uredene učionc, velika telo* vežbačka dvorana, naročite prostorije za borilačke vežbe, knjižnica i veliko letno vežbalište i igralištc. Iz sokolske župe — Osijek. Čajanka Sokolskog društva u Vinkov* cima. Kao prvu od svojih ovogodišnjih priredaba, održalo je Sokolsko dru* štvo u Vinkoveima dana 11. II. 1928. društvenu čajanku s nekoliko pro* gramnih tačaka. Odziv članova i pri* jatelja ibio je odličan, tako, da je po* kraj zavidnog materialnog uspeha polučen i znatan moralni. Karakteri* muške dece i posle toga šaljiva igra »Kinezi« potonja tačka prikazana po muškom naraštaju (gimnazijalci!). Vrlo verno maskirani naraštajei kao »Kinezi« izveli su svoje uloge bespri* k or no i sa potrebnom rutinom i ela* nom i na sveopči zahtev moradoše izvedbu opetovati. Kao poslednji na* stupio je brat Žarko Sivčev, kreiraju* či dve šaljive solo scene u karneval* skom genru. Brat načelnik Bogdan Spernjak ambieiozan i spreman sa Prvi prednjački tečaj Sokolskog društva u Vinkoveima — od 24. XI. do 17. XII. 1927. Vidi opis u prošlom broju. stična društvena pooepanost vinko* vačka nije ovaj puta uopče došla do izražaja. Program se sastojao od 7. tačaka. Sokolskom koračnicom otvio* ren je raspored, zatim je društvena fanfara odsvirala uvertiru od Annera: »Kraljičina straža«. — Potonji komad izvrstno uvežban i izveden naišao je na priznanje prisotne mnogobrojne publike. Ženska deca izveTa su kao treču tačku: »Igra s lutkama« te su svojom dečjom pojavom i nežnim kretnjama posve zadovoljila. Iza toga su došle »Simboličke vežbe« ženske i Iz sokolske župe — Beograd. Br. Miroslav Vojinovič, zamenik na* čelnika JSS. Jedna dvadesetogodišnjica. Ovih dana se navršava dvadeset giidina kako je u Beograd došao sin bratskoga češkoga naroda František Hofman. Hofman je došao medu nas, da nam istinski stavi na raspoloženje svoje najbolje godine i svoje sredeno sokolsko iskustvo. Došao je medu nas, živeo medu našim narodom i radeči sa njim i za njega, on ga je zavofeo, te je prešao u naše državljanstvo' i uzeo ime Miroslav Vojinovič. Još od marta 1908 godine, kada je Vojinovič došao medu nas, njego* vo je ime počelo da se utkiva u isto* riji našega sokolstva. 1 od tada pa kroz punc dve dcccnije on je ibio po* žrtvovani sin svoje druge otadžbine i našega naroda, sa kojim je delio i zlo i dobro. Vojinovič je u Beograd došao kao učitelj gimnastike i sokolstva. A od* mah po svome dolasku pripremio je i izveo šestmesečni kurs za sprema* nje učitelja gimnastike u srednjim školama. Od godine 1909 Vojinovič je bio načelnik beogradskoga sokolskog i društva, a od godine 1910 pa sve do rata bio je načelnik svesrpskoga so* kolstva duhovno ujedinjenoga. U toj bratskoj zajednici bilo je ne samo so kolstvo sve Srbije, več i bratske župe: fruškogorska, krajiška, Bosansko*her* cegovačka i primorska. Posle rata, kad se sve sokolstvo naše proširene otadžbine, na saboru u Novom Sadu 1919 godine, ujedinilo u Jugoslovanski Sokolski Savez, Vo* jinovič je bio izabran za i Sokolstvo. On je znao da opremiti Sokolstvo znači opremiti odbranbenu snagu zem* lji. Isto što i pokloniti 'jedan bataljon vojske državi. Sa bolesnom, nerazvi* jenom i nezdravom omladinom šta bi mogla država uraditi? A Sokolstvo 'je jedini uslov za zdravlje varoške omla* dine, zato je ostavio pred smrt legat od pola miliona 'dinara, za dovršenjc nove crkvc u kojoj če biti smešteno njegovo telo, za vlasotinački Narodni Dom njegovom rodnom mestu; svima humanim ustanovama u Leskovcu i 50.000 dinara leskovačkim Sokolima. Malo čudnovata stvar, za naš svet. Kako to da jedan čovek do j uče povučen u svom poslu, da jedanput postane slavan čovek! Sa svim prosto i razumljivo: Onako isto kao i Miloš Obilic i mnogi drugi slavni ljudi, koji nekim dolbrim delom iznenada sebe proslave. I Petar je napravio jedno iznenadenje svom rodu i ono nije ma= lo. Vi znate priču o Tvrdici begu i nje* govom sluzi, koji daje prilog 2000 du* kata, onda, gde se niko nije nadao. I Petar je u svoje vreme štedeo, kao i S”i ljudi koji stvaraju i možda kad* kad pravio pitanje i od jednog dina* ra. Ali kad je došlo vreme da daje, on je dao oberučke!« Petar je bio rezervni pcšadiski kapetan i veliki patriota, te nije čudo što se ovako odužio svome narodu. Kao sokolskom največem dobrotvoru mi mu kličemo: Večan mu pomen! i Slava mu! * Sokolsko društvo u Nišu priprema Omladinsku Akademiju, koju če pri* rediti 1. aprila u svome Domu. Pro« gram je utvrden, i ako ne mnogo obi-> lan a ono odabran. Pri izvodenju uče* stvovače mužka deca sa jednom gru* pom, ženska deca u dve grupe, muški naraštaj u dve grupe i ženski naraštaj takođe u dve grupe. Svega sedam gru* pa, svaka sa po jednom tačkom Naj* interesantnija je »Ritmička osmica«. Starije grupe ženskog naraštaja, koju priprema sestra Lenka Tomašič dru* štvena načelnica. Sem toga Ikao uvod u Akademiju biče defile celokupnog naraštaja, koji če uzeti učešča u priredbi, a kao svrše* taik »Skupina« takode od celokupnog broja. Verujemo u dobar uspeh ove Aka* demije. -1Љ. . * 26. februara ove godine Moravska Sokolska župa održala je svoju godi* šnju skupšti.nu u Nišu, u prostorijama Sokolskog Doma. Savezni delegat nije mogao prisostvovati. Izveštaji uprave primljeni su sa dugom i dosta žučnom diskusijom, koja je u glavnom od stra* ne društvenih delegata prebacivala župskom starešinstvu nehajnu vezu župe sa društvima, dok je pak stare* šinstvoisticalo nemar ostalih društava — sem niškog — za ispunjavanje svo* jih o'baveza i prema župi i prema Sa* vezu. Postignuto je načelno rešenje, da župsko starešinstvo u toku godine što je moguće češče posečuje pojedina društva, a da društvene uprave nasto* je, da se sto pre odgovori obavezama prema Župi i Savezu. Izabrana je u glavnom stara upra* va. Najvažniji zaključalk je u tome, da sc u Nišu obrazujc prednjački tečaj za društvene prednjake. Sem toga od* lučeno je, da se župski slet održi 3. i 4. juna u Pirotu. Župsko starešinstvo nastoji da učešče na pokrajinskom slctu o Vidov* danu ove godine bude što veče, da bi se što jače m;inifestovalo Sokolstvo u carskome gradu Skopiju. Širite „Prednjak“ Iz sokolske župe — Maribor Glavna skupština Sokolske župe — Maribor. U nedelju, 26. februara, održana je u Nar. domu u Mariboru glavna go* dišnja skupština Sokolske župe Mari* borske. Skupštini su prisustvovali de* legati iz 25 društava, a predsedavao župni starešina br. Julče Novak. Sa* vez je izaslao br. Jerasa iz Ljubljane. Pošto je starešina župe pozdravio delegate, uzeo je reč delegat JSS br. Jeras, koji je isporučio skupštini brat* ske pozdrave Savcza i želje za uspe* šan rad. Toplo pozdravljen završio je svoj govor. Tajnik br. Struna iznosi u svome izveštaju, u glavnim potezima, stanje i delovanje župe u prošloj godini. U Marib. Sok. župi učlanjeno je 28 dru* štava i 3 odseci, čije članstvo ukupno broji 2040 članova i 855 članica (-+- 224 prema ranijoj godini); 394 muškog i 299 ženskog naraštaja; 546 muške i 614 ženske dece. Ukupan broj članstva svili kategorija jeste 4748. Župa je na* predovala i pokazala u svome radii lepe uspehe, iako u prošloj godini nije bilo župskog slcta. Na teritoriju župe bilo je više javnih nastupa i zabavnih priredaba. Odnosno ovih poslednjih br. tajnik opravdano primečuje, da su nekoje od njih trebale biti još saves* nije aranžirane, pa bi i moralni i ma* terijalni njihov uspeh bio veči. Poziva sva br. društva, da više porade na ši* renju Sok. Glasnika. Načelnik br. Mačus prikazao nam je izčrpno u,svome izveštaju tehnički rad župe. Ostro kori društva, koja sa* mo životare. Potpuno su aktivna 22 društva, od kojih su najaktivnija ona koruškoga okružja. Zbor društvenih načelnika održao je 3, a Tehn. odbor župe 5 sodnica. Na V. pokr. slctu u Ljubljani učestvovalo je 19 društava sa 145 članova u kroju, 120 vežbača i 46 vežbačica, 21 naraštajao i 8 naraštajki, 1 društvena muzika od 30 članova, 2 fanfare i 7 društvenih zastava. U župi je bilo više javnih nastupa, od kojih su najvažniji razviče zastave br. dru* štva u Ptuju, svečano otvaranje Sok. doma u Ljutomeru i okružni slet u Slovenjgradeu. — 23. i 24. aprila pri* redila je župa tečaj za proste vežbe i igre, koga je obišao i sav. načelnik br. Murnik. Koruško okružje održava ne* deljni tečaj u Prevaljama, društveni prednjački tečajevi održani su u Ma* riboru (3), Slovenjgradeu i Ptuju. Sa* vezni je tečaj pohačjalo 5 članova i 1 članica, koja je položila i sav. pred* rijaški ispit. 1 član pohadao je i pla* ninarski tečaj. Sretna je okolnost, što su društva u Mariboru, Slovenjgradeu i Ljutomeru tako teritorjjalno razme* stena, da mogu uspešno podupirati manja društva svoje okolice, što jc od velike koristi. Br. načelnik poziva sva društva na intenzivno spremanje za ovogodišnji župski slet, koji treba da bude triumf sokolske misli i sokolsko* ga dela, a rad ne sme prestati ni posle sleta. Neka se, naročito, što više vežba izvan vežbaonica na svežem vazduhu. Izveštaj blagajnika br. Kocmuta iskazuje 268.726'21 Din prihoda, koji je ravan rashodu, a imovina sc je po* visila, prema prošloj godini, na 71.000 Din. Župa je potpuno izmirila Savezu celokupni doprinos i sada bi bila pr* va i največa dužnost pojedinih dru* štava, da i ona izmire svoje novčane obaveze , prema župi. Posle *duže; a burne debate prihvačeno je, da se u tekučoj 1928. g. plača župi stalnoga doprinosa 5 Din i izvanrednoga po 3 Din za svakoga člana. Izveštaj Prosv. odbora podneo jc br. dr. Kovačič. Delovanje ovoga od* bora mirovalo je sve do jeseni 1927. g., jer ranije izabrani predsednik PO nije uopšte preu/.eo svoje dužnosti. Taj nerad prekinuo je dr. Kovačič te s nekoliko druge brače organizovao i oživio prosvetni rad u župi,, koji jc i za ovo kratko vreme bio vrlo uspešan. Odbor je ođmah uputio prosvetarima pojedinih društava dve okružniee, ko* je su sadržavalc direktive za prosv.. rad u društvima. Prema dobivenim po* dacima održano je u župi 24 sok. i 25 drugih predavanja, govora pred vr*’ stom članovima(*icama) 383, naraštaju 275 i deci 253 (= 528); 15 društveni večeri; 21 razgovor; 36 dram. predsta* va; 27 poučnih izleta, 9 konccrata; 24 zabave; 17 kinopredstava; 20 plesova; 18 akademija i 34 druge priredbe. Iz prednjega sc vidi, da je prevladavalo vaspitno delo plemenite tendencije. Pokazalo se je, da nagovori pred vr* stom ostavljaju trajnije i dublje utislje nego li predavanja. Knjižnicama, kojje broje ukupno više hiljada knjiga, ra!s* polaže 20 društava. Župska knjižnica ima 343 knjige, a doskora če raspolja* gati sa 25 listova. PO župe namerata izdati do jeseni »Pregleden obris du* ševnega razvoja mladine« od br. ravn. Kvedra iz Ptuja i »Oris telesnega raz* voja mladine« preraden od br. dr. Ku* ščara iz Kranja, čime bi sc popunila osetna praznina u našoj tehn. litera* turi za prednjake. Sem toga čc se, u prevodu, štampati govori pred vrstom, koliko su ih razne župe dosada pripo* slale. Br. Kovačič skreče pažnju društvi* ma, da bi zapisnici gl. skupština tre* bali da budu verno ogledalo društve* noga rada i da bi trebalo pratiti sve ono, što se po dnevnim listovima o Sokolstvu piše, te sve to u isečcima u posebnim mapama čuvati, što bi bilo od velike važnosti za istorijsku gradu razvitka Sokolstva. Posle izveštaja referenta za »manj* šinska« društva i refer. za zdravlje, i pošto je starešinstvu dan apsolutorij, rešeno je da se 17. juna održi u Ma* riboru župski slet sa utakmieama i da se učestvuje na 25*godišnjici br. dru* štva u Ljutomeru. Župsko starešinstvo izabrano jc aklamacijom ovako: starosta J. No* vak; podstaroste dr. Stankovič (Varaž* din), dr. Šalamun (Ptuj), dr. M. Ko* vačič (ujedno- d prosvetar župe); na* čelnik Mačus, podnačelnici Hočevar (Mur. Sobota) i J. Dekleva (Maribor); načelnica St. Nabcrgojeva, podnačelni* ca I. Sketova (Št. Lenart); tajnik Stru* na, blagajnik D. Kocmut, župski nad* zornik .1. Zorkom; matičar L. Kranjc; manjšinar svetn. J. Serucc, sanit. refer. Dr. Sekula; odbornici Mr. Desatv, inž. I^eben i prof. Sevnik; namesnici Ilich i Zottcr; rač. rcivizori Uren (Studenci) i Haller (Maribor). Iz svili izveštaja se vidi, da je ad* ministracija župe vrla oteščana ne* marom i nesavesnošču pojedinih funk* eionera nekojih društava, što se nebi smelo u Sokolu dešavati. M. D. Sokolsko društvo v Slovenjgrad* cu. Razmeram primerno, pozno in skromno, zato pa tem iskrenejšo pro* slavo 50*letniee rojstva pesnika prva* ka, našega O. Zupančiča je priredil na pobudo br. Tominca naš prosvetni od* sek. Predavanje, ki ga je imel v ta namen 23. minulega meseca br. Tomi* nec, je bilo eno izmed najbolj učinko* vitih, kar smo jih imeli priliko slišati v Slovenjgradeu. Slika Zupančičevega življenja in delovanja, ki jo je podal predavatelj bratom in setram, bi za* služila ne 30, temveč 3000 poslušalcev, saj predavanje je bilo javno. Uvodoma .predavatelj ni pozabil omeniti prisrčnega duhovnega brat* stva mladih, genialnih mož: Cankarja, MurnsAleksandrova in našega jubilan* ta. Spretno nas jc na to popeljal v pesnikovo rojstno vas, z zanimanjem smo mu sledili iz Vinice v Dragatuš, Novo mesto, Ljubljano, Dunaj, Pariz in v Nemčijo. Seznanil nas je s pr ven* ci njegovega literarnega udejstvova* nja, ki jih je poslal v svet še kot Goj* ko, Smiljan*Smiljanič in Aleksi j Nik«* laiev, pa tudi s poznejšimi njegovimi deli do »Veronike Deseniške«. Obču* dovali smo toih globokega človečan* stva, ki sije iz pesnikovih »vojnih« pesmi. Z njim šmo čutili bolest, obup, samoto in pogum. Navdušeno odobra* vanje, s katerim jc končala skromna proslava, priča, da ga ni bilo med bra* ti in sestrami, ki bi se ne bil spomi* njal z otroško hvaležnostjo pesnika »Pisanic« in »Cicibana« in ki bi ne bil ponosen na to, da sme reči: »naš Zu* pančič«. s * Iz sokolske župe — Bjelovar. Polazeei sa stanovišta, da samo sistematski organizovan rad u sokol* skoj organizaciji može doneti željeni uspeh, odpočela je svoj rad ova župa po održanoj glavnoj skupštini. Iako se počelo s tak-vim ra dom več u mese* cu oktobru proš:e godine, ipak ta j rad nije bio sveden na pravu meru do sada. Pre svega provedena je potpuna podela rada tako, da če pojedini no* sioci funkcija unutar svega delovanja imati mogučnost tačnijeg pregleda, pa ec, ako društva užupljena budu shva* tila svoju dužnost, ibezuvetno morati uslediti uspeh. Pošlo se sa stanovišta, da vodstvu župe nije samo zadača da bude tehničko*administrativni posred* nik izmedu užupljenih društava i Sa* veza, več da ono bude glavni incija* tor i postrekač u radu društava. Da sc to uzmogne postignuti potrebno je ne samo organizovati čitav rad vod* stva potpuno u smislu sokolske orga* nizaeije, več i preči na prvi pred* uslov uspeha, a to je što tesni ji lični kontakt izmedu šamoga vodstva i društava. Konačno je konstituisan prosvetni odbor sa predsednikom dr. Frankom \Vinterom, pa - je stvioren važan za* ključak, da se dana 11. marta o. g. održi zbor društvenih prosvetara, na kome čc sc izraditi detaljan program rada za ovu godinu, nakon što se sa* slušaju društveni prosvetari. Taj pro* gram osim u glavnim prineipima neče biti jedinstven, več prema mogučnosti prosvetnog delovanja u svakom poje* dinom društvu. Naročito je zaključe* no več na prvoj sednici starešinstva, da se svakako uznastoji do polovice ovc godine likvidirati sva dugovanja društava Savezu, kao i župi. Do kon* ca marta,da sc provedc potpuna likvi* dacija društava Kloštar Podravski i Vukovje, koja nemaju preduslova za rad. Zdravo! V. K. * O Iz sokolske župe — Ljubljana. Sokolsko društvo v Domžalah j c pričelo z resnimi pripravami za Skop* lje. Načelnik br. Fr. Vidmar je pri* tegnil v telovadnico vse oddelke razen članic. Telovadba se vrši redno, obisk je ddber. Moški naraščaj sc poleg tega vežba še v tro>bentaškem odseku, ki ga vodi vztrajni br. Ignac Javoršek. V lepih dneh se razlega trobenje po smrekovih gozdih v Šumberku in spri* čuje o veselem delu mladine. Prosve* tar br. Joško Seršen uprizarja igre s članstvom; za marec nam obeta mla* dinsko igro, koder bodo nastopili sa* mi mladi Sokoliči in Sokoličice. Dru* štvena knjižnica posluje prilikam pri* merno. Izposodila jc v minulem letu 142 knjig ter nakupila za 484 Din no* vih knjig. Go'spodarsi odsek vodi br. Matej Turk, ki vestno skrbi za pravil* no gospodarstvo v vseh panogah dru* štva. Pod vodstvom br. R. Seljaka je bil v pretečenem letu ustanovljen Ki* no*odsek. Nabavil si jc lasten kino* aparat ter priredil telovadnico za po* sečanjc teh predstav, ki jih v zimskem času uprizarja po dvoje na teden. V svrho nabave aparata je društvo naje* lo 25.000 Din hipotek, posojila, katero sedaj amortizuje kino*odse;k, ki ima čisto svojo Iblagajno. Kino je nabavljen zato, da bi s čistim donosom kril raz* ne potrebe društva, predvsem pa po* pravo lastnega doma in telovadišča. Delo v odseku je usmerjeno tako, da se najprej poravna niljne dolgove in popravi vse, kar se ne da več odla* šati. Poleg teh odsekov ima društvo še dva odseka, to je v Dobu in Mo* ravčah, ki štejeta kot samostojni edi* niči okroglo po 20 članov. Oba poslu* jeta svojim prilikam primerno. Zlasti sokolski odsek v Moravčah je zelo marljiv. Po šestletnem samostojnem delu bi mogel postati društvo, če bi se mu posrečilo dobiti načelnika v osebi br. Šlibarja. Sokolski odsek na Brdu pa je vsled pomanjkanja vztrajnih voditeljev moral v pretečenem letu prenehati s svojim delovanjem. Odbor upa, da se članstvo zaveda svojih dolžnosti. Zato pričakuje, da mu bo v pomoč z vsemi svojimi zmožnosti in silami. Vedimo vsi: sloga jači, nesloga tlači. —ec. Širite Sokolski Glasnik Prednjak Sokolića i Našu Radost. Iz sokolske župe — Mostar. Sokolski okrug Boke Kotorske u Gjenoviču na ovogodišnjoj glavnoj skupštini održanoj u -Gjenoviču 5. fe* bruara 1928. godine, donio jc sledeču rezoluciju: »Sokolska društva Boke Kotorske klanjaju se svetlim senama streljanih heroja. . Svi oni naši i čehoslovački morna* ri*junači, koji su na 1. februara 1918. godine imali odvažnosti i srca, da pro* drmaju silnom carevinom i da joj prko* sc nekoliko dana, a da time zadadu jedan od prvih smrtonosnih udaraca austrijskoj floti, zaslužili su, da se po* men očuva, kao svetao primer, kako treba živeti, raditi i umirati za ideale i slolbodu. Sokolstvo iz čijih redova bejaše nekoliko pobunjcnika, učestvovače na predstoječoj proslavi najsvečanije i poradiče sa svoje Strane, da se da* našnjc pokolenje dostojno oduži živoj i mrtvoj brači i drugovima, smatraju* či sve njih, bez razlike, za pravu bra* ču, za pravu braču Sokole, koji su naj* svečanije položili svoj sok'olski ispit 1918. godine.« * Starešinstvo sokolske župe na 15. februara razaslalo jc svim svojim dru* štvima iserpne godišnje izveštaje u svim pravcima rada u godini 1927., kako bi izaslaniei njenih društava imali vremena proučiti te izveštaje i na IX. redovnoj godišnjoj skupštini staviti svoje primedbe. Iz tih izvešta* ja vidi sc, da je starešinstvo održaio 50 redovnih i 8 vanrednih sednica i rešilo 1148 akata, a odposlalo 21 okružnicu. Uz to razaslalo je 20 umnoženih predavanja i 4 pisma so* kolskim četama. Iz izveštaja načelni* ka vidi se, da je u ccloj župi po svim kategorijama bilo upisanih 29.848 sa održanih časova 11.707, što iznaša ukupnog polaska 176.611 ili prosečno na jedan čas 1713 članova svih katc* gorija. Naraštajskih dana odnosno proslava održaio je 26 društava. Orga* nizovanih prednjačkih zborova imade 19, stručnih knjižnica 12; prednjaka sa saveznim ispitom 3, sa župskim 32, društvenim 38, a bez ispita 94. U pro* šlo j godini održala su društva 6 pred* njačkih tečajeva, a položilo ispit 32 člana i članica. Javnih vežbi održato je 23, na kojima je učestvovalo 386 članova, 114 članica, 446 m. naraštaja, 268 ž. naraštaja, 539 m. dece, 443 ž. dece, a sokolskih četa 128. Prema iizveštaju statiističkog od* seka župa 'broji 33 društva (dva su brisana) sa ukupnim broj e m od 3030 članova i članica i 763 naraštaja i 1152 sokolske dece. Prirast u ovoj godini bio je. kod župe za 5 društava, a 559 članova i članica, 62 naraštaja i 207 sok. dece. Osim toga u ovoj godini osnovano je 14 sokolskih četa, čije brojno stanje starešinstvo ne iznosi, jer ih još ne ubraja u statistiku župe. Izveštaj predsednika župskog prosvetnog odbora pokazuje največi napredak, jer u ovoj župi do sada nije bio ni organizovan. Prema tome izveštaju vidi se, da jc u ccloj župi održano 359 predavanja i 1605 nago* vora. Ukupni broj članskih knjiga iz* naša 4735, naraštajskih 68, a dečjih 19. Od toga jc pročitamo 3910 komada tokom godine. Nadalje prema istom izveštaju vidi se, da je priredeno u prošloj godini društvenih večeri 71, debatnih večeri 162, pozorišnih pred* stava 35, izleta 99, konccrata 62, za* bava 49, kino*prestava 11, plesova 162, akademija 45 i posela 43. Lekarski odsek: Vidi se, da i u ovoj župi hramlje jer ne nalazi do* voljno razumevanja ova sokolska gra* na rada medu lečničkim redovima. Od društava svi članovi su pregledani u društvu: Nevesinje, Stolac, Velaluka. Budva, Opuzen i Mostar, tc se, konsta to val« da medu pregledanih 248 članova imade 12% sa manom na plu* cima, 3% mamom na srcu, a 10% sa posledicama školskih k lupa sa manom na kičmi, to znači ukupno 25% Sla* nova sa raznim manama. Iz referata poverenika /a štednju vidi se, da je štednja u kratkom vre* menu 'Cid nekoliko 'meseci uhvatila znatna korena medu svim članovima društava. 33 društva koja uvedbše i organizova.se štednju, 31. XII. 1927. god. pokazala su ukupnu uštedu od Din 35 323'19. U ovorn pravcu u idu* čoj godini očekuje se porast i razvC* janje ove lepe narodne vrline, jer su sve skupštine župskih društava kon-statovale, da se na tom polju mak) uradilo. Što se tiče finansijskog stanja u ovoj župi vidi se da jc i tu razbor i mudra ekononvja učinila zavidne rezultate, jer prema rešenju prošlegodiš* nje župske skupštine predviden je de* ficit od Din 23.404’—■ a na koncu go* dine ispostavilo se svega Din 2.363'90 iako je mnogo veči piosao o>va župa obavJla več sc prcdvidalo što se naj* bolje vidi iz 4000 raznih dopisa, koje jc župska kancclarija odposlala. 11 ovoj župi, a prema izveštaju blagaj* nika vidi se da je celokupno potra* živanje dana 31. XII. 1927. iznašalo Dm 8.888'— i od savezne i župske čla* narine od svih društava. Godišnje iz* veštajc sa skupštine nisu poslala župi ova društva: Danilo v*G ra d, Korčula, Podgorica i Perast. Iz društva župe »Aleksa Šantič«. Društvo Komin održaio jc na 12. ov. mes. prvu svoju zabavu na kojoj su učestvovala sokolska društva iz Metkoviča i Opuzena. Sokolsko dru* štvo iz Metkoviča učestvovalo je ^ sa svojom muzikom, a njegov starešina brat dr. Mate Koščina održao je pa* triiotsko predavanje pred dupke pu* nom salom. Iako prva, ova zabava uspela je vcuma dobro, a nad a da če ovo novo društvo nastaviti irieuntar* nim radom dalje. Sokolska četa Samobor, takoder je održala svoju drugu zabavu sa po* zorišnim komadom »Pod Maglom« od Alekse Šantida i to u prostorijama so* kolskiog društva u Gacku. iMcštani grada Gacka pokazali su prave rodo* ljubive simpatije prema ovoj sokol* skoj četi, koja je u svetskom ratu na granici negdašnjc Crne*Gore od svo* jih imanja po cslobodcnju našla same ruševine. Austrijska vojska odmah u mesecu avgustu 1914 god. srušila je odmah srpsko pravoslavnu crkvu i sravnila je sa zemljom. šta je ova j kraj svega podneo najlboljc s vedoči ovaj primer: pre nekoliko dana kada su stanovnici ovoga sela počeli pri* kupljati kamenje od sruševine crkvc naišli su na jedan grob u kome na ve* liko iznenadenje prisutnih bijaše čo* vek još u neraspadnutom stanju obu* čen u zlatilo svečano svešteničko ode* lo (odežda). Konstato.vano jc da jc mrtvac vojnik madarske narodnosti pr!padao 14 honvedskoj ckskadroni imenom Kallog, a poginuo 24. 10. 1924. Šta je s ovim brutalnim delom htela austrijska soldateska svakome je do« sta jasno. Lice njegovo bilo je neras* padnuto. Isti dan održaio je zabavu i sokol* sko društvo u Opuzenu, koja je u/ moralni uspeh imala i mater,ijalni. Ovo društvo u takozvanoj neretvi po* stalo je lagano ali sigurno centar sio^ kolskih društava, a i četa ovoga kraja. Sokolska četa UdržnjesNevesinje, priredila je 4. ov. mes. u veče uspelu zabavu na Grepku u bližini Nevesi* nja, a^ sutradan u nedelju drugu sa pozorišnim komadom od iPetra Ko* čiča: »Jazavac pre sudom«. Obadve zabave bile su vrlo dobro posečene, a sokolska muzika iz Nevesinja uveli* fčala je ovo slavlje naših sokola sa sela, te dalo time živa primera kako treba raditi za slabiju ibraču svoju. Na 26. ov. mes. održale su dve sokolske čete i to sokolska četa iz Žitomisliča i četa iz Pijesaka uspelu pokladnu zabavu u Manastiru Žito* mislič. Zahvaljujuči zauzimanju stare* šine sokolske čete iz Žitomisliča bra* tu učitelju Gvozdiču kao i ekonomu bratu Stepanoviču, ove prve zabave daju nade, da če ovaj veliki trud uro* diti velikim plodom u selima našeg siromašnog kraja. Zabavu su posetili članovi starešinstva župe kao i člano* vi društava Mostar i Čapljina. Za gradnju, sokolskog doma »Aleksa Šantič« u Mostaru prikuplje* no je do sada preko 62.000 dinara. Sokolsko društvo u Čapljini na 18. februara ov. god. osnovalo jc hovu sokolsku čctu u Tasovčićima, tako da sokolsko društvo u Čapljini imade pod svojim okriljem 3 sokolske čete. Nova sokolska četa osnovala se je u Gabeli u mestu gde alkohol naj« više caruje te ova četa po svoj pri* lici podpašče ili ,pod -.sokolskio dru* štvo Mctković ili Capljinu, a to če se ustanoviti onda kada se župa osvedo« či da če jedno od pomenutih društava biti aktivnije, jer rad u četama traži mnogo požrtvovnosti i dobrih radnika. Glavna skupština sokolskog društva u Mostaru. Održana je u nedelju 15. januara 1928 do podne uz učestvovanje lepog broja društvenih članova i članica. Društveni starešina brat dr. Ivo Kolbe otvorio je glavnu skupštinu sa vrlo lepim govorom i pozvao skupšti* nare da stvarno pretresaju izveštaje pojedinih funkcionera. Skupštini je prisustvovao i župski starešina brat Čedo Milič. Iz izveštaja pojedinih funkcionera vidi se u prvom redu iz izveštaja tajnika, da je uprav* ni odbor održao 52 redovne sednice i 8 vanrednih sednica u zajednici sa prednjačkim zborom, odsekom za na* raštaj i pročelnikom prosvetnog iods bora. Upravni odbor rešio jc kroz ce= lu godinu 356 raznih akata. Naročita briga vodila se je, da se u društvu prema zaključku \ savezne skupštine organizuje socijalna sekcija, što se iz izveštaja vidi, da sc jc u tom poigledu vrlo dobro uspelo. Izvcštaj brata načelnika bio je po sadržini jedan od najlepših izveštaja gde je stvarno prikazao celi rad pred* njačkog zbora u minuloj godini kao i to šta če treba lučiniti u idućoj godi* ni. Iz izveštaja načelnika vidi ee, da je društvo održalo sledeče akademije: Zrinsko*Framkopanski dan, Strosmaje* rov dan, Đurđevdansk'i uranak, Nara* štajski dan, društvenu javnu vežbu na kojoj je uzelo učešča 245 članova svih kategorija u raznim prostim vežbama. Sudelovalo je u velikom broju nara* štajskom slctu u Splitu, gde jc uzelo vidna učešča u natecanju na kome jc sestra Vasa Janičcva dobila prvo me* sto medu svima naraštajkama, muški naraštaj kao celo lodelenje dobilo je treče mesto, da je ovo odelenje do* šlo na treče mesto uzrok jc što u na* šem gradu nema pogodna mesta za plivanje. U Splitu smo priredili dve uspele akademije sa lepim tačkama, a Glasnik ČOS sa pune dve stranice do* neo jelepu kritiku o našim naraštaj* cima i naraštajkama. Prilikom prve javne vežbe sokolskog društva u Duv* nu društvo jc inicijativom starešine župc br. Čeda Miliča, koji nije žalio materijalnih sredstava učestvovalo sa muškim naraštajem i izvelo 8 lepih tačaka na sveopštc zadovoljstvo. Na najsvečaniji način održan je Dan Uje* dinjenja u zajednici sa bratskom voj* skom. Prilikom V. župskog prednjač* kog tečaja društvo jie u počast kandi* data priredilo sokolsko večc, koje jc vrlo lepo uspelo, na toj večeri istupile su sve kategorije našeg članstva u za* jcdnici sa kandidatima tečaja, prirode* na je dečija zabava, koja je vrlo dobro uspela. Prcdnjački zbor tokom godi* ne održao je 30 svojih sednica. Zatim se iz izveštaja vidi, da je društvo kroz eelu godinu neprestano .vežbalo. Upi* sanih članova svih kategorija društvo je hrojilo svakog meseca 325 održano jc 702 časa vežbajuča i ukupni pola* zak bio je kroz godinu 25.596 članova svih kategorija što je iznašalo, da jc svakom v času iprisustvovalo 245 31a* nova svih kategorija. Društvo je učestvovalo na »Pro* svetnoj« proslavi u Sarajevu sa lepim ibrojem vežbača svih kategorija i poe stavilo odelenje sa natecanjc gde je brat Hajrudin Čurič postigao prvo mesto medu svim natecateljima. Na posletku sviog izveštaja brat načelnik predložio je ispred prednjač* kog zbora, da sc u ovoj godini održi prednjačka škola za-sve članstvo kao i idejna škola za naraštaj i članove. Izvcštaj brata načelnika bio je sa odu* ševljenjem od skupštinara primljen. Iz izveštaja pročelnika za naraštaj vidi se, da je naročita briga vodena 0 tom kako i na koji način da se pri* vede u sokolsko kola što veči broj školske omladine. Jz izveštaja pročelnika prosvetnog odbora vidi se, da je največa pažnja bila posvečena odgoju članstvu u vež* baonici gde jc održano oko 215 raz* nih nagovora pred svim kategorijama, održano je oko 20 predavanja iz raz* nih grana znanosti te jedna debatna večer, koju jc održao naš vredni so* kolski i nacijona'lni radnik brat Jovo Zulborič o »Nacijonalizmu«. Iz izveštaja socijalnc sekcije, ko« ja je pod vodstvom brata Segije Go* vedarice uspela da obuče preko 100 siromašne dece u prvom redu sokol* ske, a zatim iz raznih osnovnih i sred* njih škola. Iz izveštaja pročelnice odseka za letovanje sokolske dece i naraštaja, konstatuje se, da ista dobro radi te da je do sada prikupila svotu od Din 6000 za onu decu, koja su siromašna, a uvedena je štednja koja je kCmcem 31. deccmbra izkazala, da su dcca i naraštaj na sitnoj štednji uštedili oko 5500 Din. Iz izveštaja knjižničara vidi sc, da društvo ima knjižnični od 600 raz* nih knjiga neuhrajajuči ovde stručne 1 idejne., koja broji preko 200 raznih knjiga, koje služe prednjačkom zbo* ru i članovima na upotrebu. Iz izveštaja statističara vidi se, da društvo broji 231 člana i članicu, 120 naraštaja muškog i žensKOg 150 dece muŠKC i ženske. Prema oviom izvešta* ju vidi sc, da jc društvo u minuloj godini napredovalo u članstvu. Iz izveštaja brata blagajnika vidi se, da jc društvo imalo prometa u prošioj godini 60.000 Din. Proračun za iduču godinu, kao i sav načrt rada od stranc prednjačkog zbora primljen je na skupštini. bvi su izveštaju primljeni i odobreni tc je stara uprava dobila od skupštinara razrcšnieu, a sada je izabrana nova uprava u koju su ušli za starešinu brat dr. Ivo Kolbe, zamenika starešine br. Ing. Daše Vukčevič, načelnik brat Pe* tar Golič, načelnica sestra Lida Pro* haskova, tajnik brat Segije Goveda* rica, pročelnik kulturne sekcije brat Tvrtko Kanaest profesor, pročelni«, lekarskog odseka brat Dr. Feodor Lu* kač, pročelnik odseka za naraštaj se* stra Olga Curič, statističar sestar Ana Arvajler, blagajnik brat Mustafa Be* čevič, knjižničarka sestra Mara Muči* bafcič, gospodar brat Boro Perin, od* bornici sestre: Micika Gešvind, Milka Bilič, brača: Trif.ko Dudič, Petar Ba* kota, Drago Mikuž, Risto Žuža, Dr. Mile Dokič. Pošto sc niko nije javljao za reč 'brat se starešina 'Zahvalio na po>ve* renoj mu dužnosti i pozvao skupšti* nare, da u ovoj godini posvete više pažnje i interesovanja sa svoje dru* štvo, kako bi upravni odbor mogao da savesno izvrši one zaključke, koje je skupština donela. Najviše se ape* lujc na braču vežbače i sestre vežba* čice, da posečuju svoje redovne ča* sove jer nas čeka iveliki pohod u Du* šanov grad u carsko Skoplje gde na* še društvo mora iopet potvrditi, da je jedno od najačih društava u župi iako mu veči broj najboljih sokolskih snaga oduzima sama župa. Iz Sokolskog društva u Dubrov* niku. Počctkom februara održana jc godišnja glavna skupština, na kojoj su funkcioneri polagali iračune o radu u prošioj godini, koji je na našu ve* liku radost bio olbilan. Sa zadovolj* stvom su saslušani svi izveštaji, a na*' ročito onaj brata staroste, koji je u glavnim potezima ocrtao čitav dru* štveni rad, kao i prilike pod kojima se razvijalo ovo društvo u pirošloj go* dini. Nakon što jc podeljena razrešni* ca starom, izabran jc novi upravni odbor, koji sc konstituisao na sledeči način: starosta br. Niko Šutič, L za* menik puk. Miroslav Piletič, II. za* menik prof. Franjo Vajda, tajnik B. Hope, blagajnik Lj. Tajšer, Proč. p. o. prof. I. Lovričevič, načelnik A. Kor* čulanin, načelnica M. Gruborova, od* bornici puk. D. Nedeljkovič, Don. N. Gjivanovič, Dr. L. Diražič, prof. N. Bukvi,č, M. Bakočevič, V. Lučič, A. Benussi, P. Reljič, V. Milišič, M. Ku* ščer. Pored toga izabran je novi odbor za gradnju doma, u kojcg su birana sledeča brača: D. Nedeljkovič, N. Su* tič, M. Piletič, N. Jcžič, M. Kusijano* vič, D. Balbič, A. Bartulovič, A. Ču* belič, P. Pasarič, M. Kuščer. I. Bijele, F. Vajda, B. Hope, R. Šukovič, J. Sta* nič, M. Milišič, S. Braida. I. Ivačič, V. Doršner, R. Belič i J. Jeričevič. Uvercni smo, da čc odbori od* lično vršiti svoje dužnosti kroz iduču godinu, a naročito preporučamo od* boru za gradnju doma, da radi punom parom, kako bi i Dubrovnik — taj bi* ser revijere i stjecište stranaca, imao čim pre vlastiti hram Sokolstva. Na skupštini jc palo nekoliko važnih predloga, koji su jednaglasno prihvačeni. Medu ovima je najvažniji onaj o osnivanju župc Gunduliča u Dubrovniku, u okrilje koje bi Du* brovnik bio pripravan da primi: Ja* dranski, Korčulanski, Boko*Kotorski i Zctski okrug. Ovaj zadnji samo do* tle, dok se osnuje Njegoševa župa na Cetinju. Iako smo uvercni, da na ovogo* dišnjoj župskoj glavnoj skupštini ne* če doči do ostvarenja ovog predloga, jer su društva prekasno obaveštena o zaključku društvene skupštine, ipak nas veseli da smo pretresajuči ovo pitanje konstatovali da imamo u sa» mom društvu dovoljan broj funkcio> nera, koji bi uspešno vodili rad župe. H. Iz sokolskog društva Cetinje. Ovo je sokolsko društvo 19. fe* bruara održalo svoju glavnu godišnju skupštinu. Skupština je bila dosta brojno posečena sa Strane članstva, koje je pokazalo u tom pogledu veli* ko interesovanje. Skupštinu jc o-tvorio starosta, tbr. Gavro Miloševič, koji je u glavnim črtama dao smernice rada društva u piroŠ&oj godini. Iz [izvieštaja tajnika brata Koste Ligutiča i prosvetara br. inž. Vojte Boučeka proizašao je dosta omašan rad na prosvetnom polju. Duž cele poslovne godine, odiržavana su redovno naučna predavanja. Osim to* ga održavalo se za vreme zime za čla* nove, više sela*čajanki, 2 plesa i osta* lih priredaba. Brat Kosta Ligutič, koji je zamenio bivšeg načelnika brata Fra* na Žica, izneo jie u detalje tehnički rad u društvu. Organizoval'o se i su* delovala II. Okružnom sletu na Ce* tinju. Sudelovalo se naraštajskom sle* tu u Splitu. Osim to'ga priredila se jedna javna vežba i 2 akademije. Sko* ro svim priredbama kulturnih in na* cionalnih društava u raznim prilika* ma sudelovalo se korporativno ili na* stupalo u neko'jim tačkama. Društvo je u glavnom javno istupilo 16 puta. Vežbalo se je sa svim vežbačim kate* gorijama i imalo ukupno 379 vđžbačih časova sa 7397 vežbača. Prednjačlcom zboru pridodalo sie 3 nove sile, koji su uspešno pohadali župski prcdnjački tečaj župe »A. Šantič«. Osnovala se sokolska četa u Bajicama. Sokolski vojnički odred 38 »Neguševog« puka radi dobro, pod nadzorom ovog a dru* štva. Do sada je u raznim prilikama nastupio sa uspehom. Povelo se na ljetovanjc u Risan, uz svestranu po* moč Higijenskog zavoda, 20 narašta* jaca*ki, koji su tamo provcli 20 dana. U zadnje je vreme rad ometen sa strame Uprave državne gimnazije, za* branom pohadanja daka sa i najma* njim Ibrojem slabih ocena, u Soko. To je dosta težak udarac za ovo društvo jer je u glavnom naraštaj i deca baš iz srednjih i osnovnih škola. Upravni odbor deluje svim silama i poduzeo je korake, da se ta zabrana skine, ali ni do danas nije u tom pogledu uspe* la. Na taj način je pitanje sudelova* nja sletu u Skoplje, naraštajskom sle* tu u Mostaru te okružnom sletu u Nikšiču postalo vrlo ozbiljne naravi, a sem toga nije moguče raditi sa svim kategorijama. Taj korak je još manje jasan kad se uzme u obzir da mesna gimnazija nema več 8 meseci svoga nastavnika gimnastike pa bi dači po* hadanjem vežbačih časova u Sokolu, mogli da nadoknade časove koji se uopšte ne održavaju. Nadalje pozi* va bracu da ustraju u radu, jer nas u ovoj godini čekaju veliki zadaci. Nakon toga se nastavlja sa izve* štajima ostalih funkcionera, koji su svaki o svom resoru dali iserpne Iz* veštaje. Na predlog nad^ornog odbo* ra skupština daje razrešnicu starom odboru i nakon čitanja okružnice JSS prelazi se na biranje nove upirave. Ova je sa malim izmenama ostala kao i lanjska. Starosta Gavro Miloševič, podstarosta dr. Milan Kraljevič, pro* svetar inž. Vojfa Bouček, /načelnik Kosta Ligutič, blagajnik Tomo Žagar* čanin. Odbornici su ostali sa tri iz* mene isti, kao i lanjske godine. Pita*-nje osnutka nove Njegoševe župc ras* pravilo sc detaljno i ovo se mora ko* načno rešiti na zajedničkoj sednici zetskog i Ibokokotorskog sokolskog okruga u Ercegnovom i to na dan pre skupštine župe »A. Santič«. Buduči je dnevni red bio iserp* Ijen, brat starešina zaključuje skup* štinu. s. MALI OGLASI Za ,rancoskl Jez,k Oglase prima po naplati uprav-ništvo Sokolskog Glasnika u Ljubljani, Narodni dom. Svaka reč pri svakom objavljivanja •50 para, najmanji iznos 5 Din. .Muzika Sokola I. u Ljubljani preporuča se bratskim sokolskim društvima za javne nastupe i sletove. Za akademije, igranke, p'eeove i zabave na raspola-ganje je salonski orkestar i jazz-band. Godbeni odsek Sokola I. v Ljubjani priporoča bratskim sokolskim društvom svojo pihalno godbo od 18 do 30 mož za javne nastope in izlete ter salonski orkester in jazz-band za akademije, plesne in zabavne prireditve. Cene po dogovoru. Za zdravje sokolske mladine 1 V vsaki sokolski mladinski knjižnici mora biti knjižica: Dr Ivan Robida, Da ste mi zdravi, dragi otrociI Broš. Din 3 —. Ljubke povesti, ki obravnavajo razna poglavja iz zdravstva. — Naročila na založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Znamenita povest v slovenskem prevodu 1 Sokolskim mladinskim knjižnicam priporočamo: Swift-Flere, Guliverjeva potovanja. (Lilipu-tanci). Bogato ilustrirano. Vez. Din 42'—. Naročila izvršuje Uči teljska knjigarna v Ljubljani. Vsem, ki se zanimajo za francoščino, priporočamo iz svoje zaloge: Breznik, Francosko-slo-vensko-nemška konverzacija. V platno vez. Din 35 —. Naročila izvršuje založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Sokolom sadjarjem priporočamo iz lastne založbe bogato ilustrirano knjigo: Belle, Sadjarstvo. Vez. Din 64'—. Učiteljska knjigarna v Ljubljani. MODNA KROJAČNICA MAKS ZABDKOMEK CELJE Priporota st za cenj. naročila FRANJO DOLŽAN CELJE, Za kresijo štev.4 Stavbno in galanterijsko kleparstvo, vodovodna inštalacija Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u Sok. Glasniku! ALOJZ FUCHS LMlIltA, SEIEIIMU DL 6 priporoča boga to zalogo zlatnine, ur in srebrnine. Popravila v lastni delavnici točno in solidno. Malinbv sok liker, konjak, rum, žganje F. S. Lukas, Celje Na veliko Vse pisarniške, tehnične In iol-ske potrebSCIne priporoča ♦ PRISTNI TIROLSKI LODEN ZA TURISTE, SMUČARJE, LOVCE itd. NUDI TVRDKA: FRANJO MAJER MARIBOR GLAVNI TRG 8 ♦ INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN BRANKO PALČIC ZAGREB, KUKOVICEVA UL. ŠT 13 Glavni dobavitelj Jugoslovenskega Sokolskega Saveza. Brzojavni naslov: Trikotaža Zagreb. Izdelujem točno po predpisu JSS vse vrste sokolskih potrebščin za javni in izletni nastop članov, članic, naraščaja in dece Prevzemam v izdelavo vsakovrstne trikotaže za lastni in tuji račun. Da'je se priporočam bratom za izvršitev najmodernejših civilnih oblek, ki jih izdelujem po najnovejšem kroju v lastni delavnici. ■cg^p potrebi uglasi v uradnih prostorih na Ambroževem trgu 7, pritličje levo, kjer je zavod vsak čas in ob vsaki uri na razpolago. — P. n. občinstvo se dalje opozarja, da prevzema zavod prepeljave umrlih v Ljubljano Irti 1« Ljubljane, Ir tuzemstvo in Inozemstvo po najnlijlh cenah. — Velika naloga vsakovrstnih leeeriih in kovinskih krst ter vseh drugih pogrebnih potrebščin. T( МЕДИЋ-ЦАНКЛ творнице уља, фирнајза, лакова и боја ДРУШТВО CA O. Ј. Централа у Љубљани. — Власник Фрањо Медић Тћорнице: ЉУБЉАНА - МЕДВОДЕ. Подружнице и стговаришта: Марибор и Нови Сад ВЛАСТИТИ ДОМАЋИ ПРОИЗВОДИ: лаиено уље, фирнајз, све врсти лакова, емајлно-лакастих и уљених боја. Хемијско чисте и хемијско улепшане као и обичне земљане боје свију врсти и нијанса, кистова, стакларског кита итд. марке „МЕРАКЈ1“ за обрт, fpiroBHHy и индуетрију, за железнице, поморство м ваздухопловство ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ ТАЧНА и СОДИДНА ПОСЛУГА CELJSKA POSOJILNICA, d. d. V CELJU Рл1А Čl o STANJE GLAVNICE IN REZERV NAD 8,000.000 DIN STANJE HRANILNIH VLOG NAD 65,000.000 DIN Sprejema hranilne vloge na hranilne knjižice in tekoči račun tet jih izplačuje točno in nudi zanje najboljše obrestovanje in največjo varnost. Izvršuje vse bančne, kreditne in posojilne posle. — Kupuje in prodaja devize in valute. — PODRUŽNICA V MARIBORU IN ŠOŠTANJU I I JADRANSKA PLOVIDBA D. D. * SUŠAK sa svojih 60 parobroda podržava službu na 47 redovitih pruga, uzduž cijele domače obale, Albanije, Grčke i Turske do Smirne, u vezi sa Rijekom, Trstom i Venecijom. — Sva točna kretanja parobroda razabiru se iz plovidbenog reda, kojega društvo šalje na zahtev badava. — Društvo ima u Sušaku vlastiti odpremni ured (Speditions bureau) Interurbani telefoni: broj 2-36 i 2-87 Brzojavi: JADROPLOV I« [zdaje Jugoslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. - Ureduje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani, za njju odgovara France Štrukelj.