Stanovište k načelnim pitanjima predloga zakona o narodnim školama. (Iz ankete UJU - PoverjeništvoILjubljana.) Laoeoje školske uprave od pollttcke. Lnčenje prosvetne uprave od političke državne uprave je tako opčenito poznlata i hitna potreba, da je ne treba još posebice na dugo i široko dokazivati. To pjtanje je i zakonito moguče, jer takvo lučenje predvidja 51. 88. zakona o opštoj upravi. Povest školstva jasno nam dokazuje, da je bilo spajanje školske uprave s po-itKjnorn državnom upravom uvek na štetu školstva i prosvete. Moderne težnje prosvetae uprave svih država idu za tim, da se uvede škoJska i prosvetna saraouprav.a, t. j. da njome upravljaju organi, koji su namešteni kod te struke te je potanko poznaju s obzirom na sve neprilike i uirutarnji ustroj, s kojim Lmaju operirati. Moderne težnje idu i za tim, da se kao deo školske samoupnave uvedu j u5iteljske zbornice kao savetodavni iniciativni organi nadležnih upravnih prosvetnih faktora. Spajanje dviju ili više manjKh prosvetnih oblasti. Po 51. 88. zakona o op_toj upraivi neka se dozvodi spajanje dviju ili više prosvetnih oblasti u jedniu prosvetnu oblast, jer veče jedinice kulturno lakše dduju i prospevaju nego premalene kojima je osobito teško nači gospodarski temeli za kulturne institucije, koje je potrebnso stvarati za čitavu prosvetnu oHast. Pa i zbog opštih gospodarskih i personalno - ekonomskih razloga taj če princip p>ospešiti i omogučiti dobru prosvetnu upravu. Sreski školski odbori. Analogno mestiom i oblasnom školskom odboru, koji su predvidjeni u predlogn školskoga zakona neka se osnuje kao posredovno savetodavno teJo s r e ski školski odbor. Svaki srez ima svoj sreski školski odbor, koji sačinjavaju: a) sreski školski nadzornik, b) 4 u5itelja, koje bira sresko nastavničko veče, c) 3 zastupnika sreske skupštine, koje ona bira iz svoje sredine. d) 1 školski lekar (sreski sanitetni referent), e) jedan ekonomski stru5njak, kojega odredjuje oblasna uprava, f) jedan inžener (sreski tehnički referent). O sastavu i svakoj promeni u sreskom školskom odboru dužan je ovaj izvestiti oMasni školski odbor. Gl. 51. 8 6. Predsednik je sreski škofeki nadzornik, zamenika bira sreski školski odbor iz svoje sredine. Sreski školski odbor ima svojega poslovodju, koji je upravitelj pisarne sreskog školskog nadzornika a mora biti iz prosvetne struke. Za sreski škoiski odbor vrede sve tačke 51. 87. i 88. izuzevši ta5ke 6., daIje čl. 90.. 91. in 92. Propisi za blagajnika su isti kao i za mesni školški odbor. U blagajnu sreskog školskog odbora idu sve novčane kazne, koje izriče oblasni škdski odbor te po ovome zakonu ne pripadaju blagajni mesnog škol. odbora. Sreski školski refereiit treba da posveti osobitu brigii škofekom vrtlarstvu ' podupire materijalno njihovo ustanavI.tanje j staranje. Školski nadzw. O školskotn nadzoru zauzelo k učiteljstvo več ponovno svoje stanovište, a zanimalo se osobito s tim pitanjem na svojim zborovima, te ga je i preciziralo. Osnovno - školskom u5iteljstvu treba da je otvoren put do svih položaja u prosvetnoj upravi, a nadzor osnovnog školstva neka vrši u5iteljstvo samo. Izrekli smo se za u5iteljske zbornice. Ministar Prosvete gospodin Pribicev-č istakiruo je sam, da moraju stupiti na snagu ti principi i u prosvetnom zakonodavstvu što je i opetovano naglasio. Kao glavnu pogrešku predloga smatramo, da ne predvidja navedeno na5elo te da ie i školski nadzor osnovnih ikola poverio srednješkolskim profesorima. iTrtamo mnogo dokaza iz pro_los.i kako je štetilo, kad se je nadzor osnovnih škola poveravao profesorima, kako malo su se oni znali udubiti u ustroj i metodu pou5avanja na osnovnoj školi ili je uop^te nisu poznavali tc kakve pogreške su radili zbog toga kod nadzora i kako ie siabo napredovala osnovna škola pod njihovim nadszorom i upravom. Nadzor nad osnovnom školom neka vrše oni, koji poznavalu unutarnji ustroj i obučavanje te škole i koji su delovali u njoj. Nasš največi; glavni zahtev je, da se naidzOT nad osnovnim škoiama mora poveriti isk_ju5ivo u ruke priznatih stru5njaka iz redova osnovno - školskog učiteljstva. Nekvaliflkovano učtteljstvo. Načelno smo za to, da se ispuste iz predloga sve takve odredbe, koje se ti5u nekvalifikovanog učiteljstva. Ministar Prosvete več je izdao odluku. na temelju koje mora u5iteljstvo, koie tiema kvalifikacije, odnosno ispita zraLosti, da dobije još tokom ove školske godine a najkasnije do 1. septembna propisanu kvalifikaciju. Ako je g. mrnistar prosvete več izdao takvo naredjenje, zato nikako ne spadaju odredbe o nekvalifikovanom u5i.eljstvu u zakon. Disciplinski propisi za učhelistvo. I. Naročiti disciplinski propisi za u5iteljstvo neophodno su potrefciti i u smislu 51. 170. zak. o 5inov. takodjer moguči: zato zahtevamo za učiteljstvo naro5iti disciplinarni postupak, koji mora da se temelji na školskom zakonu. II. Naši najvažniji zahtevi su: 1. U5iteljstvu neka sudi disciplinski senat, koji sastoji iz stru5njaka, a kojega članovi su: a) šef prosvetnog odeljenja ili njegov zamenik; b) prosvetni inšpektor (višji školski nadzornik); c) sreski školski nadzornik 111 njegov zamenik; d) dva izabrana zastirpnika učiteljstva; e) disciplinski tužitdj iz redova osnovno - školskog učiteljstva. koji je stalno dodeljen prosvetnom odeljenju. 2. Prizivna vlast neka bude Ministarstvo Prosvete. Upravni Sud i Državni Savet neka presudjuje jediino u slu5aju, ako se kod istrage kršio zakon. 3. Nov5aije kazne neka sasvim otpadnu. 4. Disciplinska istraga ne sme se započeti na osnovu anonimnih kleveta i nepotpisanih novinskih 51anaba. 5. Svaku klevetu neka primi optuženik odmah u ruke, da se o njoj izjavi treba da ima pogleda u sve akte pred disciplinskotn istragom. 6. Istragu vodi sreski školski nadzornik uz pomoc izabranog u5iteljskog zastupnika. 7. Istrage se imaju smatrati kao hitne i rešiti redovito najkasnije u roku od 3 meseca. Komisijska godlšnjja ocena. Kao što je u prediogu zakona predvidjena komisijska ocena za stalnost, takva neka bude i godišnja ocena k o m i s i j s k a , koja neka bude na temelju modernih na5ela ocenjivanja. Ta na5ela su: Ocena mora da ie javna i komisij-mcdju prelazna naredjenja a ne u ooaj ska. Učitelj ima pravo, cla pogleda oce-deo školskoga zakona, koji odredjuje nu, on se može proti nepovoljne ocenestateu upravu i uredjenje našetga škol- žaliti i u slu5aju potrebe zagovarati. stva. 15% ubrojemh u penziju. Nacrt zakona odredjuje, da se 15% ubraja istam nakon 35 godma stužbe u penziju. Na taj na5in postane potpuno iluzorna 32. godišnje službeno doba, koje predvidja školski zakon za penziju. Več jo i Državni Sa\ et izdao presudlu, da se inora u5ite!jstvu uracimati 15% s 32 godine stožbe u penziju. Stanovi u naravi. Stanovi udteljstva u naravi, osobito upraviteljev stan, neka se ne odbijaju od stanarine, ier školski upravitelji često primaju stanove u naravi od opšthie kao otštetu za upravu školskoga imanja i za razne druge poslove, koje on obavlja u korist opštine. Pa ni država nije u pravu, da odbije taj iznos za stan, jer školske zgrade večinom nisu državna svojina, nego svojina dotičnih opština i prema tome Hna u5iteljstvo neko izuzeto pravo U tom pitanju osobito s obzirom na drugo državno 5inovništvo, koje ima od države stan u naravi. Novčane kazni Neka se uopšte otprave iz zakooa novčane kazne, koje se nalažai učiteijstvu u disciplinaniim PTopisima s odbitkom izvesnog dela plate, jer več sadašnje službene prinadležnx>sti i tako ne zadovoljavaju eksistenčni minimiJTn i ier ostale modeTne države ne poznaju sli5nih odredaba. Komisionalni lekarski pregled. Državna uprava predvidja besplatno lečenje državnoga činovništva u bodnicama, te time olakšava sociaLni poiožaj 5inovništva u slu5aju bolesti ali na drugoj strani predvidja takse za lekarski pregled u slučaju bolesni5kih dopusta i prilikom penzionisanja, §to nikako ni)e u skladu. Več do sada bili su svi pregledi 5movništva i lekarska uverenja davana s strane državnih lekara be_platno, zato neka i školski zakon predvidja besplatan pregled i izdavanje uredovnih lekarskih uverenja za bolesni5ki dopust i penzionisanje. Stečaj za upraviteljska mesta. ČI. 67. ne obzire se na stečaje upnaviteljskih mesta. Pošto je teško koga siliti za adrninistrativne poslove, za koje hema svaki volje, sposobnosti ni ambicije, da bi radio kao pretpostavljeni svojim drugovima, monamo otkloniti podeljivanje upraviteljskih mesta bez ste5aja. Zato neka se i sliižbe školskih upravitelja raspisuju i poddjuju stalno po načinu kao i stalna mesla za učitelje. Sreske učtteljske kafižnice. Nacrt školskog zakona potpuno propušta s vida sreske strukovne učiteljske knjižnice, koje su za daljnju izobrazbu učite_jsiva neoptoodno potrebite i koje več postoje u mnogim krajevima naše države. Ajialfabetske ško_e. Na5elno moTamo se izreči protiv uredbe analfabetskih škola i te5ajeva, jer to na vanjski svet, koji dobije zakon u ruke, čini skrajnje neugodan irtisak. Sve odredbe, koje se tiču analfabetskih te5ajeva i škola, neka se unesu u prelazna naredjenja. da se tako ublaži slika analfabetizma u našoj državi i jer se nadamo, da če u doglednom 5asu biti sasvim nespotrebno ustanavljanje analfabetskih tečajeva i škola u našoj državi, pa več radi toga spadaju ove odredbe Prtpravni razredi za narcdne maniine. NaSelno moramjo se izreči protiv pripravnih razreda za narodne manjine, jer se time ogratiičava osamgodiišnja obaveznost i stvara se neko posebno pogodovno pravo za narodine manjine. Monopol školskih knjiga. Odlučno odbijamo monopol na školske knjige, jer se time ograničava sioboda agilnim piscima skolskih knjiga i preči slobodna kooikurenoa, Uo bi svakako bilo na štetu sadržaja školskih knjiga, a 5esto na štetu i vanjskoj opremi. Država ima dovoljito prilike, da štiti nacionalnu i državnu tendencu udžbenika te upliva na njihovu ynutrašnju smer appobaciom, koju itna potpuno u svojoj vlasti kao i uredjenje samo oSobrenih udžbenika u škole. Pa i sa stanovišta, da država uredjenjem monopola na školske knjige kcwikurira tiskaTskim i trgK)vačkim poduzečima, koja za svoj promet plačaju visoke natnete, bilo bi uvedenje po-punoga monopolrziranja I tiskanja udžbenika sa strane države. nemoralrto. Prebod nesposobmh učenika u više razrede. Apsolutno se mora otkioniti princip, da se nesposobni učenici prepuštaju nakon jednogodišnjeg ponavljanja razreda u viši razred, pre no steku potrebno znanje, s kojim bi mogli slediti poučavanje u višem razredu. Na taj se način može utuci u5enikova individualnost i volja, jer je apsolutno isključeno, dia bi deca mogla slediti poučavanje u višem razredu, ako nemaju za to dovoljno teraelja u predjašnjem razredu. Iluzorno postane kod toga i ocen.ivanje, koje time kao u5evno i vaspitno sredstvo potpuno izgubi svoju svrhu. Deca. koja sa dvogodišnjim poaiavljaaijem ne uspevaju, spadaju u školu za manje nadarenu decu, da se s njima postupa po posebnim pedagoškim na5elima, jer je uzrok njibovim slabim uspesima bez sumnje kriv kakav psihični defekt. Ali apsolutno mora biti isklju5eno, da se detetu, koje se usprkos ponavljanja razreda u 1. razr. ne nauči čitati i pisati svih slova i ne svlada operacije u brojnom opsegu do 10, dozvoli prehod u viši razred. Takvo dete neče nikada napredovati u višim razredima, zato apsolutno spada u školu za manje nadarenu decu. Iz tih razloga mogao bi se prehod nesposobnih učenika u viši razred dozvoljavati najviše od 3. razr. dalje. Iskoriščivanje dece za obrtne i industrijske svrhe. U 51. 46., 3. odlamak potrebma je jasf nija definicija izrazu »radionici«, jer nastaje lopasnost, da se ne bi na temelju te odredbe izrabljala deca za rad u obrtnim i industrijskim poduzečima. Najzgodniji izraz za to bio bi »uposlivanje dece za kučne radove«. ako se več dozvoljava šloolska polakšica s potrebnim prekinučem pouka, proti kojemu smo principielno u interesu školsiva, kao što smo proti svakoj polakšici pouka. Svečani ispiti koncem školske godlne. Sa stanovišta modernog vaspitanja treba nastupiti proti svakiojakim ispitima, te treba i delovati na tome, do ih se otpravi. Tako treba smatrati i svečane ispite za zastareo uzgojni na5in, odnosno sredstvo, looie se ima prema zahtevima inodernoga vaspitanja odlučno otkloniti. Takve su ispite več davno otpravile sve moderne države kao Francuska, Švica, Cngleska, Čehoslovačka itd. Odlikovanje odnoSoo kažnjavaittje škd» ske dece Gdredbe či. 61., 1. i 2. odlomak uzgojno su reakcionarne te nikako nc spadaju u zakon, jer moderne države i moderno uzgojoslovje ne pozna sličnih sredstava, a najmanje pak, da bi se ona zakononi propisivaia. Kažnjavaoje škoiske dece z_ izostajanie. Zakonom čl. 55. odredjuje se. da novčanu kaznu za izostajanje skolske dece izriče inesni školski odbor. Ta dužnost nek se prenese na sresku školsku oblast, jer bi kažnjavanje sa strane raesnog školskog odbora, kojega ie član takodjer školski upravitelj, bilo na štetu naklonosti pučanstva prema školi i učiteljst\ru te bi to rodilo lokalriim nezadovoljstvom, dapače i ličnom mržnjom. Ocenjivanje škotske dece. Čl. 56. spada više u naredjenje nego u zakon. Celpdnevna škotska obuka. U čl. 47. otpade prvi odlomak s obzirom na one škole. koje imaju nedeljeno dopoldnevno poučavanje. Kazne za školskog upravhelia. Čl. 60.. 5. odlomak spada u disciplinarne propise u koliko se tiče školskog upravitelja. Netačni izrazi u Bacrtu zakooa. Izrazi »itd.« . . . . . i dr nek se ispuste iz zakona, jer mogu zavesti na razna tumačenja, koja zakonodavac nije nikad predvidao. To. se može nadomestiti tako. da se navedu zamišijeoe uredbe i izrazi, jer smatramo stilisaciiu zakona za nešto stalno, izvesno. s matematičnom taČnosti.