NEOLITSKE KULTNE POSUDE IZ SMILČICA ŠIME BATOVIČ Neolitski su predmeti u Sjevernoj Dalmaciji dosada ograničeni isklju- čivo na slučajne nalaze i to uglavnom kamene artefakte.1 Sistematska se istraživanja nisu vršila. Zbog toga je neolitski period uglavnom nepoznat. Veči uvid unijelo je otkriče bogatog neolitskog naselja u selu Smilčiču, 21 km. istočno od Zadra. 1955. g. rigolanjem zemljišta izbačeno je na po- vršinu mnoštvo predmeta iz kamena, kosti, a naročito mnogo od pečene zemlje. U prvom redu treba istaknuti ulomke posuda s raznim motivima izvedenim utiskivanjem ili žigosanjem — impresso keramika, koja se po- javljuje na tlu Jugoslavije kao novi element, a potpuno je identična s onom na području Italije i cijelog Sredozemlja.2 Ima usto dosta ulomaka sa spi­ ralnim motivima, cik-cak urezima, šrafiranim trokutima itd.3 Medu keramičkim materijalom otkriveni su i ulomci od šest primjeraka kultnih posuda tipa Danilo, koje ovdje donosim.4 Od triju su nadeni dijelovi ručica, dvjema se sačuvala po jedna cijela noga (sl. 2, 3), a jednoj dio noge s ostatkom ti jela (sl. 1). Sve ulomke možemo ubrojiti medu grublje posude iz Smilčiča, koje prevladava. Ipak ima medusobnih razlika u kvaliteti, čistoči i sastavu zemlje, te pečenju. Površina je svima hrapava, jedino je kod ručice na sl. 6 uglačana. Pečenje nije najbolje, a kod nekih ulomaka je lose, osobito kod sl. 3 i 2, koji su napravljeni od najobičnije zemlje. Različitim intenzi- tetom pečenja postignute su razne nijanse u boji površine: od crnosivkaste 1 Batovič, Neolitski tragovi u Sjevernoj Dalmaciji, Radovi Instituta JAZU u Zadru. 2, Zagreb 1955. K tome treba dodati dosada u literaturi neevidentirana neolitska nalazišta. s kojih se predmeti nalaze u Arh. muzeju u Zadru: Bruška, Medvide, Žegar, Zelengrad. 2 Bernabo Brea, 1 1 neolítico a cerámica impressa e la sua di ffusione nel Medi­ terráneo, Rivista di studi Liguri XVI, 1950; Isti, Gli scavi nella caverna delle Arene Candide, vol. I, II. Pojavila se nedavno kod nas još u spilji Crvena Stijena u Crnoj Gori, Zelenoj Pečini u Hercegovini, te pečini Sredi na otoku Cresu: Benac, Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu (GZM) 1957, str. 19 i d., 61 i d. Up. i Mirosavljevič, Južno področje otoka Cresa u pretpovijesno doba, Ljetopis JAZU 61, 1956, str. 262 i d. Od nalazišta u Jugoslaviji Smilčič je dao najbogatiju impresso keramiku i s najviše varijacija. 3 Batovič, Smilčič u kameno doba, Zadarska revija 1, 1957, str. 74—76. Go­ dine 1957 izvedeno je u manjem obimu i sistematsko iskapanje, ali materi jal još nije obraden: up. Batovič, Jstraživanje naselja iz kamenog doba u Smilčiču, Gias Zadra br. 328 od 12. listopada 1957. 4 Fragmenti na sl. 1 i 6 nadeni su u iskopanoj sondi na dubini od 20—50 cm. Sonda medutim nije dala nikakvih rezultata obzirom na stratigrafiju, pa se to ne može uzeti. bar zasad, u obzir, jer i svi predmeti, koje je izbacio traktor, potječu iz identične dubine. boje zemlje, sive, črne, crnkaste, žučkaste do crvene. Obično na svakom fragmentu postoje po dvije nijanse. Fragment na sl. 6 ima smedu površinu. Boja se presjeka kod nekih fragmenata razlikuje od boje površine. Zemlja je pomiješana obično s usitnjenim kamenčičima, nekad sitnim kristaličima. Površina fragmenta 1 izgleda da je bila crveno premazana ili inkrustirana, od čega se u urezima vide tragovi. Stijena je te posude dosta debela. Sl. i— 6. Ulomci neolitskih kultnih posuda iz Smilčiea U Smilčiču se nije našla kompletno sačuvana ni jedna kultna posuda ovog tipa. Nadeni fragmenti potpuno su, medutim, identični jednoj cijeloj i mnoštvu ulomaka nadenih u Danilu istočno od Šibenika,5 pa ih nije teško identificirati. To dokazuje i naša na sl. 1, gdje se vidi gornji dio jedne stražn je noge s velikim dijelom recipijenta, ko ji je sačuvao i rub. Oblik je takvili posuda, kako je to istakao Korošec u vezi s posudama iz Danila, poluloptast, a leži na četiri noge: dvije prednje krače i uglavnom 5 Dujmovič, Neolitska obredna posuda iz Danila u Dalmaciji, Vjesnik za ar- heologiju i historiju dalmatinsku (VAHD), LIV, 1952, sl. 1, T. III; Korošec, Nova neolitska kulturna grupa na području Dalmacije, isti broj Vjesnika, str. 102. ravne (sl. 2), d vij e siražnje dulje i ovalno modelirane (sl. 1,3). Zbog toga je otvor posude zakošen. Prednje su noge položene s donje strane posude uz rub otvora, dok stražnje koso podržavaju posudu. Oblik je naše prednje noge stožast, malo zakrivljen, stopalo zaobljeno. Stražnja je noga (sl. 3) dugulja- sta, spljoštena, s elipsastim presjekom i ravnim stopalom. Na gornjem se dijelu koljenasto izbočuje. S gornje strane posude, u bližini ruba aplicirana Sl. 1 a— 6 a. Ulomci neolitskih kultnih posuda iz Smilčiča je polukružna masivna ručica položena paralelno s otvorom. Posuda se mogla upotrebljavati, samo kad bi se mehanički dovela u liorizontalan po­ ložaj, ali u tom slučaju ni je mogla stati na nogama. Vidi rekonstrukciju na sl. 7. Kod danilskih su posuda površina izmedu nogu, unutarnje strane nogu i unutarnja strana ručice — slabo vidljiva mjesta bila obično premazana crvenom bojom. Vanjski plašt posude i ručice, prednje i bočne strane nogu ukrašene su istim urezanim motivima, koji su bili crveno inkrustirani. Iden­ tično se aplicira urezani ukras i kod naših, dok inkrustaciji i bojanju nema traga, što su mogle, bar neke, posjedovati, ali nije sačuvano osim tragova kod ulomka na sl. 1. Svi su fragmenti iz Smilčiča, osim br. 4, ukrašeni udubljenim motivima. Fragmenti na sl. 1 i 2, iako ne pripada ju istoj posudi, ima ju identičan motiv. Prekriveni su uglatim linijama, koje formiraju meandrastu mrežu. Pojedini prostori izmedu dviju linija ispunjeni su poprečnim paralelnim urezima. Ukras je do' slabije vidljivih dijelova, kao i po rubu recipijenta, pa ispred kraja nogu završen ravnom linijom. Kod noge br. 2 ukras je iz­ veden užim i pličim udubl jen jima nego kod br. 1 . Noga na sl. 3 ima različit motiv. Površina joj je prekrivena paralelno položenim nizovima četvero- kutastih polja ograničenih s tri ili četiri udubljene linije. Četverokute dijeli uska vrpca ispunjena poprečnim paralelnim udubljenjima, kao što smo vidjeli kod prethodnog meandrastog motiva. Cijeli sitem dočarava kaseti- rani ukras. Od ručica su dvije ukrašene. Imaju presjek u obliku cunja bliskog tro- kutu s ravnom ili konkavnom bazom, koja sačinjava unutrašnju stranu ručice i nije ukrašena. Jedna ručica ima jednostavnu spiralu, kojoj su me- duprostori šrafirani. Jedan rub ručice prati linija (sl. 5). Druga je ručica (sl. 6) ukrašena s jedne i s druge strane plitko udubljenim kosim paralelnim linijama, koje formiraju cik-cak motiv. Kako sam spomenuo, potpune analogije imamo u Danilu, što nam go­ vori o istim kulturnim elementima u oba nalazišta. Osim cijele posude u Danilu je nadeno dosta ulomaka nogu takvih posuda,0 a isto tako potpuno identičnih ručica.6 7 Uz identične oblike i dekorativni su motivi jednako kon­ cipirani, a više ili manje i slični. Sličan uglati ornament imamo na spomenutoj cijeloj posudi. Ona usto posjeduje i šrafirane uske vrpce, kakve smo vidjeli u Smilčiču (sl. 1, 2). Identično ukrašen fragment kao naša dva ulomka je dio druge kultne po­ sude iz Danila.8 Meandrastu mrežu, ali bez šrafiranih vrpci ima i jedna ručica iz Danila,9 a kod druge je nešto slično.1 0 Osim spirale svi su ovi motivi u Smilčiču izolirani. Meandar je, kako kaže Korošec, i u Danilu vrlo rijedak.1 1 Danilo i Smilčič povezuje i mreža s cik-cak motivom (sl. 6). U Da­ nilu su pojedini prostori, koje stvaraju linije tog motiva, šrafirani,1 2 kao što se vidi kod nas unutar meandrastog i kasetiranog motiva (sl. 1—3). To nam govori, da su se sva tri ova motiva (cik-cak, meander i kasete) upotreblja- vali istovremeno, odnosno da ih moramo bar blisko datirati. Cik-cak je ukras, jednako kao u Smilčiču, i u Danilu rijedak.1 3 U Danilu nemarno 6 Korošec, ibid., sl. IV. 19, sl. V, 22, T. V, 3; Korošec, Iskopavanja u Danilu kraj Šibenika, Ljetopis JAZU 60, 1955, T. II, T. IV (Ljetopis); Korošec, Nekaj pri­ pomb k izvoru butmirske kulturne skupine, Arheološki vestnik VI/1, 1955, sl. 11, 12, 15 (Arh. vestnik); Korošec, Ceramica dipinta della costa dalmata, Buli. pal. it. 1956, sl. 1; 2, br.4— 6. 7 Korošec, VAHD 1952, sl. IV, 21, V, 23, VI, 24, T. V, 4, 5; Ljetopis, T. II; Arh. vestnik, sl. 3, 13; Ceramica dipinta, sl. 2, br. 1— 3. 8 Korošec, Ceramica dipinta, sl. 2, br. 5. 9 Korošec, VAHD 1952, sl. V, 23, T. V, 4. 1 0 Korošec, Arh. vestnik, sl. 13; zatim ulomak jedne posude: Ceramica dipinta, sl. 4, br. 12. 1 1 VAHD 1952, str. 107, 112— 113. 1 2 Korošec, Arh. vestnik, sl. 9; Ceramica dipinta, sl. 3, br. 7 (stalak za vazu). 1 8 Korošec, VAHD, str. 106, 107. kasetiranog ornamenta, ali oba nalazišta i kroz taj motiv povezuju uske šrafirane vrpce. Spirala se n Smilčiču kao i u Danilu mnogo upotrebljava (sl. 5). Oblik joj je u oba nalazišta potpuno identičan: jednostavno izvedena, obično ure- zana-udubljena, češče meduprostori šrafirani. Uz kultne posude to je naj- jači elemenat, koji povezuje Smilčič s Danilom. Zbog toga neču na pro- Sl. 7. Rekonstrukcija neolitske kultne posude iz Smilčiča blemu spirale ovdje zadržavati, jer sve, što je u vezi s tim rekao Korošec u navedenim radnjama, vrijedi uglavnom i za Smilčič. Njeno se vezivanje s Bosnom samo nameče. Spirala butmirske kulturne grupe razvijenija je i kompliciranija, pa kronološki, po svemu, kasnijeg postanka.1 4 Ni na jednom fragmentu kultnih posuda iz Smilčiča nije jasno uočena inkrustacija i bojanje slabije vidljivih dijelova crvenom bojom, što još ne znači, da prvotno nisu postojali. Inkrustacija, a bez sumnje i bojanje morali su biti cesti u Smilčiču, pogotovo što je to redovito u potrebi kod danilskih 1 4 Benac, Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture, 1952; Ko­ rošec, opp. citt. obrednih posuda.1 5 Naše posude na sl. 2 i 6 nisu mogle biti inkrustirane, jer su im udubljenja ukrasa vrlo plitka. Čini se, da je večina posuda ovog tipa bila ornamentirana, ali da se ukras uopče nije primjenjivao uvijek do- sljedno. Zbog toga postoji primjeraka bez ukrasa, što dokazuje jedna ručica (sl. 4), a takvih slučajeva ima i u Danilu.1 6 Bar ne posjeduju urezani ukras. Možda su bile bojane, pa boja nestala. Radi svog specifičnog oblika, načina upotrebe i sistema ukrašavanja Korošec je pretpostavio, da je ovaj tip posuda mogao služiti u kultne svrbe u vezi s kultom vode.1 7 Iako se i lokalitet u Smilčiču nalazi pokraj potoka, nemoguče je ovu pretpostavku potvrditi, jer nema konkretnih dokaza, a usto se uglavnom i sva neolitska naselja nalaze pokraj vode. Da je služila u nekim obredima, nema sumnje. Po svim spomenutim elementima, koji povezuju Danilo i Smilčič, uoča- va se jasno, da oni čine kulturnu cjelinu i jednu grupu. Da li su se kultne posude u Smilčič uvozile iz Danila, ili obratno, ili su se proizvodile u jed- nom i drugom nalazištu, još je prerano dokazivati. Treba naglasiti, da su uz mnoge sličnosti i identičnosti u Smilčiču otkriveni elementi tipološki stariji nego su objekti, koje je dalo Danilo. Identične kultne posude otkrivene su nedavno i u Bosni (Kakanj). Ne samo te posude, nego i drugi elementi kulture u Kaknju imaju sličnosti sa Smilčičem.1 8 Noge i ostali dijelovi posuda, od kojih je jedna rekonstruirana, uglavnom su identični našima.1 9 Oblik nekih prednjih nogu potpuno je isto- vetan našoj na sl. 2. Jednako imaju neke noge i šupljinu s gornje strane, koja je bila zatvorena recipijentom.2 0 Sve to Kakanj čvrsto povezuje s Da­ nilom i Smilčičem, iako u Kaknju ima i diferencija u kulturi, što je uslov- ljeno i geografskim faktorima. Ukras se nanosi na posudu po istom sistemu kao u Smilčiču. I tu je ustanovljeno bojanje slabije vidljivih dijelova crve- nom bojom.2 1 Ukrasni su motivi medutim različiti. U Kaknju se primjenjuju šrafirane vrpce, trokuti i motiv »bodljikave žice«. U Smilčiču se nalaze oba prva motiva, samo ne na kultnim posudama. Izvjesna bi sličnost bila kod nas uske šrafirane trake unutar drugih motiva (sl. 1—3), kao u Danilu, premda nisu samostalne kao u Kaknju. U Kaknju nema spirale, koja je osnovni ukrasni motiv v Smilčiču i Danilu, kao i meandra ni kaseta. Kakanj je kronološki vrlo blizak, ali nije sačinjavao kompaktnu kulturnu cjelinu s dva dalmatinska nalazišta. On je s njima imao kulturne veze i dodire, ali je primao ut ječa je i s drugih područja. Funkcija im je i oblik ovih posuda 1 5 Od mnoštva ulomaka, koje je izbacio traktor, crvenu inkrustaciju posjeduje samo fragment jedne zdjelice iz Smilčiča. Možda bi mogli smatrati inkrustacijom tragove crvene boje u udubinama ukrasa kultne posude na sl. 1. Pri nedavnom' iskapanju otkriveno je dosta inkrustiranih fragmenata keramike. — Korošec, VAHD 1952, str. 102, 107, 113; Ljetopis, str. 199; Ceramica dipinta, str. 302. 1 6 Korošec, Ljetopis, str. 199. 1 7 VAHD 1952, str. 113. 1 8 Oblici posuda, obrada kremenih artefakta, neki ukrasni motivi..., ali su ipak veze mnogo manje nego s Danilom. 1 9 Benac, Osnovna obilježja neolitske kulture u Kaknju, GZM 1956, T. V, VI. 2 0 Ibid., T. VI, 2. — Naša sl. 2. 2 1 Ibid., str. 173, 176. zajednička, ali je dekoracija ovisila o raznim faktorima i utjecajima. Ana­ logije na pr. za motiv »bodljivkave žice« traži Benac u Češkoj.2 2 Benac spominje još jedno neobjelodanjeno nalazište s ovakvim po- sudama na četiri noge: Caverna del Muscbio, Nabrežina (Aurisina) kod Trsta.2 3 Benac je u Crvenoj Stijeni i Zelenoj Pečini ustanovio potpuno identične ručice, bez ukrasa, samo se ne zna oblik posuda, kojima su pripadale.2 4 Nema nikakvih dokaza, da su pripadale tipu naših kultnih posuda sa četiri noge. S tim u vezi napominjem, da se ovakav oblik ručica u Smilčiču nije upotrebljavao, odnosno nije dosada ustanovljen na drugim vrstama posuda. Zasada nema drugih nalazišta. Nema sumnje, da je tip ovih posuda produkt jadranskog kulturnog pojasa, a odatle se širile u područja, koja su gravitirala Jadranu. Kao komparaciji! Benac spominje slične noge posuda na četiri ili tri noge nadenih u Tsangli, Drahmani i okolini Heroneje.2 5 Premda su sličnosti nogu sasvim uočljive, time ne dobivamo mnogo, jer glavnu ulogu igraju recipijenti, kakvi nisu poznati na grčkom području. Noge, koje spominje Benac, nosile su bez sumnje recipijent sličan onome, kakav se vidi na dru- gom mjestu, isto iz Tsangli, ko ji funkcionalno s našim nema nista zajed- ničkog.2 6 Može se uzeti u obzir samo sličnost nogu i dekoracije (u odnosu na Kakanj), što još ne mora biti naročita veza s Grčkom (Benac, GZM 1956, str. 179), jer zato nema zasad dovoljno dokaza. Svakako je i o tim analogi­ jama potrebno voditi računa u vezi s kronološkim fiksiranjem naših kultnih posuda. Posuda sa četiri manje ili više slične noge imamo u mnogim kul­ turnim grupama, jer je ovakav sistem nogu raširen kod neolitskog posucta. Funkcionalno slična posuda, iako formalno različita i bez nogu, nadena je u slavonskoj kulturi, a i kasnije.2 7 Drugih tipoloških analogija nema. Može se govoriti samo o izvjesnim dekorativnim dodirima. Takvih ima dosta. Prostorno najbliže slične veze imamo na Hvaru, gdje su neki meduprostori linearnog žigosanog ornamenta šrafirani.2 8 Iako nije cijeli motiv identičan, podsječa nas na slične detalje kod nas (sl. 1—3). Datira se izmedu lengyelske i badenske kulture, te po­ vezuje sa zvonolikim peharom, Sicilijom i Ljubljanskim Barjem.2 9 Kasete slične našima imamo na jednoj amfori iz Madarske, koju Childe stavlja u neolitski period II (2600—2300 g.).3 0 Dosta je sličan našima motiv, 2 2 Ibid., str. 177— 178. 2 3 Ibid., str. 177, nap. 40. Na predavanju u Beogradu 31. ožujka 1957 u okviru III. sastanka prethistoričara Jugoslavije Benac je spomenuo, što je potvrdila i D. Garašanin, da su se kultne posude sa četiri noge našle u Prištini i Novom Pa- zaru. Da li je dotle dopirao utjecaj s primorja, još treba ispitati. 2 4 GZM 1957, str. 27, 44, T. IV, 4, sl.b: str. 70, 76, 77, T. XIII, 5, 6. 2 5 Benac, GZM 1956, str. 177, 178— 180; Wace-Thompson, Prehistoric Tessaly, str. 199, sl. 142 f. 2 6 Wace-Thompson, o. c., sl. 57 g. 2 7 Schmidt, Die Burg Vučedol, Zagreb 1945, T. 42, 1 a, b (polukuglast oblik, ravno dno. otvor koso položen); Hoffiller. Prehistorijske žare iz Velike Gorice kraj Zagreba, Buličev zbornik 1924, str. 4, sl. 2. 2 8 Novak G., Prethistorijski Hvar, Grapčeva spilja, Zagreb 1955, T. CCXXXI, 1— 6, str. 231. 2 9 Ibid., str. 45, 54. 3 0 The Danube in Prehistory, 1929, sl. 53 a. koji čini neki prijelaz izmedu kaseta i meandra iz potiske kulture u Vinci, kod kojeg su neki meduprostori šrafirani.3 1 Izvjesnu dalju sličnost pred- stavljaju mnogi četverokutasti motivi u slavonskoj kulturi, premda se raz- likuju od naših. U slavonskoj kulturi oni formiraju frizove, dok su prave kasete, ko je prekriva ju cijelu površinu, rijetke, a i u toni su slučaju samo formalno slične našima.3 2 Kod nas je upotrebljen tektonski motiv kaseti- ranog drvenog stropa. Meandroidni se motivi nalaze na širem području. Najsličniji su oni iz potiske kulture u Vinci, gdje prekrivaju veče površine.3 3 Garašanin kaže, da se meandar cesto upotrebljava u Vinci, osobito u vinčansko-tordoškoj fazi (8—6,5 m), prije 2300. g., oko kojeg datuma postavlja početak vinčan- sko-pločničke faze.3 4 Meandar je uopče raširen u tom periodu na području vinčanske kulturne grupe. Nalazi se i u ranom neolitu Makedonije,3 5 Ma- darskoj oko 2400. g.,3 6 Rumuniji, osobito u Boian A grupi.3 7 Vrlo slični meandrasti motivi, ali bez šrafiranih meduprostora nalaze se na Liparima, a i u drugim predjelima Italije.3 8 Taj sloj istraživači (Ber- nabö Brea i Cavalier) stavljaju u treči stupanj neolita Italije (na Liparima period I, a eolskim otocima II = »periodo dello stile di Capri«), uporedo s prvom fazom Dimini u Grčkoj, Tsountas B 3 /3 , 3000—2900. g.3 9 To je druga faza srednjeg neolita. Sličan motiv kosih snopova linija, koje slažu cik-cak uzorak (sl. 6) ima­ mo u Vinci (oko 2600—2400. g.), Butmiru,4 0 pa i u slavonskoj kulturi.4 1 Prema svemu može se dosta jasno odrediti položaj kultnih posuda iz Smilčiča. Jače osvijetliti karakter kulture u Smilčiču još je prerano, dok se ne obradi cjelokupan materijal, koji je izišao na vidjelo, a definitivnu če se sliku moči dobiti tek duljim sistematskim istraživanjem. Iako sam naveo neke analogije naših posuda s hvarskom i slavonskom kulturom, ne bismo se na njih mogli jače osloniti. Spomenute analogije imaju ipak drugi karakter. Na Hvaru je to ukras izveden točkičem, oblik posuda i kulturni odnosi drugi. Slično je i sa bijelo inkrustiranom slavon­ skom keramikom. Ti se elementi datira ju na konac neolita i početak bron- čanog doba. Iako se mogu povuči izvjesne paralele, naše posude imaju starijih elemenata. Spomenute analogije na posudama iz Smilčiča mogle bi 3 1 Milojčič, Chronologie der jüngeren Steinzeit Mittel- und Südosteuropas, 1949, T. 35, 12; Vasic, Vinca II, T. CI, 366, str. 187. 3 2 Schmidt, o. c., T. 41, 2. 3 3 Milojčič, o. c., T. 35, 10, takoder i 12; Schmidt, o. c., sl. 67, 4; Vasic, Vinca II, T. CII, 367, str. 187— 188; up. i Vasic, Vinca III, T. I, 1, str. XXI; Schachermeyr, Die ältesten Kulturen Griechenlands, 1955, sl. 21. 3 4 Garašanin M., Hronologija vinčanske grupe, 1951, str. 35, 151; up. Vasic, Vinca II, str. 173— 175. 3 5 Milojčič, o. c., T. 16, 2 (Servia I). 3 6 Menghin, Handbuch der Archäologie IV, 1950, T. 6, 2. 3 7 Ibid., T. 6, 5; Milojčič, o. c., T. 23, 10. 3 8 Bernabö Brea-Cavalier, Civiltä preistoriche delle Isole Eolie e del territorio di Milazzo, Buli. pal. it. X, 1956, sl. 12, str. 24—25, 26, 27. 3 9 Ibid., str. 8, 13, 90—91, te kronološka tabla. U istom sloju postoji ukras od snopova linija složenih u cik-cak motiv samo izveden bojanjem: sl. 8 e— f, h. 4 0 Milojčič, o. c., T. 31, 1; Radimsky-Hoernes, Neolitische Station von Butmir, T. IV, 18, V, 4; Fiala-Hoernes, Neolitische Station von Butmir II, T. VI, 6. 4 1 Schmidt, o. c., T. 44, 13. biti prauzor kasnijim motivima u slavonskoj kulturi. Sto se tiče vinčanske kulture i kultura Madarske, Rumunije, Makedonije i Italije vidjeli smo, da se analogni elementi uglavnom datiraju u srednji neolit. S tim možemo više računati. Potpuno medutim odrediti položaj kultnih posuda iz Smilčiča možemo jedino po predmetima iz Danila i Kaknja. Stratigrafija u Danilu nije po­ znata, niti su još objavljeni svi rezultati istraživanja. Korošec ga je najprije datirao paralelno s Butmirom, a kasnije od Hvara I.4 2 On ga sada medutim stavlja ranije od butmirske grupe, a dodiruju se na početku butmirske. Tako ga datira i ranije od Hvara I.4 3 Nema sumnje, da su Koroščevi sa- dašnji razlozi za veču starost Danila od Butmira i Hvara točni, iako poje­ dini elementi traju dulje. Kultne su posude svakako starije od butmirske grupe, jer se na njenim lokalitetima nisu našle. Zato govori i cilindrični stalak za posude, koji nije ustanovljen u Smilčiču, ali se cesto javlja u Danilu.4 4 Sa Smilčičem ga, kako smo vidjeli, povezuje identičan ukras cik-cak spleta sa šrafiranim medu- prostorima. Potome se s njime povezuju četiri naše posude (sl. 1—3, 6). Korošec dokazuje, da se je iz tog stalka razvio spajanjem s posudom donji cilindrični dio kruškastih amfora butmirske kulture, a potome da su ti stalci iz Danila dosta stariji od butmirske grupe i utjecali na formiranje spomenutih amfora (ibid.). Spirala to ne mora negirati, iako je glavni ukrasni motiv u Danilu i Butmiru, a jedan od glavnih u Smilčiču. Butmir- ska je spirala mnogo razvijenija i kompliciranija, pa potome mlada. I u Danilu kao i Smilčiču treba svakako voditi računa o duljem trajanju na- seobina, a time i kronološkim razlikama. Točnost takvog vremenskog fiksiranja kultnih posuda iz Smilčiča po- tvrduje i nalazište Kakanj, koje se prostire na području butmirske kulture, a s njom nema skoro nikakvih dodira. Povezuje se po svemu s Danilom i Smilčičem. Karakter njegove kulture pokazuje veču starost od butmirske. Ima dodira sa starčevačkom i vinčansko-tordoškom grupom.4 5 Benac ga potom datira u stariju neolitsku fazu, koja odgovora »najstarijim pojavama vinčansko-tordoške faze u Vinci«, oko 2600. g.4 6 Benac i Korošec tvrde, da je Kakanj kronološki paralelan s Danilom.4 7 Kako se iz svega vidi, naše kultne posude, kao i uglavnom sve spome- nute bliže ili dalje analogije moramo postaviti u srednji neolit. Time se relativna kronologija može dosta pouzdano odrediti. To u najnovije doba Benac i utvrduje, pa smješta u srednji neolit Kakanj uporedo s Danilom, Crvenom Stijenom II i mladom fazom Zelene Pečine III.4 8 Do toga je došao u prvom redu na temelju spomenutih ručica identičnih našima. Njima mo­ ramo, u ovom slučaju obzirom samo na kultne posude, pridružiti i Smil- 4 2 VAHD 1952, str. 113; Korošec, Ceramica dipinta, str. 318; Arh. vestnik, str. 14, 23; Ljetopis, str. 201, 202. 4 3 Ceramica dipinta, str. 318, 320. 4 4 Korošec, Arh. vestnik, sl. 9, str. 16. 4 5 Benac, GZM 1956, str. 173 i d. 4 6 Ibid., str. 178. 4 7 Ibid., str. 179; Korošec, Ceramica dipinta, str. 317, 320. 4 8 GZM 1957, str. 44, 80, 77, 78. čič.4 9 Dosta je teže s apsohitnom kronologijom radi različitih kronoloških varijacija. Benac fiksira srednji neolit oko 2700—2400. g.5 0 Osim Danila i Kaknja moramo ovdje uzeti naročito u obzir i Italiju, u prvom redu zbog opčeg karaktera kulture u Smilčiču, koja je usko po­ vezana s talijanskim neolitom, pogotovo starijim; pa radi geografske bližine moraju biti kronološki sinhroni, ili s minimalnim diferencijama. U vezi s kultnim posudama imamo analogija, kako smo vidjeli, samo u meandro- idnom motivu, koji se datira oko 3000—2900. g., takoder u srednji neolit. Ta se datacija približuje onoj, koju postavlja Benac, i nema sumnje, da te dvije postavke moramo uzeti posebno u obzir pri razmatranju kultnih posuda iz Smilčiča. Ova bi datacija mogla odgovarati i obzirom na pojavu impresso keramike u Smilčiču. Po svom obliku kultne posude ovog tipa zahvataju istočno-jadranski primorski pojas i područje, koje njemu gravitira. Tu su formu bez sumnje diktirale specifične društvene gradacije i svojstvenost duhovne kulture sta- novništva ovog pojasa. Dekorativnim motivima čine cjelinu u opčem ka- rakteru materijalne kulture užeg kompleksa, a u širem smislu pridružuju se manifestacijama područja, koje u prvom redu sačinjavaju Balkanski i Apeninski poluotok, Podunavlje i jugoistočna Evropa. To je svakako uzrok i dokaz kulturnih, a bez sumnje i ekonomskih dodira i veza u okviru tog kruga. Opis ulomaka Sl. 1-1 b. Dio stražnje noge s ostatkom tijela glinene posude na četiri noge. Površina je žučkastocrvenkasta, a dijelom prelazi u crnu boju. Unu- trašnjost je žučkasta s tragovima glačanja. Kod ovog je fragmenta zemlja najčišča. Pomiješana je s vrlo usitnjenom kristalnom prašinom. Sredina je zida posude siva, a na noži smeda. Zemlja je dosta dobro pečena, ali ras- pucana. Presjek je noge ovalan. Vanjska je površina, osim slabije vidljivog dijela posude i noge, ukrašena udubljenim paralelnim uglatim linijama, koje prave meandroidni motiv. Neki su meduprostori šrafirani. Uz rub otvora posude i do unutarnje strane noge motiv završava ravna linija. U udubinama se ukrasa vide ostaci crvene boje. Vis. 8,8 cm, presjek noge 6,2 X 2,9 cm, debljina stijenke 0,8 cm. Sl. 2-2b. Prednja noga zemljane posude na četiri noge. Napravljena je od najobičnije, grube, crnosive, slabo pečene zemlje, pomiješane s usitnje- nim kamenčičima. Površina je djelomično žuta, a dijelom crnosiva kao i zemlja. Noga ima oblik malo zakrivljenog cunja. Nije potpuno puna. S gor­ nje strane ima malu udubinu. Na površini se vide ostaci glačanja. Površina je ukrašena plitkim uglatim udubljenim paralelnim linijama, koje čine meandroidni motiv. Neki su meduprostori šrafirani. Ispred kraja noge motiv završava ravna linija. Vis. 5,4 cm, promjer baze 4X3,1 cm'. Sl. 3-3 b. Stražnja noga glinene posude na četiri noge. Napravljena je od najobičnije, grube, crnosive zemlje, pomiješane s usitnjenim kamenči- 4 9 Čitav dosada otkriveni materijal u Smilčiču zalivata veče razdoblje. Opče- nito se može smjestiti u razdoblje od mlade faze starijeg neolita, kroz cijeli srednji i početnu fazu mladeg neolita. 5 0 GZM 1957, str. 44, 45, 80. cima. Površina je dijelom žuta i crvena, a mjestimično prelazi u crnu boju. Presjek je crnosive boje kao i zemlja, a poprečno ima oblik elipse, koja se prema dnu smanjuje. Površina je noge osim unutarnjeg, odnosno slabo vidljivog dijela udubljena linijama podijeljena na kvadratna polja, ogra- ničena s tri ili četiri paralelne linije, koja čine kasetirani motiv. Medupro- stori su kaseta šrafirani. Do unutrašnje strane i ispred završetka noge motiv je ograničen ravnom linijom. Vis. 10,3 cm, presjek 3,4—4, 4 X 2,6 cm. Sl. 4-4 b. Ulomak ručice zemljane posude na četiri noge. Zemlja je naj- običnija i gruba, pomiješana s dosta usitnjenik zrnaca kristala. Površina je kao i homogena unutrašnjost ručice crnosive boje zemlje u nijansama. Ru- čica nije ukrašena. Poprečni presjek ima skoro oblik trokuta s uvijenom bazom. Dužina 5,5 cm, presjek 2,6 X 2,8 cm. Sl. 5-5 b. Ulomak ručice zemljane posude na četiri noge. Zemlja je dosta čista i dobro pečena, pomiješana s usitnjenim kristaličima i kamenčičima. Površina je smedecrnkasta u raznim nijansama, dok je središte crvenkasto. Ručica ima poprečan presjek u obliku polumjeseca. Konkavni je dio ne- ukrašen, a vanjski plašt prekriven udubljenom dvostrukom spiralom, mje­ stimično krivudavo i neprecizno izvedenom. Meduprostori su joj šrafirani. Jedan rub ručice ograničuje linija. Dužina 6 cm, presjek 3,25 X 2 cm. Sl. 6-6b. Ulomak ručice zemljane posude na četiri noge. Razlomljena je u četiri komada. Zemlja je dosta čista i dobro pečena, pomiješana sa sitnim kamenčičima. Površina je smeda i glačana, a sredina crvenkasto- smeda. Poprečni je presjek skoro elipsast. Uže su strane bez ukrasa, a šire imaju od kosih snopova plitko udubljenih paralelnih linija formiran cik-cak motiv. Dužina 7,8 cm, presjek 3,7 X 2 cm. Sl. 1 b— 3 b. Ulomci neolitskih kultnih posuda iz Smilčiča Sl. 4 b—6 b. Ulomci neolitskih posuda iz Smilčiča RÉSUMÉ Vases cultuels néolithiques de Smilčic En Dalmatie septentrionale, le néolithique n’est connu jusqu’ici que par des trouvailles fortuites.1 La découverte récente d'une colonie préhistorique à Smilčic, 25 km à l’est de Zadar, nous a donné la possibilité d’un examen plus systématique. Au cours du labourage, le tracteur y a mis au jour de nombreux objets, et surtout une multitude de fragments de poteries. Les motifs ornementaux sont exécutés dans la technique d’impresso, dont nous n’avons eu jusqu’ici aucun exemple en Yougoslavie, mais qui est identique à celle connue en Italie et au bords de la Méditerranée.2 On trouve aussi des spirales, des triangles hachurés, etc. En 1957, il y eut un début d’explora­ tion systématique, mais on n’a pas encore étudié à fond les objets découverts.3 Parmi les poteries, on trouva les fragments de six vases cultuels (fig. 1—6) d’un type identique à celui découvert à Danilo près de Šibenik: quatre pieds sou­ tiennent le récipient posé en biais, et en haut il y a une anse semi-circulaire. On trouva deux pieds, un fragment de pied avec un bout de corp et trois anses. La composition de la terre est mauvaise. Les fragments diffèrent en ce qui concerne la cuisson. Quelques-uns renferment des grains de pierre ou de cristal. La couleur de la surface, obtenue par la cuisson, varie du gris au rouge. Il est facile de les reconstituer d’après ceux de Danilo (fig. 7). A Danilo, les parties plus en vue de la surface sont décorées d’intailles et d’incrustations rouges, tandis que les parties moins visibles sont colorées en rouges. Ces vases de Smilčic ne présentent que des motifs en creux. Dans la fig. 1 on voit cependant dans les ornements en creux des traces de couleur ruoge, ce qui pourrait indiquer des traces d’incrustation. Les fig. 1 et 2 présentent un réseau méandroïde à certains compartiments hachurés. La fig. 3 montre un motif composé dont les compartiments sont séparés par des étroits filets hachurés. Le vase de la fig. 4 n’est pas décoré, celui de la fig. 5 a un motif de spirales et celui de la fig. 6 un motif en zigzag. A Danilo, on a découvert de nombreux pieds et anses de ce genre.5 On y re­ trouve aussi le motif méandroïde et l’ornement en zigzag, qui sont pourtant assez rares dans les deux sites. La spirale est fréquente à Danilo et aussi à Smilčic, mais elle est plus simple que celle des poteries de Butmir. Une de anses de Smilčic ne présente aucun décor en creux; des anses sembla­ bles on été trouvées aussi à Danilo. Le prof. Korošec suppose que ce type de vase servait au culte de l’eau, ce qui, actuellement, ne peut pas être encore démontré. D ’après quelques autres éléments identiques, les objets découverts lors des fouilles à Danilo et à Smilčic peuvent être considérés comme appartenant à la même culture. Des vases cultuels pareils ont été découverts à Kakanj (Bosnie)1 9 dont la cul­ ture est sous plusieurs aspects parallèle à celle de Smilčic. Ses motifs décoratifs sont pourtant différents, et on n’y trouve pas de spirale. Le prof. Benac cite quelques cas analogues: Caverna del Muschio à Aurisina près de Trieste, les récipients à quatre pieds découverts à Priština et à Novi Pazar.2 3 Il a constaté des anses identiques à Zelena Pečina (Herzégovine) et à Crvena Stijena (Monténégro).2 4 Mais il paraît que ces anses appartenaient à des vases d'un autre type. On retrouve certains décors similaires à Hvar,2 8 en Hongrie,3 0 dans la culture de Slavonie,3 2 à Vinca,3 3 en Macédoine,3 5 en Roumanie3 7 et en Italie.3 8 Les éléments de la culture de Slavonie ne peuvent pas nous aider à dater nos vases, puisque les motifs des poteries de Smilcic sont plus anciens et qu’ils auraient pu servir de modèle à ceux de Slavonie. Les autres analogies sont plus proches; elles datent en général du néolithique moyen. Ce sont les objets trouvés à Danilo et à Kakanj qui offrent la meilleure possi­ bilité de datation pour les vases de Smilcic. D ’après Benac, Kakanj et Danilo ap­ partiennent au néolithique moyen, de même que les fouilles de Crvena Stijena II et la phase plus récente de Zelena Pecina III, 2700—2400 av .n. ère.4 8 > 5 0 Nos vases cultuels appartiennent eux aussi au néolithique moyen, ce que confirment les autres analogies citées. Mais la chronologie absolue varie. En Italie, les éléments décoratifs pareils aux nôtres datent du «periodo dello stile di Capari», c’est-à-dirè du néoli­ thique italien moyen, 3000—2900 av. n. ère.3 9 L’époque des vases cultuels de Smilcic se situe donc aux environs de ces deux dates. On trouve les vases cultuels de ce type dans le littoral oriental de l’Adriatique et dans les régions qui y gravitent.