SOKOLSKI 1925, V Ljubljani, dne 31. avgusta 1925, 17-18, Proglas Stoj brači i svim sestrama! Izaslnnici sokolskih saveza čcskoslovačkoga, jugoslovcnskoga, poljskega i zagraničnoga ruskoga, sabrani dne 14. augusta 1925. na zborovanju u slarnoj prestolnici poljskega naroda, u Varšavi, proglasuju, po zajedničkom dogovoru ч jednodušnom suglasju. Prožeti spoznajom uzvišenoga poslanstva sokolske ideje, uvereni smo, da je ta ideja, na osnovu Tvrševe nauke pozvana, više nego ikdja druga, da pripravi put zaželjcnoine zbližanju sviju slovenskih naroda. Uvereni smo, da su slovenski narodi — pokoravajuči se vekovnim glase vi ma svotga krvnoga srodstva i bratstva — dužni da združc sve sile ®a razvoj i na obranu svega slovcnskoga življa. U spoznaji, da svetski rat i njegovo posledice otvaraju pred slovenskim uarodima široko polje novoga rada i novih vidika za buduće zadaće, hoćcmo da se unapred, jedinstvenim opštim smerom, trudimo oko moralnega i telesnega uzgoja svega slovcnskoga življa u bratskem demokratskem duhu, koji isključuje sve ono što cepa Slovenstvo. To jo duh, koji odstranjuje sve sadašnjc i davne sporove i njihovo uzrokc, a širi uzajamnu ljubav, strp-Ijivost i bratski zadružni život u prospeh najviših ideala človeštva i civilizacije. Sakupljeni su zastupnici goro imenovanih slovenskih sokolskih saveza zaključili, da ponovno osnuju čvrsti savez sokolskih organizacija sviju slovenskih naroda u duhu načela i pravila, danas primljenih. Saljemn tu radosnu vest u sve naše slovenske zemlje kao prvi izraz naše vruče čeznje za silnom budučnosti čitavoga Slovenstva. U Varšavi, dne 14. augusta 1925. Za Československu Obec Sokolsku: Ur. S c h e i n c r, V. št epa n ek, dr. Karel H c 11 o r, Rud. B i I c k. Za Jugoslovcnski sokolski savez: E. G a n g 1, Oj. P a u n k o v i c. Za Zvvigzek tow. gimn. «Sokol» w Polsce: Adam Zamejski, dr. Ale-ksandar S z c z e p a n s k i, dr. Kazimierz C z a r n i. Za Sojuz ruskih sokol, organizacij zagranicej: Dr. Dim. V c r g u n. Savez „Slovensko Sokolstvo“ Ustanovna skupština u Varšavi dne 13. i 14. augusta 1925. Ovlašten od naše skupne sednice, koja se je vršila dne 18. augusta 1924. u Zagrebu prigodom 11. jugoslovenskoga sokolskoga sabora, pozvao je brat Adam Z a m o y s k i, starosta Zwi$zka to\varzyst\v gimnastycznych «Sokol» 'v Polsce, za dan 13. augusta 1925 legitimne zastupnike velikih sokolskih °i'ganizacija na ustanovnu skupštinu saveza «Slovensko Sokolstvom u Var-Savu. Istoga dana popodne bili smo več sakupljeni u gostoljubivom, slovenskom * sokolskom domu brata Zamoyskoga (Foksal 2) svi, koje je dužnost po- zvala u Varšavu, dok smo več pre toga bili od brače Poljaka bratski i iskreno dočekani i pozdravljeni na glavnoj stanici. Dospela su brača, ko ja su potpišana na manifestu. Od Jugoslovena bili su još nazočni brača Julij Novak iz Maribora, dr. Milan Gorišek i sestra Goriškova od Sv. Lenarta. Na našim sednicama bilo je i više brače Poljaka, koji su se živo zanimali za ugodan tok našega zborovanja. Sednicu je otvorio u 20-30 brat Zamoyski, koji nas je sve najsrdačnije po-zdravio, zatim je izvestio o pripravnom radu i predložio za predsednika našim skupštinama brata dr. Scheinera, starostu COS. Zapisnik je vodio brat Štepanek. Najpre smo se latili pravila; za osnovu uzeli smo predratna pravila Slo-venskoga sokolskoga saveza (predlog ČOS), načrt što ga predložiše brača Poljaci i načrt starešinstva JSS. Nakon posve stvarne i potanke debate, u koju uticahu sva nazočna braća, složili smo se u opštim, temeljnim i poje-dinim tačkama te poverili brači Štepaneku i Szczepanskomu, da izrade pravila na osnovu jednodušno fiksiranih pravaca. Zatim je brat Zamoyski predložio koncept manifesta, komu je u ime starešinstva JSS nadodao dopunu brat Gangl. Zaključili smo, da na osnovu tih dvaju koncepta sastave manifest brača staroste Zamoyski, dr. Scheiner, dr. Vergun i Gangl. Konačno smo toga dana sa oduševljenjem primili predlog brata Paunlcoviča, da odmah po osnutku saveza «Slovensko Sokolstvo* predemo na pozitivan rad i priredimo u Tyrševom domu u Pragu tečaj za sve tangirane organizacije. Potanju raspravu o tom predlogu preneli smo na sledeči dan. U 24 sata prekinuo je brat dr. Scheiner sednicu. Dne 14. augusta u 8% sati latismo se opet rada, kojim se bavismo celi dan, izuzevši opodnej kad smo službeno učinili posetu na našem i českoslo-vačkom poslaništvu, na opčini i u raznim ministarstvima. Prema večeru bio je naš rad gotov: primili smo pravila, uzeli na znanje zapisnik o prvom tečaju i potpisali manifest. Taj se je akt izvršio osobito svečano. Dvoranu, gde smo držali skupštinu, ispunila su brača Sokoli, a br. dr. Scheiner oslovio nas vatrenim r^čima ističuči historičku važnost današnjega dana. Medutim je več nastalo živahno vrvenje na vrtu brata Zamoyskoga. Dve hiljade Sokola i Sokolica došlo je u goste bratu Zamoyskomu, a svi se odu-ševljavali slušajuči glazbu, pevanje i govore. Zasinule su luči po opširnom vrtu, kad je brat Zamoyski obavestio mnoštvo o uspehu dvodnevnoga našega rada. Kad je br. Szczepanski pročitao original manifesta, provali medu bračom i sestrama burno odobravanje i klicanje. Progovori starosta br. dr. Scheiner, taj stari borac za ideale Sokolstva i Slovenstva, te je svojim govorom raspalio svako srce, pokazujufii uverljivom rečju na moč i snagu netom započete skupne slovenske sokolske organizacije. Njegov je govor izazvao buru priznavanja. Za bratom dr. Scheinerom govorio je starosta JSS, brat E. Gangl. Bračo i sestre! Donašam Vam pozdrave Jugoslovenskoga sokolskoga saveza( koji nas je poslao u Varšavu, da suradujemo kod osnivanja Slovenskoga sokolskoga saveza i da se priključimo Vašemu sokolskomu sletu. U moj pozdrav slile se duše sve one naše brače i sviju sestara, koji žive na jugu slovenske zemlje sada nacionalno i politički ujedinjeni u slobodnoj domovini pod jednom sokolskom zastavom, to jest pod zastavom združenega i ujedinje-noga jugoslovenskoga Sokolstva! A to jugoslovensko Sokolstvo nije samotna biljka u pustinji širokoga sveta, nego je grana silnoga i živoga stabla slovenskoga Sokolstva, koje ima svoje korenje raspredeno po svem lculturnom svetu, kuda biju iskrena slovenska srca. Grane na tom stablu: sokolstvo českoslovačko, poljsko, rusko i jugoslovensko sljubljuju se spleču u jaki zeleni venac slovenske solidarnosti i sokolskoga bratstva. t r ' ; ^ ■ Na svakom lističu toga silnoga, ogromnoga drveta zapisano je . ognjenim slovima, prelivenim onamo iz ljubavi naših srdaca, i krvlju nasili Junaka sveto ime, što ga tepa dete u zipci i što ga izgovara s dubokim poštovanjem starac blizu groba, ime, koje mi Sokoli svakom mišlju, svakom rečju i svakim činom razglašujemo s ponosom i vernošču po svem svetu: Domovina! Zemlja slovenska, dom Sokola> nama svima jednako draga i od nas sviju jednako ljubljena majka! Zato budi iskreno pozdravljena, zemljo poljska, koja si samo deo veličanstva i veličine slovenskoga sveta, ti dragocena dvorano našega skupnoga sokolskoga doma, ti danas i vazda naša, kako je moja ljubljena uža domovina južni slavoluk silnome pohodu svega slovenskoga Sokolstva! Zemlji poljskoj, njenoj ponosnoj i krasnoj Varšavi, vama svima, bračo i sestre plemenite poljske krvi — iskreni naš jugoslovenski sokolski: Zdravo! Zemljo poljska! Od Dnjepra i Baltičkoga mora do Karpata, Dunava i Tise prelevao se je Tvoj sjaj i rasprostirala Tvoja slava, dok nije tvoju mogućnost i tvoju opsežnost razdrobila unutranja i izvanja dušmanska sila te si morala duge vekove stenjati pod jamom hladnoga tudinstva. Pohlepne ruke neprijatelja triput su te rastrgale na komade, ognjem i mačem tlačili su te, da si krvavila iz nebrojenih rana, ali iskrvavila nisi; propadala si, ali pro-Pala nisi; umirala si, ali umrla nisi! Najbolje tvoje sinove okivali su u verige ropstva, ti si im dobrostivo opremala grobove, no iz krvi mučeništva i umiranja proklijalo je seme novoga života, na razvalinama i grobovima sa-vijala su se sokolska gnezda, koja su jarila narodovu otpornu jakost i budila smisao za borbu i slobodu! 1 uskrsnula si u mladoj, obnovljenoj moči, odevaš se plaštem stare slave, slobodno, ponosno i pobedonosno viju se ftad tobom neoskvrnjeni staroslavni barjaci sokolski! I danas za prviput Pruža jugoslovenski Sokol bratsku desnicu na pozdrav i u savez bratstva i vernosti poljskomu bratu Sokolu u slobodnoj republici Poljskoj! Ali na svečanost i veliku radost ovoga trenutka pada tanina sena ohole geste germanskoga kovarstva i pohlepa, koja ponovno brusi svoj mač, da ga zabode u naše slovensko narodno telo. Amo dopiru tužni uzdasi sve naše brače i sestara, koji trpe, na čijim zatiljcima još vise verige bednoga ropstva te im preči da se združe s nama! Mi Sokoli pozvani smo, da u interesu nacionalne časti i narodove slobode dižemo i množimo moralne i fizičke moči sviju slovenskih plemena, da živim svojim telesima i neiscrpljivom šilom svoje moralnosti stvaramo odbojni jaz navali tudinskoj i dajemo najbolje jamstvo za slobodu sviju, koji su s nama jedne krvi i jednoga jezika. U našem velikom sokolskom domu, što mu se danas od Varšave i Beograda i do američkih slovenskih naseobina izbočuje silna kupola samo-svesti, žrtvovanja i junačtva, što kipi nad zlatnim slovenskim i sokolskim Pragom u nedogled višina domovinske ljubavi — u tom našem sokolskom domu mora da vlada jedan duh, duh slovenske tvornosti, mora da zagospoduje jedna ideja, ideja sokolskoga bratstva i sokolskoga demokratizma. Tom mišlju prožeti i u veri u pobedonosnu silu svojih ideala gledamo mi slovenski Sokoli jasnim pogledima u budučnost sviju slovenskih plemena, vazda spremni da žrtvujemo za svoju domovinu sve, što od nas zahteva njena čast i sreča, i duboko uvereni, da če se Slovenstvo našom pomoču dici na prvo mesto svega kulturnoga sveta! Medu nama pako spaja sokolska misao čvrste i trajne veze, što sežu od srca do srcaj od duše do duše — misao sokolska, koja nam nalaže neis-crpljene zadače tvoraca slovenske etične i fizične sile — toga največega kapitala nacionalne kulture, samosvesti i jedrine, što je poštuje i ceni prijatelj, a dušmanu je strah i trepet! Otkrio sam Vam, bračo i sestre, du.šu i mišljenje jugoslovenskoga Sokola, pa sam uveren, da vlada u tom glavnom i osnovnom nazoru našega sokolskoga življenja i skupnoga rada potpuna harmonija. U tom znaku pobedit ćemo. I u to ime još jedamput iskreni Vam i bratski: Zdravo! Taj su govor, prekidan čestim izrazima opštega odobravanja, zaključili gromoviti usklici: «Živela brača Jugosloveni! Živela Jugoslavija! Živeo kralj Aleksandar!» Napokon progovori brat dr. V ergun u ime ruskih Sokola i poletnom besedom razlagaše važnost i značenje sokolskoga i slovenskoga bratstva, kome neka čvrste temelje udari danas osnovana organizacija što prikazuje silu volje i švesnost sviju slovenskih plemena. I govor brata dr. Verguna dojmio se silno. Unočalo je bilo več, kad se razidosino. Sa skupštine poslali smo brzojavne pozdrave našemu kralju, predsedniku poljske i predsedniku česko-slovačke republike. Dne 16. i 16. augusta imala je «Dzielnica Mazowiecka» svoj sokolski slet u Varšavi (u našem smislu pokrajinski slet). Tu su združena sokolska društva (gnezda) okolice Varšavske. Mnogo je od njih mladih društava, a što je osobito važno, u njima su organizovani radnički slojevi. Na slet su pohitela i odaljenija društva, tako primerice iz Krakova i Lvova. Subotu dne 15. bijahu u 6 sati ujutru pokusi za javnu telovežbu, u 10 sati bilo je za Lazienkami defilovanje vojske i Sokolstva, lza te parade, što ju najavi topovsko pucanje i koja je svojom tačnošču i što se vojske tiče -sjajem učinila najdublji utisak, razvila se impozantna povorka Sokolstva i lcrenula prema grobu neznana vojnika. U povorci bejaše 47 sokolskih zastava, 646 žena (medu njima 65 Amerikanki), 2526 muškaraca (medu njima 119 Amerikanaca), 27 Sokola-biciklista, 85 naraštajnika s puškama, 96 nar raštaja i 83 Sokola-konjanika, ukupno 3510 lica. U povorci je sviralo više glazbi. Pred spomenikom neznana vojnika položili smo Čehoslovaci i Jugo-sloveni venac, i Sokolstvo je još jednom defilovalo. Popodne u 16 sati bila je ,u parku Sobieskoga javna telovežba. Pre nego se počelo s vežbama, ministar spoljašnjih poslova odlikovao je zastavu poljskih Sokola iz Amerike, a zatim je izvadalo ‘20 američkih Sokola posebne efektne proste vežbe. Nakon vežbanja ponesoše na ramenima domači Sokoli svoju američku braču s vežbališta, što je mnogobrojno opčinstvo popratilo burnim odobravanjem. — Izvanredno dobro nastupio je muški naraštaj (72) u vežbama s puškama uz glazbu, dzielnica Malopoljska je izvađala sliko- Ww.«!ltfnv i fcUtc Лхтрпил t«S* jUUjj w»jjiUnA noJiAtt^U. нл*Т< pujet«. i »Ма&опмннА »Гсф* \>»>Гапп«и>* »VcJ5eV^‘t o Л« c \»и>дј ti J>»‘\ <ЈЦДЈ*1Ц.«*ЛС (MUml у»и>о1а«лј,«*1 V* k\ija i«4Ai^«u,'v »we> »vTjj ил1и i oI*wn^ v ' , \i U«iMK. u) *unu^ aluK»ux иЛЛгт. rS’. к'-ог • <;■ . 4wiJC јм)( сли^Г n«j ynot*j v^x*u>t ju&uniit, -и t^u. klat -e л(»и*чц 4.a\uiUuW> t, 4»jSiuTju VlaUv*tu4b , <Оцг$»’Д«Ј ut mi> . wtV lwt ■ Ч**4*i4*^ ^**V"i.W"-nn ‘,v ,л “ИЛ** \<\ У •» »midljuu, “fc V'V.^V^ • o\«j^m,wv *n*bu . МмчјЦ. i u^aiuia InoleuttU Wioo . п«,>«.1Чпк klut^ Ци i(Uu >« уцјМтл*и<А* уЛ^јј ^uoalU \«хд,;*ило ifcUatu . ' vStlmj U U«u n}i.|r„\ g ■•, ■. »• >V; 5><«*>»»b 09«Ц.««п^^ »ujjhJJk. м& 'U'ct’CVi^uStt- IV ЈихЈЈгил. 191Л z«. • Л^- ^оЧЧј* vite skupine na visokim lestvama. Za telovežbu na spravama upotrebili su tri ruče, dve preče i kopja. Telovežba na spravama zaostala je za prostim vežbama, nego opazili smo osobito na levim ručama odlične vežbače. — Iza kako su sokolska deca živahno odvežbala svoje simpatične i prikladne igre, nastupiše s prostim vežbama članice (272), koje su izvadale tri vežbe; ko- načno je nastupilo 1000 članova, koji izvedoSe 4 proste vežbe. Sve proste vežbe bijahu lepe i dobro odvežbane, samo pristup k njima otkrio je nekoliko početničkih poteškoča i nedostataka. NaSe razmaženo oko nije opazilo jedinstvenosti svečanih i vežbačih odora, što je još više izbijalo kod članica nego kod članova. Tehničko vodstvo poljskoga Sokolstva morat če da svrati nužnu i strogu pažnju i tome spoljašnjome vidljivome znaku sokolske jednakosti i sokolskoga bratstva. Naveže bili smo Čehoslovaci i Jugosloveni u gostima kod našega poslanika g. Jevrema Simiča; od tuda uputismo se u gradsku kuču, gde nam je prezident grada, gosp. Vladislav Jablonski, priredio raut. Dne 16. ujutru vršili se opet pokusi, a popodne II. javna telovežba, koju je nadopunjivalo štafetno trčanje i nastup konjanice. Kod svih pokuša i na-stupa zametilo je strogo oko stručnjaka, da imadu brača Poljaci dobar inaterijal i najbolju volju, što im sve zajamčuje lepše i savršenije uspehe. Citava organizacija sleta funkcijonirala je bez pogrešaka, zajedniSka prehrana sviju vežbača bila je izvršna i izdašna. Za čitavo vreme našega boravka u Varšavi posvečivao nam je izvan-rednu pažnju i bratsko gostoljubje brat Adam Zamoyski, čovek široke slovenske orijentacije i duboke sokolske svesti; on je sa svom svojom rod-binom učinio sve, da nam dani našega boravka medu bračom Poljacima ostanu u trajno ugodnoj uspomeni. Jednako ljubezno i gostoljubivo susretao nas naš poslanik ministar gosp. Jevrem Simič, koji uživa u svim kru-govima Varšave velik ugled i stavno se trsi, da se što iskrenije zbliže i upoznaju bratska plemena. Obadvema naša bratska zahvala! Bratsku za-hvalnost neka prime i brača Szczepariski, Simon i Švajcar, koji su nam bili mili pratioci na svim našim putovima. Videli smo i upoznaili mnoge stare prokušane sokolske trudbenike, na koje se naslanja sve to veči broj mlade, za Slovenstvo i Sokolstvo odušev-ljene i zaista požrtvovne brače i sestara. U čitavoj toj velikoj rodbini polj-skoga Sokolstva diše i sva srca napaja duboka vera u pobedu ideala Slovenstva i Sokolstva, što če u znaku kulturnoga napretka i sveslovenske sokolske solidarnosti gotovo zavladati u svetu, ako i dok budemo uvažavali zlatu istinu: Sloga sama spašava Sokolstvo i sa Sokolstvom Slovenstvo! Drugih puteva i drugoga sredstva nema! * Saopštujemo ovaj izveštaj, a slede i pravila saveza «Slovensko Sokolstvom i načrt o prvom tečaju, te usrdno pozivljemo svu braču i sve sestre, da dušom i srcem prianjaju uz te temelje naše budučnosti. Ta budučnost dolazi — da, ona več kuca na naša vrata. Otvorite ih! II. Pravila saveza «SIovensko Sokolstvom. S vrha (cilj). § 1. Savez se ustanavlja s namerom, da sve slovenske sokolske organizacije međusobno sudeluju i potpomažu se, da se postigne po mogučnosti najviša telesna i čudoredna savršenost slovenskih naroda na osnovi Tyrševih načela. Misli vodilice za savezno delovanje jesu velika ideja bratstva svili slovenskih naroda i zamašna zadača Slovenstva u historiji čovečanstva. § 2. Savez se ustanavlja, ako ova pravila prihvate osrednje organizacije Sokolstva, českoslovačkoga, jugoslovenskoga, poljskoga i ruskoga. One slovenske sokolske organizacije, koje nisu učestvovale na ustanovno j glavno j skupštini, mogu se primiti kao članovi na glavnoj skupštini sa 2/3 glasova. Članovi saveza ne mogu biti političke, verske ili razredne organizacije. Uprava saveza. § 3. Organi saveza jesu: Glavna skupština i predsedstvo (starešinstvo). Glavna skupština. § 4. 1.) Glavna se skupština sastoji iz delegata pojedinih sokolskih organizacija, učlanjenih u savezu. Svaku organizaciju zastupa starosta ili njegov namesnik i dva delegata, koji imaju ukupno 1 glas. 2.) Glavna skupština odlučuje o svini stvarima, koje nisu pridržane predsedstvu saveza. 3.) Glavnu skupštinu sazivlje starosta saveza prema potrebi, a najmanje jedamput na godinu. Sem toga mora starosta da sazove glavnu skupštinu na osnovan zahtev najmanje 1/n učlanjenih organizacija, i to tokom triju meseci od dana, kad je donesen taj zahtev. 4.) Glavna skupština prima zaključke većinom glasova osim u stvarima § 10. 5.) Ako nije moguće radi nepreviđenih poteškoča sazvati glavnu skupštinu, mogu se njeni zaključci nadomestiti pismenom anketom, koja se raz-pošalje svima članovima saveza. Starešinstvo (predsedstvo). § 5. 1.) Starešinstvo se sastoji iz staroste saveza, dvaju njegovih names-nika, tajnika i blagajnika, koje izabere vičinom glasova glavna skupština za dobu od 3 god., i iz načelnika (vidi § 6/2). 2.) Starešinstvo Saveza vrši stvari u toku7 šalje članovima saveza razna izvešča, upravlja čitavim imanjem saveza, priprema sveslovenske slete, javne telovežbe i utakmice. i Odelenja starešinstva i načelstvo. § 6. 1.) Da lakše vrši svoju zadaču može starešinstvo da ustanovi stalna odelenja za pojedine poslove. 2.) Poslove telovežbe vodi načelstvo saveza, sastoječi se iz načelnika udruženih sokolskih organizacija, i šalje svojega predsednika ili njegova na-mesnika u starešinstvo kao njegova pravoga člana. Sedište saveza. § 7. Sedište saveza je onde, gde boravi starosta. Novčana sredstva. § 8. Novčana se sredstva saveza sastoje iz članskih doprinosa, kojima vi-sinu i rok uplate određuje svakogodišnja glavna skupština, i iz darova. Uvrštenje. § 9. Odreduje se načelo, da se u svim slučajevima, gde ima biti odredeno uvrštenje, uvrste pojedine organizacije alfabetskim redom. Is ključen j e iz saveza. § 10, Clan saveza može se isključiti iz saveza, ako izvrši čin, koji se ne slaže s načelnim idealima saveza, što su navedeni u § 3. ovih pravila-Odnosni zaključak važi, ako je bio primljen na glavnoj skupštini sa ;'/j glasova. III. Zapisnik scdnicc cSlovenskoga Sokolstva:* u Varšavi dne 14. augusta 1925. glede pjviih zadaea. > Primljen je zaključak: I. Da se upoznaju zadače življenja i načela pojedinih saveza, priredit <5e se tečaj od najmanje 14 dana, na kojem če se raspravljati naredne točke: 1. Historija Sokolstva; 2. ideje i za dače sokolske; 3. uprava i organizacija pojedinih saveza; 4. slika o Sokolstvu u Americi; 5. slovenska sokolska literatura; 6. obrazlaganje sokolskog sustava i metode; 7. Sokolstvo i telesni uzgoj naroda; 8. Sokolstvo, šport i skautizam; 9. o tehničkom radu; 10. o sredstvima duševnog sokolskog uzgoja; 11. slike narodnih vežbi pojedinih saveza; 12. slovenska kultura; 13. pripreme za upoznavanje slovenskih jezika; 14. upoznavanje sokolskoga rada u kraju, gde se vrši tečaj (poseta dru-stvima i njihovih ustanova itd.); , 16. rasprava nakon narednog tečaja i o daljnom radu. Prvi tečaj bit če u Pragu; trajat če najmanje 14 dana. Priredit če ga ČOS, koja če učesnike primiti kao svoje gostove. Kod COS treba da se prijave pre- davatelji za pojedine tačke. II. «Slovensko Sokolstvom neka izda zbirku Tyrševih članaka u narečjima pojedinih učlanjenih saveza. III. Treba izdati poredbeni rečnik za tehničke izraze (u narečjima u SS učlanjenih saveza. IV. Treba da se izvede organizacija međusobne izmene prednjaka i pred-njačica. V. Treba pripremiti učestvovanje za najskoriji svesokolski slet. VI. Razmatranje o pitanju jednakih znakova za sve članove, udružene u SS. Zabeležio: V. Štepinek. * * * O tim stvarima i o tečaju raspravljat čemo na odborskoj sednici dne 7. septembra o. g. u Zagrebu. Po načelu sokolskoga demokratizma zaključili smo u Varšavi, da prepuštamo ratifikaciju pravila pojedinim organizacijama. Po ratifikaciji sazvat če se prva glavna skupština ove naše organizacije. Dotle vode sve poslove saveza «Slovensko Sokolstvo brača Poljaci pod predsedstvom brata Zamoyskoga, čime dokazujemo naše potpuno poverenje u nje. Konačno treba da još naglasimo odličnu i bratsku pripravnost brače Cehoslovaka, koji su sami od sebe spontano izjavili, da če posetnici I. tečaja — 40 na broj — biti gosti ČOS. Tako govori i radi samo brat prema bratu. Naše stanovište Politički preokreti postali su u našoj domovini tako običajni, da je mnogi Pojam doslednosti nerazumljiv. Neustaljenost u javnom životu naroda utiče na pojedinaca, koji još nema utvrdenoga životnoga i državnoga nazora. Ne-sporazumljenje, malodušnost, nepouzdavanje i sumljičenje plodovi su tih Činjenica, Takav položaj izrabljuju oni, kojima je svaka nestalnost dobrodošla, a naša stvar da trpi! U zadnje vreme zbilo se u tom pogledu koješta, što nas sili, da ponovno naglasimo svoje Stanovište prema dnevnim dogodajima. Dugujemo to svome Članstvu i javnosti. Sokolstvo je uzgojna institucija, pa mora da i o tim stvarim vodi evidencu-Ta mi hočemo da narodu utisnemo najkrepčiji značaj i tako neposredno utičemo na javno delovanje naroda, od kojega je delovanja zavisna njegova sudbina, osobito još i onda, kada u narodu tako vrije, kako se to dešava bn= kod nas. Ako bi nastala u Sokolstvu komešanja, izgubili bi svoj prava®-Da to več unapred preprečimo, treba objašnjenja i iskrene reči. Pre svega treba da naglasimo, da je Sokolstvo u svojem bistvu nepro-menljivo. Sokolstvo ima vazda ista načela i nije odvisno ni od lcoje političke stranke, ni od koje političke situacije. Sokolstvu je korist naroda n a d a s v e. Sokolstvo uzgaja narod u značajnosti i u plemenitim vrlinama i daje mu fizičkih i moralnih sila, koje su uvet za njegov opstanak i napredek. Sokolstvo prima u svoje redove sav narod bez razlike staleža, vere i strankarske pripadnosti. Sokolstvo je slovensko, a u na šoj državi sem toga i jugoslovensko. Naše Sokolstvo ne trpi u svojoj organizaciji mržnje ple-menskoga, staleškoga niti verskoga značaja. U interesu našega jugoslovenskoga naroda napisalo si Sokolstvo je na svoju zastavu: Jedna država, jedan narod, jedno Sokolstvo! Kakovo je jugoslovensko Sokolstvo bilo u svojem postanku, takovo je i ostalo. S toga vidika motrimo mi dogodaje zadnjih dana, koji su prouzročili na-padaje na naše Sokolstvo i razne izjave o njem. Takozvano Hrvatsko Sokolstvo priredilo je u Zagrebu meseca augusta svoj slet. Mi o Hrvatskom Sokolstvu, koje se je od nas samovoljno otcepil°> obično ne govorimo niti pišemo, buduči da je njegovo vodstvo i njegovo članstvo u svojem službenom glasilu i u političkim listovima (od česti potpisano) nabacilo na nas toliko kleveta, psovki i laži, da nam je prema opštini društvenim pravilima nedostojno o njima govoriti. Medu nama i njima j°^ opstoje i prošlogodišnji zagrebački dogodaji, koji su išli preko granica naše države, a nisu još popravljeni. Ali u savezu s ovogodišnjim njihovim sletoin dogodilo se nešto, o čem ne smemo šuteti. Prave i glavne namere hrvatskoga svesokolskoga sleta nije moguče za' nekati, jer su njegovi prireditelji pred slet dosta jasno i ponovno rekli, da se tu ide za plemensku, separatističku demonstraciju u najširem slogu. Ono, što je u Zagrebu meseca augusta 1924» proti nama i našim inozemskim g°' stovima provalilo na dan u najružnijem obliku; ono, što je prouzročilo, da se je oglasio zakon za zaštitu države, trebalo je da bude jezgra hrvatskoga sleta. Nego tik pred slet promenila se politička situacija pa se je radi toga ispremenio i hrvatski sokolski slet u priredbu kakve nisu prvobitno nameravali: bila je to politička strankarska manifestacija, jer je gospodin Radič znao da spretno odrine u poslednjem trenutku vodstvo Hrvatskoga sokolskoga saveza, o čem ono samo valjda sada ni ne sumnja. Na slet su došli jugoslovenski Kralj in Kraljica, nazočna je bila vlada, g°" spoda ministri aktivno su učestvovali kod priredbe, vlada je priskočila sle№ znatnom novčanom potporom na pomoč. Ako je sve to bilo u korist jugoslovenskoga naroda, mi se tome veselim0' ta to odgovara našim glavnim težnjama. Ipak nam prema dosadašnjem iskustvu, dogadajima i izjavama što ih čusmo i čitasmo o sletu, ne može nitko zabaviti( ako si dozvolimo sumnjati o tom da bi se bilo u unutranjosti separatističkog hrvatskog Sokolstva štogod promenilo. (Citanje Dečakove nekvalifikovane napadaje u «Mladohrvatskom Pokretu* i ostalo pisanje hrvatskih listova prigodom sleta; uvrede mogilom, u koju su zakopal1 «kamenje Jugosokola», i mržnju do nas i brače Čeha.) Radi tačnoga razumevanja položaja treba je nadalje istaknuti, da nakon samovoljnoga istupa hrvatskih separatista iz naše organizacije, što ponovno ^glasujemo, nismo nikada zauzeli stanovišta da bi otklanjali one, koji su 'deli da pristupe k nama, dakako ako su priznali .temel jna načela, koja važe be z i z u z e t k a za članove našega Sokolstva, t. j. ustav jugoslovenskoga Sokolstva. Zato hladno i mirnom savešču prosudujemo izjave, izrečene na sletu od visokih ličnosti koje dobro misle, izjave da se ponovno združe jugoslovensko i hrvatsko Sokolstvo. Premda u načelu ne otklanjamo takih težnja, ipak moramo naglasiti, da su bile loš uvod za združenje izjave onoga 8°spodina, koji je dao smer hrvatskomu sletu i koji važi danas kao voda Hrvata. Dnevna štampa pisala je, da nas je gospodin Radič na nekvalifikovani hačin uvredio i opsovao nas čucima i jastrebovima. Sokolska je javnost °gorčena protestovala proti toj uvredi koja daleko zahvata; nama skloni listovi različitih političkih stranaka tačno su izrazili protest jugoslovenskoga sokolskoga naroda proti toj neobuzdanoj provali. To nam je dokazom, da samo naše članstvo budno, strogo i neprestance stoji na braniku svoje s°kolske časti. — Mi uzdržavamo protest proti uvredi i izjavljamo, da je ta hvreda tim dublja, što je u užem dodiru gospodin Radič s onim državnim ^initeljima, koji vode sudbinu naše ljubljene domovine. Na hrvatskom sokolskom sletu bilo je i otposlanstvo američke Jugoslo-venske sokolske župe, koja pako nije učlanjena ni u našem ni u hrvatskom savezu. Brača iz Amerike postavila su si za zadaču, «da nas medusobno zbliže». U tu su nas svrhu i posetili u Ljubljani. Starešinstvo JSS sazvalo J® sastanak, gde smo im razložili svoje stanovište, koje je u glavnim črtama °vo: Za nas su merodavni zaključci naših sabora. Oni, koji su se kasnije °tcepili od nas, prisegli su bili na saboru u Novom Sadu, da se če tih za-ključaka držati. Mi nismo menjali tih zaključaka sabora, svojim smo načelima °stali verni. Na usprkos tomu da su istupili, usprlcos dogodajima u Zagrebu, vrata k nama otvorena su svakomu, koji pristane na naša osnovna načela, Postavljena na našim dvema saborima. U tom pogledu kod nas nema kompromisa. . Nekoja brača iz Amerike rekla su nam, da smo Hrvatima uzeli ono, što l,tl je najviše i najdraže, a to je: njihovo hrvatstvo. Rastumačili smo im, da ja tvrdnja ne odgovara činjenicama, jer dopuštamo Srbinu, da bude Srbin, Hrvatu, da bude Hrvat, Slovencu, da bude Slovenac. Sadržina njihovih pred-o®civanja bila je tačna kopija onih kleveta, što ih o nama priopčivahu ovo-inski i inozemski separatistički listovi. Tvrdili su, da imamo u Sloveniji sWenska sokolska društva, u Srbiji srpska, samo u Hrvatskoj da ne pritavamo hrvatskih društava. Tvrdili su, da smo imali na svojem sletu 1922. u Ljubljani samo u Sokole preodevene vojnike. Kad smo se ponudili, da braču iz Amerike o stvari tačno informiramo, ^klonili su to direktno. Iz toga može se zaključiti, da su ih za sleta u ogrebu ponovno, partajički obavestili; u tome vidimo novi dokaz, da se v°dstvo hrvatskoga Sokolstva nije ama ni za dlaku promenilo glede odnošaja Prema nama. ^ l iz redova našega članstva čuli smo želje, da se medusobno zbližamo, t želju čitamo i u nekojim listovima, koji su bili skloni hrvatskomu °kolstvu (n. pr. sušački «Novi list»). I njima ponavljamo: Mi imamo vazda P ne jedva danas — raskriljene ruke i otvorena srca za Sokole. Ali pri ®ln budi rečeno, da smo mi sami naprama svojemu vlastitomu članstvu i Slede njega brezobzirno strogi. Iščistili smo svoje vrste, a još ih čistimo, nvamo Čast svoje organizacije i čast svojega članstva. Radi toga moramo znademo, što i tko dolazi k nama. U tom pogledu poznamo društva jHvatskoga sokolskoga saveza, koja bi, uz dane uvete, mogla en bloc pri-npiti k nama; poznamo pako i društva, čigov veliki deo članstva ne bi mogli Prhniti. Takovo je naše stanovište i takov je naš položaj. Nekoji vele, da je dana6 politička situacija taka, da bi se društva mogla fuzionirati, i slično. Ali za nas je politička situacija vazda nuzgredna činjenica, jer vidimo samo svoj11 unutarnjost i nismo odvisni od poli tičkih situacija. Ako ne bi drugoga uzroka imali za to, dostajala bi činjenica, da se u nas političlce situacije menjaju često i ponovno na osnovu, o čijoj iskrenosti ljudi različno misle-Tako vidimo samo svoju situaciju, koja nije sjajna, ali je časna. Imamo dugove> što smo ih učinili u službi za narodne interese; izmedu ostaloga pritište nas dug, što smo ga učinili, da smo uzmogli poslati svoju raprezentancu u Pariz na olimpijadu. Raprezentanca se je povratila iz Pariza ovenčana tako časnim uspehom, kakva nije do danas doživelo u inozemstvu nijedno športno ili slično zastupstvo Jugoslavije. Povratili smo se kao svetski pobednicj' Od svojih ustiju otkida si naše članstvo da namiri dug, koji ne bi bili učinilj’ da smo dobili obećanu nam državnu potporu. No mi čemo sve to podneti* jer se mi u glavnome upiremo na vlastitu moralnu moč, što ju uzgajamo i k°JB nas uzdržava. Novčano čemo si pomoči radi te i iz te svoje moralne sile* Jamči nam disciplina našega članstva. Ta moralna sila pomoči če nam u svem te čemo napredovati i dizat če№° se pa i uz najteže prilike. Tako gledamo i na dogodaje zadnjih dana. I ak° su se zbile stvari, koje tkogod teško shvača, radi toga mi ipak ostaje®0 ponosni državljani, verni svojim sokolskim načelima, ostajemo svome narodu potrebna organizacija, koja če svagda sačuvati svoj značaj i svoju važnost, pa bile spoljašnje prilike kakvemudrago. Nama je uzvišen nada sve interes naroda, kome služimo sa svom IlC' sebičnošču. Interesima naroda služit čemo vazda jednakim oduševljenjem 1 jednakom požrtvovnošču, do skrajnosti dosledni u nazrevanju i izražavanju sokolskih načela te u čeličnoj istrajnosti u svom radu. Taki smo i takovima neka nas spozna i ona j deo našega naroda, k°J' nas nije još spoznao dosta duboko u svetlu istine! Kad su valovi plemenske i političke strasti udarali o nas, snovali smo ®J savez «Slovenskoga Sokolstva; te valove odbila je naša značajnost, da su se razlili natrag na male i neiskrene ljude, a mi čemo u težnji za sve večim i višim postati jači, ponosniji i samosvesniji. <Л 1Ž STAREŠIN S TV A JSS. Sednica odbora JSS. i prosvetnega zbora JSS. Dne 7. septembra o. g. u 11 sati prepodne vršit če se u dvorani Sokolskega društva I u Zagrebu sednica odbora JSS. po narednom rasporedu: 1. Izveštaji starešinstva, načelnika i odelenja. 2. Izveštaj o ustanovljenju saveza ^Slovensko Sokolstvom. 3. Svesokolski slet u Pragu god. 1926. i učestvovanje JSS. 4. Učestvovanje JSS na medunarodnoj utakmici god. 1926. u LyonU 1 na utakmici u Pragu 1926. 5. Odredenje dana i kraja glavne skupštine JSS za god. 1926. 6. Određenje pravca za javno nastupanje u godini 1926. 7. Odobrenje pravila za društva, župe i savez u smislu zaključka glavne skupštine JSS u Brodu. 8. Predloži župa. 9. Slučajni predloži. Na odborsku sednicu mora svaka župa da pošalje po jednoga odaslanika-Radi odlučujuče važnosti te sednice pozivamo sve župe da na svaki način P° šalju svoje izaslanike. Župi Zagreb treba izravno prijaviti odaslanike župa, d® im priskrbi konačenje. Ujedno javite Zagrebačkoj župi vreme dolaska u Magreb, zatim koliko će vremena boraviti izaslanik u Zagrebu, onda ho6e li da konaći skupno ili u hotelu posebice. * Na dan 8. septembra sklicuje u 8 sati prepodile savezni prosvetni odboi P sednicu prosvetnoga zbora JSS. u dvorani Sokolskega društva II u Zagrebu po narednom rasporedu: 1. Poročilo saveznega prosvetnega odbora. Poroča br. Jeras. 2. Medsebojna zveza prosvetnega in tehničnega dela v Sokolstvu. Poroča br. dr. Fux. 3. Program prosvetnega dela za prihodnjo zimsko dobo. Poroča br. Jeras. 4. Savezne, župne in društvene prosvetne šole. Poroča br. dr. Krejči. 5. Poročilo saveznega novinarja. Poroča br. dr. Krejči. 6. Poročila župnih prosvetarjev o prospevanju prosvetnega dela in o vzrokih, ki prosvetno delo ovirajo v njih področju. 7. Predlogi poedinih žup. Poroča br. Jeras. 8. Slučajnosti. Prosvetni zbor JSS sačinjavaju prosvetni odbor JSS i svi predsednici župskili prosvetnih odbora. I ove odaslanike treba izravno prijaviti Zagre-bačkoj župi, kako je spomenuto gore. Izveštaje o Sestoj tački rasporeda neka Jonesu predsednici župskih prosvetnih odbora sa sobom. Svi učesnici sedn'ice odbora i prosvetnoga zbora JSS b e k a donesu sa sobom svečane odore! Zdravo! Starešinstvo JSS: E. G angl I.T., starosta. Dr. Riko Fux 1. r., tajnik. * XVII. sednica starešinstva dne 27. julija 1925. Nazočni: Gangl, Ambrožič, Čobal, Deu, Jamar, Kajzelj, Krejči, Zelenko. — ^Pravdam: Fettich, Fux, Govekarjeva, Jeras, Ludvik, Marolt, Miklavc, Poženel, Švajgar, Turk. Starosta br. Gangl pročita proglas na župe i društva radi proslave lOOOgo-dišnjice hrvatskoga lcraljevstva dne 7. i 8. septembra. Odobrava se. Društva beka prirede manje proslave dne 8. septembra, a glavna če se svečanost v*šiti u Zagrebu uz sudelovanje zagrebačke župe. Dne 7. septembra naveče Priredit če se akademija, dne 8. septembra prepodne u 10 sati bit če zboro-v&nje, u 13 sati zajednički ručak, u 15 sati sednica saveznoga prosvetnoga *bora. Na tu priredbu treba da pošalje svaka župa po 3 delegata i barjak. Prima se nadalje predlog br. Ambrožiča, da se pozovu društva, neka prirede Sv°ja svečana zborovanja u isti sat, a poslat im treba lcratak tiskani nagovor, da ga tom prilikom pročita ju. Taj se predlog može da izvrši, jer je • septembra rodendan prestolonaslednika, koji če društva i tako proslaviti, jh'emda pravoslavni toga dne ne svetlcuju. Odobrava se i predlog br. Čobala, a se u svrhu sudelovanja obvesti i COS. Glede dolaska američkih Sokola poda izveštaj br. Gangl, i društva su °baveštena. v ^veštaj tajnika donaša nam br. inž. Zelenko: Ljubljanska župa ima svoj fbpslci slet dne 2. augusta na Taboru. Za isti dan pozivlje društvo u Rajhen-vUrSu na otvorenje doma i na proslavu 15 godišnjice. Društvu če se pismeno ®stitati, a brata dr. Gara umoliti, da zastupa starešinstvo'. Brat Lev Štukelj prosi starešinstvo za pomoč i posredovanje proti reklami što se tera od nekojih društava s njegovim imenom. Objavit Če se 11 Glasniku. Društvo na Bledu moli za dozvolu, da sme pozvati na svoj nastop dne 15. augusta tri vrste vežbača iz Ljubljanske župe; dozvoljava se iznimno. Br. dr. Jamaru odobrava se dopust za mesec august. Br. Čobal izveštava o reviziji Sarajevske župe. XVIII. sednica starešinstva dno 5. augusta 1925. Nazočni: Bajželj, Ambrožič, Čobal, Dev, Fettich, Fux, Kajzelj, Ludvikt Marolt, Miklavc, Mužinova, Švajgar, Zelenko. — Opravdani: Gangl, Gregorin* Govekarova, Jamar, Krejči, Poženel, Trdinova, Turk. Izveštaj tajnika br. dr. Fuxa: Župa u Crilcvenici ima dne 15. i 16. augusta svoj župski slet i moli za delegate. Zaključilo se zamoliti br. podstarostu dr. Lazara Carai da zastupa Savez. Br. Ambrožič pripominje, da če po svoj prilici i TO poslati svoga zastupnika. Br. dr. Fux izveštuje, da če ovih dana stiči u Varšavu br. starosta Gangl i podstarosta Paunkovič. Nato donaša br. dr. Fux predloge manjšinskoga odelenja. Za ZO. izveščuje br. Ludvik, da je ministarstvo saobračaja ukinulo sve p°' vlastitve za sniženje voznih cena na željeznicama. ŽO molit če nanovo za povlastice. Primaju se izveštaji o rešenju tekučih poslova. Br. Dev pripominje, da su neosnovane pritužbe jednoga društva radi lošega poslovanja pisarne JSS. * Sokolskim društvom v Sloveniji. Vsa društva, ki prirejajo igre, morajo to prijaviti pooblaščenemu zastopniku avtorskih pravic za Slovenijo, g. Čirih* Tavčarju, Ljubljana, Prečna ul. 2. Po zakonu se mora plačati od vsake igre 10 % brutto dohodka, ki se mora nakazati na isti naslov. Da ne bodo imela društva sitnosti s tožbami, jih opozarjamo, da se drže teh predpisov-Društva, ki potrebujejo kakšne igre, operete itd., se naj obrnejo na naslov, ki jim vse potrebno preskrbi. Starešinstvo JSS. Starešinstvo JSS. opozarja bratski vsa društva, naj opuste izrabljanje imena našega prvaka brata Leva Štuklja v reklamne svrhe. Treba je p°' misliti, da zahtevajo pogosti nastopi fizičnih in finančnih žrtev, ki jih poedinec> preobložen s svojim rednim delom, ne more prenesti. Starešinstvo smatra za potrebno zaščititi brata Štuklja, da ne nastanejo neugodna tolmačenja! ako brat Štukelj ne ugodi vsaki želji društev, ki ga vabijo. Starešinstvo JSS. IZ TEHNIČNEGA ODBORA JSS. Seja zbora župnih načelnikov se je vršila dne 2. avgusta 1925. — Zbor župnih načelnikov je sprejel poročilo saveznega načelnika o medzletnih tekmah v Beogradu in je razčistil sporne točke o tekmi višjega oddelka članov s tem, da je potrdil načelnikovo postopanje v tej zadevi kot praviln0 in mu soglasno izrekel zaupnico. — Važnejši sklepi zbora načelnikov: Zleta v Prago naj se udeleži čim več članstva, ker je to velikega vzgojnega pomena. Članstvo bo nastopilo s Čehoslovaki skupno z zletnimi prostimi vajainii posebej še s svojimi skupinskimi prostimi vajami, ki jih bo izdal TO. JSS. 111 za katere naj vsaka župa pripravi najmanj osem članov in osem članic. Vsaka Jupa postavi po možnosti eno ali več vrst za orodje. Orodje se bo vsaki ^upi določilo. Vse vaje za nastope in tekme, ki so letos obvezne za vsesokolski zlet v ^’agi, se predpišejo kot obvezne tudi pri nas in jih bo TO. izdal v ^Prednjakuj). Pred zletom v Prago se bodo vršile izbirne tekme pri nas in bodo k Nastopom in tekmam v Pragi pripuščeni le oni telovadci in telovadke, ki bodo dosegli določene odstotke. — Udeležili se bomo v Pragi vseh tekem, če bodo to dopuščale materijelne okoliščine. ■— Pripravljajo naj se točke za JUgoslovensko telovadno akademijo v Pragi, katere bo TO. JSS. o priliki Pregledal. Naraščajskega dne v Pragi se udeležita tudi naš moški in ženski naraščaj, ^aje, ki bodo določene za njihov nastop, se pravočasno objavijo. Čeških ^arasčajskih vaj se naša naraščaja ne bosta učila, ker radi različnega kroja 110 morejo nastopati skupno. TO. JSS. bo izdal vsa potrebna navodila glede zleta v Prago pravočasno natančno. Do 26. leta starosti sme v Prago le ono članstvo, ki res telovadi. Starejše članstvo, ki ne telovadi redno, mora obiskovati vsaj vadbo redovnih vaj. -H JSS. bo predpisal pesmi, ki jih sme članstvo peti na zletih. Župe 118j pošljejo predloge na TO. TO. JSS. priredi savezno prednjaško šolo, ki bo razdeljena na tri tečaje P° 14 dni. Prvi tečaj se bo vršil v drugi polovici oktobra ali v prvi polovici Novembra. Vsaka župa mora poslati najmanj enega člana in eno članico v tečaj. Priglašene! naj ne bodo začetniki, vendar se ne zahteva, da imajo ZuPni prednjaški izpit. V prihodnjem letu se ne bo vršila nobena večja savezna prireditev, pač Pa naj župe izvrše svoje župne nastope pred izletom v Prago. Sklene se organizirati stalen rediteljski zbor. S BELEŽKE J? Razgovor starješino američke sokolske župe sa našim br. dr. Čarom. Starešina Jugoslovenske Sokolske Zupe u Chikagu, br. Franjo Novosel, došavši sa ostalim amerikanskim Sokolima na «111. hrvatski svesokolski slet» i «tisuč-j?odišnjicu hrvatskog kraljestva* u domovinu, posjetio je i dra. Lazara Čara kao mnogogodišnjeg starješinu bivšeg Hrvatskog sokolskog saveza, kojemu ?° i amerikanski Sokoli pripadali. Chikaška sokolska župa je «jugoslovenska» * sastoji se samo od plemenskih jednota, ponajviše hrvatskih. Ona ne pripada Ul «treče» i t. d. Još bi se mogla i daljnja koja koncesija učiniti, n. pr. neke male izmjene u odori i t. d. Ime ali bezuvjetno «j u g o s 1 o v e n s k o», 1 zastave i kokarde i t. d. iskljucivo samo u državnim bojama. To je bio dakako skroz nevezan prijateljski razgovor. Car je dao ove informacije samo u svoje ime. Brat Novosel je ali upravo molio, da to dode u «Sokolski Glasnik*. Sokolska župa Petra Mrkonjiča u Banjoj Luci. Ovih dana se navršava pola veka, otkako je Bosanska Krajina bila ustala na oružje i otkako je neumrli Vojvoda Petar Mrkonjič, dostojni unuk Velikoga vožda stupio na njeno tlo’da pred svojom bračom razvije zastavu slobode, pod kojo je okupi° sve što ljubi svoj rod i otadžbinu, a što je kadro stići i uteči i na strašnu mestu postajati. Njegovim rnačem i krvlju svojih najboljih sinova započela je Bosanska Krajina prva slova svoje najnovije istorije. Pa i ako Vojvoda Petar Mrkonjič nije mogao odmah da ostvari težnje Bosanske Krajine i cele Herceg-Bosne za slobodu, On je svojim inačem po-lcazao na jedno veliko pitanje, pitanje oslobodenja i ujedinjenja našega naroda, On je pokazao i kako če se to pitanje morati rešiti, a On ga je naj-posle i rešio i dovršio delo Svoga Deda Velikoga Vožda, oslobodivši i ujedi-nivši sve Srbe, Hrvate i Slovence i udario granice na šoj Otadžbini šire nego su ikad bile u našoj istoriji. Mi ne možemo i ne smemo da zaboravimo prve borbe Kralja Oslobodioca, ni na one svetle dane koji su u istoriji Bosne tako retki. S toga smo odlučili, da na 6. septembra o. g. na rodendan Njegpva Kraljevskog Visočanstva Prestolonaslednika Petra na planini Ćorkovači, na kojoj je bila jedna od največih bitaka u Krajiškom Ustanku, na mestu, na kome se i danas dobro raspoznaju tragovi šatora i barutane Vojvode Petra Mrkonjiča, da na tome mestu osveštamo svoju župsku zastavu, koja nosi lik neumrloga Vojvode, a koja je radena prema poznatoj slici Bocariča «Vojvoda Petar Mrkonjič medu ustašama». Ako nam dopuste sredstva nastojačemo da do toga dana ova istorijska mesta obeležimo makar najmanjim znakom zahvalnosti mladih naraštaja ju* nacima iz Krajiškog Ustanka za njihove viteške podvige. Slobodni smo bili na tu našu i opštu narodnu svečanost na koju če se sleči svet iz Bosanske Krajine, pozvati Njegovo Veličanstvo Kralja, koga smo ujedno umolili za dozvolu da Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Petar bude kum toj našoj zastavi. Uzdamo se, da če toj svečanosti prisustvovati svi fiarodni poslanici lZ naših krajeva, svi predstavnici gradanslcih i vojnih vlasti, samoupravnih tela, svi četnici i saradnici Vojvode Petra Mrkonjiča u Krajiškom Ustanku, koji če tu održati valjda poslednju smotru, te sva humana i viteška društva. —^ Odbor za proslavu pedesetgodišnjice bilke na Ćorltovači tvorijo počasni članovi: divizijski gjeneral G. M. Jovanovič, veliki župan vrbaske oblasti G. M. Novakovič, brigadni gjeneral G. M. Vijorovič, starešina JSS. br. E. Gangl’ veliki župan bihačke oblasti G. Ž. Raškovič. IZ ZUP