KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 novembra 1934. Klasa 12 (5). PATENTNI SPIS BR. 11125 !• G. Farbenindustrje Aktiengesellschaft, Leverkusen — L G, Werk, Nemačka. Postupak za dobijanje aco-jedinjenja. Prijava od 20 decembra 1933. Važi od 1 aprila 1934. Traženo pravo prvenstva od 24 decembra 1932 (Nemačka). Ustanovljeno je, da se može doći do novih aco jedinjenja, koja pokazuju hak-tericidno dejstvo, ako se pomoću već uobičajenih metoda izrade takva bazisna aco-jedinjenja, u kojima je jedno jezgro, vezano na aco-most, supstituisano pomoću najmanje dva na jezgro vezana bazisna azotna atoma, od kojih jedan može bili prstenasto vezan, a drugi ostatak vezan na aco-grupu, sadrži jednu sulfamid-grupu u p-polozaju, ili dve sulfamid-grupe u proizvoljnom položaju prema aco-grupi. Pri tome mogu da budu jedno ili oba jezgra, koja su vezana pomoću aco-mosta aromatske, heterociklične ili aromatsko-heterociklične prirode, dakle mogu n. pr. da pretslavljaju benzol, naftalin, piridin, hinolin i drugo. Aminogrupa, vezana na sulfogrupu, može da bude primarna, sekundarna ili terciarna, ona može n. pr. da je supstituisana zasićenim ili nezasićenim alkilnim ili cikloalkilnim i aralkilnim ostatcima. Oba atoma vodonika aminogrupe mogu da budu takođe z menjena jednom alkilenskom grupom. U tom slučaju stvara azotni atom sulfamidne grupe sa alkilen-sk'vm ostatkom jedan hidrirani heterociklični n pr. jedan pirolidilni ili piperidilni prstenasti sistem. Nova jedinjenja mogu da sadrže osim navedenih karakterističnih grupa druge supstituenle kao alkil, halogen, hidroksil, eterisan hidroksil i nitrogrupu. Slobodne kiselinske grupe ne treba da postoje. Takođe i bazisni atomi, koji su na jezgru u obliku amino-grupe, mogu da nose supstituente n. pr. alifatične ostatke. Za spravljanje naznačenih jedinjenja, radi se prema uobičajenim metodama i u poslednjo) fazi stvara se ili aco-most ili sulfamid-grupa, ili se uvodi amino-grupa. N. pr. vezuju se aromatična, heterociklična ili aroniatično-helerociklična diacojedinje-nja supstituisana p-sulfamidom ili disul-famidom sa sposobnim za vezivanje aromatičnim, heterocikličnim ili aromatično-he-terocikličnim bazama, koje sadrže najmanje dva bazisna azotna atoma vezana na jezgro, od kojih jedan može da bude spojen prstenasto. Dalje se mogu ciklična p-sulfamid ili disulfamid-amino — jedinjenja sa nitrozojedinjenjima cikličnih baza ili baza gore naznačene prirode kon-denzovati u aco-jedinjenja, ili se mogu odgovarajući supstituisana acoksi-jedinje-nja redukovati u aco-jedinjenja, ili se hid-raco-jedinjenja mogu dehidrisati u aco-jedinjenja naznačene konstitucije. Aco-jedinjenja, koja imaju najmanje dva bazisna azotna atoma, gore navedene vrste u jednom i u p-položaju drugog cikličkog ostatka grupu vrste sulfonskog estera ili sulfonhalogonid-grupu ili u proizvoljnom položaju dve takve grupe, mogu se sa a-monijakom, primarnim ili sekundarnim a-minima dovesti u reakciju. Dalje se mogu u aco-jedinjenjima, koja su u jednom cikličkom ostatku kako je gore navedeno, supstituisana pomoću jedne ili više sulfamid-grupa, stvoriti potrebni bazisni azotni atomi za drugi ciklični ostatak na taj na- Din. 10’— čin, što se supstituent, kop se da prevesti u amino-grupu pretvara na uobičajen način u amino-grupu. Tako se n. pr. re-dukuju u amino-grupe nitro — iti niirizo-grupe, održavajući aco-most, ili se zatvorene amino-grupe cepaju uz istovremeno održavanje sulfamidnih ostataka u amino-grupe, na laj način, što se n. pr. alifatič-ni iti aromatični derivati karbonskih kiselina, N-sulfo, ili N-arilsulfo-jedinjenja podvrgavaju saponifikaciji, ili šlo se cepaju acometin-jedinjenja. Primer 1. 20.8 g 4-aminobenzolsu!famidovog hi-drohlorida rastvori se u 100 cm'* vode, pa se po dodatku od 15 cm:i koncentrisa-ne hlorovodonične kiseline sa jednim rastvorom od 6.9 g natrijevog nitrita u vodi diacotira. Tom diaco-rastvoru dodaje se jedan rastvor od 10.8 g 1,3 fenilendiami-na i 50 g kristalisanog natrijevog acetata u 400 cm3 vode. Po završetku vezivanja slabo se alkališe sa razređenim amonijakom, baza se ocedi i ispira sa vodom. Zatim se baza rastvara u acetonu i sa hlo-rovodoničnom kiselinom se dobiva hidrohlo-rid 4’ — sulfamido—2, 4— diaminoaco-benzola u obliku crvenih prizmi, čija je F (tačka topljenja) 249° uz tamno obojenje i raspadanje. Jedinjenje je rastvorljivo u vodi i ima u vodenom rastvoru oranžastu boju. Pomoću suvišne hlorovodonične kiseline taloži se hidrohlorid, a pomoću natrijevog karbonata, iti razređenog amonijaka taloži se slobodna baza. U alkalijama se rastvara jedinjenje lako, dajući žuto-crve-nu boju rastvoru. 22.2 g4-aminobenzolsulfonmetilamidovog hidrohlorida diacotira se kao što je gore navedeno i vezuju se sa 10.8 g 1 3-feni-lendiamiana. Pomoću amonijaka staložena baza rastvara se u metilalkoholu u toploti uz dodatak hlorovodonične kiseline. Posle kratkog vremena kristališe hidrohlorid 4’ —sulfonmetilamid — 2,4—diaminoacoben-zola u prizmama sa F. 181(), koje su na dužinskim osama zaobljene i na upadaju-ćoj svetlosti čelično plave, a u propada-jućoj svetlosti izgledaju crvene. One se rastvaraju u vodi i u lužinama, dajući o-ranžastu boju. Iz vodenog rastvora taloži se slobodna baza pomoću razređenog a-monijaka. Na isti način dobiva se, pošavši od 4-aminobenzolsulfonetilamida, hidrohlorid 4’ — sulfonetitamid—2,4 diaminoacobenzo-la u obliku cinober crvenih prizmi sa F. 160". 21.6 g 4-aminobenzolsulfonoksetilamida diacotira se kao što je gore opisano i ve- zuje se sa 1, 3- fenilendiaminom. Hidrohlorid se dobija obaranjem iz metilalko-holnog rastvora slobodne baze sa eteričnim hlorovodonikom u formi crvenih sve-tlućajućih prizmi sa F. 194°. Isti se rastvara lakše u vodi nego gore opisana ne-supstituisana sulfamid-jedinjenja. 20 g 4-aminobenzolsulfondimetilamida diacotira se kao što je napred opisano i vezuje se sa 10.8 g 1,3-fenilendiamina. Ras-tvaranjem slobodne baze u metilakoholu uz dodatak hlorovodonične kiseline u toploti, dobija se po hlađenju hidrohlorid u obliku plavo svetlucajućih crveno mrkih prizmi, sa F. 234°. Ovo jedinjenje je, nasuprot do sada opisanima, nerastvorljivo u alkalijevim lužinama. Na odgovarajući način dobija se dia-cotiranjem 4-aminobenzolsulfondietilamida i vezivanjem sa 1, 3-fenilendiaminom, 4’-sulfondietilamid-2, 4-diaminoacobenzol-hi-drohlorid u crvenim kao opeka iglicama sa F.2210 (uz raspadanje). Vodeni rastvor je obojen oranžasto. I ovo jedinjenje je nerastvorljivo u alkalijama. Takođe se na isti način dobija 4’-sulfon-cikloheksilamid-2, 4-diaminoacobenzol-hi-drohlorid u oranžasto obojenim kristalima sa F.2340; 4’-sulfonbenzilamid-2, 4-diami-noacobenzol-hidrohlorid u crvenim kristalima sa F.228‘); 4’-sulfonpiperidid-2, 4-dia-minoacobenzol-hidrohlorid u cinober-crve-nim kristalima sa F.2410; 4’-suIfonamid-2-amino-4-dietilamino-acobenzol-hidrohlorid u mrko crvenim kristalima sa F198°; 4’-sul-fonamid-2, 4-tetraetil-diaminoacobenzoI-hi-drohlorid u crvenim kristalima sa F.2350; 3’-metil-4’-sulfonamid-2, 4-diaminoacoben-zol-hidrohlorid u crvenim kristalima sa F.2380; 4’ —sulfonamid diamino-5-oksiaco benzol-hidrohlorid u mrkim prizmama sa F. preko 300° slobodna baza topi se kod 113°; 4’~sulfonamid-benzolaco-4, 5 diami-nonaftatin-hidrohlorid u crno-mrkim kristalima sa F. preko 300°, lako rastvorljiv u natrijevoj lužini, obojavajući je crveno. Primer 2. 20.8 g 4-aminobenzolsulfonamidovog hidrohlorida diacotira se sa 6.9 g natrijevog nitrita i dodaje mu se 10.9 g 2, 6 diami-nopiridina rastvorenog u hlorovodoničnoj kiselini. Posle nešto mešanja dodaje se natrijev acetat i ostavlja se da stoji do završetka vezivanja. Zatim se alkališe a-monijabom, ocedi i ispere i slobodna baza se prevodi u metilalkoholu pomešanem sa hlorovodoničnom kiselinom i hidrohlorid 4’-sulfonamid-benzol-aco-a, a-diaminopi- ridina u oblika crvenoairkih prizmi sa F (tačke topljeiva) 266°. Jedinjenje se teško rastvara u vodi, a u alkalijevim lužinama lako sa oranžastom bojom. Odgovarajući dobija se hidrohlorid 4’;— sulfondimeiilamiđ-benzol-aco-a, cc-diamino-piridina u kristalima crvenim kao opeka, sa F, 233° i hidrohlorid 4’-sulfamid-ben-zoaco-a, a-oksiaminopiridina u cinober crvenim kristalima sa F. 268° (uz raspadanje). Primer 3. 25.1 g aminobenzol-S, 5-disulfonamida diacotira se kao i obično i vezuje se sa 10.8 g 1,3-fenilendiamina. Baza se rastvara u metilalkoholu i prevodi se sa hloro-vodoničnom kiselinom u hidrohlorid 3’, 5’ —disulfonamid-2, 4-diaminoacobenzola. Isti kristališe u cinober crvenim prizmama sa F. 277° (uz raspadanje), i teško je rast-vorljiv u vodi, a u alkalijevim lužinama lako sa oranžastom bojom. Odgovarajući se dobija od amhoben-zol-2, 4-disulforiamida hidrohlorid 2*, 4’-di-sulfonamid-2, 4-diaminoacobenzola u crveno mrkim kristalima sa F. preko 250°. Primer 4. 20.8 g 4-aminobenzolsulfonamidovog hiđ-rohlorida diacotira se i pomeša se sa 14. 4 g 6-aminohinolina rastvorenog u sirćot-noj ktselini. Po dodatku natrijevog acetata taloži se 4’-sulfonamidbenzo!aco—6 —ami-nohinolin, čiji se hidrohlorid dobija (iz alkohola) u obliku crvenih kao opeka kristala sa F. 271°. Odgovarajući se mogu dobiti aco-jedi-njenja od diacotiranog 4-aminobenzolsul-fonamida i 6 etilaminohinolina (F. slodod-ne baze 124°), 6 i—oktilaminohinolina (F slobodne baze ls3p), 6-dodecilaminohinolina (F slobodne baze 1260),6-amino —8—metilhi-nolina (F. hidrohlorida preko 300°) 7-eti-laminohinolina (F. hidrohlorida 180"), 7-bu-tilaminohinolina (F. hidrohlorida 178°), 8-a-minohinolina (F. hidrohlorida 212°), 6-me-til _8—aminohinolina (F. hidrohlorida preko 300"), 6-metoksi—8—aminohinolina (F. hidrohlorida iznad 300°), 6 oksi 8 aminohi-lina (F. hidrohlorida 307() uz raspadanje), 5 aminohinolina (F. hidrohlorida 192°), 5— a mi no izohinolina (F. hidrohlorida 218*), dalje se mogu dobiti acojedinjenja od di acotiranog 4 aminobenzol—sulfon— dime-tilamida i 6 aminohinolina (F. hidrohlorida 258") i aco jedinjenja od 2—metil—4 ami-nobenzolsulfamida i 6-aminohinolina (F. hidrohlorida 269"), Patentni zahtevi: 1. ) Postupak za dobijanje acojedinjenja, koja imaju baktericidno dejstvo, naznačen time, što se prema uobičajenim metodama spravljaju takva bazisna acojedinjenja u kojima je jedno jezgro, koje je vezano na aco-most, supstituisano pomoću najmanje dva bazisna azotna atoma vezana na jez gru, od kojih jedan može da bude prstenasto vezan i što drugi ostatak, koji je vezan na aco-grupu, sadrži jednu sulfamid-grupu u p-položaju, ili dve sulfamid-grupe u proizvoljnom položaju prema aco-grupi. 2. ) Oblik izvođenja postupka prema zah-tevu 1, nasnačen time, što se aromatična, heterociklična ili aromatično-heterociklična p-sulfamidom ili disulfamidom supstituisana diacojedinjenja, vezuju sa aromatičnim, heterocikličnim ili aromatično-heterocikličnim bazama, sposobnim za vezivanje, koje sadrži u sebi najmanje dva bazisna azotna atoma vezana na jezgro, od kojih jedan može da je prstenasto vezan. 3. ) Oblik izvođenja postupka prema zahteva 1, naznačen time, što se jedno aromatično, heterociklično, ili aromatično-he-terociklično nitrozo jedinjenje, koje sadrži u sebi najmanje dva bazisna azotna atoma vezana na jezgro, kondezuje na uobičajeni način sa jednim cikličnim p-sulfamid , ili disulfamidaimno jedinjenjem u aco jedili enje. 4) Oblik izvodjenja postupka prema zah tevu 1, naznačen time, što se aromatična, heterociklična, ili aromatično heterociklična acoksi-jedinjenja, koja su supstituisana kao acojedinjenja naznačena u zahlevu l,re-dukuju na uobičajen način u aco-jedinjenja, ili što se odgovarajući složena hi-dračo jedinjenja dehidrišu u aco jedinjenja. 5. ) Oblik izvođenja postupka prema zah-tevu 1, naznačen time, što se aco jedinje nja, koja sadrže u jednom cikličnom ostatku najmanje dva azotna atoma vezana na jezgro, od kojih jedan može da bude prstenasto vezan, i u p-položaju drugog ci kličnog ostatka grupu, koja ima prirodu sulfonsko kiselinskog estera, ili sulfohalo-genidnu grupu, ili u proizvoljnom položaju dve takve grupe, dovode u reakciju sa amonijakom, primarnim tli sekundarnim a minima. 6. ) Oblik izvođenja postupka prema zah-tevu 1, naznačen time, što se u aco jedi njenjima, koja su u p-položaju jednog cikličnog jezgra supstituisana jednom sulfa-mid grupom ili u proizvoljnom položaju supstituisana dvema sulfamid grupama, stvaraju bazisni azotni atomi potrebni za drugi ciklični ostatak na taj način, što se sup stituent, koji se može prevesti u amino- grupu, na uobičajeni način prevodi u a-mino grupu. 7.) Oblik izvođjenja postupka prema zahtevul—5, naznačen time, što se ostatak • - _______ ■ . ‘ (. . • • • V <. . . . koji se može cepati, a koga sadrži amino grupa vazana na jezgro, cepa na uobičajeni način. ■ ' v a .