KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 2 (1)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 JULA 1937.
PATENTNI SPIS BR. 13593
Škrinjar M. Branko i Škrinjar M. Fedor, Zagreb, Jugoslavija.
Parna pekarska peć.
Prijava od 4 maja 1935.	Važi od 1 aprila 1936.
Predmet našeg pronalaska odnosi se na parne pekarske i poslastičarske peći koje u svom dosadašnjem obliku imadu sljedeće nedostatke:
parne cijevi koje ugrijavaju peć, savijene su na izvjesnom mjestu pod pravim uglom tako, da jedan dio cijevi ide uzduž, a drugi popreko peći. Takav oblik cijevi nezgodan je, jer zahtjeva veću duljinu cijevi i nepovoljno utječe na jednoliku raspodjelu topline peći;
ovakav oblik i razmještaj cijevi, smanjuje opći presjek kroz koji dolazi toplina u peć;
ložište je uspravno i kratko, a cijevi u njemu položene tako, da jedan te isti dio ugrijanih gasova udara najviše o osam cijevi, koje leže jedna nad drugom, a taj broj cijevi nije dovoljan da usiše svu toplinu kojom raspolaže pomenuti dio gasova.
Ova tri nedostatka u međusobnoj vezi smanjuju brzinu ugrijavanja peći i ekonomični stepen efekta.
Nastojeći da te nedostatke uklonimo, konstruirali smo peć kod koje su:
cijevi potpuno ravne; leže popreko peći; mnogo su kraće; ima ih veći broj;
ložište je produženo u vidu kanala koji leže uz bok peći; a može biti postavljeno na sva četiri ugla peći.
Gornje dvije točke mogu se primje-niti u tri slučaja:
a)	kada se svaka etaža grije sa dva reda cijevi; jedan odozgo a drugi odozdo, dakle broj redova cijevi dva puta je veći od broja etaža;
b)	kada je broj redova cijevi veći za »jedan« od broja etaža i
c)	kada se najgOrnja etaža grije odoz-
go knalima, a odozdo cijevima, to je prema tome broj redova cijevi jednak broju etaža. U nacrtu je prikazan treći slučaj.
Slike priloženog nacrta prikazuju:
slika 1: uzdužni i kosi presjek E—F (označen si. 2);
slika 2:	uzdužni-vertikalni presjek
A—B (si. 3);
slika 3:	poprečni-vertikalni presjek
C—D (oz. si. 2).
Na slici 1 vidi se etaža E, u njoj položene cijevi C, vrata etaže V, svijetlište S, ložište L, u njemu smješteni rostovi R, vrata ložišta Vl, kanal K, u kojem se nalaze krajevi cijevi izloženih utjecaju vatre i dimovodni kanal K i
Na slici 2 vidi se debelim neprekinutim crtama izvučeno ložište L u cijeloj n jegovoj visini rostovi R, sva tri kanaa K i, Kn, K m, u njima smještene cijevi C; dimovodni kanal K i. koji se u gornjem dijelu širi. Tanjim isprekidanim crtama izvučene ploče su P, koje djele etaže E,, E.2, E., jednu od druge; vrata etaže V,, V.j, V.„ i kanal nad trećom etažom Ke.
Na slici se 3 vidi neprekinutim crtama izvučene cijevi C, kako one stoje u etažama E,, E2, E;l i u kanalima K,, K.,, K.,, ploče P, koje djele etažu jednu od druge i na kojima leži kruh; dimovodni kanal a i spojni kanal K-,; kanali nad etažama KE, i KEa te završni kanal Kz. Isprekidnim tanjim crtama naznačena je projekcija ro-stova R, projekcija dužine kanala K,, K9, K:, i njihovog šireg otvora u ložištu.
Funkcioniranje ovog novog kao i svih starijeg sistema, osniva se na činjenici da para, koja se razvija iz vode na mjestu gdje cijev dolazi u dodir sa vatrom, juri po ci-
Din. 35.—
jeloj duljini cijevi, ugrijava njene stijenke, i ohlađena vraća se na mjesto polaska. Ova se cirkulacija dešava u svakoj pojedinoj cijevi, koja je napunjena otprilike do jedne trećine vodom, a na obadva kraja je zavarena.
Izgaranjem drva ili ugljena u ložištu, gsovi mjesto da idu vertikalnim putem pravcem (po starom sistemu) u dimovodni kanal, po novom sistemu idu u kanale K,, K,2, K;i, gdje nailaze na cijevi kojima putem predaju pretežni dio vrućine, dok ostatak ostave u vodoravnim kanalima gornje etaže KE, i KE,, a ohlađeni dim odilazi kroz završni kanal Kz u dimnjak.
Time što su cijevi ravne i što leže popreko peći, naslanjajući se na bočne zidove, postižu se slijedeće prednosti:
smanjenje potrebne količine cijevi za 25%;
skraćenje puta pare za 30% i time u-brzanje prenosa kalorija iz ložišta u peć;
omogućeno je jednakomjerno ugrijavanje u svim djelovima peći što je u pećima starog sistema praktički nemoguće i postignuta je ušteda na raznom fazon-skom i skupom željeznom materijalu, jer mjesto da cijevi budu nošene, nose same sebe i svoj krov; isto tako
promjenom oblika ložišta omogućeno je, da svaka cijev bude podjednako ugri-javana, a pošto je put gasova produljen kroz područje cijevi, biva iskorišćen gorivi materijal gotovo do teoretske mogućnosti čime se postiže ušteda na gorivom materijalu za cca. 50%;
Ložište može biti smješteno na sva četiri ugla peći; Kao rezultat gore navedenih ušteda na materijalu, postiže se o-sjetljivo sniženje nabavne cijene peći.
Patentni zahtjevi:
1)	Parna pekarska i poslastičarska peć naznačena time, što su cijevi ravne (nesa-vijene) i položene sve po preko peći, t.j. paralelno sa pročeljem peći.
2)	Parna pekarska i poslastičarska peć prema zahtjevu 1, naznačena time, što je ložište produženo u vidu kanala, koji stoje okomito na pročelje peći a u kojima se nalaze krajevi cijevi.
3)	Parna pekarska i poslastičarska peć
prema zahtjevu 1 i 2, naznačena time, što je broj redova cijevi — {.jednak broju etaža.	1
51.1
Vl
Ađ pat. br. 13393
51.2
' ■ ' • ■ . ........................................................................................................................................................................................................................................................................................



..


















'































-


'




'
























































*'







'




■


















































i.;.;



- - ;: ■ " ' ■ ' '
I	':0	■■ 'i '



j j

" ■■ ; . . . ,

■





■
'






v''1'"-



■ '
'



L :...
















a,,..............
Ad pat. br. 13393
51.3












■ :.::































■















.























'z •' .
















.