PRIORITETNE TURISTIČKE REGIJE SRBUE Stevan M. Stankovič* IZVLEČEK UDK 911.6:796.5 (497.11) Članek prinaša nekatere splošne ugotovitve o predmetu in vsebini turistične geografije in o turističnih potencialih. Podrobneje so prikazane turistične regije. ABSTRACT UDC 911.6:796.5(497.11) THE PREFERED TOURISTIC REGIONS OF SR SERBlA The article deals with general statements on the subject and con-tent of touristic geography and touristic potentials. Touristic regions are presented in detail. Uvod Turizam u Srbiji ima dugu tradiciju. Tokom minulih godina njegovi trendov! razvoja bili su različiti. Največi uspon zabeležen je u poslednje dve decenije, ali kao izrazito kontinentalni deo Jugoslavije, Srbija u razvoju turizma višestruko zaostaje za primorskim republikama. U ukupnom bro-Ju ležaja namenjenim turistima u Jugoslaviji (1.300.000), Srbija sa 115.000 učestvuje sa 9 %. Medjutim, njen udeo u turističkom prometu i ostvarenim ekonomskim efektima, naročite po osnovu inostranog turizma, je daleko manji. Godišnji devizni priliv od 80 do 110 miliona do-lara je nezadovoljavajuči i nesrazmeran postoječim prirodnim i antropo-genim tnrističkim vrednostima, posebno izvanredno povoljnom turistič-ko-geograf s kom položaju, koji omogučuje razvoj tranzitnog turizma. Oslanjajuči se na tradicionalne i savremene metode geografskih prouča-vanja turističkih potencijala Srbije, turistička geografija može doprine-tl ne samo definisanju turističkih regija, več ukazati na vrste i obim turističkog prometa u njima, uvažavajuči optimalne kapacitete prostora, kako bi isti ostao u izvornem stanju i kao takav imao posebnu vrednost na turističkom tržištu. * Dr., univ. prof., Prirodno-matematički fakultet, 11000 Beograd, Študentski trg 16. - 171 - s. M. Stankovič_Prioritetne turističke ... - 172 - Turistička geografija " . Na osnivačkoj skupštini Srpskog geografskog društva, koja je održana u Beogradu 1910. godine, velikan naše naučne misli. Jovan Cvijič, jas-no je definisao njegove zadatke. Prvi su se odnosili na naučni i struč-ni rad, a drugi na popularisanje znanja iz geografije i srodnih nauka. Iz Cvijičevih stavova, naučnih zahteva i sposobnosti da procenjuje razvoj nauke u budučnosti, formirana su osnovna opredeljenja gotovo svih prirodnih i društvenih geografskih disciplina, koja se i danas uvažava-ju (Stankovič, 1974). Sa današnje vremenske distance teško je utvrditi ko je i kada u Srbiji prvi upotrebio termin tviristička geografija, da bi njime označio deo geografske nauke širokog poimanja objekata i metoda proučavanja. Sigurno je da je turistička geografija pominjana 1910. godine i da je Jovan Cvijič predvidjao njen razvoj. Ovakav stav dokumentujemo sledečim reči-ma odštampanim u prvoj svesci Glasnika Srpskog geografskog društva: "Drugi je zadatak Geografskega Društva popularisanje geografskih znanja . . . Ovaj rad traži najviše spremnih, aktivnih i neumornih članova. Na njih se poglavito mislilo, kad je u pravilima predvidjeno os-nivanje sekcija Geografskog Društva u Srbiji i izvan Srbije. Ima izves-nih fakata koja če te sekcije u svojim oblastima s uspehom utvrdjivati po uputstvima, koja če biti izradjena. U sekcijama če se moči naročite kultivisati turistička geografija." (Cvijič, 1912, 3). Početak razvoja savremene geografije u Srbiji bio je pračen obimnom i raznovrsnom izdavačkom delatnošču. Time su stvorene posredne i neposredne osnove i za turističku geografiju, koja je imala dosta jasno definisane pojave, procese i probleme, kojima se mogla baviti. Neke banje, planine i gradovi, privlačili su ljude iz bliže i dalje ekoline, radi lečenja, odmora, razonode i poslovnih sastanaka. U takvim cen-trima odvijao se izvestan promet, koji možeme smatrati turističkim. s. M. Stankovič _Prioritetne turističke .. . - 173 - Posle drugog svetskog rata, a naročito posle 1960. godine, u Srbiji se brzo povečava broj onih koji se bave turističko-geografskim istra-živanjima. Štampani su prvi udžbenici. Organizovana postdiplomska na-stava. Održano je nekoliko naučnih skupova i uradjeno više naučno-is-traživačkih študija. Izdvajamo prvi jugoslovenski simpozijum iz turističke geografije "Geografija i turistička praksa" (Arandjelovac, 1971.), na kojem je, pored ostalog, bilo reči i o društvenoj vrednosti geografskog proučavanja turizma, geografiji odmora i regionalnem aspektu u turističkoj geografiji (Vasovič, 1973). Od značaja je i Kongres Medjunarodne organizacije naučnih eksperata za turizam "AlEST" (Beograd, 1975). Podneti referati o turističkoj regiji (Vasovič, 1975, 102) i konceptu turistiCko-geo-grafskih istraživanja (Jovičič, 1975; 33), od značaja su za potvrdjivanje turističke geografije, definisanje njenog predmeta proučavanja i oprav-danosti takvih istraživanja turističkog prometa u čijoj če osnovi stajati turistička geografija, bez obzira što je manje razvijena od nekih klasičnih geografskih disciplina i što se njen regionalni aspekt mora do-kazivati na konkretnim primerima. U proučavanju turizma Srbije, geografi zauzimaju značajno mesto. Za obuhvatnije zahvatanje problema, utvrdjivanje naučnih istina i koncepti-ranje operativnih delatnosti, potrebno je sledeče: - Izvršiti detaljnu inventarizaciju prirodnih turističkih vrednosti u svim predeonim i administrativnim celinama Srbije i u republici kao celini. - Sistematizovati prirodne turističke vrednosti po oblicima pojavljivanja, genezi i stepenu sadašnje turističke privlačnosti i valorizovanosti. - Klasifikovati prirodne turističke vrednosti po veličini kontraktivne zone, uz utvrdjivanje osnovnih i komplementarnih vrednosti, kako bi se definisala gustina motiva u pojedinim krajevima. - Utvrditi turističke disperzivne zone večih gradskih naselja i industrijskih centara i saglasno klasifikaciji turističkih kretanja po vrstama, intenzitetu i sezonskoj koncentraciji, uticati na uobličavanje turističkih ¦ s. M. Stankovič_Prioritetne turističke ... - 174 - regija i svrsishodnu ponudu u njima. - Posvetiti posebnu pažnju banjskim i planinskim turističkim centrima i lol^alitetima, kao . jezgrima budučih turističkih regija, jer je reč o prvorazrednem delu turističke ponude Srbije. - Utvrditi prioritete za kompleksnu turističku valorizaciju odgovaraju-čih predeonih celina uz istovremeno definisanje makro i mikro lokacija pogodnih za izgradnju objekata turističke infrastrukture, neophod-nih za obogačivanje sadržaja boravka. - Promovisati nove do sada nepoznate ili malo poznate turističke vrednosti Srbije (pečine, reke, klisure, veštačka jezera, lovni tereni), jer iste mogu poslužiti za formiranje turističkih centara kao osnove za buduče konceptiranje turističkih regija. - Istraživati geografske uslove i aspekte razvoja turizma na selu u zavisnosti od tipa naselja, položaja, pristupačnosti, broja stanovnika, stambenog fonda, opremljenosti domačinstva, očuvanosti ambijenta, izvornosti prirode i drugih karakteristika. - Pratiti stanje životne sredine i utvrditi njene pogodnosti za turističku valorizaciju. Proučavati pozitivne i negativne efekte izazvane razvojem turizma. U tom smislu, dosledno, svuda i uvek, primenjivati geografske osnove koncepcije aktivne zaštite životne sredine. - Razvijati metodološke osnove turističko-geografskih istraživanja uz koriščenje savremene tehnike i tehnologije. - Naglašavati regionalni aspekt istraživanja i primenom metode kom-paracija diferencirati turističke lokalitete, centre i regije po ukup-noj i specifičnim vrednostima (Stankovič, 1985, 182). Navedeni (i drugi) zadaci geografskih istraživanja pojava i procesa zna-čajnih za razvoj turizma, višestruko potenciraju potrebu specijalizova-nih regionalno-geografskih istraživanja. Iz njihovog analitičko-sintetič-kog upoznavanja moguče je, medjusobnom komparacijom, doči do pokazatelja značajnih za opredeljenja nadležnih službi i institucija za investiranje materijalnih sredstava u izgradnju objekata, turističku propaganr du i druge sfere turističke ponude. s. M. Stankovič_Prioritetne turističke ... - 175 - Turistički potencijali Izučavanje postoječih potencijala za razvoj turizma u Srbiji je veoma složeno. Ono mora bazirati na stepenu turističke valorizacije prirodnih i antropogenih resursa, koji na odgovarajuči način doprinose us-meravanju turističkih tokova. Nedovoljan stepen turističke valorizacije prirodnih i antropogenih objekata, pojava i manifestacija, potvrdjuje is-pravnost shvatanja da ima dovoljno prostora za znatno brži razvoj turizma u Srbiji i intenzivnije privredjivanje po osnovu turizma. Ovo zbog činjenice da se izvesne turističke vrednosti u Srbiji odlikuju iz-vornošču, neponovljivošču u vremenu i prostoru, sve boljom saobračaj-nom povezanošču i odgovarajučom tehničko-tehnološkom opremljenošču. Posebno svojstvo nekih turističkih lokaliteta, centara i regija u Srbiji, proističe iz mogučnosti da se u njima komplementarno i kompleksno razvija više vrsta domačeg i inostranog turizma. Ekonomski značajniji stepen turističke valorizacije može se postiči kom-pleksinijom turističkom prezentacijom manjih i večih predeonih celina, odnosno, turističkih regija sa centrima, lokalitetima i saobračajnim pravcima. Srbija na svojoj teritoriji ima takve celine u kojima je kon-centrisan veči broj prirodnih i antropogenih turističkih vrednosti, koje su svojevrsna osnova za diferenciranje prioritetnih turističkih regija. Iste treba favorizovati kroz izgradnju turističko-ugostiteljskih objekata, saobračajnica i prateče infrastrukture (Stankovič, 1981, 17). Gustina i teritorijalni razmeštaj turističkih potencijala na teritoriji Srbije nije svuda podjednak, što potencira mogučnost formiranja različitih turističkih regija. Na osnovu turističko-geografskih istraživanja moguče je izdvajanje predeonih kompleksa sa večim i manjim brojem turističkih vrednosti na jedinici površine. Pri tome je moguče izdvojiti turističke regije sa elementima lokalne, regionalne, republičke, jugoslovanske i svetske privlačnosti i odgovarajuče kontraktivne zone. Uvidom u postoječi potencijal, na teritoriji Srbije je moguče izdvajanje teritori-jalnih kompleksa ša grupnim i linearnim razmeštajem turističkih vred- s. M. Stankovič_Prioritetne turističke ... - 176 - nosti. Grupni razmeštaj turističkih vrednosti karakterističan je za rav-ničarske, kotlinske i planinske delove Srbije. Na takvim teritorijalnim komplaksima moguče je formiranje primarnih i sekundarnih turističkih centara, sa gravitacionom zonama različite veličine. Kod linearnog razmeštaja turističkih vrednosti, koji je zastupljen duž rečnih dolina i važnijih saobračajnica, izdvajaju se atraktivni centri i krači i duži sektori. U oba slučaja moguče je formiranje turističkih regija, ali se do kompletiranja istih teško i sporo dolazi, te se pre može govoriti o potencijalnim turističkim regijama. Turističke regije Sa aspekta savremenog turizma, posebno stacioniranog, važno je da po-stoje manje i veče predeone celine sa izvornem, dobro očuvanom i za-štičenom životnom sredinom. Takve prostore uslovno označavamo sana-togenim i njih ima u različitim delovima Srbije. Po fizionomiji i nameni krajnje su kontrasni gradskim naseljima sa razvijenom industrijom, te su ka njima usmereni odgovarajuči turistički tokovi. Naravno, mnoge takve predeone celine ne možemo poistovetiti sa turističkim regijama, čije objašnjenje izvodimo iz definicije geografske regije. Ovo zbog toga što je u postoječoj turističkoj literaturi malo naučnih radova koji se odnose na metodološke i teorijske postavke ovog problema. Turistička regija je takva prostorna celina u kojoj je turizam dominantna ili objedinjujuča funkcija, a geografski lik u osnovi posledica te funkcije (Vasovič, 1982, 12). Pri tome je moguče izdvajanje homogenih i heterogenih turističkih regija. Homogene turističke regije se odlikuje tirne da je turizam u njima osnovna delatnost i glavni izvor prihoda večine domicilnog stanovništva. To znači da je razvijen i da se ka njemu usaglašavaju prateče delatnosti (saobračaj, trgovina, deo poljoprivrede, znanstvo, proizvodnja suvenira, gradjevinarstvo, uredjenje prostora). Heterogene turističke regije su one u kojima se privredjivarye "po osnovu turizma dopunjuje sa drugim delatnostima, koje dominiraju, i u manjem ili večem procentu učestvuje u formiranju dohotka postoječeg s. M. Stankovič_._Prioritetne turističke ... - 177 - stanovniStva (Radovič, 1968). Iz ovakvih stavova nameče se zaključak da je u Srbiji, kao turistički nedovoljno razvijenoj republici, opravdanije i jedhostavnije izdvajanje heterogenih nego homogenih turističkih regija, jer prve izrazito dominiraju nad drugim. "Bilo je pokušaja turističke regionalizacije pojedi-nih republika ili Jugoslavije kao celine, ali su oni vrlo diskutabilni več samim tim što nisu polazili od odredjene definicije turističke regije. Jedno se mora odmah i jasno reči: turističkom regijom ne možemo a priori proglašavati svaki deo geografske sredine, koji je ispunjen viso-koatraktivnim elementima, jja makar prostorno i srečno koincidirali brojni prirodni i antropogeni elementi velike turističke vrednosti. Takav prostor ne možemo označiti turističkom regijom ni onda, kada se njegove atraktivnosti počnu valorizovati u turizmu; on se uobličuje u turističku regiju tek kada se suprastruktura vizuelno projektuje u tome regionalnem okviru" (Vasovič, 1975, 103). Za koncepciju politike razvoja turizma u Srbiji i donošenje odluka o ula-ganju investicionih sredstava u turističko-ugostiteljske objekte, prostorno, fizionomsko i funkcionalno definisanje turističkih regija je od izuzet-nog značaja. Značajna je činjenica da "Veličina teritorije turističkih regija ne zavisi od razvoja i organizacije ukupnog društveno-ekonomskog život«., več od prostornog kontinuiteta motiva, funkcija i elemenata sek-tonskog razvoja u okviru regionalne strukture privrede. Stoga granice i veličina turističkih regija mogu se razlikovati od ekonomskih, prostor-no-planerskih i sličnih vrsta regija" (Nikolič, 1984, 51). Nije od značaja ni to da li je reč o planinskoj, banjskoj, gradskoj ili jezerskoj turističkoj regiji, koje su karakteristične za Srbiju. Turističke regije spe-cifičnog izgleda i posebnih funkcija, izgradjuju se decenijama. Pri tome je poželjno uzlazno turističke privredjivanje, koje doprinosi uspo-stavljanju komplementarnosti, spajanju i prežimanju turistički valerizo-vanih prirodnih i spomeničkih vrednosti sa objektima materijalnog obez-bedjenja turizma (turističko-ugostiteljski objekti, saobračajnice. sper-tski tereni). "S. M. Stankovič___Prioritetne turističke .,. 178 - Uvažavajuči atraktivnost motiva, saobračajne uslove, stepen razvoja tu-rističkih kapaciteta, opremljenost turističkih centara i lokaliteta, kao i obim turističkog prometa, na teritoriji Srbije (bez SAP), izdvojene su sledeče prioritetne turističke regije: Djerdapska, Niško-sokobanjska, Zlatiborska, Vranjsko-banjska, Podrinjska, Južnomoravska. Kopaonič-ka, Novopazarska i Golijska. Ocenjujuči analizirane pokazatelje odgo-varajučim brojem poena, navedene turističke regije su rangirane na sledeči način: Djerdapska 2. 773, Niško-sokobanjska 2. 534, Zlatiborska 2.326, Vranjsko-banjska 2.184, Podrinjska 2.005, Južnomoravska 1.577, Kopaonička 1.386, Novopazarska 856 i Golijska 741 (Nikolič, 1984, 102). Izdvojenim turističkim regijama treba dodati Fruškogorsku iz Vojvodine, Prokletijsko-metohijsku i Šar-planinsku sa Kosova i time zahva-titi Srbiju u celini. Po broju poena, a na osnovu istih kriterijuma, prioritetne turističke regije iz Vojvodine i sa Kosova, sigurno bi se naSle u sredini interpretirane rang liste. Izvedena turistička regionalizacija znatno odgovara savremenoj stvarnosti turizma u Srbiji. Pri tome je važno istači da je stepen razvijenosti turizma u navedenim regionalnim celinama, meren smeštajnim kapaci-tetima, brojem zaposlenih u turizmu i ostvarenim ekonomskim efekti-ma, veoma različit. Največom ekspanzijom razvoja ističe se Kopaonik, te če na istom uskoro biti više od 10.000 turističkih ležaja, što ozna-čava največu koncentraciju u turističkoj ponudi Srbije. Medju geomorfološkim vrednostima sa stanovišta turizma ističu se planine, a medju njima Kopaonik, Zlatibor, Tara. Prokletije. Šar planina i Fruška gora. Od hidrografskih objekata, sa aspekta turizma, ju-goslovensku i medjunarodnu vrednost imaju neki termomineralni izvori u banjama. Izgradjenožču objekata, medicinskom službom i opremom, ovladanošču terapijskih postupaka ističu se Vrnjačka Banja, Sokobanja, Niška Banja, Bukovička Banja i Mataruška Banja. Od reka, bogastvom vode i mogučnostima za razvoj više vrsta turizma, ističu se Dunav, sa dva jezera u djerdapskom sektoru, Drina sa jezerima i Tisa u vojvodja-nskoj ravnici. s. M. Stankovič_Prioritetne turističke . . . Literatura : Stankovič, M. S., 1985, Razvitak i zadaci turističke geografije u Srbiji, Posebna izdanja Odseka za geografiju i prostorno planiranje, knjiga 3, Beograd. Cvijič, J., 1914, Geografsko društvo i Glasnik. Glasnik Srpskog geografskog društva, 1, Beograd. Vasovič, M., 1973, Regionalni aspekt u turističkoj geografiji. Zbornik radova "Geografija i turistička praksa". Odsek za geografske nauke i Institut za turizam i prostorno planiranje. Posebna izdanja. 2, Beograd. Vasovič, M., 1975, O turističkoj regiji. Turizmologija. Posebna izdanja, 1, Beograd. Jovičič, Ž. , 1975, Koncept turističko-geografskih istraživanja u Jugoslaviji. Turizmologija, Posebna izdanja. 1, Beograd. Stankovič, M.S.,1981, Prirodni i antropogeni turistički motivi SR Srbije i ocena njihove vrednosti. "Turistički potencijali Srbije", sveska 1, Institut za turizam Odseka za turizmološke nauke PMF, Beograd. Stankovič, M. S. , 1983, Turistički motivi Srbije. Glasnik Srpskog geografskog društva 63, št. 1, Beograd. Kulturno-istorijski objekti, kao turističke vrednosti, dobro su evidentirani, neki dobro restaurirani i zaštičeni, ali nedovoljno iskoriščeni za formiranje svrsishodne ponude turističkom tržištu. Prioritete imaju Lepenski Vir (arheološki lokalitet), Gamzigrad i Mediana (rimska kultura), Sopočani, Mileševa, Manasija, Ravanica. Studenica, Žiča, Lju-¦ bostinja, Lazarica, Kalenič, Dečani, Pečka Patrijaršija, Gračanica (srpska srednjevekovna baština), Petrovaradin, Beograd, Smederevo, Golubac, Fetislam, Niš, Maglič, Zvečan (srednjevekovni utvrdjeni gradovi), Cer, Gučevo, Slobodište, Kadinjača, Šumarice, Memorijalni centar "Josip Broz Tito" (Jugoslavija danas). Nabrojane (i druge) turističke vrednosti nalaze se u izdvojenlm prioritetnim turističkim regijama i daju im izuzetne karakteristike. Uslov-Ijavaju razvoj više vrsta turizma i moraju se uvažavati kao osnova za donošenje predloga hudičih planova razvoja turizma. U uslovima i prostoru nedovoljno razvijenog turizma, objekti i lokaliteti velike turističke vrednosti, osnova su formiranja turističkih regija i kao takve ih treba uvažavati (Stankovič, 1986, 5). . - 179 - •s. M. Stankovič___Prioritetne t\irističke ... THE PREFERED TOURISTIC REGIONS OF SR SERBIA Tourism in Serbia has a long tradition. The most prominent results we-re achieved in the course of the past two decades, but lagging behind the developing tourism of the coastal republics is ali too evident. Touristic geography first started to develop in 1910 upon the definition by Jovan Cvijič of the tasks to be performed by the Serbian Geographi-cal Societv. Therefrom originated further development of some target investigations of the admittedly touristic regions aimed at marking the priorities, this being essential to investing in appropriate provisioning of the toiiristic environments. The following regions claimed priority; Djerdap region, Niš-Sokobanja region, Zlatibor region, Vrnjačka Banja region, the Podrinje, Južna Morava region, Kopaonik region. Novi Pazar region, the Golija, the Fruška Gora, the Prokletije-Metohija, and Šar-planina region. The cited regions show differing degree of touristic development. Pre-vailing are the heterogenous regions v/hose population, in addition to rourism industry, engages in other fields which, as yet dominate over the tourism both in number of the engaged and in the attained economic efects. - 180 - Vasovič, M., Jovičič, Ž. ,1982, Važnije turističko-geografske regije Evrope. IRO "Rad", Beograd. Radovič, M., 1988, Značaj regionalno-prostornog planiranja u turizmu s posebnim osvrtom na regiju Južnog Jadrana. Zbornik na VIII. kongres na geografite na SFRJ, Skoplje. Nikolič, S. ,1984, Regionalni prioriteti razvoja turizma u SR Srbiji van teritorija SAP. NIŠRO "Turistička štampa", Beograd. Stankovič, M. S., 1986, Prostorni potencijali turizma uže Srbije. Teorija i praksa turizma, Beograd.