Utn. naročnina . \ Dlnlrn 5()._ Oodisnja pretplata / j.nc,anmk±d I i} dinara 5- Najmanj 12 izvodov Najmanje 12 izvoda Poštni hranilni račun, Ljubljana IZDAJATELJ:! MEDJUNARODNO BANKARSKO DRUŠTVO IZDAVAČ: I S O. J., MARIBOR, ALEKSANDROVA C. 11 štev. 14.880 Štev^^ V avgustu 1931 Leto tVr Novo žrebanje drž. loterije. Po izpremenjenem načrtu so za 23. kolo določeni naslednji dobitki: sedem premij, in sicer ena po 1,000.000 Din, ena po 500.000 Din, ena po 400.000 Din, dve po 250.000 Din in dve premiji po 200.000 Din. Dobitki: Eden po 300.000 Din, eden po 200.000 in trije po 100.000 Din, štirje po 80.000, dva po 60.000, trije po 50.000, devet po 40.000, devetnajst po 30.000, dvaindvajset po 20.000, dvestosedemdeset po 10.000, tristodvajset po 8000, tristošestdeset po 6000, štiri-stopetdeset po 5000, petstodcvetdeset po 3000 in ti-sočšeststodcvetdeset po 2000 Din. Vseh srečk bo 100.000, dobitkov pa 50.000. Cena srečk za vsak razred: cela 200 Din, polovična 100 Din, četrtina 50 Din. Novo vučenje drž. lutrije Prema promjenjenom nacrtu dolučeni su za 23. kolo naslednji dobitci: sedam premija, i to jedna po Din 1,000.000.—, jedna po Din 500.000.—, jedna po Din 400.000, dve po Din 250.000 i dve premije po Din 200.000. Dobitci: jedan po Din 300.000, jedan po Din 200.000 i tri po Din 100.000, četiri po Din 80.000, dva po Din 60.000, tri po Din 50.000, devet po Din 40.000, devetnaest po Din 30.000, dvadesetdva po Din 20.000, dvestotinesedamdeset po Din 10.000, tristo-tinadvadeset po Din 8.000, tristotinašestdeset po Din 6.000, četiristotinapetdeset po Din 5.000, petstotina-devetdeset po Din 3.000 i hiljadašeststotinadevetde-set po Din 2.000. Svih srećaka bit če 100.000, a po-gotca 50.000. Cijena srećaka za svaki razred: cijela 200 Din, polovina Din 100, četvrtina Din 50.—. Dne 14. septembra 1931 se vrši žrebanje srečk srbskega Rdečega križa in srbskih Tobačnih srečk! vršit će se vučenje srećaka srpskog Crvenog krsta i srpskih Duvanskih srećaka! Spomin ga je zapustil. Nenavaden doživljaj industrijca Blareza iz Nantesa. Pariška policija raziskuje nenavaden, nekoliko skrivnosten slučaj, ki se je primeril francoskemu industrijcu Jacquesu Blarezu iz Nantesa. Blarez se je pred dobrim tednom dni pripeljal na obisk k svoji sestri v Pariz. S svakom sta malo poveseljačila, si ogledala sloviti Trocadcro in se razšla ob eni ponoči. Blarez je bil namenjen v svoj hotel v Latinski četrti, svak je šel domov. Toda v hotelu so zaman čakali na gosta iz Nantesa. Ko se ni vrnil še ves naslednji dan, so javili policiji, da ga pogrešajo in jo prosili, naj išče, kam' je izginil, ker ni izključeno, da bi bil postal žrtev roparskega napada. Ta domneva se ni izkazala za pravilno, kajti še isti dan sc je našla v Seini Blarezova listnica s posetnicami, pismi in nekaj bankovci. Moža pa ni bilo nikjer. Pariška policija je takoj obvestila oblasti širom Francije, da se išče industrij ec Blarez, ki je neznano kam izginil. Po tem razglasu je prišel na policijo neki natakar in povedal, da je videl Blareza 48 ur potem, ko niso imeli sorodniki o njem, duha ne sluha, kosmatega in slabo oblečenega tavati po ulicah. Ker je dobil Blarez med svetovno vojno strel v glavo, so začeli na policiji domnevati, da je mož morda izgubil spomin, tembolj, ker je že večkrat prej kazal znake motenj spomina. Pred par dnevi pa sta naletela dva orožnika na veliki cesti, ki drži v Avignon, na moža, ki je sedel na obcestnem kamnu in kadil pipo. Imel je na sebi obleko iz cunj. Orožnika sta ga imela za berača. Pozvala sta ga, naj se izkaže. Mož ni črhnil besedice. Zato sta ga aretirala. Njuno začudenje ni bilo majhno, ko sta našla pri njem 31.000 frankov gotovine. Imela sta ga že na sumu, da je izvršil vlom in sta ga pozvala, naj gre z njima. Mcdpotoma sta se pa domislila, da iščejo v Parizu nekakšnega Blareza. Telefonirala sta v prestolnico in kmalu se je pripeljal član rodbine Blarez, ki je v »potepuhu« spoznal industrijca iz Nantesa. Ko se je mož prespal, se je rahlo spomnil, da je bil v Trocadercu, kje pa je blodil po razstanku s svakom;, ni vedel povedati. Pojasniti ni mogel niti, kje so ga oblekli v cunje, kdo mu je dal 31.000 frankov in kako kadi, ko je bil vedno zaklet sovražnik nikotina. Osječaj ostavio ga je. Neobičan dogodjaj industrijalca Blareza iz Nantesa. Pariška policija pretražuje neobičan, nekoliko najinstveni slučaj, koji udesio se je francuskem industrijalcu Jacquesu Blarezu iz Nantesa. Blarez došao je prije dobre sjedmicc u posjete svojoj sestri u Pariz. Sa svakom malo se je pozaba-vao, ogledali su si sloviti Trocadero, a se u jedan sat po noći rastavili. Blarez namjeran je bio u svoj hotel u Latinskoj četvrti, dočim je svak odišao kući. U hotelu čekali su ali uzalud na gosta iz Nantesa. Kada se još i cjeli drugi dan nije vratio, javili su policiji, da ga pogrešaju te istu zamolili, da ga pretraži, jer nije izključeno, da je postao žrtev ropar-skog napada. Ova domneva ali bila je, kako se je izkazala, nepravilna, jer našla se je još isti dan u Seini Bla-rezova listnica sa vizitkama, pismama i nekoliko bankovcima, samo njega ni bilo nigdje. Pariška policija obavjestila je odmah sve vlasti cijele Francije, da se traži industrijalac Blarez, koji je neznano kuda isčcznuo. Nakon ovog razglasa došao je na policiju jedan konobar, koji je ovdje izjavio, da je opazio Blareza 45 satova kasnije, kad nisu imali njegovi rodjaki o njemu ne duha ne sluha, kako je tavao kosmat i slabo obučen po ulicama. Pošto je-dobio Blarez u svetovnom ratu strci u glavu, počeli su na policiji razmišljati, dali nije moguće ovaj muž izgubio osječaj i to tim više, jer je već i prije mnogo puta kazao znake slabog spomina. Prije nekoliko dana naišla su ali dva orožnika na velikoj cesti, koja vodi u Avignon, na muža, koji sedeo je na kaminu kraj ceste i pušio lulu. Imao je na sebil odjelo izl krpa. Orožnika imali su ga za prosjaka. Pozvali su ga, da se legitimira. Muž nije ali govorio ni jedne riječi. Radi toga aretirali su ga. Njihovo začudenje ali nije bilo baš maleno, kada su našli kod njega 31.000 franaka gotovine. Imali su ga več na sumu-;, da jel izvršio koji vlom te su ga pozvali, da ide sa njima. Na putu domislili su se ali, da se traži! u Parizu jednoga Blareza. Telefonirali su u prestolnici! te kmalu dovezio se je član rodbine Blarez, koji spoznao je u prosjaku industrijalca iz Nantesa. Kada se je, muž prespal, sjetio se je polako, da je bio u Trocaderu, kuda je ali išao nakon rastanka sa svakom, nije mogao se više sjetiti. Pojasniti ni mogao ni to, gdje su ga obukli u one krpe, ko mu je izručio onih 31.000 Franaka i kako može sada pušiti, kada je bio prije uvjek veliki neprijatelj nikotina. Pazite da ne zgubite pravico | da ne gubite pravo do igre Poravnajte dospele obroke! | Poravnajte dospjele obroke! Lev pri službi božji. Newyorski listi poročajo o čudnem dogodku v zamorski naselbini Starckvilleu. Zamorci so se zbrali v nedeljo v mali protestantovski cerkvici na Oljski gori, kjer so poslušali pastorjevo pridigo in prepevali psalme. A zadnja služba božja se je predčasno zaključila: prekinil jo je lev, ki je ušel iz bližnjega cirkusa. Pastor je glasno čital odlomek iz sv. pisma in se bližal koncu, a nenadno spustil knjigo na tla, divje zavpil in pobegnil. Verniki so se spogledali in domnevali, da je morebiti duhovniku postalo slabo od vročine. A kmalu so v nepopisni zmedi planili na noge: po hodniku je med klopi dostojanstveno prikorakal krasen lev. Pastor ga je pač zagledal prvi, ker je bil obrnjen proti vhodu. Kralj puščave je z repom; raztreseno tolkel po tleh, in menda ni bil na jasnem, kaj bi počel. Zazeval je, stopil k leci in jo pričel vohati. Med tem že ni bilo več v cerkvi nobenega zamorca. Vsi so pobegnili skozi vrata in celo skozi okna, dasi so bili v svojih najboljših nedeljskih oblekah... Lev se je dolgočasil na samem. Zvil se je v klopčič in mirno zadremal. Tedaj so zamorci priklicali krotilca, ki je kralja živali odpeljal v kletko. Lev mu je sledil kakor ovca. Izkazalo se je, da je bil rojen v ujetništvu in ima čisto pohleven značaj... Kljub temu je govoril prihodnjo nedeljo pastor o Mojzesu, ki je rešil Izraelce iz puščave, in dodal: »V svoji blagosti je na isti način poslal Bog naše prednike iz Afrike v kulturne Zedinjene držiave, kjer ni levov. Spomnil nas je na to. Bodimo mu hvaležni!« — Pridiga je zelo ugajala vernikom, dasi so menda njihovi predniki pred stoletji manj sovražili vse leve in druge zveri, kakor ameriške trgovce s sužnji! Princ brez denarja. Princ Pavel Urusov, sin nekdanjega caristične-ga poslanika v Bruslju, sc je moral pojaviti pred francoskimi sodniki. Najel je bil jiamreč taksi, v katerem se je vozil naokrog po Parizu. Kjer se mu je zljubilo, je velel ustaviti, izstopil, izginil za nekaj časa v hišo, potem pa se vrnil in vožnja se je nadaljevala. Ko je šoferjeva ura pokazala 149 frankov računa, je zahteval vozač vsaj naplačilo. Tedaj je princ priznal, da nima niti božjaka v žepu. Sodišče je obsodilo princa pogojno na en mesec ječe. Služba božja i lav. Newyorške novine poručaju u Čudnom dogodja-ju u zamorskoj naselbini Starckvilleu. Zamorci sabrali su se u nedelju u maloj protestantovskoj crkvici na Oljskoj gori, gdje su slušali pastorjevo pridigu i pjevali psalme. Poslednja služba božja ali predčasno svršila se: prekinuo ju je lav, koji pobjegnuo je iz bližnjog cirkusa. Pastor glasno je čitao odlomak iz sv. pisma te se več bližao koncu, kada na jednoč pusti knjigu iz ruke, divje vikne i pobjegne. Vjernici su se spogledali i bili mnijenja, da je pastorju možebiti postalo slabo od vrućine. A odmah nakon toga skočili su u nepopisnoj grozi na noge: po hodniku izmedju klupima dostojanstveno prikorakal je krasan lav. Pastor zagledao ga jes vakako prvi, jer je bio okrenjen prema ulazu. Kralj puščave rastreseno tukao je sa svojim repom na tla i sigurno miu ni bilo jasno, što u opšte hoće. Mcdjutim ispraznila se je crkva te nije bilo više u njoj ni jednoga zamorca. Svi pobjegnili su kroz vrata i prozore i ako su bili u svojim nedeljskim odjelima ... Lav dosadio se je ovako sam. Zvio se je u klup-čić te mirno zaspao. Sada1: tek i§li su zamorci po krotilaca, koji odveo je kralja životinja u svoju klet-ku. Lav sledio mu je kao jagnje. Iskazalo se je, da se je rodio u suženjstvu te da je zbog toga sasma mirnog karaktera ... Usprkos tome govorio je prihodnju nedelju pastor o Mojzesu, koji rešio je Izraelce iz pustinje te dodao: »U svojoj blagosti poslao je Bog naše prednike na isti način iz Afrike u kulturne Zedinjene države, gdje nema lava. Sjetio nas je na to. Budimo mu zahvalni!« — Pridiga dopala se je vjernicima, i ako su možda njihovi prednici prije stotina godina manje mrzili lave,i druge zveri, nego američke trgovce sa suž-njima! Princ bez novaca. Princ Pavel Urusov, sin nekdanjega caristično-ga poslanika u Bruslju, morao se je pojaviti pred francuskim' sudcima. Uzeo si je naime taksi, u kojem vozio se je na okolo po Parizu. Tamo, gdje mu je prijalo, ukazao je ustaviti, istupio, isčeznuo za nekoliko vreme u koju kuću, a posle vratio se i vožnja nadaljevala se. Kada je šoferjeva ura pokazala 149 franaka računa, zahtjevao je vozač barem naplačilo. Tek tada priznao je princ, da nema ni božjaka u džepu. Sud obsudio je princa uvjetno na jedan mjesec tamnice. giiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii« g Načrt žrebanja drž. srečk ■ v Kraljevini Jugoslaviji. Raspored vučenja drž. srećaka jg u Kraljevini Jugoslaviji. Ц J 15. januara: g 15. januara: Ш 16. januara: jj 16. februara: Ü 14. maja: Ш 14. maja: J 14. septembra: Ш 14. septembra: Obveznice Srpskog Crvenog krsta Obveznice Srpske Duhanske srečke 2 7a% Obveznice Lutrijske Državne Rente za Ratnu Štetu јјј Obveznice Srpske Duhanske Srećke 2 72% Obveznice Lutrijske Državne Rente za Ratnu Štetu g Obveznice Srpskog Crvenog krsta Obveznice Srpske Duhanske Srećke Obveznice Srpskog Crvenog krsta Obveznice Srpske Duhanske Srećke Ne pozabite poravnati dospele obroke, da ne zgubite Ne zaboravite uplatiti dospjele obroke, kako nebiste gubili pravico do igre! pravo do igre! Vrlo jeftino prodaja raznoliku robu naše robno odelenje „Jugoautomat“ trg. društvo $. o. j. Maribor, Aleksandrova c. 11 kao n. pr.: Krasne, dobre i precizne ure za štednju, vatrogasne aparate „Flamor“, koji su veoma praktični a posebno učinkoviti, potrebni za svako kućanstvo i t. d. male čamce, igračke za djecu, pistule za igru sa vodom, ,,Jolly“ parfum, izvrsno sredstvo protiv znojenju, zrcala, nabrusne kamne i mnogo druge korisne i potrebne predmete. Zahtevajte prospekte, obratite se na gornju firmu, a Vi bit ćete veoma zadovoljni. Lastnik, izdajatelj in odgovorni urednik: Mednarodno Bankarsko Društvo s o. j., predstavnik M. Hermann, Maribor, Glavni trg 1. — Tisk Ljudske tis .arr" A A T>--ldstavnik: Josip Ošlak, Maribor.