izvirni znanstveni članek UDK 316.73/.77(437.1+450+497.4) primljeno: 2003-07-21 EMPATIJA I VJESTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE Mira KLARIN Sveučiiište u Zadru, HR-23000 Zadar, Ulica dr. Franje Tudmana bb e-mail: mklarin@unizd.hr IZVLEČEK Globalizacija in informatizacija bosta ponovno definirali industrijo, politiko, kulturo in celotno družbo, zato moramo poznati pravila interkulturalne komunikacije, ki so temeljnega pomena za razumevanje obeh svetovnih procesov. Pomembnost opazovanja interkulturalne komunikacije na interindividualni ravni je nedvomna. Stereotipi, ki temeljijo na neupravičenih posplošitvah in popačenih stališčih, so večinoma rezultat pomanjkljivega poznavanja pripadnikov drugih kultur. Cilj pričujoče raziskave je potrditi veljavnost modela, ki predpostavlja, da sta sposobnost empatije in uspešnost komunikacije temeljnega pomena za pripravljenost za interkulturalno komunikacijo, ki izhaja iz stereotipov o določeni kulturi. Delo je osredinjeno na raziskavi stereotipov o Čehoslovakih, Slovencih in Italijanih, pripravljenosti za interkulturalno komunikacijo, sposobnosti empatije in komunikacijskih spretnosti. Rezultati deloma potrjujejo predlagani model. Pripravljenost za interkulturalno komunikacijo je namreč prediktivna za jakost stereotipov o Italijanih. Osrednjo vsebino dela predstavlja analiza razlik med stereotipi o navedenih narodih. Ključne besede: empatija, komunikacijske spretnosti, stereotipi, interkulturalna komunikacija, globalizacija EMPATIA E ABILITÁ DI COMUNICAZION E QUALE BASE PER LA STEREOTIPIZZAZIONE E LE COMUNICAZION I INTERCULTURALI SINTESI La globalizzazione e l'informatizzazione, le forze che cambieranno il mondo, ridefiniranno !'industria, la política, !a cultura e la societa in generale, avranno successo solo se riusciremo ad individuare le rególe delta comunicazione interculturale che sono alia base della comprensione di questi due processi mondiali. L'importanza dell'osservazione della comunicazione interculturale sul piano interindividuale é indubbia. La frantumazione degli stereotipi, che si basano su generalizzazioni ingiustificate e su posizioni stravolte, é, in massima parte, il risultato di una conoscenza insufficiente degli appartenenti alie altre culture. Lo scopo di questa ricerca é di rafforzare la validita del modello secondo il quale la capacita di empatia e il successo della comunicazione stanno nella disponibilita di principio alia comunicazione interculturale che si puo spiegare con uno stereotipo nei confronti di una determinata cultura. É stata eseguita un'indagine sugli stereotipi nei confronti di cecoslovacchi, sloveni e italiani, sulla disponibilita alia comunicazione interculturale, sulla capacita di empatia e di abilita nella comunicazione.risultati confortano, in parte, il modello proposto. La disponibilita alia comunicazione interculturale pronostica, infatti, l'intensita degli stereotipi relativi agli italiani. La maggior parte della ricerca e indirizzata all'analisi delle differenze negli stereotipi sui popoli sunnominati. Parole chiave: empatia, abilita di comunicazione, stereotipi, comunicazione interculturale, globalizzazione Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 Globalizacija i informatizacija kao snage koje če izmijeniti svijet (Kluver, 2001) koje če nanovo definirati industriju, politiku, kulturu i društvo u cjelini, dogoditi če se samo ukoliko prepoznamo pravila medukulturalne komunikacije koja se nalazi u osnovi ova dva svjetska procesa. U trendu globalizacije treba razlikovati globalizaciju kao činjenicu, ali i kao vrijednost. Globalizacija kao činjenica odnosi se na integraciji! ekonomije i učvršči­vanje ekonomskih veza. S druge strane globalizacija kao vrijednost odnosi se na kultumu i društvenu integraciju. Integracija na kulturnom i društvenom planu može se realizirati ukoliko prevladamo medukulturalne barijere. Medukulturalna komunikacija definira se kao komuni­kacija licem u lice medu pripadnicima različitih kultura i čini temelj globalizacije društva (Janclt, 2001). Pri tome treba imati na umu da se interpersonalna komunikacija i njezini mehanizmi razvijaju unutar specifičnog kultur­nog konteksta uvažavajuči norme, vrijednosti i institu­cije tog konteksta (Duck, 1998). Upravo različitosti tog kulturnog konteksta koja uključuje rasnu različitost, religijsku različitost, kulturnu različitost, pa i ekonomsku razlog je za nesklad medu kulturama (Gaines, Leaver, 2002). Prevladavanje kulturnih različitosti, upoznavanje i razumijevanje drugih naroda, njihovih običaja, religija, vrijednosti čini pretpostavku stvaranja veza medu pri­padnicima različitih naroda. Suprotno, nedovoljno po­znavanje drugih naroda pogoduje stvaranju etnocen­trizma, stereotipa, predrasuda, diskriminacija i rasizma. Takvi nepoželjni, agresivni oblici medukulturalnog po­našanja čine prepreku medukulturalnoj komunikaciji, a time i globalizaciji. Svjesnost o povezanosti kulture i komunikacije vrlo je važan preduvjet uspješne komuni­kacije medu različitim kulturama (Jandt, 2001). Teoretičari koji se bave proučavanjem medukul­turalne komunikacije naglašavaju da su ekonomska integracija, turizam, migracija važne snage koje potiču razvoj kompetencije u medukulturalnoj komunikaciji (Kluver, 2001). Uvjet za razvoj kompetencije u medukulturalnoj ko­munikaciji je sučeljavanje kulturnih razlika. Bennett (1986, 1993) je razvio razvojni model interkulturalne osjetljivosti koji predstavlja okvir za razumijevanje reak­cija ljudi prema kulturnim razlikama. Koristeči spoznaje kognitivne psihologije Bennett je ukazao na postajanje 6 stupnjeva kroz koje prolazni razvoj medukulturalne osjetljivosti. Kognitivne strukture koje se nalaze u osnovi razvoja medukulturalne osjetljivosti odraz su stavova i ponašanja prema drugim narodima i kulturama. Mogli bismo reči da promjena stavova i ponašanja ujedno čine 6 Bennettovih stepenica u razvoju kompetencije u medukulturalnoj komunikaciji. Model rasta medukulturalne osjetljivosti (1986, 1993): 1. Fiksacija predstavlja prvu stepenicu, a odraz je nedovoljnog poznavanja drugog naroda. Osobina miš­ljenja ove faze je naglašavanje jeclinstvenosti vlastite kulture i pomanjkanje interesa za upoznavanje drugih kultura. 2. Defanzivnost predstavlja drugu fazu, a odraz je otpora promjene stava. Ova faza uključuje agresivno ponašanje prema drugima, a temeljeno je na naglaša­vanju superiornosti vlastite kulture uz' istovremeno naglašavanje inferiornosti druge kulture. Ovakvi eks­tremni stavovi o vlastitoj i tudoj kulturi rezultat su se­lektivne percepcije koja čini osnovu nastanku i održa­vanju stereotipa. Rezultat clefanzivnosti je i etnocen­trizam definiran kao "negativna prosudba druge kulture u odnosu na vlastite kulturne standarde" koja vodi ka odbacivanju bogatstva i vrijednosti te kulture ( Jandt, 2001, str. 69). 3. Minimaliziranje je razvojna faza kompetentnosti koja je gotovo suprotna prethodnoj. Dolazi do zane­mari vanja različitosti uz istovremeno naglašavanje slič­nosti. Ova je faza takocter rezultat selekcije u procesu percipiranja. 4. Prihvačanje predstavlja fazu realnog sagledava­nja kako pozitivnih tako i negativnih osobina druge kulture. 5. Prilagodavanje odnosno suočavanje s različito­stima omogučuje uživljavanje odnosno empatiju koja je uvjet za bolju, kvalitetniju i kompetentniju komunikaciju izmedu pripadnika različitih kultura. Sposobnost sagle­davanja nekog dogadaja, nekog stavu iz različitih per­spektiva čini korak ka prevladavanju različitosti i ka rješavanju sukoba. 6. Integracija je posljednja faza u kojoj su partneri jednakopravni u komunikaciji. Dominacija ne postaji, več postaji generalna vrijednost u odnosu na koju se prosuduje konkretno ponašanje, neovisno o kulturnoj pripadnosti. Kako vidimo negiranje različitosti i selektivnost per­cepcije osobine su prve tri faze razvoja kompetencije u medukulturalnoj komunikaciji. Ove razvojne faze emo­cionalno su obojene i kao takve predstavljaju prepreku sagledavanju realne slike o sebi samome, a time i o drugima. Četvrta i peta faza su faze prilagodbe koje se temelje na objektivnijoj percepciji, na percepciji koja ni je determinirana več postoječim sklopom ponašanja i stavova. Stari stavovi polako slabe, jer je pojeclinac u situaciji sagledavanja druge perspektive. Posljednja je faza integracije koja predstavlja završnu razvojnu fazu kompetencije. Integracija predstavlja mišljenje temelje­no na globalnim, zajedničkim, opčeljudskim principima koji nikako nisu kulturološki uvjetovani. Ovlaclavanje vještinama medukulturalne komunikacije odnosno ra­zvoj komunikacije temeljene na opčeljudskim, huma­nim principima uvjet je za prevladavanje medukul­turalnih razlika. Vještina komunikacije medu kulturama temelji se na vještinama prenošenja poruka, fleksi­bilnosti ponašanja, uzajamnom upravljanju i socijalnim vještinama (Jandt, 2001). Opravdano je zaključiti cla ra­ Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 zvoj medukulturalne komunikacije čini osnovu za ra­zbijanje predrasucla, stereotipa i drugih agresivnih sta­vova koji se temelje na neclovoljnom poznavanju pri­padnika drugih kultura (Pennington, 1997). Komuni­kacija temeljema na prepoznavanju vlastitog identiteta i identiteta drugih naroda rezultira kompetencijom i suve­renošču svakog naroda u komunikaciji s drugim. Ko­munikacija koja se temelji na kompetenciji, a ne na superiomosti ili inferiornosti pretpostavka je izbjega­vanju negativnih efekata globalizacije medu kojima su slabljenje lokalne autonomije, tradicije, jezika i drugih kulturnih vrijeclnosti "malih naroda". Zastupljenost pojma "medukulturalna komunikacija" na stranicama interneta neclvojbeno ukazuje na značaj razvoja ovog suvremenog oblika komunikacije. Kako potaknuti i razviti komunikaciji! kao interak­tivni proces medu različitim kulturnim skupinama? Kako omogučiti razvoj senzibilnosti za kulturne razlike, kako razviti kompetentnu komunikaciju? pitanja su čiji bi nam odgovori dali osnovu za razumijevanje, a tirne i izbjegavanje medukulturalnih sukoba. O d 1995. g. djeluje organizacija "SoCoCo Intercultural" s ciljem ra­zvoja interkulturalne komunikacije. Cilj organizacije je organiziranje javnih seminara i savjetovanja koja se temelje na poticanju poštivanja, razvoj povjerenja, ra­zumijevanja i suradnje medu različitim kulturama i subkulturama. Stvaranje interkulturalnih odnosa čini te­meljni cilj ove svjetske organizacije. S psihologijskog stajališta postavlja se pitanje koji su to mehanizmi koji stoje u osnovi medukulturalne ko­munikacije, odnosno otvorenosti prema drugim naro­dima. Po svemu sudeči, a i ukoliko se osvrnemo na Bennettov model, ne možemo izbječi pojmove poput stereotipa, empatije, prosocijalnog ponašanja, vještina komunikacije. U daljnjem tekstu osvrnuti čemo se na­kratko na neke od spomenutih mehanizama. STEREOTIPI Sterotipe prvi put spominje američki novinar Walter Lippmann 1920. godine i do dana clanašnjeg autori ovaj termin clefiniraju gotova jednako Lippmannu (Fishbein, 2002). Stereotipiziranje, uključuje proces kategorizacije ljudi u več uspostavljene, formirane kategorije neovisno o njihovim individualnim karakteristikama. Stereotipi se stoga nužno zasnivaju na selektivnoj percepciji i selek­tivnom pamčenju. Zamječuju se i pamte one informacije koje su u skladu s več postoječom shemom. Takvi po­opčeni stavovi, formirani na selektivnoj percepciji i maju negativnu konotaciju. Percepcije se temelje na več po­stoječim shemama, a da se pri tome ne uvidaju indi­vidualne razlike (Pearson, Spitzberg, 1990). Poopčeni stavovi imaju specifični! ulogu u komunikaciji. Ovakav krut, rigidan, iskrivljen i neopravdan generalni stav pre-ma pripadnicima drugih kultura odreduje i naše pro­sudbe i naše ponašanje u odnosu na njih. Uvažavajuči teoriju perceptivne konstante možemo zaključiti da su naše percepcije kao subjektivni, aktivni, kreativni, interpretativni proces uz pomoč kojeg ra­zumijemo sebe i drugog (Pearson, Spitzberg,1990) na­učene i temeljene na kulturnim vrijednostima, stavovima i vjerovanjima. Teoretičari medukulturalne komunika­cije smatraju cla je naše gledanje, slušanje, mirisanje, osječanje uvjetovano kulturnom pripadnošču. Takve naučene percepcije uvjetuju razlike medu ljudima. Stavovi, vrijeclnosti i vjerovanja kulturnog konteksta ocl­reduju našu percepciju, interpretaciji! dogadaja iz naše okoline, sebe samoga i drugih ljudi. Iz ovoga slijecli specifična uloga stereotipa u procesu komunikacije medu različitim kulturama. Teorijska objašnjenja nastanka stereotipa pružaju nam mogučnost djelovanja u smjeru promjena. Prema teoriji konflikta stereotipi su dio ideologije jedne skupine koja sebe smatra superiornom i tirne opravclava nasilje. Prema teoriji socijalnog učenja stereotipi su naučeni, strukturirani sklopovi vjerovanja. Dok kognitivno-so­cijalne teorije naglašavaju pogreške u percepciji i kog­niciji koje rezultiraju stereotipnim shvačanjima. Re­spektirajuči teorijske postavke nečemo pogriješiti ako zaključimo da je "stereotipiziranje klasificiranje ljudi u oclredene, več formirane kategorije, koje se temelje na preradivanju informacija na način koji selektivno smanjuje potencijalno velik broj podražaja koji dolaze iz onog što ljudi kažu i urade" (Pennington, 1997, 149). Isti autor navodi tri kriterija koji obilježavaju stereotipe: a) ljudi se kategoriziraju po upečatljivim značaj­kama poput rase, nacionalnosti, spola, b) svim članovima te društvene skupine pripisuju se iste značajke, c) bilo kojem pripadniku te grupe pripisuju se po­stoječe stereotipne značajke. Jandt (2001) sumira negativne efekte koje stereotipi provociraju u komunikaciji. Oni uvjetuju vjerovanja koja ne moraju biti istinita, rezultiraju neopravdanim generalizacijama, na temelju stereotipa predvida se tude ponašanje, oni usporavaju komunikaciju. Jedan ocl načina prevladavanja stereotipa i drugih iskri vi jeni h vjerovanja je i suradnička interakcija (Slavin, Cooper, 1999), a temelji se na medusobnom upozna­vanju, razvoju meduzavisnosti, clijeljenju zajedničkih ciljeva i zadataka, razgovoru. EMPATIJA Suosječanje kao pretpostavka uspostavljanja kom­petentne medukulturalne komunikacije Jedan od važnih elemenata medukulturalne komu­nikacije je sposobnost uživljavanja u tuda stanja i do­življaje. Prema Bennettovom modelu stjecanje spo­sobnosti uživljavanja čini petu stepenicu razvoja osjet-Ijivosti za kulturne razlike. Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 Empatija je predmet interesa brojnih područja psi­hologije, socijalne i kliničke psihologije, razvojne psi­hologije, psihologije savjetovanja i psihologije komuni­kacije (Stiff i sur.1993). Empatija ima značajnu ulogu u afektivnom, kognitivnom i ponašajnom aspektu ličnosti. U meduljudskoj komunikaciji empatija zauzima značajno mjesto. Da bismo razumjeli druge, prihvatili različitosti, nužna je sposobnost empatiziranja. Još ako znamo da je empatija preduvjet prosocijalnom ponaša­nju sasvim je jasan toliki interes znanstvenika za pro-učavanje ovog fenomena. Empatija nije jednostavan set verbalnih i neverbalnih vještina, več je čine naučene vještine koje igraju važnu ulogu u interpersonalnoj komunikaciji i njezine su komponente, lako višedimenzionalna po svojoj strukturi empatiju možemo definirati kao sposobnost percipiranja stanja drugoga kao našeg vlastitog. Sastoji se od afek­ti vne i kognitivne komponente. Afektivna komponenta se odnosi na emocionalnu reakciju kao odgovor na emocionalna stanja drugog pojedinaca ili grupe. Kog­nitivna komponenta, s druge strane, uključuje sposob­nost uživljavanja u tudu perspektivu kao vlastitu (Pearson, Spitzberg, 1990). Stiff i sur. (1993) razraduju ovaj dvodimenzionalni model empatije. Autori pret­postavljaju da se unutar dviju osnovnih dimenzija mogu razlikovati dimenzija "preuzimanja perspektive" kao kognitivna dimenzija, "emocionalna briga", "emocio­nalna za raza " i "odgovornost u komunikaciji" kao emo­cionalne dimenzije istog konstrukta. Preuzimanje perspektive čini kognitivnu dimenziju empatije, a odnosi se na sposobnost preuzimanja tude točke gledišta, na gledanje stvari ili dogadaja iz per­spektivne drugog partnera u komunikaciji. Ova di­menzija omogučuje pojedincu sagledavanje obje strane nekog dogadaja i tirne mu omogučuje objektivniju prosudbu, odnosno veču otvorenost ka rješenju. Emocionalna briga kao afektivna komponenta može se opisati kao humanistička orijentacija, simpatija, al­truizam. Emocionalna zaraza takoder čini afektivnu dimenziju empatije i odnosi se na preuzimanje emocija drugoga. Uključenost u komunikaciji i osječaj odgovornosti dimenzija je koja je najslabije istražena u literaturi koja se bavi proučavanjem empatije. Empatija omogučuje pojedincu razumijevanje dru­gog. Razumijevanje drugih i njihovih emocija vodi nas u otkrivanju zajedničke humanosti (Pearson, Spitzberg, 1990). Prepoznavanje svojih i tudih stanja pruža nam mogučnost 'stjecanja uvida u kompleksnost i kontra­diktornost dogadaja oko nas, problema i nesuglasica koje su rezultat nemogučnosti sagledavanja te kom­pleksnosti. Nadalje empatija olakšava i potice proso­cijalno ponašanje, ponašanje usmjereno na pomaganje drugima, suraclnju s drugima i rješavanje problema. Empatija potice razvoj različitih socijalnih proces. U ovom radu polazimo od pretpostavke da empatija i vještine komunikacije čine osnovu stvaranja stereo­tipnih shvačanja različitih naroda. Takoder pretpostav-Ijamo da na osnovi poznavanja vještine empatiziranja možemo predvidjeti odnos i otvorenost prema pri­padnicima drugih kultura i naroda. METODOLOGIJA Ispitanici U ispitivanju je sudjelovalo 102 studenata druge i treče godi ne od čega su sve djevojke Filozofskog fa­kulteta u Zadru. Ispitivanje je provedeno grupno, od­vojeno na študenti ma druge odnosno treče godi ne štu­dija u trajanju od jednog školskog sata. Mjerni instrumenti Za mjerenje empatije koristen je upitnik autora Stiffa i sur. (1993). Upitnik mjeri tri dimenzije empatije, kognitivnu dimenziju ili preuzimanje perspektive i dvije afektivne dimenzije emocionalnu zarazu i emocionalnu brigu. Upitnik je preveden s engleskog jezika i p ri­mi jenjen na našem uzorku. Autori izvještavaju o za­dovoljavajučoj pouzdanosti (Cronbach alpha) koja se kreče od 0.68 do 0.87. ovisno od dimenziji i primjeni (test je evaluiran u dvije študije). Na našem uzorku čestice na dimenziji preuzimanja perspektive imaju zadovoljavajuču pouzdanost (od 0.28 do 0.49) izuzev čestice sadržaja "Kada sam siguran da sam u pravu ne trudim se slušati argumente drugih ljudi". Stoga je ova čestica izuzeta iz daljnje analize. Rezultat na ovoj subskali interpretira se kao sposobnost preuzimanja tude perspektive, a tipične čestice koje je opisuju su: "Prije nego li prosudim o nekoj svadi, pokušavam sagledati obje strane", "Kada sam ljut na nekoga pokušavam sagledati obje strane". Pouzdanost ove subskale iznosi Cronbach alpha = 0.63 (M=17.22; SD=2.72). Druga je dimenzija emocionalne zaraze. Ova di­menzija u originalnoj verziji ima 7 čestica koje, kako izvješčuju autori imaju zadovoljavajuču unutarnju po­uzdanost (0.36 do 0.68). Pouzdanost subskale iznosi Cronbach alpha = 0.73. U našem ispitivanju ocl 7 čestica u daljnjoj analizi ostale su svega tri koje imaju zadovoljavajuču pouzdanost (0.36, 0.57, 0.60). Jedna od tipičnih čestica je: "Ljudi oko mene snažno utječu na moje raspoloženje". Pouzdanost ovako skračene sub­skale na našem uzorku iznosi Cronbach alpha =0.69 (M=9.77; SD=2.45). Pouzdanost čestica koje se sadržajno odnose na emocionalnu brigu poput: "Nesreče drugih ljudi previše me ne uzrujavaju", "Prilično sam mekog srca", "Ostajem miran, iako su drugi oko mene zabrinuti", nemaju za­dovoljavajuču pouzdanost kao i čitava subskala. Iz tog razloga je izostavljena iz daljnje analize. Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 SI. 1: Boljše poznavanje drugih kulturnih skupin vpliva na zmanjšanje stereotipov o njih. Fig. 1: Better knowledge of other cultural groups reduces stereotyping. Rezultati na subskalama preuzimanja perspektive i emocionalne zaraze promatrani su odvojeno. Ukoliko ih u faktorsku analizu uvrstimo zajedno dobivamo jasnu dvofaktorsku strukturu. Korelacija izmedu rezultata ove dvije subskale je niska (r=0.18), što je još jedan razlog za odvojenu analizu. Autori originalne verzije upitnika takoder izvještavaju o niskoj povezanosti rezultata na navedenim subskalama (r=-0.01). Rezultati na subskali preuzimanja perspektive objašnjavaju 26.27% zajed­ničke varijance (karakteristični korijen 1.31), a na sub­skali emocionalne zaraze 41.74% (karakteristični korijen 1.25). Vještine komunikacije mjerene su uz pomoč Com­munication Skills Inventory. U p itn i k se sastoji od 34 tvrdnje koje se odnose na sposobnost izražavanja vlastitih misli i osječaja, na sposobnost razumijevanja tudih misli i na sposobnost sagledavanja dogadaja iz tude perspektive. Ovako sastavljen upitnik nije prošao potrebnu evaluaciju. Na našem-uzorku od 34 tvrdnje zadovoljavajuču pouzdanost ima svega 9 tvrdnji. Pouzdanost upitnika iznosi Cronbach alpha=0.79 (M=32.30; SD=5.09). Odabrane čestice imaju jedno­faktorsku strukturu (Rtt=0.37 - 0.77). S ovim jednim izdvojenim faktorom možemo objasniti 31% zajedničke varijance (karakterističnog korijena 2.79). Neke od čestica koje se odnose na vještinu komunikacije i koje su u našem ispitivanju pokazale zadovoljavajuču po­uzdanost su: "Ljudi ne razumiju što ja govorim", Kada ne razumijem pitanje tražim dodatno objašnjenje", "Teško mi je izraziti svoje osječaje", "Pravim se da slušam, iako mi misli nisu usredotočene", "Kada promatram drugoga teško mi je odrediti njegovo raspoloženje". Odnos prema medukulturalnoj komunikaciji mjeren je uz pomoč upitnika konstruiranog za neka ranija istraživanja ovog fenomen (Klarin, Vidakovič, u tisku). Upitnik se sastoji od 13 čestica čiji se sadržaj odnosi na procjenu važnosti ovog procesa za razvoj društva u cjelini. Sadržaj nekih čestica glasi: "U sistemu školstva značajno mjesto trebalo bi zauzimati upoznavanje drugih kultura", Globalna integracija je budučnost", Moderno društvo pretpostavlja uspješnu komunikaciju medu narodima". Jedna čestica nema zadovoljavajuču pouzdanost ("Ne trudim se kontaktirati s predstavnic ima drugih naroda") pa je stoga izuzeta iz daljnje analize. Unutarnja pouzdanost čestica kreče se od 0.57 do 0.76, dok je pouzdanost cijele skale Cronbach alpha = 0.91, što je zadovoljavajuče visoko. Prosječne vrijednosti re­zultata na ovom upitniku iznose M=48.67, SD=8.16. Faktorska analiza na zajedničke faktore ukazuje na jednofaktorsku strukturu. Izdvojeni faktor objašnjava Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ S TEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 49.44% zajedničke varijance (Karakterističnog korijena 5.93). Dobiveni rezultat na skali interpretira se kao od­nos prema medukulturalnoj komunikaciji. Stereotipna shvacanja promatrali smo uz pomoč semantičkog diferencijala, odnosno bipolarnih pridjeva (9 parova). Zadatak ispitanika bio je da na skali ocl tri stupnja odredi u kojoj mjeri ponudeni pridjevi opisuju odredeni narod. U svrhu ovog istraživanja ispitivali smo odnos prema tri kulturne skupine koje čine naša najznačajnija emitivna tržišta kada se radi o turizmu: Talijanima, Slovencima, Čehoslovacima. Analiza pouz­danosti pokazuje zadovoljavajuču pouzdanost (Cron­bach alpha iznosi ocl 0.58 za Talijane, 0.61 za Slovence i 0.71 za Čehoslovake). Prosječne vrijednosti procjena Talijana iznosi M=14.95, SD=2.50, Slovenaca M=16.61, SD=2.92, Čehoslovaka M=17.53, SD=3.24. Veči re­zultat na skali procjene ukazuje na veče prisustvo stereotipa. Rezultati faktorske analize ukazuju da se dobiveni rezultati grupiraju oko dva faktora. Oko prvog faktora okupljaju se procjene na dimenzijama društven ­nedruštven, popularan - nepopularan, zanimljiv ­dosadan i srdačan -suzdržan. Oko drugog faktora okup­ljaju se rezultati na dimenzijama skroman - rastrošan, pošten - nepošten, inteligentan - neinteligentan, zna­čajan - beznačajan i pouzclan - nepouzdan. lako svi ovi pridjevi opisuju ponašanje u grupi, ipak bi prvi faktor mogli opisati kao društvenost, odnosno zabavnost u društvu, dok drugi faktor opisuje uže črte ličnosti poput inteligencije, poštenja, skromnosti. Pouzdanost ekstra­hiranih faktora kreče se u rasponu od 0.49 do 0.73. U analizi rezultata poslužiti čemo se cjelokupnim rezul­tatom na skali, ali i dobivenim faktorima. ANALIZA REZULATA I RASPRAVA Prvi korak u analizi rezultata je analiza povezanosti izmedu ispitanih varijabli. Matrica korelacija prikazana je u Tablici 1. Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da postoji značajna povezanost izmedu odnosa prema Tablica 1: Rezultati korelacijske analize dobivenih rezulh Table 1: Results of a correlation analysis. 1. 2. 3. 4. vještine komunik. 1.00 medukult. kom .03 1.00 preuz.persp. .26 .17 1.00 em.zaraza -.25 .30* .18 1.00 T-osob. .02 -.38* .00 -.18 T-cIruš. .18 .08 .05 .07 S-osob. -.05 .11 .00 .02 S-druš .04 -.34* -.06 .05 C-osob. -.06 .11 .21 -.12 C-druš -.12 .19 -.20 -.05 *p<0.05 medukulturalnoj komunikaciji i emocionalne zaraze (r=0.30). Očito je da osobe koje i maju veču sposobnost preuzimanja stanja drugih imaju pozitivniji odnos prema komunikaciji s drugim naroclima. Takoder možemo pri­mijetit da ne postoji značajna povezanost izmeclu clvije mjerene dimenzije empatije. Drugim riječima osobe koje imaju sposobnost uživljavanja u tudu točku gledišta ne znači cla imaju veču sposobnost emocionalne zaraze. Očito je da ove clvije dimenzije, kognitivna i afektivna, igraju različitu ulogu u različitim aspektima čovjekovog života. Takoder vještine komunikacije nisu značajno po­vezane s niti jednom varijablom. Na granici značajnosti je jedino povezanost sa sposobnošču preuzimanja perspektive. Ova niska povezanost je pomalo neobična ukoliko znamo da se odreden broj čestica iz upitnika vještina komunikacije odnosi upravo na sposobnost pre­uzimanja perspektive. Nadalje iz korelacijske matrice možemo zaključiti da postoji značajna povezanost izmedu medukulturalne ko­munikacije i procjene Talijana. Naime, oni pojedinci koji pokazuju pozitivan odnos prema medukulturalnoj komunikaciji prema Talijanima imaju manje stereotipa. Otvorenost prema drugim narodima povezana je s objektivnijom procjenom Talijana. Ovo ne možemo za­ključiti kada se radi o Slovencima i Čehoslovacima. Naime, nivo medukulturalne komunikacije nije povezan s procjenama ova dva naroda. Razloge možemo tražiti u činjenici da su Talijani nama bliski narod. Povijesna povezanost, turistička povezanost, velik broj obiteljskih i prijateljskih veza izmedu našeg naroda (osobito onog u Dalmaciji gdje je ispitivanje i izvršeno) i Talijana vje­rojatno je uvjetovala ovu statistički značajnu pove­zanost. Unatoč činjenici da su nam i Slovenci i Čeho­slovaci dominantni gosti, očito je cla ne postoji veča otvorenost prema njima. Analizirajuči povezanost rezul­tata na semantičkom diferencijalu po faktorima možemo primijetit da postoji povezanost izmedu odnosa prema medukulturalnoj komunikaciji i procjena osobnosti Slovenaca. Oni ispitanici koji imaju pozitivniji odnos 5. 6. 7. 8. 9. 10. 1.00 .19 1.00 -.14 -.01 1.00 .13 .27* .08 1.00 -.01 -.15 -.25 -.23 1.00 .15 .14 .12 .24 .30* 1.00 Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 prema meclukulturalnoj komunikaciji Slovence kao oso­be procjenjuju pozitivnije odnosno manje stereotipno. Procjena društvenosti kod Talijana značajno je povezana s odnosom prema meclukulturalnoj komuni­kaciji. Povezanost procjene Čehoslovaka i drugih va­rijabli nije značajna. Možemo reči da tu kulturnu skupi nu najslabije poznajemo, a ukoliko se osvrnemo na prosječne procjene sve tri kulturne skupine uočiti čemo da ovu skupinu ispitanici procjenjuju s najviše stereo­tipa. Na pitanje o prediktivnoj vrijednosti vještina komu­nikacije i empatije (obje mjerene dimenzije) za stereo­tipiziranje odgovorili smo regresijskom analizom. Rezul­tati ukazuju na zaključak da niti jedna varijabla nije značajan prediktor stereotipima prema Talijanima, Slo­vencima i Čehoslovacima. Medutim, odnos prema medukulturaSnoj komunika­ciji predstavlja varijablu koja je precliktivna za stereo­tipiziranje Talijana i Slovenaca. Iz Tablice 2 vidimo da je beta koeficijent značajan kod stereotipiziranja Talijana opčenito, procjene društvenog aspekta Talijana, i procjene osobnosti u užem smislu kod Slovenaca. Tablica 2: Rezultati regresijske analize kada je prediktor odnos prema medukulturalnoj komunikaciji, a kriterij stereotipiziranje. Table 2: Results of a regression analysis with the attitude toward the intercultural communication as the predictor and stereotypization as the criterion. Kriterij Beta t-test značajnost Talijani -.28 -2.17 .034 Talijani ­društvenost -.38 -3.05 .004 Slovenciosobnost ­ -.34 -2.64 .010 Možem o zaključiti da ispitanici koje su otvorenije prema komunikaciji s drugim kulturama i maju manje stereotipa prema Talijanima i Slovencima. Te kulturne skupine procjenjuju s manje negativnih osobina bilo da se radi o društvenom ili osobnom aspektu ličnosti navedenih kulturnih skupina. Na osnovi rezultata regresi jske analize zaključujemo da je za odnos prema meclukulturalnoj komunikaciji značajna emocionalna zaiaza kao prediktor (Tablica 3). Pojeclinci koji i maju veču sposobnost preuzimanja tudih emocionalnih stanja imaju ujeclno i pozitivniji odnos prema komunikaciji s drugim narodima. Takvu komuni­kaciji! smatraju značajnim i važnim preduvjetom globa­lizacije. Tablica 3: Rezultati regresi jske analize kada je medu­kulturalna komunikacija kriterij, a emocionalna zaraza prediktor. Table 3: Results of a regression analysis with inter­cultural communication as the criterion and emotional infection as the predictor. Kriterij Beta t-test značajnost medukulturalna .285 2.24 .0289 komunikacija Mogli bismo reči da je emocionalna zaraza kao afektivni aspekt empatije značajna u objašnjavanju od­nosa prema medukulturalnoj komunikaciji koja nadalje odreduje više ili manje stereotipne odnose prema dru­gim narodima. Osobe koje imaju veču sposobnost pre­uzimanja emocija drugih ujedno su otvorenije, spre­mnije su uspostaviti kontakt s drugima i naglašavaju vrijednost medukulturalne komunikacije. Takve osobe nisu spremne preuzimanju stereotipa, več na osnovi vlastitog iskustva grade objektivan stav prema drugim kulturama. Sljedeči problem na kojeg smo pokušali dati odgovor odnosi se na različitost stereotipiziranja ispitanih kul­turnih skupina. Da li naši ispitanici različito procjenjuju Talijane, Slovence i Čehoslovake. Iz prosječnih vrijed­nosti vidljivo je da razlike postoje. Testiranjem razlike uz pomoč t-testa dolazimo do zaključka da su Talijani kulturna skupina prema kojima imamo najmanje stereo­tipa u odnosu na preostale dvije skupine. Procjene Slo­venaca i Čehoslovaka statistički značajno se ne razlikuju (Tablica 4). Tablica 4: Rezultati testiranja razlike u procjenama Talijana, Slovenaca i Čehoslovaka. Table 4: Results of the difference test in ratings attri­buted to Italians, Slovenes, Czechs and Slovaks. M SD t-test značajnost Talijani 14.95 2.50 -3.42 .001 Slovenci 16.61 2.92 Talijani 14.95 2.50 -4.87 .000 Čehoslovaci 17.53 3.24 Slovenci 16.61 2.92 -1.53 .132 Čehoslovaci 17.53 3.24 Talijani su skupina prema kojoj imamo najmanje stereotipa, značajno manje nego prema SlovencimaČehoslovacima. Razlog trebamo tražiti u najboljem po­znavanju te skupine i u bliskosti temperamenta izmedu pripadnika našeg naroda i Talijana. Bolje upoznavanje preostale dvije kulturne skupine vjerojatno bi utjecalo na smanjenje stereotipa prema njima. Treba naglasiti još jedan značajan preduvjet komu­nikacije. Ovaj socijalni, interaktivni proces, pod­ Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 razumijeva uzajamnost odnosa. U ovom ispitivanju pro­matran je odnos u jednom smjeru, što čini samo jednu razinu. Očito je da naši ispitanici bolje poznaju ta­lijansku kulturu, način života, prilike u kojima žive. Oni su nam bliži i kao mediteranski narod i kao susjedi. Nameče se pitanje o stavu Talijana, Slovenaca i Čeho­slovaka prema pripadnicima naše kulture što bi u bu­dučim ispitivanjima trebalo respektirati. Model rasta medukulturalne osjetljivosti kojeg je postavio Bennett temeljen je na promatranju razvojnih faza nastajanja i formiranja grupe. U-term in ima medu­kulturalne komunikacije to bi bile skupine sastavljene od pripadnika različitih kultura. Stoga, preduvjet formi­ranja ovakvih skupina na svjetskoj razini je osiguravanje mogučnosti komunikacije. Razvoj suvremenih tehno­logija trebao bi se kretati upravo u ovom smjeru. Upoznavanje, prihvačanje, prilagodavanje faze su koje prethode integraciji kao jedinstvenom cilju globali­zacije. Ovi socijalni procesi osobito su značajni za nas, male narode koji se moramo izboriti za jednakovrijedan i kompetentan položaj u različitim socijalnim, eko­nomskim i kulturnim odnosima. UMJESTO ZAKLJUČKA Komunikacija medu različitim kulturama nužan je preduvjet boljem upoznavanju drugih kultura, a tirne i boljim odnosima s tim kulturama. Njegovanje i razvi­janje sistema komunikacije očito predstavlja značajan faktor globalizacije, odnosno razvoja pozitivnih efekata tog svjetskog trenda. Upoznavanje kulturnih vrednota, tradicija i načina života drugih naroda, razbijanje ste­reotipa i predrasuda, poticanje kvalitetne, kompetentne, jednakopravne komunikacije čine prevenciju razvoju etnocentrizma, rasizma i drugih diskriminacija nepo­voljnih za razvoj globalizacije kao vrijednosti. Očito je da je globalizacija razvojni proces koji prolazi razvojne faze Bennettovog modela medukulturalne osjetljivosti. EMPATHY AN D COMMUNICATIO N SKILLS AS THE BASES OF STEREOTYPIZATION AN D INTERCULTURAL COMMUNICATIO N Mira KLARIN University of Zadar, HR-23000 Zadar, dr. Franje Tudmana bb e-mail: mklarin@unizd.hr SUMMARY The power of globalisation and computerising which are both going to change the world and redefine industry, politics, culture and society in its entirety will be occurring if we recognise the rules of Intercultural Communication, which is absolutely vital for a better understanding of these two world phenomena. The crucial relevance of observing Intercultural Communication on interpersonal basis is undeniable. Breaking of stereotypes grounded on unjustifiable generalisations and distorted and obstructed viewpoints and attitudes of people is primarily the result of insufficient comprehension of other cultures members. The objective of this survey is to determine the appropriateness of a model which presumes that the people's ability to empathise with others and their efficiency of Communication are basically grounded on the human willingness for Intercultural Communication which can be explained and understood by the presence of stereotype toward a certain culture. Therefore, a survey grounded on stereotypes toward the Czechs and Slovaks, Slovenes and Italians has been carried out, putting stress on the readiness of people for Intercultural Communication, men's ability to empathise, including their capability to communicative skills. The research results reinforce and justify in part the model suggested and followed. Namely, the willingness for Intercultural Communication seems rather to predictable for the strength of stereotypes related to Italians, e.g. The paper is predominantly focusing on the analysis and study of the issue of stereotype differences toward the above mentioned nations/culture. Key words: empathy, communication skills, stereotypes, intercultural communication, globalisation Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 LITERATURA Bennett, M . J. (1986): A developmental approach to training for intercultural sensitivity, International Journal of Intercultural Relations, 10, 2, 179-195. Bennett, M . J. (1993): Towards ethnorelativism: A development model of intercultural sensitivity. U: Paige, M. (ed.): Education for the intercultural experience. Yarmouth, ME, Intercultural Press. Duck, S. (1998): Human Relationships. London, Sage Publications. Gaines, S. O. , Leaver, J. (2002): Interracial Relation­ships. U: Goodwin , R., Cramer, D.: Inappropriate Re­lationships. London, Lawrence Erlbaum Associates. Jandt, F. E. (2001): Intercultural Communication. Lon­don, Sage Publications, Inc. Klarin, M. , Vidakovic, J. (2004): Sredstva javnog komu­niciranja u ostvarivanju medukulturalne komunikacije. U tisku. Kluver, R. (2001): Globalization, Informatization, and Intercultural Communication. Oklahoma, Oklahoma City University. Pearson, C , Spitzberg, B. (1990): Interpersonal Com­munication, Concepts, Components, and Contexts, Wm . C. Brown Publishers, USA. Pennington, D. (1997): Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko, Naklada Slap. Slavin, R. E., Cooper, R. (1999): Improving intergroup relations: Lessons learned from cooperative learning programs. Journal of Social Issues, 55, 647-664. Stiff, J., Dillard, J., Somera, L., Kim, H., Sleight, C. (1993): Empathy, communication, and prosocial be­havior. U: Petronio, S., Alberts, J., Hecht, M:, Buley, J. (eds.): Contemporary Perspectives on Interpersonal Communication. England, Brown & Benchmark, 448 ­ 463. Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 PRILOG UPITNIK EMPATIJE Na tvrdnje koje si !jede odgovori tako da zaokružiš broj koji oclgovara stupnju slaganja s navedenom tvrdnjom. Pri tome brojevi znače: 1 - uopče ne 2 - uglavnom ne 3 - ponekad 4 - gotovo uvijek 5 - uvijek 1. Pri je nego li nekog kritiziram pokušavam zamisliti kako bi meni bilo da sam 1 2 3 4 5 na njegovom mjestu. 2. Kacla sam siguran da sam u pravu ne trudim se slušati argumente drugih 1 2 3 4 5 ljudi. 3. Vjerujem da postoje clvije strane nekog problema pa ja nastojim sagleclati 1 2 3 4 5 obje. 4. Ponekad mi se dogodi da mi je teško sagleclati stvari iz tucfe točke gledišta. 1 2 3 4 5 5. Prije nego li prosudim o nekoj svadi, pokušavam sagledati obje strane. 1 2 3 4 5 6. Kacla sam I jut na nekoga pokušavam se staviti u njegovu kožu. 1 2 3 4 5 7. Kada vidim da če netko nekoga nadmudriti, ja ga zaštitim. 1 2 3 4 5 8. Kada je netko nepraveclno optužen ne osječam žaljenje. 1 2 3 4 5 9. Osjetljiv sam i osječam brigu za onoga koji ima manje sreče od mene. 1 2 3 4 5 10. Pri lično sam mekog srca. 1 2 3 4 5 11. Nesreče drugih ljudi previše me ne uzrujavaju. 1 2 3 4 5 12. Često me dirnu stvari koje se oko mene dogadaju. 1 2 3 4 5 13. Uzbudenje koje vlada oko mene, ostavlja me mirnim. 1 2 3 4 5 14. Kad drugima nosim losu vi jest, izgubim kontrolu. 1 2 3 4 5 15. Ostajem miran, iako su drugi oko mene zabrinuti. 1 2 3 4 5 16. Ne mogu biti O.K. ako su drugi oko mene zabrinuti. 1 2 3 4 5 17. Ne uzrujavam se samo zato što je moj prijatelj uzrujan. 1 2 3 4 5 18. Nervoza drugih čini me nervoznim. 1 2 3 4 5 19. Ljudi oko mene snažno utječu na moje raspoloženje. 1 2 3 4 5 20. Spretan sam oraspoložiti ljude kada su uzrujani. 1 2 3 4 5 21. Na osječaje drugih obično reagiram osobno. 1 2 3 4 5 22. Drugi o meni misle da sam suosječajan. 1 2 3 4 5 23. Ja sam osoba koja može reči prave stvari u pravo vrijeme. 1 2 3 4 5 24. Prijatelji mi clolaze sa svojim problemima jer sam clobar slušač. 1 2 3 4 5 Upitnik vještina komunikacije (CSI) 25. Kacla nešto objašnjavam, provjeravam da li me prate. 1 2 3 4 5 26. Ljudi ne razumiju što ja govorim. 1 2 3 4 5 27. Svoje ideje jasno obrazlažem. 1 2 3 4 5 28. Teško mi je izraziti svoj stav ako istog drugi ne clijele. 1 2 3 4 5 29. Kada ne razumi jem pitanje tražim dodatno objašnjenje. 1 2 3 4 5 30. Ne razumi jem što drugi ljudi misle. 1 2 3 4 5 31. Lako je zamisliti stvari iz tude točke gledišta. 1 2 3 4 5 32. Pravim se da slušam, iako mi misli nisu usredotočene. 1 2 3 4 5 33. Teško mi je izraziti svoje osječaje. 1 2 3 4 5 34. Ako imam nešto važno za dodati, u redu je prekinuti drugog dok govori. 1 2 3 4 5 35. Kada promatram drugoga teško mi je odrediti njegovo raspoloženje. 1 2 3 4 5 Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, 129­ 36. Kada znam što če druga osoba reči, ne čekam da ona završi, več uskačem u 1 2 3 4 5 ri ječ. 37. Moram priznati da se uhvatim da izraze i reakcije slušaoca ne opažam. 1 2 3 4 5 38. Moje slabosti ne tiču se nikog drugog, želim ih sakriti. 1 2 3 4 5 39. Kada sam u krivu ne bojim se to i priznati. 1 2 3 4 5 40. Najbolji način da me drugi razumi ju je reči što osječam, mislim i vjerujem. 1 2 3 4 5 41. Kada razgovor skreče prema osječajima, mijenjam temu. 1 2 3 4 5 42. Kada imam dojam da sam ozlijeclio tude osječaje, ispričam se. 1 2 3 4 5 43. Kada me kritizira ju krečem u napad. 1 2 3 4 5 44. Kacla sam I jut i netko me o to me pita, ja sam spreman priznati. 1 2 3 4 5 45. Sklon sam na brzinu zaključiti. 1 2 3 4 5 46. Kacla pričam s drugim pokušavam se staviti u njegov položaj. 1 2 3 4 5 47. Ukoliko netko ima problema u izražavanju, ja rado pomognem sa 1 2 3 4 5 sugestijom što ja mislim da je osoba htjela reči. 48. Drugi mi kažu da pocližem glas, iako toga nišam svjesna. 1 2 3 4 5 49. Obično u razgovoru zauziman više prostora. 1 2 3 4 5 50. Imam dojam da su ljudi zastrašeni mojim prisustvom. 1 2 3 4 5 51. Zanima me što drugi ima ju za reči. 1 2 3 4 5 52. Ljuti me ako se netko ne slaže sa mnom, osobito ako ta osoba nema 1 2 3 4 5 iskustvo koje ja imam. 53. Kada kritiziram, siguran sam da kritiziram ponašanje, a ne osobu. Npr. Reči 1 2 3 4 5 su: "Ne svida mi se kako postupaš prema djetetu", a ne "Ti si loš roditelj". 54. Sposoban sam riješiti problem , a da ne izgubim kontrolu nad emocijama. 1 2 3 4 5 55. Svjestan sam svojih emocionalnih reakcija u vrijeme razgovora. 1 2 3 4 5 56. Odgadam cJiskutirati o osjetljivom problemu. 1 2 3 4 5 57. Sposoban sam suprotstaviti se nekome tko vrijeda moje osječaje. 1 2 3 4 5 58. Izbjegavam pokazati neslaganje s ljudima da se ne naljute na mene. 1 2 3 4 5 Upitnik odnosa prema medukulturalnoj komunikaciji (MKK) 59. U sistemu školstva značajno mjesto trebalo bi zauzimati upoznavanje 1 2 3 4 5 drugih kultura. 60. Upoznavanje drugih kultura širi nam vidike. 1 2 3 4 5 61. Promoviranje komunikacije medu narodima precluvjet je miru. 1 2 3 4 5 62. Ne trudim se kontaktirati s predstavnicima drugih naroda. 1 2 3 4 5 63. Opčeljudska komunikacijska zajeclnica trebala bi biti cilj svili naroda. 1 2 3 4 5 64. Poznavanje različitih naroda omogučuje nam i mectusobno uspješnije 1 2 3 4 5 odnose. 65. Interkulturalna komunikacija nužan je precluvjet globalizaciji svijeta i 1 2 3 4 5 razvoja tehnologije. 66. Komunikacija medu kulturama nužan je preduvjet za razvoj našeg društva. 1 2 3 4 5 67. Globalna integracija je buclučnost. 1 2 3 4 5 68. Poznavanje kulture, religije, ideologije, običaja nekog naroda približava nas 1 2 3 4 5 to m narodu. 69. Razvijanje medukulturalne komunikacije jednako je važno poput razvijanja 1 2 3 4 5 politike, kulture i društva. 70. Budučnost vidim kao društvenu i kulturnu integraciju svih naroda. 1 2 3 4 5 71. Moderno društvo pretpostavlja uspješnu komunikaciji! meclu narodima. 1 2 3 4 5 Mira KLARIN: EMPATIJA I VJEŠTINE KOMUNICIRANJA KAO TEMELJ STEREOTIPIZIRANJA I MEDUKULTURALNE KOMUNIKACIJE, I 29-140 Upitnik stereotipnih shvačanja TALIJANI društven 2 3 nedruštven skroman 1 2 3 rastrošan popularan 1 2 3 nepopularan pošten 1 2 3 nepošten inteligentan 2 3 neinteligentan zanimljiv 1 2 3 dosadan značajan 1 2 3 beznačajan pouzdan 1 2 3 nepouzdan srdačan 1 2 3 suzdržan SLOVENCI društven 1 2 3 nedruštven skroman 1 2 3 rastrošan popularan 1 2 3 nepopularan pošten 1 2 3 nepošten inteligentan 1 2 3 neinteligentan zanimljiv 1 2 3 dosadan značajan 1 2 3 beznačajan pouzdan 1 2 3 nepouzdan srdačan 1 2 3 suzdržan ČEHOSLOVACI društven 1 2 3 nedruštven skroman 1 2 3 rastrošan popularan 1 2 3 nepopularan pošten 1 2 3 nepošten inteligentan 1 2 3 neinteligentan zanimljiv 1 2 3 dosadan značajan 1 2 3 beznačajan pouzjdan 1 2 3 nepouzdan srdačan 1 2 3 suzdržan