RADIOLOG IA JUGO SLAVICA Anno 11 December 1977 Fasc. 4 PROPRIBTARII IDEMQUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE FOEDERATIVAE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE LJUBUANA Rad.iol. Iugosl. ! UDK 615.849 (05) (497.1) ac1n ® (tobramicinijev sulfat) ... ZLASTI PRIMEREN ZA ZDRAVLJENJE INFEKCIJ, KI JIH POVZROCAJO REZISTENTNE HOSPITALNE KLICE ... septikemija (tudi neonatalna sepsa); hude, komplicirane in ponavljajoce se infekcije urinarnega trakta; infekcije spodnjih dihal; gastrointestinalne infekcije (tudi peritonitis); infekcije kože, kosti, mehkih tkiv in opeklin; . infekcije osrednjega živcevja (tudi meningitis). KONTRAINDIKACIJE Obracin je kontraindiciran pri bolnikih, ki so preobcutljivi zanj. STRANSKI UCINKI Najpogostnejše so kožne reakcije v obliki izpušcaja, srbecice in urtikarije. Poleg tega so možne spremembe ledvicnih funkcij, posebno pri bolnikih, ki so imeli okvaro ledvic v anamnezi ali pa so jih zdravili dalj casa z vecjimi dozami, kot se obicajno priporocajo. LEK TOVARNA FARMACEVTSK!H :.o.t..NIH LJUBLJANA v sodelovanju z Eli Lilly & Co.. Indianapolis. TOZD FARMACIJA RADIOLOGIA IUGOSLAVICA PROPRIETARII IDEMQUE EDITORES: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE ET SOCIETAS MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE FOEDERATIVAE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE LJUBLJANA ANNO 11 DECEMBER Fasc. 4 1977 Collegium redactorum: N. Allegretti, Zagreb -B. Bošnjakovic, Beograd -M. Curcic, Beograd -M. Dedic, Novi Sad -A. Fajgelj, Sarajevo -V. Gvozdanovic, Zagreb -S. Hernja, Ljubljana -D. Ivancevic, Zagreb -B. Karanfilski, Skopje -B .Kastelic, Ljubljana -K. Kostic, Beograd -B. Mark, Zagreb -N. Martincic, Zagreb ­ Z. Merkaš, Beograd -L. Milaš, Zagreb -J. Novak, Skopje -I. Obrez, Ljub­ljana -F. Petrovcic, Zagreb -S. Popovic, Zagreb -B. Ravnihar, Ljubljana -Z. Selir, Sremska Kamenica -š. Spaventi, Zagreb -G. Šestakov, Skopje -M. Špoljar, Zagreb -D. Tevcev, Skopje -B. Varl, Ljubljana Redactor principalis: L. Tabor, Ljubljana Secretarius redactim1is: J. škrk, Ljubljana Redactores: T. Benulic, Ljubljana -S. Plesnicar, Ljubljana -P. Soklic, Ljubljana -B. Tavcar, Ljubljana Radiol. Iugosl. UDK 615.849(05)(497.l) Izdavacki savet revije Radiologia Iugoslavica: M. Antic, Beograd -Xh. Bajraktari, Priština -M. Dedic, Novi Sad -N. Ivo­vic, Titograd -M. Kapidžic, Sarajevo -A. Keler, Niš -M. Kubovic, Zagreb -S. Ledic, Beograd -M. Lovrencic, Zagreb -M. Matejcic, Rijeka -Z. Mer­kaš, Beograd -P. Milutinovic, Beograd -J. Novak, Skopje -P. Pavlovic, Rijeka -S. Plesnicar, Ljubljana -L. Popovic, Novi Sad -M. Porenta, Ljub­ljana -V. Stijovic, Titograd -I. šimonovic, Zagreb -J. škrk, Ljubljana ­ L. Tabor, Ljubljana -I. Tadžer, Skopje -B. Tavcar, Ljubljana -B. Varl, Ljubljana Tajnica redakcije: Milica Harisch, Ljubljana Izdavanje casopisa u 1977. godini potpomogle su sledece ustanove, instituti, zavodi, bolnice i organizacije udruženog rada: -Raziskovalna skupnost Slovenije (u svoje ime, i u ime istraživackih zajed­ nica svih drugih republika i pokrajina SFRJ) -Udruženje za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ (organizacioni odbor X. kongresa radiologa Jugoslavije, Sarajevo) -Udruženje za nuklearnu medicinu SFRJ -Otorinolaringološka klinika KC v Ljubljani Doprinosi ustanova na osnovu samoupravnih dogovora: -Onkološki inštitut v Ljubljani -Inštitut za rentgenologijo v Ljubljani -Institut za radiologiju Klinicke bolnice u Novam Sadu -Radiološki institut M<::dicinskog fakulteta Priština Pomoc reviji: -Radiološki instituti iz Beograda -Centar za onkologiju i radiologiju, Osijek Narucnici reklama: -BOSNALIJEK -Sarajevo -SIEMENS -Erlangen -ELEKTRONSKA INDUSTRIJA -Niš -INTERIMPEX -Skopje -KRKA -Novo mesto -LEK -Ljubljana -ELEKTRONABAVA -Ljubljana -SLOVENIJALES -Ljubljana -TOSAMA -Domžale -ETA -Cerkno Univerzalna decimalna klasifikacija: Inštitut za biomedicinsko informatiko, Medicinska fakulteta, Univerza v Ljubljani NAPOMENA: svi clanci objavljeni u reviji Radiologija Iugoslavica recenziraju se sa strane clanova Collegiuma redactores. RADIOLOGIA IUGOSLAVICA Anno 11 DECEMBER Fasc. 4 1977 SADR2AJ NUKLEARNA MEDICINA Uvodnik: Usklajena diskusija o primeni radioaktivnog tE1hnecijuma u nuklearnoj medicini, Stefanovic L. 323 O znacaju primene kratkoživecih radioaktivnih izotopa u nuklearnoj medicini sa posebnim osvrtom na tehnecijum kod nas, Tadžer I. S. 329 Tc-99m generator, Jelic N., C. Teofilovski, T. Memedovic, J. Cvoric, B. Zm'bova, R. Ilic Tc-99m sa stanovišta njegove redovne proizvodnje u našoj zemlji, Teofilovski C. 337 Eluiranje tehnecijumskih generatora. Komparacija najcešce korišcenih generatora u Jugoslaviji, Selir Z. 341 Proizvodnja komercijalnih kit-ova za markiranje tehnecijumom, Cvoric J., N. Razumenic, B. Zmbova, V. Jovanovic, N. Jelic, J. Bzenic 343 Tehnika obeležavanja eritrocita tehnecijumom, Borota R. 347 Osnovna fizicka svojstva tehnecijuma, rizici kojima je izložen personal prilikam rukovanja tehnecijumom, mere zaštite, Vujnic V., S. Pendic 351 Naša iskustva u pripremi kit-ova za razne Tc-99111 radiofarmaceutske preparate, Sestakov G. 355 Klinicka priprema tehnecijuma 99m, Milutinovic P. 357 Perfuziona i inhalaciona scintigrafija pluca preparatima tehnecijuma, Stefanovic L. 361 Scintigrafija bubrega pomocu 99m-Tc-DMS i 99111-Tc-GHT, Gorkic D., N. Vanlic-Razumenic 365 Scintigrafija skeleta pomocu fosfatnih jedinjenja obeleženih radioaktivnim tehnecijumom, Pendic S. 369 Cisternografija i ventrikulografija pomocu Tc-99m humani serum alburnin (HSA), Dolgova-Korubin V., V. Bogdanova 373 Tc-99m za vizualizaciju vaskularnih prostora, Georgiev.ska B., V. Dolgova-Korubin, N. Simova, G. Šestakov, I. Tadžer 375 Tehnecijum u ispitivanju jetre i dijagnostici pojedinih obolenja digestivnog trakta, Kostic K. M. 377 Komparacija scintigrafskih nalaza jetre dobivenih rektilinearnim skenerom i garnakamerom, Georgievska B., I. S. Tadžer, N. Si1110va 381 Scintigrafija slezine sumpornom koloidom i termodenaturisanim eritrocitirn.a obeleženim tehnecijumom, Tadžer I. S., G. Šestakov, V. Bogdanova, V. Dolgova-K!orubn, N. Simova, B. Georgijevska 383 Vizualizacija bubrega sa Tc-99111-feriaskorbatom, Simova N., G. Šestakov, I. S. Tadžer, V. Bogdanova 385 Radiol. Iugosl. UDK 615.849(05)(497.1) RENDGENSKA DIJAGNOSTIKA Važnost intravenske aplikacije kontrastnog sredstva u kompjuteriziranoj tomografiji kranijuma, širn.unic S., V. Gvozdanovic, V. Nutrizio, J. Papa 387 Ucestalost retroperitonealnih lokalizacija kod 1nalignih limfoma u našem rnaterijalu, Djordjevic J., D. Bilenjki, M. Karisik, M. Banduka 393 Vrednost injekcijskega pritiska in uvodnega pritiska pri limfografiji izvajani s pomocjo Ri.ittimannovega aparata, Miklavžic U., J. Us, B. Jancar 399 Kongenitalne i stecene malformacije perifernih krvnih sudova na našem materijalu, Joksimovic B., I. Malovic, V. Djuric 407 !zgled splenoportograma kod promjene hemodinarn.ike jeter, Lincender L., S. Boškovic, A. Lovrincevic, H. Alihodžic 411 Dij agnosticka vrednost preoperativne i postoperativne holangiografij e, Antevski D., D. Dimcevski, N. Ilievski 415 Prilog radiološkoj slici gastro-intestinalne tuberkuloze, Antevski D., D. Terziovski 421 Pseudotumonozne forme tube1.kuloze bubrega, Malovic I., B. Joksin10V1ic, U. Ruinaic 427 Spontana ruptura bubrega, Joksimovic B., M. Magaraševic, I. Malovic, T. Miletic Eksperimentalna renovaskularna hipertenzija, Ilic N., N. K. Hollenberg, H. L. Abrams 437 Adrenalna flebografija, Lovrincevic A., z. Filipovic, N. Kapidžic, L. Lincencler, H. Alihodžic, A. Filipovic 443 Arteriografija u dijagnozi mekotkivnih tumora, Djukic V., B. Joksimovic, I. Malovic, Z. Radivojevic, P. Bojic 447 Doprinos u clijagnostici progresivne skleroze metodom kontrastne miografije, Lovrincevic A., V. Taclic-Tigerman, I. ceric, M. Softic, L. Lincencler 453 Racliodijagnosticke odlike ekspanzivnih procesa dijafragme, Cizmic M. 457 RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Znacaj kombinacije savremenih clijagnostickih metoda u diferencijalnoj dijagnostici tumora štitnjace, Auersperg M.; J. cervek, M. Erjavec, R. Golouh, M. Kremžar, J. Lamovec, J. Us, M. Us-Krašovec, F. Marolt, J. Sever, J. Novak, M. Porenta, M. Koser, I. Levstik, M. Schara, M. Šentjurc 465 Maligni turn.ori u muškoj dojci, Jovanovski D., I. Dimcev, A. Zafirov, M. Meloski, A. Dimitrova, A. Trajkov Tum1orj1i us,tnega ž,rela, zclravljen1i na Onkološkem Insibiitutu v Ljubljani od 1964 do 1971, Budihna M., L. Furlan, L. Šmid 477 Prikaz širenja metastaza aclenokarcinoma grlica ·materice limfnim sudovima kože, Milcic K., M. Bekerus, R. Božic, Lj. Radoševic, P. Brndušic, V. Svilaric 483 Znacaj rendgen terapije u lecenju lichen ruber planusa, Barjaktarovic M., P. Brzakovic, N. Bošan, Lj. Radoševic, V. Svilaric 487 RADIOBIOLOGIJ A Hromozomske aberacije u bolesnica sa ca uteri ,lecenih intrakavitarnim zracenjen1 visokog i nizkog intenziteta, Pendic B., B. Barjaktarovic, V. Kostic, Z .Merkaš, M. Parunovic, V. Vujnic, S. Andric 491 VARIA Recenzije 497 Obavešitenja 503 Strucne obavijesti RADIOLOGIA IUGOSLAVICA Anno 11 DECEMBER Fasc. 4 1977 TABLE OF CONTENTS NUCLEAR MEDICINE Introductory remarks: The use of radioactive technetium in nuclear medicine, Stefanovic L. 323 The value of short-lived isotopes in nuclear medicine with reference to the use of technetium in Yugoslavia, Tadžer I. 329 Tc-99m generator, Jelic N., c. Teofilovski, T. Memedovic, J. cvoric, ' B. Zmbova, R. Ilic 333 Possibilities for regular production of Tc-99m in Yugoslavia, Teofilovski c. 337 Elution of technetium generators; Comparison of most frequently used generators in Yugoslavia, Selir Z. 341 Production of commercial kits for labelling with technetium, cvoric J., N. Razumenic, B. Zmbova, V. Jovanovic, N. Jelic, J. Bzenic 343 Erythrocyte labelling technique with technetium, Borata, R. 347 Physical characteristics of technetium, exposure risks and radiation protection measures, Vujnic V., S. Pendic 351 Experience gained in preparation of kits with different Tc-99m radiopharmaceuticals, Šestakov G. 355 Clinical application of Tc-99m technetium, Milutinovic P. S. 357 Perfusion and inhalation lung scanning by technetium. preparations, Stefanovic L. 361 Kidney scintigraphy with Tc-99111-DMS and Tc-99111-GHT, Gorkic D., N. Vanlic-Razurnenic 365 Scintigraphy of skeleton with techentium labelled phosphate compounds, Pendic S. 369 Cysternography and ventriculography with Tc-99m human serum albumin (I-373 ISA), Dolgova-Korubin V., V. Bogdanova The use of Tc-99m for visualisation of vascular spaces, Georgievska B., V. Dolgova-Korubin, N. Sin,ova, G. Šestakov, I. Tadžer 375 The use of techentium in diagnosis of !iver and other gastrointestinal 377 cliseases, Kostic K. M. Comparison of liver scannings obtained by rectilinear scanner with gamma 381 camera liver immage, Georgievska B., I. S. Tadžer, N. Sim.ova Spleen scintigraphy with sulphur colloid and thermodenaturated erythrocytes labelled with technetium, Tadžer I. S., G. Šestakov, V. Bogdanova, V. 383 Dolgova-Korubin, N. Simova, B. Georgijevska Kidney visualisation with Tc-99111. feriascorbate. Sim.ova N., G. Šestakov, 385 I. S. Tadžer, V. Bogdanova Radiol. lugosl. UDK 615.849(05)(497.l) DIAGNOSTIC RADIOLOGY Significance of intravenous contrast application in computerized tomography of cranium, Sirn.unic S., V. Gvozclanovic, V. Nutrizio, J. Papa 387 The frequency of retroperitoneal lyrn.ph nocles localisations in malignant lymphoma patients treated at the Institute of radiology and oncology in Sarajevo, Djordjevic J., D. Bilenjki, M. Karišik, M. Banduka 393 Va'1ue of injection and entrance pressure in lymphography performed with the RiH!Jimann'·s device, Miklavžic U., J. Us, B. Jancar 399 Congenital ancl acquired malformations of peripheral blood vessels, Joksimovic B., I. Malovic, v. Djuric 407 The effect of portal hypertension on hepatofugal collateral circulation, Lincencler L., S. Bošlmvic, A. Lovrincevic, H. Alihodžic 411 The value of preoperative ancl postoperative cholangiography, Antevski D., D.eDimcevski, N. Ilievskie 415 Racliologic features of gastro-intestinal tuberculosis, Antevski D., D. Terziovskie 421 Pseuclo-tumorous forms of renal tuberculosis, Malovic I., B. Joksimovic, u. Runclic 427 Spontaneous rupture of a peripelvic cyst, Joksimovic B., M. Magaraševic, I.eMalovic, T. Miletic i;;xperimental renovascular hypertension, Ilic N., N. K. Hollenberg, H. L. Abrams Aclrenal phlebography, Lovrincevic A, z. Filipovic, N. Kapiclžic, L. Lincender,e H.eAlihodžic, A Filipovice443 The role of arteriography in diagnosis of soft tissue sarcomas, Djuric, V., B.e Joksimovic, I. Malovic, ž. Radivojevic, P. Bojice447 Value of contrast myography in diagnostics of progressive sclerosis,e Lovrincevic A, V. Tadic-Tigerman, I. ceric, M. Softic, L. Lincendere453 Radiological diagnostics of expansive processes of the diaphragm, cizmic M. 457 RADIOTHERAPY AND ONCOLOGY The value of combined diagnostic procedure in differential diagnosis of thyroid tumours, Auersperg M., J. cervek, M. Erjavec. R. Golouh, M. Kremžar, J.eLamovec, J. Us, M. Us-Kr,F. Marolt, J. Sever, J. Novak, M. Porenrt:a,e aš'Ovec, M.eKoser, I. Levstik, M. Schara, M. Šentjurce465 Male breast cancer, Jovanovski D., I. Dimcev, A. Zafirov, M. Meloski, A. Dimitrova, A. Trajkov Tumours of rthe owrphary111x 11:Jreated at the Institute of Oncology a.n Ljubljana, dur:ing the pe11iod between •1964 and 1971, BucHhna, M., L. Furlan, L. Šmid 477 Disseminated s-kiim ·metastases fmm uteriine cervix adenocardnoma: Case repor.t, Milcic, K., M. Bekerus, R. Božic, Lj. Racloševic, P. Brndušic, V. Sv:il.ar,ic 483 The 11ole of X-r.ay ,therapy in the treatmenrt of Hchen n1ber planus, Barjaktarn•vic, M., P. B-rilalmv:k, N. Bošan, Lj_ Radoševiic, V. Svilal'iC 487 RADIOBIOLOGY Chmrn.osomal abel'ratii,ons -in pc1tients with uterine cervix cancer treated by ,in­tracavitary ·hiigh and low Lntensdty irradiation, Pendic, B., B. Barjaktarovic, V.eKostic, z. Merkaš, M. Parunoviic, v_ Vujnic, S. Andrice491 VARJA Bo,ok reviews 497 Reports 503 Profess,tonal notes 505 LEK -trideset godina rada Veci akcenat na vlastitim sirovinama Pr-etsedntk H:to odlik,ova,o je kolektiv Le­k,a za rad:ne i ,sam:oupravne uspehe OTde­n.10111. rada sa zlatnim vencem povodom tri­desetegodišajice •postanlm Leka, k,oji je iz sk,romne farmaceutsko-hemijske laborato­l'ije rizgradi:o jednu od najve6ih farmaceUJi:­'Slkih 'iniclustrija u Jugos1aviji. 1 LEK -to su, pre svega, ljudi Sv.i dosadašnj,i uspeisi, na kioje radnici ,Leka mogu biti ,qpravdano ponosini, ne bi ,se rn,ogh z,ami:sJ'ilti bez odanosti radu, po­žrtvoVJruosrti, medusobnog d-1i od­ rugarstva goV10111nos1ti prema za,daci1na fabr,ike i prern1a druš1tvu ,svih 01111ih •radni.ka kioj,i su u Lelm­ ,vu d-a111aŠinj.icu utkah 30, 25, 20 .ili 10 giodi:na iS'ViOj-e stV1ara1lacke 1i radne snage. I,a,kio rnno­rg,i od :nj,ih n;i!Su vjše ,cfanorvi kiolektiva, nj,i­hoV1a za1againja i uspesri os:tace za uz•or da­našnj,im i buducim g-enerac.ijama koje ce ,g,naiditi 'SUtrašnjiou Leka. V,drž,av111a odlikovanja, zasluge za isoka 1111arnd, ,,rad111iika Le­ kioj-e j-e pedeset i siedam ka ocUiik:oviaio ,pr,edsednik Trnto, dragocerno je •p11i2manj,e 1svim 11a,d111icima Leka za posti­,gnu:te ,rezu}ta:te .i veiHki •patS>trek da i ubu­duce rostva:r,enjem. s'V!Ojih ·p,lanova, do1p-rine­su sv,oj deo razvoju našeg socia1is,,tii-ckogidrušitvia :i zdravlju nanoda.i Dostignuca Pri,hlmm srv,almg dubileja, p,a makar bio i 1s1J.rn0m,aiil, ,se -unatrag da ,obicno ,osvrnemo hi se v;ide'110 kakiav ,put jre do sada preden i ,šita !sve treba još uradi1Ji za ostvarenje bu­ ducih cilj-eva. K·ter:u c. ada je na osliobodjerl!Oj itorj;iri r­[]Omlju 1944. giodine ,pri prvom ,S'c1JITttetskom odelenju foruni1rai111a fra.maceu1Jsk­ o-hemijs,ka laboratorija za -poitre be N arodnoosvo bo­dilacke vojsik,e i padizanskih od1,eda , Slo­venije, jedina briigra njrenih -mdnika bila je zd11aivlj-e b.011'1Je:n:ih edinica i .ljudi u poza­ , j,d:irr11i. T,adia u •1Joj teškioj s1 i1uaci:j'i 1niko nij-e ,·slutio d,a ce ,ba,š ta l,hi,ti zame­ abomaitorij,a tak rda,­ nas jedne od :najs,avremenijih f.arma­ceutsikih farbrika u Evirop1i. R>a,drnici ,labo,m:torije s,u osl:v)airenju svoga c.lj,a pD.iisitupil.i sitv, arnlack;im poletom, opti­mizmom :i rvei1oa11 u ,s,u:trašnjicu koju je ,­.iz;boren,a 1slohoda u}ila našim ljudima. 1945 godi.me lahomto.riju s,u prerseliLi u ,,Ljublja­nu, g,de .su joj prikljuci1i 0s1tatke nekih predratnih farmaceutskih pogona. Iz tako udru1 že·nih pogana su 31. oktobra 1946 .go­iline Gsa1JOV1ali fohriku .lelmva_ la.ko je fahr:iika leko1V1a bii:1-a .slabo o,pTe­mljena, kadr,0V1S1ki -i s,tru6no ,:ini islaba, rn}e:Zradn:ic.i oo za,Lagc1I1jem, poletom ,i požrtvov­nošcu ,dop:riineli Dazvojnom uspo:nu fab,r.1k-e. :­ Goc:1ia11e 1950 r,,s,u .si zadali zadaitak adlilli.Ci da do 1954 g,odtne diogl'ade pogan za prroiz­Viord11ju hemijskliih i formaceuts:kih sirovin,a uiMenrgešu i rda fabr.iku pre:in1enuju u fa­ . b1•iku fanmaceurt:sk1ih i hem,ij,sk;ih pno.izvoda. Os,tV1arreni cilj d,ao je ra,dnioima fabni,ke - s1tva-ra1la,cku snagu 1i .polet. Petina-est god,ina krasnije, s opti,m:izrnom ,i vemm u sebe, ,d,o­[leilli 1S1U ,od1o gradn:ji nove fabri,k,e z,a luku formaoeuts,ku, kozmeticku 'i vetemnarsiku pmi2>V1odnju u Ljubljani. 26 apr.ila 1975 go­d,ine radrr11ioi s,u .do,bih 111ovu fabriku ,a sa njom :i ITTIOVe radne us1ave li m1ogu6111os,ti za još ,aJktiV111Ji;j.e ukljucirvc1I1je u jugo.slovensku , fo11macell11Jsku .irndustriju. Vehko pomanjkanje lelmva za vreme ra­ta i odmah po,,,njega, lrno i ,razvoj ·nauke sle uos,v.e,tu, poc1s1tioa:Lo je Tatdnike Leka da suoveltlik,i cleo svoj1ih 1stvaralack,ih 1s111aga ,plan­ski us111erava,li u bržii J.·,azvioj vl,astitog zna­nja. Uz tesnu ,sairadnju ,s i-11.sitiitutima, uni­verzitetama i proizvoclacima lekova u zem­ljri ,i u -svertu Lek ,se kreta, o s.ojim -razvtoj­111im putem rfoojii. 11.1.u je orn,oguc.io da dana.soproizvodi 30 pr.ocenata lelmv,a po vlasititojotehirnoLog,sva iji za -slmro važ111ij a inclilrncij­ska podrucj,a, dok ostat,a,k lelmva proizvoclliouos,a,r.a,clnjli sa priznatlim proizvoctacima le­ ,,k,ova u svetu.o Broj zaposlenih i njihova organizovanost U ,sedam ,omllorvnih 01rga111izacija Leka j ra,dnoj z, ajeclnlioi z,ajednick:ih službi 1976 go­d:ine btilro je pro,.sec:no zaposlenih 1769 r:acl­. nika, što je ,za 8,5 p,noce'IJJata 'V'iše od pret­hodne goid1ne. Od ukupn,og ,pms·ecnog broj,a zaposlenih uoLeku, OOUR Dmge imao je 1,5 procena:taor,a,clnika, Hemija 7 •procenata, F.arm,acii.ja 24oprocenaita, Kozmetiika 4,9 procenarta, Razvojo.i is:tražii.va;n:je 9,7 prioce1na,ta, Lnvest-.se,rvi:so10,6 procenata, Ho:tel Lek u Kran}skoj gonio1,5 p,rooernata :i RZZS 40,8 procenata radni­ka. F1luktuac.ij1a z,apo:s:lenih h.la je za 1,7opmcenata vieca nego u 1975 goclirni i 1izno­si1a je 6,9 pmcena,ta.o Od ,svih za,posfornih 23,8 pr.ocenata irnalo ,•}e višu iilii vfo:oiku škol:s,ku spremu, medu njima 14 dokito,ra nauka i 10 magisitra. Planovi Samoupr,avljaci Leka 1976 godine p,ri­hvatili su iSlrednje,rocni 1plan razvoj, a u ko­jem su prndv>ideLi da ce u s1ledecem •peto­godišnj,em per.ioclu još brže razvijarti ,svoje clelarlIDoS'ti, aH ne 1111imo svojih ,stvm.111ih nm­ ,, gucnos:bi. Pre sveg,a, •predviden je brž,i raz­vioj clela,tnos,ti fooj1e b:i Leku zaga.rantovale dovoljrno ,a. ,sir:orvtin,To :sll.l OOUR Hemij.a ioOOUR Droge, dok ce se .druge clefotnos,ti riazvlj,a:ti ravnJO.mernije. Br.žii :razv.oj vlas,tite bazne d!nclus,h,ije ;treba1Lo hi Leku da obe-zbed,i vecu sirnvins.ku nezavisnost, kao i •1zjeizvod.ne kapacitete svo­je farrnaceutske, veterinarske ·i kozmeuioke ,pro,izvodnj. za sledecih deset godina. Go­-c1ine 1976 pocela je i proizvodnja u pogonu sa s,pecijal,n,im uslo'Virna -rada, u lmjem je OOUR Farmaciija pocela da pro1izV10.d-i pre­pa,za ra,t lefonje astme. Nova fah11Lka obuh_,va,ta 31.000 m' izgra­dene ,,Od ,toga se na 17.000 m' na­ površi!Ile. laze pogmu za p,roizvodnju injekcija, table­ta, dražeja ·i k,aps,ula, sirupa, solucija, n,asti i cepica. U noV1oj fabrioi je 1976 giod.ne ra­,dilio prosec11JO 425 ,rac1:nLka, odno:srno 24 p110­ce111aita ,od ukupno zapos1le111ih. Oni su os:tva­ 1,rLli 78,8 procenaita ukupne vrednos·1Ji pro­daje. Sa novim. proizvodnim kapaoitetama do­nekle se obogartiiro i ,as,o,rtima,n pro,izV1orda Leka, a pre srvega ·su stvo,za reni ,svi uslovi još kva1Ltetrniju proizv.odnju. Hemijska proizvodnja i proizvodnja droga Fal'maceutske i druge ,siil;oviLne u Leku p1101izvodii OOUR Droge i OOUR Herruija uo , Mengešu (18 km severoisitocno od Ljublja­,ne), u kojima je 1976 god:ine ra.prio­ dilo sec:1110 ,151 r,adnika, ,odnosno 8,5 p1>oc-einata od ukup. 1110 z.a1Jos>len:ih. Oni .su nstvarilii 13,5 proce,na:ta uku;pne vredn-os-ti .prodaj,e. Iak,o su OOUR Henrija ri OOUR Droge pmšlih godiina poveca1i pmizvodne kapa­oiltete za proizv;o,dnju metalnih steara,ta i ,,, denivata 8-hiclrolrn1iki:nolina, s,lede6ih g,0,di­111,a ce dati }oš vecu važ111ost prošiirenju vla­stiite sirrnvinske baze. U .toku je inves1Jiaij.a »Redergin« s kojcim .ce Lek, na osnrnvu ,srnpstvenog znair1ja, te­hnologije i domacih 1sir0V1ina, ,nelmliiko ,za puta povecat.i ekstrakciju .i polus1inte,zu ,akuivn:ih supstanciij-a 1iz bilja te se uvrnbiti medu V1odece ·svet,, ske proizvodace allrnloida i g1ilrn21id,a, odnios1no njihovih . polus.intet:i­cn1h derivata. Vefana proizvedene aiktivne supstanoij,e hice nan1enjena izvozu, :naro­6ito onim partnerima koj.i proizvode far-maceu,tski specijalitet »RedergiiJ1« po Le­k,ovo1n know-how«. ». Kod organskih sinteza v.ažna je grupa cfor,ivata ,8-hidroksiki:no,l,ina, ko.j.i su 0s1nov za proizvodnju niza fa.pre1pa­ rmaceutskih rata za lecenje infekcija mokra6nih puteva .i creva te glj>ivicrnih kož111ih bolesti. Veliki deo prrnizvedenih derivata 8.hidroks:il<'ino­hna bice i ubuduc-e ,namenjen izvozu. Pmš.lih godina Lek je na .o.snovu ho,loge­ ,nira111ih cleriva,ta 8-hiclmks:ikinolina razvi.o 111eke vrlo efakrn:me fungicide za seme, koje uspešno zamenjuju ž,iv.ine furngiioide lmj,i su ,,se do sada upo-trebljavali. , S,istema,ts,kim razvij,anj em metaLnih stea­,m,ta Lek dana-s nl!ože da nudi domacem i ino,'brž.iš.tu 6 r-azl.icii•uih ,l,n,ih srbranom metas,teara:ta u 18 kvaLitetnih rvarija,nrt:i :i fizi-ckiih oblika, št.o ,zavd.Sli od svrhe upoit.rebe. · i Glukohe,ptonait,i su postali znacajna gru­pa proizvoda organske s1inteze. Dainas Lek proizvodi glukoheptimmte ka.lcijuma, ma­gnezijuma, gvožcla, kobalrt:a, natrijuma i ,naurijum-bo,m,glukoheptonat. Sol,i gluko­heptona:t,,kiisel.in,e važna ske su farmaceut­s,ka s1il,ovi111a li. .110,s:ilac nti,kroelemen.ata u prehrambe,n,i,m pr,oizV1odima. Natrijum-bo­roglukioheptonait poznat je kao dobar ,se­kves,trant. Stainda,hern.,ij,ski asortiman Lek,a rcln:i obuhvarta 1i pDo.i:zvode anorga.rnskih bizmu­tov,ih soilii i s,rets:tva za na,rkiozu, lrno š-bo su eter i azotni 1ok•S1idul. Posl-ednje dve decenije Lek je intenzivno razvij ao S1voj e ,51i,r,o,v.iins:ke baze u sopsrbve, noj ekstrnkitiv1noj indrn;t,rijii. Mi,k,rohiološka se­ ..lekcija najproduktivnij.ih vrs1ta mžine gla.:. .vice unodila je plodom. Lek rtako danas ,raspolaže sa veoma produktiv111im sojevima ,,·i vrsitama ražfa1,ih glavica, ,k.oje potpuno po­ki.ivaju potrebe pr,o:izv,odnje za ovom srim­vinom, odno,sQ1,o ek,s1trn.kciju ,nj,ihovih a:ll.a­loida.o Selekc.ija digitaMs purpurere i digitaMs lana,te dala je Leku mogucnos,t da poki.ije svoje ,po.trebe ,za ,ov:im ,drogama ,iskljuciivo iz sv:oj,ih 1izvo,ra. Veterinarska proizvodnja Veteriinarn,k;a proizvodnja u 1976 godi.ni pdprenri.La j-e grupu horrno,ns1<;ih pr-epmata s kojima c-e s1tocar.i n-i,o6i da podržavaju re­produkcij,ske procese kod doma6ih ž,ivoti­ :nja. Iz ove grupe preparata Lek je vec ponudio tržiš-tu hormonS1foi prepm,at PG-600, Razvojna usimerenost .za sledece petogo­dišj e ,razdoblj,e obe6ava veteri:narskoj pm­ :izivodnji hrž,i razvoj ,i ši,re ukljucivanjte na p:odrucju jugio;S1loveQ1.Duet« s,preoevi, ,šanTprnrni, ,pene za tušira­nje, lositon:i. protiv ,peru1.ii, dezodorau1si, suv-ie 1. ,šairniponi, vitamin:ski rege:nera1J0rri, ucvršci­va:i 1e,kovza kosu, proizvodi za negu ci -,i dece »Bibisan«, medicinski zaštitni kr,e-111iron •koa > f-50 ::s: <( 4o \.'.) o z ( 3o < N w > '2 oa bez s ne 1 2. o o 1 o !SPIRANJE II lil IV-24 h Slika 1 -Uticaj jona Kalaja na prinos markiranja sveže i konzervisane krvi Tehnika obeležavanja eritrocita tehnecijumom Prema ovim nalaztin1Ja ,a .i obj,ašnjenj.ima drugih autma p1soces markiranja eritrocita perteh11etatorn. ,odi,gr,avao bi .se u tri faze: I.ePr10,,difuzida anjona pertehnetata s,ta ue unutrašnjt0st er.itroai,ta, II. Redukcija ,se­ dmova,lentnog anj,ona tehnecijuma pod uh­ caj,kalaja u .pe,uoval-entni oblik koji se em ,lmvaleintnim vezama cvrsto vezuje za he­moglobin .i ·proteine ,e11itrocita, :i III. Otstra­1nj.ivande nevezarr1ih j.ona tehneoijuma iz er,1r1ij,a. itrocita :i ,izv,an njih putem ispira Imaju6i sve napred ,izneto u vidu, po­ stavljena je .s,procedura marki-ra.nja ledeca e1,iJtroci ta lmj a je prorverena u na šoj labo­raitm,iji: T,abela 1 -Procedura markil,anja eritrocita u našem labomtoriju Pmtolml ,obeleža:vanja e1.itrocita sa tehneci­jumom Tc-99m l.eU epruvetu od naj maje 50 ml uzeti 2 mleACD rastv;or,, a i 8 ml krVli. ili 10 ml konzer­vi1s,aine krvii u grupee 2.eOdcentnifugi.rati enitrocite a plazmu potpu- , 1110 odbaciti 3, Dodatli željeni aktiivir1:et tehnecijuma pro­mešati 'i inkubirati 5 min. na sobnoj tem­peraturi 4.eUbaaiti jedan kristal .Sn Cl2 0oko 0,2 mg)epr,omešat"ii i ilnkubira1Ji 3 min. na sobnojer1:empe.tur.i,e ra, 5.e Is,p.rati erttrocite sa njama,n.je 40 ml fiz-io­.loškog ras.tvora NaCle 6.e Resuspencl:ovati u fliz!iol.Q'škom rastvoru i :in- j:ic:iratiei (Napomena: Ufoolikio se eri.trocili pripremaju za scintig.iafiju slezine posle tacke 4. dsti se suspenduju u 10 ml 0,9 % NaCl ,i zagrevaju 20 rn,in. na 50° C a za1Jim '.ilspiraju). , , Pošuo je pozmaito (4, 15) da s,e Tc-99111 111,arkirani er.itnociti 1111ogu .in vivo razLicito ponašati u zav;tsnosti ,od prncedure ma.r,ki­ 1 .a, ·i provel'a kval,iteta .i upo­ ranj,izv,ršena j,e trebljdvosti dobijenih eri1Jroci:ta na više na­ 1cina: a) P,r-ace[1,o je preživljavainje t0vih eni.trnci,ta u cir,ku,laoiji iia1 vivio u toku j,ed­,n.g ,sa,ta nakan .ilnj-iciranja kioje je p.01k,azalo . neznatan gub.itak e,ritrooita od 2-4 'O/o u odnosu na vreda1os•t nadjenu 10 minuta na­kan inj.ici-ranja; b) Tc-99m marbrani e-11i­1t1mci-ti upotrehlj e111i su za ,odreclj,ivan.j e volumena k, rvi. D,oihijeni_ rezultati nisu up:o­. redjivainli sa drugim me-todama ah su izme­re.ne vrednosti u punqj saglais,I1osti s,a oc-e­ ,,k.ivarnim. c) Nea,lte,r,isani . ,eritroctti upotreb­lje.ni su za sdntigrafiju a iplacencbe, topl'O,torn denaturisa.111i eritr,za ociti sc,i:nti­g,rafiju 1s,lezine. U oba s:lucaja dobijenii su veoma kvalitetni sci'I1ti-grarni. Diskusija i zakljucak. -Prikazana je metoda mm,kiranja e:iiiti;,ocita tehneoiju­1nom Tc-99m lmj,a, iialm ne daje maksima­,lan pr., i,nos lrno foornerci,j alni i drugi kitovi za markiranje, ,preds,tavlja brzu 'i. :i.n:ad svega ekont01111i-cmu metodu u 1našim us,1,oVIi­ma. Sem tehnecijuma sav drugi pr,ibor a1a1az.i se u svakod labor,a,tor,iji i prak,hc,no ,ne predstav-lj-a pnseban materij-alni izda.tak. Zahval-juju6i sop:stvenoj mocli-ftikaciji do­:datka u vidu kr.istala, i siamo jednom i:spi­ranju ceo postupak ma,rkiran:ja obavlja se za 25 mtnuta ,a u S'liucaju pr.er. ,ipreme itro­cita za sci:ntiig,, rafiju s,lez1ine, može se obav.iti z,a oko 40 minuta. Fos,ebno je pog,odna :upo,tre.ba ilmnze-rvisane krvi O grupe cirne ,se izbegava ,venepunkcija, eei­ dvol{'raitna 1tmciti ma.rk.Lr.an1i j,ednim pos,tupk,om mogu ,se upatrebiti za više 1oso:ba, a za zadržava­nje bolesinika u ,, laboratlorijurnu skracuje see 'na najman,ju mo,gucu meru. Opisana me­toda daj,e Tc99-m mai,kirane e,ri:trocite : ,te za v,izualizaci:ju slez.ne o. krvnog bazena.e ·pr,imenjive za odredj,iva:n.je vo,lumena k,rvie ,i Summarye ERYTI-IROCYTE LABEeLLING TECHNIQUE WITH TECHNETIUM Theo,baSii:s ,labelling retical for of erythro­cyites with tech,ne1Ji.um and a simple labeUing method ,are desc11ibed. The quahty of labelled erythro-cytes, obt,a1ined by this method, was p,noved ito be suitable for spleen and blood pool scintigraphy as well as for blood v-olume de.terminaHon. 350 Borata R. Li.teratura l..Bardy A., H. Fouye, R. GobiJn: J. Nucl.. Med. 16: 435, 1975. 2.. Berger R., A. Johannsen: Wissenschaft­Liche Ze.irt:schTiifrt der Karl Marx U.niversitat, Le:ip2lig 18: 635, 1969. 3.. ,Ducasson D., D. A'A. Bardy: rnaud, Brit.. J..Radtol. 49: 344, 1976.. 4, Eokei1man W., P. Richards, W. Hauser,.H .. Mkilns: J. Nucl. Med. 12: 22, 1971.. 5..Eckelman W., P. Richards, H. L. Atkiins,. W..Hauser, J. F. rKlopper: J. Nucl. Med. 12:.310, 1971.. 6..Fischer J., R. Wolf, A. Leon: J. Nucl.. Med. 8: 229, 1967. 7..Gutkowskru R. F., H. J. Dvorki,n: J. Nucl.. Med. 15: 1187, 1974. 8..Haubold U., H. W. -Pabst, G. Hor: Medi­ ,1 ca! Radiolisotope Scintigoophy. Vol. II. IAEA Vienna 1969 stir. 665. 9.. Koaic D.: Zb.ornrik radova I Jug-osl. kon­gresa nukl. medicine S,p,Ut 1974 str. 27. 10.. Nouel J. P., P. Brunelle: Pres,se Med..78: 73, 1970. 11.. Schwartz K. D., M. Kriiger: Radiioaktive.footope :iJl1. Kli·nik und Forschrmg. Vol. IX. Urban und Schwartzenberg ,MBW 1970. 12.. Schwaru K. D., M. Kriiger: J. Nucl.. Med. 12: 323, 1971. 13.. Smiith T. D., P. Richards J. Nucl. Med..17: 126, 1976. 14.. Weiinsteiin M., W. Smoak: J. Nucl. Med..11: 41, 1970. 15.. Yun Ry,o U., A. Mohammadzadeh, A.. S:iddiqUJi, L. Oolombetti, S. P.iinsky: J. Nucl. Med. 17: 133, 1976. Adresa ,autora: Doc. dir. Radoslav Borata, No:vii Sad, Beo,gradski kej 31/111. r 7 RADIOLOŠKI INSTITUT MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU OSNOVNA FIZICKA SVOJSTVA TEHNECIJUMA, RIZICI KOJIMA JE !ZLOŽEN PERSONAL PRILIKOM RUKOV ANJA TEHNECIJUMOM, MERE ZAŠTITE Vujnic V., S. Pendic Sadržaj: U ov,om raclu autori !iznose fi2l1cka svojs:tva tehnecijuma a zatim rizik lmjim je rizložen personal Imel rada. Tehnecijum je i2;otop male toks!i­Cil!OSti i ima kr,aitko vreme poluraspada. K;od r,a,d,a preporucu:je se osrim ,dilstance . što kraceg vremena rada Li. upotreba paravana, kio}i ,se korirsrte u rentgen dijagnostiai. Parav-ail!i sa 2 mm olov,a kao zaštitni ,sloj svode ekspoziaiju na 1 % ,od ,one bez za,štite i zbog ;!Joga zadovoljavaju za potrebe radiološke zaštite kod ,rada sa tehnecijumorn .. UDK 621.039:546.718:614.876 Deskriptori: nukle-arna fizika, radioi21otopi, ,tehneorj, tokisiicnost, rncliJo­ vnros,t, racl>i,oJ,oška zašilita, metode. akbi,, Racliol. Iugosl., 11; 351-354, 1977 L Uvod. -Poznat je tre:nd uvodjenja krat­,lmž:ivucih radioizo:topa u merbode ,i ,teh:n:ike nukLear,ne med1idne. O torne je dasta pi­s1ano 1i može se po:nov,irti samo nsnovna pre­misa: uci:niti dij,agn11osticke pret,ra:ge u rnukl,rnoj medic:i!ILi još be2lopa,snij:im sa ea1, g,1Ja doz,a z,racen;ja lmje prima teJ10 ilie lediš,pojediim:i organi pac.rjernta. Najsigur111ij1i na-1cim. da se to po.s1tigne jeste primena kratko­,živucih izobopa, 1najceš6e beta plus gama em.itera, uz uslov da -ener,g,ija :beta zmcenja bude š,1Jo rri:iža, ,a energija gama zracenja ,u 1optimalnom opsregu !Od 0,1 ,do 0,2 MeV. Ove energ,omogu6avaju ije gama z,racen:ja me­r, enj a in viivio :i :.n v,itr,o, a takodj,e .i relativ­no jednosfa'V'nu zašfatu od zracenja. Vreme 1polrnr:asrpada treba da hude tiorlilm da ,orno­ ,guci inesme,tano odvijanje ·poznatih di:jagno­1strickih zahvata ka10 š1Jo ,su scannhi:g poj,e­d.nih organa i druga 1i:spitd.vanja. T,o znacd. da je 1optinmlno T 112 izmedju 5 i 10 cooova Rad pr,imljen 30. 9. 1977. J za najveci broj p:retraga. Dalji zahtev, i su niska hem,icm:a 'toks,icnos,t, mogucirmst do­bivanja Vlisoke specificne aktiv1nosti -,o,d­i110Sno cu:rrrieir free akitivi1110rsili, po,godne hem.ske -osuibine elementa :i naravno ne s,uvi,še ,visoka cei111a. C1i1111i :se da su zahtevi ,tako n1ITT1ogobi,ojni da smo ,dalekio od pogo­clnog ,rad:iniz,o1Jopa. Medjurtim, pažlj1ivim ,:preg,ledom -tahlic:a srvih izo1Jopa (ima 1ih oklo ,1800!) moguce je ,pojedine odabrati i jedan od nJ11h J,e 1 Te.e 43 Fizicka svojstva tehnecijuma. -Tehne­aijum je veštacki ,pmizve,de1n elem0111at koj,i se ne j,avilja u p11imdi. Otl<>riven je 1937 g,o­celiJ11e od s:traine C. Pem,ier-a 1i E. Segre-a preko nuklea,r,ne :reakaije deute11ona od 8 MeV (iz cikloh,ona), sa jezgriima 1noliibde­veli 99 Tc ibom1barrdovanjern molibdena sa :na. Docnij,e su Se.gre i G. T. Seaborg p,ro:iz­.deutero111in11a i neuitmnima. 99 Tc :nastaje ta­,kodje i kao rezultat fisije 235U. Osim 99Tc 3* 352 Vujnic V., s. Penctic poznati su ·i ,izotopi sa atorn1sk;im ,tež:iinrnna 1 t izotopa sa 1izomer­1nim prelazima ;i od sviih .njih naj.nteres.ant­ ,1e vidi dae , od 92 dio 106, t·j. ukupno 16 izotopa i nije­ ,dan od njih nije sitabilan! Ime teh111eoijun.1 · · · . 11.111 Je dobio j,e 1949 goddne der je bio prvi eleme­· Teh1necidum ima šes 43 Te. Iz šeme rrasparda s ,nat lmj:i je vešta,cki ·proizveden. n,astaj,e iz !. M,o -J.wji se dorbiva prelme ,i­iteni, Izotopi fohnecijuma ,sa ,atomskmn težnrnn mamjon1 od 98 su poz.tronski erna s1a ,. (n, g,ama) reakcije u nuklearnom .reaktoru. .polu,mspada ,iznosi 67 ,vecom od 98 (i 98) su beta ern.mer.i. Kod Mro-98 vri•,eme casova Osa,m izotopa i111Ja v,reme poluraspa,da k•ra­ce od 10 m1in. Dva .izotopa .imaju T 112 duže od 105 ,godina. I:11Jt,eresantno je da susedni elementi 42M,o i 44Ru ,imaju po 7 ,stabilnih izoiop,a. Teh!necijum je jechni elemenat iz sredine periodnog siistema elemenata koji 1nen1a ,stabiilri:ih ,izotopa! Sledeci elemenat bez ,s;t,aibrilinih iwtopa je tek s4Po, pos,le ovo­ga elementa svi izoto,pi su nestabHni. , (2, 78 dana) i preko beta raspada (100 '% -Emax = 0,292 MeV) prelazi ,u 99 99 43 Te, od,11Josno :Te. Tc-99m prekoe 43 em1s1J,e gama fotona od 0,140 MeV prelaz:i ,ueTc-99, kod,i 1ima vreme polur.aspada ode2,12 X 105 god •i kioji 1Jreko ibeta emis.ijee(100 '%-Emax = 0,292 Me V) prelazi u ,sta­bilni Ru-99. (Tabela 1).e (100 %) Em,,= 1,23 MeV (82%) Egama 0,041 (2 % 0,181 (7 %) 0,372 (1 %) 0,740 (12 %) 0,78 (4 %) (18 %) 1 6,049 cas)-= 9J.u'Tc (T,/, = -->-.. Te (T,/,e2,12 X 10' god) I. T (100 %)e E,,m, = 0,140 MeVe (10g %) j Em,,e= 0,292 Me V 99 44 Rue Tabela 1 -šema raspada tehnecijuma P,raktickii se može reci da je ,sa glerdti.šta ,u1uklear111e medicine Tc-99 ,stabilan rizotop ,(T 1/2 = 2,12 X 105 god). Ako se Tc-99111 do­bije iz cow sistema od Mo-99, onda je cur­ rier free i ima specificnu aktivnost od 5,2 X 106 Ci/gr (1,9 X 1014 ,Bq.kg). Emergija gama zracenja od 140 KeV ima , 1 j,11tu od 0,7 R/mCi/c,as/cm. onizacionu lm11JstaZa ovu energiju gama fotona rnaseni a1p­,sorpcioni lweficijenat µm = 0,15 za vazduh, i µm = 1,84 za olovo. Poludeblj,i11a u olovu za ovu energiju iz11Josi samo 0,3 111111; 3,4 111111 olova svodi ekspoziciju od gama zracenjra na , saino jedan hiljaditi deo. Te se nalazi u VII A grupi periodnog si­s,terna erlemenata i hornofog je sa manga­ Osnovna fiziclrn svojstva tehnecijuma ... nam .i Tenijumom, pokazuje a,111f,oter111e osobi•,ali ti kao maingan daj,e ne, staibi:laa1 an:ijon -pertehnetat. Prel"o ovoga a,nij,ona ,Te .se n10,že preves,ti u raz-ne hem.1ske oblike ·pogo.clne za , r.azHcite pretrage.e Rizici za personal. -Prema medjuna­r.odnim preporukarna Tc-99111 je uvršcen ueIV grupu prema 1radiotoksri.onos1Ji i dozv,o­,ljene k,onceITTtracije u vodi i vazduhu suevece za faktor 4 X 104 nego ,kod ;izotopa J-131. Prema tome Tc-99111 je rad.io1izotope ,:male ,toks1icnos•ti. Ali zbog kratkog vreme­na poluraspada Tc-99111 ,se aiplikuje u zna­tno vecim lmlioinarna te bolesnik p.os;taj ee.izv1or zracenj,a koji nije zanemarljiv. Akoeje rec o svežem moliibdenskom generatorue .oid 100 mCi, .iz ko.ga smo-.izvuk1i 100 mOieTc-99111, ,onda na rastoj.anju od 50 cm od toga ak1:iVJiteta doza zracenj.a ,iznosi: - 0,7 X 100 X 1 = 28 mR/cas Dgama = 50 X 50 Alm se bo,le.sniku aplikuje 10 mCi (najce­šce s·e kori,s,ti od 5 do 20 mCi) onda je 111a 50 cm od bolesnika ,doza zracenj,a 2-3 mR/cas, ,što a-1ikako nije beznacaj,no.eP.i1:.a:nje je kalm rse jedino&tav1110 štiti1Ji odeoVJoga zracenja? Povecanje di.stance je :naj.ejeftiJJ.1.ij.i i najjedno&tavniji nacin zaštiite odezraceinj,a. Vec na distanci 1-1,5 m dozeezracenja su manje za 4 do 9 puta nego nae50 cm. Poveca,nje distance .ipak nije uvek rnoguce jer j,e potrebno biti bliizu bolesnika kod ,­ ra21n.h faza pretrage. Drugi metod za­šti1:e je ,skracivanje vremena boravka u Mi­zini bo lesnika na neophodni minimum tj. radi ti hitro i bez nepotrebnog zadržavanj a uezoni zracenja u bliz.ni bo lesnika.e Ostaje ipak potreba :i za trecim nacinomezaš,tiite koj.i je .i naj,skup.lj.i ,i n,ajsloženiji ­a to je kor.Pašto je rec o išcenje paravana. .·n!i1skim energrij ama gama zracenja smwimedobro ce doci pmavani koj.i .se lmiri-ste uerendgen dij agnostici i koji obicno imajue2 mm o lova kao zaštitni sloj. Ovaj sloj o lo­va svodi ekspoziciju na oko 1 % od one bezezaštite. Paravani ovoga tipa su cesto i po­kretni i laka se mogu premeštati iz jedneeprostorije u drugu. Takav parava,n možeeda se postavi kod scanner-a i da štiti zonueuekojoj osoblje boravi za vreme scintigra­fije. Rukavice i kecelje od olovne gume,ezbog težine i malog ekvivalenta olova zaeenergiju gama zracenja od 140 Kv, nemajueznacaja kod rada sa Tc-99111.e Razbilaž.•,rastvora eluata ivanje ,,i :treba v1rš,u digestoru gde je smešten i gene- iti rator. Svakako koiri.stri.ti oloVJno s-taklo 'i. ,,sasV1im uspešno može da se up.Oitrebi olovno ,staklo starih ekrana sa skopiskih rendgen aparata. Ovi ekrani imaju ekvivalenat od oko 2 111111 olova. Preduzimati naravno sve mere protiv kontaminacije -upotreba gu­menih rukavica, tacne od plasticne mase prekrivene filter papirom, zabranom pu­šenj a, itd., itd. Zakljucak. -Uzevš;i ,sve gore izneto u obzir n1:ožen1.o reci da se osobine Tc-99m kao radioizotopa z1a ,pretr-age u nuklearnoj medicim.i odlikuju velikiim prechiostima u odnosu na , mnoge druge do .sada k,orišcene ,izotope, te da Tc-99111 slmiro možema nazva­ti iideahum radio.izotopom za dijagnos.ticku pr.irnenu u rnedioini. Su111111aery PHYSICAL CIIARACTERISTICS OF -TECHNETIUM, EXPOSURE RISKS AND RADIA TION PROTECTION MEASURES The physical characte1iirstics of "mTc were p,resented. With oonstdera1:ion to the average actrivities of "'"Te used in the work in nuclear 111ecui.oine departments the expected exposure was calculated and 1:he possible heal;th ha­zards evaluated. Lt dlS suggested that 1:he use o.f proteotruon soreens s-imilar to those used i111 diag,nostic rad1ol,ogy (2 111111 of .lead equivalent) ,- gives .aclequate protection fron1 "mTc irradi­atJion when work,ing Wli.th »'iU1 viivo« 111easure­111eI1Jts. Vujnic V., S. Pendic Lit erat ura Adresa autorn: Dr. V. Vujnic, RadtoLoški fa1srbitut Medd.cim.slrog fa kulteta u Beo-gradu, l. Gaym1or, F.: Oonai1se enc ycloped:La of arto­Pas,temva 14, 11000 Beograd. mic energy. Ph y1osoiphical Librnry, New York 1950. 2. Brucer, M.: TTiHner chairt of ,the nucli­des. Malinckmdt nuclear. St . Louis Mo. 63160. r 7 INSTITUT ZA PATOFIZIOLOGIJU I NUKLEARNU MEDICINU MEDICINSKI FAKULTET, SKOPJE NAŠA ISKUSTVA U PRIPREM! KIT-OVA ZA RAZNE Tc99m RADIOFARMACEUTSKE PREPARATE EXPERIENCE GAINED IN PREPARATION OF KITS WITH DIFFERENT 99mTc RADIOPHARMACEUTICALS Šestakov G. UDK 621.039.8:546.718:615 Deskriptori: radiOli.:w1topii, tehnecij, droga Industrija. Radiol. lugosl., 11; 355-356, 1977 Na našem Institutu VISe godina prime­Tc99m njujemo kit-ove za razne preparate. Dosada smo pripremili i više puta upotre­bili sledece preparate: l.eKit ,sa srumporrnim lmloidom za skeno­ ,,vanje jetre i slezine. 2.eKit sa fero-aslmrbatom za 1ske-novanjee ,·,bubrega. 3.e Kit sa pirofosfatom za skenovanje ko­sti. 4.e Ki1t sa Ca-glukoheptonatom za skeno­ vanje bubrega. KitoVJi su pnipremljen.i uglav111om prema op:isu u 1iteraturii, (J. Nucl. Med.Lcilne :i dru­gi s-licni ca-sop:iisd.). Institut je opremi-o jedno , ,ode,sa po:treba11im ste1,i.J.nim us,lovima luenj,e !i. pribonom u kome se v,rši pr.iprema kit­ova. Radiohemiska kontrola kao ;i kontrola na životinj ama vrše111a j-e u Institutu. Testi­ranje ster.ilnosti vršeno je u drugim insti­tuaijama Media1nskog fakulteta. Pniprema J pPedsfavlja posebnu tešlwcu jer dobro trenka.n .1-mož,e po­l0:gucnosit ·pr.irnene rad,iioaktiv­agregati .ili mik,rosfere, obeleženi raclio­1­ 11.ih gasova.e aktivn1im •tehnecijurn1om. Oilj našeg saopštenja je da iznesemo vla­1S1li•ta iskus,tva u primeni preparata tehne­ .ciijuma za 1izvodjenje perfuzione 1i ·iinhalaci­ Inhalaciona sainuigrafija pluca se obicno prime,njuje lrno dopunski merbod .i,spitivanja-; ,one scintigra.f.ije p,luca. kada t-reba dobiti po:dc11tke •o raispodel-i pluc:ne ventilacije. U ,savremenoj pulrn,o­1loškoj ,diij.a.g,no.stic:i u ove svrhe se naj,ceMe . Materija! i metod rada. -U periodu od upo1Jrehljavaju ,radioaktiivni gasovi, .poš,1Jo maja 1974. god,i1ne, kada ,s1m10 u našem Od­je nj'ihova raspodela u 1p,lu6ima veran 1.n,cli­, seku za nuklear,nu medicinu poceli lmT1istiiti 99111 Tc, raid1i:oaktiv111i -tehneoi1j um do kraja kator distribucije udahnutog vazduha, dok 1na raspo,de1lu ,aerosola u znatnoj meri uticu rna1rta 1977. g,odiu1e uradih smo 905 peirfuzi- ,i c1n1g,i fakitm.i; radii1oaktivn.1i aerosol viiše 1101.ih :i 10 inha.lacionih sarntigrarna p,luca. 1 Za perfuzirnrn scin.li1g1rafiiju smo kJo,ri,sti,li makroagregate i mikrosfere albumi>na .ra­ pruža informaciju o prrolaz,nosti chsajnih puteva, a man.je ,o plu6noj venhl-ac,ij·i (Hol­zLic,itih pmizvodjaca Lng.-Bi..iro ma:n et a,l., 1973). Medjutim, i pomocu ,(EIR, O. Sayer. NEN, Byk.Ma:llinokr.odt). Vecina Rad p1,im.ljen 30. 9. 1977. upo1:Jreiblj enih prepa1rafa su u liofa1i2J.r.a1DJQ111 . 362 Stefanovic Lj. stanju, š1Jo 0111:njihov,o dugotrajno ogucuJe 1cuv-air1j,e. Kolifana .albumina po booici v.a,ri­ra :izrne:dju 1,5 ii 3 ing., zaev;iJs,no ,od .prepara­ta, 1aime je obezbedjerno da ,se celokupan sadržaj bocice može bez 1,izika ub11i2lgati ·,jedr11om pacijentu. P,pripremanja os.tupak sViih p,repa,rafa je iden,tican, v1110 jedniosta­ ,van, ,sastoj.i u :inj1iciranju eluata ,:se tehne­oijuma u bocicu ,s:a regaton1 odn. makri0ag,m1ikrosforama, kratkotraj1nog muckanja, :nak,0111 cega Je pos,le 1staja1nja od 0,5-20 i m:i-nuta, zaViisno od vrste pr,eparata, onespremam. za upotrebu. Pojedin:acnu dozu ,od 1 mOi :smo int,rave,noe:no injioirali u fazi ,z,adržanog insplir:ijuma, vodeci ,racuna o 1io­me :da se ne as1 p:i1riira u šprtic veca ko1iic.ina krvi i da se pos,tupak inj1i.ciranja obavi što ,brže, kako bi :se 1spreoilo formirainja ugru­šaka krv:i u šp11icu i lepljenje makmagre­gata z•a nj.ih (P,res1ion e:t a, l., 1970). Za 1ilnha,laciionu ,sci111tigr-afti.ju p:luca s1no ,,, ko1riistili sumpnr:n.i koloid razliic.itih proiz­ViOdj aca (NEN, Byk-Ma,ll:ilnckrodt, Ln:stitut »Boriis Kidri-c«), lmj;i S"e upotrebljava zaesoiniligrafiju }etre. Pos,tupak obeJ.ežavanjaeje u pr.i:noipu i,sti za :sve upotrebljene pire­parat,e, ,sas:toji ,, se od ne1mli.k!o jednostavniiheoperacija sa reagensima lmje ,je proizvodjace:p,ripremii:nekim ,od ·prepa­ o za upotrebu (u rata ;su vec navuce:ni u špriiceve), rn1ože see1obaViiti .za 15-20 minuta. Dozu od 4-5 mOie,obeJ.ež,enog \SUmpornog ko1oida 1smo ,r,aspr­šavailii u nebulizeru apa-ra:ta Bird-Mark VII,e1iz koga je preko maske za 1.ice paci!j, erut udi­sa10 do,bijeni ·radii!oaktivni aerosol (Selir ete,al., 1972).. Soinhgrafok,o :ispiti:vanje smo izvodili na skeneru PHO/DOT II »Nuclear-Chicag;o«. Koristi1li smo fokusrirajuci lmliimator s,a 127 :kana-la, fokar1ne di1sta111oe 8,6 cm., predv.i­dj,en za sointigrafoka 1pomocu ispitivanja rSve ame ,smo fiihno­ tehneotjuma. sdntigr vaili. Rezultati i diskusija. -Kvalitet doibije­ ns, hi,dnone- Rad primljen 30. 9. 1977. J fmza, poUcis·ti,cni bub.rezi, ,tumori bubrega, ,,obstruktivna .sta:nj,a). Primenjeni :su 99mTc­-DMS r(»BQlr,is KidrJc«), .99mTc-DMS (»CIS«)ai 99mTc-GHT. Posle p11ipreme preparata saa,tehnecijumom, u z,av.snos,ti 10d njegove sta­bi,ub11i,zgaivanje j,e vršeno u razhcii­ lruost:i, ,,tim vremenskim :in:terval:ima: 99mTc-DMS , (»Kidriic«) ri. GHT u to:ku 4 casa ;i 99mTc-DMSa(»CIS«) u ,to,ku 30 mill1. od obel,­ ežavan.ja.a. Sc.ntig:rafaja bubrega je ra,djena ,reiktiJiine­,arnim ,skener,om »Nucleair Chicago« 2-3a:sata po,s1,e !ilntrave,nske aplikacije 99mTc­-DMS ,i p.os-Le 60 min. od ub11izgavanja GHT. Za -r,ane sciirr:l'bg,rame .bub:r,ega u -toku prvih 5 min. kor.»Nuolear išceina .je gama kamera Chiioag,0«.a 1 Rezultati. -Scintigrami bubrega u zdra­v.os:oba d,o,bid•eD1ih pomocu ih 99111Tc-DMS (»B. Kiidr.tc« i »CIS«) bih su p,ra,kbicn,oa;ide,nrbicm pokazuju6i u:niformnu distri,buci­ ,,ju ,ra,d,ioaktivno,stli. Na scin:Ug.r.amima bu­bre,ga sa 99mTc-GHT alkumu,lacija u paren- .a S.lika 1 -Scinirugram bub:rega pet minuta na­k!on apl;ikaciije "mTc-DMS hiimu bu,breg,a j,e bi,J.a slaibijeg 'intenziteta 1\1 rodinosu !11a 99mTc.DMS, pa se lm!l11ure rbubre,ga n:Lsu uvek riz-raziito jaSQl!O :oor, tava,le. Na rau:iim scLnti,gramima sa 99mTc-GHT, zae,raz1Li,ku od 99mTc-DMS, ohLCirl!o su vec pri­kaiza'l1i •i rrenal.in:i .parenhim 1i ;l.mleik:to,rnii ·si­Sitem (.sl. 1 ii. 2). U rbolesn:ika •,sa hrontcnim pij elonefr.ttirsom u 5 od 12 .i,spli:tarnika uocerni su vrLo dobro kio,r1:Jikaln:i defek,ti posle apli­kacije 99mTc-DMS. U oboloenjima bubregaejaceg stepe,na (uremi:ja) veU.oLna i oblik 1bub1,e,ga su zinatnio 1b01lje pnikazam.i sa 99mTc-DMS zbog pr,ogres;ivne akumulacije, !nego :sa •99mTc-GHT. U drug.im s;lucadevimae ,{p:olici,s,,bubvezi, hii.drrrn1efroza, •tumor,ie 1:Jicni .,bubr.eg.a) ,i!l1tigrami -sc•bubrega pr.imenomeoba preparata bri,li su podjeclmak,o dobri zae ,.nter.pretaaiju.e Diskusija. -Medju brojit1im obeleženim renalrr11im za .scinti,grafiju hubre- ,.a,ge,ns,in.a S.Lika 2 -Scintigram bubrega pet mi111uta po­sle aplikacije "'"Tc-GHT ga još uvek ne postaji ,idealna supsta!1ci1ja 1kioja .i,spunjaJVa . s;ve uslove u pogledu brziine eksikrecije, distri,buci:je, stabilnosti prepa­,rata i radijacione doze. Danas se ,ugJlavinom daje predn:o.preparatima obeleženim s-t sa tehnecij.umom 99111 Tc, z,bog veoma ,poV1oljnihefizi,ckih karakteDistika, ka:o .i z,bo.g nje,g,ove ,sposobnosti za formiranje helatnih ,s,pojeva i lmmplelmnih jona. 99111 Tc-a,ge!l1si kOijri i1ajviše rispunj avajueus1love morfološka is;pi.iiiva,nja bubre,ga ,su 99mTc-DMS ri 99mTc-GHT. 99mTc.DMS dos,tižee:vecu ,u .ode kio.ncentraaiju bubregu 99mTc­ ,GI-IT (1), medjutim, ,ne takio veli.ku 1k.ao ž-ivtni diuretici (2). Na os.novu detaljne he­ITllij ske i bii,odinamske s1tudije .i ·našeg ldii­,rnickog i·skus,t,y,a sa 99mTc-DMS »B. Kiclr-ic«,en1e postojii. bi1:Jna ,raz;lika u ,pogledu stabilno­,s,ti ovog obe'11eže,rnog lmmpleksa u poredje­rnju 1sa 99mTc-GHT. Oba preparata, 1ialw n.isueidealna u pogledu nuk,leair;r1:o-medioinskih Scintigrafija bubrega pomocu 99m-Tc-DMS i 99m-Tc-GHT zahteva, ,omogucuju vooma zadt0violj,avaju.:. cu viizuaI1izaciju ,buhrega. Radijaairnrn doza uepodruqju bubrega je veca sa 99111Tc.DMS,ešto je usJoviljen,o njegoviorn. sporijom e.limi­nac.jrnn u odnosu na 99mTc-GHT.e Suern.marye RENAL $CINTIGRAPHY WITH "'"Tc-DMS AND "mTc-GHT A brief revue of rl:he cHnical aspect of a,pplii­catlilon of the follow.ing agents for ,renal scin­,tigraphy: "mTc-DMS (dimercaptosuccinic acid -»Boris Kidric«), "'"Tc-DMS (»CIS«) ande"mTc-GHT (glucoheptonate) is presented. Ana­lysis ,of the corn.parative results shows thee r •ad\'anbages of the 99 mTc-corn.plexes rin morpho­logical k,idney ,studies. Literaturae l.eErlander, D., P. M. Webe:r and D. V. doseRemeidos: Renal cortical 1irn.aging in 35 pat:i­entEdinburgh, London and ngs,tone, New York, 3-8, 1975, 5.eJaros R., A. Schusshei1111 and L. Levy:e PreoperaNve diagnosdJS of bleecling meckel's divert,iculum utilizing technetium -99m per­technetate scinti 1i,maging, J. Pedi-ait., 82: 45-49, 1973.e 6.eKilpat11ick Z. and C. Jr. Aseron: Radio­isotope detection of meckel's cliverticulum causing acute .rectal hemorrhage. New Eng­ , lancl J. Med., 287: 653-654, 1972. ,shi and A. M. Bender: Evialuation of "mTc­sulfur colLoid liver scinrti-scans and ,their use­fulness dn metastatic wo-rkup: Review ,of 1424 stuclies, J. Nucl. Med. 16: 62-65, 1975. 7.e Lunia Sh., L. K. Parthasarathy, S. Bak­ 8.e Mark R., L. Young, C. Ferguson and B.e J. Sutherland: Diagrnosiiis ,of liJntra-thoracic ga­s,tr,oge,nic cyst us,ing pertechnetate-99m, Raclio­logy, 109: 137-138, 1973,_e 9.eM,D., C. Alex;ander, P. Y,oung ande arsden A.eDUlfm: Use o,f "mTc to deteot gas,tr.ic malig­nancy, Ra,dio-logy, 109: 137-138, 1973.e 10.eMilmla.J.mw A. and K. W. JaSlinski: In­, oreased Fiocal Uptake of Radiocolloiid by :the Liver, J. Nucl. Med., 14: 175-177, 1973. 11.eMorjrt;a E., R. K. McCormac and L. R.e Weisberg: Furthe,r ,informa•tion onea »hot spot« in the Liver, J. Nucl. Med., 14: 606-608, 1973. 12.e Hosenthal L., J. Henry, D. Altan Murphyea,nd L. Freema,n: Radiopertechnetaite imag:ing .of meckel's dive111liiculum, Radioology, 105: 371-373, 1972.e 13.e Yeh Sh.-h., W.-J. Shih and J.-Ch. Liang:e Intravenous rad,iionuclide hepat-ography in dif­ ,, ferenrtiial diagnosis ,of ,int.rahepatic mass lesi­ons, J. Nuol. Med., 14: 565-567, 1973. 14.eWagner H.: Nuclear MedioLne, HPe ,Publishing Co., Inc.-Publishers -N. Y., 67-68, 1975 .e Aclresa autora: Dr. Kasta Kostiic, Lab.orato­,rija za pr11111enu .radioaktivnih ,izotopa u me­dicini, Medicinski fakultet u Beogradu, 11000 Beograd, ul. Dr. Subotica 9. · microporee MICROPOROZNI OBLIŽ POPOLN OBLIŽ ZA RANE Po desetih letih klinicne uporabe vidimo, da MICROPORE -obliž za rane zmanjša vse primere cinkoksidove reakcije obliža. MICROPORE je najbolj znan obliž za rane iz umetnih svilenih vlaken, ki ga koža lahko prenaša, je mikroporozen kljub nanešenemu lepilu, torej; prepušca zrak in izlocke. Fiziološko indiferenten sloj lepila, nikakega draženja kože, nobe­nih ostankov lepila pri odstranitvi, prepušca rentgenske žarke. IMICROPORE prav posebno priporocamo za neposredno pokrivanje rane, kot za pricvrstitev obvez, cevcic itd. SAVRŠENI FL ASTER (MELEM) ZA RANE Nakon deset klinicke upotrebe vidimo da MICROPORE flaster za rane smanjuje sve oblike reakcija cinkovog oksida kod flastera. MICROPORE jest najpoznatiji flaster za rane iz umjetnih svilenih vlakana, ko,jeg koža lahko pod nosi. On je, uprkos nanešenom ljepilu, mikroporozan -dakle: prepušta zrak i izlucenja. Odlikuju ga fiziološki indiferentan sloj ljepila, nenadraživanje kože, potpuno bez tragova ljepila kod odstranjivanja te propuštanje rentgenskih zraka. MICROPORE osobito preporucujemo za neposredno pokrivanje rane, kao i za pricvršcenje zavoja, cjevcica itd. HYPOALLERGENIC. @> fflicropore. MICROPO.SZNI OBLIZ . II NU :·. . : ... ,J • { " ____ ,_ .......... ......i. ... MICROPORE je medicinski microporozni obliž za pokrivanje kirurških ran, poškodb ter pri­trjevanje obvezilnega materiala na rane. Obliž propušca rentgenske žarke in se lahko ste­rilizira. 1,25 cm X 9,1 m na navijalcih po 24 kom v škatli 2,50 cm X 9, 1 m na navijalcih po 12 kom v škatli 5,00 cm X 9,1 m na navijalcih po 6 kom v škatli 1,25 cm X 9,1 m brez navijalcev po 24 kom v škatli 2,50 cm X 9, 1 m brez navijalcev po 12 kom v škatli 5,00 cm X 9,1 m brez navijalcev po 6 kom v škatli 7,60 cm X 9,1 m brez navijalcev po 4 kom v škatli TOSAMA Domžale v sodelovanju s firmo 3m 7 INSTITUT ZA PATOFIZIOLOGIJU I NUKLEARNU MEDICINU, MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA »KIRIL I METODIJ«, ' SKOPJE KOMPARACIJA SCINTIGRAFSKIH NALAZA JETRE DOBIVENIH REKTILINEARNIM SKENEROM I GAMAKAMEROM COMPARISON OF LIVER SCANNS OBTAINED BY RECTILINEAR SCANNER WITH GAMMA CAMERA LIVER IMMAGE Georgievska B., I. S. Taclžer, N. Sim.ova UDK 616.36-073.75 Deskriptori: nukleauna medicina, jetra, scinNgraf,bja. Racliol. lugosl., 11; 381-382, 1977 lijaakod nas još primenjuje radioaktivno zlato ,i rektilinearrni skener za skenira.n.j,e jetre. Raz,k,ao i Pri,ica[l b.rioj .radiJo,izoto,pnih 1laborator, log ,ovoma je dostupnost Au-198, ,to što ,,ne još mnogo lahoratorija ,poseduje ,gamakameru. Ovo nam-ece ,upore­ potrebu djtvanja skernograma jetre dobiivenih rek­:1li:li.!nea.rn.skenerom, ,sa dohive:nim. im gama­ikaineDom. N,a,še ii.rskustv,o u radu sa obadve tehnike, !kao ;i analiza skenogram.a, u prrri1og su ko­ , r,išcenju gamakamere i Tc-99m. lml01ida.aGamakmnemrn. se do.bija dalefoo bolja , re21olucija. Devijacij,a .ra.diolmloida u sle­.r zill1i ri. kicmenom 1s,tubu .pr.ikazuje ,se u su­plementarrnim po,ložajima .skeniranja, naro­,anteri.or-poste•r.ia,r ,1lervi lnil cito ,levi, ,rlater,ai !POster,·levi. i,o.r-anteriJor Vreme .skeniranja .sa ,re:ktirEnear[lim ske1nerom u jedinorn. ·po­Jnža,ju, npr. anter,,je slwro 20 iJor-posteriJor m.i,n., ·a sa gamaikame11om, sa ,oda aktivnošcu Rad primljen 30. 9. 1977. J da, e se 2 min. Vizualizaciju jetre .garmakamer.om do­bijamo u 2 1predmija, 2 zadnj·a i :najma[lje u još jeda:n ,1,atevaLni, odn. 1,3 mC Tc-99111. :kJ01loi,:n1traj,e rv1,od 1,evi kos,i položaj t-ela. Time se dob.ij,a pJasticnij a l]).retstavaa ,promena orga:n,a, rnego .ograinicenim bir. ojemapo1ložada kod .ske[lle,Nehom,ogenost 1levoga ra. lobusa jet•re, na ,skie1neru ,se -ponekad pri­kazujie kao lažni fokah1i ,defekat, a , ce,stoai skracenje desnog -lobusa kod cimze simu­l.i1ra ,slricno. Gamakamer.om se u tim slu­cajev.ima 1111aj,c-ešce 1sa ,sigurnošcu n1;o,žeats,kljuci:tridefefoat, a po,tvrcLi.ti postojanj,ea . ,nehomogenog, 1odn. sma.kaptiranjaa njenog radiJokoloida.a Mogucnost vizualizacije slezene kod pri­ ,mene Te-koloida ,i gama.kamere je velika prednost krod .s.plernomega.lij1a, cir.oza jetre, ehi,n:okoka -i drugih prmnena slezene . J ediiino preimucstvo r,ekti1inea.rnog ,ske­ ,a nera [{,od skenir, anja j etre je preglednost jetre u ceJlini, ,karo i direkt1110 ,ocenj.iva:nje veHcine organa, što je narocita od znacaja Georgievska B., I. S. Tadžer, N. Simova za ,klinrioke .Lekare. Uvodj,enjem .•nima111,j,a sa Vari-Beck kamerom, flO'tofilmom od . , .,sa 70 mm, do,bija se pnihcno veliki fotoske1n, ,cime ,se k,hnicaru ola.kš,ava orijentaci-ja i interpr-etacij,a ,s:like. Dobtveine sEke su znat­no j,evtinije od polamid sl:ika: 8-11 sni­manja •u razE.ci-tim ,porložajima ne košta više od 7 din., dok hi 1p:olaroicl-slike tstih 8 snimanj,a, košta,la 80 din. Zakljucujemo da korišc-e:nje gama,kamere i Tc-99m lmloida za sken,ografsk,o prikazi'­ ,van,j,e jetre, ima .i strucnih 1i ek,onomski.h prednosti i na našem terenu. Adresa -autora: Dr. B. Georgievska. Institut :oa pait,ofiiz,i,ologiju i nuklea.rnu medic.nu, Me­d,ici'l1ski fakultet »Kiril i Metodije« u Skopju, 91000 Sl.mpje, r 7 INSTITUT ZA PATOFIZIOLOGIJU I NUKLEARNU MEDICINU MEDICINSKI FAKULTET, SKOPJE SCINTIGRAFIJA SLEZINE SUMPORNIM KOLOIDOM I TERMODEN ATURISANIM ERITROCITIMA OBELEŽENIM TEHNECIJ UMOM SPLEEN SCINTIGRAPHY WITH SULPHUR COLLOID AND THERMODENATURATED ERYTHROCYTE LABELLED WITH TECHNETIUM Tadžer I. S., G. Sestakov, V. Bogdanova, V. Do, ,lgova-Korubin, N. Simova, B.eGeorgijevskae UDK 616.411-073.75:612,lll:621.039.8 Deskriptori: nuklea,ma medii:ciina, soi111tigrari!ja, slezina enitrooiiti, izotopi ma,nkkanje, tehneoi,j, sumpoir radiioi:zotopi, klo1'oiclii. - Radio!. Iugosl., 11; 383, 1977 L V.izualizaeij a ,sleZ'i, usput kod skeno­vanja jetre Tc99m-sumporinirn. k,ai1o.diorn. za­dovoljava u 4/5 slucaj,eva ,ak,o je ,ske:n na­:pravljen u ce.tiri pozicije: PA-.lev,o, AP-ile­vo, lev,i .levo-postetorn,o koso.e o-lateralno :,Doza ,od 3 mCi-ja je dovoljna. I-Iiperkofija jetre, veli.ki .asatt, hipertrofija lev,og ,1,obia jetre mogu da s,prece V1izuaUzaoi1ju s,leztne.e .. U ,tim ,slucaj eiv:ima ,primena za,grej a,n,ihemarkiiranih eritrocita daje vrilo dobree ,Tc99m rezultate.e Mi smo se odluc11i :na sledecu metodu markiranj,a: Sn Ch 1,6 mg riastvorimo u 10 ml ,zatim steri1nog 0,9 '% Na ol-a, 0,1 ml ,ra,razihlažimo sa j,.1nog stvora 'oš 10 ml ,ster,0,9 '%NaeCl (radi se u ampulama fiziol,o­škog ras.tvora od 10 ml) ,i 1 ml ovog ras­ tvo­ra {1sadržaj ,Sn Ch je 1,5 mikr,ograma) do­dajemo ,eritmci1Ji.ma. Nakiraj dodaje se 1 do 5 mCi Tc99m. .su predhodno zagre­ Eritrociti j'ani u vodenoj kupe,lj1i arn 49° C u toku 20 Rad p11irn.ljen 30. 9. 1977. J ,do 30 m,inuta, da bi se pretvor,ili u sfero­cite. Nalmn markira, nj,a o:l'ije potrebno ispi­ranje eriral:rui 1imfotnki blokada limfotokai U adeno-fazi merila interpretacije su biila s,lede6a: -vel.i.ci,na •Lim.fnih žlezclai -defekti punjenj ai -.konture limfne žJj,ezdei : r,asp:ored lmntrasta unuta,r parenhimai1i,mfne ž,lezde 0S1itn:o z11nata, ·krupnoizrna.ta, penasta, rn.režas.ta, mehurasta,itrnkasta, itd.)i potpuna zbrisa>11ost .strukture , limfnihižljez,dai Na osnovu .tih lrnHertja (4, 5, 6) kod M. Hodgk,in-,a i1111ali smo kod 47 pacijenata ,ra­di,,svim. pa­­ ološki patološke Hmfograme ,sa :to,loš,klim z,naciima u obe faze. Od tog broja sveg.a 8 je laparatom.irano .i hmfografok,i :nailaz .e ,potvrdjen. Kiod 12 .pai1Johis1J0loški pac,ijena,ta promene na •limfogramima isu .n:hiJe radfol1oš,kii. ,evikle1ntne ,tj. nisu hi1li za­stupJjen:i 1sV'i kriteriji koje sm,o uzimal,i u obzi, r tako da smo ih 111Jorali svrsta,1Ji u gru­pu suspektnrih ,a nikako ,s,igum.ih. !{lošk1i normalni Sa dijagnozom reti, kulos.arkom pregleda­no j•e ukupno 70 ,pacijenata, a od :toga 29 je i,ma.lo ,racliografskli poz:itivan u1al,,az, 16 pacijemuta su lima,li neubedljive ,pr,omene na limfog,rami1111a, a 1rnd sledecih 16 paoi­je111a-ta .l1imfograrn,i su bili normalni, kod 9 ,p,acijenata limfograhja nije tehnicki uspela te nLsu uzeti u obzir za interpretaciiju. lJimfograf1ija je 'izvršena ,kod 45 bolesnika sa dijagnozom limf.osarkom. 19 pacijenata je ima,omjene , lo 1s1igurne patološke pru re­troperito,nec11lnim limfnim žljezdama, 6 je hilo suspektno, 15 sa ,normal,n:im na,lazom, a kod 5 bolesniika l:iimf.og,rafija je tehn:icki •neuepela. Samo lmd jed.nog slucaja sa hrn­nicnom limfarti6nom leulmzom je uradjenailimfograf.ija ·i na>laz je bio poziitiva.n u svimiretroper.itonealnim 1regij-ama (Tabela 2).i Vrsta Ingv:Rnaln,o Ilijakalno Para>0r,Ingv:in-ilijak. tal1110 Ingvtn-p.a,raor. Generaliziirano MH 1-2,12% 2-4,25'%:i14-29,78'%1i3-6,38 %i10-21,27 °,'i01i17-36,17 o,'oii LySa ,1-3,441%i2-10,52 °/ol 2-10,52 %ii6-31,57 °,'i0, 8-42,10 °.'oi19 RaSa 2-6,88 0/J.i1-3,44%1i3-10,3 %i11-37,93 O'ui 12-41,37 %1i Tabela br. 2 -Distribucija pr-ocesa prema limfogrnm:iima. Ova tabela prikazuje distribuciju procesa na usnovu lirnfograrna Zakljucak. -Limfogr-afij a lmd maLign:ih ilimfoma trebala je da nam odgov,o,ri na ,,s,l,edeca •pitanja (Ruttiman ,i Wiirth, 1968): kod patohLs:bološkii ve1,ificirarnih lim­fama u ,svrhu odredj,ivanj,a kLiniclmg stadij,a b:olesti kod nej,asni.h klinicklih sme,tnj-i i simp­1toma, u ,pretra.ga, u sklopu ·k,linickih otkriiva,nju uzm,ka a.1ej arsnih .smetnj,i ili S1imptoma -u svrhu eva.lui.r,a.nja uspjeha p11iime­njene tea:apij,e (i-racliacione, kemntera­,pije 1iih lmmbil. 6, 377, 1972. 3.ec:ižek I., P. I.iiajnovic: l{jopištenje limfo­ikinetika u limfografiji. Radio!. Iugosl. 6, 383, 1972. 4. Fuchs W. A., J. W. Dav;idson. I-I. W. F.scher: Lyrn.phography i:n ca111cer . .Spr-inger, Bedin 1969. r 5. Lukjacenlm B. J.: L'imfograJiija. Meclioina, Moskva, 1966. Na,s-lov av;torja: dr. irn.g. Miklavžic Uroš, In­štitut Jožef štef.a111, 61000 LjUJbljama, Jamova 39.e ,, r 7 KLINICKA BOLNICA GRADA BEOGRADA INSTITUT ZA RENDGENOLOGIJU KONGENITALNE I STECENE MALFORMACIJE PERIFERNII-1 KRVNII-1 SUDOVA NA NAŠEM MATERIJALU Joksimovic B., I. Malovic, V. Djuric Saclržaj: Arteriovenske malformacije dešavaju se u mnogim organima u kojima arterije . vene teku paralelno, pa tako i u predelu ekstremiteta. Njihovo poTeklo može biti u anomaliji razvoja vaskularnog sistema, po­sledica traume Hi lo·kalnog oboljenja. Za odredjivanje preoperntivnog pris-tupa, a takodje i kasnijeg ispravnog tretmana najvažnija je angiograf-ija. - UDK 616.13/.14-007.24-073.75 Deskriptori: ,radiologija, krvni sudovi, arterije, vene, anomalije, diagno­s- hlka, angiografij a. Racliol. lugosl., 11; 407-410, 1977 L J Uvocl. -Na osnovu angiografskog naJa­hirurške ,U im ovim slu6ajevi­ terapije. sv ,za kao naj,pogodn:ija se .pokazala Blizna­ma ang1ografski je karakteristicno rano •kova podela ,a1ngiodisplazij a: punjenje vena. Arteriska 1strana nemora da ,ali je vensk.a cesto je uvek prošire.na, cli­I.aLok,alizovane arteriovenske malforma­stendirana i kiomplelrnna. Lezija ,se 1nekacla cije,anadbo,lje prikazujae u vensko,j ilii kapilar,111oj II.aD.ifuzne arteriovenske malf.ormaoije,a fazi d:njic,i,ranja lmntrasta. III.aMaJformacije malih krvnih sudova,aS'1:ecene artea-dovenske ,fistule su posle­ IV.aVenske malformaci:je.adice pene'1:r.irajucih trauma 1ih fraiktura. K1linickii vidi ,se pulz!irajuci otok ,s,a kon­ D,r.jagnoza je khnicki vec suspektna naaos,stantnim šumom ri. pnvršnom cli,latacij,om novu za,de,bljanja mekog tkiva, pigmenta­cije, uveca,nja ekistrerniteta, šuma, ,pon,·ta­vena. -sn1og krvaren:ja i'i zadeibljanja 'Vena. Za raz­Ang1ografij a utvrcljuj e f.istuloznu vezu, J,od ,ove retkio dovode do broj arterija koje .se slivaju ,u ±iis•tulu i s,ta­ iku trauma•tskih s,istemnih hemodinamskih pmmena. nje venske cirku:laoije distalno od fiis1.111le. .Angiogr.af.ija je važna za ,odredjivanje U hroI11icnirn. sluc.ajevima ,prikazuju se ar­mesta i p,r,lez-ije te,ri.lS'ke k,oleterale, a '1:akoclje se može viideti oši,re,nos:ti ,i mlredjivanja •refluks ,u venama z1bog ,valvula.a oštecenja Rad saopšten na VIII. Interesekoijskom sa­An,eurizme mogu biti prouzrokovainea ,stanku rac1iio1oga Bosne i Hercegovine, S·rbije, traumom, ali su cešce posleclica arterioskle­ Makedonije, Vojvodine i Kosova, od 22.-25. ,,juna 1977 godine u P1rišti111i. roticne obliteracije.a - Joksimovic B., I. Malovic, v. Djuric Ag,.ografija utvrcljuje velicinu leZiije, prn­hodoost distalnog cle1a .arte,11ije i imali još aneurizmi. Tehnika pregleda. -Preglecl smo izvo­ ,dil>i gotovo •redovno Seldingerovom t•ehni­1lmm i selek,t,ivnom kate,,om terizacijarterije oclrecl,jene regije. Kontrast je ubrizgavan najcešce rucno, a snimanje je vršeno na ACT s"i6,temu ,sa ·programom 2 filma u ,se­,kuncli, pa potom 1 fLlrn. sekundi. ,u Gotovo redovno zadovolja:v, a.juce smo d-obijali arte­,risku, kapilarnu i vensku fazu. Prikazi slucajeva: l.aB:olesnica srtara 40 god., doma6ica. Oda1rodje11.j.a imela je slabost u -ruci, gubi-tak ,snage ,i pov,remerno otok. Pa:slednj.ih nefoo­lifoo godina tegobe se poj,acav, aju. Objektiv­no v.iclii se hiperpigmentacija ,ovoga pre­dela i lak o•tok. Transfomoralno kateter je u•bacen u a1l<,s·i,, lm.nu a,r,teriju :i lmntr,ast ruc­no uhrizgan. U prvi1n sekundama vidimo ,i'Sto\cremeno punjenje arterij,a i vena ovoga predela, zhog mnogobrojnih komunikacij:a. U prvim sekundama se fapunjavaju vene pocUaktice. 2.aBolesnica 24 godine, student. P1,imlje­na zhog povr.emenog o,toka podlmlenice ·i malog ulkusa kruris ovoga ,predela. Tegoibe daN,raju 1neknlifoo godina unatrag i lecena •je u više ustanova.a Uradjena je niska aortoa:rter-i-ografija.. Prikazuju se brnj:ne ,sitne komunikaci.je iz­medju arterija i vena u niv,podlmle111ice.a ou 3.aBolesnik ,s,tar 20 gocl-i:na, rianjen u p,re­delu .Jevog .Na uroLoško odelje­ ingvinuma. 'nje pI!imljen je zbog afunkcije .Jevog bu­.brega, slucajno otkrivene. . Selektiivna arteriogr,afoj a bubrega poka­zuje da postaje multipne arterije za levi bub.reg, ;pa je uradjena aortog, rafija. U prvim ·selnmdama po injiciranju kon­tra,sta pr.i-k-azuje se 1,isfoo-venska velika mste,,fistula u nivou ilijake levo. 4.aBol.esn:ica ,stara 45 godina, lecena 1naanefrolog1iji, upuceina sa smnnjom :na aneu­rizmu art. poli,tee koja je i angiograf.ski potvrdjena. 5.aBolesnik s-tar 24 gocline, student me­,clicine. God•inu dana pos.Je penetrantne ,r,a­ne -desno podlaktice upucen na pregled pod sumn.j,om na . aneurizmu. Trainsfemo.ralno foa:teter uveden u aksi­larnu arteriiju ,i rucno ubrizgan. lmntra.st. U prvim sekundama is,punjav,a se posttrau­ ,ma:tska aneurizma veli-cine oraha. Zakljucak. -Zahvaljuju6i napredku va­s1rn, la,rne hirurgije i njenim. mogucnos-tima uarelmn,krvnih sudova, perifernaa strukcijti angiografij a dobij a sve veci znacaj, j era,omogucuje tacnu lokalizaciju leZJije, pra­mene na ,arterijama i1spred i iza malforma­cije i , stanje venskog sistema.a Slika 1 -Po-s-ttraumska aneurizrn.a u n.itvou a.rt. iliacae sin. U prvim sekundama po ubliz­gavanju kontrasta iist,ovremeno se pune a.nte- 1,ije .i vene Kongenilalne i stecene malformacije perifernih krvnih sudova ... Slika 2 a Slika 2 a i b -Kongenitalna angiodisplazija predela dorucja i šarke. Prikazane komunika- Summary CONGENITAL AND ACQUIRED MALFORMATIONS OF PERIPHERAL ,BLOOD VESSELS W-ith advances in vasculary surgery and its possibility of reconstruction of blood vessels, perifery a,ngiography gets more rirn.portance. It gives the precise localization ,o.f les,ion, chan­,,ges ,o,n a,rteries in fr.ont and behind ,the mal­formatii,o,n, and the s,tate ,of venous system. Literatura l. Abrams H.: Angiography, seconcl ecHtiion Little, Brown and oorn.pani, Boston, 1971. cije izmedju arterija i vena. Na koštanim strukturama nema pron1ena 2. Bliznak J.: Radiology of angiodisplasias o.f , the 1imb. Radj,ology ll0, januar 1974. 3. EngenicUs N., M. D. eit al.: False traumatic aneurysms of the raclial and palmar arteries. Radiology 121, November 1976. 4. ErHrnon U. ancl A. Hemmingsson: Conge­n'Ltal va•scula,r malformation of the hand. Acta Racliologioa, Di-agnos,is Vol. 14, 1973. 5. Hewitt R., M. D. et al.: Acute traumatic ar,istulas. The journal of trauma, ter,iovenous f,Vol. 13, No. 10, 1973. 6. Levin D., M. D. eit al.: Arteriography of peripheral hemangi,omas. Radiiology 121, dec. 1976. Aclresa autora: Dr S. Joksimovic, Klinicka bolnica grada Beograda -Institut za rendge­nologiju, ll000 Beograd. Joksimovic B., I. Malovic, v. Djuric S-lika 3 -Postitraumska ,aneu1,izma art. radi­SLika 4 -Aneurizma art. poplHeae lrno posle­ahs dilca obliterantnog endm,terita r 7 OOUR INSTITUT ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU UMC-a SARAJEVO !ZGLED SPLENOPORTOGRAMA KOD PROMJENE HEMODINAMIKE JETRE Lkender L., S. Boškov.ic, A. Lovrincevic, I-I. Alihodžic UDK 616.36:616.149.66-073.75 Deskriptori: ,radi,ologtlj,a, jetrne boles1ti, ,hemo·dinamika, hli.per,ton.j,a po,r­ talna, diagnos,tika, splenoportografija. , 1 Radiol. lugosl., 11; 411-413, 1977 L Uvod. -Norm.alno jetra prirn.a 75-85 % krvi putem vene porte, ostatak putem a-r­ · terij-e hep:a-tis. Krv 'iz 1ova dva izvora uh­jeva se u .siumse 'jetre, gdje oplakuje hepa­toci1:e i napušta jetru preko vene centralis uehepaticne -vene. Obzirom na razliiku ue,foolicini dotoka krvi u jetrene 1sinuse po­1stoji ·i razlika u širini .kialibra krvnih su­dova vene po.rte 1i a-l'terije hepatike. Sva­ •ka pmmjena :na jed,noj od ,tacaka na-vede­ •rnih ana,tmnskih ,supsteata dovodi do pro­,mjene u hemodinam:ici. Poceina ciroz,a j e1:re 0staclij I) manife­ ,stuj e se lrnoz .smanjenj,e s.inus1nog volumena kioje je pos1ljeclica fibrnze i deformacije centra,lne vene. Time 1s-e ·partalni prutisak ,povecav•a 1i kompenzi,ra nastalo ,smanjen,je sinusrno,g volumena, fakio da još uvijek osta­je nepr,omjenjen omjer toka krvi izmedju portailne vene .i a.rterije hepa1tike. Riad .saopšten na VIII. Intersekcijskom sa­stanku radiol,oga Bo.sne ,i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Vojvodine i Kosova, od 22-25 juna 1977 gocline u Brištini. J Dalji tok ciroze (s-taclij II) ispuljava se sa uzna,predovalom .restrikoijorn . .sh1usnog violumena s jedne s-trane pa ,sve -do oblite­racije ceint-ral,nih vena ,i hepatic.nih venula. U ovom s-taclijumu postoji znata,n otpor prema cirku1acij.i p:nr-tailne vene. Otp.o.r u j,etri je veci nego priti.sak krvii u sistemu lmlateraln.ih vena i k•rv sto,ga -slu,ece od ,porta-lnog s'istema prema lmlateralama. - P,cimza odmafola (stadij III) ima kao -re­zu-1 tat obliiteraciju veceg bPoja centralnih vena i hepaibcnli.h venula, a ,regeneiiirajuci noduli još više doprinose iz,ablicenju vecih hepaticnih venula. Otpo,r cirkulacije krvi uejetri ,,op1.sapmrnljena kroz venee radi n,i.ih de tako velik, da krv u detri koja sada do­lazi samo ,lrnoz arteriju hepatiku izlazi ·ve­c.im djel-om kmz reducira-ne portalne radi­ka,le, ,retr,ogra-d1110 ,u venu porte ,a ma,njime1dijelom preko centralne vene .i hepaiJicnihevenula u hepaticne vene. U ovom 1s•tadijuejetra je 1kompletno upucena na snabdje­vanje arteriskom .krvlju. ., .od tr,om,boze vene --• porte to jest pre­hepatalnog bloka -pos1Joji nedostatak Licender L., s. Boškovic, A. Lovrincevic, H. Alihodžic portaile krvne cirkulacije u jetri, ali bez smanj,enja sinus'Img i,nolumena ,i bez pove­oanja otp.ora u hepaticnoj venskoj drenaži. Radii to.ga je arter,ija hepati.ka dilatirana , cime lmmpenzi,ra -volumena do­ poveca1nj,e iJ01ka krvi u jetri. ,(Reuter i Redma:11.) Metod rada. -U radu srno koristili me­vod perkutm1e splenoportografije u lok,a1,­:noj anes,teziji, .sa premedikacijmn sedati­vima. Položia;j ,slezene odredjivali smo di­j aslmpski pod 1mntriol,o,m TV ekrana na angio-s1Jolu snabdjevenim se-iografskim ,ruredj,,lndik.aeije za pregled strogo ,, ajem. srno 1JDstavlj,a11i u timu ,• sa ldinicarlima. Vreme krvarenj,a ,i k,oagulaaije, tr, om­·bociti ;i ostali fo'ktori 1bilJi 1su prethodnoaodredjivanli, a tarna 1gdje je 1postojaLaaopa,s1nost lnwaren}a pretir.agu srno vodiliauaprisust•ovu hlirurg,a ,transfu21iologa.a Klinicki materija!. -Obzir.om na cilj po­1stai,nlj,eno,g zada:tka u našem radu nece.m,o ,prikaziva:ti celoikupan mate.rijal nego ,samo nekoliko karakteristicnih ,slucajeva, lmji .i.lustruju poj,edi:ne faze bloka 1jetrene cir­ •kuLacije, a ·dokazane mertodom splenopor­tografoje. , Sv•i prezentirani ,slucajev•i su imali kli­nicki patološke funkcionalne probe jet. re, he.matemezu i melenu. Rentgenološki, ob­zirom na ,ra2Jl,bloka jet. ici-t-e stadijume rene cirkulacije našli smo u veooj 1ih rTJJa1n:j;oj mjeri s,l,1jedece: -usporenje ohikuJ.acije, oštara parav,erte.bral11i ugao, u .desno pomaknuto lijenop:orta1lrr110 ušce, kranij,alnije pon1aknu­ rtu bifurlrniju vene po-rte i zastoj u granama vene porte (Dedic 1972). Na portalnom sta:blu jetrenih rad.ikala vidljiva je jedna od karakter1sticnih ,rent­genoloških .shka .sa suženjem pojedini,h ,portalnih grana i smanjen,ja njihovog ka­ ilibra. Na sEci 1 v.idi se normalan splenoporto­ gram, sa normalnom distribucijam portal­ rn.h radri.kala ,i normalnim ,odnosima pravca cirkuLaoije krv,otoka od parenhima .slez,ine prelm vene liiena,1<1s i vene :porte do jetre, Naznac-en refluks u terminalni ,dio vene , .objašnjavarno posljedicu p.ovecano,g pritiska datog kon­trastnog sredstva, je.r je -iisti vidlj1iv ,samo mezenteri1ke inferior k,a10 ,na l. snimku seriskog s1plenoportograma. Na slici 2 vidlj,ivi su 'izraženi znakoV'i in­trahepatalne ,blokade portalnog krvoto1ka, sa pocetnim reperkus.ijama na ,retrogradnu cirkulaciju -pojava k,olateralnog kri,noto­ka preko kardijalnih vena, ezofagusa. , Na shci 3 izražena je intrahepatalna blo­1kada j aceg stad,•ijuma sa lmn,sekutivnim znakovima portal.ne cirkulacije u hepato­fugalnom ,pravcu, preko dilatirane umbi­liikalne ve.ne i pdlkazanih varikoznih pr.o­ši-renja u projekciji termina,lnog clijeJa ezofagusa. Slika 1 Slika 2 Izgled splenoportograma kod promjene hemodinamike jetre Na sel'iji 1ovih sruimaka upada u oci uspo­1rena cirkul.ac.ija kontrasta luoz parenhim je•tre. Na silici 4 vLdi ,se prehepatalni ,blok naanivou ,sredine vene po,rte. Vidljiv je retr.o­gradni šant preko vene mezenterike infe-Pio1J: sa lijev,om venom renalis prema veni kavi infrerior. Pored toga vidljivi su i ostali ,znakio.i lm1aterra,lne cirikulacije -vm,ilm­ziteti oko terminalrnog ,agusa. ,ezof Diskusija. -P.rem,da je opasnost krva­ ,renja kod .ove metode veilika, a 1narncito kod sluca}eva koje SlffiO obradjivali, pr.1la­ zili smlO ovoj metodii nešto slobodnije jer su naši paci.jenti b.ili iz ustanove gdje je uv,ijek ,sve bilo spremno da se može iz­vršiti splenekiom.ija po potrebi, tim prije što ,su to bili pacijenti kod ,lmjih je vec postoja1la :i.nd,ikacija za sp1enektomiju. Ka­ko je ciJj ITTašeg rada biio da se c1otaik1nerno diirnamike portali1e cirkulacije to srno iobra­ 1 dLli ukirntko .ovad problem u smi,slu ukazi­vanj,a na d•ednu od osnovi11ih !indikacirja za ovu ,pretragu. U lriter.a'1:uri (Abrams 1972) zadnje v.rijeme predlagana arteuiosplerm­porto.grafija radi ,,kiontraistnosti slabije spleinoportalno,g siistema kod ,ovakv.ih s1lu­caj eva bi dala z,natno man.je ,informacije radi povecanog portalnog pdti,ska kioj.i sea 1odup,ire proloku lwntrasta u normalnom 1arte1iiro-sprlenopo.rtal.111om, odnosno ,pravcu. Zakljucak. -Au1lori 1su u svom. radu ll!kaz,ail1i na osnove ,uzmka pmtal­ ,elemente ne hli1PertenZlije :i njene reperkusije na he­ patofugalnu kolatemlnu cirkulaciju. , Summarya THE EFFECT OF PORTAL HYPERTENSION ON COLLA TERAL HEPATOFUGAL CIRCULATION In this report the authurs have poirnt:ed at eleme111tary cause of portal hypertension ancl ilts repercuss.i1on on hepatofugal collateral cir­culation. L,i1teraturaa l.aAbvams H.: Angiiogrnphy (Brown anclaCompany, Boston, 1971). 2.a Dedic M.: Rentgenološka diagnostika je­tre, Rac1io1. Iugosl. 2, 215, 1972. 3.a Reuter and Reclman: Gastrointesti,nalaangiography (W. B. Saunders Company-Phi­laclelphia-London-Tomruto 1972). Aclresa autora: Dr. L. Licencler, OOUR In­st:i,tut za radilolog,iju i ,onkologiju UMC-a Sa­rajevo, 71000 Sa:ra,jevo. r 7 INSTITUT ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU, MEDICINSKI FAKULTET, SKOPJE DIJAGNOSTICKA VREDNOST PREOPERATIVNE I POSTOPERATIVNE HOLANGIOGRAFIJE Antevski D., D. Dimcevski, N. Ilievski Saclržaj: Dijagnosticka radiJoilogija ima ogranice,nu ulogu food dijagnostike akutnog holecistisa, zbog dosta jasne klinicke slike, gele nativni radiogram abdomena iskljuci perf.oDirani pep,ti,cni ulkus i akutni pankre-atitis, a do­kaže prisus.tvo povecane mekotkivne senke žucne kese, sa pridružnim lo­kalnim ileusom. I.od ovakvih stanja i. v. holang1oholecis,tografij a pomaže diferenciranje obstrukcione od neobstrukoione žucne kese, odlucujuci fak;tor za izbor terapije, što opravdava široke indikacije pr.imene iste. (WHd AA).' UDK 616.361-073.75 Deskriptori: ·radtologiij a, radiografija, biliarni tmkt bolesti, abdomen, holangiiJografoj a, diagl1!os11::ika, diagnoza cliferencia,1na. Racliol. Iugosl., 11; 415-420, 1977 Uvod. -Naša je namera da .se kriticki osvrnemo na .sekundarne metode Lspitiva­nja bLlij,arnog trakta, facnije receno na preoperativnu holangi:ografiju i postopera­tivnu holangLografiju kiroz »T« dren, kako je vec u nas1Lovu teme receno. Ovaj pmblem 1namece u svakidašnjoj se prak:Jsi, ijer kada se pacijent donese u ope­,r,acLonu salu zbog priisutne k;a.l,ku1oze ,i po­stavljanja indiikacije za holeoistectomiju, važno je dokazati prisutne kionkremente preoperativino ili postoperativ.no kroz »T« .dren u d. choledochus. Ovo je razumljivio važno 2Jbog permanentne opas:nosti pri!su­tnih k:Jonkremenata za žucne vodove 1 i 1s,am jetreni parenhim, pa ii.h tr,eba odkloniti .pre nego š1Jo se defa1,i:tivno z,a,tviori d. choledo­chus. Pokazano je da rutinska operativna ho­rlangirograf,ija povecava tacnost hi.lijarnih Rad je saipoštein na VIII Intersekaijslmm sa­stanku radiologa Hasne ,i HercegovLne. Srbije, , Makedonije, VojvodLne i .osova, od 22-25 duna 1977 godine u P11ištini!. Rad primljen 5. l. 1978. J IOiperacija ,i .smanjuje cestocu ,rezidualn,ih lmnkremenata u bili.j,arne vodove (Le Quesne 1960,5 N.ienhuis 1961,6 Schulenbur,ge19668). U pa::iJ.ogu ovoga I-fos,s3 potenci-ra, daeje p.imenom ,elektronskog pojaciV1aca .i TV monitora zna:tno poveca:na vrednost opera­ ,ti'Vne h0:langiografije, koja rima predirnos, ti u odnosu na ·po:stoperativnu ,holangLograf:iju , k;oja se .izvodi 10. dana pos.le holecistekto­mij e. Materija! i metod rada. -Naša 1slmstva lmd izV1oidjenja ipreoperiativ.ne i postopera­1Ji:vne holangiografije ,su bazi.rana IIla isku­st-vu ,stecenom .k:od pacijenaeta operi:ranih na -hirrul"škoj kL.nici Skopje (1974-1976), g:de ,smo izv-e:lii 47 preoperativnih i 169 pos1J0:pe­ 1rati:vnih lwlangiografija. . Za :ope:rati'vnu holangi1ografiju je kor1iš6e­ i na tehnika ::stikusa ilii holedo­ punkcii.je d. chm,a, -te ubrizgavan:je 8-12 ml. lmntrasta i radi1ografije portabilnian rtg. aparatom, bez mogu6nosti zia 1radiosk:Jo,piju, što je svakako insuficid-,nost entu radu. 7* Antevski D., D. Dimcevski, N. Ilievski Kod izvocljenja sekunclmne holangiogra­faje foroz T-dren tehnicke 1111ogucnosti su savre1nene, je-r se kontrolom 1skopije 111a TV 11110,niJtoru ubnizg,av, a ko,ntrmst i prati p-cllsaža . isto,g u cluodenum. Najpre ubi-izgan""Lo 4-5 ml.efoontrasta za I. radiogram, zalim još 4eml.eza II. ,radiogram, Imela najcešce clobi­jani,o pasažu i,s-tog u cluodenum. Alm to nijee , s1lu6a1j -dodamo još 5 ml. da bi savladclJh ,1Jo,nu,s sfrnkte-ra Ocldii, 1ako ,da napraviimo ukupno 3 radiograma. Neki od naših slucajeva. -M. S., doma­cica 30 god., hospitahzi,rana zb.og ikterusa ,bl.aže forme. Daje u a111a,mnezi pocla:tak da ,d•e ope1,iJsana 1974 1i 1975 g,ocliine u Malmo-u, zb:og ehiiJnok1okovih c-irsti u clesnorn. i .levom , r-ežnju j-etre. Kod izvo-djenja :inhrniione ho-11:]n.giiografije nazi-re s-e dilahra-ni d. bole-clohus, bez pr-olaza lmntrasta u cluo-denum, ,a kacla se -d-ocl,at,no dao ,bai·ium, ,di,s-tanca cluodenuma u ,odnosu na chstalni holedohu,s p:ovecana . P.reope-ratiivna hofang,iografija pokazujeeretrakciju termiinalrnog -del.a ,hJOiledohus,a ,u duž1iJni ,olm 5 cm. (s1lika 1). Dolazi se do ideje cl, a se rdirstalni ho,le-dohus pr.oširi, što ob:ilne post operativne adheZJije n.,su clozv,oli,le, pa se priS1tupi izvocljenju biliaro-cligestivne anclJstomoze, š-to vio:cli brzorn. popravljanju stanja b.o,lesnice i 1od1asku kuci. P. K. 59 god. paoijentica, kJoja je h:ospita­,1,izirana s1a dijagnozom uraen1ia, posle ho­lecistek-.,1-edobotomije. tomije i hoUrea Imel p-r1manja 300 rngr. %, pufo 150/min . .jedvaeme-rlj1iv, tenz·ija 11spocl 90 1s,ist. pnitislm. Gli­kerniija preko 150 mgr %. Dijagnosticka vrednost preoperativne ... Kod ,izvodjeinja ,sekundarne holangiogra­fije kroz T-dren visok stop lwntrasta sa nelmliko malih defokata u ptm,jenju, kioJ:i iimporniraju za organske konkremente (sliika Izvrši se revizija d. holec1ohusa 1i odstra­ne lšlo.nkrementi, a dava.njem dodatnih infuz.ija, transfuzija, te antibiotika ,i kar­driiotoirnika, stanje se dobro popravlja i pa­oijentica brm napušta kliniku u dobrom stanju. K.aM. 44 god,ina star, hospital,izir.zboga an ka.u bi,Jij arnom traktu sa h:iperto­ lkul,oze n1ijom sfi,nktera Oddi. Izv.s·e 1leci!stoektomija, papilotomij a o,d,i hioi sfinkterotomija, a kod sekundarne hoLan­g.ograhje d. holedohus d,iskonhnuiran:o ocrtan, medjut,im bez defekata u punjenju, sa nesmetanom pasažam kontrasta u duo­denum (s.lika 3). C.aS. 62 godišrnja pe;nzionerka, koj,a jea pre 12 gocl.ina holeci>stektomirana zbog kal­,kuloze. Ikterus 1sa sun1,nj1D1I11 za obstrukciju je r-azlog ove hospitahzacije. I. v. ho,langio­gr.afija odl<;miva dtlatiranri. lmledohus sa de­foktiima kio,na .organske lrnnkre­ j-i ukazuju . me,nt.e, Operativno se nadje 6 konkremena.ta u chlatirinom holedohusu, sa b1,ojrnim adhezi­jama u olwiliini. Sekundarna holangiografija ne pokazuje konkrnmente u bilijar:rnom traktu, ali je 1nj1ihov ·tok b.izanmg p1ikaza, zbog obsež111ih adhezij,a, (slika (4). J. P. 36 god,išnja ,s,lužbenJi.oa, lwja zb.og smetnj:i bilij arnog trakta i pozma.te ka.lk­loze od nekal.irko gocliina, horspitaliziraina je na kilinioi. Naprav,ljena po.s.le holecistekto­mije :i holedohortomi;je revizija holedohusa 'i odstranjeni ko1nkrementi. Slika 3 -Sekundarna holangiograf,ija sa Slika 4 -Bazama slika dn.tra/ekstra hepatal­ ureclnom pasažam posle papHotorn.ije nih voclova, posle holeodohotomije zbog kal­ kuloze, sekundarne adhezije u oko·lini Antevski D., D. Dimcevski, N. Ilievski Post ,operativrni fok sa povremenim ikte­rusom, a kod 1sekundarne ho.bngiog-raf.ije nadje se dilatiran holedohus sa silobodnima 1 lmnkPementom d·ilstaLno, .oji po·vremeno tampon.ra prolaz u duodenum. Intrahepa­ta,b1a lev,a g,rana dti,Jatirana, sa brojnim de­fektirna us,led ka,lku1o.ze, od koj1ih se .pu­s.tio . ,ovaj u holeclohus (sliika 5). Napravi se reviz,i lstrane sa 1 ij a .oclmnkremein.ti ure­dinim .post operativrnim tokom. G .T. 58 god. hospita1izi,,ran .sa dg. pan­kreatiilis, hepatitis 1i i•kterus, holecistekto­rnija pre 1 godi.ne. I.a v. lmJ.angiiograf.ija ne pokazuje bilijar­ne 1puteve. Nap-ravljea.a el.sp,l,orailivna laparatom.ij.a i i1adj,ene 1su bmj1ne me1ta,staze, sa adhezija­n1:a u -d:i,holedohusu. sta-lnom Sekundarna holang1ografija pokazuje proksimalno pochgnute biLijarne puteve, sa markant,suženj,em ,os.obit,o des111ih nim ,intrahe,patahllih grana, lmje su komp,rimi­ ,rane od metasta.tsk1ih cv,o.rova (slika 6). Rezultati. -Za bolji uvid u postignute rezultate na našem mater,ijalu, grupirali smo i,5ti u dve tabele, separirane talm da I.agrupu cine 47 pacijenata gele je iJzvedenaa-ruti!nska .operativna holangiografija, dok II.agrupu cine 169 pacijenata bez operativnea ho1a.ngiografoj e.a J ednostavna holeoistektom.ij a I-Lolecistektomij a saaholedohotomi,jomaOdst,ranj e.111i k,onkrementialmd holedohotomijea 28 19 19 Slika 5 -Postoperativna (sekundarna) holan­gi.ograf.ij a. Dilatiran holedohus sa sloboclnim konkrementom disivna holangio­g,rafiJj,a .food 47 pacijenata U ovoj grupi vrecli istaci relativno visoki br,oj holeoistektomirarnih pacijenata, rnj,ih 19, sa ,patološkiirn. ht0,lang1ogran10m, što je ho,leclohotomij·om pokaza:lo Imel svih 19 pri­,sutne lrnlkrnluse. U grupi je 'izvedeno 12 p.ost-ekisp1orativnih holangi.ografij a krnz Tedren, gele j,e :saino u 2 s,lucaja bilo ,preclvi­,cljenih konkremenata, dok je korcl 6 paoije­ ,nata postajala otežana pasaža ,kroz pap1lueVate11i.e J eclnostaVJna holecis-tekvom1ja 128 Holecistek:tomij a sa holeclo-41 1Jomijom Oclst1ranjeni konkre1nen.ti kod holecohotorn:ijee 1 Neg,ativ-na holedohotomija 5 Post-opera-tivna holang. kroz T-dren 41 Rez,i-clualni konkreme111ti 8 1 Tabeila II -Bez operaNvne holang1ografije 1169 pacijenata U ov,oj vecoj grupi, paoijenti .su imaLi 1p11i1narnu operaciju na biiijarnom traktu, bez predhodne operativne holangiograf.ije, a da je kod 41 od jih iizveclena eksp-loraCJi.ja d.eholedohusa.e Kiocl svih paci_ienata sa ho-leclohotornijorneje izvedena 10. elana sekundarna hoiang.io­grafoj,a kroz T-clren, a kod 8 od njih naclje­1111i su rezidualnli konkr-emen.ti, koji su revii­z. ijom o-dstra111ue111i. Diskusija i zakljucak. -Ideja za post­operativno 1mJ11cuanje kontrasta kwz T-clren u cluctus choledochus ­ ,potice odeOott-e 1929 (2), lmjd je prvtl ubrizgao Lipio­dol, da bi odkr,i,o zaos:ta-le ko-11Jkrement,e na operacija, pa talm p:rvri sugerirao tehniku -o,,ho1am.giiografrije. Ka,sni:je metod peratrivne biva usavršen mobih1im rentgen apara1tom, da bi elektrnnsk,i pojacivac j_ TV rn.onibor ,bi,1.i .dalja 1teh111icka mogucnost za vecu eg­zaktnost ti rpopul-ariizaoiau met,ode, (Shen­nan) (7); Ka1LkuLoza bi11ijari1.1Jo--najces,ta g trakta, lrno r,patrnlogiija ies,­ tog, predmet je ov;og :izlaganja, pa hoce;mo -da pod.setimo na p.oznatu suge­1s-tiju Le Ques,1960 ne (5), da k.onkrementd 111ias·ta,ju u žucnoj kesi, a da rni,gniraju u g.lavne žucne voclove za vreme holeoiisrt:e­ ,ktomij,e, šan-sa da budu predv.idjeni za vre­me ope.racij,e. Ovo je objašnjen:je za -rez1i­dua,lne .konikremente, potvrdjuju -koje brojni autoni (1, 4, 7). Naš 5. s.lucaj je -clobar prilog za 1isprav111os-t ovakve po,g,tavke. - Iz rovoga j,asno proi1stice, da preoperati- ,lra i postopera1Jivna »T» dren rafaja -holaingiog ,su j-edi.na mogucnost detekcije rez•iclual.niih lmnk·re,menata, ,njihoVlo 1ocl­ .jednovremen10 1srt:.rooj1ivanj,e i tako ;izbegnutJi .nepotrebnu drodaimu ke-lecri­ lirnicku ma,111ifostaci,iu p.o.s-tho, stekuomicnog srindroma, od1-10s11110 inrclikaoiju za novom o,peraoijom, što snJJO ii.ilustr-i-raU p1,ikazon1. naših slucajeva, ·.nar-ooito .s,l. 4. i 6. , PoS1tope-ratiV'na T dren holang.iog-rafiija je 1isto tako od interesa kod detekcije zaostalog bata,ljka d. oistikusa, -što iSmo ima1i kod 2 naša s.lucajeva. Pokazalo se da otežana pasaža kr,oz pa, pi­·lu, karo sekveila hroruic,rnih ii.nflamac:ij a 1samo da pogioduje zadržavanj,e lwnk·reme­na;ta, vec s,a.n1,-im zadrža'V.a:njem žuci razlog -je pd:s:ustva ikteru.sa u oclredjenom .stepe­nu, objašnj,enje za b:iHjarne 1sme:bnje. Pre-o.pera-tivna i »T« cl,ren halangiograftlj a su u neko.iko .slucajeva pos,le papi, lot-ornije i sfiinkte-rotomij·e p.o.kaz.ale -cl,obru 'Pasažu knoz pap:ilu i brzo revi-diiTale ,smert:nje ,kod pacije.nta. Kod po.sleclnjeg se mora bit-i , - op.rez,an, jer otežana pasaža ·kroz pa.p1ilu mož-e biti spasticne pdrode zhog mehanicke ,ma,rnipulacije (Le Quesn,e, 1960) (5) U zaklducku bi rekli, da je pr.imeil1a p, re­oper,a:biv:ne i dren ., »T« ho>langiiografi,je rizborina tehnika za de-tekciju konkremenata Antevski D., D. Dimcevski, N. Ilievski i ,objašn-jen:je »p.o-st ho1lecistektom:nog sin­d11oma«, pore1necenog rmehainizma sfiinkte­ra Odcl!i, rez,idua oisti6nog bataljka i ,, sMcno. Sažetak. -Iznose se askustva kod izvo­1 dj.enja preoperativne i postopera:ivne ho­ila'ng,iografoje na pacije:ntima hirurške kl-i­n.ke Skopje, gele je u razdoblju 1974-1976 god1.ne izvedeno 46 preope,rativnih i 169 p o:s:1Jop e r,a ti vnih ho,l angiro grafo-j a. Pošto se iz.nos•obiju i 1:ehnika •izvodjen.ja metoda, ;ilustracijon1. nekohko karakteri­,sti,ckih s,lucajeva, -istaknuta je prednost ,pdmene 'isrtih kod detekcije predvidjen,ih 'lm:nkremeinata u bilijarne puteve, kao i bolj-i uviid u ,poremecenoj funkciji meha­,n,izma sfinkrtera Ocldi. Zakljucuje se da su ,preoperativna ,i posrt­i opera1JiV1na holangiografij a rkroz T-dren 1izbo11ne teh111ike kod holecistektornije, jer OS1im detekci-j-e .rezidualnih ,lmnkremenata, pmnažu smrunjenju -pojave »·post holeds.tek­tomLonog ,sindroma«, rpa ,ih zbog toga treba -primenjiva-1Ji rutinski. , , Summarye THE VALUE OF PREOPERATIVE AND POSTOPERATIVE CHOLANGIOGRAPHY Authors present ·their experience and value of preoperative and postoperative cholangio­graphy. In the pedod from 1974-1976, 47 pre­ ative and 169 postoperati:ve cholangio­graphies have been performed on the surg,ical clinitc .in Skopje. Lt i-s sugges-the use of preoper.ative oper. ted that and postoperative cholangiography through T-tube is the techIJ1ique of choice in cho-lecy­stectomy: ,It cleteots the resklual stones and ,.ncreases accuracy of surge,ry and helps t-o reduce -the causes of »cholecy&tectomy syn­drom« and should be used routilnely. L,iteraturae l.eBartlett M. K.: Ann Surg. 38, 63-, 1972.e 2.e Cotte G.: Bull Mem Soc. Natn Chir 55,e863-, 1929. 3.e Hess W.: »Die Erkrankungen der Gallen­wege und P.ank1·eas«, Stutgart: Georg Thieme, 1961. 4.e I-Iunter R. R.: Ann R Coll Surg 51, 250-,e1972. 5.e Le Quesne L. P.: Proc R Soc Med 53, 852-,e1969. 6.e Nienhuis L. I.: Ann Surg. 154, 192-, 1961.e 7. Shenann J.: J roy. Coll. Surg. Edi•nburgh,e19, 42-7, 1974. 8.e Schulenburg C. A. R.: »Operative Cholan­g.iography«, 9, 203-, London 1961. 9.e Wild A. A.: Radiology in Practice, Upclate,e1267-75, 1973. Adresa autora: Doc. c1r. Dobri Antevsk,i, In­,stirtut za radiol. i onkologija Medicinski fak., 91000 Skopje. r 7 INSTITUT ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU, MEDICINSKI FAKULTET, SKOPJE PRILOG RADIOLOŠKOJ SLICI GASTRO-INTESTINALNE TUBERKULOZE Antevski D., D. Terziovski Saclržaj: Analizirane su radiološke karakteristike gastDointestinalne tbc. kod 24 ,slucajeva. S,tomak je afektiran kod 2, tank-o orevo k,od 17 .i kolon kod 5 slucajeva. Aktivna tbc. pluca je bila prisutna kod 19 pacijenata. Od racHo1oških tehnika je korišcena oralno barijum za gas-troduodenum i pa­sažu kroz tanko crevo, i bari um ririgogranij a. Radiološka slika gastrointestinalne tbc. makar dasta bogata, nije pato­gnomicna, pa je ,treba shva:titi kriticki u cHferencijalnoj dijagnozi, cemu pomaže prisustvo plucne tbc. Promene na rtanlmm crevu su ipak najpatognorn,on.icni:je, sa dorninantnim znacima impresije na zidu .od povecanih limfonoda, spikulovidne konture finih ulceracija u mukozi u akutnom stadijurn.u, te fiksirane adhezijama vijuge, vretenasto pwši-rene u hronicnom. UDK 616.33/.35-002.5-073.75 Deskriptori: radiologija, g,asti,ointes1Jinc11lne bolesti, tuberkuloza, diagno­strka, racUografTij a, diagnoza diferencialna, kontras,ima sredstva. 1 Racliol. lugosl., 11; 421---426, 1977 L J Uvod. -Plucna je itbc. danas u opada­slicne mar11ifes1t-acij e khn:icke ,i radio1oške danju, a time i in1:es1Jinalna ,}okaLizaoij a sihke, 1jer su u osnorv,i jedne i druge makar 1i ,,ovoga obolj•en:ja zmatno redja u odnosu na 1nnogobrnjne, krajnje atipicne. prošLo.1pre šire ap-likaoije savrenrnnij,ih s:t, -tuberkuilostika. Materija! i metocl racla. -Grupu sam­Uska veza i intes1J.nalne Q1jav­ ,izmedju p1u6ne 1a 24 pacij-e-nata, od koj;ih je 15 muška­tbc. je v,iše ;puta dokazana bez di1leme, za raca i 9 žena, najs1tar.iji 71 g.oclinu, 1nadn1Jla­,što g,da rse u pr,ošrlosrti kod dji 31 godina. Svii su pacij-e-nbi selektirani , ovori .i podatak, ,2/.3 boles11!ika sa ,plu6nom tbc. sretala ,inte­kao tbc. bolesnici, od koj,ih njih 19 sa aktiv­ 1 1 'izacij a. i plu6111im promenama. afm1izam »di,jareja koja napada boilesnika Dokaz specifocnositi ,u kr,iterijumu za tbc. s-a ·plu61,on1 1i1bc. je s,mrto11osni .simptom«,aje baziran j,oš i histološkim dokazom tbc. lsbnalna lolrnOdatle poznati ,nim 1 1 š1Jo je danas manje v,iše istorij,ska prošfost.,uaabdomi111al,11:oj žljezdi, uzeta hirurškii i1,iaMakar da se ova patologija danas redje na , autopsij,i, uzimanjem materijala bi,ops,i­,sus.rece, njeno p1:isusrtvo pobudjuj,e 1.nteres 1onom sondom, ili p,oziuivrnim bakteriolo­,lrnk.o u piiimarnoj ositioi, tako i Imel ici ili asci1moj tešc1 ,dijagn1škim ,na.lazom u stol,1osti.a 1 dife-renci. alne dij a.gnosln:orn. -ileumu ;i ce­kumu kod 3 .slucaja, hiperplasticnog ulce­roznog tipa, a ikiod 2 slucaja karcinomov,id­ nog tipa, cekalno i u kol,on descendens. Peti ,slucaj: 53 g., muškarac, malaksao, i s,a abdrnninalnim bolovima •razlicitog in­ , •tenzite.ta. ceste obstipacije, sa p.ovremen:im sadržajem krvavo sluzavih stolica. Izn1je111a 1norfologija terminalnih vijuga tanlmg creva, suženje lumena sa finim ulceracij ama. Kolon pokazuj e oirkularna suženj a u ascendentmom delu .i tra,nsverzu­mu, sa pridruž, nim polipoidnim promenama uamukozi (s, lika 5). Aktivni tbc. pr.oc-es ,obaaplu6na polo,a.a šesti sluc,a,j: 42 g., penzioner, duže godina bol uje od tbc. zbog -,cega je i oglašen nespo­sobnim za -rad. Hospi1l,iziran ·abdo­ tazbo,g n1,inaluih bo, 1 lova i izraz.ite kaheks.ije. ceste obs-tipacij-e. Stol,ica uredna i bez primesa krv, i ,i-H sluzi. Na radiogramu se vidi anulal'no suženje ascendentnog dela kolona, sa suženim se­gmentom kolo,n descendensa u duž-od ini petnaestak cm. Na.laz perzistira, ali suženje ,nema karakter ma-Dokaz lri.gne infaltracije. tbc. bao.la je objas1 nio karakter patološkog substrata (,slika 6). , Diskusija. -Gastr:oi,ntestinalna tbc. je redja lokalizaoija afekcij-e Kocho-v.im baci­ i lom, da-nas s.igurno redja ,i kao plucna afekc.ja. Ovome svakal.o objašnjenje ležii uabo,ljoj prevenciji, -efikasn.j1im tuberkulo­staticima a verovatno i široj up-otrebi pa­ster.mle1ka, lrno izvoru izovanog kontarni­,naoije (3). Ovo svakako nemože da umanj-iaaktuelnost ovoga problema, nar:oc.ito saaaspekta nepatognomonicnos11i .i bogate sl.i;kea ,gastr,ointestinaline tbc. na radiogramima.a , Iz lmri1šcene literature, ka0 -i našeg ,sk-rom,nog :,na 24 slucaja, može se iskus>tva videti da je tbc. afekoija gastrointes.tinal­nog trakta redka u proksimalnom delu, jer Prilog radiološkoj slici gastro-intestinalne tuberkuloze je na ezofagusu ni.smo našli, d,ok smo ga­strncluoclena,lnu lokalizaciju imali samo 2 s'1L1c-aja. U Literaturi .se spomi,nje poclatak, da je cestoca ove ,0,3-2,3 %, Lokalizacije objašnjavajuci ovo brzom pasažam krnz že,ludac acicl.nog saclržaj a, te oskuclrnim limfnim tkivom (1, 3, 4, 7). 0vakvo objašnjenje oclgovara u .našem materijalu, jer .s1no tbc. afekciju na tain­kom crevu ,imah kod 17 od 24 pacijenata, od koj,ih 5 jejuna,lne, 12 ilealne lokalizacije. što se tice simpto.matologije cl,om,iniralo ,je fLokuliranje kontrasta sa policikihcnim .impres.ijama na z,idu zbog povecanih lim­fonocla, Imel 11 od 17 pacijenata, kod kojih je kHnicika marnHestacija b:ila akutne pri­r,ocle. Ostalih 6 su više pokaz,ivali znake mul-tipnih st,riktura sa segmentnom dilata­cijom v.ijuga, da bi kliai:icki ,tok imao v,iše karakter hrnnicnosti, povre-menim. re­ ,sa misijama i i1nterval,ima pogoršanja. U dva .s,po-vremena subileusa cla,la je lucaja s,1.ika sumnju za pr,isutni abdomen. D.i1utiranjt:\ lmntrasta i njegovo fLokuliranje nism,o ko.11ist.li kao pouzcla[1i znak, jer smo po­vremena imali jako .slabi kvalitet bar.ijuma ,kao kontraist. Afekcija tbc. ,na b.ila pri-rocle kolonu je oekaLne lokalizacije mod 3 slucaja, sa pri­družnom afekcijom v,ijuga tankog c-reva. U ,s,va 3 slucaja bi10 je to hiperplasticno ulce­,rozni tip lezij-e. Ostala .imala ,,2 slucaja su lokal,izadju ceka,lno .i kolon clescenclens, a 1lez-ima la karoi1non1iovidni ij a je karakter. Citirani 6 slucaj sa clvojnom lolrnlizac.ijom, kolon a,scendens ,i foolon descencle,ns, sa a.nularn1im ,s,užen.jem ,nepravilnih lumena -kontura, sa diskretnim ulcerac,ijama na cle­scendentno.m delu, nije clavao sumnju mo­guce maligne infiltracije. Mecl,iut,im 1namet­nula se cli,za enter,regi:onalis,e lema itis 1J1aroc,ito z.bog lrnrakteristike preskoknntihereg,Medju­ ija k,o:d -regionalnog enteriti.sa. tim naša sumnja i objašnjen.ia za karakterelezije ,ot,išla ,je na pravi put podatkom ,ize anamneze da je bole,s,nik pe,nzionisan uslecle clugogodišnjeg bo,lovanja od tbc. na pluci­ma. Is,pitivanj,ima u ov,om pravcu, kao ie efikas,nom terapijam tuberkulos,taticima, claju pravo uvrstiti i ove prnmene u grupi.1 ,i,ntestinalne tbc. , Zakljucak. -Gastr.oi,ntest,inalna tbc. ma­ ,kar redka patologija ove lokalizacije, .ima svoju aktuelnost u cliferencijalnoj dijagno­st,.slicna narocita ici na oboljenja, kod pa­oijenata sa hro:ni,cnom i aktivnom plucnorn tbc. Radiološka s,lika nema patog, nomicne karakter.isitike, ah su one .i te kalm od zna­caja u clefinitivnom zakljucku ,za oboljenje nvakve priPocle. Zbog cinjenice da 2/3 bolesnika sa aktiv­nam plucnom tbc. imaju lezije na gastro­intes>ti-na,ln:om traktu, njihova .ispitivanja treba proširiti .i u ovom pravcu. Summarye RADIOLOGIC FEATURES OF GASTROINTESTINAL TUBERCULOSIS In the p,resent article the raclwologica.l fea­-tures appearing in 24 patients with ga,s,tro. in­tes,tinal tuberculos.i,s were reviewecl. In 17 ca­ses the -small intestine, iin five cases rthe colon ancl in two cases storn.ach was affectecl. In 19 ,OlJ!t of the studied 24 pa1:ients pulnwnary tuberculosis was cliagnosecl. The gas;t110intes,tinal . tuberculosis is showing a rich variety of racliological signs, which are -compl1ica,te ,the :i•nte-rpreta1ion ,of the finclings. not chm·acterisuic for the clisease. This may in these situation an alreacly cliagnosecl pul­monary rtuberculous .can affection be helpful in eluciclautng the finclings. Racliologically the dominant chaQ·acter came ,buhrega. P,o ,otvaranju fascije :izlaz:i veca kolicina .sukrvicaste mokrace. Prepar,ira 1s·e ureter prema bubregu i na­,i'1azi ,se 11a njeg.ov završe1:ak ekstrarenalno, .a od njega prema bubregu šire se ogoljen,,i, ,i kaliksa ,o i,zvuceni vratovrasporedjeni k,a,prsti na 1ruci, Izmedju njih vidi se tl{Jivo .rupturilrnne ciste .i još j,edna cista velicine ,mas.Iiinke, vrlo rtanlmg z.da, bistrog sadrža­j a koje ,su odstranjene. Rana zatvorena po sloj, ev;ima, Drenaža 1oše, Postoperativ.tok je teka.o uredno, U ni na.lazu krvi stalno se održavao veliki brnj leukociita što je :stvaral,o zabunu u odnosu na opšte stanje pacijenta koje je bilo do-brn. Bole,snik j,e rpO'dv,rg:nut detalj,nijim he­matoLoškim ,anaUz,ama ,i nadjeno je da bo­ :luje od hronicne liimfaticne leukoze, Diskusija i zakljucak. -Urografij,a je pokazala iZ1lazak lmntrasta iz ,sabirnog si­stema, dok je nefrntom,ografij,a najbolja za ,pri,oivdh prornooa. Nekada lrnzivanje uro­gmfij a n1ože da se radi u nagnutom pol,o­žaju, obazrivio postupati sa kiompresij,om. Ukolilw dijagnoza nije jasrna mož,e se uira­diti d. angiog,rafij,a. Patogeneza nastanka spontanih -ruptura nije dovoljno jasna, tl,sto lml1i1ko je jasna traumatska ruptura. ,N:a oko 6000 urograf.ij a našl,i smo 1 spontanu rup­turu bubrežne ci,ste. U odsustvu tra:un1e, spontaina -ruptura trebalo bi da je pos,,· ledica rastuceg pritiska Slika 2 b -U nefro,grafskoj fazi se kolioina konrtrasta u retrorpe1,itonealnom prostoru po­ vecava Joksimovic B., M. Magaraševic, I. Malovic, T. Miletic Slika 4 -K!onitrolni sillimak posle operacije pO'kazuje potpuno norma-laan nalaz uasa,biirnom s.i,stemu ili povecanog pritiskaauactstnoj šu, pljini.aP,mmene koje dovode do povecanj a pri­tiska u .s-abir,nom sistemu (kalkulusi, obo­lj,en.ja bešike, hipertrofija prostate) kod na­še,g s,lucaj1a ,n.isu nadjeni. Hipertenzija kao fakto,r koj.i se nav,odi u iliteraturi je isklju­ce-n. P,odatak da paoij,ent bo.luje ,od hronic­ne Iimfaticne 1eukoze za Jmju ni sam n:ije znao, mož,e se uzeti kao faktor koj,i je do­veo do pocetne 1s,i1tne hemoragije u cisti, a tirne do povecanja intrncistnog pritiska. , Summary SPONTANEOUS RUPTURE OF KIDNEY Spontaneus rupture of peripelvic cyst in re­tr01per.itoneal space is presented. These ca,ses are very •rare, and diferential di,agnosis may •rema, in unclear. The corect di.agnosis ds established by the infus,and renal angiography. ion umgraphy Literaturaa l.aAbrams H.: An.o,gra.phy, Second edition,aLittle, Brown Boston 1971. 2.aArner O., C. Black, T. Schreeb: Renalaadenocarcinoma, morphology-,ranging ,of ma­ ,,ldigncliilcy-progrmsis: study of 197 cases. Acta Chi,r. Scand . .suppl. 346, 1965. 3. Beningt-on J. L.: Renal carcinon,a, Phila­delphia: W. B. Sanders Co. 1967, p. 34. 4.a Kamenica S., M. Jašovic: Prednost selek­tivne renalne arter.iografije nad abdominal­ -nom aortograf.ij,om u nejasnim slucajevima. Srpski a·rhiv za ce1okupno lekarstvso 1973, C, 9, str. 687-695. 5.aMcLaughl!i.n, Pfis:ter.: Spontaneous ruptu­re of renal cysts 113, J. Ural. 1975. 6.aSteel J,, G. Howe, M. Feency, J. Blum:aSpontaneous rem,iss,ion of per.pelvic renal cysit:, J. Ural. 114 July, 1975. Adresa autora: Dr B. Joksirn,ov.ic, Kli.nick-a boln:ica grada Beograda -Institut za rendge­nol.ogiju, 11000 Beograd. r 7 RADIOLOŠKA SLUŽBA MEDICINSKOG CENTRA »ZAJECAR« U ZAJECARU EItrane sekundarne pra­ mene na intrarenaln;im krvnim suclovima Radioautografska ispitivanja ,izvršena su , u 38 žrvotilnja. U normalnim us-1-ovima lwv,ato,ka broj mitoza va::,kulm,nih endote­lij,alnih celija je malii, a,1.i ,se povecan broij -n1.i-toza usled neova.skularizacij,e može regi­,strovati lw.r,išcenjem rachotim:idina (3 1-ITdR), lrno tindikatora siruteze , deoksiribonuklein­ske bseline (DNA) (2, 3, 4, 5, 12). Timidin ,(C10 H14 N2 Os) je pirirnidinska baza, pre­kurzor DNA ,i pri deobi cel.ijskog jedra !i!nlmrporiše se u DNA hromozoma (7). Sto­1 Slika 6 -Angiogram pacova 100. dana posle ,stenoze leve renalne arterije: mali, kalciHko-­van ,levi bubreg, a kolaterale se ne prikazuju. Izražene sekundarne pramene intra•renalndh grana a. renalis u hipertmficnom desnom bu- bregu ga, timidin obeležen tricijumom služi kao tria,ser u radioauto.grafolmj tehnici. Infuzij-om radio'1:irnidina i •radioautograf­skom (radiohistološkom) analizom ki.iti-6nih tkii.va dobili 1smo pozitivne rezultate u 42 % ·ispi,tanih eksperimentalnih modela pacova. Zakljucak. -I-Lipertenzivni model paca­va mož-e se dobiti subtotalnom konstrikci­,jom bubrežne arterije, a hipertenz.ija se ohicno javlja u drugoj eksperimenfalnoj nede1lj-i. Eksperimentalna renovasloce­clure was stopped bec,ause -of allergic react,ion. Li teratura l. Geo•M., R. Giinther, H. Weingancl: rg.i, Technique -and results of adrenal phlebo­graphy, Rad,iologie, 14: 1 1974. 2. Kamenica, s., M. Jašovic, M. Draganic, Lj. Lišanin, P. V,asovic: Adrenalna flebografiija u drj agnostici pr,imarnog aldosteronizma, Radiol. ,Iugosl. 3: 207 1975., 3. Reuter, S., J .Blair, T. Schte:ingart, J. Bookstein: Adrena-1 venog,raphy, Radtology, ,89: 805, 1975. 4. Sitarer, F.: Percutaneus sup-rarenal veno­graphy, Br,it. J. Radtul. 38: 675, 1969. Aclresa autoua: Doc. dr. Antun Lov. dncevic, Institut za racli,ologiju i onkologiju UMC-a Sarajevo, 71000 Sarajevo, Moše P.ij,ade 25. 7 KLINICKA BOLNICA GRADA BEOGRADA INSTITUT ZA RENDGENOLOGIJU ODELJENJE ZA ORTOPEDIJU ODELJENJE ZA PATOLOGIJU ARTERIOGRAFIJA U DIJAGNOZI MEKOTKIVNIH MALIGNIH TUMORA. (POVODOM 1SEDAM ,SLUCAJEVA RABDOMIOSARKOMA) Djuric V., B. Joksdmovic, I. Malovic, Ž. Radiv.ojevic, P. Bojic ,kana spadaju u grupu tumoira sa .kojima se redje srecemo u našoj svako­dnevnoj radiološkoj praksi. Potvrda za ovu konstatacdju je i mali broj objavljentih strucnih radova. Sve vecirn. napretfoom radio1oške dijagnostike Saclržaj: Zlocudni ,tumoTi ;poreklom od poprecno-prugas,tih mišicnih vla­ , i ova oblast postaje zainimlj,za nas. iv.a Autori prikazuju vrednost aiiterio­ graf:ide ,kod tumora mektih ,tkli'va u samog malignog procesa. , UDK 616-006.36-073.75 Deskriptori: radiologilj,a, neo,plazme graf.ia a. Racliol. lugosl., 4; 447-451, 1977 L Uvod. -Kada se 1I1adje ·tumor na ekstre­mttetu, potreb.no je utvrditi da Ii •je od ko­sti, mekih tbva ,iJli jie metasrt:atski? Ako mu je pTimarna lolmlizacija na ,eks-trernitetu, m,taje moMa najvažn,i,je pitanje njegorve pr,i,be[]igrni i.Ii marl,i,gni-, narocita ka­ mde-,da na lmsti:ma ne,rna p11omene. U ov,im slu­cajev.ima angiog,rafija je jedna od najvažni­ •j,ih metoda da pokaže v,promena, a u r;situ nekim s, lucajevima i njenu prirrodu. Tehnika pregleda i materijal. -U ,pe­ ·r.odu od 1974---76 ,godilne :imali ,smo na na­šem Institutu ,sed,am '1:umora mekih tkiva,elmj,i ,s,u angiografoik.i dijagnostirkava:n!i karoemaligni, a hi,stOiloška ,dijagnoza de bi-la rab­domtosa,rkloma. Oni p,rilpardaju grupi mla- Rad saopšten na VIII. Intersekcfujskom sa­stanku radiologa Bosne ri I-Iercegov:ine, Srbije, Makedonije, V,ojvodine i Kosova, od 22.-25. juna 1977 godrine u Prištini. smislu rane diagnoze i lokalizacije miši6no tli bmj 3. Patohistološ·ka dijagnoza je Rabdomyosarcoma. Diskusija. -Iako su maligni tumori eks­trem:iteta najcešce dobm vas·kularizova:n-i, , r što 111a,rofato važi za rabdomiios,arkom, zbog brzog rasta ,i centra[nih neluoza, angio,graf­ ,srki se uvek ne p,riikazuj,e dobro, .pa je defi­111iitivina 1i prava jedino .hiis1to1oška dijag111oza. Benigni tumo.i s,e prezentuju lrno homo­gena senka Hi ras,vetljenje (Epoma). S,lilm 4 prilmzuje tumor u predelu ,lakta sa vas,kula,rizadjom koda je dasta pravilna ali oskudna. Patohiist,ološka dlijagnoza: Ly­1poma. Pos,eban 1problem stvar,aju iinflama1ioa:'ni 1 proces.i i hroni,cni hematomi kojih je sva- Slika 2 -U predelu desnog koksofemoralnog zmloba obojava se tumor velicine vece decje glave, nej ast1110 ogranicen prern.a olrnlirni Djuric V., B. Joksimovic, I. Malovic, Z. Radivojevic, P. Bojic kim damam sve više. Nj,ihova angio,grafolrn slika može biti silicna ma,lignomu. Na slid 5 pr,ikaz,an je hrnn:icni hematom podknlenice. Inflamato,rne .p11on1ka 4 -Turn.ar u predelu lakta. Naziru se s'itne oskuclne kapsularne grane Literatura l. Ackerman, V. L.: Surgial pa,thology, 1968. 2. Ackerman, V. L., A. J. Regato: Cancer 1970. 3. Burton, F. J. et. a1.: Cancer 27, 29-38, 1971. 4. HiPtzler, R., A. Urbanke: Act. ortlmp. jugo. 1971. 5. Hos·S. et. al.: Cancer 27, oda, 943-947, 1971. 6. Vahtin, J.: Citologija i genetika RMS-a, 1968. 7. Srn,oljan·.kov, A. B.: RabdomLosarlmma na baz:i osificirajuceg miozitisa, Arh. pat. 11, 67, 1971. Slika 5 -Tumor u predelu leve podlmlenice. Vidi se masa dosta krvnih sudova ,'J)raVlilnih 9. Kanjet, D.: RMS uterii, Jug. grin. ops1re. 1972. 10. Staple, T. W., MD; R. G. Evens, MD ,and A. I-I. Stein, Jr., MD, St. Louis: Arteriography,in Orthopedics, hrch Surg-Vol 97, ·oct 1968. 11. Shpert:ic, I-lomadov,ski: RMS pmstate, Zbornik I kongresa patologa Jugoslavi,je, Za­g,reb 1970. Adresa autora: Dr. V. Djur,ic, KLinicka bol­nica grada Beograda, Institut za rentgeno'lo­giju, B.aje Sekul,ica 172, 11000 Beograd. L J OOUR INSTITUT ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU UMC-a SARAJEVO, OOUR ZAVOD ZA KOZNE I VENERICNE BOLESTI »DR SIMO MILOSEVIC« SARAJEVOa DOPRINOSU DIJAGNOSTICI PROGRESIVNE SKLEROZE METODOM KONTRASTNE MIOGRAFIJE Lovrincev,ic A., V. Taclic-Tigerman, I. Ceric, M. Softic, L. Lincencler Saclržaj: Patološke promjene lmd progresivne sklemze u poprecno pru­gas.tim m.išicima javljaju se u vidu miozitisa, mi:os,kleroze i mijatrof:ije. Promjene zahvataju samo aktilvno mišicno tkivo dok rt:etive ostaju pošte­,djene. Metodom. lmntriasrtne mi-ografije moguce je realizovati te patoana­ , toms-ke pr,omjene u mišicima. Opacifikacija kiorntrastnog sredstva uzduž miofibrila kod miografije daje punu vrijednost ana,l.ze mišic11Jog tkiva a , lderodermije, ·Cilj našeg ·rada je bio da determinišen10 ,u cli'jagnostici kroz to važan doprinos u dijagnostici s,(Lovrincevic 1975). ,metodu miografije progresivne skleroze. UDK 616.5-004.1-073.75 Deskriptori: rad.ologija, patologija, progres,skleroza, diagno­stlika, miografilja. ,nJJišici, ivna Racliol. lugosl., 4; 453-455, 1977 L J Uvod. -Dijagnoza progresivne skileroze, na. Najveci broj oboljeEh bio je u dob,noj 1pored klii:nicke silike, bazira se na broj,rnim ,slmpi,111i od 41 do 50 godina. , labo-rato,riijsikim ,prertr,agama, posebno histo-1,Metod rada. -Sve ucinjene miograf.i:je loš-kim, lri:sto-hemijskim ,i imunološkiim ,i,sp.itiva,njima. Medjutim, pmmjene na tmu­izvodilii srno na s1ljedec,i naciu1: , trašnj.m organima a prvenstveno na n.i­Prvo smo topo,g,rafoki odredili miš·ic ko­focima a:egis-truju ,se ,rad..ološkim metodam jeg s1no želje1ld ,snirrnatii 1pa smo na koži ocr­ (T,1,et a11 1976). -taiva,I.ontrastrno adic-Tigerma,n li 111.jegiQiv•e foonture. ,sred­stvo s111:o inj,icii.r, al:i prelm jeclinog do tri mje­ Klinicki material. -U peiiiodu :od 1967 sta, za,visno o veEcini miš,ica lmjeg smo ,do 1977 praili,li smo tok bolesti kod 32 bo­1ispitiivali. Ig:lu smo uvodili kroz 1subkuta,110 ·les,sa s,isten1;nom ,iJkiv,o a .poslije 0S1jecaja rez'istencije miši6ne nika ,progres.ivnom sfole­,m-zom žena ,18ifasaije punktirali smo fasciju, tako da je i to 30 i 2 muškarca. Kod bo,le,sni:ka izvrš1Hi srno metodu miografije.i.igla napred,ovaia 1 do 3 cm zavisno ,od deb­ , Di,stribucija paoijena:ta prema clobnim sku­lj ine m,iš,ica. , pinama •kreta,la se od 16 godina do 70 godi- Kad smo mio,grafiju ,ra,d:iili na dugirn i uskim mišiaima pr,av,ili smo uzdužnu pu,nk­ . Rad saopšten na VIII. Intersekoijslmm sa­ aiju dugackom ,i ta:111foom igilom. Tom tehni­ s,tanku ,radiologa Bosne i Hercegovine. Srbide, kiom injidraili sm,o kontrasrt ,u toku .izv:la­ Makedonij-e, Vojvodine 1i I-<:iosova, od 22-25 juna 1977 godine u Prištini. cenja ;igle. S1niman:je smo vršiili u ,intervali­Rad p11i111Jjen 5. l. 1978. ma od po 10 minuta u vremenu do 45 Lovrincevic A., V. Taclic-Tigerman, I. c:eric, M. Softic, L. Lincencler m,inuta ,iza aplikacije kontrasta. Maksimal­a1a opacifikacija je bila posrtignuta a1akon 20 minuita, pos1ide cega je intenzitet opacifika­ ,ciJe u ,s,labi,o trnljed absorpcije m,išicima lw,ntr,asta. Po pravilu ubrizgavali ,smo kontrastno sredstvo u ispitivani n1išic u kol,icini od 1 ccn1. na 1 cm2 površine miš,ica (ukupno od 5 do 20 ccm). Od kontrastnih sreds.tava up.o,trebldava1i smo Urotrasat 60 '0/0 ,i Rnmpacon 280, och1.osn,o 350. Uz lwntra,s-t­no sredstvo obavezno sn1,o ubrizgava,li 1 '0/o Xylocain u koEc.in:i 1 : 10 (na 10 idijelova 1rnntrastnog s,redstva 1 din anestetikuma). (De F,i,lli,pi, et ,al,l 1967; Ilic et all 1976; Pe­1mvic 1970; Suck Rin Kang 1962). Rezultati. -Od 18 izvršenih miografija >kod 15 pacijenata -imali smo pozitivan na­laz u sm.i,s,lu promjena karakteiiisticnih zaaprogres1iV1nu sk, lerozu, dok kod s,vega 3 pa­cijenta nismo rendgenološkii uocili promje­ne na miogramima. Rendgenske piiomje.ne koije smo o,karaik·teri,sa1i kao patološ,kii na­laz lmd progresi•v:ne skleroze ma,nifestovali ,su se u nepravilnosti i pnoširenjima kon­trastnih pruga koje ., preds>tavljaju zadeblja­ni eindomizij, a uz 1:io su se uocavale nepraviilne trans•parentne ,trake mio,fibriila. (Sl,ike 1-3). Diskusija. -Radiološko ispitivanje mi­šica metodam miografije je zinacajan metod uadij a,gnos1ici priogres,ivne [nišicne d-iistrof,i­je. Rezulit,at,i k,oje srno dobi,l,i uvjerili su na,sada se brižljiv,im lmntrastnim me-1:Jodamaapregleda mišrica mogu otlrniti promjene ka­rakte-ris,ticne za progresivnu di1strnfoju. N alazi na n1:iogramima odg.ovaraj,u histolo­škim promjenama što nam daje za pravo da sugerišemo da me1Jo:da miografiije može i,skljuciti potrebu hiistopatološkog pregleda. Doprinos u dijagnostici progresivne slcleroze ... Sumrn.arya VALUE OF CONTRAST MYOGRAPHY IN DIAGNOSTICS OF PROGRESSIVE SCLEROSIS Myography, radiologiical contrast method, has proved strlated skele-tal muscles alterati­ons in progressive sclerosimg disease. and has signifiicant contribution to its diagnosis. Li.teraturaa l.aDe Fdllipi, G. et all.: Acta Radiol. supp. 85,a1967. 2.aIlic, Z., A. Lovrimcevic, M. Softic, I. Ceric:a Korelacija mtogr,afaih i elekatmnskilh nalaza nalaza kod progresivne mišicne dis1:11°ofije. Kongres Evropske undje distroftna radiološka metoda za dokaz,ivanje promje­na na popreono-prugastim mišicima ske,leta ,k,od progresdv,ne skleroze ima znacajan do­ 1priinos u njenoj dijagnostici. Adresa aut-ora: Doc. dr Antun Lovri:ncevic, Institut za racUologiju 1i onkologiju UMC-a Sa­rajevo, 71000 Sarajevo, Moše Pijade br. 25. MEDICINSKI CENTAR, SIBENIK RADIODIAGNOSTICKE ODLIKE EKSPANZIVNIH PROCESA DIJAFRAGME'' cizmi.c M. Sadržaj: U radu 1iznose se vlasti1ta zapažanja pri dijagnostici primarnih ekspanzivnih procesa diljafragme u kojem posebno mesto zauzima primar­ni ehinokok clijafragme. Kod ,radio'Još,ke pretrage prirnjenjujemo pneumoperitoneurn .. Na osnovu naših zapažanja mogl'i smo zakljucHi da su radiološki simptomi pouzdan , znak u dijagnos,tici ,ovih procesa: Don:j,i rub tvorbe (oiste) vidlj'iv je ci­tavim i1,i vecim dijel,om. Gornji svod sjene ekspanz'ivnog ,procesa (cis,te) postaje plici -vertikalno. dijame,tar je skracen, a transverzalni dijametar je produžen. Dodirni rubovi dijafragme na .sjenu 1vorbe ne upadaju pod oštrim kutam nego su uvijek u •obli.ku konusnog proš,irenja vidljiV1og s jedne ili ,obe strane ekspainzivnog procesa. Sjena ruba d,ijafragme poste­peno se gubi gledajuci je kDoz tvorbu (cis,tu). Njen rub je ,sve neoštrijih lm-ntura dok se u s,rednjem dijelu ,gotovo u cijelosti ne ,izgubi tvorbe i dj1eluje ena 1renc1genskoj sHci ipoput ruba srušenog pIafona. ., Ovo iskustvo ,raclJLod!ijagnostickiih OSIQ\bi!l1a dako V1rlo Dij.eitke lok;al.izlacije ekspanzdvnog p1,ocesa -kod nas najcešce ehinokJo,ka dijaf.ra,gme -sma­tramo dop11iJJ.1:osom u diij agrmzi ehinokoka ·i drugih procesa u dilj afragmi. UDK 616.26:616.831-002.951.21-073.75 Deskriptori: racliiolog!ija, diafragma, ekspanzrvin:i ,pmcesi, ehinokokoza, dia­gnostiika, ,r,adii10g,rafiija, pnevmoper,itonej erOlle na des,nod strarni baze 1pluca. Nakan a b Slika 2 a i b -Paraka,rclijalna ois,ta veliiClille ma,relice na dnu clesnog pluca. Nalmn pneumo­peritoneunia gornJ!i. dio oiste spljošten i sni.a­ nj en vertikalni clij ameter 460 Cizmic M. 1pne,um,opeeitoneuma shka se je promij,entla ,,1i pokazivarla je osamljenu elripsoidnu :Sljemu, odjerlje,nu ,od je,tre, sa rubovima kioji se dii­jele .111a dva kriaja, clajuci lmnicmu 1sltku.e 1 Obriis d.jafragme kroz cistu uglavnom Je izgub1jen, jedv.a 1s,e v.idi n1.jes1Jimic1110. Gor­Tl(j1i ,dii,o ,s,'je, a vertikalni di­ jene spljioš,ten , jametar s1manjuje se. U s:lucaju 2. ,slika pa-ralrnrclidalna poka­zuje aistu velicine ma1relice .na dnu desnog plu6a, ,a1ri .bilo je nen1oguce utvrditi iz koga 1,or,ga1na puoizlazi. ,Na,lm,n pneumope11itone­uma giornj,i cho cis1te pokazuje se 1::ipljnštein, a vertikalni dija1meta,r sma;nduje ,se. Ob,ris ,dijakagme daje ·tipicnu lmnicmu sliiku sa ,,strane ais, te i .postepene nest,aje prema cen­'tru. Slucaj 3. ·prndis,tarv,lja naj,, lrnrakteristicniju .s:1iku od s1vi.h. Sjena veli-cine jabuke poka­ ,za:la ,:se je 11a dnu desnorg pluca. Naklon ,.-se pojavljuj,e pneumoperitoneum,a najpPtje tipicna konicna slika, gornji rdio ciste je :.pljoš,ten, a v-er,tikaLni dijametar smanjuje se. Obris ,diJjaf,ragme pos·tepen.o ne.staja ,kroz sjenu aiset 1i mande j,e v.dljiv u ce,nitru. S:lucadevri 4. ,i 5. p.okazuJu malu subf.re­nicnu lm1hcinu zr,a1a zbog intraa,bdomi­ ka na,lne pre:preke širenju istoga u lijevi •sub­frenicni pmsrtor. P.ažljriv:im i strpljivim po-1nak,on što se je mala kolicina smatranjem .zrak,pros1Joru, a ,srtvorila u s1Ubfreni611.om mi smo •ipak mo,gi1i ,vidjeti k,onicni rub, dok u prvmn srlucaju 11110,gao ,se je ,odrediti san1.o u , s.Lojevnoj 1slici. Pmduženjem celrjame,tra .od 1mnicnog 1ruba pokaz·a1l,o nam. :.ie da tu po­stoje sve mogu6nosti radi,oloških .simptoma lmj'i ,su •rezlllltat os111r0vnog sin1ptoma konic­nog 11uba. Dakazan,o je p1.ilikom ,o,periaoije, a :isto ta­ko •i histr0lr0š!ki da je velika oista ehinokoka ,birla u pitanju u oba s:lucaja. Da biismo lrnmplehrali 1i dokumenitirali ,portpunij,e naša ,opažanja želrimo da prezen­ ,timmo dva ·silucarja. Jeda:n je bi,o jednastav­urn cis:ta na ,dnu desa1:og pluca. Nilmkav me­ilod ni,je n1'ogao pokazati tocan položaj le­ •zij,e. ,Bai1o je nemo1guce reci da 1i je lezija ,bila ,tumor pluca. Nakan pneunioper,iitone- - a b Slika 3 a i b -Sjena na levoj strani pljuca sa svim karakteristickim radiološkim znakovima a a b b S,1'1ka 4 a i b -Sjena na lev;oj dijafragrnii, koja Slika 5 a 'i b -Posle pneurn,openitoneuma vid­ ,posle pneumoperitoneuma nije pokazivala ljiva velika ehirnokokna cista diafragme 2iraka ispod diafragme zbog prepreke u eks­ panziji zraka 462 c:izmic M. uma ·t-ipicna ,s,l.i,ka je j,asno pokazala da je leziij.a ·potekla iz i ida •se nalazi u dijafragmi, i a ovia diijagnoza bi'1a je potvrdjena i kod ,, operacide ,i his:toil•oški. Drugi slucaj j,e bio s,lucaj prolapsa omen­tuma ikr,oz dijafrngmalnu he11niju ,na desnoj strani. Pojav::i,la se je ,intratora,kalna sjena u ,obliku š•ake, pokriivajuci bazu pluca. Pne­un1!01perifoneum je pokazmo konicni znak. Mj esto lezi.j e b.i,la je .dij afragrn.a i t,o se je p01tvrdilo p,r.ililmrn. operaoije u kojoj je pr,o­labi-rani 0,111.entum b.o p,r,onadjen u to.rakal-, a a b b SUka 6 a i b -Sjenka u desnom frenikokar­Slo.ka 7 a Ji b -Sjena u obUku šake pokriva­dialnom kutu fooja posle pneumoper.ito.neuma juci bazu pluca, koja odgov,ara prolapsu omen­pokazuje tipionu konicnu sliku. Operativno turn.a lrnoz cliafragmalnu herni,ju na desnoj nadjena vellika cista diafragme. strani Racliocliagnosticke odlike ekspanzivnih procesa dijafragme noj •,fiksiran f,ibrnznom adhezijom šupljini, unutar dijafoagma,l:ne herni,je. Proble,rn. je r,ij ešen parcijal,norn. resekcijmn did afragme .sa resekoijorn .. i:ntra1t0>raka.lnog iprolap,sa. MiMjen.j.a ,s1110 da rova dva slucaja ,po­,tvrdjuJu da z.bog svojeg po,, rijekla, primar­,ne eksparnzivne lezije dijafragme daju u ci­ 1je,:11()s•ti ,i,li clj,elo1nicnro ,is:tu ·racuiorl-ošku sUku koju fakodjer ,susrecemo kod ih:idahdne ci­ste dij.afragme. Op..s,,, ana tehnika može pre­ma •torne da pom10>gne u rješavanju i,nace :nerješiiv. ih problema lmd ri,spitivanja, dija­gno,ze i tre1'i>ranja najrjedjih rlezija na ovom m.jestu. N aš1i napori s,u 1nas ta,lm doveli do što de mJO. guce preciz,nije loka,lizacije hidatidne ci:site dijafo-agme, a mnžda ·i ostalih lezija kioje ,leže u 0rv,0,m mišicu. Suemma,rye RADIOLOGICAL FEATURES OF DIAPHRAGMATIC EXPANSIVE PROCESSES In the pre-sent work observations are re­ported in diagnosis of expansive processes of the cl:iaphragm, with special emphasis on the diaphragmatic echirnooocus. H was found that -also other expans,ive formati,ons of the cllia­phr.agrn. are presenti:ng similar raclio,1-ogical symptorns which are partially o-r completely v.sible. The reliability of the presented radi,o-1,ogical exam,inations were subsequently c, on­f,irmed by the findings duning the surgical i,n­1tervenhons. As a method of choice in these cases pneumo,peritoneum was used. Accorcling to our expe,rience it was possible to oonclude that reliable racHologiical characterilstics of diaphragmatic expansive processes .inclucli,ng echiinooocus are the following: A complete or partial viisibLi.lity of the lower edge of the cyst, flatten:ing of the upper part of the shadow with an increase of the transverse diameter and shortening of the vertical diameter. The connecting edges of the diaphragm are not making an acute angle with the cyst, since are always visible o.n the form. of a coniical enlar­gemen,t on one or both sides of the cysrt. The edges of the cyst become less and less visible and completely dissarppear when m,ov;ing 1Jo­ward the center of the cyst ancl they could be descrribed as »edges of a ruined ceiling«. The ,repo,rted experience, accorclirng to our ,opinion, irs a oontribution to a precise 1ocalisation of echinooocus as well as o,ther expansive pro­cesses of the cliaphragm. Litera,turae l. Arce, J. and O. Ivan.ssevich: Iconogra­phia de la I-Iidatidosis I-Iepatica, Buenos Aires, 1929. 2.eBellavia, A. and A. Venturini: Arch. ,int. I-IiJdatidosi,s, 19, 741, 1960. 3. Cizmic, M. and R. Škarica: J. Rad,i,ol. Electml., 45/5, 227, 1965. 4. cizmic, M. and R. škanica: Lijecn. Vjes,n., 88, 271, 1966. 5. cizmic, M.: Radio1ogy, Vol. I., 74/79. Ex­cerp,ta Medlica, Amsterdam, 1974. 6. Deve, F.: L'Echinoooccose Prim:itive (Ma­ladie Hydatiques). Masson et Cie, Paris, 1949. 7. Gen!til, F. and J. Conde: Arch. int. Hida­:1 . .s . 8 11 19 '.Pertehnetata a to su bili u 7 slucajeva ma­ Jig,rnomi ,a u 6 ,sluc.ajeva adenomi. Pozi-1:iivnu scin1:igrafiju ma.lignoma štit­n.jace -pomocu 75-Se metioni111a, o kojoj &u 111.išljenja deljena (12, 14), pokuša-vali smo ui13 .slucajeva karcinoma. Jasno nagom.ilava­nje na.djerno ,je u 2 anaplas,ticka .tumora, ai Nesuspektne kalcinacije uiostalim slabije i1li nikalm.i 1, i1i bez kalcinacija 15 54 Zbog .svog dugog efektivnog poluž'ivota,i ·---- Ukupno 23 50 73 Tabela 1 -Znacaj ren1:genske pretrage mek:ih delova vrata u cliagnos,tici ma1ignoma šti,tnjace Rezultati rentgenske pretrage u našoj ,, , iSeDij:i slab:ijii su od onih koji se ohicno na­\llode u literaturi (8, 10). U st\pr.otnosti sa 1poc:Lac,i.ma .iz literature .kod naših pap.ilar­ ·1 ni,h karctnoma nismo uS1ta.novi•li psam,oz­nih ·1:elašca lmja su navodno tipicna za ,o-vu vrstu karcinoma. Uz11ok zato bi n,ogl,a biti nepode:=ma tehnika a ka.snid e ustanoviM ',, smo histološk!om pretrag,om da psamom­ski!h telašca -kiod naših ,primera papilaN1ih .lrnrc-i!noma nije bi1o, š,to j,e prouzrulmva.lio .tivno broj poigrešno re,La,veliki ,i1egativ1n1ihi,rentgenskih nal,aza. Nalaz k,­ alcinacija u štit­nj aci traž1i dalje di,a.gnosticke pretrage, ai,otsutnos.t kalcina.cij-a ,ne -is.ll!}juct1;je maili­gnom. Rent,gensku pretragu š1Jitnj.ace mo­ž-emo z,o oceni·ti kao sarno at,,orientacionui p:015tupno tun1omtmpn:im 67-Ga ci-(3). taj -radfofarmak ,je zamenj-en sa tratom Taj agens p:oln1ša111 je kod br,ojnih boles,nilm od •Clega je bilo i 9 maL,ignoma. Slabo pozitivnii.ma1laz 11-adjein je kod 3 folikularna ri 1 me­dularn]o.g karcinoma a jafoo pozitivan ;na­.laz u s,v,a 3 anaplas.ti,cka -l.a-rcinoma ,i u obaimaligna limf.orna lmje smo pretražili ·pa ii,u s1luca,jevima .hr-eoidtid:i1t.a Ha.shirnato.i Pomocu ,racunara poz!itivna .scintigrafijaigahuma i .selenomeUonina izvedena je uikv.antitativom obl:iku je ,, šilo omogocuvalroipr.acenje rnndeksa nagomilovaja. Primjece­[}JO je da s.labije diforencirani i brzo rastuci tum,ori, pa ·i hreoididi:t 1ipa Hashirnoto po­ i 13t-I 99-m-Tc' 67-Gai o "CI t::: "CI ro ro s s metodu u sklopu diagnostike bolesti ,štit­ Malignon1,i g 9 g nj ace (13)1• Benigne Scintigrafija. -Cirkumsluiptni .izpad leZJije 2 20 2 16 7 funkcije parenhima koji se .obicno prika­ztije sciJ11tigrafi.jom ,sa .radiouodom ili racuio­ ,,pertehnetatom ,može bi'ti prouzmkovan raz­ ,- nim partološkim pr,,pa oces'ima .i ma-1:ignim. Sup11oit,no ·ton1e se sn1,a:bra, da 1malignoni su , uihiperaktiVIIlim cviorovima retki (11, 15).iU našoj serij,i k!od 3 bolesnika sa .sointigraf­ ,•:ski ,.toplim« cvor,ovima nadjen je f.o1'iku­larni karcinom, što je neoceki,va,no mnogo.i Još •Cešce ,n,adj ena je disocij acij a sposob­[lJOSti ,za »trapping« .i ,, organifikaoiju jocl'ida šilo snl!O u .poslednje vreme s.s-tenmti-cno prati.l:i kod 1sumnj1ivih cviorova p.ornocu .si­Ukupno 2 29 2 25 16 74 Tabela 2 a -Pretrage cvorova štitnjace po­ -jeclinacnim radionuklidom -c;; Cv ..>:1 : (.) o 8. > E-< •.--< J::: Cv "CI 1 "' (l) dj . s ;::I .!00 T -. o .!() . >() ;:l ;:l 'D '-< H Cu >:2 Folikularni karcinom 4 o 2 , Folikularni karcinom sa dediferencacij om 2 1 o Hiirtle cell tumor o 1 o Papilarni kaminom 12 o o Anaplastlicni kaminom 3 o o Maligrni limforn1i 1 o o --·-- Ukupno 22 2 2 Tabela 3 -Rezultati termografske pretrage vrata tekuoirn kmistalima holesterola kod ma­l1ignoma štitnjace diagnostickih metoda ... 467 grešno nega-hvan, ali je pravilna diagnoza posta1v,pomocu piradone biopsije i ljena .a,s1scint.grafije ,sa 67 Ga. U je.dnom primeru ,1, neg,atirvan 1nalaz .razjašnj-en je lrnsnij,e ob­,sež[jjom nek1,oz.om ,tun1ors1k;og tkiva. I v, E 1000 ­ ­ :S LU 900 ::::E maligno tkivo nem.ligno tumorsko tkivo okolno tkivo • ' okolno tkivo potološko tkivo LU o C: "" "' ; 800 : ' j .C: . 700 Mm1Jrm· " QJ s QJ . l llflll "' = 600 UJ 1 .tti..--t..LLL­ QJ ·u '" :E s o . ·;; "' >U C: N = = o... l..-1 \1 2 4 6 31 39 2e 47 37 LB 52 1 4 26 31 LB 7 9 11 3 14 43 50 7 9 11 13 38 44 17 19 21 12 25 29 33 36 46 48 55 56 16 20 22 28 45 49 3 5 37 38 40 1 52 30 53 3 38 41 27 53 8 10 12 13 15 58 8 10 18 54 23 1i 18 20 22 24 28 32 34 45 47 49 42 18 21 24 23 47 ZAPOREDNI BROJ PACI ENATA Auerspeg M., J. Cervek, M. Erjavec, R. Golouh, M. Kremžar ... 39 pacienata sa raznim obolenjima štita1ja­ ce (9) i sada srno jih pr,oširi1i na 56 paoi­enta, da bi dobriil:i boldu statis,1:>iku. Rezultati merenj,a T1 su .na ,s:l. l. Na 1slici su uzorci :grupi,sarni prema hisiJo.lošlmj diagnozi. Uzo,r­,ci tkiva j,ednog te oisitog paoienta sa jeclna­·kom 1cliaignozom u h'istološkom 1su jeclnoma1stupcu.a Iz slike se vidi, da su tkiva, gele je T1 veci od 700 rnsec surnlj·iva kao maligna. Izuzetak su ,papi,Ia,1ui karninomi, gele je T1 .istog recl-a vehoine lrno u normalnim tkivi­ma (550 ms,ec) i sa druge strane, nek;r-oze gele 'je T1 veci !Od 700 msec. Ovo pos.ledn.je ne smanjuje vr,ednos1ti merenja T1 jer hi­ 1stološka diagnoza nekmze rrije prohlema­·t-icna. Bez obzira na ova diva fauzetka ua65 % mahg,rnoma mogli sm,o pravilno daapos,tav1imo diagnozu, a kod pacienata kojianiisu ·imali malignih pr.omena u šhbnjaci ua7 V/0 pogrešimo smo postav,ili sum na rnali­gnom. Za po.stavljainj,e diagnoze uze,li ,smoamaks·ima,lne v,r,e.dnos.t T1, koju smo i1zmeniliiauagrupi uzoratka koj-i su bili uzeti jednoma,pacientu iz sum,lj.iv,og mesta. (Nekr-oze J.'lil.­1smo uzeli u obz·ir). Mer!Joda je do sada naj­ us,pešnija za karakterizaciju fol-ikularnih karcinoma Imel lmjih je intraoperati.vna histološka diagnostika najteža. Zakljucak. -Sa uvodjenjem nekih no­v,ih dtia1gnostic.kih meitocla us,peli smo po­boljšati preoperativnm -diagnositiku bolesti šti:tnjac-e. Na osnovu klinicke pretrage i anam1neze zakljucil.i smo da ,se racl-i o s.i­gurnoj diagnozi ma.lignoma u 15 od 31 bolesnika sa lrns,n:ijom definiiJivnom diagno­ zam mailignoma. Kombinaoijom svih pre­ operativnih diag,l]os,tick:ih pretraga posta­vil,i -smo pravilnu diag,rnozu još kod 6 boJesn:i,ka. Ni u jednom silucaju zakljucak diagnoSttlickih p,retraga nije bi,o pogrešno nega,Prema našim ii tivan. skustvima najve­cu diagnosticku vrednost ima komhi11.1acija scinuigrafije sa 99 mTc i 131 J ,i termografi­,je te na osnovu toga usmjeirene aspiracione ,a kod tumora koji hrza rastu i b.oips,ije; sointigrafija sa 67 galijem oitratom. Suemmarye COMBINATION OF DIAGNOSTIC PROCEDURES IN DIFFERENTIAL DIAGNOSIS OF THYROID TUMOURS The results in treatment of malignant rieo­plasms of the thyroid depend upon optimal therapeutic plan which should be based on accurate preoperative daagnm;,is of rthe patho-1-og-ical pr.ocess. In many cases the exact clii,a­gnos,i;s of the pathologic process in scin.tigra­phically cold nodules is not possible by stan­dard diagnostic proceclures. In orcler to achi­eve better diagnostic resulrts in a selies of 91epatfuents with diseases, the broacler ,thyiroid spech·um of cli,agniostic methods has been used. , Standard dtagnostic procedures (clinical exa­ mination, scintigraphy, funct1ional tes,ts) were combined with thermography ,of the neck re­g,ion, clirected fine needle aspira-ti-on b.iopsy based on scintigram and thermogram, X-ray examinati,on of .the soft .parts of the neck and scintigraphy of rthe neck with 75-Se m.ethio­nine and 67 Ga citrate. As a means to better !interpret '1:he scintigrams co111pute11i,zed quan­titative sointigraphy was worked ,out. Intra­operative frozen seciJion diagnosis of certafa thyr,oid tumors (foUicular carcinoma, malig­nant lymphoma) us diffiicult and qu,i,te of,ten impo-ss-ible. The measurement of the nuclear magnetic [·esonance of pathol-ogically changed and normal thyroid tissues was being used t-o attempt to fdnd out a better, faster and mo.re objective method for ,intraoperative characte­nization of the tissue and to differen­ tiarte between malignant and benign process. L·iteraturae l.eAuersperg M. et al.: Termografija s ho­lesterinskimi tekocimi kristali v diagnostiki ,obolenj šcliitnice. V pripravi. , 2.e Damadian R.: Human tumors detectedeby nuclear magnetic resonance. Proc. Nat. Acad. Scd. USA, 71, 1471, 1974. 3.e Erj,avec M. et al.: Computer-assisteclescanning in evaluation of 67Ga-citrate uptake in thyroid ,disease. J. Nucl. Med., 15: 9, 810-813, 1974.e 4.e Kaarle Franss-ila: Value of hiis-tologiceclassif.ica,1:ii,011 of thy1,oid cancer. ,Copenhagen, Munksgaard, 1971. 5.e Heclinger Chr., L. H. Sabin: Histologicaletyping of thy.oid tumours. Geneva 1974, World Health Organisation. 6.e Hermanek Paul, Herman Bunte: Diee,intraoperabi.ve Schnellschruilttuntersuchung. Methoden uncl Konsequenzen. Mi1nchen, Ur­ ban & Schwarzenberg, 1972. Znacaj kon1binacije savren1enih diagnostickih n1etoda ... 7. Hoffman G. L., N. W. Thompson, C. I-Ief­fron: The s.olitary thym,icl nodule. Arch. Surg. 105: Augus,t 1972 ,2, 379-382. 8. Masayoshli. Akis,acla, Yoshimicle Fu}in,o­to: Soft 1Jissue wentgenography in cliagnosis of thymoicl cancer. New Yrork-London, Ple­11tm1 Press, 1973. 9. Schara M., M. Šentjurc, M. Auersperg a1id R. Golouh: Characterization of malignant thyroid gland tissue by magnetic ·resonance methods. Br. J. Cancer 29: 6, 483-486, 1974. 10. Segal et al.: Soft tissue roentgenography. Its use 1in diagnosis of thyroid caroinoma. J. A. M. A., August 1960, 70-74. 11. S,tanbuTy J. B., L. J. De Groot: Cancer of the thyroid in methods in cancer research. New York-London, Academic Press 1973: 10, 129-159. 12. Thomas C. G., F. D. Pepper, J. Owen: Differenuiation of malignant flsom benign le­s,ions of the thymid gland us.jng complement­ ,ary scanrui,ng w,ith 75-Selenomethionine and radioioclide. Ann. Surg. 170: 396-408, 1969. 13. Us J., M. Auersperg, R. Golouh: Radio­1ogical significance of the thy:rolid gland cal­cifications. R,adiol. Iugosl. 4: 315-318. 1974. 14. Weinstein M. B., F. S. Ashkar, C. D. Ca­ron: 75-Selenomethwonine as a scanning agent for the d:ifferential diagnosis of ,the cokl thy­roicl noclule. Semin. Nucl. Med. 1: 390-396, 1971. 15. vVorkman J. B.: The thyro,icl. U: Fre­man L. M., P. M. Johnson: Clinical scintilla­tion scanning. New York, Harper & Row, 1969: 446-467. Adresa autora: Doc. dr. M. Auersperg, On­lmloški Institut, Vrazov trg 4, YU-61105, Ljub­ ,ljana. 7 INSTITUT ZA RADIOLOGIJU I ONKOLOGIJU, MEDICINSKI FAKULTET, SKOPJE MALIGNI TUMORI U MUŠKOJ DOJCI Jovanovski D., I. Dimcev, A. Zafirov, M. Meloski, A. Dimitrova, A. Trajkov Saclržaj: U periodu od 1960 do 1976 godine je na Radiol-oškom ,leceno InstHutu u Skopju 1237 slucajeva karoinorna dojke. Od tih, 22 pacienta su bila muškarci. Odnus prema incidenci kot žena je 1,78 procenata. Naj­mladji pacient je imao 22 godine a najs,tariji 74 godine. Inciclenca je ,najviiša izmedju 60 i 70 g,odine živ,ota. Devetnaest -od ovih slucajeva leceni su bili posto,perativno sa racli-orterapijom. Petgoclišnje preživece iznosi 28,6 % u pre:tstavljenoj seriji bolesnika. UDK 618.19-006.6:616-055.1 Deskriptori: onklolog,.j a, dojka neoplazme, muškarci, morbicl-itet, klasifika­ , dj a, ·radio;teraprij a. Racliol. lugosl., 4; 473-476, 1977 L Uvod. -Rak dojke ml pasebnog je :inte­,res-a za veci deo zdrav.s,radn:ik.a s ,tventh obzi1rom na sv,oju ucestal,os·t, dijagnostiku, 1era1piju 1i brojne komp,likaoije koje izaziva. I.od ž-en.a je to najceš6i malignom, te po ,svojoj zastupljernosti cinJi olm 24 % svih ,,formi raka u njih. Medjutim, kod muška­,r.aca ovaj malignom -rrije cesta pojava, te na sto1:Jinu slucajeva raka dojke kod žena dolazi ,samo 1-2 slucajeva 1kod muška­raca. Is1Jo kao 1i lmd ženS1ke populacije, broj oboleLih kod .m.uškaraca je razhcit u raznim geografskim. p.odrucjima. U Egiptu 111a pri­mer, na 100 oboilje.lih žena dolazi 6 slucaja iobalj,enja lmd muška.raca. Abdel Azis kao uz,rok o.ve boles1ti ·naviodi bilharzijazu. Naj­mand a zastuplj eno srt: ,je kod J apanaca •i Fli­naca. Rad saopšten na VIII Intersekcijsl.om sa­s,tanku radiologa Bosne d. Hercegovine, Srbije, Makedonije, Vojv,ocline i Kusova, od 22-25 juna 1977 g, oclJine u Prištini. Rad pnimljen 5, l. 1978. J U pogledu ,rezultata lecenja ma­ ocene lignih tumora d:ojk,e kod muškaraca rnišlje­nj,a su pod-el:j enaa. Dok jedni .smatr.da je rak aju muške dojke ma1igniji nego ,kiod žene, te da su i 1rezuHat1i lecenja lošiji, drugi .su mišljenja da .su rezultati lecenja malignih tumora dojke kod žena ,i muškaraca u proseku isti. Naš material. -Na Institutu za rad-iolio­ ,giju i o:nlmlog,iju u Skopju u perli:odu od 1960 godine ,do 1976 godiine lecerno ,je 1.237 1, paoijenata ,sa malignim. tumorima dojke. Od -toga bruja bilo je .s,a,m,o 22 muškaraca, što u odnosu na žensku popul.aciju i.Jznos-i 1,780/o. Kion1.bin:irano ,ope:racidom lecenih i z,ra• cenjem bilo je 19 bolesn.ka, a 3 bolesntka bi1i , su Jecen:i iskljucivo zracenjem. Operis,ani bolesnic:i su bi1i staPi u prose­·lm 55,3 god. Najm:ladj-i je imao 22, a najsta­,cij:i 74 ,gocliine.a Kod neoperisa.n:ih p,rosek j-e ·1izrnosfo 62,3agodine, 1, najm.ladi j,e irn.ao 55 godi.ne, a naj­ Jovanovski D, I. Dimcev, A. Zafirov, M. Meloski ... o, ·o, a, i5i C) c, N M i.n CD ­ bD 1 1 i 1 1 1 rv (!.J o o o oo o > N M s;!< i.n CD ,-[fJ Operisani 2 2 6 6 3 19 Neopenisani 1 1 1 3 Ukupnro 2 2 7 7 4 22 Tabela 1 Zastupljen,ost bolesnika po godi­ nan1a starosti starij,i 72 g,ocliine. Srednda ,stamst svih bo­les,riiika billa je 56,5 ,godina (tabela 2). Kod grupe openisanih ,ima,li bo,lesnika smo sledece ,pat.ohisto}oške nalaze: adeno­carcinoma u 5, cardino1na ,s1U11plex 3, car­cinoma s-carcinoma o1idum scirrhosum u 4,· 1 intraduct.ale u 1 !i 2 slucajeva citološki ve­rifici,ran:i, u p-reparahma nacljene cel.je sa jas.kar.akte1i.s.tikama za ma1ignitet nim ,,i ana,plasticitet. Kod ne-operisan:ih nadjen je caroinom sol:idum scirrhosum, Carcino.ma man1mae cutem infiMrans i jedan oitološki verifici­r,-klas.ifiikao1ona grupa V. an 1 1 (!.J .d Cu ·,:: o. C on (!.J -. o Cu (!.J o. i:j ilJ rfJ > o B; z·r:: [fJ Aden,ocarclin,o,ma 5 5 Carcinoma Simplex 3 1 4 Carcinoma Sobiclum soirrh. 4 4 Caroinoma Intraductale 1 1 Carcinoma Marn1illae 1 1 Caro1noma bez P-I-1 diferenci. 2 1 3 Malignomi oitološki veriificir. 2 1 3 F.ibrosarcomae1 1 Ukup11Jo 19 3 22 Tabela 2. -Histo-patološki nalaz , Najcešca si111,ptomat10Logija zbog lmje •su :,1se boles1111ici javljal:i na lefonje bila je poja­. v.a tun1!01ra u 12 (54,5 %), ulceracija ,naedojci u 3, uvuceina ,bradavioa u 1, krvava ,seikirecija i1z bradavice u 2, crve,n.ilo kože u 2 i bol u dojci u 2 slucajeva (tab. 3). Ne raspolaž-sa klasifikacijom po ,emo TNM si,stemu za oper:isane slucajeve jer su bolesrnici doJazih iz razlicitih zdravstvenih ,,,ustanova -bez kla,s-ifikacije klinickog •s:ta­U C!) preživljenja g·EJ'. 12 god,ina od 1960-1971 ,godine. Za ,osta,la Cll <-< _o ro e .o > Q C/1 N o' [j) N c· [j) S bolesnika leceni nakrn1 1971 giodine još uvek ne r,as.polažemo sa petogodišnjim re­ Od 1-2 g. 2 14,3 1 7,1 3 , zuli1.iatima. Od 2-4 g. 5 5 I<-omb.nirmm .lecenje ,. i posit­ operacijorn 5 godina 4 28,6 4 .ope-ratirv111im zracenjem j,e uradjeno kod 13 lzgubljenli -iz eviidencije 2 14,3 2 bolesn,ika. Jedan -bo.lesnik je tretiran samo zracenjem. Od 13 pacijenata koj,i su postoperativno z.raceni od 1-2 g,od,ine je prež.ivelo 2e (14,3 '%), od 2-4 godine je ,prež.i'velo 5 bo­,le-sn:ika (35,7 %) i 5 gocuina je prež.iveLo 4e ,(28,6 '%), dok smo 2 bole-srnilm izgubih ize Ukupn:o 92,8 1 7,1 14 Tabela 5 P rež.iv lj enj e bo-lesnika u peri,oclu od 1960-1971 godine Sa nabavlmm kobalt mašine metod zra­ cenja smo ,Regionalno limfne prome111ili. žlezde u supraklaviikularnu, :infraklaviku­ ,'1arnu i aksilairnu reg,iju zraciiH smo prelm dva suprotrno ,paralelna polj,a sa žar.išnom dozam. u pocetku 4.500 rada, a kasnije 5.100 rada os tv arena u 6 nedelja sa dnev11Jom do­zam od 170 rada. Pr,ecunji deo t,oraks.a, ,odnosno dojke, kod operisanih bolesnika zrac.ili srn.o na te-leko­ :,ba ltu 1il:i rentgen aparatu preko dva suprot­na flankiran,a ,po.lja med1ijaln,o •i lateralno ,sa dozom od 3.000 r. ,po po.lju. Medijalna grainica je postavljena tako da obuhvata i pa,ras1ternalne ,žlezde. limfne 1 Centralni zrak n,ed.ijalnog polja 1Ja TCTeaparatu pada na rub sternuma pod uglom 55° . Neoperisane bolesn.ike zra6ili smo ,i, sklju­civo na TCT aparatu. Za razLiku od ope-ri­s1anih bo,1,esrnika, flan.kirana polja su zra­cena sa 4.000 r. •,kožne doze na polju. Kod generalizacije proees·a, pored zrn­ce,nja, za lokalne recidive i solitarne košta­ne met,astaze, davali 1s111Jo citostatike i : honnone. Od citostatika naJV11se srnoeupotreblj avaH En,doxa:n, Methotrexate, 5­Fluor.ouraai1 i Onkovin. Ci1:Jostatike smo ,darvah ka,o .1110110 ·Hi poli hemoterap.iiju. Od 1975-'1:e go.cline citostatike dajemo po Oo­ope,rovoj šemi. ,ne i glikokor:bilms,te,mide. Orhidektmniju 1Il!i•Bi, Od hormona smo upotJ-ebljavali estroge­ s1no radih. la je -predložena kod neko­1liko pacijenata koj.i suje kategoricki •odbiH. ev.idencije.e San,o z1,acenjem u ov,om pe1.iodu snJJO lecili 1 bolesnika ,·.i taj je prežive-o 22 me­s-eca. I<.iod dva boles.i1.ika od ove naše senije -imamo 10 giodišrno preživljenje. J edain od nj,ih sa patohis•tološkim nalazom fobros-ar­coma živ,i i dainas 16 gocl.posle lec•enj a. i.na Drugi bo1les:nik sa patoh,isitol,oškim nalazome ,carcinoma .intraductale u živ.otu je bio 112 1godiina i S meseca. , Rezul1:ate lecenj a smo analizirah prema godinama sitarosti, vns1ti operativnog zahva­ta ,i prema histo,1,oškom U oclnosu ,na.lazu. ,ezulta1:e na starnsne grupe, najbolje r•ima­rn:o lmd bolesn:ika u sedmoj deceniji života (60-69). U odnosu na vrstu operativnog zahvata, najviše uspeha je biilo pos,le radikalne ma­ b stekt,omiJe. Š1Jo se ,hi,s'o1Pa,to1l,oške forme tumora tice najholj,e rezultate smo imali kod carcino,ma solidum scirrhosum. Diskusija. -Naša za,pažanja i 1skustva uepogledu malJi.gniih tumor, a u mušlrnj dojciese baziraju na grupu od 22 bolesnika kojue,smo lecili u toku 17 godina od 1960-1976egodine. Sve bo,, lesni.ke smo klinicki ohraclili,ea rezultate lece:nj a .smo prikazal, i za 14 bo­·le-sn,ika lecene u toku 12 godina od 1960 doe1971 godine.e U per1o,du od 1960-1976 giodine u našem ,I-nsti1:utu leceno je 1.215 žena ·s,a malig,nimetum,01,ima dojke. Prerna torne muškarci sue Jovanovski D, I. Dimcev, A. Zafirov, M. Meloski ... b.l,i z,astu plj eni 1, 78 D/<0 u odnosu na žens,ku populaci,ju, što je ve,.poslim s-tadijurnima. da pr- evenciju raka dojke kod muš,karaca važe sve kautele ki0ij-e važe i za žens-lrn popu­laciju. Summary MALE BREAST CANCER In the pe11i,ocl between the years 1960 ancl 1976, 1237 cases w..th mamrn.ary carcinoma we­re treatecl at ,the Ins.uitute of racliology and 0111col ogy at the University Ho9pdtal in Skopje, , PR Macedonia. Among these 1237 cases, 22 pat,ients we-re male. The male/female ratio was 11:hus 1.78. The patients age rangecl fr.om 22 yea,rs to 74 years, with the peak inoiclence bei11g between 60 .to 70 yem's of age. The ,observed 22 male patients were treated wi:th surge-ry ancl 19 of them with postoperaitive irracliation . ,The cliagnos.is in these 22 cases was confiirmecl by aspiration b.opsy ancl/or hJLs,i•ology. The overal-1 five yea-r surviival was 28.6 per cent of the whole series. Literatura l. Ackerman, L. V. ancl del Regato, J. A.: Cancer, ecl. 3, The C. V. Mosby Co., S. Louis, 1962. 2. Murphy, W.: Radia1:ii.on Therapy, Saun­clers Co., Phi.ladelphia 1967. 3. Haagensen, C. D.: Diseases of ,the breast, W. B. Saunclers Co., Philaclelphia-Townto­London 1971. 4. Bekerus M. et al.: Ra-dioterapi:ja ma1ig­nih tum,ora dojke u muškaraca. Radiol. Iugosl., 9/2, 167, 1975. 5. Kubovdc M. et al.: P11ilog p11oblematici karcinoma dojke u muškaraca. Radiol. Iug, osl., 4, 549, 1976. 6. Sirl1lic, V.: Karcinom dojke kod muška­raca. Acta chi·r. - Iugosl., 4, 105, 1957. Aclresa autora: Dr. D. Jovanovski, Institut za radt0Log,i1j a -i onkologija, Voclnj anska 17 /a, 91000 Slmpje. r 7 ONKOLOSKI INSTITUT V LJUBLJANI TUMORJI USTNEGA ŽRELA, ZDRAVLJENI NA ONKOLOŠKEM INŠTITUTU V LJUBLJANI OD 1964 DO 1971 Budihna M., L. Furlan, L. Sm!id Povzetek: V obdelavo smo zajeli 119 bo,lnikiov z marignornom ustnega žrela, ki so bili zdravljeni na Onl.m1oškem inštitutu od leta 1964 do 1971. Pregledali ,smo nj'ilwvo petletno preživetje z ,ozimm na razšsu j,e bilo v SR Slovenij,i od­ikriJtih 1 71 bolnikov z malignim tumorjem te ldkaliiz.acije, na Onkološkem ·inštitutu pa se jih je zdmv,ilo 143. Po podatkih Reg,isitra raJrn za SR Slovenijo (7) je incidenca tu­mou:-jev ustnega žre-la za moške 4,9 in za ženske 0,3 primerov na 100.000 prebivalcev. Material in metode. -Bolniki. -Od 143 1,· bo.l,111ikov •smo zajeli v o-bdelavo 119 bolikov, 24 pa smo j.ih izloci,l,i, ker v nj.ihovi doku­mentac,ij:i ni 1;>,ilo dovolj podatkov o razšir­jeIJJosti obolenja oziroma je manjkal histo­ ,'1oški izv,id. Iz vredIJJo,tenja rezultatov zdraV1ljeu:rja smo izkljucili še 8 bolnikov s Cla,nek sprejet 20. 12. 1977. J karcinomom ustnega žrela. Od teh jih je 7 umrlo v obdobju od 1 do 5 let po zaklju­cenem. zdriavljenju, -a jim pri za,d,nj,i ·kontro­E ni bilo najti maUgnoma. Ede11 izmed 8 bolnilmv pa je ,odk-lonil obsevanje že po ,1200 rad, kar nismo ,imeli niti za pa,lia,tivno dozo. Spol: moških je bilo 96, žeins>k 21. maligni limfioni ..,. -a :;;; o bfl '..,3 o ·-" ..C:: ::I1 strans,ka s,tena sred11ja stena zadnja s.tena 65 23 7 3 3 6 2 86 26 7 skupaj 95 6 10 6 2 119 Tabela I. -Tumorj,i ustnega žrela, razvrstitev po· loka,lizaoiiji in histologiji Buclihna M., L. Furlan, L. šmid Starost: Naj,mJajši bolnik je bil star 31 let, 111ajstarejši ,pa 83 let. 3/4 bolnikov ,je bilo ,stamih med 50 in 70 let. I-Listološfoi 1Jip: raz­vrstitev tumnrjev glede ,na hi, ,stološlw dia­gnozo pPikazuj,e I. TNM: razširje­ 1tabela nos,t karcinomov sm,o c1o.Jocali po TNM k,la­rsifikacijli, ki jtO j, e rizdala Mednarodna unija ,pro,ti raku (10). TNM sistem ne razvršca teh lm1.lo rdnm11av po stadijih. Majhno števi[Pr.nam imei,ov ni dorvohlo, da bi opazovali :iwpešnost posamez111ih naciinov zdravljenja rpo posameznih kombinacijah T i N, zaradi cesar .smo 1razvrisrtiil[ kaircirv 3 skupi.ne.e nome V prrvo skupino (l. srtadij) s1no uvrstili tu­morje T1No in ·T1N1b, v drugo (II. , stadij) No T2No in T2N1b, v tretjo skupino (III. stadij) pa smo razv,rsrtili vse ostale kom.inacije T ,in N: T1-3N2-3 ter T3No-3. T,II., III. .razvr­ abele i,n IV. prikazujejo ,stirkarcinornnv gilede na tev razsežnost p1,i­mar1nega turnmj a in reg,i'onalnih metastaz za raz, licne lokaEzacije us,tnega žrela. Zdravljenje. -Locili smo dva nacina zdria:vljenja: pri prvem ,so bili bolniki naj­,p.rej obsewvni in nato operrirarni v primeru ostanka tumorja alri recidive, pri drugem pa je ,b:ilt0 prvo zdrnvljenje operaoija, ki ji je sledilo obsevanje. Ve6ino bolnikov smo obsevali s telelmbaltom, z -rentgenom. so bilie 1obs· evani le leta 1964. Bolnike ,smo obsevali z dnevno dozo 150 do 250 rad, 5-6 krat ,tedensko. Celotna doza je bila 5000 do 7600 N,b N,b N, skup.aj rad (1530 do 1950 rnt), pri paliativnem ob­ ,·sevanju pa je bi,la celotna doza nižja ode T, 6 6 3 15 1530 re,t. Delje,rni nacin obsevanja (split­ T, 10 9 1 4 24 T, 8 12 6 26 course) smo uporabil-i pri 31 bolnikih. , Tehnika ,obsevanja: bolnike s karcino­ 24 27 1 13 65 mom smo obsevali ,skozi 2 nas•protni polji, Tabela II. -Karcinomi stranske stene ustne­ga ž1rela, razvrs,bitev po razš1irj eno s ti lmter.ima j•e bilo ,vcasih od spredaj doclm10 1tretje, na pr,imarini tun1:0r usmerjeno polje. Prli bohlli.kii.h z malignimi limfami je bil v obseva,lno polje zajet ves v,rat. No Dvanajstim bo,lnikom smo implantirali N,b 22b N, skupaj radioaktivni izotop. Implantaoije so bile Ni, ,narejene v p,Dimeru ostanka al,i rec,ic1.ive T, 1 1 T, 1 4 1 6 T, 5 3 1 7 16 7 7 1 8 23 Tabeia III. -Karcinomi sprednje stene us,tne­ga žrela. Razvrstitev po •razširjenost.i No .N,, N,b N,b N, Skupaj N1a T, 1 1 T, T, 4 1 6 5 1 1 7 Tabela. IV-Karainomi zadnje stene ustne-p,rim,ar:nega tunwrja. Uporabljali ,s,n1:0 ,iridi­jeve žiice ah zanke .i,n zlata zrna. Dozo smo ,iz,racunavaU graficno (3) al,i po metocLi doz­nega povprecja (5). Oper-aoija j•e hila prvo zdravljenje pri 9 ,boLnikih: 7 j,e .imelo karcinom stransl{e ste.ne ustnega ž1reila. Od osta,lih 2 bolrnikuv ,,je imel eden karoinom sprecfa1,je stene, dru­ 1g,s,ustnega žrela. i pa karcinom zadnje tene Pl'i 5 boln:iikrih je bila poleg operacije pri­ ,marnega turno-rja narejena še RND. Doha opazovarnja je bila za vse bolnike najmanj 5 le,t. Rezultati. -Karcinomrstene i stranske us•a ,.r,ela: rezultate pr-ikazuje slika tnegl. Tabela V. pr.ikazuje us•pešnost obeh na­ ga žrela. Razvrs-1Ji:tev razširjeno s ti cinov zdrav,s karcino­ lj enj a pri bo.1-nikih Tumorji ustnega žrela, zdravljeni na Onkološkem inštitutu ... mam strainske stene ustnega žrela v I. in ozdravljeni ,_; II.es,tad,iju Oibolenja.e o :::? B ti o Ka,rcimomi .prednje stene umnega žrela: ;s 'd co ·-. co . .,-.< rezuHate zdraivljenja karo.norn0iv sipredinje ticarn !Ilacin. Ukupno .sastoj.i od 15 poglav:lja. Prvo poglav:lje sadrž, i podatke oepatofiz,, irologiji limfnog toka i pr,ikazujeeuvete u lmjima se tekucina preliva iz me­djjucel.j,s,kog pros,to.ra u limfni op,tok. Sle­deca po,g.lavlja ,pDikazuju razne ,naoneekonsmwativne terapij,e limfedema, medjuelmje ubra;ja,rn·,o terapiju sa kumarin:om njemu sr Licnim prnpa,ratima, i fizikalne na­cine lmjima .se n"Jiože smanjiti opse,g lirnfe­dema:. Mnogo više ima izveštaja ,o tretiranju ,,hmfoclema hi.rurškim zahvatima. Referatu ,,osnovama hirurške tera­pije Eimfeclern:a prikljucuju rse referal'i o hi-1rurškii,m limfovellloznim šuntima o nacinu ,Jecenja pomocu za:okrenutog kož1.og režnja, 10 lecen:ju IimJeclema kod elefantiaze eks­1tremiteta i o tehnici eksc-iziij,e eclematoznrog tkiva ekstremiteta. Na kraju je na k,ra1:lko opisana tehnika paliacije hmnicnog limfe­clema upotre, oepatofiziološkiim ,· born. Curshmannove igle. Mnog.o ·novog znanja doprinosi referat o sekunclarnom li, mfeclemu gornjeg ekstremi-1:eta, koga vl'lo cesto zapažamo Imel lecenj a ka,roinoma dojke. Dalje su interesantna p. o­glavlja ,o posebnim 1oka1izacijama 1imfecle­ , .ma -o 1.imfeclemu palpebre. Auto.r navadi broj,ne nove pocla:tke o nastanku 1Jog pojava i daje mnogo ,predloga za uspešnu terapiju, z.bog cega lecenje tog po(iava ne izglecla vi-­ ,,še tako beznacležno kao je to do sada biilo, vec je danas aktivnom rn.oguce ,terapijam poboljša-ti stanje Imel veliko,g broja obole­lih. r ti u veliiku pomoceKnj,iga ce svakako bir onkolrozima, lmdi .se Imel »forHiow up« 'S'Vojih paoijenata cesto susrecu sa nastankom lim­ f.edema. S.ePlesnicare ARTERIOVENOSE FISTELN -DILATIE­RENDE ARTERIOPATHIEN (ANEURYS­MEN) J ahrestagung cler Deutschen Gesellschaft fiir Angiologie 1974 in Ulm Vollmar, J. F. in F. P. Nobbe (eclitorja) Georg Thieme Verla,g, S,tuttgart 1976, 174 ,s,tra111i, 82 s, lik, 35 ta-bel jigi sta zbrala eclitorja razprave za ,a1kroglo mizo in refernte z diskus1ija,mi, podane na posvetovanju, ki ga je ,organizi­,ral:o Nemšlm društvo za a111gio'1ogijt0 v Ulmu leta 1974. 35 referatov je obravnaval,o dvo­je pocl,1.ocij angiro,1,ogije in s,icer artePit0ven­ske fistule i,n aneuriizme. Sodelovali so pa­ V tej kn.r,­ ,'1:omorf.ologi in pa1Jofiz•io1,ogi, angiologi-dia­ ,gnost:i,ki in kinmg,i. Zato ,sta temi zajeti ,iz š,irokega aspekta in 1interdisciplina-r.rno. Združitev najnovejših ugotovitev rl:oLik.ih ,strnlmvn:jakiov iz •. razEonih delov sveta in kriticen interdisci.p,Linarni prisfop dajeta kn:jigi aktualnost, številne sheme, tabele iin ,ocllic.ni rentgenogrmni pa prakticno vred­ ,nost in uporabnost. Sm,1se,1no povezane in pregledno podane so ugotovitve eminent­nih stroikiov,njakov kot so DeBakey, Denk, Vogt, Wenz, Ze:iitle,r idr. Zgošceni pri.kazi predavanj posameznih strnlmvnjakov in .skupin sodelavcev nudijo tucl,i vpogled v doktrino in v ·izkušnje raz­I. icnih 1rnt,anov. Dobro prikazana cliskusi;ja ,ob predavanjih in za okroglo m.izo pa ocl­lrniva še vedno . ne do kra i a razcišcene pmbleme eti:o,1,o,gije in ,terapije a,rter, iroven­1skih fistul in artel'iopatij. Zato je knjiga odlicen informator ro sedanjem stanju in o smereh, v katere se razivij,a ,današrnja a,ng.io­log,ija ne sam,o a,ngirolrogu-cliagnostiku in terapevtu, temvec tudi širšemu kTDgu zclravri:.kov. J.eStropniike BETRIEBLICHER STRAHLENSCHUTZ AUS ARZTLICHER SICHT. GRUNDLA­GEN UND PRAXIS DES STRAHLEN­SCHUTZES IN DER MEDIZIN Strahlenschutz in Forschung und Praxis ­Band XVII Eds.: Rausch L., Messerschmidt O., Molu-le G., Zimmer R. Georg Thieme Verlag, Stuttgart 1977, 176 s,tranica, 64 ,sEka i 25 tabela U knjizi su obuhvaceni referati sa po­drucja radiološke zaštite, koji su bili odr­fani na slmpu Udruženja ,njemackih lije­cnika godine 1976. Taj sastanak obe,lježuje dvije glavne teme. U okviru prve teme ucesnici su iznosili svo,j a iskustva sa podru­cja zašitite od jonizirnjucih zraka i tumacili pos1e,d,ice zraceinja u tehnickom i medicin­s:kom pogledu kod pogonske industrijske lzašt-ite. Druga tema obuhvahla je raclio}o­šike osnove -i zaštitu od zracenja u medicini. Obz· ir,om na to poglavlja u lmjizi podeljena su u 3 glavne grupe. U prvom pogl-avlju sakupljeni su radovi koji govore o proble­mima zdravstvenog ,.1adzora nad licima lmja su izložena zracenju u industriji i u tehnid uo,pšte. Nadaljnji referati govore o zašti1mim mjea.koje treba da se pr,im.je­ rama njuju zbog smetnji ili zbog nesreca food nuklearnih reaktora. Druga grupa referata rasp,ravlja o odgoju kadrova za potrebe radiološke zaštite lrno i o nekim novijim sazna[ljima i dostignucima istraživac,kog rada na podrucju racUološke zaštite. Trece poglavlje koje preds.tavlja g,lavim1 temu ,obuhvaca referate o o.bterecenju sfanovni­štva ionizirajucim zraoima zbog rendgen­skih dijagnostiokih pretraga, pogotovo ,još uapedij atri,ckoj praksi i u preventivnoj me­dicini. Mnogi referati raspravlj aju o pro­ ,blemima radiološke zaštite kod mamogra­fija. Od svega iz}ože,nog za nas su najintere­santnije poslednje dvije grupe refera,ta. To su referati ko,ji obradjuju prohlem zaštite uapedijatrickoj rendgenologiji gdje je brojapretraga sive veci, i referati o mamografijiagdje se profrv faktora rizikovanja postavljaafaktor korisrnosti ,i gdje se u vezi sa tirneakriteriji za biranje indikacija sve više izo­štruju.a Uvodjenjem novih metoda rendgensikih pregleda u ,se i broj peclijatriji povecava pretraga. Pretpos,tavlj a se da poraste go­dišnje za 10 posrto. Iz razloga što je djecji organizam osjetljiviji na zracenje ne,go organizain odras•log covjeka, u pedijatriji se primenjuju drugacije mjere u pogledu zašhte od jonhira:jucih zraka i to: bes,p,ri­korna strucna obuka lijecnika-radiologa, jasne indikacije i što bolja tehnicka opre­ma rendgenskog odeljenja. U zadnje vreme do,laze na tržište posebni rendgens,l.i apa­rati za upotrebu u pedijatriiji koji dopu­štaju sasvim kratko vi·ijeme ,ekspozicije jonizirajucim zracima, a ikod njih su dobro rješeni i neki drug,na , i prnblemi, ka,o pri­mer fiks,acija djeteta za vreme pregleda. U knjizi su izloženi faktori koji smanjuju ,vreme trajanja ekspozicije djecjih gonada i drugih radiosenzibilnih a,rgana za vreme rendgenskih pretraga. Jedna od grupa clanaka pretresa pit,anje korisnos1i i potrebe mamografije. Mišljenja oavi-sini doze koju treba da primi dojkaa(3 rad/pre,is.kavo), u gl.avnom su jednaka.aZbog toga se pos, taV1lja pit,anje opravdanositiamamograf,kod mladj,ih žena. U grupi ije žena izmedju 40 i 50 godina cijena za jedan otkriveni ,lrnrci. nom ·iznosi 2,8 milijuna DM, a u grupi žena, star, ijih više od 50 godina, viS'ina c,ijene zbog cešceg pojavljivanja bo­lesti padne na 218 tisuca DM za jedan km·cinom. Knjiga zauzima po svo,joj aktualnosti jedno od najviših mesta na podrucju zašti­te od jonizirajuceg zracenja. Zbo,g toga treba da ju poznaje svaki strucnjak koj-i radi na podrucju radiološke zaštite. S.aPlesnicara SAOPŠTENJE: SPAC* SOLIDPHASE SYSTEM-A NEW SEP ARATION METHOD FOR RADIOIM­MUNOLOGICAL DETERMINATIONS Sokolowski, G. and Naegel, W.*" The four basic components of a radioim­ n1tmoassay ,system a,re l. radio,labelled antigene 2.e non-radiolabel,led standard antigene 3.e specific anhb:odye 4.e separatian method.e The choice of a proper separation systemeis important t•o ensure accurate, preoise and reEable results. Nowadays, speed, simplkirty and conve­nience are some other important conside­rations for the busy laboratory when selecting a new assay method. In recent years anti-body was adsorbed to different solidphase mater-iail or coupled to cellulose and glass beads. When antibody is used to coat a plas,Ec tube, separatio:n of b:ound and free antigen oinly irwolves washing the -tube and thus removing free antiigen. The present paper describes a novel rachoimmunoassay me­ •thod which e,Liminates the need for centri­­ fugation, wh:ich is simple, rapid, efficient and alrnost genernlly applicable. In the SPAC system (section processed antibody ooated tube system) the antibody is chemicailly ilinked to the tube surface Patent aplied ''"'' present adress: Dr. G. Sokolowski, Dr. W. Maegele, c/o Byk-Malelinckrodt, Van Hevesy StraEe 1-3, D-6057 Dietzenbach-Steinberg *eCatt, K. J. Acta Endocrinol. (Supp.) 142,e222 (1969) preventing antibody loss due to desorp,tion because mere physical adsorption of .the antibody exposes the coated laye,r to a number of variables, any of which can oompromise its integrity. Oat,t ,et aV 1identifiied temperature, pro­tein concentr-aHon, io,rric strenght of buffer, pH ancl molarity as examples of such va­riables. The SPAC tube consists of 2 paTts -a lower reactive secHons and an upper ncm­reactive section. The copoilymer material is especfa.a selected co­ lly engineered from po.lymer material which affords better con­trol for optirna,1 cova, lent bo:nding of anti­body a,nd diminishes the degree of unspe­ cific binding. The lower reactive sechon ,is stippled to increase its effective surface area for bonding optimal quantities of antibody. The reaction sections are coated with antibody in a batoh process (mo•re than 50.000 tubes per batch), therefore thou­sands of tubes can be p110cessed under the same conditions, ensuring a uniform anti­body coating to the surface area. lin adclition, the antibody is co,valeintly bound (spacer :molecule: Glutara,ldehyde) to the surface of the reaction sect1on. This time-oonsum:ing (over 15 reaction s,te,ps) coat.ng 1process prevents the desor­ption of the antibody and guaraintees good stability of the co.ated tubes far extended pedocls of time. The antihody is protected against envi­ronme,ntal influences by the a[]plicat1.•on of a water soluble polymer film over the anti­body. finally the lower section is sealed to the open upper one, providing a standard 12 mm X 75 111!111 tube which fits in ahnost any automatic piipettiing and gamma-count­ing equipment. A great number 1of specifie immunofogi­cal tests can be adapted to the SP AC .system. The fir.st resuHs about kinetics, speeifi­ci1:y, sensitivity, precision, ,reproducibility and accuracy for SPAC Digox·iin and SPAC T4 are avai.lahle from the manufacturer. These results demonstrate that both tests are capable of yiekling valid results for cliinical diagnosis by a quick and simple method. Even 1nore important: the easy 4 step­ ,procedur,e (p.ipet, incubate, aspirate and count) minimizes va,riations in assay per­formanoe. Therefore this new test priciple is a contri.bution towa.rcls more reliable and tbetter practkabile methods in the routine clinica.l laboratory. III. KONGRES GASTROENTEROLOGA JU GOS LA VIJE ,Po.od do ,ritorož, 14. 17. septembra 1977 Kong,je održan Aucliitoniumu, res ,u koj;i 1e s•a svoj"irn raisporedom prostorija i tehni­ ,,:,,ckim uredijajem on1Joguoiio organizatoru, da ,s•e oihiman pmgram ,od preko 200 . referata ,sa zaldjucnlim di,skus:ija1111a za okrug1im .sfo­ 1 lom ,i ,secvnicam1i Uclruženja odv,ija organi­ ,zacijski besprekon110. Glavne teme lwngresa bi,le su: rak želuca 0sa 29 reforaita), endoskopija (sa 24 refora­ta), imuQ1JOlogija (sa 17 refer,a:ta), encimi (sa ,16 refor,,, atia), hirurška terapija jetrenih ho­1,,esti (,sa 14 referata). S,l,abodne teme (preko 100 .referata) .su , zadiiral,e u najraznovrsniju p.roblematilm gastroenterol1ogij,e. Talm je ra:?lna kliinicka ,kaizuiis,tika :tikia ,j,ivaina 1 i dijagnos,obradu 53ereforata, lmnzerva:tivna i hi,rurška terapi-ja ue28 .referaita, laboratorijski radiovi ,u 19ereferata, geneti.lrn i ee,u 9 re.:. pidemiologija fer,ata, histo1ogi!j a u 5 .referata i cista rend­genološka dij-agnostika 6 referata. Pose­ ,u b1110 velja nagla,siti, da je u s,lo,bodnim rtemama bi.la narocit,o zastupljena gas,tro­enterologija kod dojencacli :i n11ale dece, u ,prefoo 30 referata. Razum.lji'Vlo je, •da je rendgenološka dija­g[wtika hi,·pr isuima lrno živa ,nit u dobrom la delu referata, -bilo u glavrnim bilo u s,.lo­bodtnim temama. Ip,je rentgenološka ak ,dijagnos.još istaknuta kod tika posebno p.rvi.h .i dom,inantnih ·tema kongresa.e Ra·k želuca ,i endos1,r kopiju su po,stavilieor,gm1:izarf:10,ri na prvo mesto ocita iz sasvim od:redjenih razlogra. Rak želuoa ,stoji ,sa mo,rbiditetom i mor­tahtetom na vrhu .s,vih nra-1,ignoma a do nedavno rse -pr:ohlemu efo.kasrnog sma,n.jenja Jnortal,iteta nije pr.iistupi,1-o rac,iJo.na.11110, s:i­ 1, stema,tski i prema najus.pešnijoj doktrirni. Sve stati,s,tike ,,autora uce, ,merodavn.h nas da je dosadaša11j:i uo.hi.ca,j eni nacin ,clij agno­ . suike ,i tera.pij,e bio 1nagradjen .sa jedva parep,roce1111Ja 5 godina holesnika, a ,,preživelrih ,vecina umi•re vec u prve dve godin-e na.lwri hirurške .iinterv,enoije. U za,ch1,jih 10 giodfo.1ia -od kako je poz111ata izrazito poholjšanaedup,lokontraSitna rtg-metoda pregleda želu­ca i ga,s,troslmpij a s,a ,flek.sibtlnim fiberga­stroskopima -iz.razito je .povecan hro:jeodkrivel11ih ma,lig[l;oma želuca u ranoj fazierazvoja. Tako odkr,malignomi, hi,sito- ,iveni 1}oškli ve,r ificirani, imaj u šansu potpurm ge .,iz,na.k on hirurške ,ntervencij e ue lece,nj a ,i95 do 100 %. Iz i,znešenih konstantacija, koje nisu niti ueliteratur,r i niti na struc,nim sastancima v,i­še nikakva [11ovos.t, pro:izilazi LogicanezakLjuc.ak, da se mma problem že-lucanoge,raka postaviti san10 pod takvo svetlo ae ,-sve -sa ljšanja pomocue ci,ljem pobo,,situacije pravii,lnih s.truc,niih ,i ,organizacijsl.ih s.tano-'­višta ,i smernica. Takav je bio i cilj orga­1nizatiora korngresa.e ,Za da,em.lj,i bilo ljnji razvoj rada u naš:oj z,,je potrebno ras,c;i.s,a tko stiti pojmov:ima i lmko neka deluje, da ve1liki ,napori dija­ginos,tike i terarpije nebi brili ,i u buduce smno pal.ijativnog karakteiia. Zani,mJji:v,o je, da je najvecem broju refe­ rafa uspelo pri-kazati ·tsbnu na -osnovu ·,s101Jsrtvenog rada i ,iskus.tva. Rezul,se tati 1pocludaraju s1a lmnstaintaoijama i zakljucc.i­ , ma naj,eminent:n!ijih autora u svetskom me,Iz nek!ih reforata pak je j,oš uvek , rilu. provejavaila ,is-tina na1še s,vakiclašnjice, da se 111a 111:nogim me&tima nacli i shva6aju pro­ ,blemi j,oš po s:tamm, -,zbog 1eških fosrto dkol,nos.ti rada. Zc11ni111Jljiva je bila meclju­tim i p:ole1nika za okrug1im 1s,t0Iom, gele -su neki -em.nentni 1st·rucnjaci davali renclgeno­Iog,iji najv,vrednost, ecu jer je cilj glavne teme hi•o kalm poboljšati .dij,ag,no,shku -što znaci kako otkriti i verificirati rak u rcmoj fazi razvoja. Zaklju6a1k kongresa :se može po pitanju problematike raka želuca postaviti ovako: l.eZa pos,tiza111j,e b:oljeg uspeha kod lece­ ,,nja je ,-rana -ogra­ presu,clina ,clij,agnoza, .nice,na na mulmzu 1i 1submulwzu. 2.eRana dijagnoza se najsiigur,nije pos.tižee1ims,kill11 radom -rendgenolog, •endosko­,pist, hiisrtolog. ·,, 3.eSamo •nraj,,n.ija rendgenolioška suptilte­- hnika pretrage i .sa1110 sigurna gastro.skop­,ska tehn;ika m, ogu otkriti rak želuca u ranoj fazi. 4.eSumlj,i,ve pramene -,otfo1,ivene rend­genol,oški ,-se pre il.i endoskopski 111,oraju hi,rurške in1er'Vencije histoLoški opredeil,iti. 5.eTreba težiti .sistematskom pni,s.tupueotkrivia111j a ranog ra,ka želuca kod rizicnih grupa. U dis1kusiiji bifo je izr;icito naglašeno sle­,dece: Podam .rane dij-agnoze ,ne sme se nikako ,,brkati sa ,,i još dobro ,operabilnim ograni­ , •cenim tvorbama lmje su prohile serozu, pa malrnr one 111e bile pracene histološki po­tvrdJ eJ1Jim metas,tazian1,a. 1Takvih malig,no­ma rend,genolozi 111110§0 otkriju a bolesnici ces,nemaju tegoba. , to nikakvih Stahl,stike operisanih su medjutim i kod takvih malii­gnoma pora. zine. U našim priilikama, kada je gastroskopJja rtek ,priv.iile,gij raZJv.jenih rendge- ,centara, 111101ogij,a ce ,biti 1još dalj.,ina dijagnosti­ e g,Javcka metoda. Da bi ona opravdala sV1oju vrednost, .1nora se u ,S!vim ustanovama i uvek ,sprovodiili ,sam10 uz primenu .savreme­, ne duplokontrastne .metode i na .saV1reme­111.,apiarahma. P.l'ema se im --torne 1noraju upotreblj avaH 1srn110 aparati .sa svetloS!nim ojafavacem i televizijskim ,}ancem. Istotako je nedopusilno da se pravi ;raz1ika izmedju rpregleda u ·am:bulantama i ..na klin.ifoama. Pregled mora biti izveden svuda j, ed.1Jako kval, ite1m:o, jer je loš pregled opasan i vodi ueza,b,ludu.e i bolesnici, kod kojih je pososn.ovu .loške 11surnnja na Sv,,itavljena nae rendgenopretrage rani ,rak, mora.ju se g,astroskopirati i nal,az his•tološki pot'Vrditi. Na gastroskopiju se moradu upuiliti i .svi ulkus,i želuca, polipi i , •hi,pe1,plastione I lmd .krvme­ •gastropailije. u1ja i-z gmmj.ih ,delo,va probavnog .trakta je endoskopija sigm,nij a metoda pregleda i treba j,e ,kori.sttH, alm ostane .rendgenofošiki ,nalaz nes]guran. Gastroskop:iju ilreba šimko ,kori,s,t]ti i kod negativnih nal:aza pregleda­nih bo-lesnika iz r,, izicne grupe. U p,;0,redd1et11Jju s1a rendgerm1oškom clij a­•i gno,stilmm je en,clio.s,kopija gornj,eg dela pro­bavnog ,,-, tr-akta ki0,cl ostalih obolen,ja jednja­, ka, želuca i cluoclenuma pribli.no jednako sigurna, -.sa rela,tiv,no mal-im oclstupanjem .siguiuos•ti kod pojedine: ih ,o,boleu1ja. Izuzetak je g,astri ilis, ,gele su renclgenolioške mogucno­st!i. ve.orna , oskuclne i vod-e u velike zablucle. Prikazane su velike uporedne stati,s,tike, ,domace i :Strane, .vidi da se gre­ iz kojih .se ške u poziilivnom ,ilii negativnom pravcu kod !rendgenologije i enclosimpije k,od •naj­bolje tehnike krecu negde olw 20 %. Ove greške .se u dodatnih 15 '% mogu ispraviti, ,aifoo ,se -pregled nadopuni sa .drugom meto­ ,;dom. Tako ,obe metode ne lwnkunira;jue ,·jedna d,rugoJ, ·nego se naclopunjuju.e Timski rad je prema torne najus,pešnij,i naciin za pos•tizanje vrhunskih rezultata. Z bog toga moderna gas,troen terol:o gij a teži ,svim snagama bmjnih encloskop­ ,razvitku ,skih jec1iniica, moder,no opremljenih i .s1ru­ono i. priaktiono osposohljenih. Nema nika­kv,se za gas,troe:ntemlo­ og opravclanja, da šku clijagnostiku nabavljaju skupoceni renclgensk.:lmvi a dae i aparati i oclgaj aju kac se uporedo ne r,znatno azvija jeftinija endoslmpija. Ona po svojoj dijagnos-ticlmj vred,rnosti ne z•aostaje za rendgenologijom a obe se sretu:10 1nadopunjuju. Svaka ,od dviju metoda trna sviode 1specificne i izuzetne 1nogucnos,ti, koje 1smo dužn. u što savršeJ.11i­j em obliku prirnenirti ,u ,dobrobit bolesnika. Slicna stanovišta su istaknuta i ,slicni zakljufoi su donešeni kod ,ocene vrednosti 1rnkto-i lmlon0:skopije, gde 1se ipak o,prav­daino daje kod prve prednost •rektoskopiji a k,od drug,e irigog,rafiji. Razlozi su prven­s•tveno teihmic,ke prirode. Ipak su istaknute vanre,drne 111:oguonosti rekto-,i foolo[]Joskopije za s.gunnu Ms:toilošku dijagnositiku, alm je pri,stup izvodlj.iv. Smatram da je kongres postigao svoj cilj, da postavi u pravo ,1 svetl0 problem i potre­bu ,rane detekcide raka želuc,a, dajuci rend­genolog,iji i endos,kod tog zadatka foopiji pravu ulogu. Obe metode su dužne is:puniti ocekivanja, a to ce biti moguce samo uz sav,pristup prihv,acajuci timski rad. rernen što se tice same endos.knpske struke posita-1,o je ooito, da je nemi1novan jak razvoj kako u br:oju tako i u ,kvalitetu endosl'-'op­skih j edinica. Današn.j e stanje je sigurno ,velika kocnica razvHku gas1t11oenter0Loške dijag,n,ostike u na.šoj zemlji. B.eTavcare STaRUCNE OBAVESTIa: U I-Iernegnovern. (SR Crna Gora) bitce od 14.ado 16. maja 1978 »Onkološki dani Jugo­slavije«. Organizacija je poverena onkolo­škoj službi Orne Gore i njom ce rukovoditiaprim. dr. N. Ivov.ic, naceln,ik ove službe ua Titogradu. Odluceno je, da se dani održe uaCentru za naucne skupove -Hercegnovia U Ohr,(SR Maked01nija) bitce od 24. i,du do 26. maja 1978 g:odine »VI. naucni sasta­ nak alergologa i klinickih imunologa Jugo­ slavije«. Mesto odrfavanja: Ohrid, Hotel »Metropol«. Teme: rane alergijske manife­stacije (kli1nicka, la. boratorijska i terapijskaa istraživanja), alerg•ijske manifestacije decjea dobi, eksperimentalna ,imunologija i aler­ gologija, imunoterapija.a Rok prijave radova: do 15. novembra 1977, rok prijave rezimeja radova: do l. fe­ bruara 1978. Kotizaoi'ja: 800.-din. Organizator: Udn1ženje alergoliaga i kli­ nickih imunologa Jug:oslavije i sekcija a,lergologa i klinickih -inmnofoga Makedon­skog leikarskog društva. P.rijave i o,bave­štenja: K1i'n1ika za pulmoalergo1ogija, Me­ ,dicinski fakultet -Slmpje, Vodnjanska 17 (91000 Skop,je). U Sarajevu (BiH) bitce od 18. do 20. oktobra 1978 g:odine »IV. kongres lekara Jugoslavije«. Teme kongresa .su: ,organiza­cija zdravstvene zaštite i perspektiva •raz­vaja, edukcija kadirova (lekara) u zdrav­stvu. Prijava tema: mir. dr. A. FiLipovic, general,ni sekretar ko,ngresa, Društvo lj, e­kara BiH, ul. Marša.Ja T, i ta 7, 71000 Saraj e­vo, najkasnije do 31. marta 1978. Planira se izdavanje zbornika pre -kongresa. Rad za štampanje treba dostavai.ti do 30. maja 1978 .na ,adresu: Red,akcioni od:bor IV. kongresa lekara Jugoslavije, cfo Društvo ljekara BiH, ul. Maršala Tita 7, 71000 Sarajevo. Kiotizaoija: din 500,-i uplacuje .se na žiro racun Društva ljekara BiH broj 10102-678­-292, sa naznakam: za IV. ·kongres lekaraaJugoslavije.a II YUGOSLAV CONGRESS OF NUCLEAR MEDICINE Bled, October 10-13, 1978 The II Yugoslav Congress of Nuclear me­dicine with internationa,l ,parci,pitation organized by Nuclear Med·icine Associahon of Yugosla-via will be held i111 Bled, October 10-13, 1978. P.resident of the Congres: Prof. Dr. Bojan Varl, M. D. Secretary of the Congress: Dr. Boris Ka­iStelic, M. D. 1 S.ite of the Co.ngress: Festival hall and Park hotel, Bled, Slovenia, Yugoslavia (air­port Ljubljana 30 km, rai,lway Lesce-Bled 6km). Topics of the Congress: l. Dynamic studies 2. Radio.imunoassay 3. Free paper,s Lecture time: 10 mi,nutes. Oon.gress languages: Yugoslav languages, English. Registration fee: 1.200,00 Din. Pa1per.s will be published in »Radiologia .IugoS1lavica« and should be sent later than Apl'il 30, 1978. A technical exhibiihon will be arrangecl within the scope of the Congress. Intendi.ng participaints interested in fur­ther de.tailed , information are requasted to write •to the adress: Dr. B. Kastelic, Cli,nic 1of nuclea.r medicine, Zaloška 7, 61000 Ljub­ljana, Yugoslavia. The Organizing Commitee of the Congress II. JUGOSLA VENSKI KONGRES NUKLEARNE MEDICINE B1ed, 10-13 oktobar 1978 Od 10. do 13. ,oktobra 1978 održat ce se na .Bledu II. Jugo.slavens.ki kongres nukle­arne medicine. Organizator je Udruženje za 11ufoleam1u meclic1nu Jugoslavije. , Predsjednik [rnngresnog odbora: prof. dr. Bojan Varl, dr. med. PredsjedJ1ik organizacionog odbo-ra: dr. Boris Kastelic, dr. med. , Mjesto održavanja kongresa: Festivalna dy,o,rana ·i Pa,rk hotel, Bled, Slove1nija. GLavne teme: l. Dinamicke s·tudije l 2. Racioimunologij a 3. S.lobodne teme Trajanje referata: 10 minuta. Jezici: jezici jugoslavenskih naroda .i na­rodrnosti te engleski. Kotizacija: 1.200 Din. ,Radovi ce biti .,. štampani u reviji »Radio­ilogia Iugos,lav-ica« a p.otrebno ,ih je dosta­viti [lajkasnije do 30. apr1la 1978. Kongresu ce biti prikljucena izložba ra­cliofarmacije i nuklearnomedicins.opre­ ke n1e. Za ,sve informac·ije obrati te se na adresu: , Dr. Boris Kastelic, Klinika za nuklearno medicino, Zaloška 7, 61000 Ljubljana. .Orgainizacioni odbor RADIOLOGIA IUGOSLAVICA Casopis za rendgendijagnostiku, radioterapiju i onkologiju, nuklearnu medicinu, radiobiologiju, radiofiziku i zaštitu od ionizantnog zracenja Glasilo Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu Jugoslavije i Udruženja za nuklearnu medicinu Jugoslavije Izlazi cetiri puta godišnje Pretplata za ustanove 400 din, za pojedince 200 din Izdavaci: Uprava Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu Jugoslavije Izvršni odbor Udruženja za nuklearnu medicinu Jugoslavije Adresa redakcije; Onkološki inštitut, Vrazov trg 4, 61000 Ljubljana Broj cekovnog racuna: 50101-678-48454 Broj deviznog racuna: 50100-620-000-32000-10-482 LB -Ljubljanska banka -Ljubljana Odgovorni urednik: prof. dr. L. Tabor, Ljubljana Tisk: Tiskarna Ucnih delavnic Zavoda za slušno in govorno prizadete v Ljubljani . Kvalitetni proIzvo d" 1 ·1 2 DDR-a RONTGENFILME SH-90 Medicinski rl>ntgen film za r imenu sa pojacanom folijam. Standard.l lil. ':01:;.'::,:.ns .e s nimke u tvrdom ili mekom p odrucju zracenja, sa c Rontgen f1 m z a obra u u ·e od 90 sekundi i dužim vremenom b d kao . z a rucnu obra u. solno poJa arn ·1 d .. . mašini za r.zv11an1 trajanja o ra e, I d Gen . zastu.ni "k za SFRJ: IN TERIMPEX-SKOPJE Izvoznik: CH EIE -EXPORT-IMPORT DDR-105 5 BERLIN Storkower Strasse 1 33